27. sijeÄnja 2010. Umro zadarski nadbiskup Ivan PrenÄa Mons ... - IKA

4/2010 

27. sijeènja 2010. 

Umro zadarski nadbiskup Ivan Prenða 

Mons. Ivan Prenða preminuo je iznenada 25. sijeènja u 

Zagrebu, u 71. godini života, 46. godini sveæeništva i 

20. godini biskupstva 

Godina sv. Križa u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji 

Biskup Slobodan Štambuk ovu je godinu proglasio 

Godinom sv. Križa, uzimajuæi u obzir odluku UNESCOa 

o proglašenju hvarske procesije "Za križem" 

pokretnim kulturnim dobrom svijeta, kao i nakanu 

nekih da se iz javnih prostora ukloni znak križa 

Otvoren jubilarni 50. teološko-pastoralni tjedan 

Sveæenik je pozvan živim svjedoèanstvom i 

naviještanjem Evanðelja unositi optimizam meðu ljude 

i širiti Radosnu vijest spasenja, poruèio kardinal 

Bozaniæ na otvorenju TPT-a o identitetu sveæenika 

danas 

Slavlje u Otoècu 

550. obljetnica osnutka Otoèke biskupije i 10. 

obljetnica Gospiæko-senjske biskupije 

Biskupsko reðenje mons. Petra Rajièa 

Slavlje u mostarskoj katedrali predvodio državni tajnik 

Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone 

Novi patrijarh SPC Irinej 

Niški episkop izabran za 45. poglavara srpskoga 

pravoslavlja 

Domovinske vijesti 

Varaždin: Prvi molitveni susret katolièkih i pravoslavnih vjernika 

Kardinal Bozaniæ posjetio poplavljeno podruèje Kosinjske doline 

Poruka biskupa Puljiæa štovateljima sv. Vlaha u inozemstvu 

Ðakonsko reðenje Danijela Hraniloviæa 

Priznanje Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu 

Središnje ekumensko slavlje Požeške biskupije u Slatini 

Èestitka predsjednika HBK novoizabranom patrijarhu SPC 

Misa o spomenu 153. obljetnice roðenja biskupa Josipa Langa 

Završio ekumenski hod crkvama grada Zagreba 

Misa u spomen roðenja i krštenja Josipa Stadlera 

"Otvorenost za druge proširuje i moje horizonte" 

Jubilejska godina Reda Pohoda Marijina 

Nula siromaštva 

Crkva u Hrvata 

Subotica: "Razgovor" o dužijanci 

Župa sv. Nikole Taveliæa u Nizozemskoj 

Spomen na nadbiskupa Josipa Stadlera u Hamiltonu 

Ekumenski susret u pravoslavnoj crkvi u Sarajevu 

Inozemne vijesti 

Novi belgijski primas Andre-Mutien Leonard 

Zajednièko zalaganje katolika i Židova u zaštiti okoliša 

Objavljen izvještaj o gospodarskoj bilanci Svete Stolice 

Predstavljena Papina poruka za medije 

Ustolièen novi ljubljanski nadbiskup i metropolit dr. Anton Stres 

Prilog dokumenti 

"Vi ste tomu svjedoci" 

Jedna i sveta Crkva 

Priopæenje s Izvanrednoga plenarnog zasjedanja HBK



ika 

Objavljen 6. broj èasopisa Crkvena kulturna dobra 

Novi broj obraðuje arheološku baštinu sjevernohrvatskog 

prostora od pokrštenja Hrvata do rane gotike, a posebice 

ikonološke i ikonografske odrednice svetaca kontinentalne 

Hrvatske 

Zagreb, 19.1.2010. (IKA) - Šesti broj èasopisa Crkvena 

kulturna dobra, u izdanju Ureda za kulturna dobra 

Zagrebaèke nadbiskupije i nakladi Glasa Koncila, 

predstavljen je u utorak 19. sijeènja na radnom sastanku 

èlanova uredništva u prostorijama Nadbiskupskoga 

duhovnog stola u Zagrebu, prenosi web-portal Glasa 

Koncila. 

Okupljene èlanove uredništva pozdravio je glavni urednik 

prof. dr. Juraj Kolariæ, izrazivši zadovoljstvo zbog brojnih 

obraðenih tema, dogaðaja i osoba s podruèja kulture 

objavljenih na više od tisuæu stranica u posljednjih šest 

brojeva, a posebice onih koji su se dogodili na poticaj Crkve 

i u suradnji s Crkvom. Istaknuvši da najnoviji broj CKD-a 

obraðuje arheološku baštinu sjevernohrvatskog prostora od 

pokrštenja Hrvata do rane gotike, a posebice ikonološke i 

ikonografske odrednice svetaca kontinentalne Hrvatske, dr. 

Kolariæ zahvalio je svim suradnicima i podsjetio da su se 

ukljuèili i novi uvaženi kulturni djelatnici. 

Obradom podataka o titularima župa i kapela Zagrebaèke 

nadbiskupije došlo se do uvida u "popularnost" svetaca u 

tom dijelu Hrvatske te je najveæi broj župa posveæen 

Uznesenju Blažene Djevice Marije, èak 19, Presvetomu 

Trojstvu njih 14, sv. Antunu Padovanskom 11, kao i sv. 

Nikoli, te 8 sv. Jurju i sv. Petru. Od kapela najviše ih je 

posveæeno sv. Antunu Padovanskom, èak 25, a Presvetomu 

Trojstvu njih 24, sv. Ivanu Krstitelju 23, Sv. križu 20 te Sv. 

Duhu, sv. Florijanu i sv. Vidu 17. Napravljeni su popisi i za 

Varaždinsku i Požešku biskupiju te je 7 varaždinskih župa 

posveæeno Uznesenju BDM, a 11 kapela Presvetomu 

Trojstvu. U Požeškoj biskupiji 4 župe imaju za naslovnika 

Duha Svetoga, a 11 kapela posveæeno je sv. Roku. 

Uzevši u obzir podruèje nekadašnje Zagrebaèke 

nadbiskupije, od koje su godine 1997. nastale Varaždinska i 

Požeška biskupija, najveæi broj crkava i kapela posveæen je 

Blaženoj Djevici Mariji i Presvetomu Trojstvu, a nakon toga 

sv. Roku, sv. Jurju, sv. Antunu Padovanskom, sv. Florijanu, 

sv. Nikoli, sv. Martinu, sv. Vidu, sv. Fabijanu i Sebastijanu, 

sv. Benediktu, sv. Trima kraljima. Èlanovi uredništva 

dogovorili su teme godišnjaka za 2009. godinu te naznaèili 

aktualnosti za 2010. 

Osim tema vezanih uz razvoj kršæanstva na podruèju 

kontinentalne Hrvatske, meðu kojima je zanimljiva povijest 

kršæanstva u Cibalama, drevnoj biskupiji na današnjem 

podruèju Vinkovaca, koja je krajem godine 2009. ponovno 

uspostavljena kao titularna biskupija, a prvim naslovnim 

nadbiskupom imenovan mons. Nikola Eteroviæ, obraðene su 

teme o lokalitetu Sv. Martin kraj Dugog Sela, templarska 

opatija Rudina, kao mjesto bogate romanièke skulpture u 

meðurijeèju Save i Drave, novac kao najsitnije kulturne 

dobro i njegova uloga u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i 

Slavoniji te najsaèuvanija hrvatska izvorna gotièka kapela 

Sv. Volfganga nad Klenovnikom. 

Èasopis meðu prvima u Hrvatskoj obraðuje vrijednu temu iz 

novije hrvatske sakralne baštine o hrvatskome sakralnom 

stvaralaštvu u inozemstvu te je obraðena hrvatska crkva u 

australskom Sunshineu/Melbourneu, na kojoj su radili 

umjetnici Petar Barišiæ, Josip Botteri Dini, Kuzma Kovaèiæ i 

Vatroslav Kuliš. 

Drugi dan Molitvene osmine u Osijeku 

Osijek, 19.1.2010. (IKA/TU) – Osjeèka zajednica "Molitva 

i Rijeè" bila je 19. sijeènja domaæin druge molitvene veèeri 

ovogodišnje svjetske Molitvene osmine za jedinstvo kršæana. 

Program je zapoèeo paljenjem svijeæa u dvorištu kuæe 

Zajednice MiR. "Mi smo svjetlo zapaljeno na svjetlu onoga 

koji je jedini kadar uèiniti da svi budemo jedno", objasnila je 

Marija Kriviæ, ravnateljica osjeèke Zajednice MiR. Premda 

se u trenucima malodušnosti èini da je Bog oslabio, da ga 

više nema i da su kršæani umorni jer su ušutjeli, upravo ovo 

krizno vrijeme je vrijeme spasenja. Kad se èini da sve tone, 

dodala je, može se, zapravo, uèiniti najviše. Zamjenik 

pastora Evanðeosko pentekostne crkve Radosne vijesti 

Krešimir Šimiæ objasnio je kako je, naime, svjedok onaj koji 

svoje iskustvo Boga navješæuje drugima i želeæi s njima 

podijeliti tu radost poziva ih u zajedništvo. Zato susreti koji 

se dogaðaju u tijeku molitvenoga osmodnevlja, što su ga u 

Osijeku kapucini pokrenuli prije gotovo sedam i pol 

desetljeæa, itekako imaju veze s rastom u duhovnosti, 

izgradnjom meðuljudskih odnosa, približavanja èovjeka 

Bogu, pa tako i izgraðivanja boljega života, zakljuèio je 

Šimiæ. 

Predstavljanje romana o vlè. Ivanu Buriku u Zaboku 

Zabok, 19.1.2010. (IKA/TU) - Ogranak Matice hrvatske u 

Zaboku organizirao je 19. sijeènja predstavljanje romana 

Burik književnice Nevenke Nekiæ. Roman o sveæeniku Ivanu 

Buriku, ubijenom u Domovinskom ratu, predstavili su 

zagrebaèki kanonik mons. Lovro Cindori, akademik 

Dubravko Jelèiæ, književnik Ðuro Vidmaroviæ i sama 

autorica. 

Mons. Cindori osvrnuo se na Burikov sveæenièki život i 

djelovanje, istièuæi njegove zasluge u apostolatu i vjernosti 

Katolièkoj Crkvi. Posebno je istaknuo snagu vjere i 

nenapuštanje svoga naroda, premda je znao što ga èeka. 

Akademik Jelèiæ govorio je o zastupljenosti teme 

Domovinskoga rata u lijepoj književnosti, istaknuvši neka 

prijašnja djela Nevenke Nekiæ, Nedjeljka Fabrija, Mire 

Meðimurca i još nekolicine književnika, a postavio je i 

problem zaista sužene tematike koja se vezuje uz 

Domovinski rat. Uzroke treba nalaziti, smatra Jelèiæ, u 

vjerojatnim ideološkim protivštinama koje su nazoène u 

hrvatskoj javnosti i podjelama na "crvene i crne", a mora se 

uzeti u obzir i element straha kao i ostanak starih kadrova na 

mjestima koja odreðuju u javnim medijima mjesto 

pojedinoga književnika i njegova djela. Roman kao estetsku 

tvorevinu pomno je analizirao Ðuro Vidmaroviæ, govoreæi o 

kompoziciji, jeziku, stilu, filozofiji i naraciji koja je 

obogaæena velikim rasterom autorièina poznavanja 

sveukupne kulturne baštine. Pravo je èudo da se autorica 

odazvala pozivu izdavaèa "Udruzi dr. Ante Starèeviæ" iz 

Tovarnika da napiše takav zahtjevni tekst. Snaga njena pera 

ostvarila je sjajno djelo, zakljuèio je Vidmaroviæ. 

Nevenka Nekiæ osvrnula se na tijek nastanka romana, težinu 

pisanja kao i prešuæenost prethodna tri romana koji se 

takoðer na neki naèin vezuju uz Domovinski rat ili prilike 

koje vladaju u društvenom životu u Hrvatskoj. Predstavljanje 

je završeno èitanjem ulomaka iz romana te zahvalom 

župniku Culeju koji je otvorio vrata svoje župe i 

predsjedniku Ogranka MH u Zaboku Stjepanu Buèaru. 

2 27. sijeènja 2010. broj 4/2010

ika 

550. obljetnica osnutka Otoèke biskupije i 10. obljetnica 

Gospiæko-senjske biskupije 

Slavlje u Otoècu na blagdan sv. Sebastijana i Fabijana 

predvodio kardinal Bozaniæ s biskupima Rijeèke metropolije 

Otoèac, 20.1.2010. (IKA) - Proslava 550. obljetnice osnutka 

Otoèke biskupije i desete obljetnice uspostave Gospiækosenjske 

biskupije uprilièena je u Otoècu u srijedu 20. 

sijeènja, na blagdan sv. Sebastijana i Fabijana, zaštitnika 

Gacke doline i grada Otoèca. Sveèano misno slavlje u 

koncelebraciji biskupa Rijeèke metropolije - rijeèkog 

nadbiskupa Ivana Devèiæa, gospiæko-senjskog biskupa Mile 

Bogoviæa, poreèko-pulskog biskupa Ivana Milovana i 

krèkog biskupa Valtera Župana, predvodio je zagrebaèki 

nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Slavlje je zapoèelo 

sveèanom procesijom središtem Otoèca u kojoj je 

sudjelovalo mnoštvo vjernika, predstavnika mnogih društava 

i udruga, kao i potpredsjednik Vlade RH mr. Darko 

Milinoviæ, lièko-senjski župan Milan Jurkoviæ i 

gradonaèelnik Otoèca Mario Barkoviæ. 

Na poèetku slavlja biskup Bogoviæ proèitao je bulu pape Pija 

II. od 5. ožujka 1460. godine o uspostavi Otoèke biskupije, 

istaknuvši kao posebno znaèenje ovogodišnjega slavlja 

zaštitnika Gacke i 10. obljetnicu uspostave Gospiæko-senjske 

biskupije. 

Kardinal Bozaniæ pozdravio je veliki jubilej grada Otoèca 

koji govori o njegovom znaèenju u hrvatskoj povijesti i 

glagoljskoj baštini koja se i tu stvarala te èestitao desetu 

obljetnicu Gospiæko-senjske biskupije, koju je uspostavio sl. 

Božji Ivan Pavao II. 25. svibnja jubilarne 2000. godine. "Ta 

je biskupija na neki naèin preuzela drevnu i bremenitu 

baštinu Crkve u Lici i Senjskom primorju. Na tom podruèju 

bila su biskupijska sjedišta u: Senju, Krbavi, Modrušu, 

Vinodolu i Otoècu. Na ovim je prostorima u davnini 

zasaðena kršæanska vjera. Katolièka se Crkva povezala s 

hrvatskim narodom i dijelila s njime sudbinu uspona i 

padova, nada i stradanja", istaknuo je kardinal, dodavši: 

"Povijest Crkve na ovom podruèju tumaèi i povijest hoda 

ovoga naroda. Biskupska sjedišta u Lici, nasuprot svim 

burama i olujama, govore o povijesnoj potrebi za crkvenim 

uporištima". Napomenuo je kako je novi ustroj Crkve u Lici 

na poèetku treæeg tisuæljeæa postao moguæ zahvaljujuæi i 

uspostavi hrvatske države. 

Kardinal je zatim podsjetio na ulogu muèenika sv. 

Sebastijana i Fabijana, istaknuvši neprolaznu vrijednost 

njihovih svjedoèanstava. "Povijest Crkve, muèenièka je 

povijest od prvih stoljeæa sve do muèenika iz doba 

komunizma, kao i onih iz Domovinskog rata, meðu kojima 

se posebno istièe blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i 

nadbiskup zagrebaèki. Pravedno je stoga, uvijek sve više 

otkrivati znaèenje muèeništva za naš kršæanski život", 

istaknuo je kardinal Bozaniæ. 

Niti jedno ljudsko društvo ne može biti otporno na ljubav, 

ako je ljubav zanemarilo. Ne može biti otporno na istinu, ako 

je istinu zanijekalo. Upravo to je razlog svakoga urušavanja 

naizgled èvrstih postavki zemaljskoga reda. Nakon 

izbacivanja odrednica ljubavi i istine, kratak je put do 

nepoštivanja pravednosti, do progonstava i ubojstava. 

Nekada su ona prepoznatljiva u krvi muèenika, a nekada u 

tuzi, beznaðu i strahu ljudi, upozorio je kardinal Bozaniæ te 

istaknuo: "Težnja da se živi na nepravdi i nepoštivanju istine 

o èovjeku izravno je promicanje sebiènosti, a to je 

posvemašnja suprotnost vrijednostima koje promièe 

kršæanstvo. Kršæanstvo, usidreno u Božjoj Rijeèi, živi od 

dara, od velikodušnosti i poštivanja drugoga i upravo zbog 

toga, iako nije voðeno politièkim ciljevima, postaje 

opasnošæu ljudskim nepravednim sustavima. Društvo koje 

želi živjeti bez ulaganja, bez napora i bez velikodušnosti ne 


samo da je osuðeno na samorazaranje, nego i samo osuðuje 

sve ono što promièe nesebiènu ljubav, želeæi sputati i samu 

Božju Rijeè". 

Sadašnja ekonomsko-financijska kriza govori o dubljoj krizi 

sustava gospodarske, politièke i kulturne moæi. Naše 

suvremeno društvo stvara velike kolièine dobara, ali ih 

ujedno brzo troši. Umnaža životne ponude: dojmove, 

osjeæaje, iskustva. Stvara umjetne vrijednosti kako bi se još 

više moglo trošiti, poveæavajuæi žurbu i nemir. Moderno 

društvo prisiljava nas da stavimo u središte: stvari, novac, 

bogatstvo, uspjeh, zaboravljajuæi èovjekove prave 

vrijednosti: zajedništvo, solidarnost, vjeru, nadu. U 

kontekstu govora koji sustavno usaðuje malodušje, mi, 

vjernici, pozvani smo da, kao Crkva i kao pojedinci, 

svjedoèimo blizinu svima koji su u potrebi, poruèio je 

kardinal Bozaniæ. Istaknuvši kako molitva, razgovor s 

Bogom, klanjanje pred njim u poniznosti, zahvalnosti i 

djetinjoj odanosti, hrani vjeru i ispunja dušu mirom i 

sigurnošæu, pozvao je "Vratimo molitvu u naše obitelji. 

Vratimo Boga u naše planove, jer bez Njega ne možemo 

uèiniti ništa što æe biti trajno i prožeto blagoslovom. Gdje je 

molitva tu je i blagoslov". 

Na kraju slavlja domaæin župnik Otoèca i generalni vikar 

biskupije mons. mr. Tomislav Šporèiæ uruèio je biskupima 

peèat prvoga otoèkog biskupa Petra de Andreisa Dalmate. 

Kardinal Bozaniæ uruèio je biskupu Bogoviæu materijalnu 

pomoæ Zagrebaèke nadbiskupije poplavljenim podruèjima 

Kosinja u iznosu od 50 tisuæa kuna, a domaæinu mons. 

Šporèiæu uruèio je medalje bl. Alojzija Stepinca i Augustina 

Kažotiæa. 

"Otoèac - od spomena na Bašæanskoj ploèi do 

biskupijskog središta u 15. stoljeæu" 

Predstavljena knjiga biskupa Mile Bogoviæa 

Otoèac, 20.1.2010. (IKA) - Na blagdan sv. Fabijana i 

Sebastijana, zaštitnika Gacke doline i grada Otoèca 

predstavljena je knjiga biskupa Mile Bogoviæa "Otoèac - od 

spomena na Bašæanskoj ploèi do biskupijskog središta u 15. 

stoljeæu". Knjigu je dr. Mile Bogoviæ objavio u povodu 

obilježavanja 550. obljetnice od osnutka Otoèke biskupije 

(1460.-2010). Izdavaè knjige je grad Otoèac, Gospiækosenjska 

biskupija i župa Presvetog Trojstva iz Otoèca, 

odgovorni urednik je župnik Otoèca i generalni vikar 

Gospiæko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporèiæ, 

dok je recenzent profesor na Filozofskom fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu i voditelj podruènog centra Instituta 

Ivo Pilar u Gospiæu dr. Željko Holjevac. Lektor knjige je s. 

Robertina Medven, prof., tehnièki urednik mr. o. Draženko 

Tomiæ a tiskana je u tisuæu primjeraka u Og-grafici u 

Ogulinu. 

Knjiga nakon predgovora gradonaèelnika Otoèca Marija 

Barkoviæa, sadrži poglavlja: Otoèac Bašæanske ploèe i 

Otoèka biskupija. U uvodnom dijelu biskup Bogoviæ ukazuje 

na prilike u zapadnom dijelu Hrvatske sredinom 11. stoljeæa 

i u doba nastanka Bašæanske ploèe, odnosno na interakciju 

izmeðu Gacke i otoka Krka. Knjiga donosi i zemljovid sa 

shematizmom biskupija i metropolija u sjeverozapadnom 

dijelu Hrvatske. Biskup Bogoviæ istièe kljuènu ulogu 

monaštva pri èuvanju i prenošenju glagoljice i 

staroslavenskog bogoslužja. Na kraju prvog poglavlja dr. 

Bogoviæ govori o glagoljici u Gackoj. U drugom poglavlju o 

Otoèkoj biskupiji piše se o njezinu utemeljitelju Sigismundu 

Frankopanu kao i otoèkim biskupima Blažu Nikoliæu, Vinku 

i Petru de Andreisu. Na kraju se donosi Ustanovna bula 

Otoèke biskupije od 5. ožujka 1460. godine na latinskom 

kao i u hrvatskom prijevodu. 

27. sijeènja 2010. broj 4/2010 

3


Preè. Mikleniæ: Sveæenik i mediji 

Zadar, 20.1.2010. (IKA) - O temi "Sveæenik i mediji" na 

sveæenièkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu 20. 

sijeènja u dvorani sjemeništa Zmajeviæ u Zadru izlagao je 

glavni urednik Glasa Koncila preè. Ivan Mikleniæ. "Crkveni 

mediji su dopuna, saveznici i pomoæ sveæeniku, da Radosna 

vijest doðe do ljudi. Pomognimo ljudima otvoriti oèi za ono 

što se dogaða. Ne dopustimo postati odvojenima od 

stvarnosti, zaraženima u izmišljenom, konstruiranom svijetu. 

Važno je prepoznati, pamtiti i znati povezivati", poticaji su 

preè. Mikleniæa subraæi u kojima je i primjerima iz 

novinarske prakse pojašnjavao kako koristiti moguænost da 

budu sugovornici medijima. Ljude treba formirati da rastu u 

stavovima. U potrebi jasnih izabiranja problem je kako æe se 

vjernici postaviti te je važno znati kakvi korisnici medija 

trebamo biti. "Mediji nam mogu biti na ljudsku, vjernièku i 

sveæenièku izgradnju, ali i propast. Naše suoèavanje s tom 

pojavom je kompleksno. Nitko nema recept. Moramo biti 

otvoreni tražitelji, kao sveæenici izgraditi èvrsti stav prema 

medijskom svijetu i to prenijeti vjernicima jer i njima mediji 

mogu biti na spasenje ili propast. Trebamo biti poznavatelji 

medija i pomoæi vjernicima da razumiju što su mediji. To 

mnogima nije jasno", upozorio je preè. Mikleniæ. Predavaè 

je upozorio da se zbog zarade žrtvuje novinarska profesija. 

Izdavaèi su spremni izgubiti i spor na sudu, s unaprijed 

ukalkuliranim tim troškom. Važno je biti "prvi i 

bombastièan". Kad sud odluèi o objavi ispravka, èine to 

neprimjereno i neprimjetno, radi formalnosti. Novine su 

postale sredstvo da bi se zaradilo na drugi naèin. 

"Naivnost je da mediji postoje da bismo znali što se dogaða. 

To je privredna grana u kojoj netko želi zaraditi i postavljaju 

se urednici koji æe ostvariti postizanje zarade", upozorio je 

predavaè. Premda se mediji izjašnjavaju neovisnima, njima 

se služe politièki moænici za promociju èesto skrivenih 

interesa. "Mediji su otvoreni politièarima da promoviraju 

svoju politièku opciju, odvraæaju pozornost od stvarnosti da 

se ljudi bave sporednim stvarima", upozorio je preè. 

Mikleniæ, istaknuvši da se ne dogaða istraživaèko 

novinarstvo nego obraèun politièkih frakcija kojima mediji 

daju prostor popularizirajuæi utjecaj ideoloških moænika. 

"Sebi nepoæudne svjetonazore najbolje razaraju medijima, a 

najveæi protivnici su im Crkva i kršæanstvo. Takvim 

ideolozima smetaju svi koji zdravo kritièki razmišljaju jer se 

takvim ljudima ne može manipulirati. Ideološki moænici rade 

sustavno na uništavanju obitelji, do zakonske razine, jer 

zdrava obitelj raða ljude kojima se ne može manipulirati", 

istaknuo je preè. Mikleniæ, dodavši da osobe koje se uzdaju 

u Boga nisu prikladne za manipulaciju jer imaju drugo 

uporište. "Apostoli globalizma" razaraju identitet da bi 

iskorijenili ljude iz svojih baština i uèinili ih robom. 

Gospodarski moænici reklamiraju proizvod šireæi potrebu 

potrošnje i predstavljajuæi proizvode kakvi nisu. "Zapravo 

kupuju medije da ne mogu kritièki pisati o njihovim 

postupcima, proizvodima i djelovanju", upozorio je preè. 

Mikleniæ. Istaknuo je da ljudi imaju potrebu za 

informiranjem i objektivnom istinom. Nažalost, novinari 

kreiraju javno mnijenje nudeæi umjetnu sliku, skriveno 

komentiranje s tendencijom. Tako više nije dogaðaj ono što 

je bilo nego što æe biti. 

Govoreæi o crkvenim medijima, preè. Mikleniæ istaknuo je 

dragocjenost da posreduju poruke Pape i biskupa èiju bit 

svjetovni mediji ne mogu dati. Donose i popularna teološka 

tumaèenja, življenje crkvenosti, povijest nas je razdvajala te 

je važno znati što se dogodilo u Crkvi u domovini, razmjenu 

pastoralnih iskustava i sadržaje za sazrijevanje u ljudskosti i 

duhovnosti. "Nije vrijednost samo informacija o dogaðaju, 

nego i sadržaj u službi formacije. Važno je da to bude 

ika 

prepoznato, da ljudi o tome razgovaraju, da im formativni 

sadržaji uðu u dušu i omoguæe rast i nove spoznaje", rekao je 

preè. Mikleniæ, istaknuvši da je Glas Koncila sustavno 

predstavio socijalni nauk Crkve i privodi kraju 

predstavljanje cijele Biblije. Uz potrebu da i crkveni pokreti 

ne ignoriraju crkvene medije, preè. Mikleniæ zakljuèio je 

poticajom Drugoga vatikanskog koncila da katolièki tisak 

treba koristiti kako bi se oblikovalo mnijenje suglasno 

naravnom pravu i katolièkom nauku te stvorio kršæanski sud 

o svim dogaðajima. 

Sastanak dekana Splitsko-makarske nadbiskupije s 

nadbiskupom Barišiæem 

Nadbiskup upozorio da ne bi bilo dobro da sveæenici 

postanu "ritualci" 

Split, 20.1.2010. (IKA) - Radni sastanak svih dekana 

Splitsko-makarske nadbiskupije s nadbiskupom Marinom 

Barišiæem i vikarima uprilièen je u srijedu 20. sijeènja u 

Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Glavna tema susreta 

bila je sveæenièka redovita služba i pastoralni rad, u prvom 

redu dekanatski programi i koordinirana suradnja, planovi i 

iskustva, koliko u vezi s posljednjim godinama rada i 

suradnje na podruèju dekanata, toliko s novim planovima i 

stvarnim moguænostima zajednièkog zalaganja i potrebite 

suradnje na podruèju cijele nadbiskupije. Nadbiskup je na 

poèetku pozdravio nazoène, istaknuvši važnu ulogu dekana 

koji koordinira rad sveæenika u svom dekanatu te ih potièe i 

ohrabruje u njihovom pastoralnom radu i duhovnom životu. 

Buduæi da je ova godina posveæena sveæenicima, nadbiskup 

je istaknuo važnost traženja i posvješæivanja osobnog 

identiteta svakoga sveæenika, ali i traženja sakramentalnoga 

zajedništva. „Dar koji nam je Gospodin darovao – poziv 'biti 

sveæenik' – treba sazrijevati i rasti u nama, ali i u zajednici s 

ostalom braæom sveæenicima. Trebamo sebe vidjeti kao 

èovjeka zajedništva jer ako je itko èovjek zajedništva i 

komunikacije s Bogom i drugima, to je sveæenik", rekao je 

nadbiskup Barišiæ, upozorivši da ne bi bilo dobro da 

sveæenici postanu „ritualci". U tom surjeèju istaknuo je 

problematiku pobožiænih blagoslova i aktualne prakse 

godišnjega susreta sa župljanima u njihovim obiteljskim 

prebivalištima. O tom se pitanju praktièno razgovaralo i 

došlo do zakljuèka da su ti blagoslovi višestruko pastoralno 

važni i uèinkoviti. Meðutim, zbog razlièitih okolnosti u vezi 

s dosadašnjim razlièitim postupanjima u pojedinim župama, 

odluèeno je da se praksa posuvremeni i objedini o èemu æe 

se, nakon, cjelovitih uviðaja donijeti jedinstvena pastoralna 

odluka. 

Na sastanku je, takoðer bilo govora o dekanatskim 

rekolekcijama – programima, meðusobnoj ispomoæi, 

zajednièkim planovima i programima, uobièajenom 

meðusobnom dogovaranju, potom o suradnji župnika i 

župnih ureda s Nadbiskupskim ordinarijatom i 

nadbiskupijskim uredima: Obiteljskim savjetovalištem, 

Uredom za pastoral obitelji, Vijeæima za mlade i za duhovna 

zvanja. Na sastanku je bilo govora i o hodoèašæu sveæenika u 

Zagreb 15. travnja na grob bl. Alojzija Stepinca i na grob 

sluge Božjega o. Ante Antiæa, a 10. lipnja u Rim, u povodu 

Sveæenièke godine. Nadbiskup je upozorio dekane da, ono 

što je svim župnicima bilo poslano u posebnom dopisu, 

potaknu skupljanje karitativne pomoæi za žrtve potresa na 

Haitiju i za one koje je pogodila elementarna nepogoda 

poplave diljem Lijepe naše. Dekani su u svojim izlaganjima 

poticajno sudjelovali na izgradnji suvremenog pastorala, 

odnosno, suradnje sveæenika i njihovih vjernika u 

pastoralnom, karitativnom i duhovnom radu. 


ika 

Varaždin: Prvi molitveni susret katolièkih i pravoslavnih 

vjernika 

Varaždin, 20.1.2010. (IKA) - Prvi od dva susreta katolièkih 

i pravoslavnih vjernika i njihovih duhovnih pastira, koji se u 

povodu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana 

prireðuju u Varaždinu, održan je 20. sijeènja u pravoslavnoj 

crkvi Sv. Georgija. Na pjevanoj veèernjoj okupili su se 

pravoslavni i katolièki vjernici, meðu kojima su bili 

èetvorica katolièkih sveæenika, šest uršulinki te laici, dok je 

bogoslužje predvodio protojerej stavrofor Zvonimir Pilinger, 

pravoslavni paroh varaždinski, uz sudjelovanje svog sina 

Uglješe, ðakona, te drugih pravoslavnih vjernika. Na kraju 

bogoslužja okupljene je kao domaæin pozdravio paroh 

Pilinger te pritom istaknuo da su se sabrali zajedno ne samo 

tjelesno nego i duhovno kako bi zbliženi i ojaèani Duhom 

Božjim bili èvršæi i osposobljeniji uhvatiti se s nedaæama 

ovoga svijeta usmjereni prema carstvu Nebeskom i vjeènom 

životu. Podsjetio je kako su se okupili dan nakon 

Bogojavljenja upravo na dan kada Pravoslavna Crkva slavi 

Sabor sv. Jovana Krstitelja, koji je okupljao i krstio vjernike, 

buduæe kršæane. Pozdravio je sve katolièke vjernike, na èelu 

s varaždinskim župnikom Stjepanom Najmanom i Damirom 

Bobovcem, predstojnikom Arhiva i Matiènog ureda 

Varaždinske biskupije, na èiju se inicijativu i dogodio 

molitveni susret katolièkih i pravoslavnih vjernika. 

Okupljenima se obratio i vlè. Najman koji je istaknuo 

posebnu radost što je do tog prvog susreta došlo upravo na 

blagdan sv. Ivana Krstitelja, èije ime znaèi "Milost Božja" te 

svjedoèi koliko je Bog milostiv i koliko milost Božja 

zahvaæa u kršæanske živote. Pritom je podsjetio da je i geslo 

ovogodišnje Molitvene osmine "Vi ste tomu svjedoci", kako 

bi se spomenuli da su kao kršæani pozvani biti Isusovim 

svjedocima. Izrazio je osobito zadovoljstvo što su i u 

Varaždinu zapoèeti ekumenski susreti, i to u godini 100. 

obljetnice suvremenih svjetskih ekumenskih susreta. Zaželio 

je da se na temeljima dobrih odnosa Katolièke i Pravoslavne 

Crkve u Varaždinu nastavi daljnje zajedništvo i bolje 

meðusobno poznavanje i razumijevanje. Paroh Pilinger 

kazao je kako je zajednica pravoslavnih vjernika u 

Varaždinu malobrojna buduæi da u gradu živi manje od pola 

posto Srba. Sve je na kraju pozvao na druženje u prostorije 

svoga doma u Varaždinu. 

Kutinska molitva za jedinstvo kršæana 

Kutina, 20.1.2010. (IKA) - U kutinskoj crkvi Gospe Snježne 

misno slavlje u sklopu Molitvene osmine za jedinstvo 

kršæana predvodio je 20. sijeènja tajnik Povjerenstva za 

ekumenizam i dijalog Zagrebaèke nadbiskupije dr. Zvonimir 

Kureèiæ. Istaknuo je u tom smislu i nedjeljnu poruku pape 

Benedikta XVI, ali i toèno sto godina staru ideju koja se 

svijetom poèela širiti iz škotskog grada Edinburgha. 

Podsjetio je i da ekumensko gibanje poslije Drugoga 

vatikanskog sabora bilježi sve vidljivije pomake prema 

jedinstvu. Uz domaæeg župnika Dragutina Papiæa i sveæenika 

susjednih župa u služenju mise koja je okupila brojne 

vjernike sudjelovao je i prelat Vladimir Stankoviæ. Kao 

stalni sudionici kutinskih ekumenskih okupljanja nazoèni su 

bili i predstavnici Evangelièke Crkve s pastorom Brankom 

Beriæem. Ðakonica kutinske Evangelièke Crkve Elina Saari 

poruèila je kako u taj Božji projekt nisu pozvani samo 

vjerski službenici i samo u ovom molitvenom tjednu, veæ 

svakodnevno pojedinaèno svi kršæani. Uz misnu poruku duh 

jedinstva donijele su i izvedbe predstavnika Katolièke Crkve 

Mješovitog pjevaèkog zbora "Dr. Gustav Baron" te nastup 

mladih glazbenika Evangelièke Crkve. 


Kardinal Bozaniæ posjetio poplavljeno podruèje 

Kosinjske doline 

Ovim posjetom htjeli smo pokazati ljudsku i kršæansku 

blizinu ljudima u potrebi i biti znak koji želi progovoriti za 

ovaj narod 

Gornji Kosinj, 20.1.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup i 

metropolit kardinal Josip Bozaniæ posjetio je na osobni 

zahtjev u srijedu 20. sijeènja prostor poplavljene Kosinjske 

doline odnosno župe sv. Antuna u Gornjem Kosinju. 

Kardinal Bozaniæ posjetio je poplavom poharani prostor u 

društvu biskupa Rijeèke metropolije - rijeèkog nadbiskupa i 

metropolite Ivana Devèiæa, domaæeg biskupa gospiækosenjskog 

Mile Bogoviæa, krèkog biskupa Valtera Župana i 

poreèko-pulskog biskupa Ivana Milovana. Uz kardinala 

Bozaniæa kod kosinjskog mosta bili su i potpredsjednik 

Vlade RH mr. Darko Milinoviæ, lièko-senjski župan Milan 

Jurkoviæ, naèelnik opæine Perušiæ Ivica Turiæ, pomoænik 

ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Stjepan 

Huzjak kao i domaæi župnik Ivan Hodak. 

Kardinal Bozaniæ i ostali crkveni velikodostojnici i državni 

dužnosnici prebaèeni su èamcima DUZS do središta Gornjeg 

Kosinja odnosno župne crkve Sv. Antuna Padovanskog. 

Premda se voda svakog dana spusti za oko 30 cm, na nekim 

mjestima ona je još duboka više metara. Ipak, s utorka na 

srijedu konaèno je podruèje Kosinja dobilo struju. Gosti su 

se okolnim putem uz zgrade HP-a i osnovne škole uputili do 

župne crkve Sv. Antuna. Mjesni župnik Ivan Hodak upoznao 

ih je s problematikom poplave i posljedicama, a uz rijeèi 

podrške župljanima biskupa Bogoviæa, kardinal Bozaniæ je 

poruèio: "Ovim posjetom htjeli smo pokazati ljudsku i 

kršæansku blizinu ljudima u potrebi i biti znak koji želi 

progovoriti za ovaj narod. Kao ljudi pozvani smo stvoriti 

situacije da se ovakvih dogaðaja dogodi što manje i vidjeli 

smo dokle je bila posljednja katastrofalna poplava 1937. 

godine. To je briga èitave društvene zajednice da se ovo više 

ne ponovi". Na kraju je goste u župnom stanu uz 

tradicionalne proizvode ovog kraja kojeg su pripremile 

vrijedne domaæice primio župnik Hodak koji je svih ovih 

dana bio jedan od glavnih koordinatora dopreme pomoæi 

naseljima u Kosinju. 

