You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
v i j e s t i n e w s 30. srpnja 2003. broj 30/2003<br />
INFORMATIVNA<br />
K A T O L I È K A<br />
A G E N C I J A<br />
VIJESTI TJEDNA<br />
Nova župa na Plitvicama<br />
Nakon više pokušaja ostvarenja stoljetne<br />
zamisli, na blagdan sv. Jakova Apostola,<br />
zaštitnika Krbavske biskupije 25. srpnja stupa<br />
na snagu dekret o utemeljenju župe Plitvice<br />
koja će uskoro dobiti i novu župnu crkvu i<br />
pastoralni centar<br />
Benkovac: O stambenom zbrinjavanju<br />
na području posebne državne skrbi<br />
Hrvatski Caritas aktivno se uključuje u pomoć<br />
najugroženijim obiteljima koji imaju pravo na<br />
zbrinjavanje na područjima od posebne<br />
državne skrbi u RH, zaključeno je na sastanku<br />
nadbiskupa Prenđe i Lovre Pejkovića<br />
Na ruševinama katedrale u Udbini<br />
proslavljena treća obljetnica osnutka<br />
Gospićko senjske biskupije<br />
Izgradit ćemo crkvu na čast svih koji su znali<br />
živjeti i umrijeti zato da bi se ovdje nastavio<br />
život u miru i sigurnosti. I za Hrvate i Srbe,<br />
katolike i pravoslavce, vjernike i nevjernike. U<br />
temelje te crkve postavit ćemo kamen izvađen<br />
iz temelja ove katedrale blagoslovljen od Pape<br />
mirotvorca, istaknuo je biskup Bogović<br />
Prosvjed biskupa Komarice Federalnoj<br />
televiziji zbog medijskog ignoriranja<br />
Katoličkog dana u BiH<br />
Biskup Komarica u prosvjednom pismu ističe<br />
kako to predstavlja očiti znak diskreditiranja<br />
katolika u BiH te će imati negativan odjek ne<br />
samo u domaćoj javnosti već i šire<br />
Dramatično stanje u Liberiji<br />
Europski Caritas upozorava Europsku uniju<br />
kako je pučanstvu u Liberiji potrebna hitna<br />
pomoć. Zbog toga je potrebno ukinuti sankcije<br />
ne samo za uvoz oružja, već i za izvoz<br />
liberijskoga prirodnog bogatstva kao što su<br />
zlato, dijamanti i drvo<br />
IZ SADRŽAJA<br />
Domovinske vijesti<br />
■ Premijera filma "Fra Andrija Kačić Miošić"<br />
■ Nadbiskup Bozanić s mladomisnicima Zagrebačke nadbiskupije<br />
■ 240. obljetnica posvete požeške prvostolnice<br />
■ Pastoralne promjene u Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji<br />
■ Predstavljeni dokumentarnih filmova "Sveti Oče" i "Alexssandro III. Pont."<br />
■ Piškera: Hodočašće Kraljici ribara i blagoslov zvona<br />
■ Susret biskupa Culeja s mladomisnicima Varaždinske biskupije<br />
■ Obiteljska ljetna škola: "Odgoj za brak i obitelj"<br />
■ Zadar: Večer hrvatske glagoljaške baštine<br />
Crkva u Hrvata<br />
■ Subotica: Mlada misa Gorana Vilova<br />
■ 11. obljetnica pokolja katolika u ljubijskom kraju<br />
■ Odgovor voditeljice TV programa na Federalnoj televiziji biskupu Komarici<br />
■ Novi nadbiskup Freiburga iz Subotičke biskupije<br />
■ Papin pozdrav profesorima i učenicima banjolučke gimnazije<br />
Inozemne vijesti<br />
■ Sveta Stolica za jačanje uloge Vijeća sigurnosti UN-a<br />
■ Slovački predsjednik uložio veto na zakon o pobačaju<br />
■ Redovnice protiv Busha<br />
■ Španjolska: Odobreno korištenje zametaka<br />
■ Kardinal Martini na ispitu<br />
■ Irački nadbiskup o "nesposobnosti američkih osvajača"<br />
■ Novi predsjednik Svjetskoga luteranskog saveza<br />
■ Vatikan osuđuje objavljivanje fotografija<br />
■ Ukrajina: Novi egzarhat<br />
■ Apel sa Svjetskog kongresa za dušobrižništvo Roma<br />
■ Papa pozvan u Francusku<br />
Prilog dokumenti<br />
■ Neka Crkva u Europi uđe u novo tisućljeće s knjigom Evanđelja<br />
■ Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha (4)<br />
Prilog prikazi<br />
■ Objavljena zbirka ugovora Svete Stolice s državama<br />
■ Mali katekizam o sakramentu pokore<br />
Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)<br />
/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /<br />
bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna banka<br />
Zagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / <strong>Bilten</strong> PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Film je snimljen u<br />
prigodi 300.<br />
obljetnice rođenja<br />
toga proslavljenog<br />
franjevca, pjesnika,<br />
sveučilišnog profesora<br />
Biskup Štambuk<br />
pozvao vjernike da u<br />
svojim obiteljima<br />
ugase<br />
glasnogovornikateleviziju,<br />
dajući više<br />
prostora molitvi i<br />
obiteljskom<br />
zajedništvu<br />
U tijeku susreta<br />
nadbiskup Bozanić<br />
mladomisnicima<br />
podijelio dekrete<br />
kojima im je povjerio<br />
službe u Zagrebačkoj<br />
nadbiskupiji<br />
Premijera filma "Fra Andrija Kačić Miošić"<br />
Makarska, 21.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
U sklopu "Makarskog ljeta<br />
2003", u nedjelju 20. srpnja<br />
održana je na Ljetnoj pozornici<br />
makarskoga Gradskog kina<br />
premijera znanstvenodokumentarnog<br />
filma "Fra<br />
Andrija Kačić Miošić", koji je<br />
snimljen u prigodi proslave<br />
300. obljetnice rođenja<br />
proslavljenog franjevca,<br />
sveučilišnog profesora, pisca<br />
više djela, među kojima se<br />
posebno ističe "Razgovor<br />
ugodni naroda slovenskoga".<br />
Od 1756. g. do danas tiskano je<br />
više od 70 izdanja te knjige, a<br />
neke su pjesme prevedene i<br />
objavljene na trinaest jezika<br />
(latinski, talijanski, engleski,<br />
njemački, francuski, češki,<br />
poljski, slovački, ruski,<br />
bugarski, makedonski, albanski<br />
i mađarski).<br />
Prije prikazivanja filma, koji<br />
traje 60 min, u kraćem<br />
informativnom izlaganju Žana<br />
Šulenta uvela je gledatelje u<br />
priču, istaknuvši ulogu Starca<br />
Milovana u hrvatskoj kulturi, a<br />
posebno njegov doprinos<br />
stvaranju hrvatskoga<br />
književnog jezika (štokavske<br />
ikavice). U filmu je prikazan<br />
život i prilike u kojima je<br />
proslavljeni pjesnik živio i<br />
djelovao. Od krštenice, pisane<br />
hrvatskim jezikom i pismom<br />
bosančicom, preko arhivskih<br />
dokumenata o stupanju u<br />
franjevački red i polaganju<br />
redovničkih zavjeta do<br />
objavljenih djela i herojske<br />
smrti, u kojoj je žrtvovao svoj<br />
život kao djelatnik kršćanskog<br />
caritasa, film prati fra Andriju u<br />
mjestima u kojima je živio i<br />
djelovao: Brist, Zaostrog,<br />
Makarska, Sumartin, Šibenik,<br />
Visovac i Osijek. Scenarij za<br />
film napisala je Ljubica<br />
Benović, redatelj je Ivan Jukić<br />
a izvršni producent Franjevačka<br />
provincija Presvetog<br />
Otkupitelja – Zbornik "Kačić".<br />
U filmu nastupaju akademski<br />
Nadbiskup Bozanić primio veleposlanika SAD-a<br />
Zagreb, 23.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednik Hrvatske biskupske<br />
konferencije zagrebački<br />
nadbiskup Josip Bozanić<br />
primio je 23. srpnja u Zagrebu<br />
veleposlanika Sjedinjenih<br />
Američkih Država Ralpha<br />
Franka u nastupni posjet,<br />
priopćeno je iz Ureda<br />
zagrebačkog nadbiskupa za<br />
Blagdan sv. Liberana u župi Slivno Ravno<br />
Slivno Ravno, 23.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) – Blagdan sv. Liberana<br />
svečano je proslavljen u srijedu<br />
23. srpnja misnim slavljem u<br />
zavjetnoj crkvici posvećenoj<br />
tome svecu, koja se nalazi<br />
zapadno od zaselka Slivno na<br />
brežuljku Jastrebova glavica.<br />
Crkvica je blagoslovljena 1862.<br />
g., no s vremenom biva<br />
oštećena, a obnovljena je<br />
zahvaljujući štovateljima iz<br />
Amerike, Australije i Njemačke<br />
te mjesnim župljanima.<br />
Više od 500 vjernika uputilo se<br />
na proslavu blagdana,<br />
predvođeni hvarsko-bračkoviškim<br />
biskupom Slobodanom<br />
Štambukom, župnikom don<br />
Senkom Antunovićem,<br />
nekadašnjim župnikom don<br />
Ljubom Pavićem, don Ivicom<br />
Babićem iz Los Angelesa i<br />
mons. Paulom Kaiserom iz<br />
Njemačke.<br />
Predvodeći misno slavlje<br />
biskup Štambuk blagoslovio je<br />
kip sv. Liberana te krstio dvoje<br />
djece, a u svojoj je propovijedi<br />
pojasnio u čemu je veličina<br />
čovjeka te pozvao vjernike da u<br />
svojim obiteljima ugase<br />
glasnogovornika-televiziju,<br />
dajući više prostora molitvi i<br />
Nadbiskup Bozanić s mladomisnicima Zagrebačke<br />
nadbiskupije<br />
Zagreb, 23.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Zagrebački nadbiskup Josip<br />
Bozanić susreo se u srijedu 23.<br />
srpnja s ovogodišnjim<br />
mladomisnicima Zagrebačke<br />
nadbiskupije u Nadbiskupskom<br />
dvoru u Zagrebu. Nadbiskup je<br />
ohrabrio mladomisnike na<br />
početku njihovoga svećeničkog<br />
služenja te ih potaknuo da budu<br />
oduševljeni navjestitelji<br />
evanđelja. Na kraju susreta<br />
podijelio im je prve pastoralne<br />
dekrete kojima im je povjerio<br />
službe u nadbiskupiji.<br />
Mladomisnik Danijel Dukić<br />
imenovan je župnim vikarom u<br />
župi Špansko u Zagrebu,<br />
Dražen Hladuvka župnim<br />
vikarom u župi Navještenja<br />
BDM u Velikoj Gorici, Goran<br />
Kocmanić župnim vikarom u<br />
slikar Mladen Veža, akademik<br />
Josip Bratulić, dr. Anđelko<br />
Mijatović, dr. Stipe Botica, dr.<br />
fra Karlo, fra Gabrijel Jurišić,<br />
guslar Ante Biočić te folklorna<br />
skupina mladih iz Metkovića.<br />
Film je obogaćen umjetničkim<br />
djelima kista i dlijeta, te<br />
ljepotom krajolika od<br />
Jadranskog mora do predjela uz<br />
Savu i Dravu.<br />
Sljedećeg dana, 21. srpnja, film<br />
je prikazan u prepunoj<br />
samostanskoj crkvi u<br />
Zaostrogu. Fra Gabrijel Jurišić<br />
sve je nazočne upoznao s<br />
nastankom filma i osnovnim<br />
podacima o životu i djelovanju<br />
Starca Milovana, a fra Izidor<br />
Grabovac o istome je na<br />
engleskom jeziku govorio<br />
inozemnim turistima, među<br />
kojima je bilo više od 50<br />
potomaka hrvatskih iseljenika<br />
iz 13 država. Iste je večeri film<br />
prikazan i u kino-dvorani u<br />
Gracu, sjedištu<br />
Gornjoprimorske općine.<br />
odnose s javnošću. U pratnji<br />
veleposlanika Franka bili su<br />
njegov zamjenik Patrick Moon<br />
i drugi tajnik Mitch Benedict.<br />
obiteljskom zajedništvu, jer<br />
obitelj je najveće sveučilište.<br />
Danas kad su prave ljudske<br />
vrijednosti obezvrijeđene, kada<br />
je laž istina, kada se donose<br />
zakoni koji degradiraju<br />
čovjeka, najveće bogatstvo koje<br />
čovjek može imati je obitelj,<br />
koja jedino može opstati uz<br />
molitvu, dodao je biskup<br />
Štambuk. Na kraju je zahvalio<br />
svima koji svojim ispravnim<br />
kršćanskim življenjem<br />
ostavljaju najveće bogatstvo<br />
svojoj djeci, koje im nitko ne<br />
može oduzeti bez obzira kroz<br />
kakve sve krize prolazili.<br />
župi Zaprešić I, Duje Kurtović<br />
župnim vikarom u župi Duga<br />
Resa, Domagoj Matošević<br />
župnim vikarom u župi sv.<br />
Blaža u Zagrebu, a Ivan<br />
Ninković župnim vikarom u<br />
župi Kutina. Nakon susreta<br />
nadbiskup Bozanić zadržao je<br />
mladomisnike na zajedničkom<br />
objedu.<br />
2 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Domovinske vijesti<br />
Nova župa na Plitvicama<br />
Gospić, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Biser hrvatske prirodne baštine<br />
Plitvička jezera, koja se nalaze<br />
na popisu UNESCO-a, konačno<br />
će dobiti svoju župu, a uskoro i<br />
sakralno zdanje za čime se na<br />
tom prostoru već više od<br />
stoljeća osjeća potreba. Na<br />
blagdan sv. Bonaventure 15.<br />
srpnja gospićko-senjski biskup<br />
Mile Bogović donio je dekret o<br />
osnivanju nove župe Plitvice u<br />
koju ulaze iz župe Korenica<br />
naselja Mukinje, Jezerce i<br />
Priboj a iz župe Drežnik-Grad<br />
Rastovača, Smoljanac, Korana i<br />
Poljanak. Za dan župe biskup<br />
Bogović je u suradnji sa<br />
svećenicima Slunjskog<br />
dekanata izabrao Duhovski<br />
ponedjeljak kada se slavi<br />
Blažena Djevica Marija kojoj je<br />
bila posvećena nekadašnja<br />
kapelica na Plitvičkim<br />
jezerima.<br />
Dekret stupa na snagu 25.<br />
srpnja ove godine na blagdan<br />
sv. Jakova Apostola, zaštitnika<br />
Krbavske biskupije, odnosno na<br />
treću godinu osnutka Gospićkosenjske<br />
biskupije. Biskup<br />
Bogović za župnika nove župe<br />
imenovao je u dogovoru s<br />
dubrovačkim biskupom<br />
Želimirom Puljićem župnika<br />
župe sv. Nikole iz Dubravke<br />
Iliju Janjića. On župu treba<br />
preuzeti do kraja srpnja pred<br />
župnikom iz Korenice Josipom<br />
Rafajem, slunjskim dekanom<br />
mons. Milom Pecićem i<br />
biskupijskim ekonomom vlč.<br />
Antom Trgovčevićem. Novi<br />
župnik će zahvaljujući Upravi<br />
NP Plitvice imati osiguran stan<br />
u kojem će boraviti do<br />
izgradnje župne crkve i<br />
pastoralnog centra. Na području<br />
nove župe je ruševna crkva Sv.<br />
Petra i Pavla u Priboju, dok će<br />
u Smoljancu trebati obnoviti u<br />
Domovinskom ratu uništenu<br />
drvenu crkvu Sv. Ivana<br />
Krstitelja.<br />
Više od stoljeća postoji<br />
zamisao da se na Plitvicama<br />
izgradi sakralno zdanje i osnuje<br />
župa. Još 1895. godine Društvo<br />
za uređenje i poljepšanje<br />
Plitvičkih jezera postavilo si je<br />
240. obljetnica posvete požeške prvostolnice<br />
Požega, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Svečanom Večernjom<br />
časoslova i euharistijskim<br />
slavljem koje je predvodio<br />
biskup Antun Škvorčević u<br />
Požegi je u četvrtak 24. srpnja<br />
proslavljena 240. obljetnica<br />
posvete požeške katedrale. Uz<br />
biskupa Škvorčevića u<br />
koncelebraciji su bili kanonici<br />
Stolnog kaptola sv. Petra na<br />
čelu sa svojim prepoštom i<br />
generalnim vikarom mons.<br />
Josipom Devčićem.<br />
U homiliji je biskup Škvorčević<br />
podsjetio na 24. srpnja 1763.<br />
godine, kada je veliki dobrotvor<br />
Požege zagrebački biskup<br />
Franjo Thauzy posvetio župnu<br />
crkvu Sv. Terezije Avilske,<br />
izgrađenu njegovim<br />
zauzimanjem i posebnom<br />
brigom carice Marije Terezije,<br />
o čemu svjedoči i latinski<br />
natpis nad ulazom u crkvu.<br />
Spomenuo je kako Providnost<br />
ima svoje putove, koje je<br />
moguće očitavati i na crkvi Sv.<br />
Terezije Avilske u Požegi.<br />
Naime, oni koji su krajem 19.<br />
stoljeća ukrašavali tu crkvu i na<br />
dva njezina glavna noseća stupa<br />
postavili velike zidne slike sv.<br />
Ćirila i Metoda u tehnici freske,<br />
čiji su autori hrvatski umjetnici<br />
Celestin Medović i Oton<br />
Iveković, nisu mogli predvidjeti<br />
da će upravo na blagdan sv.<br />
Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997.<br />
papa Ivan Pavao II. utemeljiti<br />
Požešku biskupiju i tu župnu<br />
crkvu uzdignuti na čast<br />
katedrale. Protumačio je<br />
vjernicima da posveta crkve<br />
znači izdvajanje jedne zgrade<br />
za mjesto sabranosti, susreta s<br />
Bogom, prinošenja<br />
euharistijske žrtve i slavljenje<br />
ostalih svetih otajstava te da je<br />
s druge strane posveta molitva<br />
da na određenom mjestu Bog<br />
bude blizu i djelatan među<br />
svojim narodom. Istaknuo je<br />
kako crkva Sv. Terezije u<br />
za zadaću da se na Plitvicama<br />
izgradi crkva. Na čelu odbora<br />
bio je zagrebački nadbiskup<br />
Juraj Posilović, koji je prije<br />
toga bio senjsko-modruški<br />
biskup. Zamisao je ponovno<br />
oživjela između dva rata, a<br />
pokroviteljstvo je preuzeo<br />
nasljednik biskupa Posilovića,<br />
biskup Antun Bauer, da bi<br />
kasnije pokroviteljstvo preuzeo<br />
zagrebački nadbiskup Alojzije<br />
Stepinac. Senjsko-modruški<br />
biskup Viktor Burić objavio je<br />
20. listopada 1939. godine<br />
proglas u kojem navodi da je<br />
izgradnja crkve na Plitvicama<br />
pitanje ne samo vjerske, već i<br />
narodne časti, koja će<br />
domaćem, ali i stranom<br />
posjetitelju reći da se nalazi u<br />
hrvatskoj ali i katoličkoj zemlji.<br />
Drugi svjetski rat onemogućio<br />
je ostvarenje te plemenite ideje,<br />
da bi ju 1999. ponovno<br />
pokrenuo župnik iz nekoliko<br />
kordunskih župa Josip Bogović,<br />
a oživotvorio ju je svojom<br />
odlukom gospićko-senjski<br />
biskup Mile Bogović.<br />
Požegi ima svoju arhitektonsku<br />
i umjetničku ljepotu i<br />
vrijednost, ali da je s njom<br />
povezana 240-godišnja<br />
duhovna povijest u koju su<br />
uključeni mnogi klanjatelji<br />
Bogu u duhu i istini, koji su u<br />
njoj obnavljali i produbljivali<br />
svoje krsno predanje Bogu i u<br />
Isusovoj euharistijskoj žrtvi<br />
prinosili žrtvu svoga vlastitog<br />
života te se tako ugradili kao<br />
živo kamenje u živo zdanje<br />
Isusove Crkve. Poželio je da u<br />
tom smislu požeška katedrala,<br />
kao majka i glava svih crkava<br />
biskupije, posluži izgradnji<br />
živog organizma mlade mjesne<br />
Crkve.<br />
Pjevanje je predvodio<br />
katedralni zbor pod ravnanjem<br />
mo. Alena Kopunovića<br />