Biskup Jezerinac predvodio misu na poèetku Fabijanske 

osmine 

Varaždin, 20.1.2010. (IKA) - Blagdan nebeskih zaštitnika 

varaždinske župe svetih Fabijana i Sebastijana sveèano je 

proslavljen u srijedu 20. sijeènja, kada je ujedno zapoèela 

duhovna obnova, tzv. Fabijanska osmina, koja se veæ 

tradicionalno uz taj blagdan prireðuje svake godine. 

Središnje blagdansko misno slavlje u župnoj crkvi Dobrog 

pastira predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac u 

koncelebraciji s desetak sveæenika na èelu s dekanom 

Donjovaraždinskoga dekanata i domaæim župnikom preè. 

Mijom Horvatom. Sudjelovala su i èetvorica ðakona te 

brojni župljani i vjernici drugih varaždinskih župa. Sve je 

pozdravio domaæi župnik. U propovijedi je biskup podsjetio 

kako je kršæanin pozvan prvenstveno živjeti u duhu, a ne u 

tijelu, istaknuvši da su kršæani pozvani prihvaæati Isusa i 

svjedoèiti ga i javno svojim životom. Zaželio je da ih u tome 

nadahnjuju i njihovi nebeski zaštitnici i muèenici, sveti 

Fabijan papa i sveti Sebastijan vojni zapovjednik. Pritom je 

podsjetio kako su kršæani u svijetu uvijek bili kamen 

spoticanja, a to su i danas, na što je svoje uèenike 

upozoravao i sam Isus. Kršæane i njihove duhovne pastire 

oduvijek su progonili i ubijali, osobito u totalitarnim 

sustavima, rekao je biskup Jezerinac, podsjetivši da je tako 


5


bilo i u nedavnoj prošlosti, kada je u komunistièkom režimu 

kao muèenik trpio zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac. 

Poruèio je kako je predanje Isusu Kristu zajednièka osobina i 

njihovih zaštitnika jer to je snaga kršæanske vjere koja 

prihvaæa svaku Božju volju. Istaknuo je kako se kršæani ne 

suprotstavljaju svijetu, nego se svijet opire kršæanima da se 

ne bi naviještala istina o Bogu, Kristu i èovjeku, što je 

prvenstvena zadaæa svih sveæenika kojima je Sveti Otac 

posvetio godinu u kojoj se nalazimo. Svima je zaželio da 

žive dostojno kršæanskog poziva i da se Bog proslavi po 

njima. Na kraju mise biskupu je na dolasku zahvalio župnik 

Horvat, a biskup Jezerinac zaželio je okupljenima da po 

Božjem blagoslovu uistinu budu jedni drugima blagoslov u 

svakodnevnom životu. Isti dan ujutro proslavljena je 

zavjetna misa u crkvici Sv. Fabijana i Sebastijana, a zatim je 

župnu misu u crkvi Dobrog Pastira predvodio Marko Ðurin, 

tajnik varaždinskog biskupa. Na misama su se okupili 

župljani na èelu sa župnikom Horvatom, te vjernici drugih 

varaždinskih župa i okolice. Proslava blagdana sv. Fabijana i 

Sebastijana u Varaždinu ima dugu tradiciju buduæi da je 

potkraj 17. stoljeæa na ulazu u grad podignuta zavjetna 

crkvica Sv. Fabijana i Sebastijana, koja je sve do prije 

nekoliko godina bila župnom crkvom te mlade varaždinske 

župe koja je zaživjela prije tri desetljeæa. Glavna je tema 

ovogodišnje Fabijanske osmine aktualna Sveæenièka godina 

kojoj je geslo "Kristova vjernost - sveæenikova vjernost". 

Tribina o važnosti identiteta 

Na prvoj ovogodišnjoj tribini "Zajednièki vidici" predavanja 

održali zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško i dr. Špiro 

Marasoviæ 

Zagreb, 20.1.2010. (IKA) – Prva u ovogodišnjem nizu 

tribina "Zajednièki vidici" u organizaciji Ureda Zagrebaèke 

nadbiskupije za vjeronauk u školi održana je u srijedu 20. 

sijeènja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog 

instituta u Zagrebu. Tema prve tribine bila je "Važnost 

identiteta" s gostima predavaèima zagrebaèkim pomoænim 

biskupom Ivanom Šaškom i dr. Špirom Marasoviæem, 

OFMConv. 

Okupljene vjerouèitelje, predstavnike Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje 

pozdravila je predstojnica Ureda i voditeljica tribine dr. s. 

Valentina Mandariæ. Podsjetila je kako se i ovim susretima 

nastoji pratiti izrada Nacionalnog okvirnog kurikuluma, pa 

æe stoga ovogodišnji niz tribina naglasak staviti na identitet 

kao odgojno-obrazovnu vrednotu. Nazoènima se obratio i 

ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta dr. 

Tomislav Markiæ te izrazio radost suradnje, tj. sad veæ 

tradicionalnog okupljanja i u vidu "Zajednièkih vidika". 

Tribine je otvorio biskup Šaško, koji je održao i prvo 

izlaganje. Pojašnjavajuæi sam pojam identiteta s raznih 

aspekata poglavito suvremenog života, biskup Šaško 

dotaknuo se i svih tema koje æe biti obraðene u 

ovogodišnjem nizu. Istaknuo je kako se i Bog objavljuje 

odgovarajuæi na pitanje o identitetu. I Krist polako 

uèenicima otkriva svoj identitet postavljanjem pitanja i 

ukazivanjem na svoju mesijansku narav kroz biblijska 

proroèanstva, te se identificira kroz slike i prispodobe. 

Govoreæi o sastavnicama identiteta, biskup je istaknuo ime, 

pripadnost, razlikovanje, prepoznatljivost i smisao. Identitet 

se tako otkriva u odnosu na ono skupno i pojedinaèno po 

èemu se izdvaja iz skupnoga; identitet je takoðer svijest o 

sebi kao o razlièitome. Osobni dokumenti donose nekoliko 

podataka po kojima je osoba prepoznatljiva u društvenim 

odnosima, pa tako na osobnoj iskaznici imamo podatke o 

datumu roðenja, fotografiju kao vizualno identifikacijsko 

ika 

sredstvo, simbole države, naroda, osobni potpis, jedinstveni 

matièni broj. Veæ i ta jedinstvenost koja nam je dana u 

matiènom broju ukazuje na opasnost u koju se osoba dovodi 

ako doðe do falsificiranja identiteta. Identitet je i svijest o 

sebi, rekao je biskup Šaško. 

Kratko se osvrnuo i na krizu identiteta, te istaknuo kako 

prožima sve slojeve. No, upozorio je da nas kao kršæane to 

ne smije uplašiti, jer je nama temeljem inicijacije temeljni 

identitet darovan u Kristu. Stoga ne postoji kršæanin bez 

identiteta, dano nam je ime, a stvoreni smo na Božju sliku. 

Bez identiteta ne postoji moguænost ljubavi, darovanosti, dio 

naše odrednice da smo ljudi, zakljuèio je biskup Šaško. 

Dr. Marasoviæ svoje izlaganje naslovio je "Globalizacija - 

identitet - vjera". Govoreæi o važnosti identiteta kroz prizmu 

globalizacije i vjere, podsjetio je na rijeèi pape Benedikta 

XVI. o globalizaciji. Kroz identitet uoèavamo veze bliskosti 

u kojima se identificiramo, ali i razlikujemo. Osobni identitet 

govori o afirmaciji sebe, ograðivanju sebe od onoga što 

nisam ja u odnosu na druge, te je stoga nužno i relacijska 

kategorija koja radi na izgradnji svijesti i samosvijesti. 

Osobito religija, smatra predavaè, radi na tome da se vlastiti 

identitet legitimira, pruža otpor prema onome što nisam ja, te 

je projektni – usmjeren na moguænost da postane nešto novo. 

Prof. Marasoviæ posebno je istaknuo tri modela religiozne 

reakcije na globalizaciju vjerski relativizam, folklorni 

konfesionalizam i fundamentalizam. Vjerski relativizam 

podrazumijeva rješavanje problema globalizacije na 

apstraktnom podruèju, s obzirom na demokratièni 

"trenutaèni omjer snaga" i s moguænošæu da se situacija 

promijeni. U folklornom konfesionalizmu primarno se gleda 

na nacionalnost, a vjera postaje samo sekundarna odrednica 

identiteta. Katolicizam tako postaje kulturološka kategorija, 

samosvijest nacije. Fundamentalizam kao treæi model 

reakcije na globalizaciju predstavlja nelagodu zbog 

ugroženosti identiteta. U današnjem svijetu treba, stoga, 

posebnu pozornost posvetiti vjeronauènoj praksi koja æe 

raditi na radikalnom obraæenju osobne vjere, gdje se procesi 

globalizacije mogu okrenuti u korist reafirmaciji vlastitog 

katoliciteta; ponovnom otkriæu eklezijalnosti i to osobito s 

obzirom na utjeloviteljski vjerski život afirmacijom 

radikalnog èovjekova obraæenja koje nas upuæuje na 

nasljedovanje Krista. Cjelokupna crkvena struktura i 

cjelokupni naèin dosadašnjega unutarcrkvenoga 

promišljanja, mora prestati polaziti od koncepcije da je 

Crkva "sociatas perfecta", tj. nešto kao svojevrsna država, pa 

onda crkveni aparat samo kopira državnu birokraciju u 

svemu, pa i u naèinu života, veæ bi trebalo krenuti s 

restrukturiranjem i crkvene svijesti i crkvene prakse od 

"Lumen gentium", kako bi se uvjerljivo stiglo do "Gaudium 

et spes". A u "Gaudium et spes" ima svakojakih vjetrova, ali 

ne i onoga koji bi puhao u krmu fundamentalizmu, zakljuèio 

je dr. Marasoviæ. 

Nakon rasprave, u kojoj su uvodnièari nastojali još produbiti 

neka pitanja vezana uz identitet, najavljena je sljedeæa 

tribina koja æe se održati u srijedu 24. veljaèe o temi 

"Postmoderna i identitet" s gostima dr. Tonèijem Matuliæem 

i dr. Krunoslavom Nikodemom. 

Kardinal Bozaniæ primio maðarskog veleposlanika 

Zagreb, 21.1.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal 

Josip Bozaniæ primio je u èetvrtak 21. sijeènja u 

Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Republike 

Maðarske u Republici Hrvatskoj dr. Petera Györkösa, na 

njegovu zamolbu, priopæeno je iz Ureda zagrebaèkog 

nadbiskupa. 


ika 

"Velika Proteturica - duhovna baština Dubrovnika 

posveæena Bogorodici" 

Na 444 stranice zbornika predstavljenog na drugoj tribini 

ciklusa "Ususret sv. Vlahu" nalazi se 25 struènih radova 

posveæenih toj tematici 

Dubrovnik, 21.1.2010. (IKA) - Zbornik radova "Velika 

Proteturica - duhovna baština Dubrovnika posveæena 

Bogorodici" predstavljen je na drugoj tribini ciklusa 

"Ususret sv. Vlahu" održanoj u èetvrtak 21. sijeènja u 

dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predstavili su ga dr. 

Hrvojka Mihanoviæ-Salopek, dr. Vinicije Lupis, voditelj 

Podruènog centra Dubrovnik - Instituta društvenih znanosti 

Ivo Pilar te katedralni župnik dr. don Stanko Lasiæ. 

Na 444 stranice zbornika nalazi se 25 struènih radova 

posveæenih toj tematici kojom se bavio znanstveni skup 

Hrvatskoga mariološkog instituta Katolièkoga bogoslovnog 

fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, u Dubrovniku 27. i 28. 

travnja 2007. godine. Urednik zbornika i pisac predgovora je 

predsjednik Hrvatskog mariološkog instituta sisaèki biskup 

Vlado Košiæ. Kako je reèeno na predstavljanju, rijeè je o 

šesnaestom i do sada najbolje ureðenom zborniku Instituta 

od njegovog utemeljenja godine 1974., a suizdavaè je 

Kršæanska sadašnjost. Svi radovi opremljeni su znanstvenim 

aparatom, imaju sažetak na jednom svjetskom jeziku, a 

potkrijepljeni su fotografijama, shemama, prijepisima, 

popisom literature itd. 

U zborniku se nalaze sljedeæi radovi: "Presjek kroz povijest 

Dubrovnika" Eduarda Perièiæa, "Pohvale Otza fra Vincenza 

Maria Gozze na slavu Jezusa Isukarsta i na cias Bogo-rodize 

Marie Prisfetog Rosaria" Marijana Biškupa, "Marijanske 

misli u djelu Rukopisi duhovni fra Ludviga Radiæa" Ivana 

Karliæa, "Lik BDM u propovijedima Ardelija della Belle" 

Josipa Bratuliæa, "Marijin lik u djelu Offizie B. Dievizae 

Mariae Bernarada Sorkoèeviæa" Petra Lubine, "Kanaveliæevi 

marijanski pripjevi u dubrovaèkim molitvenicima 19. 

stoljeæa" Ljudevita Antona Maraèiæa, "Bogorodica u Nauku 

kršæanskom obilnom (1750.) Inoæencija Grgiæa 

Dubrovèanina" Franje Emanuela Hoška, "Marija ogledalo 

kreposti" Brune Peze, "Devetnica na èast Marijina zaèeæa" 

Josipa Šimiæa, "Bratovština sv. Krunice u Dubrovniku" 

Zvonka Džankiæa, "Gospine bratovštine pri samostanu Male 

braæe" Marija Šikiæa, "Lik Blažene Djevice Marije u poeziji 

Ruðera Boškoviæa" Pavla Knezoviæa, "Marija u djelima 

Mavra Vetranoviæa" Antuna Paveškoviæa, "Marija u djelima 

Marina Držiæa" Slavice Stojan, "Lik Bogorodice u 

stvaralaštvu Marije Bettera Dimitroviæa" Hrvojke 

Mihanoviæ-Salopek, "Bogorodica u Palmotiæevoj pjesmi 

Vrhu poroðenja Gospodinova" Hrvatina Gabrijela Jurišiæa, 

"Gospini prikazi u likovnoj umjetnosti starog Dubrovnika" 

Vinicija B. Lupisa, "Gospa od porata u dubrovaèkoj 

prvostolnici" Stanka Lasiæa, "Hodoèašæa Konavljana Gospi 

od milosrða na Lapadu" Marijana Belaja, "Danèe kao 

Gospino Svetište" Katice Dabo, "Marijanska puèka 

blagdanska imena na dubrovaèkom podruèju kao odraz 

višestoljetne marijanske puèke pobožnosti" Sanje Vuletiæ, 

"Liturgijsko-marijanski elementi u dubrovaèkom glazbenom 

rukopisu: Cantorale fratrum BMV de Monte Carmeli iz 

1755. Godine" Katarine Koprek, "Dubrovaèki zavjetni 

obredi u èast majci Bogorodici s posebnim osvrtom na 

nacrtak glazbeni dio" Mihe Demoviæa, "Likovni tragovi 

Marijina štovanja na Pelješcu" Marija Mirkoviæa i 

"Pretkršæanski korijeni nekih Marijinih crkva u Hrvata" 

Vitomira Belaja. Do zakljuèenja zbornika nisu pristigli 

radovi trojice autora. 

Velika Proteturica je Gospin naziv koji je prvi upotrijebio 

književnik Ivo Vojnoviæ u svom pismu Melku Èingriji 

godine 1913., premda je u Dubrovniku èešæi izraz Parèica. 

Samo u Dubrovniku Marija se štuje i kao Naša Gospa 

Presvetog Srca Isusova, a štovanje je zapoèelo godine 1875. 

kada je kapucin Roberto Menini, kasnije nadbiskup Sofije, 

održao osmodnevne misije u crkvi Male braæe i oduševio 

Dubrovèane svojim propovijedima. Kao spomen na taj 

dogaðaj nabavljen je kip i dvije slike, a u Male braæe 

utemeljena je i bratovština pod tim imenom. Naziv Gospa 

Nikolja mati odnosno Marija majka Nikolina karakteristièan 

je za Postranje u Župi dubrovaèkoj. To vrlo staro puèko ime 

veže se uz blagdan sv. Nikole koji se slavi dva dana prije 

Bezgrešnog zaèeæa Marijina. Takve i brojne druge 

zanimljivosti o štovanju Blažene Djevice Marije u 

Dubrovniku, kojoj je u biskupiji posveæeno 16 župnih crkva, 

mogu se pronaæi u zborniku. 

Na završetku veèeri okupljeni su pogledali isjeèak filma 

"Velika Proteturica" koji je znanstveno-obrazovnog 

karaktera i prvi je u nizu filmova o štovanju Marije u Hrvata 

u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Namjera 

autora je proširiti upoznavanje marijanske baštine meðu 

Hrvatima pa i intenziviranje sakralnog turizma jer "nismo ni 

svjesni što sve imamo". Voditelj druge tribine bio je 

pastoralni vikar dr. don Petar Paliæ. 

U Caritasovoj akciji za pomoæ stradalima u Haitiju 

dosad prikupljeno 1.460.000 kuna 

Zagreb, 21.1.2010. (IKA) - U akciji Hrvatskog Caritasa 

kojom se prikuplja pomoæ stradalima od potresa u Haitiju do 

21. sijeènja prikupljeno je 1.460.000 kuna. Hrvatski Caritas 

pokrenuo je akciju 13. sijeènja, dan nakon razornog potresa 

u kojemu je, prema dosad poznatim podacima, stradalo 

najmanje 100.000 ljudi, a najveæi broj od 3 milijuna 

stanovnika glavnoga grada ostao je bez doma. Zahvaljujuæi 

svim graðanima i tvrtkama koji su se veæ do sada ukljuèili u 

akciju, Hrvatski Caritas i nadalje poziva sve u Hrvatskoj da 

unatoè krizi i recesiji iskažu solidarnost. 

U akciju se može ukljuèiti uplatom na ž. r. HC-a kod PBZ-a 

2340009 – 1100080340, poziv na broj 10; pozivom na 

donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,15 kn, PDV 

ukljuèen), vjernici priloge mogu predati i u svim župama 

diljem Hrvatske, a moguæa je i online uplata na 

www.caritas.hr. 

Hrvatski Caritas poziv za ukljuèenje u akciju uputio je i u 

1300 župa na podruèju svih nad/biskupija te redovnièkim 

zajednicama u Hrvatskoj ohrabrujuæi župnike i vjernike da 

mise u nedjelju 24. sijeènja budu obilježene molitvama za 

poginule i preživjele stradalnike na Haitiju. 

Putem mreže Caritasa Europe i Caritasa Internationalis 

(mreža nacionalnih Caritasa iz 162 zemlje koja osigurava 

logistièku i operativnu podršku u pružanju kvalitetne pomoæi 

i obnovi) Hrvatski Caritas sudjeluje u zbrinjavanju žrtava 

potresa na Haitiju. Potankosti o aktivnostima mogu se pratiti 

i na www.caritas.hr. 

Iz dnevnog izvještaja Caritasa Internationalis saznajemo 

kako je UN na Haitiju povjerio Caritasu skrb za kamp 

"Petion Villle Country Camp" koji je smješten na golfskim 

terenima na jugoistoènom prilazu glavnome gradu Port-au- 

Prince. U kampu tijekom noæi boravi 50.000 ljudi, a tijekom 

dana još 20.000. Oèekuje se kako æe se sa stabiliziranjem 

opskrbe taj broj poveæavati. Caritas je, takoðer, ukljuèen u 

sanitetsku te medicinsku skrb: na devet mjesta u glavnom 

gradu pruža žurnu medicinsku pomoæ, a u dvjema bolnicama 

Caritasov kirurški tim obavlja operacije. 

. 



7


Rezultati projekta osjeèkog Caritasa "Veliko srce za 

male ljude" 

Prikupljena sredstva u vrijednosti 124.000 kuna 

Osijek, 21.1.2010. (IKA/TU) - Osjeèki Caritas izvijestio je 

o rezultatima trajnog projekta "Veliko srce za male ljude" 

koji je trajao kroz prosinac 2009. godine. Projekt je u 

cijelosti ispunio svrhu i cilj: ublažiti socijalnu krizu, 

pristiglim donacijama omoguæiti prijem veæeg broja 

korisnika Puèke kuhinje, animirati župne Caritase te stalne i 

povremene donatore. Od 81 potencijalnog donatora, 

odazvalo ih se 16, a prilog su dala i 32 nova donatora kojima 

nije upuæen službeni poziv za pomoæ. Od 25 župa Osjeèkog 

zapadnog, Osjeèkog istoènog i Èepinskoga dekanata, 

odazvalo se 11 župa. 

Ukupna vrijednost prikupljenih sredstava projekta "Veliko 

srce za male ljude" je 124.392,86 kuna, od èega su novèane 

donacije 44.181,65 kuna, a vrijednost prikupljenih namirnica 

i sredstava za èišæenje iznosi 80.211,21 kuna. Pregledom 

izvješæa unatrag 7 godina vidljivo je da se redovito ukljuèuju 

i sudjeluju iste župe, a njih je manji broj, dok veæi broj župa 

ne pokazuje interes. Unatoè recesiji, odaziv donatora bio je 

izvanredan. 

Doktorski rad Jerolima Lenkiæa 

Ljudska smrt, umiranje i eutanazija u svjetlu medicine, 

prava, filozofije i teologije s empirijskim istraživanjem 

Zadar, 21.1.2010. (IKA) - "Ljudska smrt, umiranje i 

eutanazija u svjetlu medicine, prava, filozofije i teologije s 

empirijskim istraživanjem" tema je doktorske disertacije 

koju je sveæenik Zadarske nadbiskupije Jerolim Lenkiæ 

nedavno obranio na Katolièkome bogoslovnom fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu. Autor u doktorskom radu 

argumentirano iznosi obranu dostojanstva ljudskog života od 

trenutka zaèeæa do naravne ljudske smrti, osuðujuæi u 

moralno-teološkoj prosudbi eutanaziju kao zloèin protiv 

života. Podsjeæajuæi na rijeèi pape Ivana Pavla II. da je 

eutanazija teška povreda Božjeg zakona, dr. Lenkiæ istièe da 

nitko nema pravo pacijentu oduzeti život jer je Bog gospodar 

života i smrti. 

Lenkiæeva disertacija iz moralne teologije pod vodstvom dr. 

Luke Tomaševiæa sastoji se od dva dijela. Prvi dio èine èetiri 

poglavlja: medicinski pristup smrti i eutanaziji, sistematski 

prikaz pravnog pristupa smrti i eutanaziji, pri èemu na osobit 

naèin tematizira legalizaciju eutanazije u Nizozemskoj, 

Belgiji i Australiji u kojoj je zakon bio ubrzo dokinut; treæe 

poglavlje obraðuje filozofski pristup smrti i eutanaziji a 

èetvrto eutanaziju u moralno-teološkoj prosudbi. Za temelj 

drugog praktiènog dijela disertacije autor je proveo 

empirijsko istraživanje naslovljeno: "Ljudska smrt, umiranje 

i eutanazija". Dr. Lenkiæ anketirao je studente Filozofskog 

fakulteta Sveuèilišta u Zadru, s odsjeka etnologije, 

sociologije, poslovnog menadžmenta i povijesti te studente 

Pravnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu, odsjek pravo - 

statistika. U Èakovcu je autor anketirao studente Pedagoškog 

fakulteta, a u Zagrebu studente Prirodoslovnomatematièkog, 

Ekonomskog, Medicinskog i Filozofskog 

fakulteta, odsjek psihologija. U anketi je sudjelovalo 247 

studenata. Kako doživljavaju starost u domu za stare i 

nemoæne osobe dr. Lenkiæ ispitao je 99 starih osoba u domu 

u Hodošanu pokraj Èakovca i Domu za stare i nemoæne u 

Èakovcu. Osobita vrijednost ankete je i u potpori sveæenika 

iz više (nad)biskupija. Na pitanja razlièita od onih za stare 

osobe i studente odgovorilo je 117 sveæenika. U anketi je 

sudjelovalo i 194 ispitanika iz Zagreba, Splita, Zadra, 

Makarske i Biograda. Anketa je provedena od 24. svibnja 

2009. do 29. sijeènja 2010. g. 

ika 

Dr. Lenkiæ roðen je 31. studenoga 1964. g. u Bibinjama, u 

obitelji Šime i Dragice roð. Mikuliæ. Za sveæenika je zareðen 

16. prosinca 1990. g. u zadarskoj katedrali Sv. Stošije. U 

službi je župnog vikara župe Marije Kraljice mira na 

Stanovima u Zadru i duhovnik je Katolièke malonogometne 

lige za Zadarsku nadbiskupiju. 

Molitveni susret varaždinskih katolièkih i pravoslavnih 

vjernika 

Varaždin, 21.1.2010. (IKA) - Nakon što su se pravoslavni i 

katolièki vjernici grada Varaždina zajedno okupili na svom 

prvom susretu u pravoslavnoj crkvi Sv. Georgija u srijedu 

20. sijeènja, iduæeg dana u èetvrtak 21. sijeènja zajedno su 

molili na misi za jedinstvo kršæana koja je proslavljena u 

župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Varaždinu. Misu je 

predvodio župnik Stjepan Najman u zajedništvu s Damirom 

Bobovcem, predstojnikom biskupijskog Arhiva i Matiènog 

ureda, te domaæim sinom Damirom Kovaèiæem. Uz 

katolièke sveæenike, redovnice i druge vjernike, u misi su 

sudjelovali i pravoslavni vjernici na èelu s varaždinskim 

parohom protojerejom stavroforom Zvonimirom Pilingerom 

i njegovim sinom Uglješom, ðakonom. 

Župnik Najman istaknuo je kako su to prva zajednièka 

okupljanja na molitvu varaždinskih katolièkih i pravoslavnih 

vjernika u prigodi svakogodišnje Svjetske molitvene osmine 

za jedinstvo kršæana. Podsjetio je kako su suvremena 

okupljanja pokreta za sjedinjenje svih kršæana poèela 1910. 

godine, te izrazio radost što su takvi molitveni susreti u 

njihovoj 100. obljetnici zapoèeli i u Varaždinu, gdje su 

temeljeni na dobroj dugogodišnjoj suradnji pravoslavnih i 

katolièkih duhovnih pastira. Potaknuo je okupljene da poput 

prvih kršæana budu postojani u molitvi, te da mole da bi kao 

jedno srce i jedna duša bili zajedno ne samo u molitvi i 

lomljenju kruha, nego i u zajednièkom životu i meðusobnom 

odnosu. Zaželio je da ih Isus zajedno okupi zajedno kao i na 

dan Pedesetnice, te je pozvao okupljene da mole za èudo 

novih Duhova i novog jedinstva Crkve, a to se može postiæi 

ukoliko æe kršæani doista prihvatiti Isusa i biti njegovi 

neustrašivi svjedoci. Potaknuo je nazoène da mole kako bi 

najprije kao kršæani sami bili vjerni te da tu vjernost i ljubav 

prema Kristu pokažu meðusobno. 

Na kraju mise okupljene je pozdravio paroh Pilinger koji je 

zaželio da Gospodin blagoslovi ove prve susrete koji su 

održani u dva dana. Prisjetio se svog dolaska u Varaždin 

prije više od tri desetljeæa te svoje suradnje i druženja s 

varaždinskim katolièkim župnicima s kojima se svih tih 

godina rado susreæe u prigodi raznih blagdana. Izrazio je 

radost što je na temeljima tog zajedništva došlo do ovakvih 

molitveno-duhovnih zajednièkih susreta. To zajedništvo se 

duhovno osnažilo i proširilo na susrete, za koje je zaželio da 

se nastave u iduæim godinama. "Budimo i dalje u ljubavi 

otvoreni jedni prema drugima, kako bi istinski, a ne tek 

formalno, osjeæali da smo braæa i sestre u Kristu", kazao je 

paroh izrazivši radost što su se zajedno okupili na euharistiji 

koja je kao najznaèajnije bogoslužje zajednièka objema 

Crkvama. "Naše jedinstvo veæe je nego što smo možda u 

stanju spoznati", istaknuo je paroh Pilinger pozvavši 

okupljene da se, kao što se sjedinjuju s Bogom, tako i 

sjedinjuju jedni s drugima kako bi mir vladao ljudima na 

putu prema carstvu nebeskom. Zahvalio je župniku Najmanu 

i Bobovcu što su priredili molitveni susret, koji je zakljuèen 

zajednièkim druženjem u župnoj kuæi župe sv. Nikole. Želja 

je inicijatora susreta da se takvi susreti svake godine u 

okviru Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana 

održavaju u drugoj varaždinskoj župi kako bi se nastavilo i 

produbilo zajedništvo u molitvi za jedinstvo kršæana. 


ika 

Prvi dan ekumenskog hoda crkvama grada Zagreba 

Želimo li ostvariti Kristovu oporuènu želju da budemo jedno, 

i mi moramo biti svjedoci više negoli uèitelji, poruèio 

predvoditelj molitve biskup Košiæ 

Zagreb, 21.1.2010. (IKA) – U sklopu obilježavanja Svjetske 

molitvene osmine za jedinstvo kršæana prva postaja 

ekumenskog hoda crkvama grada Zagreba održana je u 

èetvrtak 21. sijeènja u rimokatolièkoj župnoj crkvi Sv. Petra 

apostola. Molitvu je predvodio imenovani sisaèki biskup i 

predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog 

Zagrebaèke nadbiskupije Vlado Košiæ. Na poèetku 

molitvenog susreta rijeè dobrodošlice uputio je domaæi 

župnik Josip Golubiæ. Pozdravljajuæi vjernike, èlanove 

kršæanskih Crkava okupljenih na molitvi, biskup Košiæ je u 

duhu uvodne pjesme, molitve Vladaru svih naroda da poda 

mir i jedinstvo svojoj svetoj Crkvi, potaknuo nazoène da 

molitva bude izraz njihova zajedništva. 

Nakon službe Rijeèi u kojoj su proèitana tri odlomka iz 

Lukina Evanðelja "Uskrsna poruka kod groba" "Ukazanje na 

putu u Emaus" i "Ukazanje jedanaestorici" prigodnu 

homiliju održao je biskup Košiæ. Uvodno je podsjetio na 

katehezu koju je na opæoj audijenciji u srijedu 20. sijeènja 

izrekao papa Benedikt XVI: "Suvremeni ekumenski pokret 

razvio se u toliko znaèajnoj mjeri da je u posljednjem 

stoljeæu postao važna sastavnica u životu Crkve, dozivajuæi 

u svijest problem jedinstva meðu kršæanima i podupiruæi 

takoðer sve veæe zajedništvo meðu njima". 

Kristove rijeèi koje ove godine razmatramo i na temelju 

kojih molimo za jedinstvo kršæana – "Vi ste tomu svjedoci!" 

– upuæene su apostolima na dan njegova uskrsnuæa. "Vi ste 

tomu svjedoci" – nije tek Isusova konstatacija, nego on tom 

rijeèju izrièe i definiciju svojih uèenika: Kristovi uèenici jesu 

svjedoci njegove smrti i njegova uskrsnuæa. To odreðuje, 

definira njegove uèenike. Inaèe ako oni ne bi svjedoèili o tim 

otajstvima, ne bi mogli biti njegovi uèenici, rekao je biskup 

Košiæ. Dragi ljubitelji, tražitelji i graditelji kršæanskoga 

jedinstva. Nama je upuæena ova Kristova rijeè, ona kao i 

prve njegove uèenike, tako i nas kršæane svih vremena, do 

kraja svijeta i ljudskog vijeka, odreðuje. Naše je poslanje 

svjedoèiti. Svjedoèiti o Kristu, umrlome i uskrsnulome, 

podsjetio je biskup, te istaknuo kako su apostoli prvenstveno 

"svjedoci Kristova uskrsnuæa". No, svakako, naše je danas 

pitanje, ne samo jesmo li saèuvali apostolsko nasljeðe, što je 

bitno za crkvenost katolièkih i pravoslavnih kršæana, a u 

èemu mi gledamo tu kršæansku konstantu, tj. da Crkvu vode 

pravi nasljednici Kristovih apostola, nego i jesmo li mi 

takoðer doživjeli Kristovo uskrsnuæe, odnosno jesmo li i 

sami prešli s Kristom iz smrti u život", istaknuo je biskup, te 

podsjetio kako tu životnost istièu "osobito naša kršæanska 

braæa proizišla iz tradicije reformacije". Podsjetio je takoðer 

kako je papa Pavao VI. u enciklici "Evangelii nuntiandi" 

napisao kako današnji èovjek više treba svjedoke nego 

uèitelje. "Želimo li ostvariti Kristovu oporuènu želju da 

budemo jedno, i mi moramo biti svjedoci više negoli uèitelji. 

Trebamo drugovati s uskrsnulim Kristom, dopustiti mu da 

On mijenja naš život, te da s njime i sami prijeðemo iz smrti 

u život. Tako on i nas želi osposobiti da možemo svjedoèiti o 

toj novosti i toj nadi", istaknuo je biskup. 

Nakon molitve vjernika koju su predvodili Marija Žnidarèiæ 

i Boris Peterlin, uslijedio je pozdrav predstavnika kršæanskih 

Crkava. Predstavnik SPC protojerej stavrofor o. Marinko 

Juretiæ podsjetio je kako je sv. Petar, kojemu je posveæena 

crkva tog molitvenog okupljanja, unatoè svojim slabostima, 

ipak bio onaj na kojem je Krist sagradio svoju Crkvu. 

Spomenuo je kako æe ove i sljedeæe godine katolici i 

pravoslavni istoga dana slaviti Uskrs. Istaknuo je kako su i ta 

slavlja prigoda ekumenskog života, o kojem on može 


svjedoèiti poglavito iz dugogodišnjeg sveæenièkog iskustva. 

Istaknuo je i da æe godina 2013. biti u znaku jubileja 

Milanskog edikta, te æe i to biti prigoda za intenzivnije 

ekumenske susrete. 

Proslava svetkovine sv. Vinka Pallottija u Vinkovcima 

Vinkovci, 22.1.2010. (IKA) - Èetvrta od šest vinkovaèkih 

župa – župa sv. Vinka Pallottija - proslavila je 22. sijeènja 

svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Vinka Pallottija. 

Jutarnju misu predvodio je domaæi župni vikar o. Željko 

Lemaiæ, a središnje misno slavlje misionar Duha Svetoga iz 

župe sv. Antuna Padovanskog u Podvinju o. Ante Šiško, koji 

je i propovijedao. Koncelebrirali su župnik župe sv. Euzebija 

i Poliona u Vinkovcima i dekan Vinkovaèkoga dekanata 

mons. Tadija Pranjiæ i domaæi župnik o. Ilija Sudar. 

O. Ante Šiško u homiliji je, nadahnut rijeèima proroka Izaije 

koji poziva obièan narod da pokaže svoju odanost i vjernost 

Bogu, rekao kako je Bog osloboditelj i da Bog èovjeka 

poziva: da podijeli kruh svoj s gladnima, povede pod krov 

svoje beskuænike, odjene onoga koga vidi gola i da se ne 

krije od onoga koji je od njegove krvi. "Kako je to lijepo u 

svom životu ostvario današnji svetac Vinko Pallotti", rekao 

je Šiško. Govoreæi o svecu, koji je živio u jednom jako 

burnom i teškom vremenu, rekao je kako je bio osoba koja je 

itekako bila otvorena za ljubav prema Bogu koja ga je nosila 

prema èovjeku. Puno je toga dobroga uèinio: dušobrižništvo 

vojnika, radnika, studenata, zatvorenika, utemeljitelj 

Caritasa, svratišta, azila. Posebno mu je na srcu bio odgoj 

redovnièkih i sveæenièkih kandidata u sjemeništu kao i 

puèke misije. 

"Ne možemo donijeti Isusa èovjeku ako ga nismo sami 

iskusili u svom životu, ako nismo iskusili da nas On ljubi, da 

je On osloboditelj, milosrdni Bog. Poziva nas kroz današnjeg 

sveca na taj put svetosti", poruèio je o. Ante i nastavio: "Ti si 

došao danas ovdje da se susretneš s Isusom. On je prisutan u 

našem zajedništvu, u Božjoj rijeèi koju tumaèi sveæenik, 

posebno u tajni euharistiji koju æemo zajednièki blagovati, 

ali znaj da Isus nema drugih ruku osim tvojih, nema drugih 

nogu osim tvojih." Sv. Vinko Pallotti se odvažio na avanturu 

ljubavi, a svaka avantura je neizvjesnost. Vjera je rizik. "U 

onoj mjeri u kojoj se ti odvažiš danas na tu avanturu, tada 

možeš na sebe prevesti ove prekrasne rijeèi proroka Izaije 

koji kaže: tada æe ti Bog krijepiti kosti tvoje i bit æeš kao vrt 

zaliven, kao studenac u kojemu voda nikada ne presuši", 

zakljuèio je Šiško. 

Liturgijsko pjevanje predvodio je domaæi župni Mješoviti 

pjevaèki zbor uz orguljašku pratnju Dragana Trajera i 

dirigenticu Jelu Muženjak. 

Veèernjom misom koju je predvodio domaæi župnik, završila 

je proslava crkvenog goda kojoj je prethodila trodnevnica 

koju je predvodio o. Ilija Sudar. 

Prvostolni kaptol zagrebaèki donirao 100.000 kuna za 

Haiti 

Zagreb, 22.1.2010. (IKA) - U akciju Hrvatskog Caritasa 

kojom se prikuplja pomoæ stradalima od potresa u Haitiju 

ukljuèio se i Prvostolni kaptol Zagrebaèke nadbiskupije 

donacijom 100.000 kuna. U akciji, koju je Hrvatski Caritas 

pokrenuo 13. sijeènja, prikupljeno je do 22. sijeènja 

1.625.000 kuna. Hrvatski Caritas i nadalje poziva sve u 

Hrvatskoj da unatoè krizi i recesiji iskažu solidarnost sa 

stradalima u Haitiju koji se, uz pomoæ darovatelja iz cijeloga 

svijeta, bore za preživljavanje u dramatiènim okolnostima. 


9


Gospiæki branitelji pomažu žiteljima Kosinja 

Branitelji prikupljaju stoènu hranu za prehranu blaga na 

poplavljenom podruèju 

Gospiæ, 22.1.2010. (IKA) - Stanje u Kosinjskoj dolini 

postupno se normalizira - voda se spustila ispod Kosinjskog 

mosta, no do nekih dijelova se i dalje treba iæi èamcima, 

struja je došla u poplavljena podruèja a i opskrba hranom je 

poboljšana. Ipak, osim skore sanacije poplavljenih kuæa, 

brojnim Kosinjanima najveæi je problem prehrana stoke, jer 

je veæi dio sijena, žita i krumpira uništen. To su uoèili 

hrvatski branitelji te su organizirali prikupljanje hrane za 

stoku, ponajprije sijena. 

Umirovljeni branitelji i èlanovi župnoga pastoralnog vijeæa 

gospiæke župe Nikola Grguriæ Sokol i Josip Fadljeviæ Vriæa 

iz Kosinjskog Bakovca te Ivica Prpiæ Bartul iz Smiljana 

prikupili su 120 visokotlaènih bala sijena koje su donirali 

aktivni pripadnik Hrvatske vojske Pajo Uzelac Grgin iz 

Bužima i Josip Župan Ivulj iz Pazariške u Gospiæu. Sijeno su 

otpremili u naselje Jugoviæ u Donjem Kosinju. Dragovoljci 

humanitarci pozvali su i sve ljude dobre volje, posebno 

hrvatske branitelje, koji mogu i žele pomoæi poplavljene 

Kosinjane sa sijenom ili žitom, da nazovu Nikolu Grguriæa 

Sokola na mobitel 098/598 475 kako bi se dogovorili oko 

pojedinosti preuzimanja stoène hrane i transporta do 

kosinjskih stoèara kojima je ta hrana za brojna stada ovaca i 

goveda više nego neophodna. 

Brezovec: Na Vincekovo blagoslovljena nova kapela Sv. 

Vinka 

Kapela, prva u tom kraju posveæena zaštitniku vinogradara, 

izgraðena je u blizini klijeti i vikendica 

Brezovec, 22.1.2010. (IKA) - Stotinjak mještana 

Klenovnika i njihovih gostiju okupili su se u petak 22. 

sijeènja u Brezovcu na ovogodišnju proslavu Vincekova i 

blagoslov kapele Sv. Vinka, izgraðenu u blizini klijeti i 

vikendica zajednièkim trudom i radom Josipa Oštarijaša, 

Mladena Križanca i Damira Pintariæa te brojnih prijatelja i 

donatora. Prvu kapelu u tom kraju, posveæenu zaštitniku 

vinogradara, sv. Vinku, ðakonu i ranokršæanskom muèeniku 

iz Zaragoze, blagoslovio je direktor Glasa Koncila Nedjeljko 

Pintariæ te predvodio misno slavlje u koncelebraciji s 

klenovnièkim župnikom Josipom Jagarèecom. Liturgijsko 

pjevanje predvodio je oktet "Adaggio" s èlanovima KUD-a 

Klenovnik pod ravnanjem Vladimira Geèeka, a ministranti 

Alen Križanec i Ladislav Gladoviæ prvi su put s malim 

zvonèiæima pozvali okupljene na poèetak misnoga slavlja. 

"Kada èujemo ime 'Vinko' jasno je da èesto u našem kraju 

prvo pomislimo na vino. Ali ime Vinko ne dolazi od vina. 

Ime sveca kojeg danas slavimo dolazi od latinske rijeèi 

'vinco, vincere' - pobijediti, te ponajprije znaèi 

'pobjedonosan', 'onaj koji pobjeðuje', 'onaj koji je odreðen 

pobjeðivati'. Sv. Vinko je uistinu pobijedio ponuðeno 

zatajenje Isusa Krista, te makar je svoju krv prolio i umro za 

Isusa Krista, danas ga slavimo kao pobjednika", rekao je vlè. 

Pintariæ u propovijedi opisavši životni put sv. Vinka, 

roðenoga u Huesci na Pirinejskom poluotoku koji se štuje u 

mnogim biskupijama diljem svijeta, a posebno u rodnoj mu 

Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu gdje je zaštitnik 

grada Lisabona. Podsjetivši da je Vinko kao ðakon 

zaragoškoga biskupa Valerija stradao u tijeku 

Dioklecijanova progona kršæana 304. godine i da je veæ više 

od 1700 godina nadahnuæe mnogim muškarcima i ženama 

koji se trude uz pomoæ evanðelja Isusa Krista mijenjati svoj 

život na bolje, a time i svijet oko sebe, vlè. Pintariæ je 

potaknuo okupljene sumještane da se i oni u svom životu 

ika 

trude donositi plemeniti rod i pobjeðivati zlo. 

"Prekrasno je vidjeti obraðene njive, polja i vinograde na 

ovim našim zagorskim bregima. Obraðenost je znak da na 

tom podruèju ima života, da ima ljudi koji se trude uz Božju 

pomoæ privrijediti 'kruh naš svagdašnji'. Ali vidimo da 

mnogo toga ima zapuštenoga i zarasloga. Unatoè tim 

znakovima izvanjske zapuštenosti nemojmo dopustiti da naš 

vjerski život zaraste i propadne, da zaboravimo naše bližnje i 

sve one koji su potrebni naše blizine", rekao je propovjednik 

pohvalivši inicijativu obnove drevnoga križa koji se nalazio 

na lokaciji današnje kapele te je njegova obnova potaknula i 

izgradnju kapele sv. Vinka koja æe odsada biti na ponos 

mještanima zaseoka Brezovec, kao i svima koji æe tim putem 

prolaziti. 

Na završetku misnoga slavlja nazoènima se obratio 

predstavnik inicijativnoga odbora Josip Oštarjaš podsjetivši 

na poèetke i prvu zamisao o izgradnji kapelice. 

Hodoèasnièka procesija, predvoðena tadašnjim varaždinskim 

biskupom Markom Culejem, jedne je godine na putu prema 

starodrevnoj kapeli sv. Volfganga zastala upravo kod staroga 

raspela na odmor i molitvu, rekao je Oštarijaš prisjetivši se 

da je to bio poticaj da se kod raspela, koji se na tom mjestu 

nalazi više od stotinu godina, a zadnjih su desetljeæa oko 

njega izgraðene brojne klijeti i vikendice, nešto uèini. 

Prijateljski i susjedski razgovori i susreti potaknuli su akcije 

ureðenja okoliša i donošenje odluke da se zapoène s 

obnovom križa i izgradnjom kapelice. Osnovan je 

organizacijski odbor, èiji su èlanovi Josip Oštarijaš, Mladen 

Križanec i Damir Pintariæ, svatko u svojoj domeni, 

pridonijeli pronalaženju sponzora i ljudi "dobre volje". 

Svima koji su se ukljuèili u izgradnju kapelice organizatori 

su sa zahvalnošæu uruèili zahvalnice te prigodan suvenir - 

èašu s ugraviranim likom sv. Vinka i prigodnom molitvom. 

Nazoènima se obratio i klenovnièki naèelnik Izidor 

Gladoviæ, èestitavši organizatorima na uspješnom projektu te 

pozvavši sve nazoène uime Udruge vinogradara i voæara 

"Grozd" na blagoslov trsja. Vinograde je blagoslovio 

klenovnièki župnik Jagarèec. 

Nakon mise i blagoslova prireðena je zakuska, a i domaæi 

glazbeni sastav pridonio je boljem raspoloženju. Slavlje je u 

zajedništvu sa svim donatorima nastavljeno i naveèer u 

prostorijama Lovaèkoga doma na Lipovniku. 

Kapela sv. Vinka sada je èetvrta kapela župe Presvetoga 

Trojstva u Klenovniku, i nakon kapele sv. Ane u Dubravcu 

izgraðene 1998. godine, druga izgraðena nakon utemeljenja 

klenovnièke župe 1789. godine. Izgradnja Vinkove kapelice 

zapoèela je 9. kolovoza 2009. godine, a radovi na njoj, 

obnovi križa i izgradnji zida iza kapele, privedeni su kraju 

uoèi Vincekova. Skladno graðenu unutrašnjost resi kip sv. 

Vinka, kojeg je domaæi majstor i kipar Slavko Buniæ iz 

Ivanca izradio u lokalnom kamenu vinicitu. U podnožju kipa 

uklesano je "Sveti Vinko, moli za nas", a na zabatu je 

postavljena ploèa sa starodrevnim hrvatskim molitvenim 

zazivom: "Desnicom svetom svojom blagoslovi polja, njive, 

vinograde naše!" Proèelje resi ograda sa križem, a na boènim 

otvorima postavljene se željezne rešetke sa simbolom 

muèeništva - palmom, te euharistijskim motivom vlati 

pšenice. 

Uz kapelu su postavljene i klupe koje æe poslužiti za odmor 

u sjeni kapele i krošnji drveæa. S tom su lokacijom 

Klenovnièani dobili još jednu lijepu destinaciju za ugodnu 

šetnju, odmor i molitvu u predivnoj prirodi. S dolaskom 

ljepšega vremena dovršit æe se ureðenje okoliša kapele, a 

uskoro æe i zazvoniti zvono. 


ika 

Zagreb: Ekumenska molitva i solidarnost s nastradalim 

stanovništvom Haitija 

Drugi dan ekumenskog hoda crkvama grada Zagreba 

vjernici su se okupili u baptistièkoj crkvi 

Zagreb, 22.1.2010. (IKA) – Drugi dan ekumenskog hoda 

crkvama grada Zagreba, 22. sijeènja, vjernici su se okupili u 

baptistièkoj crkvi. Molitvu je predvodio glavni tajnik Saveza 

baptistièkih Crkava u RH Željko Mraz. Istaknuo je kako je 

tema petog dana u sklopu Molitvene osmine poziv na 

svjedoèenje trpljenja. Mi, kršæani, pozvani smo da našega 

Gospodina proslavljamo u trpljenju, jer to je ono što je Sin 

Božji uèinio za nas, uzeo je oblièje èovjeka, postao je slièan 

ljudima i postao je kao sluga. I on sam za sebe kaže da Sin 

Èovjeèji nije došao da mu služe, nego da on služi drugima. 

On je taj primjer ostavio nama da služimo, svjedoèimo 

trpljenjem. No, trpljenje nije nešto što volimo, ali trpljenje je 

nešto s èime se susreæemo u našim životima, to je iskustvo 

našeg životnog puta. Što smo stariji sve više trpljenja 

osjeæamo. Shvaæamo njegovu vrijednost, rekao je Mraz, te 

podsjetio da teško možemo suosjeæati s onima koji pate, ako 

i sami nismo iskusili patnju i teškoæe. Možemo si postaviti 

pitanje suosjeæamo li uopæe s onima koji pate ili ih 

izbjegavamo. Ili nam je ponekad teško jer nemamo 

odgovora, a htjeli bismo èovjeku pomoæi. Isus nas uèi da, 

ako i ne možemo pomoæi, budemo jedni s drugima. 

Ovih dana mnogo se govori o Haitiju. Prikupljanjem priloga 

pokazujemo suosjeæanje, jer još uvijek su nam svježe 

uspomene kako su prije 19 godina drugi prikupljali za nas, 

rekao je Željko Mraz, te pozvao da i ovaj molitveni susret 

bude i služba davanja, tj. spontano prikupljanje priloga za 

Haiti. Koliko god da je dar mali, i u tomu slijedimo Isusov 

primjer, i pokazujemo da smo oni koji su Kristovi ne samo 

onda kad je dobro, nego i kad je loše, i da znamo suosjeæati s 

onima koji pate i s onima kojima je teško, rekao je na kraju 

Mraz. 

Predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog 

Zagrebaèke nadbiskupije biskup Vlado Košiæ istaknuo je 

kako tema ovogodišnje molitvene osmine govori o 

zajednièkoj baštini vjere, o temeljnom sadržaju, a to je 

Uskrs. Po uskrsnuæu Gospodinovu i mi smo otkrili pravi 

smisao našega života. I mi smo jedno, jer ostvarujemo to 

prijateljstvo, jer on je došao darovati se nama. On je rekao 

"više vas ne zovem slugama, jer sam vam priopæio sve što 

sam èuo od svoga Oca". Nije priopæio samo što je èuo, veæ 

nam je priopæio i božanski život, život vjeèni. To je život 

uskrsnuæa, to je vizija vjeènosti u punini, radosti života. 

Zahvaljujuæi Kristu i njegovu uskrsnuæu mi smo ovdje 

okupljeni kao njegovi uèenici, ali i kao njegovi prijatelji, još 

više kao prijatelji meðu sobom. To prijateljstvo vidimo kao 

dar Kristova uskrsnuæa i svima vam zahvaljujem na 

doprinosu da ono jaèa, rekao je biskup Košiæ, te podsjetio 

kako ekumenizam ima cilj, no mi èinimo male korake, ali 

sve veliko raste polako. 

Predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor o. 

Marinko Juretiæ nadovezao se na rijeèi biskupa Košiæa te 

dodao kako su naša nastojanja mali, ali èvrsti i sigurni 

koraci. Ne možemo odjednom biti jedna Crkva, no važna je 

meðusobna ljubav. 

Pastor Evangelièke crkve Boris Gunjeviæ podsjetio je na put 

dvojice uèenika prema Emausu. Pozvao je prisutne da se 

zamisle na mjestu tih dvojice Isusovih suputnika, te istaknuo 

kako se poput njih i nama èesto u životu zna dogoditi da smo 

svjedoèili neèemu, da toga nismo i svjesni. Naime, stranac 

koji im se pridružio ponaša se èudno, jer na poziv da ostane 

s njima, on preuzima ulogu domaæina, jer u židovskoj 

tradiciji domaæin je onaj koji lomi kruh i dijeli ga 

sustolnicima. I oni ga prepoznaše u tumaèenju pisma i 


zajednièkom obroku. To neka i nama bude poziv da nam se 

otvore oèi kako bismo mogli prepoznati uskrslog Krista i biti 

njegovi svjedoci, rekao je Gunjeviæ. 

Pastor Evanðeoske pentekostne Crkve Danijel Berkoviæ 

istaknuo je kako je peèat Božjega stvorenja razlièitost i 

raznolikost. No, sad se moramo pitati kako u toj razlièitosti 

biti jedno, kako biti u zajedništvu. Rijeè "zajedno" evidentno 

znaèi biti skupa, ali ona je i složenica "za jedno". Dakle, mi 

smo zajedno, za jedno, a jedan je Gospodin, podsjetio je 

Berkoviæ. 

Prije završetka, djelatniku Hrvatskog Caritasa Borisu 

Peterlinu uruèen je novac prikupljen u tijeku molitvenog 

susreta u iznosu od 3189,96 kn. 

Primajuæi novac koji æe Caritas uputiti nastradalima na 

Haitiju, Peterlin je istaknuo kako je to znak našeg 

zajedništva, znak da zajedno stojimo za jedno, a zajedno 

možemo stajati za one koji ne mogu stajati sami, a Caritas je 

Božja djelatna ljubav i želimo se zajedno s onima koji pate 

sakriti u toj ljubavi. Na samom kraju, Željko Mraz zahvalio 

je biskupu Košiæu na jedanaestgodišnjem voðenju 

ekumenskih susreta te mu darovao prvi Novi zavjet na 

hrvatskom jeziku na glagoljici i knjigu "Ekumenske misli". 

Poruka biskupa Puljiæa štovateljima sv. Vlaha u 

inozemstvu 

Dubrovnik, 22.1.2010. (IKA) - Dubrovaèki biskup Želimir 

Puljiæ uputio je, kao i svake godine, poruku štovateljima sv. 

Vlaha u inozemstvu. U ovogodišnjoj poruci skreæe pozornost 

na dva crkvena dogaðaja u znaku kojih se odvija 

ovogodišnja sveèanost u gradu, a to su upis sveèanosti na 

Unescovu listu nematerijalne baštine èovjeèanstva i 

proglašenje drevne biskupije Epidaurum-Cavtat naslovnom 

biskupijom u Katolièkoj Crkvi. "Festa svetoga Vlaha kao 

'osobita nematerijalna kulturna baština èovjeèanstva', uz 

drugih šest hrvatskih tradicijskih obièaja, našla se u popisu 

svjetske riznice. Dubrovnik je tako drugi put, nakon 

spomenièke jezgre Grada iz 1979., ušao u Unescov registar 

po festi svetoga Vlaha. Njegove štovatelje to sada još više 

obvezuje èuvati tisuæljetni vjernièki identitet prožet kultom 

našega Parca koji nas zagovara i štiti", istièe biskup. 

"Drugi važan crkveni dogaðaj jest Papina odredba da se u 

popis naslovnih biskupija pribroji i stara biskupija 

Epidaurum – Cavtat. Postojanja ove biskupije, naime, datira 

iz VI. stoljeæa kad u aktima prvog salonitanskog sabora 530. 

nalazimo i supotpis epidaurskog biskupa Fabricijana 

(Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae). Tako je 

'Epidaurum' (današnji Cavtat) uz Ston i Korèulu treæa 

naslovna biskupija na podruèju Dubrovaèke biskupije", 

pojašnjava dubrovaèki biskup. Štovateljima sv. Vlaha biskup 

Puljiæ takoðer je najavio kako æe u sklopu 1038. feste biti 

predstavljen zbornik "Svetom Vlahu u èast" u kojem su 

prikupljene sve himne, mise i druge skladbe u èast svecu 

koje je nadahnula kršæanska vjera i tradicija. "Zbornik 

omoguæuje širem opæinstvu osjetiti ljepotu i dar glazbenog 

stvaranja našem Parcu u èast", piše biskup i nastavlja: "Naši 

kršæanski i katolièki korijeni ovdje su duboki, a tradicija 

stara, žilava i jaka. Posebice ona koja je vezana uz festu sv. 

Vlaha. A ona je živo svjedoèanstvo kako se ovdje stoljeæima 

ljepotu vjerskog, umjetnièkog i nacionalnog nadahnuæa 

znalo umješno prenositi s koljena na koljeno. Stoga Crkva 

dubrovaèka ljubomorno èuva taj poklad i primljeno blago". 

Ukljuèujuæi sve štovatelje diljem svijeta u molitvu Parcu, 

dubrovaèki biskup zaziva obilje Božjeg blagoslova na sve 

njih. 


11


Varaždinske uršulinke proslavile blagdan svoje 

utemeljiteljice sv. Anðele Merici 

Varaždin, 23.1.2010. (IKA) - U najstarijem i najveæem 

uršulinskom samostanu u Hrvatskoj, onom u Varaždinu, 

kamo su uršulinke prvi puta došle na hrvatsko tlo, 

proslavljen je blagdan sv. Anðele Merici, utemeljiteljice 

njihove družbe, koja je preminula prije 470 godina, 27. 

sijeènja 1540. godine. 

U prigodi proslave njezina blagdana i ujedno spomena na 

475. obljetnicu osnutka Družbe sestara uršulinki, misno 

slavlje u uršulinskoj crkvi Roðenja Isusova predvodio je u 

subotu 23. sijeènja varaždinski biskup Josip Mrzljak. U 

slavlju je sudjelovao veæi broj od 35 redovnica toga najveæeg 

uršulinskog samostana u Hrvatskoj, a okupilo se mnoštvo 

vjernika, osobito djece, mladih i njihovih roditelja iz župa u 

kojima uršulinke pastoralno pomažu ili su pomagale kroz niz 

godina. Koncelebrirali su duhovnik uršulinki preè. Franjo 

Biškup, dekan Gornjovaraždinskoga dekanata i župnik iz 

Vinice preè. Valent Posavec i biskupov tajnik vlè. Marko 

Ðurin, a liturgijsko pjevanje animirao je zbor mladih 

"BeDeM" iz župe Uznesenja BDM u Biškupcu. 

U pozdravu okupljenima duhovnik Biškup podsjetio je kako 

su se okupili u prigodi blagdana sv. Anðele Merici koji se 

slavi 27. sijeènja te je nazoène potaknuo da misa bude u 

znaku zahvalnosti za njezin život i djelo koje živi i danas, pa 

tako i u njihovom gradu veæ 307 godina. Pozvao je 

okupljene da mole da ih Bog obdari novim duhovnim 

zvanjima. 

U uvodnoj rijeèi biskup Mrzljak èestitao je sestrama blagdan 

njihove utemeljiteljice, dodavši pritom kako je zadaæa 

svetaca da vode k Isusu, da budu putokaz susretu s Kristom, 

što je uvijek èinila i sveta Anðela, kao što to i danas èini 

okupljajuæi oko Isusa. U propovijedi je biskup naglasio da je 

sveta Anðela primjer kako se sluša Božja rijeè i po njoj živi 

u svakodnevnom kršæanskom životu. Podsjetio je na njezin 

život koji je posvetila odgoju mladih, osobito djevojaka koje 

je poticala da prihvate i slijede Isusa. Istaknuo je kako 

velièina svetaca nije u tome što su sveti, nego što su kao 

obièni i slabi ljudi dopustili da Bog u njima i preko njih èini 

velika djela i mnogo dobra. Dodao je kako je njihova 

velièina i u tome što su Boga stavili na prvo mjesto u svom 

životu. Potaknuo je nazoène da ih primjer svete Anðele 

nadahne da i sami promisle o tome što stavljaju na prvo 

mjesto, odnosno da promisle na kojem je mjestu Bog u 

njihovom životu koji je ispunjen raznim obvezama, 

aktivnostima i razonodama. Pozvao je okupljene da otvore 

svoje srce i razum kako bi èuli i prihvatili Božji glas, koji 

nije glasan ni buèan, te na taj glas odgovorili svojim životom 

osobno, unutar obitelji i zajednice u kojoj žive, školuju se i 

rade, u èemu æe im na pomoæ biti sveci kao zagovornici i 

zaštitnici. 

Na kraju mise biskupu Mrzljaku i svima okupljenima na 

sudjelovanju je zahvalila s. Elvira Krišto, poglavarica 

samostana, koja je istaknula radost što su se svi zajedno 

okupili kao jedna velika obitelj podsjetivši da je sveta 

Anðela osobito voljela obitelj i zajedništvo. Zahvalila je 

svim sudionicima, osobito djeci, te zaželjela da radost 

susreta ponesu u svoje domove i obitelji. 

Nakon mise prigodan program u spomen na svetu Anðelu 

izvela su djeca iz više župa. O sv. Anðeli i radosti 

zajedništva pjevali su djeèji zbor "Hosana" iz varaždinske 

župe sv. Josipa s Banfice, djeèji zbor "Runolist" iz Kneginca 

te djeèji sastav iz Kuæan Marofa. Djevojèice iz župe 

Biškupec izvele su dva scenska prikaza kako bi brojnim 

mališanima koji su ispunili crkvu približili lik svete Anðele i 

osnivanje Družbe djevica 25. studenoga 1535. godine, koje 

je stavila pod zaštitu sv. Uršule. 

Ðakonsko reðenje Danijela Hraniloviæa 

Zagreb, 23.1.2010. (IKA) – Križevaèki biskup Nikola Kekiæ 

podijelio je u subotu 23. sijeènja bogoslovu Križevaèke 

biskupije Danijelu Hraniloviæu red ðakonata. Na sveèanoj 

liturgiji u konkatedralnoj crkvi Sv. Æirila i Metoda u 

Zagrebu okupili su se žumberaèki sveæenici na èelu s 

vikarom Milom Vranešiæem, ispovjednik novog ðakona fra 

Zdravko Laziæ, župnik župe u kojoj je ðakon Hraniloviæ 

odrastao o. Andrija Wosko, profesor s Filozofskog fakulteta 

Družbe Isusove o. Ivo Antunoviæ, roditelji, sestre, 

mnogobrojna rodbina te prijatelji i kolege novog ðakona. 

Biskup Kekiæ u propovijedi je istaknuo kako se to reðenje 

dogaða po milosti Božjoj, jer je to godinama izmoljeno u 

obitelji Hraniloviæ, kao i u toj župskoj zajednici i biskupiji. 

Ispunjava se ono što je Gospodin rekao "kucajte i otvorit æe 

vam se, tražite i naæi æete", jer Bog nikome koji iskreno iz 

srca kuca na njegova božanska vrata nikada ne uskraæuje, 

nego dapaèe sve molitve koje su iz dna duše i srca njemu 

upuæene on uslišava, rekao je biskup, te podsjetio kako je 

molitva naše najjaèe oružje u odnosu prema Bogu. On u 

svojoj ljubavi ne može odbiti ono što mi, Njegova djeca, 

iskreno od Njega molimo. Tako su i duhovna zvanja plod tih 

dubokih molitava, podsjetio je biskup. 

Danas je u svijetu doista žetva velika posvuda, ali onih koji 

bi se posvetili da budu apostoli Kristovi za sada nije mnogo. 

Velik je manjak duhovnih pastira, osobito u Zapadnoj 

Europi. Uz sve krize koje pogaðaju ljudski rod, mislim da je 

najveæa kriza ako nema duhovnih zvanja. Jer sveæenici su 

oni koji rade s vjernicima u župama, koji ih vode uime 

Božje, potièu, hrabre i s njima putuju prema vjeènosti. Ako 

nema takvih osoba, osjeæa se velika praznina. Stoga smo mi 

neizmjerno zahvalni milosrdnom Bogu koji je našoj 

Križevaèkoj biskupiji podario mnoga duhovna zvanja, prije 

svega sveæenièka, rekao je biskup Kekiæ te istaknuo kako se 

ne sjeæa kada je u sjemeništu bilo 15 bogoslova, od kojih se 

njih 12 priprema za Križevaèku biskupiju. To je plod 

mnogih žrtava, molitava. Moramo ih pratiti kako bi ustrajali 

te doèekali èas kada æe se na njih položiti ruke u molitvi da 

Duh Sveti siðe na njih te ih posveti za službu, rekao je 

biskup Kekiæ te podsjetio kako su apostoli odabrali prvu 

sedmoricu na koje su položili ruke i molili nad njima da siðe 

Duh Sveti. To su bili prvi ðakoni. 

Ta služba znaèi služiti, jer kako je Krist rekao: "Tako i Sin 

Èovjeèji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj 

dade kao otkupninu za mnoge". Dakle, svi moramo biti u 

službi èovjeka i u èovjeku gledati lice Božje. Crkva je u 

svojim poèecima vidjela da je njezina uloga i brinuti se za 

konkretnoga èovjeka i da oni koji su imuæniji pomažu 

siromašnije. Ta prva zajednica treba biti uzor i nama danas, 

jer uvijek se treba vraæati na izvore, podsjetio je biskup. 

Velika je radost u našoj biskupiji i zagrebaèkoj zajednici 

koja je iznjedrila iz svojih redova bogoslova Danijela 

Hraniloviæa, podrijetlom iz Sošica, iz jedne od triju grana 

Hraniloviæa, od kojih je jedan bio i biskup u 19. st. U 

njegovo doba sagraðena je sadašnja crkva Sv. Æirila i 

Metoda na temeljima ranije crkve Sv. Bazilija. Vjerujemo da 

je i slavni biskup Hraniloviæ na nebesima molio Boga da se 

smiluje Križevaèkoj biskupiji i pošalje joj zvanja, rekao je 

biskup, te na kraju propovijedi kratko pojasnio sam èin 

reðenja koji je uslijedio nakon glavnog dijela svete liturgije. 

Na kraju liturgije rijeè zahvale izrekao je ðakon Danijel 

Hraniloviæ, a biskup Kekiæ svetim uljem u znaku križa na 

èelu blagoslovio je svakog prisutnog. 

. 

ika 


ika 

Misa u povodu 17. obljetnice akcije Maslenica 

Pozvani smo objektivno prosuditi našu povijest, iskoristiti 

pravne moguænosti da se s našeg naroda skine ljaga, pozvati 

druge narode koji tu žive da je prihvate kao svoju domovinu 

i rade za njen prosperitet, poruèio je o. Žarko Relota na misi 

u Podpragu na Velebitu 

Podprag, 23.1.2010. (IKA) - U povodu 17. obljetnice vojno 

oslobodilaèke akcije Maslenica u crkvi Sv. Frane u 

Podpragu na Velebitu u subotu 23. sijeènja misno slavlje 

predvodio je fra Žarko Relota, izaslanik vojnog ordinarija u 

RH Jurja Jezerinca, u koncelebraciji s deset sveæenika. 

Zahvalio je Bogu za dar osloboðenja koji su ostvarili 

hrvatska vojska i policija, za 127 poginulih branitelja èija je 

žrtva pomogla slobodi našeg naroda te su nagraðeni vjeènim 

životom jer su žrtvovali vremeniti život, te 158 ranjenika 

koji takoðer nisu kalkulirali nego dali sebe za veliko i sveto. 

"Misa je zahvala Bogu i za tadašnje mudro hrvatsko vodstvo 

koje je odabralo pravi trenutak, pripremilo operaciju, skrbilo 

o sudionicima i dovelo nas do pobjede. Nakana mise je da se 

ostvari pomirenje u našem narodu ali i izmeðu našeg i 

susjednih naroda", rekao je predvoditelj slavlja, dodavši da 

su Isusu mnogi zbog naèina na koji je živio govorili da je 

izvan sebe. Putovi, mostovi i prometnice uvijek su služili da 

se èovjek bolje i brže poveže sa svijetom. Uvijek bi trebali 

biti u svrhu zbližavanja ljudi. Onaj kome smeta da se ljudi 

susreæu i želi prekinuti komunikaciju, ruši i uništava sve što 

ljude povezuje, gradi barikade i prepreke da ne doðe do 

zbližavanja ljudi. "Tako su se ponašali pobunjeni Srbi u 

Hrvatskoj, rušili su mostove koji su spajali dva naroda. 

Stavili su prepreke kojima su htjeli èlanove iste obitelji 

hrvatskog naroda razdvojiti i onemoguæiti komunikaciju 

sjevera i juga. Umjesto mostova gradili su prepreke i stvorili 

neprijateljstvo. Hrvatski narod u slobodi i državi ugrozili su 

sumještani koji bi je i sami trebali doživjeti i izgraðivati kao 

svoju jer ona i njima pripada", istaknuo je Relota, podsjetivši 

da je pogrešna ideologija odgajala pobunjene Srbe te su 

rušili što je i njihovo, odlazili iz mjesta koja i njima 

pripadaju i uništavali svoju domovinu. "Hrvatska je i njihova 

domovina, kao što je Srbija domovina Hrvata koji žive u 

Srbiji. Nije rijeè o bratstvu i jedinstvu, nego o jedinstvu 

naroda kako ga Bog zamišlja; to nije obnova starih država, 

nego govor o potrebi zbližavanja ljudi poštivajuæi njihovu 

neovisnost i samostalnost. To je tvrd govor, no to je jezik 

buduænosti", poruèio je Relota i istaknuo: "Ne žive samo 

Amerikanci u Americi. Ali svatko tko u njoj živi doživljava 

je kao svoju domovinu; opslužuje njene zakone, radi za 

njenu dobrobit, brani njene interese, štiti opstojnost i 

spreman je poginuti za njenu slobodu". Upozorio je da se u 

našoj zemlji dogodio apsurd. "Nelogiènost pogrešne srpske 

ideologije dovela je do toga da su ljudi poèeli rušiti 

domovinu, odlaziti sa svoje zemlje i boriti se protiv 

sumještana. U našoj zemlji zemljak je rušio naše i svoje. 

Netko tko ne voli domovinu u kojoj živi uništavao je i 

ugrožavao život njenih ljudi", pojasnio je razloge akcije 

Maslenica Relota, kao nerazumne èine izmanipuliranog 

naroda. 

"Žalosno je da pravda nije uvijek pravda i zato nam se 

dogodio još jedan apsurd: da pobjednièka vojska na ratištu 

postane poražena vojska pred meðunarodnim sudom. 

Žalosno je da hrvatski pravni ustav nije opravdao staro 

latinsko naèelo – valja dobro odgonetnuti što je uzrok a što 

posljedica, i posljedice vrednovati prema uzrocima dogaðaja, 

a ne ih promatrati neovisno o uzrocima koji su do njih 

doveli. Naš Domovinski rat rijetki je gdje se nije primjenilo 

to naèelo, pa smo zato izgubili toliko svojih sinova, a trojica 

generala koji su isplanirali i vodili akciju 'Maslenica' sad su 

u Hagu", upozorio je Relota i citirao rijeèi iz Priruènika 


amerièke vojske: Usmjeravaj vojnu operaciju prema jasno 

definiranom odluèujuæem i dostižnom cilju. "To je uèinjeno 

u akciji Maslenica a i danas zobg toga plaæamo visoku 

cijenu. Mi koji smo se trudili živjeti u duhu tog naèela 

tretirani smo, nažalost, od meðunarodnih sudova kao 

zloèinci i kriminalci. Pozvani smo objektivno prosuditi našu 

povijest, iskoristiti pravne moguænosti da se s našeg naroda 

skine ljaga, pozvati druge narode koji tu žive da je prihvate 

kao svoju domovinu i rade za njen prosperitet", poruèio je 

Relota, pozivajuæi i na potrebu uvjeravanja svijeta da naša 

zemlja nije stvorena na zloèinu i kriminalu. "Današnji 

dogaðaji zabrinjavaju i optereæuju. Unatoè tome gradimo 

mostove. Ponudimo svijetu svoju pamet, iskustvo, kulturu, 

vjeru i tradiciju. Dajmo šansu drugima da pokažu svoje 

graditeljsko, ljepše lice. U ovoj zemlji ima mjesta za sve koji 

je vole i doživljavaju kao svoju domovinu. Neka nam Bog 

da snage oprostiti svima koji su nas povrijedili, da se 

otvorimo drugima i zajedno gradimo život naše domovine", 

zakljuèio je Relota. 

U misnom slavlju sudjelovali su branitelji iz cijele Hrvatske, 

èlanovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, gradske i 

državne vlasti te predstavnici Hrvatske vojske i policije. 

Priznanje Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u 

Zagrebu 

Zagreb, 23.1.2010. (IKA) - Na 14. smotri Sveuèilišta u 

Zagrebu od 21. do 23. sijeènja Filozofskom fakultetu Družbe 

Isusove dodijeljeno je priznanje za drugo mjesto u kategoriji 

promotivnog filma. Film je nastao u Loyola Productions 

Croatia, centru za produkciju filmskih sadržaja, koji vodi o. 

Jerko Ban. Priznanje je predsjednici Studentskoga zbora Ani 

Mikuliæ uruèio rektor Sveuèilišta dr. Aleksa Bjeliš. Film se 

može pogledati na stranici Fakulteta www.ffdi.hr, pod 

linkom "Prezentacija fakulteta". 

Središnje ekumensko slavlje Požeške biskupije u Slatini 

Slatina, 23.1.2010. (IKA) - U prigodi Svjetske molitvene 

osmine za jedinstvo kršæana u župnoj crkvi Sv. Josipa u 

Slatini prireðeno je 23. sijeènja središnje ekumensko 

bogoslužje Požeške biskupije. Predvodio ga je generalni 

vikar Josip Klariæ, a na molitvi su sudjelovali i pravoslavni 

paroh u Slatini o. Žarko Uskokoviæ i evangelièka pastorica u 

Slatini Katica Taiz. Na molitvenom slavlju takoðer je 

sudjelovao domaæi župnik i dekan Slatinskoga dekanata 

Vladimir Škrinjariæ, sveæenici Slatinskoga dekanata te 

vjernici grada Slatine. Slavilo se prema predlošku koji je za 

ovogodišnju Molitvenu osminu tiskan na temu "Vi ste tomu 

svjedoci" (Lk 24,48). 

Na poèetku molitvenog slavlja generalni vikar je uime 

požeškoga biskupa Antuna Škvorèeviæa uputio prisutnima 

rijeèi pozdrava, posebno predstavnicima ostalih kršæanskih 

zajednica. Uveo je vjernike u temu i geslo ovogodišnje 

Molitvene osmine te ih potaknuo da otvore svoja srca za 

djelovanje Duha Svetoga i svjedoèenje vjere u Uskrsloga. 

U homiliji Klariæ je govorio o vjeri u Isusa Krista, njegovu 

uskrsnuæu i božanstvu, istaknuvši kako je ona temeljno 

polazište u nastojanju oko jedinstva svih kršæana. Ona je 

ujedno poziv da svi kršæani žive evanðeoske vrijednosti i 

poslanje. 

O. Žarko Uskokoviæ istaknuo je važnost izgradnje duhovne 

dimenzije kod èovjeka, stavivši u središte svega osobu Isusa 

Krista. Nazoènima se potom obratila pastorica Taiz, 

prenijevši pozdrave požeškom biskupu od generalnog vikara 

Evangelièke Crkve Branka Beriæa iz Zagreba. 


13


Èestitka predsjednika HBK novoizabranom patrijarhu 

SPC 

Zagreb, 23.1.2010. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske 

konferencije ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ 

uputio je 23. sijeènja èestitku novoizabranom patrijarhu 

Srpske pravoslavne Crkve Irineju. 

"Uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije i u moje 

osobno ime èestitam Vam izbor za patrijarha srpskog, želeæi 

da Vam Gospodin naš Isus Krist obilato iskaže svoj 

blagoslov i pomoæ u obnašanju tako znaèajne i odgovorne 

službe. 