Legetina. Na završetku slavlja<br />
svi sudionici dobili su listić na<br />
kojem su prikazane povijesnokulturne<br />
vrijednosti požeške<br />
katedrale.<br />
Pastoralne promjene u Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji<br />
Hvar, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />
tijeku mjeseca srpnja došlo je<br />
do pastoralnih promjena na<br />
župama Hvarsko-bračko-viške<br />
biskupije. Tako se fra Dušan<br />
Džimbeg razrješuje župničke<br />
službe u Povljima i Novom<br />
Selu, a za novog župnika<br />
imenovan je fra Damjan Čovo.<br />
Fra Milan Lapić razrješuje se<br />
župničke službe u Sumartinu, a<br />
za novog župnika imenovan je<br />
fra Božo Gulić. Don Emil<br />
Pavišić razriješen je službe<br />
župnika u Pitvama, te je<br />
imenovan za župnika u<br />
Vrsniku. Don Ljubomir Galov<br />
razriješen je službe župnika u<br />
Vrsniku te imenovan župnikom<br />
u Pitvama.<br />
Nakon više pokušaja<br />
ostvarenja stoljetne<br />
zamisli, na blagdan<br />
sv. Jakova Apostola,<br />
zaštitnika Krbavske<br />
biskupije 25. srpnja<br />
stupa na snagu dekret<br />
o utemeljenju župe<br />
Plitvice koja će<br />
uskoro dobiti i novu<br />
župnu crkvu i<br />
pastoralni centar<br />
Požeška župna crkva<br />
Sv. Terezije Avilske,<br />
koja je izgrađena<br />
zauzimanjem<br />
zagrebačkog biskupa<br />
Franje Thauzyja i<br />
posebnom brigom<br />
carice Marije<br />
Terezije, posvećena je<br />
24. srpnja 1763.<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
3
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Hrvatski Caritas<br />
aktivno se uključuje u<br />
pomoć najugroženijim<br />
obiteljima koji imaju<br />
pravo na zbrinjavanje<br />
na područjima od<br />
posebne državne skrbi<br />
u RH, zaključeno je na<br />
sastanku nadbiskupa<br />
Prenđe i Lovre<br />
Pejkovića<br />
Želja je i namjera<br />
autora projekta, u<br />
kojem je sudjelovalo<br />
devet ljudi, da se<br />
filmovi predstave na<br />
Filmskim festivalima<br />
religioznog karaktera<br />
koji se održavaju u<br />
svijetu. Filmovi će biti<br />
dostupni i široj<br />
javnosti na DVD i<br />
VHS snimci<br />
Benkovac: O stambenom zbrinjavanju na području<br />
posebne državne skrbi<br />
Benkovac, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednik Biskupske komisije<br />
HBK za skrb o naseljenicima<br />
zadarski nadbiskup Ivan Prenđa<br />
i pomoćnik ministra u<br />
Ministarstvu javnih radova,<br />
obnove i graditeljstva Lovro<br />
Pejković sastali su se 24. srpnja<br />
u župnom uredu sv. Ante u<br />
Benkovcu, priopćeno je iz<br />
Tiskovnog ureda Zadarske<br />
nadbiskupije. Na sastanku su<br />
bili nazočni i ravnatelj<br />
Hrvatskog Caritasa Mario<br />
Bebić, fra Nediljko Knezović i<br />
don Čedomil Šupraha, župnik u<br />
Benkovcu.<br />
Razgovaralo se o prevladavanju<br />
poteškoća koje ometaju<br />
stambeno zbrinjavanje<br />
naseljenika na području<br />
posebne državne skrbi.<br />
Istaknuto je zadovoljstvo<br />
dosadašnjim rezultatima<br />
zbrinjavanja kroz dodjelu<br />
otkupljenih kuća, dodjelu<br />
Predstavljeni dokumentarnih filmova "Sveti Oče" i<br />
"Alexssandro III. Pont."<br />
Zadar, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Dokumentarni filmovi "Sveti<br />
Oče" o pastirskom posjetu pape<br />
Ivana Pavla II. Zadru 9. lipnja<br />
2003. i "Alexssandro III. Pont."<br />
o posjetu pape Aleksandra III.<br />
1177. godine Zadru, scenarista i<br />
redatelja Vlade Zrnića, u<br />
proizvodnji Quadrum filma iz<br />
Zadra, predstavljeni su u<br />
četvrtak 24. srpnja u dvorištu<br />
Nadbiskupskog sjemeništa<br />
"Vicko Zmajević" u Zadru.<br />
U nazočnosti svećenika,<br />
redovnika i redovnica Zadarske<br />
nadbiskupije, predstavnika<br />
Županije i Grada, znanstvenih i<br />
kulturnih institucija, udruga i<br />
pokreta, te aktivnih sudionika u<br />
pretprogramima i liturgijskoj<br />
molitvi na susretu sa Svetim<br />
Ocem, zadarski nadbiskup Ivan<br />
Prenđa u pozdravnoj je riječi<br />
rekao da bi se o velikom<br />
događaju 9. lipnja moglo puno<br />
govoriti, no najbolje je "pustiti<br />
da film govori. Film ne<br />
prikazuje nešto izvan nas, nego<br />
je dio nas i živi u nama.<br />
Vrijeme koje živimo poslije<br />
Papina dolaska je vrijeme<br />
pohranjivanja Papinih riječi u<br />
nama i razmišljanja o njima".<br />
Pročitao je i pismo koje je<br />
predavač povijesti na<br />
dominikanskom sveučilištu<br />
Angelicum u Rimu dr. o.<br />
Stjepan Krasić uputio 10. lipnja<br />
zadarskom nadbiskupu,<br />
izražavajući duboke dojmove o<br />
doživljaju Papina posjeta<br />
Zadru.<br />
Sv. Jakov u Marini<br />
Marina kod Trogira, 25.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) – Tradicionalnim<br />
ophodom kroz mjesto, u<br />
kojemu su djevojke u narodnim<br />
nošnjama nosile cvijećem<br />
urešen kip sv. Jakova, a momci<br />
Generalni vikar Zadarske<br />
nadbiskupije mons. Ivan<br />
Mustać, koji je bio i<br />
predsjednik Organizacijskog<br />
odbora Papina pohoda Zadru,<br />
rekao je da će taj događaj biti<br />
nadahnuće u radu klera i laika i<br />
smjernica za njihovo daljnje<br />
djelovanje.<br />
Autor filmova Vlado Zrnić<br />
rekao je da je dolazak Svetog<br />
Oca vrhunac življenja koje<br />
jedno pokoljenje može<br />
doživjeti u svom gradu, te je to<br />
i bila ideja vodilja u nastanku i<br />
stvaranju filma, sa željom da se<br />
taj događaj dokumentira i<br />
ostane trajan zapis budućim<br />
naraštajima. Posebno je<br />
istaknuo činjenicu velike<br />
samosvijesti hrvatskog<br />
vjerničkog puka u 12. st. koje je<br />
već tada živjelo ideju<br />
neovisnosti i pripadnosti<br />
hrvatskome nacionalnom<br />
identitetu.<br />
Od desetak sati snimljenog<br />
radnog materijala, 40-minutni<br />
film "Sveti Oče" prikazuje<br />
scene pripremnih radova<br />
postavljanja pozornice, izrade<br />
jedra i jarbola, dolazak<br />
hodočasnika na Forum u rano<br />
maglovito jutro na Duhovski<br />
ponedjeljak, sam liturgijski<br />
program "Slavlje Šestog časa",<br />
s izvadcima govora nadbiskupa<br />
Prenđe i pape Ivana Pavla II., te<br />
ozračje cijelog susreta na<br />
Forumu 9. lipnja.<br />
U 15-minutnom<br />
dokumentarnom filmu<br />
župne i bratovštinske barjake,<br />
župa sv. Jakova u Marini kod<br />
Trogira proslavila je u petak 25.<br />
srpnja blagdan župnog<br />
zaštitnika.<br />
građevinskog zemljišta u<br />
državnim vlasništvu i<br />
građevinskog materijala za<br />
izgradnju obiteljskih kuća.<br />
Zaključeno je da će se Hrvatski<br />
Caritas aktivno uključiti u<br />
pomoć najugroženijim<br />
obiteljima koji imaju pravo na<br />
zbrinjavanje na područjima od<br />
posebne državne skrbi u<br />
Republici Hrvatskoj.<br />
"Alexssandro III. Pont.", u<br />
kojem se prikazuje autentični<br />
izvještaj kardinala Bossona o<br />
posjetu Aleksandra III. Zadru,<br />
koji je u svom originalnom<br />
zapisu samo za potrebe ovog<br />
filma snimljen u biblioteci<br />
Richardiana u Firenzi, o<br />
crkvenim, političkim i<br />
društvenim prilikama u 12. st.,<br />
te o značaju tadašnjeg Papina<br />
boravka u Zadru, govore mons.<br />
Eduard Peričić, dr. sc. Mladen<br />
Ančić i akademik Ivo<br />
Petriccioli.<br />
Na kraju večeri bila je<br />
prikazana i vinjeta o izložbi<br />
"Zlato i srebro Zadra" i<br />
zadarskoj sakralnoj baštini, uz<br />
zvuke koralne glazbe.<br />
Snimatelji filmova su Boris<br />
Poljak, Paško Bačić, Dražen<br />
Travaš i Tomislav Krnić.<br />
Glazbu je odabrala Olja<br />
Dubroja, a montaža je rađena u<br />
studiju društva "Urban Jungle"<br />
u Splitu. Producent filmova je<br />
Miho Zrnić Marinović. Želja je<br />
i namjera autora projekta, u<br />
kojem je sudjelovalo devet<br />
ljudi, da se filmovi predstave na<br />
Filmskim festivalima<br />
religioznog karaktera koji se<br />
održavaju u svijetu. Filmovi će<br />
biti dostupni i široj javnosti na<br />
DVD i VHS snimci. Autor<br />
filma Vlado Zrnić završio je<br />
Akademiju Belle Arti u<br />
Veneciji i voditelj je odsjeka<br />
Vizualne komunikacije na<br />
Likovnoj akademiji u Splitu.<br />
Misno slavlje u suslavlju s<br />
domaćim župnikom don<br />
Juricom Petkovićem i brojnim<br />
svećenicima u župnoj crkvi Sv.<br />
Jakova predvodio je fra Mate<br />
Nikola Rošić.<br />
4 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Domovinske vijesti<br />
Tragom nove blaženice do Gospe od Čarskog polja<br />
Čara, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Hrvatski narod štuje Gospu i<br />
brojna su njena svetišta diljem<br />
Hrvatske. Na otoku Korčuli, uz<br />
mnoge kapelice i crkvice<br />
posvećene nebeskoj Majci<br />
Mariji, najpoznatije je i<br />
najposjećenije svetište u Čari,<br />
gdje hodočaste Gospini<br />
štovatelji iz cijelog otoka, a 25.<br />
srpanj dan je našašća<br />
alabastrenog lika Majke Božje<br />
u Čavića luci. Taj lik s još 4<br />
bas-reljefa koji prikazuju život<br />
Blažene Djevice Marije i Isusa,<br />
potječu iz Notinghama (XV.<br />
stoljeće).<br />
Na sam blagdan 25. srpnja<br />
tradicionalno se okupilo<br />
mnoštvo vjernika s otoka,<br />
povratnika iz Australije i drugih<br />
zemalja kao i turista. Svoje<br />
štovanje Gospi došli su iskazati<br />
i redovnici i redovnice s otoka:<br />
dominikanci i dominikanke te<br />
sestre Družbe Kćeri milosrđa.<br />
Svi su se podsjetili su na to<br />
mjesto redovito hodočastili i<br />
blažena Marija Propetog i don<br />
Luka Depolo i tu nalazili utjehu<br />
i snagu za život.<br />
Nakon jutarnje mise u Čavića<br />
luci i blagoslova brodica,<br />
svečanu misu i ophod s likom<br />
BDM među vinogradima<br />
Čarskog polja uz pjevanje<br />
Gospinih pjesama i moljenje<br />
krunice predvodio je pročelnik<br />
Odbora za zvanja u<br />
Dubrovačkoj biskupiji don<br />
Ivica Puljić uz sudjelovanje<br />
svih svećenika s otoka kao i<br />
onih koji se odmaraju na<br />
Korčuli.<br />
Svoju je propovijed don Ivica<br />
posvetio oslikavanju<br />
mentaliteta našeg čovjeka i<br />
načinu kako ostvariti ispravni<br />
Na ruševinama katedrale u Udbini proslavljena treća<br />
obljetnica osnutka Gospićko senjske biskupije<br />
Udbina, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Svečanim misnim slavljem na<br />
ruševinama drevne krbavske<br />
katedrale u Udbini na blagdan<br />
zaštitnika gospićke katedrale<br />
Sv. Jakova proslavljena je 25.<br />
srpnja treća obljetnica osnutka<br />
Gospićko-senjske biskupije,<br />
najmlađe hrvatske biskupije.<br />
Misno slavlje, prvo nakon više<br />
od pet stotina godina na<br />
ostacima katedrale iz 12.<br />
stoljeća predvodio je gospićkosenjski<br />
biskup Mile Bogović<br />
zajedno s 16 svećenika<br />
Gospićko-senjske i Krčke<br />
biskupije i oko dvije stotine<br />
vjernika. Na misi je bio<br />
nazočan i potpredsjednik Vlade<br />
RH i predsjednik Vladine<br />
Komisije za odnose s vjerskim<br />
zajednicama dr. Goran Granić.<br />
Osim kamena temeljca buduće<br />
crkve i memorijalnog centra<br />
hrvatskih mučenika kojeg je<br />
blagoslovio papa Ivan Pavao II.<br />
u tijeku svoga trećeg pohoda<br />
Pitve proslavile zaštinika<br />
Pitve, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Svečanim ophodom i<br />
koncelebriranim misnim<br />
slavljem Pitve na otoku Hvaru<br />
proslavile su 25. srpnja blagdan<br />
svoga zaštitnika sv. Jakova. U<br />
koncelebraciji uz župnika don<br />
Emila Pavišića i predsjedatelja<br />
don Ivana Bodrožića bilo je i<br />
desetak svećenika Hvarskoga<br />
Hrvatskoj, biskup Bogović<br />
prikazao je i biskupijski štap<br />
krbavskih biskupa koji je nakon<br />
543 godine, nakon što je s<br />
Krbave otišao u Modruš, Novi<br />
Vinodolski i konačno u Senj,<br />
odakle ga je zagrebački<br />
nadbiskup Josip Bozanić uručio<br />
biskupu Bogoviću u Gospiću<br />
2000., kod uspostave biskupije.<br />
Biskup Bogović istaknuo je u<br />
značaj prostora Krbave za<br />
povijest Hrvatske i svu<br />
tragičnost plemstva i<br />
svećenstva na tim prostorima.<br />
Istaknuo je tragediju triju<br />
naraštaja Hrvata na tim<br />
prostorima, od Turaka 1493.<br />
godine, svojih sumještana pred<br />
blagdan sv. Lucije 1942. te<br />
1991. kada je taj kraj ostao<br />
gotovo bez katolika i crkava.<br />
Dolaskom treće generacije<br />
Hrvata iz Bosne ta vremena<br />
prestaju, a na treću obljetnicu<br />
uspostave nove biskupije<br />
uspostavljena je i nova župa<br />
Plitvice, grade se nove crkve,<br />
dekanata. Slavlju su se<br />
pridružila i 4 bogoslava i 2<br />
sjemeništarca Hvarsko-bračkoviške<br />
biskupije, koji su protekli<br />
tjedan proveli zajedno u<br />
obližnjem Vrisniku.<br />
Propovjednik je posebno<br />
istaknuo svečevu srčanost i<br />
impulzivnost, a i određenu<br />
vrstu "osjećaja za politiku".<br />
vjernički život, a to je vjera,<br />
pouzdanje u Boga i molitva.<br />
Primjer takvog života od vjere<br />
imamo u našoj novoj blaženici<br />
Mariji Propetog, istaknuo je,<br />
poručujući da jedino ljudi prave<br />
vjere i iskrenog pouzdanja u<br />
Boga mogu na najbolji mogući<br />
način graditi bolju budućnost i<br />
pomoći u rješavanju svih<br />
problema koji tište naš narod.<br />
Slavlje su uveličali i glazbenici<br />
HGU "Sv. Vicenca", te bratimi<br />
iz Blata.<br />
Župljani su se za blagdan<br />
pripremali trodnevnicom koju<br />
je predvodio don Ivica, ističući<br />
osobito važnost vezivanja<br />
ljudskog života uz Boga. U<br />
sklopu blagdana upriličena su i<br />
kulturna događanja kao i brojna<br />
zajednička druženja.<br />
ali se otkrivaju i stare. "Dok će<br />
arheolozi imati još mnogo<br />
posla, jer je hrvatsku prošlost<br />
prekrila zemlja i šikara, mi ne<br />
želimo da se iskopa bilo kakvo<br />
neprijateljstvo prema bilo<br />
kome. Izgradit ćemo crkvu na<br />
čast svih koji su znali živjeti i<br />
umrijeti zato da bi se ovdje<br />
nastavio život u miru i<br />
sigurnosti. I za Hrvate i Srbe,<br />
katolike i pravoslavce, vjernike<br />
i nevjernike. U temelje te crkve<br />
postavit ćemo kamen izvađen iz<br />
temelja ove katedrale<br />
blagoslovljen od Pape<br />
mirotvorca", istaknuo je biskup<br />
Bogović.<br />
Dr. Granić u svom je govoru,<br />
između ostaloga, istaknuo da<br />
hrvatska država treba zaštititi<br />
trajni opstanak svih na tim<br />
područjima te izrazio uvjerenje<br />
da je to "konačni povratak<br />
Hrvata i Crkve na udbinsko<br />
područje".<br />
Isus je usmjerio njegovu<br />
srčanost i zapaljivost da ne<br />
bude "sin groma" koji zatire<br />
druge ljude, pa je tako Jakov<br />
bio prvi od Apostola koji je dao<br />
život za Krista. Isto tako njegov<br />
urođeni osjećaj za politiku i<br />
snalaženje Isus je pretvorio u<br />
osjećaj za služenje braći.<br />
Dan našašća<br />
alabastrenog lika<br />
Majke Božje u Čavića<br />
luci<br />
Izgradit ćemo crkvu<br />
na čast svih koji su<br />
znali živjeti i umrijeti<br />
zato da bi se ovdje<br />
nastavio život u miru i<br />
sigurnosti. I za Hrvate<br />
i Srbe, katolike i<br />
pravoslavce, vjernike i<br />
nevjernike. U temelje<br />
te crkve postavit ćemo<br />
kamen izvađen iz<br />
temelja ove katedrale<br />
blagoslovljen od Pape<br />
mirotvorca, istaknuo<br />
je biskup Bogović<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
5
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Crkva Male Gospe na<br />
otoku Jadro<br />
"svjedokinja je<br />
povijesti i vjere,<br />
bdijući nad tim<br />
dijelom Zadarske<br />
nadbiskupije i<br />
arhipelagom koji ima<br />
mnogo Marijinih<br />
crkava", no ipak je<br />
posebna, "jer je izraz<br />
vjere ondašnjih<br />
saljskih ribara,<br />
svećenika i puka, koji<br />
su znali da je<br />
Marijina prisutnost<br />
jamstvo opstanka i<br />
napretka", istaknuo je<br />
nadbiskup Prenđa<br />
Mladi Požeške biskupije na Petrovom vrhu<br />
Daruvar, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />
planinarskom domu na<br />
Petrovom vrhu kod Daruvara<br />
boravila je od 18. do 25. srpnja<br />
skupina mladih Požeške<br />
biskupije. U tom razdoblju<br />
održavale su se dvije aktivnosti:<br />
taborovanje katoličke mladeži i<br />
specijalizacija animatora u<br />
sklopu ne projekta “Mladi za<br />
mlade” u organizaciji<br />
Povjerenstva za mlade Požeške<br />
biskupije, Ureda za mlade HBK<br />
i Salezijanske obitelji.<br />
Sudionici taborovanja svaki<br />
dan su produbljivali svoju vjeru<br />
i promišljali o životu kroz<br />
šutnje, razgovor, rad u<br />
Piškera: Hodočašće Kraljici ribara i blagoslov zvona<br />
Piškera, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Jedanaestu su godinu uzastopno<br />
u subotu 26. srpnja više stotina<br />
vjernika župe Sali,<br />
Dugootočkog dekanata i cijele<br />