Ovoj želji pridružujem molitvu Bogu, zajednièkom dobrom 

Ocu svih ljudi, da naše dvije Crkve neumorno nastoje i 

svjedoèki suraðuju u djelu prožimanja i oplemenjivanja 

suvremenog društva autentiènim evanðeoskim vrednotama, 

kako bi se po Kristolikom djelovanju naših Crkvi Njegovo 

Bogoèovjeèansko Kraljevstvo dobrote i ljubavi sve dublje 

ukorjenjivalo u dušama i u ponašanju ljudi", istaknuo je 

nadbiskup Srakiæ. 

Struèni skup odgajateljica u vjeri Varaždinske biskupije 

posveæen molitvi djece 

Susret, koji je bio posveæen molitvi djece, održan je u 

organizaciji Katehetskog ureda Varaždinske biskupije, a 

odazvalo se dvadesetak odgajateljica 

Varaždin, 23.1.2010. (IKA) - Struèni skup odgajateljica u 

vjeri i odgajateljica koje su pri kraju doškolovanja s podruèja 

Varaždinske biskupije održan je u subotu 23. sijeènja u 

dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu. Susret, 

koji je bio posveæen molitvi djece, održan je u organizaciji 

Katehetskog ureda Varaždinske biskupije, a odazvalo se 

dvadesetak odgajateljica, kojima su nakon uvodne molitve 

pozdravne rijeèi uputili predstojnik Katehetskog ureda vlè. 

Damjan Koren i varaždinski biskup Josip Mrzljak. 

Biskup Mrzljak podsjetio je kako u svakom pogledu odgoj 

zapoèinje od najranije dobi, što potvrðuje da i odgoju u vjeri 

treba posvetiti pozornost od vrtiæke dobi djeteta. Istaknuo je 

kako obitelji, koje žive tradicionalnu i kršæansku vjeru, 

imaju pravo tražiti odgoj svoje djece u vjeri i u predškolskim 

ustanovama u kojima djeca provode velik dio svog vremena 

i izgraðuju temelje na kojima æe rasti, sazrijevati i kasnije 

živjeti kao graðani ovog društva. 

Dodao je kako obitelj i odgojne ustanove zajedno s odgojem 

u vjeri trebaju od samog poèetka odgajati djecu u dobre i 

plemenite ljude našeg društva. Ako katolièki roditelji žele 

odgajati svoju djecu u vjeri, onda to svakako treba poèeti od 

vrtiæa, te se nastaviti zatim i u školi, kazao je biskup Mrzljak 

te zaželio odgajateljicama mnogo uspjeha i blagoslova u 

njihovu radu. 

O molitvi u životu predškolskog djeteta na skupu je izlagala 

s. Katarina Piškoviæ, ravnateljica Djeèjeg vrtiæa Sv. Mala 

Terezija iz Zagreba, o temi "Biblijski tekstovi u poticanju 

molitvenog izrièaja djece" Brankica Blaževiæ, viša savjetnica 

za predškolski odgoj pri NKU HBK, dok je Silvio Benè, 

struèni suradnik KUVB, predstavio internetsku stranicu 

Katehetskog ureda putem koje se mogu razmjenjivati i 

preuzimati razni korisni sadržaji. 

U završnom dijelu susreta održane su pedagoške radionice. 

. 

ika 

Misa o spomenu 153. obljetnice roðenja biskupa Josipa 

Langa 

Zagreb, 24.1.2010. (IKA) - U spomen na 153. obljetnicu 

roðenja sluge Božjega biskupa Josipa Langa u crkvi Sv. 

Marije na zagrebaèkom Dolcu u nedjelju 24. sijeènja 

slavljena je sveèana misa. Euharistijsko slavlje predvodio je 

glavni vicerektor Nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu mr. 

Anðelko Košæak u zajedništvu s ostalim odgojiteljima i 

ocima isusovcima iz Zaklade biskupa Josipa Langa. Na 

euharistijskom slavlju sudjelovali su i bogoslovi, štovatelji i 

volonteri Zaklade. 

Na poèetku homilije vlè. Košæak istaknuo je da desetljeæa 

koja nas dijele "nisu izbrisala uspomenu na njega u srcima 

onih koji su ga osobno poznavali i kao takvi ostavili brojna 

svjedoèanstva, a takoðer, što je još važnije, nadahnuti 

njegovim rijeèima i primjerom života nastojali iæi njegovim 

stopama u osmišljavanju i vrednovanju svoga životnoga 

puta". Bogatstvo Langova kreposna života i rada pratila je 

velikodušnost, požrtvovnost, predanost i zauzetost u službi. 

"Oko njegove kuæe vazda su bili prosjaci, i oni su ga muèili 

dan i noæ, èesto puta mu pojeli i ruèak i veèeru, a oni su ga 

zapravo najviše veselili, jer ih je smatrao svojom braæom." 

Snagu za to crpio je iz euharistije, molitve i pobožnosti te 

posebne ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, rekao je vlè. 

Košæak. 

Zagrebaèki pomoæni biskup dr. Josip Lang rodio se 25. 

sijeènja 1857. u Lepšiæu pokraj Ivaniæ Grada. Osnovnu školu 

završio je u Jastrebarskom, a gimnaziju u Zagrebu. 

Filozofske i bogoslovske nauke studirao je u Rimu, a za 

sveæenika je zareðen 1883. Bio je kapelan u Zlataru (1883.), 

duhovnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu (1884.), a 

potom biva premješten u kuæu maticu istih sestara u 

Frankopanskoj. Tu je djelovao punih petnaest godina (1885. 

– 1900.) kao duhovnik, kateheta i profesor na preparandiji. U 

samostanskoj crkvi Sv. Vinka obnašao je službu 

propovjednika i ispovjednika. U ispovjedaonici bi 

proboravio sate i sate. Mnogo je posjeæivao bolesnike i 

siromahe. 

Od 1900. do 1908. godine bio je duhovnik Nadbiskupskog 

bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a od 1908. do 1912. 

rektor istog sjemeništa. Od 1912. djeluje kao kanonik u crkvi 

Sv. Marije na Dolcu, a 1915. postao je pomoæni biskup po 

želji nadbiskupa Antuna Bauera. 

Umro je 1. studenoga 1924., na svetkovinu Svih svetih. 

Tijelo mu poèiva u grobnici crkve Sv. Marije na Dolcu. 

Postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa 

Langa pokrenuo je 1. studenoga 1943. godine tadašnji 

zagrebaèki nadbiskup dr. Alojzije Stepinac. Zbog teških 

prilika u komunizmu dijecezanski proces je u Zagrebu 

završen tek 1981. godine, a tadašnji nadbiskup Franjo 

Kuhariæ je dokumentaciju dostavio u Kongregaciju za kauze 

svetaca. Iste godine, 11. studenoga, rimskim postulatorom 

imenovan je mons. dr. Ratko Periæ, tadašnji rektor 

Hrvatskoga zavoda sv. Jeronima. Pravna valjanost postupka 

priznata je od Kongregacije za kauze svetaca 5. lipnja 1987., 

a dokumentacija se nalazi pod br. 594. Nakon što je 

postulator Periæ imenovan biskupom kauza biskupa Josipa 

Langa ostala je bez postulatora. 

Kod iskrenih i jednostavnih ljudi koji su èuli za biskupa 

Langa, fama sanctitatis – glas svetosti nije prestao 

odjekivati. Zapaženu ulogu u promicanju svetosti sluge 

Božjega ima list bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog 

sjemeništa "Vjesnik biskupa Langa", koji ove godine 

navršava 40. obljetnicu izlaženja. Djelatnost Zaklade 

biskupa Langa, a posebno o. Antuna Cveka, pokazuje da i 

dalje ima onih koji nadahnuæe za svoj plemeniti rad nalaze u 

životu skromnog Božjeg službenika biskupa Josipa Langa. 


ika 

Završio ekumenski hod crkvama grada Zagreba 

Središnje molitveno slavlje Svjetske molitvene osmine u 

Zagrebu u sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg 

Zagreb, 24.1.2010. (IKA) – Treæa postaja ekumenskog hoda 

crkvama grada Zagreba, koja je ujedno bila središnje i 

završno molitveno slavlje Svjetske molitvene osmine u 

Zagrebu, održana je u nedjelju 24. sijeènja u sabornom 

hramu Preobraženja Gospodnjeg. Uz domaæine koje je 

predvodio protojerej stavrofor Marinko Juretiæ, na molitvi su 

se okupili predstavnici Katolièke Crkve predsjednik 

Povjerenstva za ekumenizam i dijalog biskup Vlado Košiæ i 

rektor bistrièkog svetišta vlè. Zlatko Koren, predstavnik 

Bugarske pravoslavne Crkve protojerej Emil Cenov 

Angelov, vlè. Darko Mejaški iz Hrvatske starokatolièke 

Crkve, predstavnik Saveza baptistièkih Crkava u RH glavni 

tajnik Željko Mraz, pastor Branimir Buèanoviæ iz Kršæanske 

reformirane Crkve, pastor Evanðeoske pentekostne Crkve 

Danijel Berkoviæ te ðakon Saša Sabol uime Evangelièke 

Crkve. 

Dobrodošlicu vjernicima izrekao je domaæin Juretiæ, te 

prenio pozdrave metropolita Jovana. Istaknuo je kako ono 

što misli i osjeæa to i izrièe i tijekom ovih molitava, te mu je 

najveæa radost kad u gradu sretne neku redovnicu, a ona mu 

kaže "divno ste govorili, vidi se da ste to iz srca rekli". 

Uvjeren sam da se okupljamo ovdje jer se uvažavamo i da ta 

naša zajednièka molitva doðe do Gospodina. Ako je ona 

iskrena, ako dolazi iz srca i ako je ona za dobro nas 

pojedinaca, naše zajednice, naših prijatelja i neprijatelja, jer 

Isus traži od nas da molimo i za njih, onda ona dolazi do 

Gospodina. I to je upravo ono što kršæane razlikuje od 

drugih religija. Drago mi je da smo ovdje, što æemo i ovom 

prilikom pokazati da smo braæa, jer smo djeca Božja, da se 

meðusobno uvažavamo i da smo zaista svjedoci te bratske 

ljubavi prema Gospodinu, i prema bližnjem, rekao je Juretiæ. 

Pozvao je sve da u duhu teme ovogodišnje osmine na takvim 

molitvenim skupovima svjedoèenje bude zajedništvo, da 

budemo svjedoci kao pravi kršæani i braæa te da možemo 

jedan od drugoga tražiti oprost, ali i da oprostimo, jer 

budemo li spremni oprostiti, i Bog æe oprostiti svima nama, 

rekao je uvodno Juretiæ. Uslijedili su pozdravi i poruke 

okupljenih predstavnika kršæanskih zajednica. 

Biskup Košiæ istaknuo je da sve ono što èinimo i sve ono što 

izražava našu vjeru u Kristu dobiva smisao jedino u vjeri u 

Njegovo uskrsnuæe. A to je zapravo vjera da je on s nama 

prisutan, da on, Krist uskrsnuli, okuplja svoje uèenike i da 

nas neprestano s Duhom Svetim ispunja da nastavimo 

njegovo djelo spasenja. Stoga nas ta vjera u njegovu 

nazoènost povezuje, zato je ona i temelj našeg kršæanskog 

jedinstva, koje doduše još nije u punini, ali koje je u svijesti 

kršæana razlièitih Crkava sve više prisutno, rekao je biskup. 

Citirajuæi sv. Augustina "U nužnim stvarima treba biti 

jedinstvo, a u dvojbenima sloboda, u svemu pak ljubav", 

biskup je pojasnio da nas vodi naèelo da smo u bitnome 

jedno, a to je naša vjera u Presveto Trojstvo, vjera u Krista 

pravog Boga i èovjeka, u Njegovo uskrsnuæe. To je veæ 

jedinstvo. Možemo na razlièite naèine izražavati svoju vjeru, 

tradicije, obrede, a u svemu pak treba biti ljubav. Što je više 

te ljubavi više æemo biti jedno. 

Svima vama, dragi prijatelji zahvaljujem na ovom 

zajedništvu i ovim susretima. Osobno sam mnogo nauèio u 

poštovanju, meðusobnom razumijevanju u tome da smo 

jedni drugima blizi i da nas puno više spaja, nego nas dijeli. 

Vjerujem da æemo u tom duhu i nastaviti jer što smo bliži 

Kristu uskrsnulome, što više u Njega vjerujemo i što više 

jedni druge više ljubimo to smo i više jedno kao vidljiva 

zajednica onih koji ispovijedaju Krista uskrsnuloga, poruèio 

je biskup Košiæ. 


Pastor Berkoviæ u duhu teme Molitvene osmine "Vi ste tomu 

svjedoci!" istaknuo je kako se tim okupljanjem prije svega 

svjedoèi poštovanje jednih prema drugima. Vjerujem da 

poštujemo jedni druge, da Boga ljubimo, da se Boga bojimo, 

ali da svjedoèimo i vjeru, osobito osobnu vjeru. Uz ono 

poštovanje i ljubav koju imamo prema razlièitim tradicijama, 

sjetimo se uvijek iznova da je svjedoèanstvo moje vjere, 

moje iskustvo s Bogom, itekako važno, rekao je Berkoviæ. 

Vlè. Mejaški istaknuo je kako je jedan od najljepših plodova 

ekumenskog pokreta meðusobno poštovanje i uvažavanje 

kršæanskih Crkava. Ovo svjedoèenje, i ovo današnje naše 

ekumensko zajedništvo neka prožme naš svakidašnji život 

da u svima onima koji su malo drukèiji, koji drukaèije èaste i 

slave ime Gospodnje, da u svima vidimo prijatelje, braæu i 

onda æe ovo djelo Duha Svetoga, ovaj ekumenski pokret 

zajedno iz godinu u godinu donositi sve veæe plodove. 

Željko Mraz podsjetio je kako su prvi svjedoci uskrsnuæa 

imali strah i sumnju. Nekako je slièno i s ekumenizmom, 

javlja se strah od drugoga i sumnja èemu sve to. No, ako 

vjerujemo u uskrsnuæe i da æemo po njemu imati vjeèni 

život, da æemo i mi uskrsnuti to nam je jamstvo da ne 

trebamo imati ni strah od drugih ni da trebamo sumnjati u 

ono što zajedno radimo. Premda je ova molitvena osmina 

jednom godišnje, dobro je da se susretnemo i molimo 

zajedno i da radimo na promicanju kršæanskih vrijednosti u 

ovom društvu, da se zalažemo da ono bude bolje i 

pravednije, i ako se u tome zalažemo zajedno, onda je naše 

svjedoèanstvo jaèe, onda je naše svjedoèanstvo autentiènije, 

rekao je Mraz. 

Pastor Branimir Buèanoviæ podsjetio je kako se ekumenizam 

ne može svjedoèiti tamo gdje se ne poštuju i nema 

razlièitosti. Istinski ekumenisti prihvaæaju posebnosti drugih. 

Postavlja se pitanje kako biti svjedok u današnje vrijeme i u 

našoj domovini. Tako što s tolerancijom svjedoèimo Boga 

na temelju onoga što nauèava Sveto pismo, promièemo mir, 

zaštitu posebnosti i prava svih, i na kraju razumijevanjem 

kako razlièitosti obogaæuju i nisu prijetnja vlastitoj 

posebnosti. Stoga, neka nam bi ovo ekumensko nastojanje 

bilo na poticaj da širimo vjeru u Boga i da promièemo 

ekumenizam u našim životima i zajednicama, rekao je 

Buèanoviæ. 

Saša Sabol istaknuo je kako su svi koji susreæu Isusa Krista 

pozvani biti svjedoci. Poslanje Crkava je svjedoèiti o istini 

spasenja. Neæe svi svjedoèiti na isti naèin, ali su povezani u 

Njegovu svjedoèenju, jer svi slijedimo Krista i naviještamo 

Njegovu radosnu vijest, rekao je Sabol. 

U drugom dijelu susreta prigodni nagovor održao je 

srpskopravoslavni sveæenik Mihailo Žikiæ. U osvrtu na temu 

na temu Molitvene osmine istaknuo je kako biti svjedok 

Kristov znaèi biti svjedok Uskrslog Krista, svjedok pobjede 

dobra nad zlom, svjedok nebeskog Uskrsa. A to svjedoèenje 

podrazumijeva monaški maksimum: vjera - to je pitanje 

znoja i krvi. 

Danas, kad je sve oko nas daleko od Krista, trud živjeti s 

Gospodinom je ne samo borba, veæ i svojevrsno muèeništvo 

za Krista, poput muèenika koji su stradali za Krista u prvim 

stoljeæima. Danas živjeti vjeru je ne samo veliki trud, ne 

samo velika i neizvjesna borba veæ i ogromno stradanje: jer 

svjedoèiti Krista danas svojim životom podrazumijeva biti 

ne od ovog svijeta veæ od Kraljevstva nebeskog. Borba koju 

svaki dan vodimo da bi sebe preobrazili jest svjedoèenje 

ljubavi, rekao je Žikiæ, te podsjetio kako je to stradanje 

uzimanje Gospodinova križa i putem bola uzlaženje prema 

Golgoti; puta muke, boli i teškoæa. I upravo taj naš trud i to 

naše stradanje je naše svjedoèenje Krista. Žrtva koji 

prinosimo trudom, trpljenjem i stradanjem je zapravo ljubav. 

Ta ljubav nas sve spaja i èini jedinstvenima u Kristu, 


15


podsjetio je Žikiæ, te istaknuo kako smo mi danas slièni 

prvim kršæanima u katakombama, jer svoju vjeru trebamo 

svjedoèiti usprkos okruženju u kojem živimo. I ta ljubav 

jedini je uvjet jedinstva svih nas. Ljubav prema Gospodinu 

svjedoèimo ljubavlju prema svim ljudima, apsolutno svim 

ljudima, jer ljubav je žrtva naša za druge u Gospodinu 

našem. Stoga svjedoèimo svi zajedno Krista u ovom 

vremenu, vremenu teškom i muènom, vremenu odustajanja 

od Krista, svjedoèimo ljubavlju žrtvovanom, znojem i krvlju, 

jer æe nas ta ljubav uèiniti da budemo svi jedno u Kristu, 

pozvao je Žikiæ. 

O. Juretiæ na kraju je zahvaljujuæi na èestitkama za novoga 

patrijarha, istaknuo njegova dosadašnja ekumenska 

nastojanja. Posebno je istaknuo kako æe godina 2013. biti 

jubilarna, 1700. godina od donošenja Milanskog edikta. Car 

Konstantin roðen je u Nišu, gradu iz kojega dolazi novi 

patrijarh. Želja episkopa Irineja bila je da se te godine održi 

susret poglavara kršæanskih Crkva, pa da ako je moguæe i 

Papa nazoèi glavnoj proslavi. Možda je Gospodin želio, da 

on to i realizira, pa je zato izabran za patrijarha, rekao je o. 

Juretiæ. Na kraju molitve èestitao je biskupu Košiæu na 

ponovnoj uspostavi Sisaèke biskupije, i njegovoj službi skrbi 

o više od 200.000 vjernika, što je velika odgovornost. Neka 

Vam Bog pomogne da budete dobar pastir i da svoje stado 

dovedete pred lice Gospodnje, rekao je o. Juretiæ. 

Godina sv. Križa u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji 

Hvar, 24.1.2010. (IKA) - Biskup Slobodan Štambuk uputio 

je sveæenicima, redovnicima, redovnicama, laicimasuradnicima 

i svim vjernicima poruku prigodom proglašenja 

Godine svetoga Križa u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji. 

Ove se godine navršava pola tisuæljeæa od kada je 6. veljaèe 

1510. godine u gradu Hvaru krvario sv. Križiæ. Na taj je 

dogaðaj saèuvano živo štovanje koje se njeguje u 

svakogodišnjemu zavjetnomu blagdanu na taj dan. Hvarskobraèko-viški 

biskup ovu je godinu proglasio Godinom 

svetoga Križa, uzimajuæi u obzir odluku UNESCO-a o 

proglašenju hvarske procesije "Za križem" pokretnim 

kulturnim dobrom svijeta, kao i nakanu nekih da se iz javnih 

prostora ukloni znak križa. Poznate su i omiljene i 

prijepodnevne procesije "Za križem" na Veliki petak izmeðu 

župa Bogomolje i Gdinj; Poljica i Zastražišæa, te od župe 

Dol do Starog Grada i u župi Sveta Nedjelja do mjesta 

Jagodna. A u veèernjim satima Velikog petka po svim 

župama otoka Hvara su Teoforiène ili Bogonosne procesije. 

Biskup u poruci izražava nadu da æe u tijeku Godine svetoga 

Križa u svakoj župnoj zajednici na sva tri biskupijska otoka 

biti prireðene posebne sveèanosti u èast svetoga Križa te da 

æe sveæenici "pronaæi dodatne poticaje i pobude kako bi 

raspoložili svoje vjernike za istinsko i kršæanski ispravno 

štovanje svetoga Križa". 

"Neka je slava Gospodinu Isusu koji je svojom smræu na 

križu osigurao svima nama moguænost uživanja nebeske 

slave", zakljuèuje poruku biskup Štambuk, uz blagoslov i 

želju da dobri Bog svoje milosne darove udijeli svima 

upravo po križu Gospodnjemu. 

Središnja proslava Godine svetog Križa bit æe uprilièena 6. i 

7. veljaèe u katedrali Sv. Stjepana I. pape i muèenika u 

Hvaru. Prvoga dana u hvarskoj katedrali prireðuje se 

znanstveni skup na kojem æe se obraditi povijesna tematika 

dogaðaja iz godine 1500., a drugog dana u katedrali poèinje 

liturgijska proslava - euharistijsko slavlje, a potom sveèana 

procesija po gradu. 

ika 

Misa u spomen roðenja i krštenja Josipa Stadlera 

Slavonski Brod, 24.1.2010. (IKA) - Požeški biskup Antun 

Škvorèeviæ predvodio je u nedjelju 24. sijeènja u župi Gospe 

od brze pomoæi u Slavonskom Brodu sveèano veèernje 

euharistijsko slavlje u spomen roðenja i krštenja Josipa 

Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa, koji je u 

Slavonskom Brodu roðen i kršten istoga dana - 24. sijeènja 

1843. Uz domaæe sveæenike koncelebrirao je i Pavo Jurišiæ, 

dekan sarajevskoga KBF-a i voditelj postupka za Stadlerovo 

proglašenje blaženim. 

Povezujuæi nedjeljna èitanja sa životom nadbiskupa Stadlera 

i današnjom situacijom, biskup Škvorèeviæ istaknuo je: "Da 

je u Hrvatskoj doista sve onako tužno, ružno i crno kako 

nam govore mediji, Hrvatska bi bila jadna. No, poput Ezre i 

Nehemije koji su narodu èitali i pojašnjavali Rijeè Božju i 

mi smo pozvani istinu o svojoj osobnoj i zajednièkoj 

povijesti èitati kroz svjetlo Rijeèi Božje koja nam govori da 

smo Tijelo Kristovo, odnosno sastavni dio Božjeg nauma o 

svijetu. Mi nismo dogaðaj ili èinjenica radija ni televizije, mi 

smo Božja èinjenica, jer smo po krštenju uronjeni u 

dinamiku Božje ljubavi. Samo ono što mi jesmo po Božjoj 

zauzetosti i njegovu angažmanu, to ima pravo i konaèno 

znaèenje. Tako je vjerovao i mislio Stadler, i u tu dinamiku 

po krštenju ušao prije 165 godina". Premda je veæ u osmoj 

godini doživio teško iskušenje ostavši siroèe, veæ se tada 

pokušao duhovno snalaziti tražeæi Božju blizinu, i nije se 

izgubio. Postoje teška vremena kada ne znamo ni kako 

krenuti. Vidljivo je u to bilo u povijesti izraelskog naroda. 

Sveæenici su znali što treba uèiniti, vratili su knjigu saveza, 

èitali i pojašnjavali im Rijeè Božju. Danas u Hrvatskoj 

trebamo puno toga dobroga uèiniti, i to svi zajedno, jer puno 

je materijalnih i duhovnih ruševina. Trebalo bi ponovno pred 

cijelu Hrvatsku diæi hostiju i navijestiti da postoji djelo 

Božje meðu nama, da je u tom djelu Božjem kroz protekla 

stoljeæa bila naša snaga. Kad nauèimo tko smo mi po Bogu, 

najviše smo nauèili. Ako tako nastojimo živjeti, pa se 

povežemo i s drugima, eto nam nove Hrvatske - 

blagoslovljene Hrvatske iz Božjih moguænosti. Uèimo se od 

Stadlera koji je nakon što je imenovan za prvoga 

vrhbosanskog nadbiskupa u ispaæenu Bosnu ohrabren krenuo 

s onim najdragocjenijim - Svetim pismom koje je uspio 

prevoditi i tiskati. Kao što su ga Broðani na polasku u Bosnu 

toplo obdarili i ohrabrili, vjerujem da æete to znati i svi vi 

sada, vrednujuæi sve ono što je u snazi Božjeg duha 

ostvario", istaknuo je biskup. Dodao je kako bi trag 

Stadlerove prisutnosti trebalo oživjeti i u Požeškoj biskupiji 

s obzirom da je kao uèenik èetiri godine živio baš u kuæi u 

kojoj sada živi biskup. 

U prepunom Katehetskom centru uz domaæe vjernike te 

mnogobrojne služavke Maloga Isusa iz svih triju provincija: 

zagrebaèke, splitske te sarajevske na èelu s provincijalnom 

poglavaricom s. Marinom Piliæ, na slavlju su se okupili 

predstavnici Grada na èelu s gradonaèelnikom dr. Mirkom 

Dusparom. Slavlje je završeno ophodom do župne crkve te 

su na krsnom studencu gdje je Stadler zapoèeo milosni život 

zajedno molili molitvu krsnoga poziva i primili sveèani 

blagoslov. Slavlje je pjesmom animirao župni zbor pod 

ravnanjem s. Branislave uz pratnju na orguljama prof. 

Hrvoja Špicera. Proslava je zapoèela u jutarnjim satima 

pohodom Stadlerovu spomeniku. Nakon što su brojna 

školska djeca položila zapaljene lampione molitvu za 

Stadlerovo proglašenjem blaženim predvodio je domaæi 

župnik Ivan Leniæ. Istaknuo je kako zbog Stadlerove 

velièine i baštine koju nam je Gospodin ostavio u njemu, u 

ovoj Sveæenièkoj godini i ubuduæe žele taj dan znakovitije 

proslavljati te ustrajno moliti s katolicima BiH za njegovo 

uzdizanje na èast oltara. 


ika 

"Otvorenost za druge proširuje i moje horizonte" 

Završena molitvena osmina za jedinstvo kršæana u Osijeku 

Osijek, 24.1.2010. (IKA/TU) – Ekumenski susreti uz 

Svjetsku molitvenu osminu za jedinstvo kršæana, 

tradicionalno su održani u Osijeku od 18. do 24. sijeènja 

kada su, uz ovogodišnje geslo "Vi ste tomu svjedoci" (Lk 

24,48), kršæani Reformirane, Katolièke, Evanðeosko 

pentekostne, Baptistièke, Pravoslavne i Evangelièke Crkve 

priredili veèernje molitvene susrete. Sveèani završetak 

osmine prireðen je u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova u nedjelju 

24. sijeènja, gdje je središnje ekumensko bogoslužje u 

zajedništvu vjernika, redovnika, pastira kršæanskih Crkava i 

zajednica predvodio pomoæni ðakovaèko-osjeèki biskup dr. 

Ðuro Hraniæ, dok su uz orguljašku pratnju Matije Košæala 

pjevanje predvodili Koralisti Bogoslovnog sjemeništa u 

Ðakovu, pod ravnanjem mo Ivana Andriæa. U kapucinskoj 

crkvi u Osijeku 89 godina moli se za jedinstvo kršæana i 

ovogodišnji je susret pripravio domaæin kapucin fra Ante 

Kukavica sa subraæom i gvardijanom fra Krešimirom 

Borkoviæem. Ekumensko bogoslužje proteklo je u radosnom 

obilježavanju Svjetske misijske konferencije, odnosno 100. 

obljetnice od prvoga ekumenskoga okupljanja predstavnika 

misijskih društava protestanata i anglikanaca u Edinburghu u 

Škotskoj. "Naše meðusobne podjele meðu kršæanskim 

Crkvama mogu postati poèetak novog i istinskog 

zajedništva, koje ne znaèi uniformnost kulture, obièaja, 

obreda, crkvene discipline i drugoga, nego znaèi uzajamno 

prihvaæanje i prepoznavanje osobitosti drugih Crkava, 

molitvenih, liturgijskih i disciplinskih tradicija kao bogatstvo 

utjelovljene Rijeèi Božje. Novo utjelovljenje Rijeèi Božje u 

otvorenosti za druge, znaèi kako shvaæamo da to proširuje i 

moje horizonte, meni pomaže da dublje shvaæam Otajstvo 

Isusovo. Ekumenski put razjedinjenih Crkava može biti put 

prema oèitovanju jednog i jedinstvenog mistiènog tijela 

Kristova, put prema katolicitetu Crkve koji se ogleda u 

mnoštvu mjesnih Crkava i put prema istinskoj univerzalnosti 

Crkve oèitovane u osobitostima i bogatstvu. Danas slušajuæi 

jedni druge vidimo svoja ogranièenja. Ekumenizam 

zahtijeva izlazak iz 'groba' u koji smo se zatvorili, susret sa 

živim Uskrslim Gospodinom i njegovom Rijeèi. Istina je šira 

i valja nam dopustiti da nas promijeni. I ovo naše okupljanje 

prožeto je prisutnošæu onoga koji nas je okupio, i meðu 

nama i po nama okupljenima zajedno veèeras širi svoj miris 

oèitujuæi ljepotu zajedništva svih nas njegovih uèenika, koji 

živimo i djelujemo u Osijeku i slavonsko-baranjskoj regiji. 

Radosno raspoloženje zajedništva ne treba biti skuèeno 

unutar osmine, veæ za to molimo tijekom èitave godine", 

poruèio je mons. Hraniæ, podsjeæajuæi na važnost nadilaženja 

podjela krštenih "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga", 

življenja i svjedoèenja zajedništva, "ako želimo biti uspješni 

Isusovi svjedoci i u bitnome biti jedno". 

Protojerej-stavrofor Ratomir Petroviæ, paroh osjeèki i 

arhijerejski zamjenik, zahvalio je uime pravoslavnih i 

episkopa Lukijana, kazavši kako nam je uz zaziv Gospodina 

da zagrije ljudska srca živjeti po Isusovoj "Ja sam Svjetlost 

svijetu" itekako potrebno. Endre Langh, biskup Reformirane 

kršæanske kalvinske Crkve u RH, istaknuo je kako ove 

godine ekumenizam praktièno slavi stoti roðendan, zapitavši 

koliko je ekumenizam stvarno prisutan. Isusova zapovijed je 

da ljubimo jedni druge i živimo bratski i tek onda æe 

evanðelje živjeti; moramo biti zajedno i ljubiti jedni druge 

znajuæi da se nitko nije odijelio zbog Krista nego zbog 

shvaæanja. Neka nas ujedini ljubav prema Kristu!" 

Branko Beriæ, generalni vikar Evangelièke Crkve u RH i 

pastor u Osijeku, istaknuo je kako svi trebamo živjeti 

evanðelje svakodnevno u svojim podruèjima života bez èega 

nema spasenja. Toma Magda, predsjednik Saveza 


baptistièkih Crkava u RH, zahvalio je biskupu Hraniæu na 

nadahnutim rijeèima, kazavši kako mu je srce puno 

proteklom osminom jer je "uživao u hodoèašæu od crkve do 

crkve u Osijeku, slušajuæi razlièite naèine i putove našega 

svjedoèenja, a ovo molitveno zajedništvo bi nas trebalo 

osvijestiti i uèvrstiti", te je predložio da zajedništvo bude 

vidljivo odmah i to prikupljanjem dobrovoljnih priloga 

Caritasu za stradale u potresu na Haitiju. Josip Jendrièko, 

biskup Crkve Božje u RH, zazvao je Božji blagoslov na 

okupljene, istaknuvši: "Pozvani smo biti svjedoci novoga 

dana, Uskrsnuæa u vremenu kada je èovjek predmet, a mi 

jedni drugima možemo pružiti samo ono što imamo". 

Krunoslav Ravliæ, prezbiter Evanðeoske pentekosne Crkve 

Radosne vijesti u Osijeku, zakljuèio je: "U zajedništvu je 

privilegij i blagoslov, vršeæi njegovu volju, vršimo njegovu 

Rijeè." 

Središnje ekumensko slavlje u Splitu 

Split, 24.1.2010. (IKA) - Za Splitsko-makarsku 

nadbiskupiju središnje ekumensko slavlje u Svjetskome 

molitvenom tjednu za jedinstvo kršæana (od 18. do 25. 

sijeènja) održano je u nedjelju 24. sijeènja u splitskoj 

katedrali Sv. Dujma. U nazoènosti predstavnika Srpske 

pravoslavne Crkve u Splitu, protojereja stavrofora o. Nikole 

Škoriæa i jereja o. Slavoljuba Kneževiæa te Živka Bogetiæa, 

predsjednika Makedonske crkvene opæine sv. Nauma 

Ohridskoga u Splitu, ekumensku Službu rijeèi predvodio je 

splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Na poèetku 

molitvenog slavlja sve je pozdravio predsjednik 

Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Splitsko-makarske 

nadbiskupije dr. Nediljko Ante Anèiæ. Istaknuo je da je Isus 

htio i osnovao jednu i jedinu Crkvu da nastavi njegovo djelo 

te da bude znak i posrednica spasenja Božjega cijelog 

èovjeèanstva. Ipak, u povijesnom hodu Crkve, nju su 

zahvatile razlièite podjele i bolni raskoli, narušeno je 

jedinstvo Tijela Kristova. Podijeljenost kršæana rezultat je 

ljudskih slabosti i grijeha, suprotna je volji Božjoj, sablazan 

je svijetu i umanjuje snagu Evanðelja. "Zato smo se i veèeras 

okupili da molimo za jedinstvo. Neka uskrsli Krist, koji nas 

šalje da budemo Njegovi svjedoci, snagom svoga Duha 

uèvrsti našu želju za jedinstvom i ojaèa sve naše napore i 

nastojanja u tom smjeru", poruèio je dr. Anèiæ. U homiliji se 

nadbiskup osvrnuo na proèitane rijeèi Svetoga pisma koje 

govore o dvojici uèenika na putu u Emaus. Uèenici su bili 

razoèarani jer su se iznevjerile njihove obiène ljudske nade 

da æe Gospodin osloboditi Izraela te kraljevati. No, kršæani 

su ljudi koji vjeruju u jednu drugu nadu, nadu uskrsnuæa, 

nadu koja sjedinjuje i ujedinjuje sve kršæane svijeta. Ta nada 

iznova obnavlja i stvara svakog èovjeka te mu daje snage i 

nade da širi i prenosi Rijeè Božju. Rijeè koja æe nam pomoæi 

da suraðujemo na izgraðivanju Kristovog Kraljevstva veæ 

ovdje na zemlji, poruèio je mons. Barišiæ. Kršæani su 

pozvani biti svjedoci Kristova uskrsnuæa, a to je i 

ovogodišnje geslo ekumenskog slavlja: "Vi ste tomu 

svjedoci!". Dok katolici više istièu Isusovu muku i križ, 

pravoslavna braæa više naglašavaju uskrsloga Krista, a to se 

vidi i kod èestitanja Uskrsa kada naglašavaju da je Isus 

"vaistinu uskrsnuo". Ovo nas upuæuje da svi otkrijemo 

razlog nade koja je u nama. "Ovaj tjedan je prigoda da svi 

kršæani naprave ispit savjesti. Zapitajmo se, svjedoèimo li 

uskrslog Krista ili nekog svog Krista u današnjem, tako 

teškom vremenu, za sve kršæane", pozvao je splitskomakarski 

nadbiskup. Na kraju ekumenske molitve dr. Barišiæ 

iskoristio je nazoènost predstavnika SPC da im èestita na 

izboru novog patrijarha Irineja Gavriloviæa, izražavajuæi 

nadu da æe se ekumenski dijalog nastaviti te unaprijediti. 


17


Jubilejska godina Reda Pohoda Marijina 

Zagreb, 24.1.2010. (IKA) - U jutarnjem misnom slavlju 

koje je u kapeli Corpus Domini na zagrebaèkoj Trešnjevci u 

nedjelju 24. sijeènja, na blagdan sv. Franje Saleškoga, 

predvodio fra Zvjezdan Liniæ, sveèano je otvorena jubilejska 

godina 400. obljetnice osnutka Reda Pohoda Marijina, 

redovnica stroge papinske klauzure. Jubilarna godina trajat 

æe do 13. prosinca, spomen-dana preminuæa sv. Ivane 

Franciske de Chantal, sa sv. Franjom Saleškim 

utemeljiteljice Reda od Pohoda Marijina. Sveèano 

bogoslužje pjesmom je pratio zbor sestara uz zbor kapele 

pod ravnanjen prof. Nevenke Merlin. U propovijedi je fra 

Zvjezdan posebno istaknuo sv. Franju Saleškoga kao 

èovjeka koji se potpuno predao ljubavi Božjoj u duhu 

navještaja Isusova programa u Nazaretu. U svom apostolatu 

je koristio, danas bismo rekli, letke i jednostavan stil pisanja, 

kako bi bio blizak i razumljiv širokim vjernièkim slojevima, 

pa je po tome postao zaštitnikom katolièkih novinara i 

pisaca. Vjernike je propovjednik podsjetio i na povlasticu 

koju je papa Benedikt XVI. dodijelio za ovaj jubilej, a to je 

potpuni oprost uz opæe uvjete. Na kraju mise rektor kapele 

vlè. Pavao Crnjac najavio je hodoèašæe na grob sv. Franje 

Saleškog u Annecy kraj Grenobla te u Torino na razgledanje 

Svetog platna. 

Slavlju je prethodila dvodnevna duhovna obnova. Veèernja 

misna slavlja predvodio je fra Zvjezdan Liniæ, koji je 

propovijedi posvetio temama osamljenosti današnjeg 

èovjeka i potrebi za blizinom Božjom te obraæenju i 

potpunom oprostu. Održana je i 40-satna adoracija koju su 

molitvom, pjesmom i razmatranjima animirale sestre Pohoda 

Marijina. 

Red Pohoda Marijina osnovali su sv. Franjo Saleški i sv. 

Ivana Franciska de Chantal 6. lipnja 1610. u Annecyju u 

Francuskoj. Redovnièka je ustanova papinskog prava, 

potpuno kontemplativnog života premda se neki samostani 

bave vanjskim apostolskim radom kao odgojem i socijalnim 

radom. Danas u svijetu ima ukupno 161 samostan, od toga 

103 u Europi. Sestre Pohoda Marijina u Zagreb su došle na 

poziv biskupa Josipa Lacha 1. rujna 1947., u doba 

tamnovanja zagrebaèkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. U 

ondašnjim teškim životnim uvjetima u kuæi uz kapelu 

Corpus Domini, koje je 1940. podiglo Društvo sveudiljnog 

klanjanja u spomen 1300. obljetnice veza Hrvata sa Svetom 

stolicom, a komunisti su kuæu oduzeli Društvu, sestre su 

osnovale svoj samostan, u kojem danas živi sedam 

zavjetovanih sestara i dvije kandidatice. 

Primanje za predstavnike vjerskih zajednica u 

Slavonskome Brodu 

Slavonski Brod, 25.1.2010. (IKA) - Gradonaèelnik 

Slavonskog Broda dr. Mirko Duspara sa svojim je 

suradnicima 25. sijeènja u Gradskoj upravi uprilièio 

tradicionalno primanje za predstavnike vjerskih zajednica u 

gradu. Gradonaèelnik Duspara zahvalio je svima što su se 

odazvali u tako velikom broju kao i na svemu što u svom 

poslanju èine za grad i njegove stanovnike. "Izabrani smo i 

pozvani svatko u svom pozivu služiti stanovnicima ovoga 

grada. Zajednièki smo to dosada uspješno èinili, a nadam se 

da æemo i u buduæe", kazao je gradonaèelnik, istaknuvši da 

su im u svako doba njegova vrata uvijek otvorena. 

Tijekom susreta svatko je od nazoènih kratko predstavio rad 

svoje zajednice te iznio planove za ovu godinu. Predstavnici 

vjerskih zajednica istaknuli važnost dijaloga i meðusobne 

suradnje. 

ika 

Obraæenje sv. Pavla u Retkovcu 

Središnje misno slavlje predslavio je dr. Tomislav Markiæ, 

župnik u Granešinskim Novakima, biskupski vikar te tajnik 

Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - U župi sv. Pavla u zagrebaèkom 

naselju Retkovec sveèano je 25. sijeènja proslavljen blagdan 

Obraæenja sv. Pavla. Za proslavu blagdana svoga nebeskog 

zaštitnika vjernici su se pripravljali trodnevnicom koja je 

zapoèela u petak 22. sijeènja euharistijskim klanjanjem. 

Misu je sva tri dana predvodio Damir Vrabec, župnik u 

Novoj Raèi i policijski kapelan, a pjevanje su animirali župni 

mješoviti zbor, djeèji zbor i zbor mladih "Damask". Prvog 

dana trodnevnice nakon mise koncert je izveo župni 

mješoviti zbor. U subotu nakon mise župnik Dragutin 

Ceroveèki predvodio je Veèernju službu Èasoslova, a u 

nedjelju su mladi izveli igrokaz "Brodolom sv. Pavla" autora 

mo. Mihe Demoviæa, koji je zatim predstavio knjigu "Sveti 

Pavao brodolomac na Mljetu" dubrovaèkog autora Ignjata 

Ðurðeviæa. 

Na blagdan Obraæenja sv. Pavla prijepodne su mise uz 

župnika Ceroveèkog predslavili Mihill Gojani, župni vikar u 

Petrinji, i Stjepan Mosteèak, župnik u Varaždinskim 

Toplicama. Sveèanu veèernju koncelebriranu misu uz 

sudjelovanje sveæenika iz dekanata i više drugih župa 

predslavio je dr. Tomislav Markiæ, župnik u Granešinskim 

Novakima, biskupski vikar za trajne ðakone i laike te tajnik 

Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije. Pozdravljajuæi sve 

nazoène sveæenike i vjernike, župnik Dragutin Ceroveèki se 

u uvodu u euharistijsko slavlje na poseban naèin prisjetio 

svog prethodnika mons. Željka Juraka koji je na taj dan 

slavio svoj zemaljski roðendan. 

Dr. Markiæ propovijed je posvetio odgoju - kljuènoj temi 

odnosa izmeðu roditelja i djece, ali i odnosa izmeðu Boga i 

èovjeka. Ni prestrogi roditelji koji od djece traže 

bespogovornu poslušnost, a ni oni popustljivi koji djetetu 

bez ikakvih kriterija ispunjavaju svaku želju, "umjesto da ih 

osposobljavaju za život, oni ih baš svojim pogrešnim 

'odgojem' spreèavaju razviti se u sposobne i karakterne 

ljude". Ni odgoj "po knjigama, toèno po propisima, toèno po 

pravilima" ne dovodi do ispravnih rezultata, o èemu najbolje 

svjedoèi primjer sv. Pavla koji je odgojen "toèno po Zakonu" 

postao revan progonitelj kršæana. Kljuè dobrog odgoja, uz 

ispravne kriterije, leži zapravo u ljubavi, "u ljubavi onoga 

koji odgaja prema onome koji se odgaja i s druge strane u 

povjerenju onoga koji se odgaja prema onome koji odgaja da 

se odgojem želi postiæi dobro, a ne zlo". I upravo obraæenje 

sv. Pavla, njegov pad na tlo, dokaz je te ljubavi, Božje 

ljubavi i toga kako "Božja milost i Božji odgoj mogu 

mijenjati èovjeka". Kroz nekoliko primjera iz Starog i 

Novog zavjeta o Bogu "koji od stvaranja odgaja èovjeka", 

dr. Markiæ upozorio je na veliku napast koja pritom zahvaæa 

sve ljude kroz povijest, pa tako i nas, a to je nastojanje 

izmaknuti Božjem odgoju i "naèiniti Boga po svojoj mjeri: 

Boga koji nas ne gnjavi previše, koji od nas ništa ne traži i 

zahtijeva, a sve nam isti tren pa i prije toga daje". Stoga je 

upravo obraæenje sv. Pavla poziv krenuti suprotnim putem, 

"poticaj na gledanje drugim oèima na naš vlastiti život", 

poticaj truditi se u vlastitom životu "prepoznati Božje 

milosne i odgojne intervencije" jer "nitko od nas nije došao 

do kraja toga puta i za svakoga od nas Bog predviða rast u 

ljubavi i svetosti". 

. 


ika 

Preminuo zadarski nadbiskup Ivan Prenða 

Zadarski nadbiskup Ivan Prenða preminuo je iznenada 25. 

sijeènja u Zagrebu, u 71. godini života, 46. godini 

sveæeništva i 20. godini biskupstva 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenða 

preminuo je iznenada 25. sijeènja u Zagrebu, u 71. godini 

života, 46. godini sveæeništva i 20. godini biskupstva, 

priopæio je Tiskovni ured HBK. Mons. Prenða roðen je 31. 

prosinca 1939. u Zemuniku Gornjem. Nadbiskupsku 

klasiènu gimnaziju završio je u Zadru. Katolièki bogoslovni 

fakultet pohaðao je u Zagrebu te je 1967. postigao licencijat 

iz teologije. Zareðen je za sveæenika 29. lipnja 1964. u 

Zadru. U Zadarskoj nadbiskupiji obnašao je službe: od 1964. 

do 1968. bio je župnik u Škabrnji, Nadinu i Smilèiæu; od 

1968. do 1970. duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu 

"Zmajeviæ" u Zadru; od 1970. do 1992. ravnatelj toga 

sjemeništa; od 1970. do 1972. kateheta mladih u Zadru; od 

1981. do 1990. dopisnik Glasa Koncila; od 1970. do 1992. 

voditelj odjela za zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji. Papa Ivan 

Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom 29. 

ožujka 1990., a biskupsko reðenje slavljeno je 9. lipnja te 

godine u zadarskoj katedrali. Službu nadbiskupa Zadarske 

nadbiskupije preuzeo je 2. veljaèe 1996. U Hrvatskoj 

biskupskoj konferenciji obnašao je mnoge službe, a 

trenutaèno je vršio službu predsjednika Vijeæa HBK za kler i 

bio èlan Mješovite komisije Hrvatske biskupske 

konferencije, Hrvatske konferencije viših redovnièkih 

poglavara i Hrvatske unije viših redovnièkih poglavarica. 

Misa zadušnica za nadbiskupa Prenðu u zagrebaèkoj 

katedrali 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Misu zadušnicu za iznenada 

preminuloga zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðu predvodio 

je 25. sijeènja u zagrebaèkoj katedrali zagrebaèki nadbiskup 

kardinal Josip Bozaniæ zajedno s apostolskim nuncijem u 

Hrvatskoj nadbiskupom Mariom Robertom Cassarijem, 

predsjednikom HBK nadbiskupom Marinom Srakiæem, s 

hrvatskim nadbiskupima i biskupima i tridesetak sveæenika. 

"Ovaj susret u našoj katedrali nismo planirali. Bog ima svoj 

plan, a mi smo ovdje s puno pitanja sabrani na molitvu. 

Želimo moliti za brata nadbiskupa Prenðu. Vjerujemo da je 

Bog onaj koji prihvaæa naše molitve i uèvršæuje sada naše 

zajedništvo", rekao je na poèetku mise kardinal Bozaniæ. "S 

raznim osjeæajima, s ljubavlju molimo za nadbiskupa Prenðu 

da ga Bog primi, da ga oslobodi od svega što mu prijeèi put 

k Njemu, da ga primi u svoje zajedništvo, a nas koji smo 

ovdje da uèvrsti u pravoj istini, u pravoj zbilji našega života, 

da se uvijek pouzdajemo u spasitelja svoga Boga, da budemo 

Kristovi i da Krista slijedimo", rekao je u homiliji kardinal 

Bozaniæ, podsjeæajuæi kako su biskupi jutros èekali 

nadbiskupa Prenðu da im se pridruži da zajedno slave misu, 

meðutim, Bog je odredio da se slavi ova misa, "a on ju slavi 

s nama s one strane smrti". Spomenuo je i kako je nadbiskup 

sinoæ nakon što je došao iz Zadra, poslije veèere govorio o 

planovima za današnji dan. Danas su se biskupi Hrvatske 

biskupske konferencije okupili na izvanredno zasjedanje i on 

je imao odreðene toèke. Govoreæi kako su to naši ljudski 

planovi, nadbiskup je upitao što je zbilja našega života, što je 

ono što traje, gdje je sigurnost. Govoreæi kako nije sigurnost 

u našim ljudskim planovima niti u ovozemnom životu, 

sigurnost je negdje drugdje, kardinal je podsjetio kako Izaija 

i danas poruèuje da je Bog naš spasitelj i u njega se trebamo 

pouzdati. Nakon mise zadušnice tijelo pokojnog nadbiskupa 

preneseno je iz zagrebaèke katedrale u Zadar. 


Predsjednik Hrvatskog sabora izrazio suæut u povodu 

smrti nadbiskupa Prenðe 

U trajnom i toplom sjeæanju ostat æe njegovo pastirsko 

djelovanje, u okviru kojeg se uvijek istinski zauzimao za mir, 

ljubav, toleranciju, poštivanje i dijalog pokazujuæi najviše 

vlastitim primjerom da Crkva vodi brigu o bližnjem te 

osluškuje njegove potrebe 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Predsjednik Hrvatskoga sabora 

Luka Bebiæ uputio je predsjedniku Hrvatske biskupske 

konferencije nadbiskupu Marinu Srakiæu izraze suæuti u 

povodu iznenadne smrti zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe: 

"S dubokim sam žaljenjem primio vijest da nas je iznenada 

napustio nadbiskup Ivan Prenða. U trajnom i toplom 

sjeæanju ostat æe njegovo pastirsko djelovanje, u okviru 

kojeg se uvijek istinski zauzimao za mir, ljubav, toleranciju, 

poštovanje i dijalog pokazujuæi najviše vlastitim primjerom 

da Crkva vodi brigu o bližnjem te osluškuje njegove potrebe. 

Obnašajuæi sveæenièko poslanje u najdramatiènijim danima 

za život hrvatskog naroda svim je vjernicima i ljudima dobre 

volje bio snažan nacionalni, duhovni i moralni uzor. Uime 

svih zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora te u svoje 

osobno ime upuæujem izraze najiskrenije suæuti Vama, svim 

sveæenicima, redovnicama, redovnicima i katolièkim 

vjernicima, naroèito onima u Zadarskoj nadbiskupiji". 

Predsjednik Mesiæ uputio suæut u povodu smrti 

nadbiskupa Prenðe 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Predsjednik RH Stjepan Mesiæ 

uputio je poruku suæuti ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu dr. 

Marinu Srakiæu, predsjedniku Hrvatske biskupske 

konferencije, u povodu smrti zadarskog nadbiskupa Ivana 

Prenðe. "Njegovom smræu vjernici Zadarske nadbiskupije 

izgubili su zauzeta pastira, Hrvatska biskupska konferencija 

cijenjena èlana, a društvena zajednica èovjeka koji je kao 

sveæenik i duhovnik, a zatim i u odgovornoj biskupskoj 

službi, djelovao u duhu Evanðelja, kao èovjek mira i 

pomirenja, dijaloga i suradnje, zauzet za bližnje, bez obzira 

na njihovu vjeru i bilo koju drugu pripadnost. Posebno je 

bilo važno njegovo zauzimanje za vrijednost života i 

promicanje obiteljskih vrijednosti. I osobno, susrevši ga u 

više prigoda, posebice prilikom posjeta papa Ivana Pavla II. 

Zadru, našao sam u njemu èovjeka vjere i nade, srdaèna i 

otvorena. 

U povodu smrti mons. Prenðe upuæujem Vama, svim 

èlanovima Hrvatske biskupske konferencije te svim 

sveæenicima i vjernicima Zadarske nadbiskupije svoju 

iskrenu suæut", napisao je predsjednik Mesiæ. 

Dr. Ivo Josipoviæ izrazio suæut mons. Srakiæu 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) – Izabrani predsjednik Republike 

Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ izrazio je suæut predsjedniku 

HBK nadbiskupu Marinu Srakiæu zbog smrti zadarskog 

nadbiskupa Ivana Prenðe. "Kao i sve naše sugraðane, 

potresla me je vijest o iznenadnoj smrti zadarskog 

nadbiskupa Ivana Prenðe. Zaista je to veliki gubitak za 

Zadarsku nadbiskupiju, Katolièku Crkvu u Hrvatskoj i za 

društvo imajuæi u vidu veliki humanitarni rad i doprinos 

pokojnog nadbiskupa, posebno u teškim danima 

Domovinskog rata i poraæa. Molim Vas da primite izraze 

moje iskrene suæuti kao i moje suosjeæanje sa cijelim 

katolièkim episkopatom, klerom i vjernièkim pukom 

Zadarske nadbiskupije", napisao je dr. Josipoviæ. 


19


Konferencija za novinare u povodu smrti zadarskog 

nadbiskupa 

Zadar, 25.1.2010. (IKA) - U povodu smrti zadarskog 

nadbiskupa Ivana Prenðe u ponedjeljak 25. sijeènja u 

dvorani Ordinarijata u Zadru konferenciju za novinare 

održali su generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ivan 

Mustaæ i kancelar Zadarske nadbiskupije don Josip Lenkiæ. 

Nadbiskup Prenða krenuo je u nedjelju 24. sijeènja 

poslijepodne u Zagreb na Izvanredno zasjedanje HBK. 

"Dobro se osjeæao, nije imao nikakvih posebnih tegoba, bio 

je na redovitim lijeènièkim pregledima, te je odluèio i sam 

voziti u Zagreb. Jako je volio voziti i nije smatrao da ga itko 

treba odvesti", rekao je mons. Mustaæ, dodavši da se èuo s 

nadbiskupom u nedjelju, ali ne i u ponedjeljak ujutro. 

"Kardinal Bozaniæ me je oko 8,15 sati obavijestio da 

nadbiskup ujutro nije došao na misu; da su otvorili njegovu 

sobu i našli ga mrtvog, kao da je usnuo", rekao je mons. 

Mustaæ, dodavši da su cijela nadbiskupija i Ordinarijat u 

šoku. No, tu vijest primamo kao vjernici te su se njegovi 

najbliži suradnici najprije okupili na molitvu za pokoj 

njegove plemenite duše. Imao je još puno planova, ali 

svojim je suradnicima kao vjernik i biskup govorio i o svojoj 

smrti i to u posljednje vrijeme dosta, rekao je vikar. Kršæani 

govore o smrti, ne samo o svojim planovima; govorimo i o 

starosti, bolesti, zadnjem prijelazu u životu. To je bila naša 

uobièajena tema, govorio je i o svojim željama za sprovod. 

Za biskupski dom koji je obnavljao stalno je ponavljao: "Ja 

to ne radim za sebe, ja to radim za svoje nasljednike", rekao 

je mons. Mustaæ. Istaknuo je da je svoje biskupsko geslo 

"Živjeti Crkvu" živio u praksi: ljubio je Crkvu, sve je èinio 

za Crkvu, ljubio je svoju nadbiskupiju. Kao biskup primio je 

porušenu, devastiranu i siromašnu nadbiskupiju, s više od sto 

srušenih crkava i župnih kuæa. Govorio bi: "Meni je Bog dao 

u zadaæu da ja budem onaj koji æe graditi, obnavljati, a 

poslije mene æe doæi oni koji æe nadograðivati, na tim 

temeljima raditi naprijed". Bio je biskup otvoren 

suvremenim problemima Crkve, otvarao se novoj 

evangelizaciji a iznad svega se radovao Susretu hrvatske 

katolièke mladeži u Zadru. Ovih je dana s nama obilazio 

dekanate, poticao vjernike i sveæenike da budemo ponosni i 

dobri domaæini, rekao je mons. Mustaæ, istièuæi da kršæani 

gledaju na život i smrt sa svjetlom Isusa Krista. "Vjerujemo 

da æe za svoju biskupiju i Crkvu u Hrvatskoj sada moliti. Bio 

je vrlo zauzet da se u zadarskoj katedrali izgradi grobnica za 

biskupe koja prije nije bila dolièna. Jako je nastojao da se 

sagradi, èesto je tamo išao i govorio "Vidiš, tu æu ja", što je 

znak vjere. Radovao se orguljama koje æemo sad svirati na 

njegovu sprovodu. Upravo on je htio da orgulje budu takve, 

jake i snažne", rekao je mons. Mustaæ, zakljuèivši da je 

nadbiskup živio dosta intenzivnim životom, bez korištenja 

godišnjih odmora, za jednog 70-godišnjaka prestresno. 

U subotu æe nadbiskupa Prenðu u Zadru ispratiti hrvatski i 

biskupi iz BiH, s kojima je bio i na reðenju mons. Petra 

Rajièa u Mostaru, èemu se radovao, kao i odlascima na 

slavlja ponovne uspostave Sisaèke i utemeljenja Bjelovarskokriževaèke 

biskupije. U petak 22. sijeènja suradnicima je s 

radošæu pokazao zlatne Èikine križeve koje je kupio na dar 

biskupima Petru Rajièu, Vladi Košiæu i Vjekoslavu Huzjaku. 

Iskreno se i plemenito radovao tom dogaðaju Crkve u 

Hrvatskoj, rekavši da je to dragocjen Božji dar. U Zadarskoj 

nadbiskupiji sad predstoji izbor privremenog dijecezanskog 

upravitelja. Kancelar u ovih tjedan dana mora sazvati Zbor 

savjetnika koji æe izabrati privremenog administratora 

nadbiskupije. Prijedlog se šalje apostolskoj nuncijaturi u 

Hrvatskoj, ona ga šalje Svetoj Stolici koja ga kasnije 

potvrðuje. Slijedi izbor novog nadbiskupa. 

Suæut predsjednice Vlade predsjedniku Hrvatske 

biskupske konferencije 

Nadbiskup Prenða bio je èovjek koji nas je zadužio svojom 

ljubavlju, èovjeènošæu i blizinom prema svakoj osobi 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Predsjednica Vlade Republike 

Hrvatske Jadranka Kosor izrazila je suæut predsjedniku 

Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupu Marinu Srakiæu 

u povodu smrti zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe, 

priopæeno je 25. sijeènja iz Vladina Ureda za odnose s 

javnošæu. "Sa žaljenjem sam primila vijest o smrti zadarskog 

nadbiskupa Ivana Prenðe. Odlaskom nadbiskupa Prenðe 

Katolièka Crkva ostala je bez jednog od svojih glasnika 

vjere, mira, tolerancije i ljubavi prema bližnjem, koji je 

svoju Božju službu predano obavljao kroz više desetljeæa. 

Nadbiskup Prenða bio je èovjek koji nas je zadužio svojom 

ljubavlju, èovjeènošæu i blizinom prema svakoj osobi. 

Oèinskom zauzetošæu i brigom neumorno je naviještao 

Evanðelje i njegove istine, te je kao sveæenik i nadbiskup 

zadarski stajao i ostao uz svoje vjernike, uz svoj narod 

vodeæi ga kroz najdramatiènije trenutke njegove bliske 

prošlosti. U njemu su vjernici kao i svi ljudi dobre volje 

imali siguran znak svih najuzvišenijih nacionalnih, moralnih 

i duhovnih vrijednosti. Uime Vlade Republike Hrvatske, kao 

i moje osobno ime, izražavam iskrenu suæut i suosjeæanje 

svim crkvenim dostojanstvenicima i svim hrvatskim, 

posebno zadarskim katolièkim vjernicima", piše u izrazima 

suæuti premijerke Kosor. 

Suæut ministra Biškupiæa u povodu smrti nadbiskupa 

Prenðe 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) - Ministar kulture mr. Božo 

Biškupiæ izrazio je suæut predsjedniku Hrvatske biskupske 

konferencije ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu Marinu 

Srakiæu u povodu smrti zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe. 

"Duboko potreseni i zateèeni neoèekivanošæu vijesti o 

preminuæu preuzvišenog gospodina mons. Ivana Prenðe, 

nadbiskupa zadarskog, izražavam Vama, kao predsjedniku 

Hrvatske biskupske konferencije, kardinalu i svim 

nadbiskupima i biskupima, najdublju suæut uime Komisije za 

odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske i 

svoje osobno. 

Ovakvi trenuci pokrenu lavinu pitanja, ali i najtoplijih 

sjeæanja koja oznaèuju život tako snažnog, prijateljskog 

èovjeka s kojima smo imali èast i moguænost živjeti i dijeliti 

sve naše najuzvišenije želje i nastojanja oko dobra pojedinca 

i društva. Nadbiskup Prenða odavao je osobu zaljubljenu u 

Stvoritelja, u svoj narod, u èovjeka brata; osobu u kojoj i 

preko koje se jasno išèitavao trag Božjeg djelovanja. U 

službi Evanðelju i Crkvi svjedoèio je svoju vjeru uvijek, a 

osobitu u teškim trenucima Domovinskog rata i svih ovih 

godina obnove našega naroda u samostalnoj Hrvatskoj. 

Živjet æe u svom narodu kao velikan, a svjetlo njegova 

primjera može biti jedina utjeha srcima vjernika i brojnim 

ljudima dobre volje, koji se pouèeni njegovom ustrajnošæu 

mogu nastaviti zauzimati u cjelovitom življenju kršæanske 

vjere i služenja svakoj ljudskoj osobi i zajednici", istaknuo je 

mr. Biškupiæ. 

. 

ika 


ika 

Na splitskim Pujankama proslavljen blagdan Obraæenje 

sv. Pavla 

"Ni nas propovijedi ne mogu obratiti kao što se ni djeca ne 

mogu odgajati samo rijeèju. Promjene uzrokuju dogaðaji 

svjedoèanstva kad svojim životom svjedoèimo drugima", 

istaknuo mons. Æubeliæ 

Split, 25.1.2010. (IKA) – U župi sv. Pavla na splitskim 

Pujankama sveèanim misnim slavljem u ponedjeljak 25. 

sijeènja proslavljen je blagdan njihova zaštitnika i 

naslovnika Obraæenje sv. Pavla, a sveèano misno slavlje 

predvodio je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije 

mons. Ivan Æubeliæ u koncelebraciji sa župnikom don 

Antom Vrankoviæem i kapelanom don Davorom 

Bilandžiæem, negdašnjim župnikom don Petrom 

Kapetanovom Èondiæem i još nekolicinom sveæenika. Misno 

slavlje uzvelièao je zbor župe sv. Pavla pod vodstvom Sare 

Dodig. 

U uvodnim rijeèima mons. Æubeliæ rekao je da blagdanu 

Obraæenja sv. Pavla, koji se na poseban naèin slavi u ovoj 

župi, privlaèi želja da i vjernici trajno doživljavaju svoje 

obraæenje. Ukazujuæi na veliki primjer i uzor sv. Pavla 

istaknuo je da i župa sv. Pavla po svome župskom životu i 

aktivnostima može mnogima u Splitu i šire biti primjer i 

uzor. 

U propovijedi istièuæi veliki primjer sv. Pavla rekao je da 

svaki svetac nije dobro zapoèeo svoj život, ali ga je svaki 

dobro završio, dodajuæi da je to poruka koja dobro pristaje 

ovom blagdanu koji i nas poziva na obraæenje, jer upravo 

ovaj blagdan ohrabruje time da su promjene moguæe. 

Prosvjetljenje primljeno po krštenju, raslo je s navikom kroz 

život, vjeronaukom ili odlaskom na misu te je kršæanski 

život tako postao navika, istaknuo je mons. Æubeliæ i rekavši 

da bi volio da blagdan potakne prosvjetljenje kako ne bi bili 

robovi, nego slobodni, Božji ljudi. Dodaje i kako je jasno da 

kršæanska kultura postaje navika kada živimo u narodu koji 

je baštini 14. stoljeæa, ali naglašava da su svi pozvani na 

veliko dostojanstvo života: "Nismo pozvani da se borimo 

samo sa sitnim problemima u horizontali, nego za više 

stvari, pozvani smo na svjedoèanstvo onoga koji je 

Kristovom radošæu promijenio svijet, jer primjeri privlaèe na 

putu obraæenja." Te je dodao: "Ni nas propovjedi ne mogu 

obratiti kao što se ni djeca ne mogu odgajati samo rijeèju. 

Promjene uzrokuju dogaðaji svjedoèanstva kad svojim 

životom svjedoèimo drugima. Nemojmo se zavaravati da 

možemo propovijedati jedno, a živjeti drugo, ili da u obitelji 

roditelji od djece mogu oèekivati jedno, a živjeti nešto posve 

drugo. Nastojimo se obratiti ovim dogaðajem i blagdanom 

da postanemo propovjednici Božje radosne vijesti, jer nismo 

pozvani da prospavamo život, nego da mijenjamo svijet, 

uvijek na bolje!" zakljuèio je mons. Æubeliæ. 

Župnik don Ante Vrankoviæ zahvalio je svima nazoènima, 

osobito onima koji svojim dugogodišnjim angažmanom 

potpomažu rad župe sudjelovanjem u župskom pastoralnom 

vijeæu, zboru, brojnim aktivnostima koje župa provodi i 

organizira, osobito na njihovoj ustrajnosti i prinosu župnom 

životu. 

Paket za obilježavanje Svjetskog dana braka 2010. 

Zagreb, 25.1.2010. (IKA) – Potaknuti dobrim iskustvima 

prošlogodišnjega prvog obilježavanja Svjetskog dana braka 

u nas, Ured HBK za obitelj i Hrvatska zajednica braènih 

susreta ponovno su priredili paket za obilježavanje toga 

dana. Paket je poglavito namijenjen župama, ali i crkvenim 

pokretima i zajednicama koji okupljaju braène parove i 

obitelji. Kako bi se taj dan primjereno obilježio važno je 


uspostaviti suradnju sveæenika i braènih parova. 

Uz taj paket na mrežnoj stranici Ureda HBK za obitelj 

(obitelj.hbk.hr) može se preuzeti Molitva za naš brak i 

Konkretne ideje za supružnike, a od 8. veljaèe braèni parovi 

ondje æe moæi pronaæi i prigodni dar iznenaðenja. 

Svjetski dan braka, koji se diljem svijeta obilježava druge 

nedjelje u veljaèi, ove godine pada na spomendan sv. 

Valentina 14. veljaèe, što mu daje dodatnu dimenziju. 

Prigoda je to da se braèni parovi prisjete da je zaljubljenost 

prolazno stanje i da valja uložiti trud i vrijeme kako bi se iz 

zaljubljenosti prešlo u zrelu sebedarnu ljubav, koja misli na 

dobro onoga drugoga. Za nadati se kako æe oèekivano širenje 

obilježavanja Svjetskog dana braka biti poticaj da se brak u 

hrvatskom društvu poène manje omalovažavati, a više 

cijeniti. 

Otvoren jubilarni 50. teološko-pastoralni tjedan 

Upravo sveæenik, kao sljedbenik svoga uèitelja Isusa Krista, 

pozvan je živim svjedoèanstvom i naviještanjem Evanðelja 

unositi optimizam meðu ljude i širiti Radosnu vijest 

spasenja, poruèio kardinal Bozaniæ na otvorenju TPT-a o 

identitetu sveæenika danas 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) – "Identitet sveæenika danas: 

oèekivanja i pastoralna zbilja" tema je jubilarnog 50. 

teološko-pastoralnog tjedna otvorenog u utorak 26. sijeènja u 

Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati u 

nazoènosti hrvatskih nadbiskupa i biskupa, predstavnika 

drugih kršæanskih crkvenih zajednica i drugih vjerskih 

zajednica, brojnih sveæenika, redovnika, redovnica, vjernika 

laika i gostiju. Trodnevni znanstveni i pastoralni skup 

organizira Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u 

Zagrebu. 

Pozdravljajuæi sudionike TPT-a, veliki kancelar Katolièkoga 

bogoslovnog fakulteta zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip 

Bozaniæ spomenuo se iznenada preminulog zadarskog 

nadbiskupa Ivana Prenðe, koji je pri Hrvatskoj biskupskoj 

konferenciji bio predsjednik Vijeæa za kler i koji je planirao 

biti na ovom TPT-u. Osvrnuvši se na temu skupa, kardinal 

Bozaniæ istaknuo je da rijeè koja ima težinu i koja æe biti 

okosnica ovoga tjedna jest "identitet" sveæenika u našem 

vremenu. "Sve uèestaliji govor o krizama u našem društvu, 

suoèava nas s krizom vrednota te upuæuje na krizu nad 

svakom krizom, a to je strah od suoèenja s izazovima 

buduænosti. Upravo sveæenik, kao sljedbenik svoga uèitelja 

Isusa Krista, pozvan je živim svjedoèanstvom i 

naviještanjem Evanðelja unositi optimizam meðu ljude i 

širiti Radosnu vijest spasenja", poruèio je kardinal. 

Spomenuo je da je uvodeæi Katolièku Crkvu u Sveæenièku 

godinu, papa Benedikt XVI. istaknuo potrebu promicanja 

nutarnje obnove sveæenika radi njihova èvršæeg i 

uèinkovitijeg evanðeoskog svjedoèenja u današnjem svijetu 

te u prvi plan stavlja Kristovu vjernost, iz koje izvire i živi 

sveæenikova vjernost. Zagrebaèki nadbiskup rekao je da je 

sveæeništvo neizmjeran dar, ne samo za Crkvu, nego i za sav 

svijet. Ono ukljuèuje apostolske napore, neumorno i skrovito 

služenje, ljubav, bezrezervno predanje u služenju Bogu i 

bližnjemu, unatoè teškoæama i neshvaæanjima, do spremnosti 

na progone i svjedoèenje vlastitom krvlju. "Tijekom cijele 

Sveæenièke godine trudimo se otkrivati svijetle primjere 

sveæenièke službe u hrvatskom narodu po kojima možemo 

jasnije raspoznati svoj poziv i svoj identitet. A imamo toliko 

divnih primjera, meðu kojima ne smijemo zaboraviti 

svjedoèanstva sveæenièkoga zajedništva u vremenima 

progonstva naše Crkve, kada su sveæenici živjeli blizinu s bl. 

Alojzijem Stepincem. To je zajedništvo istinski odgovor 

Božjoj ljubavi do mjere tamnica i žrtve za druge. Mi danas 


21


ubiremo plodove njihova svjedoèanstva i njihovih života", 

rekao je kardinal, poruèivši sveæenicima da "u blaženom 

Alojziju, èije se pedesete obljetnice svete smrti ove godine 

spominjemo, otkrivamo kristalno blistavi lik sveæenièke 

svetosti". 

U pozdravnom govoru apostolski nuncij u Hrvatskoj 

nadbiskup Mario Roberto Cassari takoðer se spomenuo 

nadbiskupa Prenðe koji je preminuo u ponedjeljak, 

podsjetivši koliko je zadarski nadbiskup bio cijenjen i zauzet 

pastir i koliko se zauzimao za sveæenike u Hrvatskoj. 

Osvrnuo se i na temu TPT-a, poruèivši da Papa prati rad 

ovoga skupa svojom oèinskom ljubavlju i blagoslovom. 

Pozdravnu rijeè u ime Sveuèilišta u Zagrebu uputio je rektor 

dr. Aleksa Bjeliš. 

S ovoga najveæeg studijskog okupljanja teologa, sveæenika i 

pastoralnih djelatnika u hrvatskom narodu tradicionalno je 

upuæen brzojav papi Benediktu XVI. koji potpisuje kardinal 

Bozaniæ. "Sveæenik je osoba zajedništva te svojim radom 

promovira i ostvaruje ekleziologiju zajedništva. Ta osobina 

važna je za shvaæanje sveæenièkog identiteta, njegovog 

poziva i poslanja u Crkvi i u svijetu. Tijekom Sveæenièke 

godine na mnogim razinama kako opæe Crkve tako i mjesnih 

Crkava produbljuje se teologija i nauk o katolièkom 

sveæeništvu i poslanju. Tako æe u trodnevnom zajedništvu 

TPT-a više od 600 sveæenika, teologa i pastoralnih djelatnika 

razmišljati o identitetu sveæenika na poèetku treæeg 

tisuæljeæa, smještajuæi ga u eklezijalni i u društveni 

kontekst", piše, meðu ostalim u brzojavu. 

Otvarajuæi TPT, dekan zagrebaèkoga Katolièkoga 

bogoslovnog fakulteta dr. Josip Osliæ rekao je da buduæi da 

se nalazimo u Sveæenièkoj godini Povjerenstvo za pripremu 

ovog jubilarnog TPT-a odabralo je za okvirnu temu 

sveæenièki identitet danas, o èemu æe, pod razlièitim 

vidovima, govoriti profesori s katolièkih bogoslovnih 

fakulteta. "Valja se podsjetiti da Crkva danas živi svoje 

poslanje u demokratskom i pluralistièkom društvu, i da 

sukladno tom novom vremenu, nove društvene i politièke 

okolnosti zahtijevaju jedno novo propitivanje sveæenièkog 

identiteta kojemu je svrha autentièno svjedoèenje vjere koja 

treba biti oblikovana i nošena ne samo jednim "žarom 

razumijevanja" vjerskih sadržaja, nego prije svega i 

svakodnevnim življenjem izvornih kršæanskih vrijednosti, 

kako bi Crkva i društvo mogli zajedno graditi jedan bolji i 

pravedniji svijet", rekao je dr. Osliæ, pojasnivši da u tom 

ozraèju i samo pronalaženje i novo otkrivanje sveæenièkog 

identiteta treba prije svega biti usmjereno na onu "dinamiku" 

koja se ne ogranièava samo na ono što je jednom predano ili 

jednom nauèeno, nego ta "dinamika novoga" treba uvijek 

iznova pokretati svakog sveæenika prema pronalaženju novih 

odgovora na pitanja koja se artikuliraju u kontekstu naše 

suvremenost. Upravo zbog takvih izazova suvremenosti, 

primijetio je dr. Osliæ, potrebno je u duhu crkvenih 

dokumenata provoditi trajnu sveæenièku formaciju koja bi 

trebala svakom sveæeniku pomoæi u moguænosti èitanja 

znakova vremena i u traženju novih odgovora na brojna 

pitanja koja pred njih stavlja naša društvena i crkvena 

stvarnost. Prvo predavanje o temi "Teološko-pastoralni 

tjedni u službi permanentnog obrazovanja prezbitera" održao 

je dr. Adalbert Rebiæ. 

. 

ika 

Zapoèeo radni dio 50. TPT-a 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) – Prvo izlaganje na 50. teološkopastoralnom 

tjednu u utorak 26. sijeènja s temom "Teološkopastoralni 

tjedni u službi permanentnog obrazovanja 

prezbitera" održao je dr. Adalbert Rebiæ. Uvodno je 

podsjetio kako je kardinal Franjo Šeper kao sudionik 

Drugoga vatikanskog koncila bio svjestan potrebe trajne 

izobrazbe sveæenika, pa je stoga vrlo rano, tj. 1959. godine 

potaknuo Katolièki bogoslovni fakultet da organizira 

teološko-pastoralne teèajeve. KBF je tako veæ 1961. godine 

organizirao prvi liturgijsko-pastoralni teèaj, koji je po 

predavanjima bio neke vrste repetitorij teološkog studija. 