Zadarske nadbiskupije, te<br />
brojni turisti hodočastili<br />
starodrevnoj crkvi Porođenja<br />
Marijina u mjestu Piškera na<br />
otoku Jadro u Kornatskom<br />
otočju. S gata zadarske rive u<br />
pet sati ujutro, na petosatnu<br />
hodočasničku plovidbu s<br />
vjernicima gradskih župa<br />
krenuli su brodovi Bačvica i<br />
Tornado, a u Salima na Dugom<br />
otoku Zadranima se pridružio<br />
brod Šangulin s brojnim<br />
otočanima, predvođenima<br />
saljskim župnikom don Dariom<br />
Tičićem i domaćim sinovima<br />
don Srećkom Frka Petešićem i<br />
don Zdenkom Milićem,<br />
hodočasteći svetištu Kraljice<br />
ribara, kako je u pozdravnoj<br />
riječi na Piškeri rekao župnik<br />
Tičić, u čast Male Gospe i<br />
spomen na brojne naraštaje<br />
saljskih ribara koji su u crkvi<br />
"tražili utjehu u Riječi Božjoj i<br />
snagu u Kruhu života".<br />
Svečano misno slavlje<br />
predvodio je zadarski<br />
nadbiskup Ivan Prenđa, u<br />
koncelebraciji s don Dariom,<br />
don Srećkom, don Zdenkom,<br />
don Emilom Bilaverom i don<br />
Antom Skračićem. Misa je<br />
započela blagoslovom zvona<br />
koje su darovali zaručnici Eva<br />
Marinković i Miroslav Horvat,<br />
i prvo je u povijesti te crkve za<br />
koju je nadbiskup Prenđa rekao<br />
da je "svjedokinja povijesti i<br />
vjere, bdijući nad tim dijelom<br />
Zadarske nadbiskupije i<br />
arhipelagom koji ima mnogo<br />
Marijinih crkava", no ipak je<br />
posebna, "jer je izraz vjere<br />
ondašnjih saljskih ribara,<br />
svećenika i puka, koji su znali<br />
da je Marijina prisutnost<br />
jamstvo opstanka i napretka".<br />
U propovijedi je zadarski<br />
nadbiskup pozvao vjernike da<br />
se otvore Kristu, jer po njemu<br />
čovjek ostvaruje pravi odnos s<br />
Bogom i čovjekom, kao Marija,<br />
koja je slika i put Crkve i uzor<br />
Kristova učenika, jer je "svoje<br />
srce temeljito otvorila Bogu i<br />
posve se predala u službu<br />
ostvarenja Božjeg plana", te da<br />
Riječ Božju ostvarujemo u<br />
svakodnevnom životu, poput<br />
nje, "žene i majke, koja je s<br />
Isusom i sv. Josipom živjela<br />
tvrdi nazaretski život, no sa<br />
sviješću da je Bog s njima<br />
mogli su ostvariti ono što je<br />
Bog htio, ne za ono doba, nego<br />
za čovječanstvo".<br />
Na kraju misnog slavlja, koje<br />
su pjevanjem tradicionalnih<br />
crkvenih napjeva uzveličali<br />
korišti i saljski župni zbor pod<br />
vodstvom s. Danke Žaper, s.<br />
Terezije Pervan i Zrinke Grbin,<br />
nadbiskup Prenđa i župnik<br />
Tičić potpisali su povelju o<br />
blagoslovu zvona, na kojem su<br />
upisana imena darovatelja, lik<br />
Bezgrešnog začeća BDM i stih<br />
"Slava Višnji Bogu i mir na<br />
zemlji ljudima dobre volje".<br />
Promjer zvona je 390 mm,<br />
težina 35 kg, ton "ha", a izliven<br />
je u poduzeću "Feniks Žalec" u<br />
Sloveniji.<br />
Ovogodišnje hodočašće<br />
označila je još jedna posebnost.<br />
Na putu prema Piškeri brodovi<br />
su stali kod otoka Borovnika, a<br />
hodočasnici su se, predvođeni<br />
župnikom, pomolili za don<br />
Srećka Lovretića, podrijetlom s<br />
Molata, kojeg su 1942. g. u<br />
trideset i prvoj godini života<br />
ubili partizani, potopivši ga s<br />
brodom vezanog za jarbol.<br />
Obilježavajući 60. obljetnicu<br />
njegove pogibije, što će na putu<br />
za Piškeru hodočasnici činiti i<br />
svake sljedeće godine, u<br />
spomen na žrtvu svećenika, na<br />
mjesto mučkog ubojstva<br />
vjernici su u more bacili ruže i<br />
vijenac, "znak neprolaznog<br />
vijenca slave kojim je okrunjen<br />
u vječnosti", kako reče don<br />
Dario Tičić. Nadbiskup Prenđa<br />
istaknuo je kako je žrtva don<br />
Srećka Lovretića sjeme novog<br />
života koje donosi velike<br />
skupinama i kateheze, dok su<br />
animatori imali programe<br />
specijalizacija za rad s djecom i<br />
za rad s mladima. Misu je<br />
svakodnevno slavio vlč. Robert<br />
Mokri, a gosti susreta bili su<br />
vlč. Perica Matanović, don<br />
Damir Stojić te Branimir<br />
Stanić.<br />
plodove.<br />
Cijeli slučaj zauzeto je<br />
istraživao Saljanin Vinko<br />
Buturić, koji se zahvalio Josipu<br />
Biliću i njegovoj obitelji,<br />
tadašnjem partizanskom<br />
funkcionaru, koji je službenim<br />
potvrdama dokazao čin i<br />
lokaciju ubojstva, potvrđujući<br />
argumentiranost Buturućevih<br />
pretpostavki da je upravo na<br />
jugu uvale Borovnika bilo<br />
mjesto tragične pogibije don<br />
Srećka Lovretića.<br />
Crkva Male Gospe izgrađena je<br />
1560. g. doprinosom saljskih i<br />
zadarskih ribara zbog vjerskih<br />
potreba brojnih ribara i<br />
trgovaca. Crkva je imala<br />
posebnog kapelana koji je bio i<br />
ribar tovariš, i uzdržavao se<br />
ribolovom, a od 19. st. brigu o<br />
njoj vodi saljski župnik. Nakon<br />
stoljeća redovnog bogoslužja,<br />
1939. g. u njoj je posljednji put<br />
održana misa. U II. svjetskom<br />
ratu bila je bolnica za ranjenike,<br />
a o spomenu na te žrtve<br />
svjedoči i hodočasnik na<br />
Piškeru Kaljanin Janko Franov,<br />
čija je sestra 1942. g. u konvoju<br />
izbjeglica, u leutu s osamdeset<br />
žena i djece, napadom iz zraka<br />
poginula, a majka je bila<br />
ranjena, s povjerenom skrbi o<br />
jednom drugom preživjelom<br />
djetetu. Nakon rata crkva je<br />
zaštićena kao spomenik kulture.<br />
Za proslave 1000. obljetnice<br />
prvog pisanog spomena<br />
ribarstva u Hrvata, koja se u<br />
Salima obilježava od 1995. g.,<br />
crkvu je 1993. g. blagoslovio<br />
zadarski nadbiskup Marijan<br />
Oblak, a obnovljena je i<br />
uređena za bogoštovlje velikim<br />
zalaganjem tadašnjeg saljskog<br />
župnika, pokojnog don Tita<br />
Šarina, koji je prije deset<br />
godina i pokrenuo srpanjsko<br />
hodočašće "Kraljici ribara" u<br />
Kornatskom otočju, sigurnom<br />
sidrištu ribarskih brodova,<br />
turističkih jedrilica i utočištu<br />
vjerničkog puka.<br />
6 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Domovinske vijesti<br />
Susret biskupa Culeja s mladomisnicima Varaždinske<br />
biskupije<br />
Varaždin, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Varaždinski biskup Marko<br />
Culej susreo se u subotu 26.<br />
srpnja u Biskupskom<br />
ordinarijatu u Varaždinu s<br />
petoricom ovogodišnjih<br />
mladomisnika Varaždinske<br />
biskupije, koje je zaredio 21.<br />
lipnja. Susretu su, uz biskupa<br />
Culeja, bili nazočni i njegovi<br />
suradnici generalni vikar mons.<br />
Ivan Godina i ekonom vlč.<br />
Josip Grošić. Osim<br />
mladomisnika nazočila su i<br />
četvorica svećenika, koji od<br />
jeseni sa službe župnih vikara<br />
prelaze na službu župnika.<br />
Obraćajući se okupljenim<br />
svećenicima na samom početku<br />
njihova pastoralnog služenja,<br />
biskup Culej pozvao je<br />
mladomisnike na zauzeto i<br />
odgovorno djelovanje te<br />
oduševljeno svjedočenje<br />
evanđelja. “Budite na Božjem<br />
srcu te u srcima svih vjernika<br />
kojima ste poslani služiti”,<br />
poručio je biskup, istaknuvši<br />
kako je svaki svećenik pozvan<br />
iskoristiti darove kojima ga je<br />
Bog obdario na dobrobit Crkve.<br />
Kazavši kako su svećenici<br />
današnjeg vremena posebno<br />
pozvani odgovoriti na različite<br />
izazove suvremenog društva,<br />
biskup Culej pozvao je mlade<br />
svećenike na neumorno<br />
pastoralno djelovanje, posebice<br />
na utemeljenje i unapređenje<br />
vjerskih skupina i udruga u<br />
župama te na uključivanje laika<br />
u pastoralne zadatke koje ne<br />
moraju nužno obavljati sami<br />
svećenici.<br />
S nekim konkretnim<br />
pastoralnim smjernicama<br />
nazočne je upoznao i generalni<br />
vikar mons. Godina, dok je<br />
ekonom Grošić govorio o<br />
financijskom sustavu i<br />
obvezama župnika i župnih<br />
vikara.<br />
U drugom dijelu susreta biskup<br />
Culej uručio je<br />
mladomisnicima i dosadašnjim<br />
župnim vikarima dekrete o<br />
daljnjoj pastoralnoj službi u<br />
župama Varaždinske biskupije.<br />
Četvorici mladomisnika<br />
uručeni su dekreti kojima se<br />
Obiteljska ljetna škola: "Odgoj za brak i obitelj"<br />
Zagreb, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Obiteljski centar Filozofskoteološkog<br />
instituta DI u<br />
Zagrebu priređuje od 27. do 31.<br />
kolovoza seminar za roditelje<br />
"Obiteljska ljetna škola". Škola,<br />
32. po redu, ove će se godine<br />
održati u Zagrebu, Fratrovac<br />
38. Tema toga već<br />
tradicionalnog susreta je<br />
"Odgoj za brak i obitelj".<br />
Školom se želi, putem<br />
interdisciplinarnih predavanja<br />
iz odgoja djece i mladih te kroz<br />
radionice i rasprave na<br />
okruglim stolovima, pomoći<br />
roditeljima da uspješnije i<br />
zadovoljnije odgajaju svoju<br />
djecu. Kako se, nadalje, navodi<br />
u priopćenju, ove se godine želi<br />
posvetiti posebna pozornost<br />
odgoju za partnerstvo, kako bi<br />
roditelji što djelotvornije<br />
pomogli djeci da se pripreme<br />
na budući bračni i obiteljski<br />
život. Isto tako, iskustvo<br />
dosadašnjih Škola pokazalo je<br />
kako je taj oblik pomaganja<br />
roditeljima uspješan i aktualan.<br />
Sudjelovanje na predavanjima i<br />
radionicama je besplatno.<br />
Roditelji mogu povesti sa<br />
Virovitički hodočasnici u Mariji Bistrici<br />
Marija Bistrica, 26.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) - Župljani sv. Roka iz<br />
Virovitice predvođeni fra<br />
Zvonimirom Križanovićem<br />
hodočastili su 26. srpnja u<br />
Mariju Bistricu kako bi<br />
Bezgrešnoj Djevici odali počast<br />
i zahvalnost za molitve i zaštitu<br />
na životnom putu. "Hodočastiti<br />
treba kroz cijeli život.<br />
Pokorom, pokajanjem, a onda i<br />
euharistijom kao slavljem. Bez<br />
križa ne može se doći ni do<br />
uskrsnuća", istaknuo je<br />
misionar u Beninu Toni Štefan,<br />
na misi koju je u crkvi na<br />
otvorenom predvodio za<br />
hodočasnike dvadesetak<br />
hrvatskih župa te vjernike iz<br />
Austrije i Mađarske.<br />
O važnosti duhovnog života<br />
kroz molitvu i odricanje te<br />
aspekte najviše molitve -<br />
euharistije u propovijedi je<br />
govorio fra Bonaventura Duda,<br />
podsjetivši i na opetovani Papin<br />
poziv vjernicima na zajedništvo<br />
obitelji. Obitelj je potrebna<br />
Crkvi. Uče nas to danas i sv.<br />
Joakim i Ana, roditelji Blažene<br />
Djevice Marije, uči nas to Riječ<br />
Božja. U obitelji se uči<br />
zajedništvo, pomirenje i svako<br />
dobro kojim Bog izgrađuje<br />
upućuju na službu župnih<br />
vikara, dok Mario Kopjar<br />
nastavlja u Rimu<br />
poslijediplomski studij liturgije<br />
i sakralne umjetnosti. Tako je<br />
Ozren Bizek imenovan<br />
kapelanom u Vidovcu, Josip<br />
Vidović preuzima službu<br />
župnog vikara u župi sv. Nikole<br />
u Koprivnici, Mladen Vuk<br />
imenovan je kapelanom u<br />
Nedelišću, a Stjepan Zadravec<br />
župnim vikarom u Pitomači.<br />
Mario Filipović, dosadašnji<br />
župni vikar u Virju, imenovan<br />
je župnikom u Donjim<br />
Mostima, Nikola Mikulić,<br />
dosadašnji župni vikar u<br />
Sračincu, imenovan je<br />
župnikom u župama Kuzminec<br />
i Imbriovec, Ivica Puškadija,<br />
dosadašnji župni vikar u<br />
Ivancu, imenovan je župnikom<br />
u Bednji, dok je Nenad Piskač,<br />
dosadašnji župni vikar u župi<br />
sv. Nikole u Koprivnici,<br />
imenovan župnikom nove župe<br />
Starigrad-Koprivnica, koja će<br />
se uskoro utemeljiti.<br />
sobom i djecu, pri čemu je<br />
organizirano njihovo čuvanje u<br />
tijeku predavanja. Također je<br />
moguće djelomično<br />
sudjelovanje, tj. samo<br />
poslijepodne, za one koji rade<br />
prije podne.<br />
Smještaj je, u ograničenom<br />
broju, rezerviran za sudionike<br />
izvan Zagreba i plaća se.<br />
Prijave traju do 22. kolovoza, a<br />
pobliže obavijesti mogu se<br />
dobiti na adresi: Filozofskoteološki<br />
institut DI u Zagrebu,<br />
Obiteljski centar, Palmotićeva<br />
31, tel. 01/48 03 000.<br />
svoju Crkvu. Ne zaboravimo taj<br />
poziv. Svi koji imaju obitelji,<br />
ali i mladi koji je se spremaju<br />
zasnovati neka ga budu svjesni<br />
i neka ga žive, pozvao je<br />
okupljeno vjerničko mnoštvo<br />
naš ugledni bibličar.<br />
Nakon euharistijskog slavlja i<br />
pobožnosti Majci Božjoj<br />
Bistričkoj, virovitički su<br />
vjernici sve osobne nakane i<br />
zahvale Bogu iskazali u molitvi<br />
križnog puta, te u oproštajnome<br />
ophodu neposredno prije<br />
povratka kućama.<br />
Biskup Culej pozvao<br />
je petoricu<br />
ovogodišnjih<br />
mladomisnika na<br />
zauzeto i odgovorno<br />
djelovanje te<br />
oduševljeno<br />
svjedočenje evanđelja<br />
Obiteljski centar<br />
Filozofsko-teološkog<br />
instituta DI u Zagrebu<br />
priređuje od 27. do<br />
31. kolovoza seminar<br />
za roditelje<br />
Misno slavlje u crkvi<br />
na otvorenom<br />
predvodio misionar<br />
Toni Štefan,<br />
propovijedao bibličar<br />
fra fra Bonaventura<br />
Duda<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
7
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Predstavljena je i<br />
kratka monografija o<br />
podbiokovskom selu<br />
Župi pod naslovom<br />
"Vitraji u Župi"<br />
U Saborskom je to<br />
bila prva krizma<br />
nakon Domovinskog<br />
rata<br />
Filijala župe sv.<br />
Josipa Radnika u<br />
Belišću već više od 2<br />
stoljeća ima svoje<br />
hodočasničko svetište<br />
sv. Ane na Dravi u<br />
Bistrincima<br />
Župa Biokovska: Crkva ukrašena vitrajima Josipa<br />
Botterija Dinija<br />
Župa Biokovska, 26.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) - U prigodi blagdana Sv.<br />
Jure Biokovskog, u crkvi Sv.<br />
Ivana Krstitelja u Župi<br />
Biokovskoj, izgrađene davne<br />
1600. g. te nakon što je bila<br />
razorena, izgrađena je nova<br />
1906. g., blagoslovljeni su 26.<br />
srpnja vitraji istaknutoga<br />
splitskog akademskog slikara<br />
Josipa Botterija Dinija. Crkva<br />
ima devet vitraja na kojima su<br />
prikazana temeljna Otajstva<br />
vjere i svetaca zaštitnika. U<br />
prigodi blagoslova<br />
predstavljena je i prigodna<br />
knjiga, kratka monografija o<br />
podbiokovskom selu Župi pod<br />
naslovom "Vitraji u Župi"<br />
autora Damira Šarca, Josipa<br />
Botterija Dinija i mjesnog<br />
župnika don Ivana Turića.<br />
Riječ je o Župi Biokovskoj koje<br />
je od 38 sela u općini Imotski<br />
bilo u svakom pogledu<br />
najnaprednije te je u tursko<br />
doba (1600) imala dvije crkve,<br />
a dobila ime, jer je bila sjedište<br />
župnika. Takđer se dekanatski<br />
ured nalazio u Župi od 1833. do<br />
1861. i od 1964. do 1973., a<br />
vicedeknatski od 1868. do<br />
1871. i od 1894. do 1903. Župa<br />
je dala 43 svećenika i više od<br />
290 fakultetskih ljudi, od kojih<br />
su dvojica akademici Josip<br />
Roglić (1906-1987) i prof. dr.<br />
Vladimir Luetić (1927-1999).<br />
Biskup Bogović u Plaškom i Saborskom<br />
Saborsko, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Gospićko-senjski biskup Mile<br />
Bogović predvodio je misno<br />
slavlje u Plaškom u subotu 26.<br />
srpnja na blagdan sv. Ane,<br />
nebeske zaštitnice župe Plaški.<br />
Pred mnoštvom vjernika,<br />
pretežito podrijetlom iz<br />
zapadne Bosne, kao i<br />
hodočasnika iz ostalih župa<br />
Ogulinskog dekanata, a u<br />
zajedništvu s više svećenika<br />
Blagdan sv. Ane u Kosovu<br />
Kosovo, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Blagdan sv. Ane svečano je<br />
proslavljen 26. srpnja u<br />
Kosovu, dijelu župe sv. Ante u<br />
Kninu, gdje je izgrađena crkva<br />
Sv. Ane. Nakon ophoda u crkvi<br />
je slavljena misa koju je<br />
zajedno s 15 svećenika<br />
Kninskoga i Drniškog dekanata<br />
predvodio je župnik Miljevaca<br />
Ogulinskog dekanata<br />
predvođenih ogulinskim<br />
dekanom mons. mr.<br />
Tomislavom Šporčićem i<br />
domaćim župnikom Zdenkom<br />
Skenderom, biskup Bogović je<br />
33 krizmanika podijelio<br />
sakrament potvrde.<br />
Nakon krizme u Plaškom,<br />
biskup Bogović je sa župnikom<br />
Skenderom prvi put nakon<br />
fra Ante Vukušić. U propovjedi<br />
je fra Ante istaknuo važnost<br />
odgoja djece koje očekuju<br />
velika iskušenja i izbori kao<br />
nekad djevojčicu Mariju iz<br />
Nazareta.<br />
Kosovo je trenutno slabo<br />
naseljeno mjesto u župi sv.<br />
Ante te se u crkvi svake prve<br />
Blagdan sv. Ane i Joakima u Bistrincima<br />
Belišće, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Filijala župe sv. Josipa Radnika<br />
u Belišću već više od 2 stoljeća<br />
ima svoje hodočasničko<br />
svetište sv. Ane na Dravi u<br />
Bistrincima. Za ovogodišnju<br />
proslavu blagdana sv. Ane i<br />
Joakima, hodočasnici i vjernici<br />
pripremali su se trodnevnicom<br />
koju je predvodio fra Milan<br />
Šokčević, franjevac trećoredac i<br />
gvardijan samostana u Krku. U<br />
svojim propovijedima fra Milan<br />
osvrnuo se na nedavni pohod<br />
Pape Osijeku i "zlatnoj "<br />
Slavoniji te istaknuo vrijednost<br />
ljudskog rada i važnost zemlje,<br />
dara koji nam je Bog dao da<br />
njime upravljamo sebi na korist<br />
i Bogu na slavu. Spomenuo je i<br />
važnost obitelji, napose<br />
obiteljskog odgoja te pozvao<br />
majke da poput sv. Ane budu<br />
revne žene i hrabre majke te da<br />
u ovom vremenu moraju biti<br />
one koje će Boga približiti<br />
svojoj djeci. Brojne su nesreće<br />
u minulom stoljeću poharale<br />
slavonski kraj. Ljudi još<br />
osjećaju boli nedavnoga<br />
domovinskog rata, stoga je fra<br />
Milan istaknuo i važnost<br />
prihvaćanja svojega križa i<br />
vrijednost žrtve u životu<br />
vjernika.<br />
Na blagdanskim jutarnjim<br />
misama okupilo se mnoštvo<br />
hodočasnika i domaćih<br />
vjernika. Fra Milan je 26.<br />
srpnja predvodio i središnje<br />
Slavlje su uz brojne župljane i<br />
goste koji su stigli iz čitave<br />
Dalmacije, uveličali pjevanjem<br />
članovi HNK Split, solisti<br />
Snježana Katić, Ivica Čikeš i<br />
Stefan Kokoškov, te vokalni<br />
kvintet Teatar. Nakon koncerta<br />
upriličen je domjenak ispred<br />
župne kuće, izgrađene još<br />
1872., a nedavno obnovljene,<br />
zahvaljujući upravo don Ivanu<br />
Turiću, koji se nakon gotovo<br />
četrdeset godina misionarstva u<br />
Latinskoj Americi 1997. vratio<br />
u rodnu župu, te uz pomoć<br />
darovatelja uspio u kratkom<br />
vremenu napraviti velika djela.<br />
Domovinskog rata podijelio<br />
sakrament krizme za 6<br />
krizmanika u novoj, na<br />
ruševinama stare crkve<br />
izgrađenoj suvremenoj crkvi<br />
Sv. Ivana Nepomuka u<br />
Saborskom. Glavna biskupova<br />
poruka u homiliji bila je da na<br />
misama sudjeluju ne samo<br />
majke i žene, već i muškarci i<br />
očevi.<br />
nedjelje u mjesecu slavi misa<br />
za vjernike koji žive na tom<br />
području. Crkva Sv. Ane je u<br />
tijeku Domovinskog rata<br />
razorena do temelja, ali je<br />
nakon oslobođenja radom<br />
kninskih franjevaca uz pomoć<br />
Provincije Presvetog<br />
Otkupitelja ponovno izgrađena.<br />
euharistijsko slavlje i u<br />
propovijedi se osvrnuo na<br />
likove naših novih blaženika te<br />
ženama istaknuo kao primjer za<br />
nasljedovanje u ovom vremenu<br />
bl. Mariju od Propetog, a<br />
muževima i mladićima bl.<br />
Ivana Merza. Osvrćući se i na<br />
sjajne likove sv. Anu i Joakima,<br />
pozvao je još jednom da obitelj<br />
bude Crkva u malom, a<br />
roditelje da budu hrabri<br />
odgojitelji svoje djece na kojma<br />
ostaje budućnost Crkve i<br />
naroda. Po završetku<br />
poslijepodnevnoga<br />
euharistijskog slavlja, na kojem<br />
se okupilo više stotina vjernika<br />
i hodočasnika, uslijedio je<br />
blagoslov majki i male djece.<br />
8 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Domovinske vijesti<br />
Lipovača: Biskup Srakić blagoslovio crkvu Sv. Ane<br />
Lipovača, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Đakovački i srijemski biskup<br />
Marin Srakić blagoslovio je na<br />
blagdan sv. Joakima i Ane 26.<br />
srpnja crkvu Sv. Ane u selu<br />
Lipovača, filijali župe sv.<br />
Josipa radnika Vukovar-Borovo<br />
naselje. Na mjestu opustošene<br />
crkve podignuta je nova, na<br />
površini 14× 7 m i sakristija,<br />
dovoljno velika za potrebe<br />
tamošnjih vjernika koji su se u<br />
Zadar: Večer hrvatske glagoljaške baštine<br />
Zadar, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
sklopu 43. glazbenih večeri u<br />
Sv. Donatu u Zadru u crkvi Sv.<br />
Donata održan je 26. srpnja 6.<br />
koncert "Večeri hrvatske<br />
liturgijske glagoljaške baštine"<br />
na kojoj su starohrvatskoglagoljaško-crkveno<br />
pjevanje<br />
izveli pučki crkveni pjevači iz<br />
Omišlja na otoku Krku,<br />
Šepurina na otoku Prviću i<br />
Sestrunja na otoku Sestrunj.<br />
Posebnost ovogodišnjeg<br />
koncerta, kojem je urednik<br />
etnolog Livio Marjan, jest<br />
predstavljanje posve različitih<br />
oblika pjevanja unutar<br />
glagoljaškog fundusa i to<br />
sjevernoga (kvarnerskog) i<br />
južnog (dalmatinskog) tipa,<br />
koje su pjevači izvodili<br />
naizmjenice. Pjevači iz Omišlja<br />
na Krku pjevali su dijelove<br />
Mise, Večernje i druge napjeve<br />
kroz godinu na<br />
staroslavenskkom jeziku, u<br />
svom tipično kvarnerskom<br />
melosu. Pjevači iz Šepurina<br />
pjevali su te iste liturgijske<br />
tekstove na starohrvatskom<br />
"Šćavetu", u svom tipično<br />
dalmatinskom, gotovo<br />
klapskom napjevu. Pjevanje tih<br />
drevnih napjeva održava se uz<br />
ulazni ophod s feralima<br />
Velikog petka, svirkom na<br />
sopele, udaranjem šibama iz<br />
nekadašnjeg običaja "Baraban"<br />
u Velikom tjednu, sa<br />
čegrtaljkama i zvončićima koji<br />
su najavili svečani "Tebe Boga<br />
hvalimo", kojeg su pjevali<br />
domaći pjevači iz Sestrunja.<br />
Između pjevanja čitani su<br />
liturgijski tekstovi iz<br />
glagoljaškog Misala i<br />
hrvatskoga bogoslužbenika.<br />
Posebno je istaknuta vrijednost<br />
omišaljskog napjeva,<br />
hvalospjeva "Veličit duša moja<br />
Gospoda", gdje se u jednom<br />
retku nalaze elementi<br />
gregorijanskog korala i<br />
drevnoga kvarnerskog<br />
dvoglasja. Važno je istaknuti da<br />
se pod svodovima Sv. Donata<br />
mogao čuti i drevni "Gospodi<br />
pomiluj", kojeg su Sestrunjci<br />
obnovili nakon 40 godina za tu<br />
prigodu. Među pjevačima iz<br />
Šepurina isticali su se solisti,<br />
koji su pjevali različite napjeve<br />
čitanja kroz crkvenu godinu.<br />
Prof. Marjan istaknuo je da je<br />
glagoljaško pjevanje<br />
jedinstvena sastavnica hrvatske<br />
kulture, koja ide uz bok velikim<br />
Proslava blagdana sv. Ane i Joakima u Osijeku<br />
Osijek, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Crkveni god u župi sv. Ane u<br />
Tenji, osječkome prigradskom<br />
naselju, na svetkovinu<br />
posvećenu roditeljima Blažene<br />
Djevice Marije u subotu 26.<br />
srpnja proslavljen je s dva<br />
misna slavlja. Jutarnju misu<br />
predvodio je župnik Tomislav<br />
Cvenić, a svečanu Pero Mijić,<br />
superior Rezidencije družbe<br />
Isusove iz Osijeka.<br />
O. Pero je u prigodnoj<br />
propovijedi usporedio Aninu i<br />
Joakimovu ljubav, uzajamno<br />
poštovanje i zajedničku<br />
roditeljsku brižnost za dobrobit<br />
svojega djeteta s prilikama u<br />
obiteljima današnjice i,<br />
općenito, suvremenim<br />
međuljudskim odnosima.<br />
Mnoštvo Osječana na blagdan<br />
Budimci: Blagoslov nove crkve<br />
Budimci, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Budimcima je 27. srpnja<br />
posvećena i blagoslovljena<br />
nova crkva Presvetog Trojstva,<br />
koju su izgradili protjerani<br />
Hrvati iz Srijema. Kamen<br />
temeljac postavljen je 1995.,<br />
crkvu je projektirao našički<br />
arhitekt Julijan Domanovac.<br />
Površina crkve je 220 četvornih<br />
metara, a izgradnju su pomogli<br />
Osječko-baranjska županija,<br />
Đakovačka i Srijemska<br />
biskupija, te brojni<br />
gospodarstveni subjekti i<br />
vjernici svojim prilozima. Pred<br />
mnoštvom mještana i njihovih<br />
gostiju, misno slavlje predvodio<br />
je đakovački i srijemski biskup<br />
Marin Srakić zajedno s<br />
domaćim župnikom Zvonkom<br />
Zuanovićem te svećenicima<br />
velikom broju okupili na slavlju<br />
na kojemu je sudjelovalo i 12<br />
svećenika. Biskup je<br />
blagoslovio i novi oltar i<br />
oltarnu sliku sv. Ane, rad fra<br />
Budimira Cvitkovića.<br />
spomenicima hrvatske<br />
nacionalne baštine, koju treba<br />
ljubomorno čuvati i njegovati.<br />
Posebno je zahvalio s.<br />
Valentini Marinović, prof.<br />
crkvene glazbe na Teološkom<br />
fakultetu u Rijeci, koja je<br />
predvodila pjevače iz Omišlja,<br />
te Anti Skroza, koji predvodi<br />
crkveno pučko pjevanje u<br />
Šepurini. Koncert je završio<br />
zajedničkim pjevanjem<br />
izvođača i publike drevnih<br />
marijanskih litanija, koje su<br />
predvodili pjevači iz Sestrunja.<br />
Na koncertu su, uz brojne<br />
posjetitelje bili i zadarski<br />
nadbiskup Ivan Prenđa,<br />
akademik Jerko Bezić i ostali<br />
uglednici zadarskoga kulturnog<br />
i javnog života. Izvorno<br />
hrvatski fenomen, glagoljaško<br />
bogoslužje, u povijesti je<br />
odigrao važnu ulogu u<br />
očuvanju nacionalnog identiteta<br />
Hrvata na Jadranu i najstariji je<br />
europski primjer inkulturacije<br />
rimske liturgije, a Hrvati su<br />
jedini katolički narod na svijetu<br />
koji je prije II. vatikanskog<br />
koncila imao povlasticu<br />
slavljenja rimskog obreda na<br />
narodnom jeziku.<br />
je pohodilo i groblje Sv. Ane,<br />
gdje je prvo misno slavlje<br />
predvodio župni vikar župne<br />
crkve Sv. Josipa Radnika<br />
Krešimir Aračić, sljedeće<br />
gornjogradski župni vikar<br />
Većeslav Tumir, a<br />
poslijepodnevnu misu na tome<br />
osječkom groblju predvodio je<br />
vlč. Krešimir Bulat.<br />
Valpovačkog dekanata.<br />
Blagoslivljajući novu crkvu,<br />
biskup je zahvalio svima koji<br />
su na bilo koji način pridonijeli<br />
izgradnji te istaknuo kako crkva<br />
nije samo zgrada, već crkvu<br />
čine vjernici za koje se nada da<br />
će i dalje izgrađivati živu<br />
Crkvu kao i čitavo mjesto, kao<br />
što su zajednički pomogli<br />
izgraditi novu crkvu.<br />
Nastupili pučki<br />
pjevači iz Omišlja,<br />
Šepurina i Sestrunja<br />
Blagdan proslavljen<br />
euharistijskim<br />
slavljima i pohodom<br />
gradskom groblju Sv.<br />
Ane<br />
Crkvu Presvetog<br />
Trojstva, koju su<br />
izgradili protjerani<br />
Hrvati iz Srijema,<br />
blagoslovio je biskup<br />
Srakić<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
9
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Novoimenovana ulica<br />
proteže se 2,5 km od<br />
Šetališta kalafata na<br />
istok, preko Žnjanskog<br />
platoa do Puta<br />
Žnjanja na zapadu<br />
Prigodnu propovijed<br />
o vrijednosti<br />
svećeničkog poziva<br />
održao je čuvar<br />
bistričkog svetišta<br />
mons. Lovro Cindori<br />
Don Mario Volarević<br />
peti je svećenik iz<br />
župe sv. Nikole u<br />
Metkoviću, utemeljene<br />
1969. g.<br />
Splitsko šetalište dobilo ime pape Ivana Pavla II.<br />
Split, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – Na<br />
prijedlog Nadbiskupskog<br />
ordinarijata Splitsko-makarske<br />
nadbiskupije, Splitsko Gradsko<br />
vijeće na posljednjoj sjednici<br />
donijelo je odluku o<br />
imenovanju 2,5 kilometara<br />
duge ulice uz more, od Zente<br />
do Žnjanja, Šetalištem pape<br />
Ivana Pavla II.<br />
Novoimenovana ulica proteže<br />
se od Šetališta kalafata na istok,<br />
preko Žnjanskog platoa do Puta<br />
Žnjanja (kod hotela Zagreb) na<br />
zapadu.<br />
U obrazloženju Komisije za<br />
imenovanje i preimenovanje<br />
ulica i trgova ističe se da je<br />
želja predlagatelja bila<br />
Biskup Bogović u Generalskom Stolu<br />
Generalski Stol, 27.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) – Gospićko-senjski<br />
biskup Mile Bogović predvodio<br />
je u nedjelju 27. srpnja svečano<br />
misno slavlje u župnoj crkvi<br />
Sv. Antuna Padovanskog u<br />
Generalskom Stolu, s domaćim<br />
župnikom Antunom Luketićem,<br />
na kojoj je podijelio sakrament<br />
potvrde. Sakrament potvrde<br />
primila su 23 vjeroučenika iz<br />
župa Generalski Stol i Brest<br />
Mrežnički. U propovijedi je<br />
biskup Bogović govorio o<br />
potrebi vrednovanja onih koji<br />
su dali svoj život i sebe za<br />
druge, a u svjetlu inicijative<br />
izgradnje Crkve hrvatskih<br />
obilježiti posjet Splitu jednog<br />
od najvećih svjetskih<br />
uglednika, koji je upravo na<br />
Žnjanju 1998. godine, pred pola<br />
milijuna vjernika predvodio<br />
svečano misno slavlje.<br />
Suglasnost s promjenom naziva<br />
ulice dao je i Gradski kotar<br />
Trstenik.<br />
mučenika i memorijalnog<br />
centra u Udbini, koja se podiže<br />
u spomen na sve one koji su u<br />
tijeku povijesti položili svoj<br />
život za Hrvatsku. U ime<br />
župljana biskup Bogović je<br />
dobio dar, uvezenih svih 28<br />
brojeva župskog lista<br />
"Obraćenje".<br />
Mladom misom u Oštricama zaključena slavlja petorice<br />
ovogodišnjih mladomisnika Varaždinske biskupije<br />
Oštrice, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Misnim slavljem koje je u<br />
nedjelju 27. srpnja u svojoj<br />
rodnoj župi Oštrice pokraj<br />
Novog Marofa predvodio vlč.<br />
Mario Kopjar, zaključena su<br />
ovogodišnja mladomisnička<br />
slavlja petorice novih svećenika<br />
Varaždinske biskupije. Svečano<br />
euharistijsko slavlje na<br />
otvorenom uz župnu crkvu Sv.<br />
Fabijana i Sebastijana okupilo<br />
je mnoštvo vjernika iz župe<br />
Oštrice i okolnih župa, a uz<br />
domaćeg župnika Ivicu Horvata<br />
suslavilo je više svećenika,<br />
među kojima su bili i oni<br />
rodom iz tog kraja te<br />
ovogodišnji mladomisnici.<br />
Prigodnu propovijed o<br />
vrijednosti svećeničkog poziva<br />
održao je čuvar svetišta Majke<br />
Božje Bistričke mons. Lovro<br />
Cindori. Za svoje<br />
mladomisničko geslo Kopjar je<br />
uzeo riječi “Zahvaljujte<br />
Gospodinu jer je dobar jer je<br />
vječna ljubav njegova”. Mario<br />
Kopjar nastavlja u Rimu<br />
poslijediplomski studij liturgije<br />
i sakralne umjetnosti.<br />
Mladomisnička slavlja u<br />
Varaždinskoj biskupiji započela<br />
su 22. lipnja u Lepoglavi, gdje<br />
je svoju prvu misu predvodio<br />
Ozren Bizek. Mladomisničko<br />
slavlje pod geslom “Gospodin<br />
je pastir moj, jer mi je zdesna<br />
neću posrnuti” održano je na<br />
otvorenom uz župnu crkvu<br />
Bezgrešnog začeća BDM.<br />
Propovijedao je župnik u<br />
Zajezdi Kruno Detić. Zatim je<br />
6. srpnja Josip Vidović slavio<br />
mladu misu na otvorenom uz<br />
kapelicu Sv. Nikole u Strmcu u<br />
župi Petrijanec. Za geslo je<br />
uzeo riječi “Bože sačuvaj da se<br />
ičim ponosim osim križem<br />
Gospodina našega Isusa Krista.<br />
Metković: Mlada misa don Maria Volarevića<br />
Metković, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Don Mario Volarević slavio je<br />
27. srpnja svoju mladu misu<br />
zajedno s više svećenika u župi<br />
sv. Nikole u Metkoviću.<br />
Obraćajući se brojnim<br />
okupljenim vjernicima,<br />
propovjednik don Petar Ćondić<br />
Kapetanov istaknuo je veliku<br />
ulogu koju svećenik ima u<br />
današnje teško doba, jer i<br />
svećenik je samo čovjek, koji je<br />
slab i podložan grijehu, a<br />
današnji trend, posebno u<br />
zapadnom svijetu, je da se<br />
svećenik što više obezvređuje<br />
te se uspoređuje s običnim<br />
službenicima, koji obavljaju<br />
određene poslove u Crkvi.<br />
Stoga je pozvao vjernike da<br />
svoje svećenike prate<br />
molitvama kako bi bili pastiri i<br />
predvodnici svome puku te<br />
ustrajali u svome pozivu da<br />
budu sveti i da svoje narod<br />
vode tom cilju.<br />
Na kraju misnog slavlja, koje<br />
su sviranjem i pjevanjem<br />
uveličali tamburaški i župni<br />
zbor sv. Nikole pod vodstvom<br />
s. Marijane Cvitanović,<br />
vjernicima se obratio<br />
Prigodnu propovijed održao je<br />
župnik u Svetom Jurju u Trnju<br />
Darko Kelemenić.<br />
Mladomisnik Stjepan Zadravec<br />
predvodio je mladu misu u<br />
župnoj crkvi Sv. Nikole u<br />
Varaždinu 11. srpnja, a<br />
propovijedao je svećenik<br />
Varaždinske biskupije na<br />
poslijediplomskom studiju mr.<br />
Nenad Malović. Za svoje<br />
mladomisničko geslo Zadravec<br />
je uzeo riječi “Gdje je ljubav i<br />
prijateljstvo, ondje je i Bog”.<br />
Mladomisnik Mladen Vuk<br />
predvodio je svečano slavlje<br />
20. srpnja u svojoj rodnoj župi<br />
Sveti Juraj u Trnju u<br />
Međimurju. Propovijed je<br />
održao direktor “Glasa<br />
Koncila” Nedjeljko Pintarić. Za<br />
geslo je Vuk uzeo riječi “Biti s<br />
Kristom u ljubavi prema<br />
bližnjemu!”.<br />
mladomisnik i zahvalio se<br />
najprije Bogu, što ga je pozvao<br />
u svoju svetu službu,<br />
roditeljima i prijateljima te<br />
nekadašnjem župniku don<br />
Filipu Paviću, a i svima onima<br />
koji su ga pratili svojim<br />
žrtvama i molitvama da ustraje<br />
u svome pozivu.<br />
Don Mario Volarević zaređen<br />
je za svećenika 29. lipnja u<br />
Makarskoj, te je peti svećenik<br />
iz te metkovske župe od 1969.<br />
godine, kada je ta župa<br />
utemeljena.<br />
10 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Domovinske vijesti<br />
Godišnja nagrada grada Korčule bratovštini “Gospe od<br />
Utjehe – Pojasa”<br />
Korčula, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
povodu proslave Dana Korčule<br />
i suzaštitnika toga grada sv.<br />