Teme koje su slijedile bile su u skladu s potrebama nastalima 

u vezi s koncilskom obnovom liturgije. 

Dr. Rebiæ istaknuo je kako je prvi pokoncilski teèaj održan 

godine 1966. u trajanju od èetiri dana bio s novom 

koncepcijom, te je promijenio ime u teološko-pastoralni 

teèaj i obuhvatio je sva teološka podruèja. No, veæ dvije 

godine kasnije dobiva današnji naziv Teološko-pastoralni 

tjedan. Taj TPT bio je zapažen i po veæem sudjelovanju 

vjernika laika meðu predavaèima. Dr. Rebiæ je istaknuo kako 

u razvoju TPT-a valja podsjetiti na godinu 1970. koja je u 

mnogome bila prijelomna. Naime, tadašnji dekan KBF-a 

Tomislav Šagi-Buniæ želio je dati TPT-u novo lice, po uzoru 

na sliène skupove koji se održavaju u Europi. 

U pogledu broja sudionika, dr. Rebiæ je istaknuo kako je od 

1966. godine pa do pada komunizma na TPT-u redovito bilo 

i do tisuæu sudionika, a sam kardinal Franjo Kuhariæ 

sudjelovao je na svim TPT-ovima te na svim predavanjima, 

te je tako svojom nazoènošæu i svojim homilijama TPTovima 

davao svoj duh, odsjev prisutnosti Duha Svetoga. U 

zakljuèku dr. Rebiæ istaknuo je kako su Tjedni kroz svih 

pedeset godina bili okosnica teološkoga permanentnog 

obrazovanja sveæenika. 

"Teološko-pastoralni tjedan u (ne)dovršenoj perspektivi 

Drugoga vatikanskog koncila" bila je tema izlaganja dr. 

Josipa Balobana. Ako se rijeè perspektiva shvati u smislu 

buduænosti i nade, onda je dogaðaj II. vatikanskoga koncila 

u trenutku proslave 50. obljetnice TPT-a za sveæenike u 

Zagrebu istodobno dogoðena prošlost, življena sadašnjost, te 

oèekivana i žuðena buduænost. Samim tim iz te 

trodimenzionalne stvarnosti izranja istoznaèni trokut 

odnosno trolist: koncil, teološko-pastoralni tjedan i sveæenik. 

Dakako, da pri tome nije zanemaren ni biskup ni narod Božji 

niti konkretno hrvatsko društvo odnosno svekoliki ovozemni 

svijet, rekao je na poèetku izlaganja dr. Baloban. U tijeku 

predavanja posebno se osvrnuo na pitanje "Jesu li teološkopastoralni 

tjedni dovoljno uprisutnili Koncil" Upozorio je 

kako se recepcija Koncila u Crkvi u Hrvatskoj ne smije 

jedino i samo reducirati na TPT-ove, jer je uz Tjedan bilo 

tolikih drugih crkvenih èimbenika koji su promicali ideje 

Koncila meðu sveæenicima i biskupima, kao i unutar Božjeg 

naroda. Jednako tako tko istražuje, prosuðuje i vrednuje 

spomenuti Koncil u Crkvi u Hrvatskoj i društvu, ali i izvan 

Hrvatske, ne može i ne smije zaobiæi 50 teološko-pastoralnih 

tjedana koji su kontinuirano bili na liniji tumaèenja 

koncilskih ideja i ostvarenja u Hrvatskoj, ali i šire. Na kraju 

se dr. Baloban osvrnuo i na temu sveæenika kao povremenu i 

nezaobilaznu temu na TPT-u. O ulozi i mjestu sveæenika u 

Crkvi i u društvu bili su svjesni i organizatori TPT-a kada su 

dva puta kao okvirnu temu stavili baš sveæenika. Prvi puta 

1971. i drugi puta ove 2010. godine. Dakako, da se o liku, 

životu, a napose o službi prezbitera govorilo na više TPT-a u 

tijeku pet desetljeæa. U zakljuèku je istaknuo kako 

Sveæenièka godina želi potaknuti i ohrabriti na usredotoèenje 

na sveæenièki identitet, koji uz sve povijesne prilagodbe u 

svojim bitnim odrednicama ostaje isusovski i crkveni. Ili 


ika 

drukèije reèeno: Sveæenikov identitet je ono po èemu 

sveæenik jest što jest, tj. pozvani i opunomoæeni, u svojoj 

trostrukoj vjernosti i odgovornosti: prema Bogu i Crkvi, 

prema èovjeku i prema samome sebi odnosno prema 

vlastitom identitetu. 

Posljednje predavanje u prijepodnevnom dijelu rada s 

temom "Prezbiter - sluga i pastir suvremene župne 

zajednice" održala je dr. Jadranka Garmaz. U uvodu 

izlaganja kratko se osvrnula na teološka promišljanja o 

identitetu prezbitera i njegovo poslanje u Crkvi i svijetu. 

Potom je podsjetila na koncilska promišljanja o prezbiteru u 

kontekstu glagola "služiti". Podsjetila je na relevantne 

dokumente vezane uz službu i život prezbitera. Istaknula je 

kako je služenje temeljna oznaka svakog kršæanina, a napose 

sveæenika, tj. župnika, jer njemu kao pastiru pripada briga za 

promicanje svih kršæanskih službi u njegovoj župnoj 

zajednici, u Crkvi i u služenju u svijetu. Dr. Garmaz nadalje 

je istaknula ulogu prezbitera kao pastira, tj. voditelja župne 

zajednice. Tu je kao važno podsjetila na razne skupine koje 

èine župsku zajednicu. Podsjetila je na biblijske slike o 

službi voðenja, promišlja o suvremenom stilu voðenja 

župnih zajednica i u župnim zajednicama. Svaka slika, svaki 

simbol i svaka uloga odgovara konkretnom povijesnom 

kontekstu, upozorila je predavaèica, te istaknula tezu da ne 

postoji voðenje po sebi, koje bi za sva vremena bilo ispravno 

i važeæe, nego voðenje župe može biti samo primjereno, 

odmjereno, po mjeri konkretne župe, u njezinu konkretnu 

trenutku, na konkretnu mjestu, s njezinim konkretnim 

osobama, dinamikom. Voðenje je konstitutivno za život 

župe, zbog èega je nužno uvijek nanovo teološki promišljati 

o njegovim temeljima, rekla je dr. Garmaz, te pojasnila 

razliku izmeðu voðenja u župi i voðenja župe. Na kraju je 

istaknula kako prezbiter ima zadaæu predstavljati Krista, 

naviještati evanðelje, upuæivati na temeljnu ovisnost o Kristu 

i na misionarsko poslanje i zadaæa mu je mnogo šira od 

voðenja župe. 

Kardinal Bozaniæ predvodio euharistijsko slavlje prvog 

dana 50. TPT-a 

Danas svijet oèekuje èasne ljude koji æe stajati iza onoga što 

govore, koji æe biti svjedoci. I nama je to poziv, biti vjeran 

Kristu da možemo èista obraza pogledati svoje vjernike 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) – U sjemenišnoj crkvi na 

zagrebaèkoj Šalati euharistijsko slavlje prvog dana 50. 

teološko-pastoralnog tjedna, 26. sijeènja, predvodio je 

zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U 

koncelebraciji su bili nadbiskupi i biskupi, te sveæenici 

nazoèni na TPT-u. "Draga braæo sveæenici, sv. Pavao nas 

poziva da se ne sramimo svjedoèanstva za Gospodina 

našega. Okruženi smo sredinom ravnodušnosti ili èak 

odbijanja poziva na evanðeoske vrijednosti. Sv. Pavao nas 

poziva da ne podlegnemo kušnjama, veæ da imamo hrabrosti 

i trpjeti za Evanðelje, imati povjerenje ne u svoje 

sposobnosti, nego u Božju moæ. Sv. Timotej, sveti arški 

župnik i bl. Alojzije Stepinac govore o življenom 

sveæeništvu. Sveæeništvo je život, to je odgovor na poziv, to 

je zajedništvo s Kristom", rekao je u propovijedi kardinal, te 

podsjetio kako je u tom duhu i papa Benedikt XVI. odabrao 

geslo Sveæenièke godine. 

Danas svijet oèekuje èasne ljude koji æe stajati iza onoga što 

govore, koji æe biti svjedoci. I nama je to poziv, biti vjeran 

Kristu da možemo èista obraza pogledati svoje vjernike, 

rekao je na kraju propovijedi kardinal Bozaniæ. Misno 

slavlje pjevanjem je uvelièao zbor zagrebaèkih bogoslova. 


TPT o župnoj zajednici i ulozi župnika 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) – U popodnevnom dijelu prvog 

dana 50. teološko-pastoralnog tjedna koji se na temu 

"Identitet sveæenika danas: oèekivanja i pastoralna zbilja" 

održava u Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj 

Šalati, 26. sijeènja održana su dva predavanja usko vezana 

uz župni pastoral. 

O "Župnoj zajednici i župniku danas" govorio je Bono 

Zvonimir Šagi, OFMCap. Izlaganje je bilo prožeto 

dugogodišnjim iskustvom predavaèa kao župnika i istodobno 

prouèavatelja i provoditelja obnove, zapoèeto veæ i samom 

pripravom Drugoga vatikanskog koncila, tj. od 1961. godine. 

Istaknuo je kako se èesto s pravom kaže da je Drugi 

vatikanski koncil bio pastoralan. Više je, naime, htio 

pokrenuti Crkvu kao živo Tijelo, otajstveno zajedništvo, 

Narod Božji, zapoèeti osuvremenjivanje njenog djelovanja, 

nego definirati ili dovršiti neku doktrinarnu raspravu kojom 

bi se došlo do neke nove dogme ili osude nekog pogrešnog 

uèenja. Njegova pastoralnost kao oznaka mogla bi se svesti 

na pojam praktièna ekleziologija, ne zanemarujuæi, dakako, i 

ono dogmatsko, izvorno, kao cjelovito osuvremljenje Crkve 

kao Naroda Božjeg u pluriformnom svijetu. Na toj crti je 

nanovo živo istaknuta partikularna, krajevna (mjesna) Crkva 

– biskupija, uloga i znaèenje biskupa i prezbiterija oko 

njega. O župnoj zajednici govori se u tom sklopu, ali 

relativno malo. Više se govori o župniku, o njegovoj službi 

pod autoritetom biskupa, nego o župi kao temeljnoj zajednici 

u kojoj se ostvaruje Crkva i kao mjesna i kao univerzalna, 

pod autoritetom biskupa i pape. Definicija župske zajednice 

ostala je praktièno nejasna. Spominjala se zato sve do novog 

Zakonika kanonskog prava (1983.) i kriza župe, njezina 

jasnog identiteta, podsjetio je Šagi. 

U nastavku izlaganja osvrnuo se na strukturu suvremene 

župne zajednice, te posebno na naèela dinamiènoga župnog 

pastorala. Tu je izdvojio naèelo autentiènosti vjere, naèelo 

dinamiène tradicije, naèelo zajedništva, naèelo slobodne 

inicijative (karizme) uz izgradnju suodgovornosti, te odgoj 

župnih suradnika u tri dobne skupine - djeca, mladi, odrasli - 

tako da se stvori tradicija suradništva, poèevši od poslužnika 

oltara (ministranti, èitaèi, pjevaèi, itd.). U tu svrhu potrebna 

je permanentna edukacija kruga aktivne jezgre župne 

zajednice, istaknuo je Šagi. U završnom dijelu izlaganja 

upozorio je na specifièan položaj župe u konkretnom 

društvu. Istaknuo je potrebu otvorenosti prema društvu, ali 

isto tako i prema autonomiji ljudskog društva u smislu 

koncilske konstitucije Gaudium et spes, posebno u smislu 

GS, 35-36. Dakako, ne smije se zaobiæi ni dijaloško mjesto 

kao etièka instanca u društvu po naèelu: dostojanstvo ljudske 

osobe; solidarnost poèevši od siromašnih; supsidijarnost. 

U nastavku rada TPT-a, mr. Antun Vukmaniæ govorio je o 

"Pastoralnom planu izmeðu potreba i autopromocije". 

Temelj njegova izlaganja bila je izrada Pastoralnog plana 

župe sv. Josipa iz Zagreba u kojoj od prošle jeseni djeluje 

kao župnik. Istaknuo je kako je dolaskom na župu koja mu u 

potpunosti i nije bila nepoznata, jer je u njoj djelovao kao 

kapelan, naišao na veæi angažman laika u odnosu na vrijeme 

kada je otišao s te župe. No, bilo je potrebno sve aktivnosti 

popisati i svrstati ih u tabele. U konaènom oblikovanju 

"Pastoralnog plana" istaknuo je zajednièki rad èlanova 

župnog pastoralnog i ekonomskog vijeæa. Tu je posebno 

istaknuo važnost suradnje i suodgovornosti za župsku 

zajednicu. Zajednièkom analizom postojeæeg stanja, 

pastoralno planiranje i programiranje prilagoðeno je 

društvenim okolnostima, pastoralnim potrebama te vlastitim 

moguænostima. 


23


Predstavljena najnovija izdanja kardinala Bozaniæa 

Predstavljene knjige "Èovjek, Crkva i Domovina u otajstvu 

Uskrsa i Božiæa" te "Svjedoèanstvo istine. Hodoèašæe 

sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije: Stara Gradiška – 

Jasenovac – Petrinja" 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) - Predstavljanje najnovijih izdanja 

zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa "Èovjek, 

Crkva i Domovina u otajstvu Uskrsa i Božiæa" te 

"Svjedoèanstvo istine. Hodoèašæe sveæenika Zagrebaèke 

nadbiskupije: Stara Gradiška – Jasenovac – Petrinja" 

održano je u utorak 26. sijeènja u dvorani "Vijenac" 

Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Knjige 

izišle u izdanju Glasa Koncila predstavili su rijeèki 

nadbiskup Ivan Devèiæ, gospiæko-senjski biskup Mile 

Bogoviæ, prof. dr. Stjepan Baloban te Stjepan Lice. 

S nekoliko uvodnih rijeèi nazoènima se obratio direktor 

Glasa Koncila Nedjeljko Pintariæ koji je istaknuo kako sam 

naslov knjige "Èovjek, Crkva i domovina u otajstvu Uskrsa i 

Božiæa" govori o temeljima identiteta kardinala Bozaniæa 

kao zagrebaèkog nadbiskupa te njegova zauzimanja u 

potraživanju temeljnih odrednica Crkve i društva u kojima 

su sve te odrednice važne. 

"Kardinalove rijeèi su okrijepa svima koji žele biti èuvari 

vrednota i za koje misle da se isplati boriti i žrtvovati. To je 

poziv na istinu, ljubav i nadu", rekao je Pintariæ. 

Nadbiskup Devèiæ, ujedno pisac predgovora, rekao je kako 

tekst te knjige pripada poslanièkoj literarnoj vrsti te kako su 

se od apostolskih vremena crkveni pastiri služili tom 

literarnom vrstom u izvršavanju svoje uèiteljske i pastirske 

službe. 

"Kardinal Bozaniæ upuæuje svoje poslanice prvenstveno 

vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje, kako onima koji 

imaju vlast i moæ tako i onima koje posljedice tranzicije i 

društvenih nejednakosti najteže pogaðaju", kazao je mons. 

Devèiæ, dodavši da "kardinal Bozaniæ svojim naèinom i 

pristupom potièe i poziva èitatelja da zajedno s njime 

meditativno zarone u dubine slavljenih otajstava, kako bi na 

taj naèin dobili svjetlo za svoj praktièni život i djelovanje u 

obitelji i društvu. Zato je površan odnos prema tim svetim 

tajnama vjere ono što ga najviše smeta, jer se to nužno 

reflektira na osobnu i društvenu razinu, èime se otvara 

prostor za razne privide i lažne vrijednosti i velièine". 

Prof. Baloban je kazao kako je u knjizi "Èovjek, Crkva i 

Domovina u otajstvu Uskrsa i Božiæa" rijeè o èovjeku, 

èovjeku vjerniku, ali i svakom èovjeku Hrvatu i hrvatskom 

graðaninu, koji ima problema i ne zna kako ih riješiti. Rijeè 

je o Crkvi koja preko svojega Uèiteljstva, posebno 

socijalnoga uèenja, èini ono što Katolièka Crkva posvuda 

nastoji èiniti, tj. kritièko-proroèki djelovati, upozoravati, 

pozivati na dijalog suprotstavljene strane. Rijeè je o 

domovini Hrvatskoj koja nakon dubokih rana i nanesenih 

nepravdi u Domovinskom ratu, a i poslije posebno iz 

inozemstva, prolazi kroz teško razdoblje koje su mnogi iz 

Hrvatske i inozemstva iskoristili za vlastitu korist a na raèun 

drugih i protiv opæeg dobra. 

Kardinal Bozaniæ, kazao je Stjepan Lice, u svojim božiænim 

i uskršnjim porukama progovara o temeljnim evanðeoskim 

temama aktualiziranim našim društvenim, obiteljskim i 

osobnim životom, te odabiruæi pojedine teme, uvodi nas u 

našu zbilju sa svim njezinim optereæenjima ali i 

blagoslovima. 

U glazbenom dijelu programa nastupio je Bogoslovski oktet 

iz Zagreba. 

. 

ika 

"Franjevaèki tihi pregaoci o Kristu i Mariji" 

U Zagrebu predstavljena knjiga dr. Ivana Karliæa u izdanju 

Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 

Zagreb, 26.1.2010. (IKA) – U dvorani sv. Franje na Svetom 

Duhu u Zagrebu predstavljena je 26. sijeènja knjiga dr. Ivana 

Karliæa, OFMConv., "Franjevaèki tihi pregaoci o Kristu i 

Mariji". O knjizi u izdanju Hrvatske provincije sv. Jeronima 

franjevaca konventualaca govori su glavni urednik Veritasa - 

Glasnika sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Bradariæ, vikar 

Provincije fra Ljudevit Maraèiæ, kolumnist Veritasa Marijan 

Križiæ te sam autor. Knjiga ponovno oživljava glas malenih i 

neznatnih, propovjednika i skrovitih mislioca, koji 

progovaraju o tajnama vjere i donose tumaèenja istina vjere 

na naèin kako je to onda, a i danas mogao razumjeti svaki 

vjernik, jednostavni èovjek, radnik i težak, rekao je Bradariæ. 

Prvi dio knjige predstavio je fra Ljudevit Maraèiæ, istaknuvši 

kako autor želi prikazati franjevaèku teologiju/kristologiju 

od njezinih poèetaka pa do praga novoga doba. Razlog mu je 

jednostavan - franjevaèki tihi pregaoci o kojima je rijeè u 

knjizi nalazili su nadahnuæe za svoje propovijedanje i pisana 

djela upravo kod velikih franjevaèkih uèitelja. Buduæi da su 

franjevaèki propovjednici 18. st. èesto i rado pisali i 

propovijedali o BDM, Karliæ donosi teološko-mariološke 

promišljaje o Djevici Mariji, te s teološko-povijesnoga 

motrišta smješta Isusovu Majku u povijesno-spasenjski 

kristološki okvir. Taj teološki okvir, i kada je rijeè o 

kristologiji i mariologiji, Karliæ gradi izlišno stilistièkim 

konstrukcijama koje rijetko susreæemo u profesora teologije, 

ocijenio je Maraèiæ. Istaknuo je kako je veliki broj 

franjevaèkih uèitelja ostavio iza sebe duboke tragove u 

kršæanskoj teologiji, no ti tragovi koliko snažni i duboki bili, 

nisu uvijek bili dovoljno vidljivi, kako na europskim, tako i 

na našim hrvatskim prostorima. Tek u novije vrijeme vide 

se, posebice u franjevaèkom redu, naznake ponovnog 

buðenja svijesti o potrebi upoznavanja, prouèavanja i 

vrednovanja teoloških i drugih spisa franjevaèkih teologa. I 

Karliæ ovim djelom daje svoj doprinos tome i pokušava, i to 

s mnogo uspjeha, popuniti domaæe teološke praznine, te 

pomaže da se na sustavan naèin dolazi do spoznaje i 

saznanja onoga što je èesto predmet vjere, istaknuo je 

Maraèiæ. Križiæ je istaknuo kako je sam naslov knjige 

znakovit i paradoksalan. Znakovit, jer se u sintagmi "tihi 

pregaoci" krije prepoznatljiva karizma duhovnih sinova sv. 

Franje - skromnost i poniznost. A paradoksalan, jer o 

najveæem otajstvima naše vjere - Presvetom Trojstvu, 

Utjelovljenju, Djevici Mariji, dakle istinama pred kojim je 

sve drugo neizmjerno neznatno, govore tihi pregaoci, 

skriveni od blješavila i svjetske slave. Potom je kratko 

predstavio život i djelo èetvorice "pregaoca" o kojima je u 

knjizi rijeè - fra Jeronima FIlipoviæa (Rama, 1688. - Sinj 

1765.), fra Josipa Banovca (Èista, 1703. - Šibenik, 1771.), 

fra Antuna Papušliæa (Lipik, poè. 18. st. - Cernik, 1766.), te 

fra Ludovika Radiæa (Cavtat, 1737. - Leukas, 1782.). 

Zakljuèio je kako je knjiga fra Ivana Karliæa vrijedan prinos 

u upoznavanju djela naših franjevaca iz 18 stoljeæa, te na 

tome zahvalio autoru. Na kraju predstavljanja autor Karliæ je 

napomenuo kako je knjiga plod istraživanja na koja je bio 

potaknut sudjelovanjem na simpozijima koje prireðuje prof. 

Pavle Knezoviæ, a na kojima se raspravlja o tihim 

pregaocima 17. i 18. st. Takoðer je predložio projekt o 

istraživanju franjevaèkih pregaoca, a Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i sporta odobrilo. 

Knjiga se mogla kupiti uz prigodan popust, a prema želji 

autora, sav prihod od prodaje tijekom predstavljanja bit æe 

proslijeðen za postradalo stanovništvo Haitija. U glazbenom 

dijelu programa nastupila je skupina Fides. 


ika 


Nula siromaštva 

U povodu 2010. godine koja je proglašena Europskom 

godinom borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti, 

Hrvatski Caritas uputio otvoreno pismo hrvatskoj javnosti 

Zagreb, 27.1.2010. (IKA) – U povodu 2010. godine koja je 

proglašena Europskom godinom borbe protiv siromaštva i 

socijalne iskljuèenosti, Hrvatski Caritas je u srijedu 27. 

sijeènja uputio hrvatskoj javnosti otvoreno pismo. U njemu 

se Hrvatski Caritas obraæa svim graðankama i graðanima 

RH, napose onima koji sudjeluju u donošenju odluka na 

svim razinama društvenog života, objavljujuæi i cjeloviti 

tekst peticije "Nula siromaštva", kojom mreža Caritasa 

Europe poziva graðane Europe na mobilizaciju u borbi 

protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti. 

Objavom otvorenog pisma i peticije Hrvatski Caritas 

pridružuje se Caritasu Europe, koji u srijedu 27. sijeènja u 

Europskom parlamentu u Bruxellesu u sklopu Europske 

godine borbe protiv siromaštvo i socijalne iskljuèenosti 

predstavlja kampanju "Nula siromaštva". Kampanju æe 

predstaviti Elisabeth Schroedter, zastupnica u Europskom 

parlamentu i zamjenica predsjednice Odbora za 

zapošljavanje i socijalna pitanja te Erny Gillen, predsjednik 

Caritasa Europe. Caritas Europe kampanjom "Nula 

siromaštva" nudi viziju drukèijeg svijeta u kojem nitko nije 

prisiljen živjeti na ulici ili prerano umrijeti jer si ne može 

priuštiti zdravstvenu skrb. "2010. godina velik je izazov i za 

sve nas u Hrvatskoj da zajedno uèinimo dodatne napore 

kako bismo pokazali da su siromaštvo i socijalna 

iskljuèenost danas neprihvatljivi. U mijenjanju stvarnosti 

svatko ima svoje mjesto i nosi svoju odgovornost!" poruèio 

je ravnatelj Hrvatskog Caritasa Ivan Milovèiæ. 


25



ika 

Subotica: "Razgovor" o dužijanci 

Osamnaesti po redu "Razgovor" Katolièkog instituta za 

kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" održan je u 

Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevaèko kolo" na temu 

"Dužijanca – juèer – danas – sutra", u povodu 100. 

obljetnice tzv. "crkvene Dužijance" 

Subotica, 20.1.2010. (IKA) – Osamnaesti po redu 

"Razgovor" Katolièkog instituta za kulturu, povijest i 

duhovnost "Ivan Antunoviæ", održan je 20. sijeènja u 

Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevaèko kolo" na temu 

"Dužijanca – juèer – danas – sutra", u povodu 100. 

obljetnice tzv. "crkvene Dužijance". Bio je to drugi dio 

obilježavanja Dana biskupa Ivana Antunoviæa, koji se 

tradicionalno održavaju u sijeènju u povodu obljetnice smrti 

toga preporoditelja baèkih Hrvata. 

O "Dužijanci juèer" govorio je mons. Stjepan Beretiæ, 

podsjetivši kako obièaje vezane uz završetak žetve imaju svi 

narodi koji se bave zemljoradnjom. Tako su ih u Podunavlju 

nazivali "doženjanca, doženjance", a u Dalmaciji se 

ponegdje kaže još i "dovršancija". Obièaj se nazivao 

dužijanca i "dožinjalica" a oko Udbine su Hrvati i Srbi 

govorili "dožitoncija", dok je somborski zaziv "dužionica", 

podsjetio je predavaè. "Dužijanca je bila prije svega 

obiteljsko slavlje završetka žetve i zahvale Bogu za kruh 

svagdašnji. Nakon žetve žetveni bi vijenac u sveèanoj 

povorci žeteoci donijeli domaæinu, da tako oznaèe kraj 

velikoga posla. Vijenac bi se po ulasku u domaæinovu kuæu 

polijevao vodom u znak želje da njive opet budu plodne i da 

dobro rode. Vijenac se èuvao u velikoj èasti. Visio je o gredi 

u èistoj sobi sve do poèetka sjetve. Onda bi ga domaæin 

izmrvio, a sjeme iz vijenca pomiješao bi sa sjetvenim 

sjemenom", rekao je predavaè. Novi datum u slavljenju 

Dužijance je g. 1911., kada je župnik subotièke župe sv. 

Roka mons. Blaško Rajiæ, u suradnji s Katolièkim 

divojaèkim društvom priredio u crkvi slavlje Dužijance, da 

tako svi koji slave obiteljsku dužijancu, zajedno i u crkvi 

zahvale Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji. 

"Liturgijski dio subotièke i somborske dužijance postao je 

najveæa ljetna svetkovina bunjevaèkih Hrvata. Nastala je kao 

nešto što je izniklo iz one obiteljske dužijance. Razvila se 

tako snažno da ta liturgijska dužijanca traje veæ puno 

stoljeæe. Kuæna (obiteljska) dužijanca je zaboravljena, a ova 

liturgijska živi", zakljuèio je mons. Beretiæ. 

Dr. Andrija Kopiloviæ podsjetio je kako se Dužijanca slavi 

"danas", tj. posljednjih dvadesetak godina. Pritom je 

istaknuo nekoliko teza od koji se prva odnosi na èinjenicu 

kako je dužijanca obiteljska sveèanost koja je pravo javnosti 

stekla godine 1911. i to u Crkvi. Druga teza podrazumijeva 

to da je dugi niz godina ta manifestacija poprimala samo 

obogaæujuæe forme iskljuèivo unutar Crkve i hrvatskih 

bunjevaèkih udruga koje su se okupljale oko Crkve, kao što 

je bilo Katolièko divojaèko društvo i Katolièko momaèko 

društvo. U doba komunizma Dužijanca je bila samo crkvena 

javna sveèanost. Treæa pak teza odnosi se na to da ljudi 

svjesni i zauzeti za bogatu baštinu okupljeni oko Kulturno 

umjetnièkog društva "Bunjevaèko kolo", 1968. organiziraju 

takozvanu Gradsku Dužijancu. Bile su tada dvije Dužijance 

– "crkvena" i "gradska" koje se nisu smjele "ni dodirnuti". U 

posljednjoj tezi predavaè je istaknuo kako godine 1993. ima 

dvije grupacije nositelja Dužijance s istim idejama. Naime, u 

meðuvremenu je crkveni naèin proslave obogaæen 

takozvanim "Danima kruha i rijeèi" koji se sastojao iz 

trolista: kulturno stvaralaštvo, molitveno-meditativni dio i 

euharistijsko slavlje, kao vrhunac i završetak slavlja 

Dužijance. S druge strane urušavanjem komunizma uvidjelo 

se da sama takozvana "Gradska Dužijanca" bez duhovne 

dimenzije neæe dugo potrajati ili se barem neæe moæi 

ostvariti temelj za vrednovanja zahvalnosti i rada. Tada je 

Dužijanca združena u jednu jedinu manifestaciju. 

Kao poticaj za razgovor, dr. Kopiloviæ pozvao je da 

razmisle, dok se ide ususret slavlju stote Dužijance, kakva bi 

ona trebala izgledati sutra. Kao svoj stav o buduænosti 

dužijance rekao je: "Mislim da dimenziju zahvalnosti ne 

smijemo zanijekati. Jednako tako ne smijemo zanijekati ni 

vrednotu rada. Dužijanca bi trebala biti stvarno dogaðaj, a ne 

samo obièaj. Dogaðaj od kog se živi, a ne samo onaj koga se 

pamti", zakljuèio je dr. Kopiloviæ. 

U treæem dijelu susreta u kojem je bilo rijeèi o "Dužijanci 

sutra", moderator veèeri, somborski župnik Josip Pekanoviæ 

pozvao je okupljene da iz sadašnje perspektive slavlja 

dužijance pokušaju baciti pogled u "sutra" te dati 

konstruktivne prijedloge kako bi ona u buduænosti mogla biti 

i ljepša i bolja. U razgovoru je sudjelovalo desetak od više 

od stotinu sudionika. Svi interventi išli su u smjeru da 

dužijanca treba ostati i dalje najvažnije slavlje Hrvata 

Bunjevaca u Baèkoj, ali bi se trebalo poraditi na boljoj 

organizaciji, pokušati pomiriti dvije struje u tom slavlju – 

bunjevaèku i hrvatsku, zbog èega osobito ima poteškoæa u 

slavlju somborske dužijance. Istaknuto je takoðer da su za 

"sutra" dužijance najodgovorniji sveæenici Hrvati i sve 

hrvatske udruge, koje koordiniranim radom moraju proèistiti 

"Dužijancu danas" za bolju, ljepšu i bunjevaèkim Hrvatima 

korisniju "Dužijancu sutra". 

"Razgovor" je zapoèeo pjesmom "Molitva Bunjevaca", 

Matije Evetoviæa, koju je recitirala Ivana Rudiæ, recitatorica 

"Hrvatske èitaonice", a završio stihovima Alekse Kokiæa 

"Baèka", koje je uglazbila Zdenka Koèonda a izveo ju zbor 

"Collegium musicum catholicum" pod ravnanjem Miroslava 

Stantiæa. 

Dani biskupa Ivana Antunoviæa imaju i svoj treæi dio, koji se 

obilježava o njegovu roðendanu u lipnju, koji je ujedno i 

jedan od službenih blagdana hrvatske nacionalne manjine u 

Srbiji. "Razgovor", kao oblik susretanja Hrvata Bunjevaca, u 

Subotici ima drugu tradiciju. Prvi "Razgovor" održan je u 

organizaciji Matice subotièke godine 1934. i u tom obliku 

održavan je do godine 1941. Cilj razgovora uvijek je 

obraðivao aktualne teme vezane uz život i djelovanje baèkih 

Hrvata, a obnovio ga je Institut "Ivan Antunoviæ", godine 

1990. 

Sarajevo: Pokrenuti pregovori o dušobrižništvu 

katolièkih vjernika pripadnika oružanih snaga BiH 

Sarajevo, 21.1.2010. (IKA/KTA) - Predsjedništvo Bosne i 

Hercegovine na svojoj 41. hitnoj sjednici u èetvrtak 21. 

sijeènja u Sarajevu, izmeðu ostalog, donijelo je Odluku o 

pokretanju postupka za voðenje pregovora radi zakljuèivanja 

Ugovora izmeðu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine o 

dušobrižništvu katolièkih vjernika, pripadnika Oružanih 

snaga Bosne i Hercegovine, navodi se u službenom 

priopæenju iz Ureda Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

. 


ika 

Župa sv. Nikole Taveliæa u Nizozemskoj 

Hrvatska katolièka misija postaje personalna župa za sve 

hrvatske vjernike koji žive na podruèju Nizozemske 

Rotterdam, 21.1.2010. (IKA) - Odlukom biskupije 

Rotterdam i Nizozemske biskupske konferencije od 1. 

sijeènja 2010. Hrvatska katolièka misija u Nizozemskoj 

postaje personalna župa sv. Nikole Taveliæa za sve hrvatske 

vjernike koji žive na podruèju Nizozemske. Hrvatska župa 

organizirana je po modelu svih nizozemskih župa. 

Pastoralno vijeæe koje èini osam èlanova dobilo je mandat na 

èetiri godine. U mjeseèno financiranje hrvatske misije do 

sada se ukljuèilo oko 50% vjernika. Župa sama sebe 

financira, te nema ni od koga druge financijske pomoæi. 

Hrvatska katolièka misija u Nizozemskoj ima do 6000 

vjernika, a osnovana je 1971. godine. 

Prvi sveæenik koji je s Hrvatima u Nizozemskoj 

dušobrižnièki radio i utemeljio župu bio je fra Josip Božiæ, 

koji je nakon studija u Njemaèkoj bio kapelan u jednoj 

njemaèkoj župi, a potom misionar u Nizozemskoj. U toj se 

misiji zadržao od ožujka 1971. do 1976. godine. Misijom je 

od 1976. do 1978. upravljao fra Bono Lekiæ, a potom od 

1978. do 1996. fra Lovro Bosankiæ. Od 1996. do 2005. na toj 

je službi bio fra Pavo Dominikoviæ, a od travnja 2005. do 

danas misiju vodi fra Ivica Jurišiæ. Svi su oni èlanovi 

Franjevaèke provincije Bosne Srebrene. 

Biskupsko reðenje mons. Rajièa u Mostaru 

Mons. Petra Rajièa za biskupa zaredio državni tajnik Svete 

Stolice kardinal Tarcisio Bertone u tijeku sveèane mise u 

mostarskoj katedrali Majke Crkve i Kraljice svijeta 

Mostar, 23.1.2010. (IKA) – Državni tajnik Svete Stolice 

kardinal Tarcisio Bertone u tijeku sveèane mise u mostarskoj 

katedrali Majke Crkve i Kraljice svijeta podijelio je u subotu 

23. sijeènja biskupski red mons. Petru Rajièu, sveæeniku 

Trebinjsko-mrkanske biskupije, novoimenovanom 

naslovnom nadbiskupu Sarsenteruma i apostolskom nunciju 

u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru te apostolskom delegatu na 

Arapskom poluotoku. 

Na sveèanoj misi koncelebrirali su mjesni biskup Ratko 

Periæ te svi (nad)biskupi èlanovi Biskupske konferencije 

BiH. Od biskupa iz Hrvatske na reðenju su sudjelovali 

predsjednik HBK ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin 

Srakiæ, zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, 

splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, rijeèki 

nadbiskup Ivan Devèiæ, zadarski nadbiskup Ivan Prenða i 

ostali hrvatski biskupi te više prelata iz Rima. Na misi su se 

okupili predstavnici vlasti, sveæenici, redovnici i redovnice 

te brojni vjernici meðu kojima i rodbina i prijatelji reðenika. 

Koliko je velika radost slušati ovu Rijeè Božju u okolnosti 

kao što je ova koja nas je okupila ovdje u Mostaru: danas æe 

naš ljubljeni mons. Petar Rajiè bit posveæen za biskupa, a za 

njega se ova Rijeè aktualizira, obnavljajuæi misterij 

božanskoga poziva i crkvenoga poslanja, istaknuo je u 

homiliji kardinal Bertone. 

Podsjetio je kako je mons. Rajiè godine 1991. upisao 

Papinsku crkvenu akademiju, radi službe Svetoj Stolici: 

specifièno poslanje za koje se, kako je rekao, zauzeto 

pripravljao i koje je obavljao kao tajnik nuncijature a zatim, 

od 1998. do 2007. godine, u Državnom tajništvu. Podsjetio 

je takoðer na njegovu službu Papina predstavnika u nekim 

zemljama Srednjeg istoka: apostolskoga nuncija u Kuvajtu, 

Bahreinu, Kataru, Arapskim Emiratima i Jemenu, te 

apostolskoga delegata na Arapskom poluotoku. 

Kardinal Bertone potom se osvrnuo na drugo misno èitanje, 

preuzeto iz Prve poslanice sv. Pavla Korinæanima. Pišuæi 

jednoj zajednici punoj karizmi, to jest duhovnih darova, 

apostol dugo insistira na èinjenici da su sve one važne i sve 

usmjerene na izgradnju jedinoga tijela Kristova koje je 

Crkva, koje oživljava jedini Duh. 

"Razlièite su karizme, ali jedan je Duh; razlièite su službe, 

ali samo je jedan Gospodin; razlièita su djelovanja, ali jedan 

je Bog, koji èini sve u svima" (1 Kor 12,4-5). Jedan od 

"ministerija", o kojima govori Pavao, upravo je onaj 

biskupski. Naglasak je stavljen na temu jedinstva u 

razlièitosti, a to æe ostati uvijek za tebe, dragi mons. Rajièu, 

kao znakovito sjeæanje, i kao predaja za tvoje biskupstvo. Po 

ovom tekstu svetoga Pavla, zapravo, Gospodin ti kaže: 

gledaj moju Crkvu! Divi se njezinoj ljepoti, bogatstvu 

darova kojima je obasipam! 