Todora, nakon punih sedam<br />
godina otvorena je 27. srpnja<br />
obnovljena zgrada Gradske<br />
vijećnice. Obnova je stajala<br />
58.000 kuna, a novac je za<br />
tehničku opremu osiguran je iz<br />
"Glasnici mira" u Iloku<br />
Ilok, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />
Iloku je u nedjelju 27. srpnja<br />
gostovao glazbeni sastav<br />
"Glasnici mira" koji čine<br />
obitelji sa po 13 djece Jasne i<br />
Ivana Božić iz Pleternice i<br />
Ružice i Josipa Vukašinović iz<br />
Velike. Te mnogočlane obitelji<br />
svjedočenjem i pjesmom, te<br />
prodajom svojih audio kaseta i<br />
CD-a prikupljaju sredstva za<br />
knjige i školski pribor svojih<br />
učenika.<br />
U obitelji Ivana Božića na jesen<br />
će pohađati školu devet, a u<br />
obitelji Josipa Vukašinovića<br />
šest učenika. U Ilok su došli<br />
očevi obitelji i osmero djece iz<br />
obje obitelji. Pjevali su na sve<br />
četiri mise u crkvi Sv. Ivana<br />
Kapistrana a na kraju misnih<br />
slavlja iznosili svoja<br />
svjedočanstva. Očevi obitelji<br />
Preminuo svećenik Ivan Buršić<br />
Pazin, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Domu zdravlja u Pazinu u<br />
subotu 26. srpnja preminuo je<br />
svećenik Porečko-pulske<br />
biskupije Ivan Buršić u 83.<br />
godini života. Misa zadušnica<br />
služena je 27. srpnja u župnoj<br />
crkvi Sv. Petra i Pavla u<br />
Gologorici. Misu i obred ukopa<br />
predvodio je porečko-pulski<br />
biskup Ivan Milovan uz<br />
koncelebraciju svećenika<br />
Porečko-pulske biskupije. U<br />
propovijedi je biskup Milovan<br />
istaknuo da su se okupili kako<br />
bi izrazili zahvalnost pokojnom<br />
župniku za njegov svećenički<br />
život i rad te da kao zajednica<br />
vjernika mole da ga Bog,<br />
gradskog proračuna, te iz<br />
Ministarstva kulture za obnovu<br />
te srednjovjekovne zgrade, u<br />
kojoj je održana svečana<br />
sjednica Gradskog vijeća. Na<br />
svečanoj sjednici uručena su i<br />
priznanja Grada za 2003.<br />
godinu. Kolektivnu godišnju<br />
nagradu dobila je korčulanska<br />
odvažno svjedoče o osobnom<br />
obraćenju po zagovoru Majke<br />
Božje čije štovanje šire na<br />
svojim pohodima, promjeni<br />
osobnog stava o životu i<br />
prihvaćanju svakog začetog<br />
djeteta. Geslo glazbenog<br />
sastava je "Svako začeto je i<br />
rođeno dijete". Njihovo<br />
svjedočanstvo o Božjoj<br />
providnosti, nastavljalo se na<br />
nedjeljno evanđelje u kojem se<br />
opisuje Isusovo čudo<br />
umnažanja kruha i riba. Te<br />
obitelji svjedoče da ih<br />
"pouzdanje u Boga nikada nije<br />
iznevjerilo". "Znamo da Bog<br />
traži naš rad i napor, ali uvijek<br />
računamo na njegovu<br />
providnost i blagoslov. U<br />
obiteljskoj molitvi i nedjeljnoj<br />
euharistiji pronalazimo mir i<br />
zadovoljstvo", kaže Ivan Božić.<br />
Ivan i Josip sa suprugama<br />
nebeski Otac, primi u svoj dom.<br />
Oproštajni govor u ime<br />
svećenika održao je generalni<br />
vikar Porečko-pulske biskupije<br />
mons. Marijan Bartolić. Između<br />
ostalog, rekao je da je svećenik<br />
Ivan Buršić bio skroman i<br />
razborit i da se nigdje nije htio<br />
isticati te da je svoju<br />
svećeničku službu vršio<br />
savjesno. U ime župljana<br />
Gologorice i Paza oproštajni<br />
govor je održala vjeroučiteljica<br />
Loreta Rabar. Istaknula je da su<br />
skromnost i poniznost bile<br />
temeljne karakteristike<br />
osobnosti i svjedočenja<br />
pokojnog im župnika. Nakon<br />
mise tijelo pokojnog Ivana<br />
Postavljen toranj na novoj crkvi u Dalju<br />
Dalj, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – Na<br />
novu crkvu Sv. Josipa u Dalju u<br />
ponedjeljak 28. srpnja<br />
postavljen je novi toranj visine<br />
37 metara. Svečanosti su bili<br />
nazočni i predstavnici<br />
Đakovačke i Srijemske<br />
biskupije. Toranj su pomoću<br />
dizalice postavili radnici "Đure<br />
Đakovića".<br />
bratovština “Gospe od Utjehe –<br />
Pojasa”, koja ove godine slavi<br />
400. obljetnicu. Nagradu za<br />
životno djelo dobio je Igor<br />
Lozica, koji se kao istaknuti<br />
društveni radnik najviše bavio<br />
viteškom igrom s mačevima -<br />
Moreškom.<br />
članovi su Franjevačkoga<br />
svjetovnog reda u Požegi i žele<br />
nasljedovati sv. Franju te<br />
pjesmom i radošću biti glasnici<br />
mira. "Glasnici mira" u<br />
popodnevnim satima posjetili<br />
su i pjesmom razveselili<br />
štićenike Doma za starije i<br />
nemoćne u Iloku. Te dvije<br />
hrabre obitelji od 1985.<br />
nastupaju s duhovnom glazbom<br />
i pjesmom u kojima su osjetili<br />
radost i mir.<br />
Objavili su do sada audio<br />
kasete i CD "Rijeka života" i<br />
"Božićna". U Iloku su domaćini<br />
sastavu "Glasnici mira" uz<br />
franjevce i redovnice bili<br />
članovi Franjevačkoga<br />
svjetovnog reda, FRAME i<br />
Udruge sv. Vinka Paulskog.<br />
Buršića je prevezeno u njegovu<br />
rodnu župu u Gračišće, gdje je<br />
na mjesnom groblju pokopano.<br />
Ivan Buršić rođen je u Gračišću<br />
19. prosinca 1920. Klasičnu<br />
gimnaziju završio je u<br />
sjemeništu u Kopru, a teologiju<br />
u Gorici. Za svećenika je<br />
zaređen u Trstu 22. ožujka<br />
1947. Prvih nekoliko mjeseci<br />
svećeničku službu obavlja u<br />
Šumberu i Gračišću. Od 1948.<br />
do 1950. je na službi u Černici,<br />
a od 1950. do 1967. je župnik u<br />
Vrhu i Račicama. Od 1967. te<br />
sve do početka 2003. župnik je<br />
župa Gologorica i Paz kad zbog<br />
bolesti odlazi na liječenje u<br />
Pulu.<br />
Nova crkva u Dalju izgrađena<br />
je na mjestu stare do temelja<br />
srušene crkve u Domovinskom<br />
ratu.<br />
400. obljetnica<br />
bratovštine<br />
U Iloku gostovao<br />
glazbeni sastav<br />
"Glasnici mira" kojeg<br />
čine dvije obitelji s po<br />
trinaestoro djece<br />
Misu i obred ukopa<br />
predvodio je biskup<br />
Milovan uz<br />
koncelebraciju<br />
svećenika Porečkopulske<br />
biskupije<br />
Toranj je visok 37<br />
metara<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
11
Domovinske vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Svečanu misu s<br />
ophodom predvodio je<br />
zagrebački nadbiskup<br />
Crkva Sv. Marte i<br />
mjesto Bijaći<br />
spominju se 852.<br />
godine u doba<br />
vladavine hrvatskog<br />
kneza Trpimira<br />
Dragovoljci iz Nizozemske i ovog ljeta volontiraju u<br />
Caritasovim ustanovama<br />
Zagreb, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Svjetovni red “Bouworde” sa<br />
sjedištem u Nizozemskoj već<br />
desetak godina surađuje s<br />
Caritasom Zagrebačke<br />
nadbiskupije, organizirajući<br />
skupine dragovoljaca koji<br />
obavljaju razne građevinske<br />
zahvate po Caritasovim<br />
kućama. Broj dragovoljaca<br />
ovisi o broju projekata u koje se<br />
uključuju, a skupine su<br />
miješane i obično imaju 6<br />
članova. Ovog su ljeta skupine<br />
Blagdan sv. Todora u Korčuli<br />
Korčula, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Blagdan sv. Todora, suzaštnika<br />
korčulanske župe i zaštitnika<br />
grada Korčule, svečano je<br />
proslavljen 29. srpnja u<br />
Korčuli. Svečano misno slavlje<br />
s ophodom predvodio je<br />
zagrebački nadbiskup Josip<br />
Bozanić zajedno sa više<br />
svećenika Korčulanskog<br />
dekanata.<br />
Proslava sv. Marte u Bijaćima<br />
Trogir, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Župna zajednica Gospa od<br />
Anđela iz Trogira proslavila je<br />
29. srpnja u Bijaćima blagdan<br />
sv. Marte. Slavlje je započelo<br />
prigodnim kulturnoumjetničkim<br />
programom u<br />
kojemu su sudjelovala djeca iz<br />
OŠ Bijaći, klapa "Sv. Juraj<br />
HRM", ženska klapa "Trogir"<br />
pod vodstvom Dine Bailo te<br />
župni zbor Gospe od Anđela<br />
kojim je ravnao mo. Miro Miše.<br />
Svečano večernje misno slavlje<br />
predvodio je don Ivan<br />
Bodrožić, uz koncelebraciju<br />
svećenika Trogirskog dekanata,<br />
a pjevao je župni zbor. Dr.<br />
Bodrožić je u propovijedi<br />
govorio o sv. Marti na temelju<br />
evanđeoskog odlomka, te<br />
podsjetio na moderni sukob<br />
akcije i kontemplacije,<br />
istaknuvši kako pretjerana želja<br />
i trka za materijalnim dobrima<br />
često čovjeka ostavlja duhovno<br />
praznim. Osvrnuo se i na<br />
nedavni pokušaj uvođenja joge<br />
u škole, te na rad nedjeljom,<br />
upozorivši kako je današnji<br />
čovjek prečesto rob rada.<br />
Propovjednik je podsjetio da su<br />
se na tlu Bijaća, uz crkvu Sv.<br />
Marte, krunili hrvatski vladari,<br />
pozvavši na veću zauzetost oko<br />
očuvanja toga povijesnog i<br />
iz “Bauworda” po jedna u<br />
Kalju i Vrbovcu, dvije skupine<br />
u Oborovu, a u Rovinju je<br />
skupina koja iznimno ima 8<br />
dragovoljaca. Prve skupine<br />
došle su već 29. lipnja, a<br />
završetak njihovoga ovoljetnog<br />
angažmana bit će 9. rujna.<br />
Izmjenjujući se svaka tri tjedna<br />
u skupinama će ovog ljeta kroz<br />
Caritas proći 80-tak mladih<br />
Nizozemaca, žrtvujući svoju<br />
mogućnost bezbrižnog odmora<br />
u zamjenu za petodnevne radne<br />
Ukazavši na bogatu kulturnu i<br />
povijesnu baštinu Korčule,<br />
nadbiskup Bozanić je istaknuo<br />
kako sve to ne može biti<br />
shvaćeno bez dubokih<br />
kršćanskih korijena. Također je<br />
posjetio na nedavni Papin<br />
posjet Hrvatskoj, te je posebno<br />
potaknuo mlade da se oduševe i<br />
odluče za Krista. Na kraju mise<br />
riječi pozdrava i zahvale<br />
vjerskog lokaliteta. Kao treći<br />
argument don Ivan Bodrožić je<br />
naglasio kako su svojedobon<br />
hrvatski knezovi upravo u<br />
Bijaćima izdavali Crkvi<br />
darovnice, dok današnje vlasti<br />
u mnogim mjestima ne ne<br />
dopuštaju gradnju, a slučaj je to<br />
i trogirske župe Gospe od<br />
Anđela, kojoj gradsko<br />
poglavarstvo niti na zahtjev<br />
Nadbiskupije nije htjelo<br />
dopustiti potrebnu lokaciju, a<br />
nije bilo nikakve zapreke da to<br />
učini. Takvim činom se<br />
jednostavno želi omalovažiti<br />
vjeru i staviti je u zapećak, a<br />
vjera je javni čin i nije sporedna<br />
stvar da bismo je se tek tako<br />
lako odricali, čega su bili<br />
svjesni hrvatski vladari.<br />
Propovjednik je izrazio<br />
uvjerenje da će ipak vjera i<br />
ustrajnost vjernika uroditi<br />
plodom, te da će doći na svoje,<br />
kad već oni koji bi trebali<br />
brinuti o dobru svakog<br />
građanina ne pokazuju sluh za<br />
duhovne vrednote.<br />
Sve nazočne vjernike pozdravio<br />
je i župnik te župe don Stipe<br />
Bodrožić, a misno slavlje<br />
završilo je pjevanjem hrvatske<br />
himne.<br />
Crkva Sv. Marte i mjesto Bijaći<br />
spominju se 852. godine u doba<br />
tjedne, dobivajući zauzvrat<br />
nova prijateljstva i upoznajući<br />
Hrvatsku kroz vikend-izlete<br />
koje im organizira Caritas. Bez<br />
puno reklame “Bauworde”<br />
svake godine regrutira između<br />
studenata i mladih zaposlenih<br />
ljudi dovoljan broj<br />
dragovoljaca za projekte koje<br />
planiraju. Ove godine proširili<br />
su svoj program pomoći na<br />
Caritas Banjolučke biskupije,<br />
gdje će tijekom ljetnih mjeseci<br />
volontirati oko 60 dragovoljaca.<br />
nadbiskupu na dolazak izrekao<br />
je domaći župnik don Marko<br />
Stanić.<br />
U ophodu nakon mise<br />
sudjelovao je, uz brojne<br />
vjernike, veliki broj bratima iz<br />
tri povijene korčulanske<br />
bratovštine. Ophod je završio<br />
molitvom pred "kasom" sv.<br />
Todora.<br />
vladavine hrvatskog kneza<br />
Trpimira, te se vezano uz to<br />
mjesto prvi put spominje ime<br />
Hrvat u pisanim dokumentima.<br />
Knez Trpimir u svojoj<br />
darovnici spominje da je ona<br />
napisana ispred vrata crkve Sv.<br />
Marte u Bijaćima. Hrvati su<br />
područje Bijaća naselili u 7.<br />
stoljeću nakon pada Salone, a<br />
od 9. do 11. stoljeća ono je<br />
jedno od glavnih središta<br />
hrvatske države. Iz toga doba<br />
potječe i jedna od najstarijih<br />
hrvatskih crkava - crkva Sv.<br />
Marte, koju je gradio knez<br />
Mislav ili Trpimir u prvoj<br />
polovici 9. stoljeća. Ta je stara<br />
crkvica rušena u više navrata u<br />
borbama koje su se vodile na<br />
tom području, a pretpostavlja se<br />
da je nova crkva izgrađena u<br />
17. stoljeću nedaleko starih<br />
temelja. Don Frane Bulić, koji<br />
je početkom 20. stoljeća na<br />
tome području vršio arheološka<br />
iskapanja, dao je 1908. na<br />
sagraditi novu crkvu Sv. Marte<br />
koja se i danas koristi. U<br />
arheološkim iskapanjima, osim<br />
crkvenih ostataka - namještaja,<br />
kapitela, ciborija, kamenica,<br />
pronađeni su i ostaci građevina<br />
u kojima su povremeno boravili<br />
i hrvatski vladari.<br />
12 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Crkva u Hrvata<br />
Istaknuti Merčev spomen na Katoličkom danu u BiH<br />
Kupres, 20.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Novi hrvatski blaženik Ivan<br />
Merz kao veliki svjedok<br />
katoličke vjere, izrastao na tlu<br />
Bosne bio je dostojno<br />
spominjan na proslavi<br />
srednjoeuropskoga Katoličkog<br />
dana za BiH, koji se slavio na<br />
Kupresu 19. srpnja. Već u<br />
daljnjim pripremama za tu<br />
svečanost njegov primjer<br />
ljubavi prema Papi i Crkvi bio<br />
je istaknut u prigodnim<br />
katehezama koje je objavila<br />
Vrhbosanska nadbiskupija.<br />
Tako je cijela treća kateheza za<br />
5. uskrsnu nedjelju bila<br />
posvećena bl. Ivanu Merzu pod<br />
naslovom "Zašto ljubim<br />
Katoličku Crkvu". Uvodnu<br />
riječ za Liturgijski vodič za<br />
slavlje Katoličkog dana napisao<br />
je predsjednik BK BiH biskup<br />
Franjo Komarica 10. srpnja.<br />
Spominjući Papin pohod Banjoj<br />
Luci piše: "Papin dar - prvi naš<br />
blaženik iz Bosne i<br />
Hercegovine, mladi dr. Ivan<br />
Merz - za sve nas, posebno za<br />
naše mlade, veliko je duhovno<br />
obogaćenje". U nastavku<br />
biskup Komarica navodi Papine<br />
riječi u prigodi predaje križa<br />
mladima na kraju mise<br />
beatifikacije: "Po primjeru<br />
blaženog Ivana Merza budite<br />
svjedoci ljepote kršćanskog<br />
bogoštovlja i svojim životom<br />
očitujte ono što ste u vjeri<br />
primili". Svoju uvodnu riječ<br />
biskup Komarica zaključuje:<br />
"Zaufano molimo Isusa Krista<br />
da po zagovoru svoje Presvete<br />
Majke Marije i naših nebeskih<br />
zaštitnika sv. Ilije proroka, sv.<br />
Jurja i bl. Ivana Merza,<br />
blagoslovi nas, naš hrvatski rod<br />
i cijelu našu domovinu Bosnu i<br />
Hercegovinu i cijelu Europu".<br />
U petak 18. srpnja bilo je<br />
organizirano bdjenje u kripti<br />
velike crkve koja je još u<br />
gradnji. Na bdjenju su uz mlade<br />
FRAMA-e iz Livna nastupili<br />
članovi Mladeži euharistijskog<br />
pokreta iz Osijeka i Subotice<br />
koji su na kraju bdjenja nakon<br />
blagoslova s presvetim izveli<br />
himnu u čast bl. Ivanu Merzu i<br />
Subotica: Mlada misa Gorana Vilova<br />
Subotica, 20.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />
župnoj crkvi Isusova Uskrsnuća<br />
u Subotičkoj biskupiji u<br />
nedjelju 20. srpnja svoju je<br />
mladu misu proslavio Goran<br />
Vilov. Mladomisničkom slavlju<br />
u župi je prethodila trodnevnica<br />
od 17. do 19. srpnja. Slavlje<br />
mlade mise započelo je<br />
ophodom od vjeronaučne<br />
dvorane župe Isusova<br />
Uskrsnuća te svečanim<br />
ulaskom u crkvu. Mladi u<br />
bunjevačkoj narodnoj nošnji<br />
izveli su zatim recital čitajući<br />
mladomisnikove pjesme, a<br />
okupljenima je dobrodošlicu<br />
izrazio domaći župnik mons.<br />
Bela Stantić. Na misi je uz<br />
mladomisnika koncelebririralo<br />
tridesetak svećenika iz Subotice<br />
i okolice, Beograda i Zagreba.<br />
Čitanje na hrvatskom jeziku<br />
pročitao je Zvonimir<br />
Kujundžič, a na mađarskom<br />
Borisz Czekus. Evanđelje je<br />
dvojezično pjevao đakon Mirko<br />
Štefković. Propovijedao je<br />
isusovac iz Beograda o. Mato<br />
Anić, koji je između ostaloga<br />
istaknuo: “Kad Isus bira i<br />
poziva, čini to iz samo njemu<br />
znanih razloga. Što bi bila<br />
prvotna zadaća današnjega<br />
svećenika Dva vjerojatno<br />
najveća duhovna lika našega<br />
vremena, Majka Terezija i papa<br />
Ivan Pavao II. rekoše da<br />
svećenik danas treba biti<br />
prvenstveno učitelj molitve...<br />
Dragi Gorane! Možda sve ovo<br />
rečeno zvuči pomalo<br />
subjektivno. Ipak, želio bih da<br />
se i sam osvjedočiš pa da u<br />
edenski vrt na susret s<br />
Gospodinom povedeš stado<br />
koje će ti Gospodin povjeriti,<br />
pomažući im biti najmanji, jer<br />
takvih je kraljevstvo nebesko”.<br />
Mladi u narodnim nošnjama<br />
prinijeli su na oltar prikazne<br />
darove: vodu, vino, ciborij s<br />
malim hostijama, pliticu s<br />
hostijama, kalež, Sveto pismo,<br />
Katekizam Katoličke crkve,<br />
blagoslovljenu vodu sa<br />
škropilom, štolu, posudice s<br />
uljem te časoslov. U tijeku<br />
pričesti Marija i Ivo Šokčić<br />
pročitali su dvije recitacije Kate<br />
Ivanković, a na misi je pjevao<br />
župni zbor mladih pod<br />
ravnanjem i orguljaškom<br />
pratnjom Miroslava Stantića.<br />
Nakon popričesne molitve<br />
uslijedile su čestitke<br />
mladomisniku u ime djece,<br />
ministranata, Mađara te župe,<br />
mladih, Pastoralnoga vijeća te<br />
obitelji, koji su mladomisniku<br />
uz čestitke uručivali i prigodne<br />
darove. Nakon toga, vlč. Goran<br />
uputio je riječi zahvale<br />
propovjedniku o. Mati Aniću,<br />
darujući mu sliku, rad Ruže<br />
Tumbas, te je zahvalio Bogu,<br />
recital "Blaženi čista srca" prof.<br />
Đurđice Vitković sastavljen iz<br />
najljepših misli bl. Merza.<br />
Svečano misno slavlje 19.<br />
srpnja započelo je<br />
svjedočenjem petero laika o<br />
svojoj vjeri. Jedan od njih<br />
posebno je istaknuo kako mu je<br />
čitanje biografije bl. Ivana<br />
Merza mnogo pomoglo u<br />
njegovu hodu vjere. Na početku<br />
misnog slavlja biskup<br />
Komarica kao predsjednik BK<br />
BiH pozdravljajući sve nazočne<br />
spomenuo je beatifikaciju<br />
novoga blaženika, a u kanonu<br />
mise ga je spomenuo s ostalim<br />
zaštitnicima BiH-a. U tijeku<br />
mise pjevao se pripjev iz mise<br />
beatifikacije bl. Ivana Merza;<br />
bila je to uglazbljena jedna od<br />
njegovih najljepših misli:<br />
"Katolička vjera, naša sveta<br />
vjera, životno je zvanje moje!".<br />
Na kraju mise pomoćni<br />
ljubljanski biskup Alojz Uran<br />
zazvao je Božju pomoć i<br />
blagoslov za Crkvu u BiH<br />
također po zagovoru bl. Merza.<br />
roditeljima, bratu, biskupu,<br />
župniku, svećenicima,<br />
redovnicima i redovnicama,<br />
odgojiteljima u sjemeništu,<br />
mladima, Pastoralnom vijeću,<br />
zboru, obiteljima i svima<br />
nazočnima. Na posebni način<br />
pozdravljeni su i gosti iz<br />
Zagreba, iz Kolegija Družbe<br />
Isusove na Jordanovcu, zatim je<br />
upućen pozdrav o. Stipi<br />
Balatincu, o. Ivanu Antunoviću<br />
te subratu Tomislavu Ćuriću te<br />
nenazočnom njegovu prvom<br />
rektoru na Kolegiju, o.<br />
Valentinu Pozaiću koji ga je<br />
1996. primio kao bogoslova.<br />
Slavlje je nastavljeno u dvorištu<br />
župe Isusova Uskrsnuća i na<br />
večeri u HKC “Bunjevačko<br />
kolo”, kojoj se budući da je<br />
ranije bio spriječen pridružio i<br />
subotički biskup Ivan Penzeš sa<br />
svojim tajnikom preč. Slavkom<br />
Večerinom. Goran Vilov rođen<br />
je u Subotici 17. ožujka 1978.<br />
U rodnom je gradu završio<br />
osnovnu te srednju strojarsku<br />
školu. Nakon toga odlazi u<br />
Zagreb studirati filozofiju i<br />
teologiju gdje je 2. srpnja ove<br />
godine diplomirao. Red<br />
đakonata primio je 29. lipnja<br />
protekle godine, a za svećenika<br />
je po rukama biskupa Penzeša<br />
zaređen 29. lipnja ove godine u<br />
katedrali bazilici Sv. Terezije<br />
Avilske u Subotici.<br />
Spomenu novoga<br />
hrvatskog blaženika<br />
pripalo istaknuto<br />
mjesto kako u<br />
pripremi tako i<br />
proslavi Katoličkog<br />
dana u BiH<br />
U župnoj crkvi<br />
Isusova Uskrsnuća u<br />
Subotičkoj biskupiji<br />
mladu misu proslavio<br />
Goran Vilov<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
13
Crkva u Hrvata<br />
www.ika.hr<br />
"Zlo, mržnja i osveta<br />
ometaju budućnost,<br />
jer su protiv ljubavi,<br />
života i istinskog<br />
napretka čovjeka i<br />
čovječanstva",<br />
poručio je biskup<br />
Komarica u Briševu i<br />
pomolio se i za<br />
ubojice, "da im Bog<br />
pobudi kajanje i<br />
omogući pokoru za<br />
njihova zlodjela pa da<br />
se i oni spase od<br />
vječne propasti"<br />
Biskup Komarica u<br />
prosvjednom pismu<br />
ističe kako to<br />
predstavlja očiti znak<br />
diskreditiranja<br />
katolika u BiH te će<br />
imati negativan odjek<br />
ne samo u domaćoj<br />
javnosti već i šire<br />
11. obljetnica pokolja katolika u ljubijskom kraju<br />
Briševo, 25.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) - Banjolučki<br />
biskup Franjo Komarica<br />
predvodio je 25. srpnja<br />
koncelebrirano misno slavlje u<br />
crkvi Sv. Petra i Pavla u selu<br />
Briševo na području župe Stara<br />
Rijeka kod Ljubije, u povodu<br />
11. obljetnice pokolja nad<br />
katoličkim stanovništvom iz<br />
sela: Raljaša 27 ubijenih,<br />
Rasavaca 22, Briševa 18,<br />
Muštanice 10, Zecora 7 i Stare<br />
Rijeke 1, među kojima je bilo i<br />
djece i žena i staraca. Pokolj je<br />
bez ikakva povoda izvršila 6.<br />
krajiška sanska jedinica pod<br />
zapovjedništvom pukovnika<br />
Branka Basare, kada je spaljeno<br />
oko 100 kuća i nova crkva.<br />
U toj spaljenoj crkvi zajedno s<br />
biskupom Komaricom misu je<br />
slavilo pet svećenika i oko<br />
stotinu vjernika, među kojima<br />
je bilo i rodbine ubijenih,<br />
pristigle iz više zemalja u<br />
kojima se nakon tadašnjeg<br />
progona još uvijek nalaze.<br />
Biskup Komarica sve je pozvao<br />
da u duhu primjera i nauka<br />
Isusova oproste onima koji su,<br />
kao robovi Zloduha izvršili<br />
velik zločin u Božjim očima<br />
kao i u očima svih normalnih<br />
ljudi, ubijajući nevine ljude,<br />
uništavajući njihovu imovinu i<br />
tjerajući ih s njihovih stoljetnih<br />
ognjišta. "Zlo, mržnja i osveta<br />
ometaju budućnost, jer su<br />
protiv ljubavi, života i istinskog<br />
napretka čovjeka i<br />
čovječanstva", poručio je<br />
biskup i potaknuo sve "da iz<br />
ljubavi prema Kristu i ovim<br />
nevinim žrtvama svoje rodbine,<br />
susjedstva i svojih župljana sve<br />
učine kako Zloduh više nikada<br />
ne bi našao ni jednog Kaina<br />
koji će u tom kraju ubijati svog<br />
brata Abela". Biskup je, osim<br />
za poginule i sve druge ubijene<br />
i nestale u tijeku posljednjeg<br />
rata iz župa Stara Rijeka,<br />
Ljubija, Ravska i Šurkovac,<br />
predmolio molitvu i za njihove<br />
ubojice, "da im Bog pobudi<br />
kajanje i omogući pokoru za<br />
njihova zlodjela pa da se i oni<br />
spase od vječne propasti".<br />
Nakon mise biskup Komarica<br />
predmolio je molitvu za<br />
pokojne pred zavjetnim križem<br />
u dvorištu crkve, a zatim<br />
pohodio masovne grobnice<br />
ubijenih katolika na grobljima u<br />
Raljašu i na "Gladnom<br />
groblju", gdje je također<br />
predmolio molitve i<br />
blagoslovio grobove<br />
"briševačkih mučenika". Prije<br />
dolaska u Briševo, biskup<br />
Komarica je u društvu<br />
svećenika i dopredsjednika<br />
Republike Srpske dr. Ive<br />
Tomljenovića pohodio mjesto<br />
mučeničke smrti mladog<br />
župnika iz Ravske Ivice Grgića<br />
i izmolio molitve za pokojnog<br />
svećenika.<br />
Prosvjed biskupa Komarice Federalnoj televiziji zbog<br />
medijskog ignoriranja Katoličkog dana u BiH<br />
Banja Luka, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Predsjednik Biskupske<br />
konferencije BiH banjolučki<br />
biskup Franjo Komarica uputio<br />
je prosvjedno pismo Federalnoj<br />
televiziji BIH naslovljeno na<br />
Mariju Topić Crnoju, zbog<br />
medijskog ignoriranja te kuće<br />
obilježavanja Katoličkog dana<br />
na Kupresu. Pismo prenosimo u<br />
cijelosti:<br />
Generalni tajnik naše<br />
Biskupske konferencije mr.<br />
Jozo Tomić obavijestio Vas je<br />
našim dopisom br. 220/03 od 1.<br />
srpnja 2003., da će se velika<br />
vjerska manifestacija<br />
Srednjoeuropski katolički dan<br />
za Bosnu i Hercegovinu održati<br />
u subotu 19. srpnja 2003. na<br />
Kupresu, gdje će osim<br />
domaćih, stići hodočasnici i<br />
ugledni gosti iz više zemalja.<br />
Dao Vam je do znanja da<br />
nacionalne televizije zemalja<br />
Srednje Europe – njih još<br />
sedam – vrlo zorno prate<br />
događanja vezana uz Katolički<br />
dan u svojim zemljama. Izrazio<br />
Vam je očekivanja naše<br />
Biskupske konferencije "da<br />
ćete i Vi kao najjača medijska<br />
kuće u Federaciji BiH ovaj<br />
vjernički događaj od posebne<br />
važnosti za Katoličku crkvu u<br />
BiH adekvatno medijski<br />
prezentirati našoj i europskoj<br />
javnosti". Nekoliko dana nakon<br />
toga, Vi ste u telefonskom<br />
razgovoru generalnom tajniku<br />
potvrdili primitak našeg dopisa<br />
i obećali adekvatno<br />
prezentiranje tog događaja<br />
našoj javnosti, ne samo u<br />
okviru jedne posebne "vjerske<br />
emisije", nego i u dnevnim<br />
vijestima. Na žalost pripadnika<br />
Katoličke crkve, građana BiH –<br />
Vi to iz nama do sada<br />
nepoznatih razloga – niste<br />
učinili u svojim emisijama<br />
vijesti toga dana. Dužan sam<br />
Vam u ime naše Biskupske<br />
konferencije izraziti žaljenje<br />
zbog očitog diskreditiranja<br />
katolika u ovoj zemlji, koji<br />
trebaju imati jednako pravo kao<br />
i pripadnici drugih Crkava i<br />
vjerskih zajednica, na<br />
pravodobno i objektivno<br />
izvještavanje o njihovim<br />
vjerskim svečanostima,<br />
pogotovo ovog ranga i vrste.<br />
Kako nam nije poznato da ste<br />
ovih proteklih dana domaću<br />
javnost obavijestili zašto niste<br />
mogli ili smjeli donijeti, pa i<br />
najkraću vijest o velikom<br />
vjerničkom skupu<br />
bosanskohercegovačkih<br />
katolika, na kojemu su, osim<br />
domaćih biskupa na čelu s<br />
kardinalom Vinkom Puljićem,<br />
bili biskupi i hodočasnici iz<br />
više zemalja Srednje Europe<br />
kao i veći broj domaćih<br />
političara na čelu s<br />
predsjedavajućim<br />
Predsjedništva BiH g. dr.<br />
Draganom Čovićem, smatramo<br />
to dodatnim propustom, koji će<br />
također imati negativan odjek<br />
ne samo za domaću javnost,<br />
nego i javnost iz drugih sedam<br />
zemalja povezanih s našom<br />
zemljom u ovome pastoralnom<br />
projektu. Već su nam se javili<br />
iz više zemalja, pa čak i iz<br />
Bruxellesa, ljudi s izrazima<br />
čuđenja i negodovanja zbog<br />
takvog ponašanja naših<br />
domaćih sredstava javnog<br />
priopćavanja.<br />
Cijenimo rad Vaše medijske<br />
kuće, tim više nam je žao da se<br />
ovaj propust dogodio. Nadam<br />
se da ćete nam saopćiti razloge<br />
takvog diskreditiranja katolika<br />
u BiH, što ujedno baca sjenu na<br />
sam rad Vaše televizije koja<br />
mora dati jednak prostor svim<br />
vjerskim zajednicama. Ujedno<br />
se nadamo da se nešto slično<br />
ovome više neće dogoditi ni<br />
katolicima ni bilo kojoj drugoj<br />
vjerskoj zajednici u BiH.<br />
Očekujući Vaš odgovor,<br />
izražavam Vam dužno<br />
poštovanje", stoji u<br />
prosvjednom pismu koje<br />
potpisuje biskup Komarica.<br />
Pismo istog sadržaja upućeno je<br />
Predsjedavajućem<br />
Predsjedništva BiH,<br />
Predsjedniku Federacije BiH te<br />
Tajništvu Srednjoeuropskoga<br />
katoličkog dana u Beču.<br />
14 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Crkva u Hrvata<br />
Kardinal Puljić primio predstavnika Talijanskog<br />
Caritasa<br />
Sarajevo, 25.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) – Vrhbosanski<br />
nadbiskup kardinal Vinko<br />
Puljić primio je 25. srpnja<br />
predstavnika Talijanskog<br />
Caritasa iz ureda za<br />
međunarodnu suradnju Michela<br />
Cesarija. Talijanski je Caritas u<br />
suradnji s Caritasom Biskupske<br />
konferencije Bosne i<br />
Hercegovine otvorio regionalni<br />
ured za Balkan u Sarajevu koji<br />
će se baviti ljudskim pravima,<br />
oprostom i pomirenjem. Planira<br />
se započeti dvogodišnji projekt<br />
za Bosnu i Hercegovinu i<br />
područje Balkana. Trenutno je<br />
u tijeku etapa istraživanja i<br />
predstavljanja zamisli<br />
organiziranja aktivnosti<br />
relevantnim subjektima iz tog<br />
dijela socijalnog sektora. Cesari<br />
je istaknuo da ovaj put<br />
Talijanski Caritas nije došao s<br />
planovima i već napravljenim<br />
programom, nego da će do<br />
ideje i primjene pothvata doći u<br />
suradnji s Caritasom BK BiH i<br />
Odgovor voditeljice TV programa na Federalnoj<br />
televiziji biskupu Komarici<br />
Sarajevo, 25.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) - Rukovoditeljica<br />
TV programa na Federalnoj<br />
televiziji Marija Topić-Crnoja<br />
odgovorila je na prosvjedno<br />
pismo predsjednika Biskupske<br />
konferencije Bosne i<br />
Hercegovine banjolučkog<br />
biskupa Franje Komarice u<br />
povodu medijskog ignoriranja<br />
obilježavanja Katoličkog dana<br />
na Kupresu. U odgovoru se<br />
ističe iznenađenje zbog<br />
biskupove "javne reakcije na<br />
FTV BiH i mene osobno", te<br />
navodi kako je ekipa FTV BiH<br />
provela dva dana na Kupresu u<br />
tijeku održavanja "vjerske<br />
manifestacije Srednjoeuropski<br />
katolički dan" te da je<br />
novinarka koja je pratila taj<br />
vjerski događaj "osoba koja<br />
radi za FTV BiH, a primljena je<br />
na prijedlog odgovornih ljudi<br />
Vrhbosanske nadbiskupije",<br />
kako bi odgovorno i stručno,<br />
(završila je teologiju), te u<br />
dogovoru s Crkvom pratila<br />
događaje za koje Katolička<br />
crkva u BiH iskaže svoje<br />
zanimanje.<br />
Topić-Crnoja ističe kako će<br />
"svoj materijal FTV BiH<br />
emitirati u redovitim terminima<br />
religijskog programa", te se<br />
Kardinal Puljić primio voditelja Ureda hrvatskog<br />
časnika pri Haškom tribunalu<br />
Sarajevo, 26.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) - Vrhbosanski<br />
nadbiskup kardinal Vinko<br />
Puljić primio je 26. srpnja u<br />
svojoj rezidenciji u Sarajevu<br />
voditelja Ureda hrvatskog<br />
časnika pri Haškom tribunalu<br />
Gorana Mihaljevića. Na susretu<br />
su bili nazočni svi djelatnici<br />
Ureda te ravnatelj<br />
Dušobrižništva vojske i policije<br />
Vrhbosanske nadbiskupije vlč.<br />
Tomo Knežević. Mihaljević je<br />
izvijestio kardinala o mjestu i<br />
ulozi tog Ureda te o konkretnim<br />
rezultatima Ureda kako u Den<br />
Haagu tako i u domovini.<br />
Istaknuo je kako je Ured<br />
hrvatskog časnika uz ostala<br />
dva, Bošnjački i Srpski,<br />
institucija Predsjedništva Bosne<br />
i Hercegovine, koja je uz<br />
potporu odgovarajući državnih<br />
i entitetskih institucija BiH te<br />
svih institucija Haškog<br />
tribunala pomaže u obrani<br />
hrvatskim uznicima iz BiH koji<br />
su u Den Haagu te Haškom<br />
tribunalu u procesuiranju osoba<br />
odgovornih za zločine<br />
počinjene nad hrvatskim<br />
narodom te rušenjem njihovih<br />
civilnih i sakralnih objekata.<br />
Rečeno je kako ne postoje<br />
nikakva opravdanja kako kod<br />
Haškog tribunala, tako i kod<br />
domaćeg pravosuđa za<br />
nepodizanje optužnica za<br />
počinjene zločine nad<br />
hrvatskim narodom. Mnoge<br />
Novi nadbiskup Freiburga iz Subotičke biskupije<br />
Freiburg, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
nedjelju 20. srpnja u Freiburgu<br />
u Njemačkoj za nadbiskupa i<br />
metropolita posvećen je dr.<br />
Robert Zollitsch (Zolić), koji je<br />
rođen 1938. godine u Filipovu,<br />
današnjem Bačkom Gračacu u<br />
Subotičkoj biskupiji. Geslo<br />
novog nadbiskupa je “U<br />
zajedništvu vjere”. Novi<br />
ostalim udrugama, a temelji će<br />
biti zasnovani na trenutnom<br />
stanju u toj oblasti.<br />
Taj je posjet iskorišten i za<br />
predstavljanje planova<br />
organizacije za budući rad.<br />
Kardinal Puljić pozdravio je<br />
nastojanje talijanskog Caritasa<br />
da pomogne narodu Bosne i<br />
Hercegovine putem mjesnih<br />
Caritasovih aktivnosti.<br />
nada da "biskup i njegovi<br />
suradnici" razumiju tehnologiju<br />
televizije te "da nemaju<br />
namjeru sudjelovati u<br />
pritiscima na uređivačku<br />
politiku". "Kada su u pitanju<br />
redovite informativne emisije<br />
žao mi je što stječete dojam<br />
kako FTV BiH to nije željela<br />
emitirati", piše Topić-Crnoja i<br />
dodaje kako vjeruje da tvrdnju<br />
iznesenu u biskupovu pismu "o<br />
diskreditiranju katolika u<br />
našem programu" može upravo<br />
on demantirati "ako se sjetite<br />
kako smo i na koji način pratili<br />
posljednji veliki događaj<br />
katolika u BiH".<br />
optužnice prema<br />
međunarodnim pravilima<br />
proslijeđene su iz Den Haaga<br />
domaćem pravosuđu, a ono ih,<br />
prema njegovim riječima,<br />
neopravdano čuva i ništa ne<br />
poduzima, a dokumenti su<br />
dostavljeni, i haški su<br />
istražitelji obavili posao.<br />
Očekuje se jednak i nepristran<br />
odnos Haškog tribunala prema<br />
počinjenom zločinu, bez obzira<br />
iz kojeg naroda dolazili<br />
počinitelji, kazao je Mihaljević.<br />
Kardinal Puljić pozvao je<br />
voditelja i njegove suradnike na<br />
odgovorni odnos prema poslu<br />
koji im je povjeren.<br />
nadbiskup bio je kanonik<br />
Freiburške nadbiskupije te je<br />
dugi niz godina obnašao visoke<br />
službe u toj njemačkoj<br />
nadbiskupiji.<br />
Talijanski je Caritas u<br />