Evo, ja te postavljam kao upravitelja ovoga bogatstva. Budi 

uvijek vjeran sluga jedinstva moga naroda u razlièitosti 

duhovnih darova. Ne gasi Duha, poštuj i vrednuj svaku 

karizmu, i èini da svatko pridonosi dobru svih; gaji 

zajedništvo, odgajaj za njega i bdij nad njim, jer žrtva Bogu 

ugodna jest jedinstvo njegovih sinova. Ne jednoobliènost, 

nego zajedništvo braæe koji se vole i poštuju u svojoj 

razlièitosti. To je lijep program za tvoj ministerij, poruèio je 

kardinal Bertone reðeniku. 

Tvoje reðenje, dragi mons. Petre, biva u srcu Sveæenièke 

godine, u 150. obljetnici smrti sv. Ivana Marije Vianeya. To 

je dodatna milost koju ti prihvaæaš sa zahvalnošæu. Ako je 

biskupstvo punina sveæeništva, danas mi molimo Duha 

Svetoga za zagovor svetoga župnika iz Arsa, da bi u tebi 

dovršio suoblièenje Kristu sveæeniku i pastiru, koje si primio 

sa sveæenièkim reðenjem, i onaj oblik apostolskoga života 

koji si onda zapoèeo. Danas se u tebi dogaða važna 

promjena, ali tvoje srce je uvijek isto: ono jednoga sveæenika 

po Srcu Kristovu. Neka uzmogneš postati biskup po 

Njegovu srcu, poželio je kardinal Bertone. 

Na kraju se ukratko zaustavio na poslanju povjerenom mons. 

Rajièu. To je zadaæa, rekao je, koja se tièe odnosa Svete 

Stolice s neki srednjoistoènim zemljama: apostolski nuncij u 

Kuvajtu, Jemenu, Bahreinu, Kataru i Arapskim Emiratima; 

apostolski delegat na Arapskom poluotoku. 

Opæenito, apostolski delegat predstavlja Svetog Oca kod 

odreðene mjesne Crkve, u okviru, na primjer, jedne države, 

ili jednoga zemljopisnog podruèja. Papinski predstavnik živi 

je izraz brige koju nasljednik Petrov ima prema vjernicima te 

zajednice. Apostolski delegat, premda nema status 

diplomate, predstavlja Vrhovnoga sveæenika takoðer u 

prostoru civilnoga života i politike zemlje. Naspram tomu, 

apostolski nuncij, osim uloge apostolskoga delegata, 

predstavlja odnose izmeðu Svete Stolice i jedne posebne 

države, na službenoj razini, to jest na diplomatskoj razini, s 

rangom veleposlanika, pojasnio je kardinal Bertone. 

Predragi mons. Petre, u ovome tvom poslanju vrlo važan æe 

biti dijalog, kako na religioznom planu, tako na civilnom i 

ljudskom. Stoga, u svjetlu rijeèi svetoga Pavla o karizmama i 

službama, htio bih od Duha Svetoga zazvati za tebe dodatnu 

podršku, kako bi ti tvoje veæ odliène vrline ljubaznosti i 

dijaloga, osnažene božanskom milošæu, omoguæile da obaviš 

mirno i plodno poslanje, rekao je kardinal Bertone. 

. 



27


Solidarnost na djelu 

Vjernici HKZ Sindelfingen prikupili 3100 eura za stradale u 

potresu na Haitiju te s 500 eura pomogli stradale u 

poplavljenom Kosinju 

Sindelfingen, 24.1.2010. (IKA) - Hrvatska katolièka 

zajednica Sindelfingen u nedjelju 24. sijeènja ugostila je 

KUD Brinje iz Brinja pod vodstvom krišpoljskog župnika 

Jose Štefanèiæa. Na poldanjoj misi u Sindelfingenu u 

prepunoj crkvi Presvetog Trojstva, uz voditelja misije fra 

Marinka Vukmana misno slavlje predvodio je gost iz 

Gospiæko-senjske biskupije Štefanèiæ. U propovijedi je 

krišpoljski župnik Štefanèiæ istaknuo kako je služenje temelj 

kršæanstva koji prožima duh Gospodnji. Izrazio je radost 

zbog povezanosti Hrvata u domovini i hrvatske dijaspore. 

Posebno je istaknuo povezanost s Hrvatima koji žive u 

Njemaèkoj i kojima je srce uvijek u domovini te koji su 

nesebièno pomagali i pomažu svoj narod i svoju domovinu. 

Misno slavlje uz tamburice uvelièao je KUD Brinje. 

Poslije mise prireðen je kraæi kulturni program u kojem je 

KUD Brinje izveo pjesme i plesove iz domovine, a posebno 

su predstavili Liku i njezino kulturno bogatstvo. U tijeku 

misnog slavlja milodari su skupljani za stradale u potresu na 

Haitiju. Vjernici HKZ Sindelfingen prikupili su 3100 eura te 

i na taj naèin pokazali socijalnu osjetljivost za stradale u 

potresu kao i više puta do sada. 

HKZ Sindelfingen novèano je pomogla i stradale u 

poplavljenom Kosinju u Gospiæko-senjskoj biskupiji s 500 

eura. Istodobno je o. Vukman darovao župi Križpolje za 

obnovu crkve 500 eura te 100 pari cipela potrebnima, 

odnosno župnom Caritasu. 

Za nesebiènost koju HKZ Sindelfingen pokazuje, a koja je 

nedavno pomogla potrebnu katolièku zajednicu u Indiji s 

3300 eura stigla je zahvala upuæena od indijskog sveæenika 

o. Joea. 

Spomen na nadbiskupa Josipa Stadlera u Hamiltonu 

Hrvatska župa sv. Križa, s veliki brojem vjernika iz Bosne i 

Hercegovine, nastoji meðu svim župljanima popularizirati 

velikana Crkve i hrvatskog naroda 

Hamilton, 24.1.2010. (IKA) - I ove je godine, u nedjelju 24. 

sijeènja, u hrvatskoj župi sv. Križa u Hamiltonu proslavljen 

roðendan sl. Božjega dr. Josipa Stadlera, prvoga 

vrhbosanskog nadbiskupa, za koga se vodi proces za 

proglašenje blaženim. Misno je slavlje predvodio 

hamiltonski župnik Marijan Mihokoviæ, sveæenik 

Varaždinske biskupije. U ulaznoj procesiji Stadlerovu je 

sliku donio i postavio izvanredni djelitelj euharistije i 

predsjednik hamiltonskog ogranka HKUD "Napredak" 

Bosiljko Boros. Prije samog poèetka mise podatke o životu i 

djelu sarajevskog nadbiskupa proèitala je Ljubica 

Novakoviæ. Slijedila je misa na kojoj je pjevao župni 

mješoviti zbor pod ravnanjem Andreje Mahovlich-Raèki. 

Naæi svoje mjesto u Crkvi i ispuniti svoje poslanje zadaæa je 

i vrhunac svakog kršæanina, rekao je župnik u propovijedi. 

Danas se divimo i uèimo od sl. Božjega Stadlera baš zato jer 

je išao tim putem i ispunio svoju misiju na koju je bio 

pozvan - i u svojoj Crkvi i u svom narodu. Župnik je 

istaknuo da je upravo Stadler dobar uzor zajedništva svim 

župljanima koji su iz svih dijelova republika Hrvatske i 

Bosne i Hercegovine, muž vjere koji je roðen u Hrvatskoj a 

posvetio se – na poziv Crkve - Bogu i narodu u Bosni i 

Hercegovini, te tamo i završio svoj životni vijek. 

Hamiltonska župa sv. Križa priprema i postavljanje biste dr. 

Josipa Stadlera na prostoru uz crkvu – uz bl. Alojzija 

Stepinca te kardinale Franje Šepera i Franje Kuhariæa. 

ika 

Ekumenski susret u pravoslavnoj crkvi u Sarajevu 

Sarajevo, 25.1.2010. (IKA/KTA) - Posljednjega dana 

Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, 25. sijeènja, molitvu 

u staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu predvodio je izaslanik 

dabrobosanskog metropolita Nikolaja jerej Vanja Jovanoviæ 

zajedno s protojerejom Jadranom Daniloviæem i 

jeroðakonom Stefanom Ponjarcem. Jerej Jovanoviæ u 

dobrodošlici je posebno pozdravio predsjednika Vijeæa za 

ekumenizam i dijalog meðu religijama i kulturama 

Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanskog 

nadbiskupa kardinala Vinka Puljiæa. 

Okupljeni kršæani, meðu kojima je bio i veæi broj bogoslova 

Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa i Franjevaèke 

teologije i više redovnica, molili su za mir i spasenje duša, 

mir u svijetu, za nepokolebivost Crkava i sjedinjenje svih, za 

Sarajevo i za svaki grad, za one koji plove, za putnike, 

bolesnike, patnike i uznike i za njihovo spasenje". Nakon 

prigodnih svetopisamskih èitanja, propovijedao je izaslanik 

kardinala Puljiæa vlè. dr. Niko Ikiæ, profesor na sarajevskom 

KBF-u. Istaknuo je kako Isus izravno govori "Vi ste tomu 

svjedoci" i kršæanima današnjice, poèevši od njihovih 

poglavara i to u vremenu i prostoru kad najviše nedostaje 

pravih svjedoka i to svjedoka uskrsnuæa. "Kristovo 

cjelokupno otajstvo, posebice uskrsnuæe, može se svjedoèiti 

na razne naèine. Jedna vjera, jedno krštenje, jedno uskrsnuæe 

a mnogi legitimni naèini izražavanja istog otajstva. Razlike 

su oèite na kulturnom, nacionalnom, tradicionalnom i 

drugim podruèjima, pa i na teološkom. Upravo zato 

ekumenski svjedoci trebaju biti mudri i razboriti, kako bi u 

mnoštvu razlièitosti otkrili jedinstvo u vjeri u istoga 

uskrsloga Gospodina", istaknuo je dr. Ikiæ. U tijeku molitve 

pjevalo je Srpsko pjevaèko društvo "Sloga" pod ravnanjem 

ðakona Duška Sandiæa. 

U sklopu Molitvene osmine u katedrali Presvetog Srca 

Isusova održan je 24. sijeènja ekumenski koncert na kojemu 

su nastupili zbor Kršæanske adventistièke crkve "Sagospel", 

Srpsko pjevaèko društvo "Sloga" i Katedralni mješoviti zbor 

"Josip Stadler". Druženje èlanova zborova nastavilo se u 

prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa. 

Suæut kardinala Puljiæa u povodu smrti nadbiskupa 

Prenðe 

Sarajevo, 26.1.2010. (IKA/KTA) Predsjednik Biskupske 

konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljiæ, 

nadbiskup metropolit vrhbosanski, uputio je 26. sijeènja 

uime biskupa BK BiH i u svoje osobno ime izraze kršæanske 

suæuti predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije 

ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu Marinu Srakiæu u povodu 

iznenadne smrti zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe. 

"Uistinu je nas, biskupe u Bosni i Hercegovini, kao i sve vas 

biskupe iz bratske Hrvatske biskupske konferencije koji ste 

sudjelovali prošle subote na biskupskom reðenju mons. Petra 

Rajièa, iznenadila i jako rastužila vijest o iznenadnoj smrti 

zadarskoga nadbiskupa mons. Ivana Prenðe, koji je i sam bio 

dionikom radosnog dogaðanja u Mostaru. Buduæi da sam na 

osobit naèin više godina bio povezan s pokojnim bratom 

biskupom Ivanom tijekom zajednièkog obavljanja 

odgojiteljskih službi u zadarskom sjemeništu, dobro mi je 

poznata njegova ljubav i požrtvovnost kojom je izgarao za 

svoju mjesnu i krajevnu Crkvu. Mi, biskupi u Bosni i 

Hercegovini, ujedinjujemo se u molitvi Bogu, darovatelju 

života, za pokojnoga brata biskupa Ivana. Neka vjeènim 

životom nagradi vedrinu i žar kojim je za Njega svjedoèio 

tijekom svoga zemaljskoga života te ga primi u društvo 

svojih svetih i vjernih", istaknuo je kardinal Puljiæ. 


ika 



Bagdadski nadbiskup o opasnosti novog egzodusa 

kršæana 

Bagdad, 20.1.2010. (IKA) - Bagdadski nadbiskup Jean 

Benjamin Sleiman strahuje da bi posljednji val nasilja protiv 

kršæana u Iraku mogao pokrenuti novi val iseljavanja. 

U razgovoru za agenciju SIR 20. sijeènja nadbiskup Sleiman 

izjavio je: "Predstoji nam novi egzodus". Svjedoèi kako u 

njegovoj zajednici raste strah i priprema se za bijeg. Samo 

ovoga tjedna u sjevernoiraèkom Mosulu nepoznati napadaèi 

ubili su dvojicu kršæana, a jedan je ubijen 13. sijeènja. "U 

Mosulu ubijaju kršæane a vlasti ništa ne poduzimaju", 

optužuje nadbiskup Sleiman iraèke vlasti, dodajuæi da i 

mediji, osim par iznimaka, prešuæuju nasilje nad kršæanima. 

Prema vatikanskim podacima, u Iraku trenutaèno živi još 

oko 290.000 katolika, prenosi austrijska katolièka agencija 

Kathpress. 

Novi belgijski primas Andre-Mutien Leonard 

Vatikan, 20.1.2010. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovao 

je dosadašnjega biskupa Namura Andre-Mutien Leonarda 

novim briselskim nadbiskupom i time belgijskim primasom. 

U toj službi nasljeðuje kardinala Godfrieda Danneelsa koji, 

nakon više od 30 godina, napušta vodstvo nadbiskupije zbog 

navršene dobi. 

Andre-Mutien Leonard roðen je godine 1940. u Namuru u 

Belgiji. U Louvenu je završio filozofiju, a teologiju na 

Papinskome sveuèilištu Gregoriana. Vrativši se u Belgiju, 

doktorirao je filozofiju. Za sveæenika je zareðen godine 

1964. Od 1970. do 1991. godine predavao je filozofiju na 

Katolièkome sveuèilištu u Louvainu, a od godine 1978. bio 

je i rektor Sveuèilišnoga sjemeništa. Bio je èlan 

Meðunarodnoga teološkog povjerenstva. Za biskupa je 

zareðen godine 1991. 

Skupština Unije djela za pomoæ Istoènim Crkvama 

Vatikan, 20.1.2010. (IKA) - U Vatikanu je 20. sijeènja 

završila trodnevna skupština Unije djela za pomoæ Istoènim 

Crkvama (ROACO). Na skupu, 82. u nizu, razgovaralo se o 

uzdržavanju klera na istoènome dijelu planeta, posebno u 

Srednjoj i Istoènoj Europi, te na Srednjem Istoku. Jedan dio 

radova bio je posveæen stanju Istoènih katolièkih Crkvi u 

Eritreji, Etiopiji i Iraku. 

U razgovoru za Radio Vatikan o pitanju financijske pomoæi 

sveæenicima u istoènim podruèjima glavni tajnik Unije o. 

Leon Lemmens, napomenuo je da su Istoène katolièke Crkve 

u srednjoistoènoj Europi oživjele tek prije 20 godina, ali su 

kroz te godine imale vrlo brojna sveæenièka zvanja. 

Zareðeno je, naime, više od 3000 sveæenika, što znaèi da 

gotovo sve župe bizantskoga obreda u tom dijelu Europe 

imaju svojega župnika. Podsjetivši kako su te Crkve oživjele 

bez ikakve baštine, jer im je komunistièki režim oduzeo sve 

što su posjedovale, a nakon pada komunizma vraæen im je 

samo jedan mali dio, Lemmens je napomenuo da su one još i 

sada bez struktura i sustava samofinanciranja. Osim toga 

žive u siromašnim zemljama; dovoljno je spomenuti vrlo 

tešku gospodarsku krizu u Ukrajini u kojoj djeluje 2000 tih 

sveæenika, u kojoj gotovo èitavo stanovništvo trpi zbog gladi 

i siromaštva. Proteklih godina veliki dio financijske potpore 

sveæenika preuzele su agencije okupljene u Uniji djela za 

pomoæ Istoènim Crkvama, i to zahvaljujuæi takoðer 

velikodušnim darovima vjernika sa Zapada. 

Zajednièko zalaganje katolika i Židova u zaštiti okoliša 

U izjavi za tisak po završetku sastanka bilateralne komisije 

za židovsko-katolièki dijalog ponovljeno kako sve ono što je 

tehnièki moguæe, nije i moralno prihvatljivo, a nedostatak te 

svijesti vodi do pogubnih posljedica za èovjeèanstvo i okoliš 

Rim, 21.1.2010. (IKA) - Zajednièko zalaganje katolika i 

Židova u zaštiti svega stvorenoga, i to sukladno napucima iz 

Biblije, istaknuto je u izjavi za tisak bilateralne komisije za 

židovsko-katolièki dijalog, koju èine izaslanstva Komisije 

Svete Stolice za vjerske odnose sa Židovima i delegacija 

Komisije Glavnog rabinata za odnose s Katolièkom Crkvom 

iz Izraela) objavljenoj 20. sijeènja, po završetku devetoga 

susreta održanoga od 17. do 20. sijeènja u Rimu, na temu 

okoliša. Na poèetku izjave podsjeæa se na posjet pape 

Benedikta XVI. rimskoj sinagogi, a potom je istaknuto kako 

je hitno potrebno priznati transcendentalnu dimenziju svega 

stvorenoga, koja je bitan èimbenik za jamèenje održivoga 

razvoja i etièki odgovornoga napretka. U dokumentu se 

nadalje istièe da je sadašnja teška ekološka kriza rezultat 

neumjerenoga tehnološkog i materijalnog iskorištavanja; 

istièu se potom granice moæi znanosti i njezino traženje 

apsolutnog, te naglašava kako sve ono što je tehnièki 

moguæe, nije i moralno prihvatljivo, a nedostatak te svijesti 

vodi do pogubnih posljedica za èovjeèanstvo i okoliš. 

Nasuprot odreðenim laièkim pokretima za zaštitu okoliša, u 

priopæenju se istièe kako Bog postavlja èovjeka na vrh svega 

stvorenoga, povjeravajuæi mu zadaæu da to èuva te poštuje i 

bude solidaran prema siromašnima i slabima. Povjerenstvo 

na kraju potièe sve države da djeluju u uskoj suradnji s 

vjerskim voðama, u svrhu promicanja istinskoga etièkog 

odnosa prema okolišu, što je bitan uvjet za mir u svijetu. 

Glavni rabin rimske židovske zajednice o posjetu 

Benedikta XVI. rimskoj sinagogi 

Rim, 21.1.2010. (IKA) – Glavni rabin rimske židovske 

zajednice Riccardo Di Segni smatra kako posjet pape 

Benedikta XVI. njegovoj sinagogi 17. sijeènja predstavlja 

"važan" korak na putu razumijevanja i pomirenja meðu 

Židovima i kršæanima. U razgovoru za agenciju ZENIT 

rimski rabin ocjenjuje da je to bio važan dogaðaj bez obzira 

na sve polemike kojih je bilo i kojih æe neizbježno i dalje 

biti. Bio je to dogaðaj koji smo smatrali nužnim na jednom 

putu i znak važnog kontinuiteta, rekao je rabin. Papin posjet, 

dodao je, "pokazao je kako s obje strane postoji spremnost, 

koja je temelj na kojem moramo raspravljati potpuno 

otvoreno". Kao dva glavna izazova za daljnji dijalog izmeðu 

katolika i Židova rabin istièe tumaèenje uloge Crkve u doba 

holokausta te teološku ulogu Židova u katolièkoj viziji. 

Govoreæi o prvom izazovu, rabin istièe kako dio problema 

predstavlja odgovornost pape Pija XII. Sud o Piju XII. vrlo 

je složen, jer nema sumnje da su u njegovu pontifikatu 

mnogi Židovi sklonjeni na sigurno i spašeni, ali isto tako 

nema sumnje da je, prema rabinu, postojao tihi pristanak, 

stanovita pasivnost prema onome što se dogaðalo. 

Što se tièe drugog izazova, teološke uloge Židova u 

katolièkoj viziji, rabin se pita znaèi li to da se Židove treba 

obratiti ili pak mogu i bez toga postiæi spasenje, mogu li 

sjesti za stol dijaloga bez straha da æe njihova vjera biti 

osporavana. Smatra stoga kako je vjera drugo neriješeno 

pitanje. 

Meðu izazovima rabin je naveo i odnose Židova i kršæana s 

drugim religijama kao i sa svim problemima moderniteta. 


29


Pozitivnim je ocijenio Papin govor u sinagogi, na osobit 

naèin citat Ivana Pavla II. u kojem je tražio oproštenje za 

trpljenja koja su "sinovima naroda Saveza" nanijeli "sinovi 

Crkve". Rabin, koji je po zanimanju lijeènik, primarijus 

radiologije u bolnici San Giovanni u Rimu, rekao je kako u 

obrani života vidi nešto na èemu bi se katolici i Židovi mogli 

zajednièki zauzimati. Spomenuvši kako je vrlo aktivan na 

bioetièkom polju, istièe kako je tema zaštite ljudskog života 

od poèetka do svršetka života zajednièka i katolicima i 

Židovima, ali da postoje razlike u definiranju poèetka i 

svršetka ljudskog života. Židovi, rekao je, zaèeæe ne 

smatraju poèetkom ljudskog života. 

"Pomoæ Crkvi u nevolji" za stradale na Haitiju 

U potresu su stradali i katolièki mediji Radio Soleil i Tele 

Soleil 

Port-au-Prince, 21.1.2010. (IKA) – Nakon razornog potresa 

koji je pogodio Haiti papa Benedikt XVI. pozvao je vjernike 

da mole za mrtve, ranjene i nestale te je zajamèio da i Crkva 

šalje pomoæ kroz svoja karitativna tijela. Meðu tim tijelima 

je i organizacija Pomoæ Crkvi u nevolji koja je, kako javlja 

multimedijalni višejezièni portal H2Onews, aktivirala svoj 

plan za izvanredno stanje kako bi spremno pružila pomoæ 

osobama pogoðenim potresom. Prema rijeèima Xaviera 

Legorrete, voditelja te organizacije za Latinsku Ameriku, 

humanitarna pomoæ pristiže i nastavit æe pristizati. 

Zahvaljujuæi toj pomoæi "bit æe spašeni životi, lijeèit æe se 

bolesni i biti pokapani mrtvi. Meðutim, ne smijemo 

zaboraviti da je 99% haiæanskog stanovništva katolièko. Ti 

vjernici trebaju nadbiskupa kao pastira (nadbiskup Port-au- 

Princesa Joseph Serge-Miot je takoðer izgubio život u 

potresu) kao i pastire koji æe duhovno pratiti zajednice. 

Nažalost, mnogi su sveæenici izgubili život, stoga Crkva 

mora biti prisutna u ovoj katastrofi", rekao je Legorrete. 

Crkva je, nastavio je, "pretrpjela velike gubitke. 

Nadbiskupija Port-au-Prince ima 80 župa, a svaka od njih u 

prosjeku èetiri kapelice. To je èak 320 kapelica! Kako je u 

potresu sve razoreno, tako je uništen i njihov najveæi broj. 

Moramo pružiti pomoæ sveæenicima koji æe duhovno pratiti i 

tješiti te vjernike koji su izgubili svoje najdraže. To bi se 

moglo èiniti u kapelicama. Zato je potrebno izgraditi oko 

150 crkava i stoga æemo tražiti od podupiratelja Crkve u 

nevolji da daju svoj doprinos i pokažu veæu pozornost prema 

potrebama stotina sveæenika i redovnica". 

U potresu su stradali i katolièki mediji, uništeni su tako 

Radio Soleil i Tele Soleil. Ti su katolièki mediji djelovali 

pune 32 godine i obnovljeni su upravo prošle godine. Svi su 

njihovi suradnici poginuli u potresu. Spasio se samo 

peruanski laik Joseph Luis Carazas Neyra, koji je proveo 15 

sati pod ruševinama. 

Papa blagoslovio dva janjeta 

Vatikan, 21.1.2010. (IKA) - Papa Benedikt XVI. 

tradicionalno je 21. sijeènja, na liturgijski spomendan sv. 

Agneze, blagoslovio dva janjeta od èije æe vune biti izraðeni 

paliji koje æe blagosloviti na svetkovinu sv. Petra i Pavla. 

Ceremonija je održana u kapeli Apostolske palaèe. 

Paliji su uske vrpce napravljene od bijele vune, široke 4-6 

centimetra, na kojima se istièe šest križeva izvezenih od crne 

svile. Oni simbolièki prikazuju izgubljenu ovcu, koja je 

spašena i stavljena na ramena Dobroga Pastira, i istodobno 

Jaganjca razapetog za spas izgubljenoga èovjeèanstva. U 

tradicionalnoj ikonografiji, janjad se èesto pojavljuje uz lik 

sv. Agneze, rimske djevojke, muèenice s poèetka IV. 

stoljeæa. 

ika 

Uoèi II. meðunarodnoga molitvenoga dana za mir u 

Svetoj zemlji 

Vatikan, 21.1.2010. (IKA) - U prigodi II. meðunarodnoga 

molitvenoga dana za mir u Svetoj zemlji, koji æe se u tisuæu 

gradova po cijelome svijetu obilježavati 31. sijeènja, 

Papinsko vijeæe Pravda i mir uputilo je organizatorima 

poruku potpore. U dokumentu, koji je potpisao tajnik mons. 

Mario Toso, posebno se istièe važnost mladih za preobrazbu 

planeta u mjesto mira za sve. Svijet je, nažalost, obilježen 

nepravdama i sukobima, osjeæajima mržnje i nasilja koji 

uznemiruju postojanje ljudske obitelji, a koji nas ne mogu 

ostaviti ravnodušnima. Svi smo, u prvome redu kršæani, 

pozvani da budemo mirotvorci. To je kršæanski poziv. 

Istinski mir nije plod samo našega zauzimanja, nego je dar 

Božji, plod vjere. Stoga je Dan molitve za mir posebno 

važan da se sretnemo i zajedno upravimo pogled na Isusa 

Krista, istièe se u poruci. 

Mladi nude svjedoèanstvo i uslugu cijelome èovjeèanstvu, 

bivajuæi, kako je govorio Ivan Pavao II., jutarnje straže, 

izvidnice koje naviještaju svjetla zore i novo proljeæe 

evanðelja, èiji se veæ vide pupoljci. Ne bojte se! Pouzdano 

gledajte u Novoga èovjeka, u buduænost, jer ste nada za 

buduænost pravde i mira. Premda sadašnja svjetska situacija 

može izgledati poput nesavladivoga brda, ako je vaša vjera 

poput gorušièina zrna, moæi æete reæi tome brdu: odavde se 

premjesti tamo, i ono æe se pomaknuti, ništa vam neæe biti 

nemoguæe. Na kraju poruke mlade se poziva da ustraju u 

molitvi za mir. 

Mariborski nadbiskup koadjutor stupio u službu 

Maribor, 21.1.2010. (IKA) – Dosadašnji biskup Murske 

Sobote mons. Marjan Turnšek preuzeo je 21. sijeènja službu 

mariborskoga nadbiskupa koadjutora. Apostolski nuncij u 

Republici Sloveniji nadbiskup Santos Abril y Castello 

proèitao je u zgradi Mariborskoga ordinarijata u nazoènosti 

Zbora savjetnika Mariborske nadbiskupije dokument od 28. 

studenoga 2009. kojim papa Benedikt XVI. imenuje biskupa 

Turnšeka mariborskim nadbiskupom koadjutorom i tako 

ispunjava želju nadbiskupa i metropolita dr. Franca 

Krambergera da dobije pomoænog biskupa s pravom 

nasljedstva, izvijestio je Tiskovni ured Slovenske BK. 

Papa je mons. Turnšeka 7. travnja 2006. imenovao prvim 

biskupom biskupije u Murskoj Soboti. Za biskupa je zareðen 

25. lipnja 2006. Predsjednik je Slovenskog Caritasa i 

predstavnik SBK pri COMECE-u. 

Petoro spašeno iz ruševina katedrale sedam dana nakon 

potresa u Haitiju 

Port-au-Prince, 21.1.2010. (IKA/CNS) – Caritasove ekipe 

za traženje i spašavanje 19. sijeènja èudom su pronašle i 

izvukle petoro stradalnika iz ruševina teško ošteæene 

katedrale Uznesenja Djevice Marije u Port-au-Princeu u 

kojima su zakopani preživjeli sedam dana. Prvu spašenu, 

Enu Zizi, izvukle su struène ekipe iz Meksika i Južnoafrièke 

Republike koje su ju dva sata otkopavale. Službenici 

Caritasa rekli su da je žena pretrpjela ozljede kukova ali da 

"nije kritièno ozlijeðena". "Bilo je kao da smo svjedoèili 

malom èudu", rekla je Caritasova prevoditeljica Ruth 

Schoffl. "Nakon tjedan dana potrage, odjednom smo èuli 

glas. Mogla sam razgovarati s njom, prevodeæi za spasilaèku 

ekipu." Voditelj južnoafrièke ekipe za pomoæ Ahmed Ham 

istaknuo je 21. sijeènja u razgovoru za CNS za tu akciju da 

je "najbolje što su u ekipi doživjeli." 


ika 

Amerièki vojni kapelani razgovarali o posttraumatskom 

stresnom poremeæaju 

Vatikan,21.1.2010. (IKA/CNS) – Kapelani u amerièkoj 

vosjci u službi širom svijeta okupili su se od 19. do 21. 

sijeènja u Vatikanu gdje su razgovarali kako pružiti 

pastoralnu i duhovnu skrb osobama koje pate od 

posttraumatskog stresnog poremeæaja. Pod vodstvom vojnog 

nadbiskupa Timothyja P. Broglia 40 sudionika susrelo se na 

opæoj audijenciji sa Svetim Ocem. Nadbiskup Broglio rekao 

je da su sjednice godišnjeg saziva sveæenika Vojne 

nadbiskupije uvijek zakazane u pet razlièitih gradova diljem 

svijeta, a ove je godine jedna od njih održana u Vatikanu. 

Indijski isusovci pomažu obnovu škola u Afganistanu 

New Delhi, 22.1.2010. (IKA/CNS) – Indijski isusovci, 

zauzeti u obnovi obrazovnog sustava u Afganistanu, zamolili 

su, kako prenosi agencija UCANews, pomoæ Crkve u svijetu 

za svoju misiju. "Obnovom obrazovnog sustava silno 

pridonosimo kvaliteti života naroda u Afganistanu. Voljeli 

bismo da èitava Crkva sudjeluje u ovoj misiji", rekao je o. 

Stan Fernandes u razgovoru za azijsku katolièku novinsku 

agenciju. Družba Isusova jedini je katolièki muški red koji 

djeluje u Afganistanu i suoèava se s neprestanom prijetnjom 

nasilja. Isusovci na poziv afganistanske Vlade predaju na tri 

sveuèilišta – u Kabulu, Bamijanu i Heratu, a vode i program 

obuke nastavnika. "Na sveuèilištima predajemo ponajprije 

engleski jezik", rekao je o. Stan, dodajuæi kako isusovci u 

posljednje èetiri godine predaju u Afganistanu i biologiju, 

raèunarstvo i poduzetništvo. "Djelujemo u Afganistanu, ali 

potpora za naš rad treba stiæi izvana jer je život jako skup, a 

stanarine astronomske", rekao je Fernandes. 

Papa potvrdio u službi kardinala Bertonea 

Vatikan, 22.1.2010. (IKA) - Papa Benedikt XVI. potvrdio je 

na dužnosti državnog tajnika Svete Stolice kardinala 

Tarcisija Bertonea. Kardinal Bertone je, naime, 2. prosinca 

navršio 75 godina života, te kako je uobièajeno podnio 

ostavku zbog dobne granice, piše vatikanski poluslužbeni 

dnevnik Osservatore Romano 21. sijeènja. 

U pismu koje je 15. sijeènja uputio kardinalu Bertoneu, Papa 

je istaknuo kako iz istih razloga koji su ga naveli da ga 

godine 2006. imenuje u tu službu želi nastaviti tu dragocjenu 

suradnju. Benedikt XVI. odao je priznanje dosadašnjem 

djelovanju kardinala Bertonea, s kojim je sudjelovao i u 

Kongregaciji za nauk vjere, u kojoj je Bertone poèeo 

djelovati osamdesetih godina protekloga stoljeæa kao 

savjetnik, a zatim i tajnik. 

Salezijanac Tarcizio Bertone roðen je godine 1934. u mjestu 

Romano Canavese nedaleko Torina. Prve redovnièke zavjete 

dao je godine 1950., za sveæenika je zareðen 1960., a za 

biskupa 1991. Papa Ivan Pavao II. zadužio ga je godine 

2000. za objavljivanje treæe fatimske tajne. Za ðenovskog 

nadbiskupa imenovan je u prosincu 2002., u listopadu 2003. 

uvršten je u Kardinalski zbor, a Benedikt XVI. imenovao ga 

je 15. rujna 2006. svojim državnim tajnikom te 2007. 

kamerlengom. 


Kineski katolici prikupljaju pomoæ za stradale na Haitiju 

Meðu kineskim katolicima još su svježe uspomene na dva 

potresa koji su sami preživjeli 

Hong Kong, 22.1.2010. (IKA/CNS) - Katolièke službe za 

humanitarnu pomoæ iz Kine i Tajvana, još uvijek pod 

dojmom potresa koji ih je nedavno pogodio, prikupljaju 

novac za pomoæ žrtvama potresa u Haitiju. 

Austin Ou Chin-jen, ravnatelj tajvanske Katolièke misijske 

zaklade, izjavio je za azijsku katolièku novinsku agenciju 

UCANews da Katolièka Crkva u njegovoj zemlji planira 

pomoæi djeci Haitija u obrazovanju. Tajvanskim su 

katolicima i predobro poznate nevolje s kojima su ta djeca 

suoèena, buduæi da su se i sami upoznali s njima nakon 

potresa godine 1999. magnitude 7.6 stupnjeva, koji je za 

sobom ostavio više od 2100 mrtvih i više od osam i pol 

tisuæa ranjenih. 

Katolici u Kini pozivaju korisnike Interneta na doniranje 

novca i molitvu za žrtve potresa koji je 12. sijeènja pogodio 

Haiti. Meðu žrtvama potresa su i osmorica kineskih 

policajaca koji su poginuli za sudjelovanja u misiji UN-a. 

U Shijiazhuangu vlè. Paul Han Qingping, zamjenik 

ravnatelja katolièke Dobrotvorne udruge Jinde izjavio je za 

UCA News: "Za razliku od potresa u Seèuanu (2008. 

godine), kad smo mogli otiæi na mjesto nesreæe kako bismo 

služili, ovoga puta možemo samo slati donacije koje smo 

primili preko naših suradnika u Caritasu." Potres magnitude 

7.9 stupnjeva ostavio je oko 70 tisuæa mrtvih u kineskoj 

pokrajini Seèuan. Dobrotvorna udruga Jinde bila je meðu 

prvim agencijama koje su poslale svoje djelatnike u pomoæ. 

Austin Ou Chin-jen pozvao je i kinesku dijasporu da 

pomogne žrtvama potresa pa je posjetio Kineze koji žive u 

Brazilu, a planira posjetiti i sunarodnjake u Argentini, Èileu 

i Paragvaju. Južnoamerièki Kinezi relativno su imuæni, no 

meðu njima postoji sumnja hoæe li darovani novac zaista 

stiæi do žrtava potresa u zemlji u kojoj je vlast teško 

korumpirana. Novac neæemo slati preko državnih agencija, 

nego putem crkvenih kanala, tumaèi Ou i istièe da æe udruga 

poslati deset tisuæa dolara apostolskom nunciju u Haitiju 

nadbiskupu Bernarditu Auzi. Caritas u Macau objavio je da 

je do 18. sijeènja prikupio gotovo 19 tisuæa dolara za Caritas 

na Haitiju. 

Prema podacima Meðunarodnog Caritasa ta je organizacija 

putem nacionalnih Caritasa prikupila 30.861.220 eura za 

pomoæ žrtvama potresa na Haitiju. 

Europski parlament osudio progone kršæana u Egiptu i 

Maleziji 

Strasbourg, 22.1.2010. (IKA) - Europski parlament osudio 

je progone kršæana u Egiptu i Maleziji te njihove Vlade 

pozvao da odgovorne privedu pravdi, priopæeno je 21. 

sijeènja u Strasbourgu. U atentatu u egipatskom mjestu Nag 

Hammadi poèetkom sijeènja ubijeno je šest koptskih kršæana 

i musliman, a u Maleziji je posljednjih tjedana napadnuto 

više kršæanskih crkava. 

Europski zastupnici pozvali su egipatsku i malezijsku vladu 

da zajamèe sigurnost kršæanima i drugim manjinskim 

religijama. 

. 

. 


31


Niški episkop Irinej izabran za novog srpskog patrijarha 

Beograd, 22.1.2010. (IKA) - Episkop niški Irinej izabran je 

na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 22. sijeènja u 

Beogradu za 45. poglavara Srpske pravoslavne Crkve. Vijest 

o imenovanju obznanjena je zvonima koja su se na sabornoj 

crkvi u Beogradu oglasila u 14.15 sati. 