suradnji s Caritasom<br />
Biskupske<br />
konferencije BiH<br />
otvorio regionalni<br />
ured za Balkan u<br />
Sarajevu, koji će se<br />
baviti ljudskim<br />
pravima, oprostom i<br />
pomirenjem<br />
Topić-Crnoja ističe<br />
kako će "svoj<br />
materijal FTV BiH<br />
emitirati u redovitim<br />
terminima religijskog<br />
programa", te se nada<br />
da "biskup i njegovi<br />
suradnici" razumiju<br />
tehnologiju televizije<br />
te "da nemaju<br />
namjeru sudjelovati u<br />
pritiscima na<br />
uređivačku politiku"<br />
Kardinal Puljić<br />
pozvao je Mihaljevića<br />
i njegove suradnike na<br />
odgovorni odnos<br />
prema poslu koji im je<br />
povjeren<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
15
Crkva u Hrvata<br />
www.ika.hr<br />
Misno slavlje na<br />
hrvatskom jeziku<br />
predvodio ovogodišnji<br />
mladomisnik<br />
Subotičke biskupije<br />
Goran Vilov<br />
Današnja mladost<br />
mora ostati jaka,<br />
snažna i odlučna kada<br />
potvrđuje svoju<br />
pripadnost Katoličkoj<br />
crkvi i hrvatskom<br />
narodu, poručio je<br />
mostarsko-duvanjski<br />
biskup krizmanicima<br />
Kardinal Puljić je<br />
veleposlanika<br />
Ansbroa upoznao sa<br />
stanjem Hrvata<br />
katolika u BiH kojih je<br />
prije rata bilo oko 800<br />
tisuća, a sada ih je<br />
oko 466 tisuća<br />
Među 2.000<br />
hodočasnika<br />
okupljenih na Papinoj<br />
općoj audijenciji u<br />
Castel Gandolfu bila i<br />
skupina profesora i<br />
učenika banjolučke<br />
gimnazije<br />
Blagdan sv. Ane u Subotici<br />
Subotica, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Bladgan sv. Joakima i sv. Ane<br />
svečano je 26. srpnja<br />
proslavljen u župi sv. Roka u<br />
grobljanskoj kapelici Sv. Ane.<br />
Misno slavlje na mađarskom<br />
jeziku predvodio je vlč. Josip<br />
Štefković, a zatim je misno<br />
slavlje na hrvatskom jeziku<br />
predvodio ovogodišnji<br />
mladomisnik Subotičke<br />
biskupije Goran Vilov zajedno<br />
s domaćim župnikom preč.<br />
Andrijom Anišićem i mr.<br />
Marinkom Stantićem. Na<br />
početku mise blagoslovljena je<br />
novoobnovljena kapelica Sv.<br />
Ane, a župnik Anišić tom se<br />
prigodom zahvalio pogrebnom<br />
poduzeću Funero i njegovu<br />
direktoru Miszkolci Jozefu kao<br />
i poduzeću Monolit-gradnja i<br />
Irsai Laszlu koji su pomogli<br />
obnovu kapelice.<br />
Pred mnoštvom vjernika koji se<br />
unatoč jakom suncu okupio na<br />
misi proštenja, mladomisnik je<br />
u svojoj propovijedi, osvrćući<br />
se na misna čitanja, ali osobito<br />
na život sv. Joakima i sv. Ane<br />
među ostalim istaknuo kako su<br />
sv. Joakim i Ana bili urešeni<br />
svim krepostima, a nadasve<br />
krepostima vjere, ufanja i<br />
ljubavi te zaželio da "jedna od<br />
poruka što ćemo ju ponijeti<br />
Biskup Perić pohodio župu Gabela<br />
Čapljina, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Mostarsko-duvanjski biskup<br />
Ratko Perić pohodio je u<br />
nedjelju 27. srpnja župu Gabela<br />
kod Čapljine i na svečanome<br />
misnom slavlju iza župne crkve<br />
Sv. Stjepana 50-torici mladih<br />
podijelio sakrament potvrde. U<br />
prigodnoj se propovijedi biskup<br />
Perić obratio mladima, posebno<br />
krizmanicima, osvrnuvši se na<br />
značenje krizme, pri čemu je<br />
istaknuo kako je jedan od<br />
darova Duha Svetoga mudrost,<br />
pozvavši tako mlade da u<br />
životu budu mudri: "Nema<br />
ništa lakše od ludosti. Onaj koji<br />
je u mladosti lud taj će se kroz<br />
cijeli svoj ostatak života kajati<br />
zbog svoje mladosti i ludosti.<br />
Današnja mladost mogla bi se<br />
kroz ostatak svoga života kajati<br />
zbog izvođenja nerazumnih<br />
poteza i djela u sadašnjem<br />
trenutku". Istaknuo je zatim<br />
kako se kroz sakrament potvrde<br />
dobiva jakost i snaga<br />
svjedočenja svoje vjere da budu<br />
katolici, kršćani po Kristovu<br />
evanđelju. "Nema ništa lakše<br />
biti slab i stidjeti se kako svoga<br />
imena i prezimena tako i svoje<br />
vjere i svoga naroda, pa da se<br />
krene putem nemorala.<br />
Današnja mladost mora ostati<br />
jaka, snažna i odlučna kada<br />
potvrđuje svoju pripadnost<br />
Katoličkoj crkvi i hrvatskom<br />
narodu", poručio je biskup<br />
Perić.<br />
Kardinal Puljić primio irskog veleposlanika<br />
Sarajevo, 28.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) – Vrhbosanski<br />
nadbiskup kardinal Vinko<br />
Puljić primio je u ponedjeljak<br />
28. srpnja u svojoj rezidenciji u<br />
Sarajevu veleposlanika<br />
Republike Irske za Bosnu i<br />
Hercegovinu, Hrvatsku i<br />
Sloveniju sa sjedištem u<br />
Sloveniji Geralda F. Ansbroa.<br />
Veleposlanik Ansbro je od<br />
kardinala Puljića želio čuti o<br />
prilikama u BiH, što se od<br />
njega kao veleposlanika za BiH<br />
očekuje i koje su perspektive<br />
ulaska BiH u Europsku uniju.<br />
Kardinal Puljić je veleposlanika<br />
Ansbroa upoznao sa stanjem<br />
Hrvata katolika u BiH kojih je<br />
prije rata bilo oko 800 tisuća, a<br />
sada ih je oko 466 tisuća.<br />
Kardinal je također rekao da je<br />
Papin pozdrav profesorima i učenicima banjolučke<br />
gimnazije<br />
Castel Gandolfo, 30.7.2003.<br />
(<strong>IKA</strong>) – Papa Ivan Pavao II.<br />
pozdravio je 30. srpnja<br />
profesore i učenike banjolučke<br />
gimnazijeokupljene koji su<br />
zajedno sa ostalim<br />
hodočasnicima iz različitih<br />
zemalja sudjelovali na općoj<br />
audijenciji u papinskom<br />
ljetnikovcu u Castel Gandolfu.<br />
"Dragi profesori i učenici<br />
banjolučke gimnazije, srdačno<br />
vas pozdravljam. Dobro došli!<br />
Čuvajući u srcu predivne<br />
uspomene sa svojega nedavnog<br />
pastirskog pohoda Banjolučkoj<br />
biskupiji, za vrijeme kojega<br />
sam proglasio blaženim vašega<br />
velikog sugrađanina Ivana<br />
Merza, koji je osam godina<br />
pohađao vašu gimnaziju, sve<br />
vas preporučam njegovu<br />
zagovoru da vam pomogne u<br />
odabiru istinskih ljudskih i<br />
kući neka bude iz života<br />
Joakima i Ane, nad čijim je<br />
domom počivao Božji<br />
blagoslov. Ne zaboravimo: oni<br />
su molili da mogu imati djece a<br />
to znači silno su ljubili život. A<br />
tamo gdje se život ljubi kao<br />
jedna od najvećih vrednota –<br />
tamo Bog izlijeva mnoštvo<br />
svojih darova”.<br />
Na misi je pjevao zbor župe sv.<br />
Roka predvođen s. Bosiljkom<br />
Halužan i glazbenom pratnjom<br />
mr. Ervina Čelikovića.<br />
Večernje misno slavlje na<br />
hrvatskom jeziku predvodio je<br />
župnik Anišić.<br />
Na kraju misnog slavlja biskup<br />
Perić blagoslovio je spomenik<br />
podignut u čast triju svećenika<br />
mučenika don Luke<br />
Šinunovića, Don Jure Sentića te<br />
don Martina Krešića, koji su<br />
pogubljeni zbog svjedočenja<br />
svoje katoličke vjere i<br />
pripadnosti hrvatskome narodu<br />
u razdobljima turske i<br />
komunističke vlasti na području<br />
Hercegovine.<br />
U znak zahvalnosti za pomoć u<br />
izgradnji župne crkve i<br />
gabelskog groblja biskup Perić<br />
je domaćem žitelju Iliji Sušku,<br />
koji danas živi u Zagrebu,<br />
darovao umjetničku sliku župne<br />
crkve Sv. Stjepana, rad s.<br />
Zdravke Milić.<br />
tijekom rata samo u<br />
Vrhbosanskoj nadbiskupiji<br />
srušeno ili oštećeno više od 600<br />
vjerskih zdanja. Vrhbosanski<br />
nadbiskup podsjetio je i na<br />
povratničke probleme, posebno<br />
u Republiku Srpsku, te pojasnio<br />
da od međunarodne zajednice<br />
ne traži nikakve povlastice, već<br />
samo jednaka prava za sve<br />
narode u BiH.<br />
vjerskih vrijednosti kako bi<br />
mogli izgrađivati društvo<br />
utemeljeno na istini, pravdi i<br />
poštivanju dostojanstva<br />
svakoga ljudskog bića. Na sve<br />
vas i na vašu domovinu Bosnu i<br />
Hercegovinu zazivam Božji<br />
blagoslov", rekao je Papa u<br />
svom pozdravu profesorima i<br />
učenicima banjolučke<br />
gimnazije.<br />
16 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Inozemne vijesti<br />
Svjetski susret mladih 2005. održat će se u zračnoj<br />
luci u Koelnu<br />
Koeln, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – KNA, na prostoru zračne luke<br />
Svjetski susret mladih s Papom može se okupiti i do milijun<br />
u Koelnu 2005. godine mladih. Mjesto je pogodno i<br />
vjerojatno će se održati u pod vidikom sigurnosti, a i<br />
tamošnjoj zračnoj luci zbog toga što bi sudionici<br />
Hangelar. Prema pisanju skupa mogli sa svih strana<br />
njemačke informativne agencije vidjeti Papu. Konačne odluke o<br />
mjestu susreta kao i o brojnim<br />
drugim pojedinostima bit će<br />
donesene krajem rujna. Koeln<br />
je proteklih dana posjetio<br />
organizator Papinih putovanja<br />
mons. Renato Boccardo.<br />
Sveta Stolica za jačanje uloge Vijeća sigurnosti UN-a<br />
Vatikan, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Sveta se Stolica zauzima oko<br />
jačanja Vijeća sigurnosti i<br />
temeljne obnove Organizacije<br />
ujedinjenih naroda, rekao je<br />
predsjednik Papinskog vijeća<br />
za pravdu i mir nadbiskup<br />
Renato Martino, koji je 16<br />
godina predstavljao Svetu<br />
Stolicu u toj svjetskoj ustanovi.<br />
U razgovoru s novinarom<br />
misijske informativne agencije<br />
Fides, nadbiskup Martino<br />
primijetio je kako je Sveta<br />
Stolica već dugo uvjerena da se<br />
svjetsko zajedničko dobro<br />
može postići samo prikladnim<br />
ustrojstvima čija će se<br />
mjerodavnost protezati na cijeli<br />
svijet. Obnova Organizacije<br />
ujedinjenih naroda mora početi,<br />
prema njegovu uvjerenju,<br />
preustrojem Vijeća sigurnosti.<br />
Istodobno treba omogućiti<br />
Organizaciji ujedinjenih naroda<br />
djelovanje na gospodarskome i<br />
društvenom području.<br />
Nadbiskup Martino smatra da<br />
bi se Organizacija ujedinjenih<br />
naroda morala više truditi i oko<br />
zaštite okoliša i zdravstva.<br />
Predsjednik Papinskog vijeća<br />
za pravdu i mir najavio je da će<br />
se na jesen u Vatikanu, u<br />
sklopu proslave 40. obljetnice<br />
enciklike Ivana XXIII. “Pacem<br />
in Terris”, održati skup o<br />
Organizaciji ujedinjenih<br />
naroda, na kojem će sudjelovati<br />
i glavni tajnik te svjetske<br />
ustanove Kofi Annan. Zbog<br />
velikih financijskih teškoća<br />
Organizacija ujedinjenih naroda<br />
je prisiljena zatvoriti krajem<br />
godine sva svoja predstavništva<br />
u Europi, od Pariza i Atene do<br />
Rima. Istodobno će otvoriti<br />
novo predstavništvo u<br />
Bruxellesu. To je izazvalo<br />
ogorčenje ne samo u<br />
diplomatskim krugovima, već i<br />
među sveučilištarcima, tako da<br />
su mnogi profesori tražili od<br />
ministara vanjskih poslova da<br />
spriječe zatvaranje tih ureda, u<br />
kojima su uvijek nalazili građu<br />
o temeljnim problemima mira,<br />
razvoja i ljudskim pravima.<br />
Vrlo su bili korisni, kako se<br />
ističe u pismu koje su talijanski<br />
intelektualci uputili ministru<br />
Francu Frattiniju, i razgovori i<br />
pojašnjenja s predstavnicima te<br />
svjetske ustanove u Rimu.<br />
Slovački predsjednik uložio veto na zakon o pobačaju<br />
Bratislava, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Slovački predsjednik Rudolf<br />
Schuster uložio je veto na<br />
zakon koji je usvojen u<br />
Parlamentu kojim se<br />
ozakonjuje pobačaj, u slučaju<br />
teških deformacija fetusa, do<br />
24. tjedna trudnoće. Do sada je<br />
pobačaj u Slovačkoj bio<br />
ozakonjen do 12. tjedna.<br />
"Crkva u Slovačkoj", rekao je<br />
glasnogovornik Slovačke<br />
biskupske konferencije mons.<br />
Marian Gavenda, "odmah je<br />
zauzela stav protivljenja tom<br />
zakonu. U tijeku nacionalnog<br />
hodočašća u Levoei 6. srpnja<br />
Knjiga o papi Ivanu Pavlu I.<br />
Rim, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Pokrajina Veneto će novčano<br />
potpomoći izdavački pothvat<br />
talijanskog mjesečnika “30<br />
giorni” (Trideset dana) o papi<br />
Ivanu Pavlu I., koji je rođen u<br />
toj pokrajini. Knjiga pod<br />
naslovom “Moj brat Albino”<br />
pridonijet će upoznavanju<br />
djelatnosti tog pape, koji je<br />
upravljao Crkvom samo<br />
tridesetak dana.<br />
Dana 6. kolovoza, obilježava se<br />
predsjednik biskupske<br />
konferencije biskup František<br />
Tondra pred više od pola<br />
milijuna vjernika zajamčio je<br />
predsjedniku republike,<br />
nazočnom na slavlju, da<br />
katolici mole za njega i za<br />
mudru i odgovornu odluku".<br />
"Odluku da stavi veto", dodaje<br />
mons. Gavenda, "mons. Tondra<br />
primio je sa zadovoljstvom te je<br />
izrazio uvjerenje u pravedno<br />
rješenje tog pitanja. U<br />
službenom priopćenju Crkve on<br />
je izrazio potpuno odbacivanje<br />
pobačaja i istaknuo da pitanja<br />
poput toga ne mogu biti<br />
25. obljetnica smrti pape Pavla<br />
VI., koji je preminuo 1978.<br />
godine. Bila je to godina triju<br />
papa. Deset dana nakon toga,<br />
16. kolovoza, bio je izabran za<br />
papu venecijanski patrijarh<br />
Luciani, koji je nakon 33 dana,<br />
28. rujna, preminuo. Kratkoća<br />
njegova pontifikata i konfuzija<br />
koja je nastala zbog izvješća o<br />
njegovoj neočekivanoj smrti,<br />
izazvala je razna nagađanja,<br />
čak i o trovanju. Knjiga “Moj<br />
predmet glasovanja. Riječ je,<br />
naime, o moralnim<br />
vrijednostima i normama<br />
utemeljenim na prirodnom<br />
zakonu, koji obvezuju svaku<br />
osobu. Istina i moral ne ovise ni<br />
o većini ni o manjini u<br />
Parlamentu".<br />
Nakon predsjednikova veta,<br />
zakon o pobačaju ponovno je<br />
vraćen na izglasavanje u<br />
Parlament gdje će za njegovo<br />
odobrenje biti potrebna<br />
apsolutna većina (76 glasova od<br />
150). Rasprava je predviđena<br />
za 4. rujna, točno tjedan dana<br />
prije Papina posjeta Slovačkoj.<br />
brat Albino” nije, kako je<br />
pojasnio vijećnik pokrajine<br />
Veneto Ermano Serrajoto, neka<br />
nova vrsta analitičke biografije<br />
Ivana Pavla I. U toj su knjizi<br />
prikupljena svjedočanstva,<br />
materijali i uspomene iz<br />
njegova obiteljskog života.<br />
Tekstovi će biti popraćeni<br />
slikama iz dječačkoga i<br />
mladenačkog života budućeg<br />
pape.<br />
Na jesen će se u<br />
Vatikanu, u sklopu<br />
proslave 40.<br />
obljetnice enciklike<br />
Ivana XXIII. “Pacem<br />
in Terris”, održati<br />
skup o Organizaciji<br />
ujedinjenih naroda<br />
koja prolazi kroz teške<br />
financijske teškoće<br />
Crkva u Slovačkoj sa<br />
zadovoljstvom primila<br />
predsjednikovu<br />
odluku, istaknuvši<br />
kako pitanja poput<br />
toga ne mogu biti<br />
predmet glasovanja<br />
Knjiga pod naslovom<br />
“Moj brat Albino”<br />
pridonijet će<br />
upoznavanju<br />
djelatnosti tog pape,<br />
koji je upravljao<br />
Crkvom samo<br />
tridesetak dana<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
17
Inozemne vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Milicije<br />
zemljoposjednika<br />
progone simpatizere<br />
pokreta bezzemljaša<br />
Američkim<br />
redovnicama koje su u<br />
listopadu protekle<br />
godine simbolički<br />
razoružale atomsku<br />
raketu, za što ih je sud<br />
proglasio krivima za<br />
"ugrožavanja<br />
nacionalne sigurnosti<br />
i uništavanje vladine<br />
imovine", izrečena je<br />
u Denveru zatvorska<br />
kazna<br />
Biskupi prenose<br />
očajnički poziv u<br />
pomoć nadbiskupa<br />
Kinshase, koji skreće<br />
pozornost na<br />
dramatične prilike<br />
koje prijete prerasti u<br />
pravi genocid<br />
Brazil: Crkva strahuje od novih napada na duhovnike<br />
Brasilia, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Strahujući od novih napada na<br />
dušobrižnike koji se zauzimaju<br />
za pokret bezzemljaša<br />
(Movimiento Sem Terra/MST),<br />
Katolička crkva u Brazilu<br />
zatražila je od Vlade<br />
poduzimanje djelotvornijih<br />
mjera protiv milicija velikih<br />
zemljoposjednika. Protekle je<br />
subote u saveznoj državi<br />
Maranhao ubijen kapucin<br />
Taddeo Gabrielli (73), poznat<br />
kao "apostol bezzemljaša".<br />
Komisija za dušobrižništvo<br />
Redovnice protiv Busha<br />
Denver, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Američkim redovnicama koje<br />
su u listopadu protekle godine<br />
simbolički razoružale atomsku<br />
raketu, za što ih je sud<br />
proglasio krivima za<br />
"ugrožavanja nacionalne<br />
sigurnosti i uništavanje vladine<br />
imovine", izrečena je u<br />
Denveru 25. srpnja zatvorska<br />
kazna. S. Carol Gilbert (55)<br />
osuđena je na dvije godine i<br />
devet mjeseci, s. Ardeth Platte<br />
(67) na gotovo tri godine i s.<br />
Jackie Hudson (68) na dvije<br />
godine zatvora. Dominikanke<br />
su tvrdile da su, u skladu sa<br />
sigurnosnom doktrinom<br />
američkog predsjednika Georga<br />
Busha koju je proglasio u rujnu<br />