Izbornom saboru predsjedao je šabaèki episkop Lavrentije, 

najstariji po rukopoloženju biskup Srpske pravoslavne 

Crkve. Sveti arhijerejski sabor ima 44 èlana, a 34 episkopa 

ispunjavali su uvjet biti kandidirani za novog srpskog 

patrijarha. Tajnim glasovanjem episkopi su predlagali 

kandidate, od kojih su u uži izbor ušla trojica arhijereja, 

metropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Irinej baèki i 

Irinej niški, koji su dobili više od polovice glasova èlanova 

Izbornog sabora. U prvom krugu kandidat za patrijarha 

postao je metropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, u 

drugom krugu episkop niški Irinej, a episkop baèki Irinej 

izabran je kao treæi kandidat u èetvrtom krugu. Omotnicu s 

imenom novog patrijarha izvukao je arhimandrit Gavrilo iz 

manastira Lepavina u Hrvatskoj. 

Nakon izbora, patrijarh srpski Irinej u obraæanju braæi 

arhijerejima istaknuo je kako je njegov izbor bio volja Božja 

i htijenje Svetoga arhijerejskog sabora te da æe raditi na njivi 

Gospodnjoj u suradnji sa svim episkopima Srpske 

pravoslavne Crkve. 

Novi srpski patrijarh Irinej (Gavriloviæ) roðen je u selu 

Vidova, kod Èaèka godine 1930. Na krštenju je dobio ime 

Miroslav. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom 

gimnaziju u Èaèku. Bogosloviju je završio u Prizrenu, a 

Bogoslovski fakultet u Beogradu. Nakon završetka fakulteta 

odlazi na odsluženje vojnog roka, a po povratku biva 

postavljen za profesora Prizrenske bogoslovije. Prije 

stupanja na dužnost profesora u listopadu 1959. godine u 

manastiru Rakovica patrijarh German postavlja ga za 

monaha te dobiva ime Irinej. 

Objavljen izvještaj o gospodarskoj bilanci Svete Stolice 

Vatikan, 22.1.2010. (IKA) - Gospodarska bilanca Svete 

Stolice malo je poboljšana unatoè dugotrajnim teškoæama, 

istaknuto je u priopæenju objavljenome 21. sijeènja, na kraju 

dvodnevnoga sastanka Vijeæa kardinala za razmatranje 

organizacijskih i gospodarskih pitanja Svete Stolice koji je 

održan pod vodstvom Papina državnoga tajnika kardinala 

Tarcisija Bertonea. 

Nadbiskup Velasio De Paolis, predsjednik Prefekture za 

gospodarske poslove, prikazao je preliminarnu bilancu Svete 

Stolice za godinu 2010. Poboljšanje se odnosi na tijela 

Rimske kurije, osim Zbora za evangelizaciju naroda, koji 

ima vlastitu administraciju, i medijskih institucija povezanih 

sa Svetom Stolicom, kao što je Vatikanski radio, Vatikanska 

tiskara – izdavaèka kuæa, "L'Osservatore Romano", 

Vatikanski televizijski centar i Vatikanska izdavaèka 

knjižara. Rezultat proraèuna odražava nadu u moguæa 

gospodarska i financijska kretanja koja, unatoè opæim 

dugotrajnim teškoæama, pokazuju odreðeno lagano 

poboljšanje, navodi se u priopæenju koje prenosi Radio 

Vatikan. 

Najveæi dio troškova èine plaæe zaposlenika kojih je 2668. 

Premda su predviðena ogranièenja, financijski je teret na 

tom podruèju svejedno u porastu zbog prilagoðavanja plaæa 

troškovima života. Tu su potom troškovi vezani uz rad 

Vatikanskoga radija i drugih medijskih ustanova, o kojima, 

izmeðu ostaloga, kako je istaknuto u priopæenju, valja voditi 

raèuna u okviru misijskoga djelovanja Svete Stolice. Unatoè 

sadašnjem stanju u svjetskome gospodarstvu, istaknuta je 

pastoralna potreba za pobuðivanjem veæe pozornosti 

ika 

vjernika radi njihova veæeg prinosa u posebnim, i njima 

bližim, projektima, za strukture Crkve koje pružaju opæe 

usluge. 

Nadbiskup De Paolis potom je prikazao preliminarnu 

bilancu za 2010. godinu Uprave Države Grada Vatikana. Ta 

ustanova skrbi o upravljanju teritorijem i osigurava Svetoj 

Stolici potrebne pomoæne strukture. Iz podataka stavljenih 

na pozornost èlanovima Vijeæa proizlazi da je ta 

administracija, koja se, izmeðu ostaloga, sama financira, 

uglavnom nadvladala teškoæe prethodnih proraèuna, te 

ponovno postigla stanje koje joj omoguæuje na buduænost 

gledati s više pouzdanja. Osim troškova vezanih uz 

aktivnosti državnih institucija, na teretu su Uprave takoðer 

troškovi održavanja nekretnina i postrojenja. 

U tijeku sastanka Vijeæa kardinala, Sveti Otac posjetio je 

sudionike i sa zanimanjem poslušao njihove primjedbe. 

Ustolièen novi patrijarh Srpske pravoslavne Crkve 

Novoizabranom patrijarhu èestitali su i papa Benedikt XVI. 

te kardinal Walter Kasper, izražavajuæi nadu da æe dvije 

Crkve produbiti suradnju 

Beograd, 23.1.2010. (IKA) – Novoizabrani srpski patrijarh 

Irinej u tijeku svete arhijerejske liturgije u Sabornoj crkvi u 

Beogradu u subotu 23. sijeènja ustolièen je za poglavara 

Srpske pravoslavne Crkve. Metropolit crnogorsko primorski 

Amfilohije predao je patrijarhu Irineju panagiju i žezlo, koje 

nose poglavari SPC. Liturgiju je predvodio sam Irinej niški. 

Ustolièenju novog patrijarha bili su nazoèni beogradski 

nadbiskup Stanislav Hoèevar, apostolski nuncij u Srbiji 

nadbiskup Orlando Antonini, muftija Islamske zajednice 

Srbije Muhamed Jusufspahiæ i reis-ul-ulema Islamske 

zajednice Srbije Adem Zilkiæ. Èinu ustolièenja novog 

patrijarha nazoèio je i veliki broj graðana te cjelokupni 

srpski državni vrh. Prema ustavu SPC, sveèani službeni èin 

ustolièenja vladike Irineja za patrijarha bit æe uprilièen u 

manastiru Peæka patrijaršija na Kosovu i Metohiji, 

povijesnom sjedištu srpske Crkve, a datum tog slavlja bit æe 

odreðen naknadno. 

Novoizabranom patrijarhu èestitali su i papa Benedikt XVI. 

te predsjednik Papinskog vijeæa za promicanje jedinstva 

kršæana kardinal Walter Kasper. Oni su izrazili nadu da æe 

dvije Crkve produbiti suradnju. Da takva želja postoji i s 

druge strane svjedoèi i izjava novog srpskog patrijarha da bi 

SPC pozdravila dolazak pape u Srbiju 2013. godine, na 

slavlje 1700 godina od usvajanja Milanskog edikta. 

Papa u svojoj èestitki uzdiže svoju molitvu Bogu da novom 

patrijarhu udijeli "nutarnju snagu za uèvršæivanje jedinstva i 

za duhovni rast Srpske pravoslavne Crkve, kao i za izgradnju 

bratskih veza s drugim Crkvama i crkvenim zajednicama". 

Papa takoðer jamèi duhovnu blizinu Katolièke Crkve i 

osobno zauzimanje za promicanje bratskih odnosa i 

teološkoga dijaloga, tako da se mogu nadvladati prepreke 

koje još ometaju puno zajedništvo izmeðu dvije Crkve. 

Benedikt XVI. potom podsjeæa na patrijarha Pavla, 

"cijenjenog i gorljivoga pastira", koji je ostavio "duboku i 

bogatu duhovnu baštinu". Kao veliki pastir i duhovni otac, 

dodao je Papa, uspješno je vodio Crkvu i pred brojnim 

izazovima èuvao njezino jedinstvo. Sveti Otac pohvalio je 

njegovu uzornu vjernost Kristu i brojne geste otvaranja 

prema Katolièkoj Crkvi. Benedikt XVI. zakljuèio je poruku 

zazivajuæi Božji blagoslov na zajednièko zauzimanje dviju 

Crkvi, "tako da Kristovi uèenici mogu ponovno biti 

jedinstveni u svjedoèenju Njegove spasonosne ljubavi pred 

cijelim svijetom". 

U èestitki koju je potpisao kardinal Kasper naslovljenoj 

"njegovoj svetosti Irineju, arhiepiskopu Peækom, metropolitu 


ika 

beogradsko-karlovaèkom, patrijarhu srpskom" izražava se 

zadovoljstvo izborom novog poglavara SPC. "Neka vam 

Gospodin podari mnoge duhovne darove, mudrosti, jakosti i 

razboritosti da bi mogli služiti Crkvi Kristovoj s njegovom 

istom ljubavlju", navodi se u èestitki koju je prenijela 

Apostolska nuncijatura u Srbiji. "Osim prijateljskih odnosa i 

suradnje na društvenoj, kulturnoj i akademskoj razini u 

svjedoèenju kršæanskih vrijednosti u suvremenom svijetu, 

nadam se da možemo napredovati sve više i u teološkom 

dijalogu u vidu punog zajedništva sljedbenika Kristovih, na 

koje nas On sam poziva". Kardinal Kasper posebno je 

izrazio radost zbog, kako je naveo, skorog viðenja u 

Beogradu. Episkop niški Irinej izabran je za novog patrijarha 

u petak 22. sijeènja na Saboru SPC. 

Predstavljena Papina poruka za medije 

Sveæenik treba shvatiti da je na poèetku "nove povijesti" u 

kojoj se odgovornost naviještanja ne samo poveæava, nego 

postaje još žurnijom a zahtijeva uèinkovitije i poticajnije 

zauzimanje. Stoga je nužno da se pastoralni djelatnici 

zanimaju za suvremene komunikacijske tehnologije, 

nastojeæi medije staviti u službu Rijeèi 

Vatikan, 23.1.2010. (IKA) - Neka sveæenici naviještaju 

Krista u digitalnom svijetu, dajuæi dušu webu, istaknuo je 

papa Benedikt XVI. u poruci za 44. svjetski dan sredstava 

društvenih komunikacija, koji æe se 16. svibnja obilježavati 

na temu "Sveæenik i pastoral u digitalnom svijetu: novi 

mediji u službi Rijeèi". Uoèi liturgijskoga spomena 

zaštitnika katolièkoga tiska sv. Franje Saleškoga i u 

kontekstu Sveæenièke godine poruka je 23. sijeènja 

predstavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice. 

Web je "veæ sada nužno sredstvo" za naviještanje evanðelja. 

Benedikt XVI. snažno potièe sveæenike da budu Isusovi 

svjedoci sve do krajnjih granica zemlje, istražujuæi digitalni 

svijet. Sveæenik treba shvatiti da je na poèetku "nove 

povijesti" u kojoj se odgovornost naviještanja ne samo 

poveæava, nego postaje još žurnijom a zahtijeva uèinkovitije 

i poticajnije zauzimanje. Stoga je nužno da se pastoralni 

djelatnici zanimaju za suvremene komunikacijske 

tehnologije, nastojeæi medije staviti u službu Rijeèi. Ni jedan 

put, zaista, istaknuto je u poruci, ne može, niti smije biti 

zatvoren onome tko se, uime uskrsloga Krista, zauzima da se 

približi bližnjemu. Nije rijeè o tome da se jednostavno 

zauzme web – to je opasnost koju treba izbjeæi – nego o 

oživljavanju digitalnoga svijeta "u trajnoj vjernosti 

evanðeoskoj poruci koja od sveæenika zahtijeva da vrši svoju 

prvenstvenu zadaæu, to jest da naviješta Krista. 

Papa misli na mlade koji žive u svijetu zahvaæenom velikim 

kulturnim promjenama. Stoga od sveæenika zahtijeva 

posebnu pozornost prema onima koji se nalaze u stanju 

traženja, onima koji ne vjeruju ili su obeshrabreni a u srcu 

imaju želje za Apsolutnim i za neprolaznim istinama. Papa 

pretpostavlja da web može postati "kuæa molitve za sve 

narode", jedna vrsta "predvorja naroda" Jeruzalemskoga 

hrama, gdje se stupa u dodir s onima koji još ne poznaju 

Boga. I u digitalnome svijetu, piše Sveti Otac, treba se 

oèitovati da Božja ljubav u Kristu za nas nije stvar prošlosti 

niti je uèena teorija, nego je sasvim stvarna i aktualna 

stvarnost: današnjem zalutalom svijetu treba oèitovati da je 

Bog blizak i da u Kristu svi jedni drugima pripadamo, 

istaknuo je Benedikt XVI. 

Osvrnuvši se na opasnosti virtualnoga svijeta, Papa istièe 

kako ne treba zaboraviti da plodnost sveæenièke službe 

dolazi prije svega od Krista kojeg upoznajemo i slušamo u 

molitvi; naviještanoga propovijedanjem i svjedoèanstvom 

života; upoznatog, ljubljenog i slavljenog u sakramentima, 


naroèito u Presvetoj Euharistiji i pomirbi. Ali web, 

zakljuèuje Papa, ostaje velika prigoda za vjernike, nudeæi 

uvijek nove i pastoralno bezgraniène izglede da postanu u 

današnjem svijetu svjedoci uvijek novoga života, koji se 

raða iz slušanja Isusova evanðelja, vjeènoga Sina koji je 

došao meðu nas da nas spasi. 

Ustolièen novi ljubljanski nadbiskup i metropolit dr. 

Anton Stres 

Ljubljana, 24.1.2010. (IKA) – Nadbiskup dr. Anton Stres 

preuzeo je službu ljubljanskog nadbiskupa i metropolita u 

nedjelju 24. sijeènja na sveèanoj misi u katedrali Sv. Nikole. 

Nakon proèitane bule o imenovanju, apostolski nuncij u 

Republici Sloveniji nadbiskup Santos Abril y Castello uveo 

je u novu službu mons. Stresa, a potom je novi ljubljanski 

nadbiskup predvodio sveèano misno slavlje. 

Èinu ustolièenja nazoèili su i proèelnik Kongregacije za 

ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života 

kardinal Franc Rode, zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip 

Bozaniæ i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, 

protojerej Srpske pravoslavne Crkve Peran Boškoviæ, biskup 

Evangelièke Crkve Geza Erniš i predstavnici ostalih 

kršæanskih zajednica u Sloveniji i predstavnici Islamske 

vjerske zajednice u Sloveniji. Sveèanoj misi nazoèili su i 

predstavnici državnih vlasti predvoðeni predsjednikom 

Republike Slovenije Danilom Türkom i slovenskim 

premijerom Borutom Pahorom, kao i èlanovi diplomatskog 

kora, te predstavnici javnog i kulturnog života. Misu 

ustolièenja izravno je prenosila Televizija Slovenije i 

katolièki Radio Ognjišèe. 

U homiliji je nadbiskup Stres govorio o Kristu kao 

Otkupitelju i Spasitelju i o ulozi Crkve koja naviješta 

Radosnu vijest za sve ljude. Istaknuo je da je Crkva živi 

organizam, te podsjetio da sv. Pavao istièe rijeè suradnja, a 

ta je suradnja raznolikost i jedinstvo istodobno. 

Na kraju mise pozdravne govore i èestitke uputili su 

predstavnici klera, redovnica i laika, a nadbiskup je u zahvali 

još jednom istaknuo važnost suradnje na ostvarenju 

zajednièkog poslanja u predanosti na dobrobit i radost svih i 

na Božju slavu. 


33



ika 

"Vi ste tomu svjedoci" 

Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 20. sijeènja 

2010. 

Draga braæo i sestre! 

Nalazimo se usred Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, 

ekumenskoj inicijativi koja svoj sadašnji oblik duguje 

tradiciji dugoj više od stotinu godina i koja svake godine 

skreæe pozornost na temu vidljivog jedinstva meðu 

kršæanima, koja ukljuèuje svijest i potièe zauzetost onih koji 

vjeruju u Krista. Èini to prije svega pozivom na molitvu, na 

nasljedovanje samoga Isusa, koji moli Oca za svoje uèenike: 

"Da svi budu jedno" (Iv 17,21). Ustrajni poziv na molitvu za 

puno zajedništvo meðu Gospodinovim sljedbenicima zorno 

pokazuje najizvorniji i najdublji smjer cjelokupnog 

ekumenskog traženja, jer je jedinstvo, prije svega, Božji dar. 

Naime, kao što tvrdi Drugi vatikanski koncil: "Sveti cilj, 

pomirenje svih kršæana u jedinstvu jedne i jedine Kristove 

Crkve, nadilazi ljudske snage i sposobnosti" (Unitatis 

redintegratio, 24). Stoga, osim napora koje poduzimamo na 

produbljivanju bratskih odnosa i promicanju dijaloga kako bi 

se rasvijetlile i uklonile razlike koje još uvijek dijele Crkve i 

crkvene zajednice, nužno je s pouzdanjem i složno zazivati 

Gospodina. 

Papinsko vijeæe za promicanje jedinstva kršæana, u dogovoru 

s Komisijom Vjera i ustroj Ekumenskog vijeæa Crkava 

zatražila je od jedne ekumenske skupine iz Škotske da 

predloži ovogodišnju temu. Prije stotinu godina Svjetska 

konferencija za razmatranje problema vezanih uz 

nekršæanski svijet održana je upravo u Edinburghu, u 

Škotskoj od 13. do 24. lipnja 1910. godine. Jedan od 

problema o kojima se tada raspravljalo bila je i stvarna 

poteškoæa meðusobno podijeljenih kršæana da nekršæanskom 

svijetu uvjerljivo navještaju evanðelje. Ako se svijetu koji ne 

poznaje Gospodina, koji se udaljio od Njega ili koji se 

pokazuje ravnodušnim prema evanðelju, oni predstavljaju 

neujedinjeni, štoviše èesto suprotstavljeni, hoæe li navještaj 

Krista, jedinoga spasitelja svijeta i našega mira, biti 

uvjerljiv Odnos izmeðu jedinstva i poslanja od tada je 

poèeo predstavljati bitni vidik cjelokupnog ekumenskog 

djelovanja i njegovo polazište. Zbog toga specifiènog 

doprinosa ta konferencija u Edinburghu ostaje jedno od 

uporišta suvremenog ekumenizma. Katolièka Crkva, na 

Drugome vatikanskom koncilu, preuzela je i snažno 

potvrdila tu perspektivu, ustvrdivši kako razdijeljenost meðu 

Isusovim uèenicima "otvoreno proturjeèi Kristovoj volji, na 

sablazan je svijetu i nanosi štetu najsvetijoj stvari: 

naviještanju evanðelja svemu stvorenju" (Unitatis 

redintegratio, 1). 

U taj se teološki i duhovni kontekst smješta tema koja je, u 

ovoj Osmini, predložena za razmatranje i molitvu: potrebu 

za zajednièkim svjedoèenjem Krista. Kratki tekst koji je uzet 

za temu: "Vi ste tomu svjedoci" treba èitati u kontekstu 

èitavog 24. poglavlja Lukina Evanðelja. Prisjetimo se 

ukratko sadržaja toga poglavlja. Najprije žene odlaze na 

grob, vide znakove Isusova uskrsnuæa i naviještaju ono što 

su vidjele apostolima i drugim uèenicima (r. 8); zatim se sam 

Uskrsli ukazuje uèenicima na putu za Emaus, Šimunu Petru 

i, kasnije, "jedanaestorici i onima koji bijahu s njima" (r. 33). 

On im otvara pamet da razumiju što Pisma govore o 

njegovoj otkupiteljskoj smrti i njegovu uskrsnuæu, rekavši 

kako æe se "u njegovo ime propovijedati obraæenje i 

otpuštenje grijeha po svim narodima" (r. 47). Uèenicima koji 

su se našli zajedno "okupljeni" i koji su bili svjedoci njegova 

poslanja, Uskrsli Gospodin obeæava dar Duha Svetoga (usp. 

r. 49), kako bi ga zajedno svjedoèili svim narodima. Iz toga 

imperativa – "tomu svemu" vi ste svjedoci (usp. Lk 24,48) – 

što je tema ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo 

kršæana, izviru za nas dva pitanja. Prvo glasi: što je "to sve" 

A drugo: kako možemo mi biti svjedoci "tomu svemu" 

Ako promotrimo kontekst toga poglavlja, "to sve" znaèi prije 

svega križ i uskrsnuæe: uèenici su vidjeli Gospodinovo 

raspeæe, vide Uskrsloga i tako poèinju shvaæati sva Pisma 

koja govore o otajstvu muke i daru uskrsnuæa. "Sve to" je 

dakle otajstvo Krista, utjelovljenog Sina Božjega, koji je 

umro i uskrsnuo za nas, koji živi zauvijek i tako je jamstvo 

našega vjeènog života. 

Ali poznavajuæi Krista – i to je srž svega – poznajemo Božje 

lice. Krist je prije svega objava Boga. U svim vremenima 

ljudi su svjesni postojanja Boga, Boga jedinoga, ali koji je 

dalek i ne pokazuje se. U samome Kristu, pak, Bog se 

pokazuje, daleki Bog postaje blizak. "Sve to" je, stoga, prije 

svega s Kristovim otajstvom, Bog koji je postao blizak 

èovjek. To ukljuèuje jednu drugu dimenziju: Krist nije 

nikada sam; On je došao meðu nas, umro je sam, ali je 

uskrsnuo da sve privuèe sebi. Krist, kao što kaže Pismo, 

stvara si jedno tijelo, ponovno ujedinjuje sav ljudski rod u 

svojoj stvarnosti beskonaènog života. I, tako, u Kristu se 

ponovno ujedinjuje èovjeèanstvo, spoznajemo buduænost 

èovjeèanstva: vjeèni život. "Sve to" je, dakle, u konaènici 

veoma jednostavno: poznajemo Boga poznavajuæi Krista, 

njegovo tijelo, otajstvo Crkve i obeæanje vjeènoga života. 

Dolazimo sada do drugoga pitanja. Kako možemo mi biti 

svjedoci "svemu tome" Možemo biti svjedoci samo 

poznavajuæi Krista i, poznavajuæi Krista, takoðer 

poznavajuæi Boga. Ali poznavati Krista ukljuèuje zacijelo 

jednu intelektualnu dimenziju – nauèiti ono što doznajemo 

od Krista – ali je to uvijek mnogo više no jedan umni proces: 

to je egzistencijalni proces, proces otvaranja mene sama, 

moje preobrazbe Kristovom prisutnošæu i snagom, i tako je 

ujedno proces otvaranja svim drugima koji moraju biti 

Kristovo tijelo. Na taj naèin, oèito je da poznavati Krista, 

kao intelektualni i prije svega egzistencijalni proces, je 

proces koji nas èini svjedocima. Drugim rijeèima, možemo 

biti svjedoci samo ako Krista poznajemo izravno a ne preko 

drugih, ako ga upoznamo u vlastitom životu, ako se osobno 

susretnemo s njim. Susreæuæi ga stvarno u svome vjerskom 

životu postajemo svjedoci i možemo tako pridonijeti novosti 

svijeta, vjeènom životu. Katekizam Katolièke Crkve, u dijelu 

u kojem govori o simbolima vjere koji zauzimaju sasvim 

osobito mjesto u životu Crkve, referira se ne samo na 

"Apostolsko vjerovanje", nego i na "Nicejsko-carigradsko 

vjerovanje" èiji "veliki ugled dolazi iz dvaju prvih opæih 

sabora (tj. Nicejskoga 325. i Carigradskog 381. godine)" 

(KKC, 195). Katekizam pojašnjava da je taj simbol "i danas 

zajednièki svim velikim Crkvama Istoka i Zapada" (isto). U 

tome se simbolu nalaze istine vjere koje kršæani mogu 

ispovijedati i svjedoèiti zajedno, kako bi svijet uzvjerovao, 

oèitujuæi, sa željom i zauzimanjem da se prevladaju 

postojeæe podjele, volju za zajednièkim hodom prema 

punom zajedništvu. 

Proslava Molitvene osmine za jedinstvo kršæana navodi nas 

da promotrimo i druge važne aspekte za ekumenizam. To je 

prije svega veliki napredak postignut u odnosima meðu 

Crkvama i crkvenim zajednicama nakon Konferencije u 

Edinburghu održane prije stotinu godina. Suvremeni 

ekumenski pokret razvio se u toliko znaèajnoj mjeri da je, u 


ika 

posljednjem stoljeæu, postao važna sastavnica u životu 

Crkve, dozivajuæi u svijest problem jedinstva meðu 

kršæanima i podupiruæi takoðer sve veæe zajedništvo meðu 

njima. On ne samo da uèvršæuje bratske odnose meðu 

Crkvama i crkvenim zajednicama u odgovoru na zapovijed 

ljubavi, veæ daje takoðer poticaj teološkom istraživanju. 

Osim toga, obuhvaæa konkretni život Crkava i crkvenih 

zajednica s tematikama koje dotièu pastoral i sakramentski 

život, kao što su, primjerice, uzajamno priznavanje krštenja, 

pitanja vezana uz mješovite ženidbe, pojedinaèni sluèajevi 

comunicatio in sacris u toèno odreðenim izvanrednim 

situacijama. Na krilima toga ekumenskog duha, kontakti su 

se sve više širili takoðer na pentekostne, evangelièke i 

karizmatiène pokrete, radi boljeg meðusobnog upoznavanja, 

sa ciljem da se u dobu sve veæe sekularizacije, kao što je ovo 

naše, doðe do ponekog zajednièkog svjedoèenja. 

Katolièka Crkva, od Drugoga vatikanskog koncila naovamo, 

uspostavila je bratske odnose sa svim Istoènim Crkvama i 

crkvenim zajednicama na Zapadu, organizirajuæi, napose, s 

najveæim dijelom njih, bilateralne teološke dijaloge, koji su 

doveli do toga da su pronaðene dodirne toèke ili èak suglasja 

u raznim toèkama, produbljujuæi tako sveze zajedništva. U 

godini koja je upravo minula razni su dijalozi zabilježili 

pozitivne korake. S pravoslavnim Crkvama Meðunarodna 

mješovita komisija za teološki dijalog zapoèela je, na XI. 

plenarnoj sjednici održanoj u ciparskom Paphosu od 13. do 

16. listopada 2009., s prouèavanjem kljuène teme u dijalogu 

izmeðu katolika i pravoslavnih: Ulogu Rimskog biskupa u 

jedinstvu Crkve u prvom tisuæljeæu, odnosno u dobu u kojem 

su istoèni i zapadni kršæani živjeli u punom zajedništvu. To 

æe se prouèavanje kasnije proširiti na drugo tisuæljeæe. Više 

put sam zatražio od katolika da mole za taj osjetljivi i bitni 

dijalog za èitav ekumenski pokret. I s drevnim istoènim 

pravoslavnim Crkvama (koptskom, etiopskom, sirskom, 

armenskom) slièna Mješovita komisija se susrela od 26. do 

30. sijeènja prošle godine. Te važne inicijative potvrðuju 

kako je u tijeku duboki dijalog pun nade sa svim Istoènim 

Crkvama koje nisu u punom zajedništvu s Rimom, u 

njihovoj vlastitoj specifiènosti. 

Tijekom prošle godine su sa crkvenim zajednicama na 

Zapadu ocjenjivani rezultati postignuti u raznim dijalozima u 

ovih èetrdeset godina, zadržavajuæi se, navlastito, na 

rezultatima postignutim u dijalogu s anglikanskom 

zajednicom, sa Svjetskim luteranskim savezom, sa Svjetskim 

savezom reformiranih Crkava te sa Svjetskim vijeæem 

metodistièkih Crkava. U svezi s tim, Papinsko vijeæe za 

jedinstvo kršæana radi na studiji kojoj je cilj izdvojiti dodirne 

toèke do kojih se došlo u spomenutim bilateralnim 

dijalozima i, istodobno, istaknuti otvorene probleme o 

kojima æe trebati raspravljati u buduæem dijalogu. 

Meðu nedavnim dogaðajima, htio bih spomenuti 

komemoraciju desete obljetnice Zajednièke izjave o nauku o 

opravdanju, koju su zajedno slavili katolici i luterani 31. 

listopada 2009., kako bi se potaknuo nastavak dijaloga, te 

posjet Rimu canterburyjskog nadbiskupa dr. Rowana 

Williamsa, koji je, meðu inim, imao razgovore o posebnoj 

situaciji u kojoj se nalazi anglikanska zajednica. Zajednièko 

zauzimanje oko nastavka odnosa i dijaloga predstavljaju 

pozitivni znak, koji pokazuje koliko je snažna želja za 

jedinstvom. Tako vidimo da je jedan vidik naše 

odgovornosti uèiniti sve što je u našoj moæi kako bi stvarno 

prispjeli jedinstvu, ali postoji i jedna druga dimenzija, 

dimenzija Božjeg djelovanja, jer samo Bog može dati 

jedinstvo Crkvi. "Samostvoreno" jedinstvo bilo bi ljudska 

tvorevina, ali mi želimo Božju Crkvu, koju æe stvoriti Bog, 

koji æe, kada bude to htio i kada mi za to budemo spremni, 

stvoriti jedinstvo. Moramo imati pred oèima takoðer sve one 


stvarne napretke koji su postignuti u suradnji i bratstvu u 

svim ovim godinama, u ovih posljednjih pedeset godina. 

Istodobno, moramo znati kako ekumenski rad nije linearni 

proces. Naime, stari problemi, nastali u kontekstu jedne 

druge epohe, gube svoju težinu, dok se u današnjim 

okolnostima javljaju novi problemi i nove teškoæe. Stoga 

moramo uvijek biti raspoloživi za proces èišæenja, u kojem 

nas Gospodin osposobljava da budemo ujedinjeni. 

Draga braæo i sestre, tražim od svih da mole za složenu 

ekumensku stvarnost, za prevladavanje razlika, za 

promicanje dijaloga i bratskih odnosa, kao i za to da kršæani 

u našem dobu uzmognu dati novo zajednièko svjedoèanstvo 

vjere. Èuo Gospodin zazive koje mu mi i svi kršæani u 

ovome tjednu osobito snažno uzdižemo! 

Jedna i sveta Crkva 

Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 24. 

sijeènja 2010. 

Draga braæo i sestre! 

Meðu biblijskim èitanjima današnje liturgije je i poznati 

tekst Prve poslanice Korinæanima u kojem sveti Pavao 

usporeðuje Crkvu s ljudskim tijelom. Tako Apostol piše: 

"Doista, kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi 

udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo - tako i Krist. Ta u 

jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi, bilo 

Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom 

napojeni" (1 Kor 12,12-13). Crkvu se shvaæa kao tijelo, èija 

je glava Krist, i koja tvori zajedno s njim jedno. Ipak ono što 

je apostolu veoma stalo saopæiti jest ideja o jedinstvu 

mnoštva karizmi, koje su darovi Duha Svetoga. Zahvaljujuæi 

njima, Crkva se predstavlja kao bogati i živi, nejednolièni 

organizam, plod jednoga Duha koji sve privodi dubokom 

jedinstvu, uzimajuæi u svoje krilo razlièitosti pritom ih ne 

dokidajuæi i tvoreæi skladnu cjelinu. Ona nastavlja u 

povijesti prisutnost Gospodina uskrsloga, osobito putem 

sakramenata, Božje rijeèi, karizmi i službi razdijeljenih u 

zajednici. Stoga je upravo u Kristu i u Duhu Crkva jedna i 

sveta, to jest duboko jedinstvo koje nadilazi ljudske 

sposobnosti i podupire ih. 

Sviða mi se istaknuti taj aspekt dok slavimo Molitvenu 

osminu za jedinstvo kršæana koja se zakljuèuje sutra, na 

blagdan Obraæenja svetoga Pavla. Prema tradiciji, u 

popodnevnim satima slavit æu Veèernju u bazilici svetoga 

Pavla izvan zidina, na kojoj æe sudjelovati predstavnici 

drugih Crkava i crkvenih zajednica prisutnih u Rimu. Zazvat 

æemo od Boga dar punog jedinstva svih Kristovih uèenika i, 

na osobit naèin, sukladno ovogodišnjoj temi, obnovit æemo 

zauzetost biti zajedno svjedoci Gospodina raspeta i 

uskrsloga (usp. Lk 24,48). Zajednica vjernika, naime, 

navještaj evanðelja èini vjerodostojnijim i djelotvornijim, 

kao što je ustvrdio sam Isus moleæi Oca, uoèi svoje smrti: 

"da svi budu jedno… da svijet uzvjeruje" (Iv 17,21). 

Na kraju, dragi prijatelji, želim podsjetiti na lik svetoga 

Franje Saleškog, èiji se liturgijski spomen slavi 24. sijeènja. 

Roðen u Savoji 1567. studirao je pravo u Padovi i Parizu i, 

pozvan od Gospodina, postao je sveæenikom. Posvetio se 

vrlo plodonosno propovijedanju i duhovnoj formaciji 

vjernika, uèeæi da su svi i svak pozvani na svetost i da svaki 

pojedinac – kao što kaže sveti Pavao s usporedbom tijela – 

ima svoje mjesto u Crkvi. Sveti Franjo Saleški je zaštitnik 

novinara i katolièkog tiska. Njegovoj duhovnoj pomoæi 

povjeravam Poruku za Svjetski dan sredstava društvenih 

komunikacija, koju potpisujem ove godine u toj prigodi i 

koja je juèer predstavljena u Vatikanu. 

Neka nam Djevica Marija, Majka Crkva, izmoli da sve više 

napredujemo u zajedništvu, kako bismo pred drugima 


35


pokazali kako je lijepo biti jedno u jedinstvu Oca i Sina i 

Duha Svetoga. 

Nakon Angelusa 

Juèer je u Barceloni blaženim proglašen José Samsó i Elías, 

katalonski sveæenik i muèenik, ubijen u graðanskom ratu. 

Kao pravi Kristov svjedok, umro je opraštajuæi svojim 

progoniteljima. Za sveæenike, napose za župnike, on 

predstavlja uzor posveæivanja katehezi i karitasu prema 

siromašnima. 

ika 

Priopæenje s Izvanrednoga plenarnog zasjedanja HBK 

Zagreb, 25. sijeènja 2010. 

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske 

konferencije održano je, pod predsjedanjem mons. Marina 

Srakiæa, ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i predsjednika 

HBK, u Zagrebu, u prostorijama Tajništva HBK, Kaptol 22, 

u ponedjeljak 25. sijeènja 2010. godine. Zasjedanju je 

prisustvovao i apostolski nuncij u RH mons. Mario Roberto 

Cassari. 

Na poèetku zasjedanja mons. Srakiæ izrazio je žalost i tugu 

zbog iznenadne smrti mons. Ivana Prenðe, nadbiskupa 

zadarskoga. U zajedništvu sa svim biskupima uputio je 

molitvu Gospodinu da nagradi sve ono što je mons. Prenða 

tijekom svojeg dvadesetogodišnjeg zauzetog biskupskog 

služenja uèinio za Crkvu i za svoj narod. Naglasio je 

paradoks kršæanskoga života u kojem se povezuje radost 

zbog zajednièkog življenja u Crkvi i žalost zbog tjelesnog 

prijelaza s ove zemlje k Ocu nebeskome. Svi èlanovi 

Hrvatske biskupske konferencije, apostolski nuncij u RH i 

mons. Ilija Janjiæ, biskup kotorski, sudjelovali su na svetoj 

misi za mons. Prenðu u 13 sati u zagrebaèkoj katedrali. 

Svetu misu i oproštajne obrede predvodio je kardinal Josip 

Bozaniæ, nadbiskup i metropolit zagrebaèki. Poslije svete 

mise zemni ostaci zadarskoga nadbiskupa prevezeni su u 

Zadar. 

Nakon molitve, mons. Srakiæ je pozdravio sve prisutne, a s 

osobitom pažnjom apostolskoga nuncija koji predstavlja 

papu Benedikta XVI. u našoj Domovini. Na poseban naèin 

spomenuo se osnutka dviju novih biskupija, Sisaèke i 

Bjelovarsko-križevaèke te pozdravio novoimenovane 

biskupe tih biskupija mons. Vladu Košiæa i mons. 

Vjekoslava Huzjaka. Izrazio je zahvalnost papi Benediktu 

XVI. što je Crkvi u Hrvatskoj iskazao osobitu pažnju 

uspostavom novih biskupija i imenovanjem biskupa. 

Sve prisutne pozdravio je i mons. Cassari, spominjuæi se s 

posebnom pažnjom pokojnoga nadbiskupa Prenðe. Takoðer 

je uputio èestitke biskupskoj konferenciji za uspostavu novih 

biskupija, a biskupima poželio uspješan i plodan rad. 

Buduæi da je dosadašnji generalni tajnik mons. Vjekoslav 

Huzjak imenovan prvim bjelovarsko-križevaèkim biskupom, 

biskupi su za novog generalnog tajnika imenovali vlè. Enca 

Rodinisa, dosadašnjeg tajnika u tajništvu HBK. Za njegova 

zamjenika imenovan je vlè. Fabijan Svalina, dosadašnji 

kancelar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. 

Novoimenovani bjelovarsko-križevaèki biskup imenovan je 

predsjednikom Vijeæa HBK za kler. Tu je službu do sada 

vršio pokojni mons. Prenða. Biskupi su razgovarali o 

hodoèašæu sveæenika koje æe se, u Sveæenièkoj godini, 

održati u Zagrebu 15. travnja ove godine. 

Prihvaæena je inicijativa za organizaciju nacionalnog susreta 

obitelji koji bi se trebao održati 2011. godine. 

Na zasjedanju je odluèeno da hrvatski predstavnici sudjeluju 

na meðunarodnom hodoèašæu ministranata u Rim u 

kolovozu ove godine. 

Na kraju zasjedanja biskupi su se osvrnuli na aktualnu 

društvenu situaciju u našoj zemlji.

27. sijeÄnja 2010. Umro zadarski nadbiskup Ivan PrenÄa Mons ... - IKA

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

27. sijeÄnja 2010. Umro zadarski nadbiskup Ivan PrenÄa Mons ... - IKA