<strong>2002</strong>., a po kojoj SAD<br />
pridržava pravo preventivnog<br />
rata, odlučile poduzeti nešto<br />
protiv opasnosti koja dolazi iz<br />
"vlastitog dvorišta". Na<br />
obljetnicu afganistanskog rata,<br />
6. listopada <strong>2002</strong>., preodjevene<br />
u "specijaliste za razoružanje"<br />
ušle su u vojnu bazu u blizini<br />
grada Greelya u saveznoj<br />
državi Colorado, odnosno polje<br />
kukuruza ispod kojeg se nalazi<br />
jedna od 150 lansirnih rampi za<br />
više od 500 strateških<br />
zemljoradnika Brazilske BK<br />
upozorila je da više<br />
zemljoposjednika u<br />
sjeveroistočnoj saveznoj državi<br />
Alagoas planiralo ubojstvo<br />
redovnice s. Cicere Menezes.<br />
Komisija također upozorava da<br />
je održan sastanak<br />
zemljoposjedničkih plaćenika<br />
na kojemu je isplanirano<br />
ubojstvo dvojice pastoralnih<br />
suradnika i trojice vođa pokreta<br />
bezzemljaša u Alagoasu. Crkva<br />
strahuje da će, osobito na<br />
sjeveroistoku Brazila gdje su<br />
nuklearnih raketa dalekog<br />
dometa "Minuteman",<br />
izgrađenih u nepristupačnim<br />
predjelima Colorada, Nebraske<br />
i Wyominga. Budući da sve one<br />
nose nuklearne bojeve glave od<br />
po 300 kilotona, redovnice su<br />
tvrdile da je očito riječ o oružju<br />
za masovno uništenje kakvo je<br />
osudio američki predsjednik, te<br />
su zakucale više dasaka preko<br />
poklopca silosa N-80, koji je od<br />
specijalnog betona i teži 20<br />
tona, i svojom krvlju iscrtale 6<br />
križeva i pomolile se za mir u<br />
svijetu. Zatim su probile otvor<br />
u ogradi, simbolički predajući<br />
bazu "javnoj kontroli<br />
naoružanja". Zbog toga<br />
pothvata mediji su redovnice<br />
prozvali "raketnim časnama".<br />
Porota ih je 7. travnja u<br />
Denveru proglasila krivima, a<br />
redovnice, koje su 7 mjeseci<br />
provele u ženskom zatvoru u<br />
Georgetownu, puštene su uz<br />
kauciju do izricanja presude. U<br />
međuvremenu su se javnim<br />
nastupima odazvale na brojne<br />
pozive američkih mirovnih<br />
organizacija, izjavljujući da se<br />
ne osjećaju krivima, te ističući<br />
kako ih je američki napad na<br />
Irak utvrdio u njihovu<br />
već okupljene brojne milicije,<br />
zemljoposjednici poduzimati<br />
sve nasilnije mjere protiv sve<br />
uspješnije organiziranog<br />
pokreta bezzemljaša. Sredinom<br />
mjeseca u saveznoj državi<br />
Espirito Santo napadnut je<br />
nadbiskup u Vitoriji Silvestre<br />
Luiz Scandian (72), čije je<br />
stanje i dalje kritično.<br />
Nadbiskup je poznat po svome<br />
zauzimanju u borbi protiv<br />
kriminala i korupcije, koji su<br />
najprisutniji upravo u toj<br />
jugoistočnoj brazilskoj državi.<br />
uvjerenju.<br />
Njihovi su odvjetnici na sudu<br />
tvrdili da nema razloga zašto se<br />
pravila koja vrijede za Irak ili<br />
Sjevernu Koreju kojima se<br />
niječe pravo posjedovanja<br />
atomskog naoružanja, ne bi<br />
odnosila i na SAD te su se<br />
pozivali i na Nuernberški<br />
proces protiv nacističkih ratnih<br />
zločinaca, po kojemu ako neka<br />
država i pozove svoje građane<br />
na zločine protiv čovječnosti,<br />
pravo je, ali i obveza građana<br />
zemlje prekršiti te zakone.<br />
Budući da te rakete nisu u<br />
stanju razlikovati vojne i<br />
civilne ciljeve, one su sredstvo<br />
za zločin protiv čovječnosti.<br />
No, državni tužitelj Robert<br />
Brown zahtijevao je najstrožu<br />
kaznu, osobito što su<br />
spomenute dominikanke već<br />
više puta kažnjavane. One su,<br />
naime, još od sedamdesetih<br />
godina proteklog stoljeća uz<br />
punu potporu svoga Reda u<br />
Grand Rapidsu u Michiganu<br />
opetovano sudjelovale u<br />
prosvjedima protiv "američkih<br />
ratnih zločina", te je svaka već<br />
provela više mjeseci u zatvoru.<br />
Hitni apel švicarskih biskupa vlastima za pomoć Kongu<br />
Bern, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Švicarski biskupi uputili su<br />
poziv vlastima da materijalno i<br />
politički pomognu DR Kongo,<br />
gdje stanje postaje sve<br />
dramatičnije i poprima obrise<br />
pravoga genocida. U pismu<br />
Švicarske biskupske<br />
konferencije prenosi se<br />
očajnički poziv u pomoć<br />
nadbiskupa Kinshase kardinala<br />
Frederica Etsoua. "Opće stanje<br />
u Kongu, a osobito u Buniji,<br />
postaje vrlo zabrinjavajuće",<br />
piše kardinal Etsou, "i prisiljava<br />
me da pokrenem zvona za<br />
uzbunu kako bi se začuo<br />
očajnički vapaj upućen<br />
cijelome svijetu muškaraca,<br />
žena i djece nad kojima se vrši<br />
nasilje, koje se muči i kolje i<br />
koji se, zbog nedostatka hrane,<br />
ne oklijevaju hraniti ljudskim<br />
mesom. Ljudi bježe pred<br />
smrću, napuštajući domove i<br />
sela, noseći sa sobom<br />
svakovrsne rane i sada su se<br />
sklonili u biskupski dom u<br />
Buniji i ostale javne zgrade".<br />
Švicarski biskupi podsjećaju i<br />
kako karitativne udruge nemaju<br />
sredstva za liječenje bolesnih,<br />
hrane za izgladnjelo pučanstvo<br />
te čak ne mogu ni pokapati<br />
mrtve te stoga traže od<br />
predsjednika Švicarske<br />
konfederacije "da pomogne toj<br />
zemlji ne samo materijalno već<br />
također u smislu zauzimanja za<br />
mir, potpore svim osobama<br />
koje surađuju na uspostavi mira<br />
u tom narodu i pomoći kako bi<br />
u Kongu profunkcionirale<br />
infrastrukture".<br />
18 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Inozemne vijesti<br />
Španjolska: Odobreno korištenje zametaka<br />
Madrid, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Španjolska Vlada odobrila je<br />
25. srpnja u Madridu postupak<br />
iskorištavanja ljudskih<br />
zametaka u svrhu znanstvenih<br />
istraživanja. Tom je odlukom<br />
poništen zakon iz 1988. godine,<br />
koji je zabranjivao taj postupak.<br />
Mjesna Katolička crkva još nije<br />
dala službenu izjavu o novom<br />
zakonu, a madridski nadbiskup<br />
kardinal Antonio Maria Rouco<br />
Varela, podsjetio je kako<br />
crkveni nauk izričito potvrđuje<br />
zametak živim bićem koje ne<br />
može biti smatrano samo<br />
objektom. “Španjolska<br />
biskupska konferencija želi u<br />
potpunosti upoznati i proučiti<br />
tekst novoga zakona, a crkveni<br />
Završetak Marijanske godine u Siracuzi<br />
Vatikan, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Papa Ivan Pavao II. imenovao<br />
je nadbiskupa Palerma<br />
kardinala Salvatorea De<br />
Giorgija svojim posebnim<br />
izaslanikom na proslavi<br />
svršetka Marijanske godine u<br />
Siracusi, koja će se održati 1.<br />
rujna u Svetištu Gospe od Suza.<br />
Papa se tako duhovno povezuje<br />
sa sicilijanskom Crkvom, koja<br />
se prisjetila čudesnoga<br />
događaja prije 50 godina, kada<br />
su se na jednome<br />
Bogorodičinom kipu u<br />
pravilnim razmacima, od 29.<br />
kolovoza do 1. rujna,<br />
pojavljivale suze.<br />
Proglašavajući Marijansku<br />
godinu, nadbiskup Siracuse<br />
Giuseppe Costanzo istaknuo je<br />
u pastoralnom pismu kako je<br />
Blagdan sv. Ane u Šapcu<br />
Šabac, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
subotu 26. srpnja u jedinoj<br />
rimokatoličkoj župi sv. Ane u<br />
Šapcu, u Srbiji, svečano je<br />
proslavljena sv. Ana zaštitnica<br />
te župe. Euharistijsko slavlje<br />
predvodio je beogradski<br />
nadbiskup Stanislav Hočevar<br />
zajedno s apostolskim nuncijem<br />
Eugenijem Sbarbarom. Uz<br />
nadbiskupa Hočevara u<br />
euharistiji su sudjelovali župnik<br />
sv. Ane Girolamo Iacobucci,<br />
vicerektor Biskupijskog<br />
misijskog sjemeništa<br />
Redemptoris Mater u Puli<br />
Piergiorgio De Angelis i<br />
desetak svećenika iz Srbije,<br />
Hrvatske i Italije, bogoslovi<br />
jedna od glavnih zadaća<br />
svakoga kršćanina “nastojati<br />
shvatiti smisao toga plača,<br />
svatko sa svojim darom,<br />
svojom duhovnom<br />
osjetljivošću, svojim životnim<br />
iskustvom, i svi sa svjetlom i<br />
milošću Duha Svetoga”.<br />
Već se papa Pio XII., u poruci<br />
iz 1954. godine, pitao o tome,<br />
što je on nazvao “otajstvenim<br />
govorom tih suza”. A Ivan<br />
Pavao II. je u propovijedi na<br />
misi posvete Svetišta Gospe od<br />
suza kazao kako su to suze boli<br />
zbog onih koji odbijaju Božju<br />
ljubav, zbog rastavljenih ili<br />
obitelji u nevolji, zbog mladeži<br />
kojoj prijete opasnosti<br />
potrošnje i koja je često<br />
izgubljena, zbog nasilja koje<br />
izaziva mnoga krvoprolića,<br />
Sjemeništa u Puli te brojni<br />
vjernici katolici, ali i<br />
pravoslavni. Izražena je<br />
posebna radost zbog nazočnosti<br />
izaslanika šabačko-valjevskog<br />
episkopa o. Laurentija<br />
Trifunovića, arhijerejskog<br />
namjesnika o. Vlade<br />
Stanimirovića i još dvojice<br />
pravoslavnih svećenika. O.<br />
Vlado prenio je iskrene<br />
pozdrave vladike Laurentija i<br />
njegovu zahvalnost Bogu za<br />
zajedništvo koje se u toj<br />
eparhiji izgrađuje između<br />
katoličke i pravoslavne Crkve i<br />
među njezinim vjernicima,<br />
istaknuvši posebno vlč.<br />
Girolama kao “velikog<br />
Rim: Ponovno rasprave o prenatrpanosti zatvora<br />
Rim, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - Slučaj<br />
nekadašnjeg vođe talijanskoga<br />
terorističkog pokreta “Borba se<br />
nastavlja” Adriana Sofrija<br />
ponovno je pobudio raspravu u<br />
talijanskom Parlamentu i<br />
javnosti o prenatrpanosti u<br />
zatvorima. O tom je problemu<br />
govorio papa Ivan Pavao II. u<br />
tijeku Velikog jubileja i posjeta<br />
talijanskom Parlamentu.<br />
Osvrćući se na Isusove riječi:<br />
“Bio sam u zatvoru i vi ste me<br />
posjetili”, umirovljeni kardinal<br />
Achille Silvestrini u razgovoru<br />
s novinarom Radio Vatikana<br />
primijetio je kako su danas,<br />
zbog prevelikog broja<br />
zatvorenika, pristup zatvorima i<br />
posjeti zatvorenicima dopušteni<br />
je nauk jasan: znanstveno<br />
istraživanje na ljudskim<br />
zamecima nije zakonito ako je<br />
u korist neke treće osobe, što<br />
dovodi do uništenja ljudskog<br />
života, izjavio je tajnik Vijeća<br />
za obitelj i zaštitu života pri<br />
Španjolskoj biskupskoj<br />
konferenciji Inocente García de<br />
Andrés.<br />
zbog nerazumijevanja i mržnje<br />
koji stvaraju duboke ponore<br />
među ljudima i narodima. To su<br />
suze molitve Majke koja daje<br />
snagu svakoj drugoj molitvi i<br />
uzdiže se pokorno moleći i za<br />
one koji ne mole, jer su<br />
rastreseni tisućama drugih<br />
stvari, ili su uporno zatvoreni<br />
na Božji poziv. To su suze nade<br />
koje ublažavaju tvrdoću srca i<br />
otvaraju ih za susret s Kristom<br />
Otkupiteljem, izvorom svjetla i<br />
mira za pojedince, obitelji i<br />
cijelo društvo.<br />
U prigodi svršetka Marijanske<br />
godine najavljen je XIII.<br />
međunarodni mariološki susret,<br />
koji će se, na temu “Suze u srcu<br />
grada”, održati u Siracusi od<br />
29. rujna do 3. listopada.<br />
svećenika Kristove Crkve”. Na<br />
misi su bili nazočni i<br />
predstavnici Židovske<br />
zajednice, predstavnici<br />
općinskih vlasti u Šabcu, te<br />
brojni predstavnici udruga i<br />
pokreta unutar katoličke crkve.<br />
Nadbiskup Hočevar u svojoj je<br />
homiliji istaknuo važnost<br />
ljudskoga rada, pozivajući se na<br />
Papinu pobudnicu “Crkva u<br />
Europi”, zatim važnost nedjelje<br />
koja je, riječi su nadbiskupa,<br />
“novi Duhovi”, predokus<br />
vječnoga života. Na misi je<br />
pjevao i pravoslavni zbor iz<br />
Šapca “Jovan Bogoslov”, koji<br />
je nakon mise u crkvi održao i<br />
kraći koncert.<br />
samo socijalnim radnicima i<br />
specijaliziranom osoblju, a ne<br />
pojedincima. Kardinal je<br />
upozorio da treba razlikovati<br />
pomilovanje, koje se može dati<br />
pojedinim osobama, ako za to<br />
postoje uvjeti, od amnestije,<br />
kojom bi se moglo zaključiti<br />
terorističko razdoblje i dati<br />
znak pomirenja.<br />
Sicilijanska Crkva<br />
prisjeća se čudesnoga<br />
događaja prije 50<br />
godina, kada su se na<br />
jednome<br />
Bogorodičinom kipu u<br />
pravilnim razmacima,<br />
od 29. kolovoza do 1.<br />
rujna, pojavljivale<br />
suze<br />
Izražena je posebna<br />
radost zbog<br />
nazočnosti izaslanika<br />
šabačko-valjevskog<br />
episkopa o. Laurentija<br />
Trifunovića,<br />
arhijerejskog<br />
namjesnika o. Vlade<br />
Stanimirovića i još<br />
dvojice pravoslavnih<br />
svećenika<br />
Zbog prevelikog broja<br />
zatvorenika pristup<br />
moguć samo<br />
socijalnim radnicima i<br />
specijaliziranom<br />
osoblju<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
19
Inozemne vijesti<br />
www.ika.hr<br />
Ni glasoviti<br />
umirovljeni milanski<br />
nadbiskup nije<br />
izbjegao stroge<br />
policijske kontrole u<br />
zračnoj luci Ben<br />
Gurion u Tel Avivu<br />
Hanson je svjetskoj<br />
javnosti poznat po<br />
svojoj oštroj kritici<br />
američke ratne<br />
politike u Iraku<br />
Vatikanski dnevnik<br />
ističe da su već i prve<br />
snimke ubijenih<br />
Sadamovih sinova<br />
kršenje<br />
međunarodnog prava<br />
Novi egzarhat čini pet<br />
pokrajina na<br />
jugoistoku zemlje, a<br />
prostire se na površini<br />
od 196.000 četvornih<br />
kilometara<br />
Kardinal Martini na ispitu<br />
Tel Aviv, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Ni kardinal Carlo Maria<br />
Martini, umirovljeni milanski<br />
nadbiskup, nije uspio izbjeći<br />
stroge policijske kontrole u<br />
zračnoj luci Ben Gurion u Tel<br />
Avivu. Osvrćući se “na<br />
ponižavajuće postupke s<br />
putnicima” izraelski dnevnik<br />
Maariv opširno opisuje što je<br />
nedavno doživio taj ugledni<br />
crkveni dostojanstvenik, koji je<br />
odlučio preostali dio života<br />
provesti u Jeruzalemu,<br />
posvećujući se biblijskim<br />
znanostima kojima se bavio i<br />
prije imenovanja za milanskog<br />
nadbiskupa.<br />
Dnevnik navodi neka od pitanja<br />
na koja je kardinal morao<br />
odgovoriti kao što su: Što radiš<br />
ovdje Zašto si došao u ovu<br />
zemlju Što znači kardinal<br />
Morao je također i proći ispit i<br />
na primjerku Evanđelja, koje je<br />
nosio sa sobom. Kardinal je<br />
nastojao ublažiti polemička<br />
pitanja, primijetivši kako mu je<br />
jasno da Izrael mora voditi<br />
brigu o svojoj sigurnosti.<br />
Sličnu je sudbinu nedavno<br />
doživio i apostolski nuncij.<br />
Nekim je novinarima u toj<br />
zračnoj luci izraelska policija<br />
zaplijenila računala i<br />
fotografske aparate i vratila ih<br />
nakon par dana, nakon što je<br />
pregledala materijal. Izraelski<br />
dnevnik navodi kako policija<br />
često putnicima pregledava<br />
osobne stvari i odjeću, komad<br />
po komad, ispitujući ih više<br />
puta i nakon što su prošli<br />
pregled putovnica i carinsku<br />
kontrolu.<br />
Irački nadbiskup o "nesposobnosti američkih osvajača"<br />
London, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Sirsko-pravoslavni bagdadski<br />
nadbiskup Mar Severius Jamil<br />
Hawa oštro je kritizirao<br />
nesposobnost anglo-američkih<br />
osvajača da osiguraju<br />
unutrašnju sigurnost i<br />
organiziraju raspodjelu hrane u<br />
Iraku. Nadbiskup je u<br />
radijskom intervjuu u tijeku<br />
svog boravka u Engleskoj<br />
također ustvrdio da ulazak<br />
Amerikanaca u Irak nije<br />
njegovim građanima "donio<br />
ništa dobra" te čak i oni Iračani<br />
koji su taj dolazak pozdravili<br />
Novi predsjednik Svjetskoga luteranskog saveza<br />
Winnipeg, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Mark Hanson, biskup<br />
Evangeličko luteranske crkve<br />
koja u SAD-u ima oko 5<br />
milijuna članova, izabran je za<br />
novog predsjednika Svjetskoga<br />
luteranskog saveza. On je na<br />
izborima u kanadskom<br />
Winnipegu dobio više glasova<br />
od potpredsjednice<br />
Evangeličko-luteranske crkve u<br />
Kanadi Susan Johnson.<br />
Hanson je svjetskoj javnosti<br />
poznat po svojoj oštroj kritici<br />
američke ratne politike u Iraku.<br />
Na kraju skupštine Saveza 31.<br />
srpnja Hanson će preuzeti<br />
službu od njemačkog teologa<br />
Christiana Krausa, koji je<br />
vodstvo Saveza preuzeo 1997.<br />
Vatikan osuđuje objavljivanje fotografija<br />
Vatikan, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Sveta Stolica nastavlja<br />
kritizirati postupak američkih<br />
vlasti prema tijelima ubijenih<br />
sinova Sadama Huseina. Udaj i<br />
Kusaj ubijeni su 22. srpnja u<br />
Mosulu, a američka je vojska<br />
dva dana kasnije pokazala<br />
njihova tijela kako bi iračku<br />
javnost uvjerila da su zaista<br />
mrtvi. Izdanje poluslužbenoga<br />
Ukrajina: Novi egzarhat<br />
Vatikan, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Papa Ivan Pavao II. dao je<br />
suglasnost Biskupskoj sinodi<br />
ukrajinske Katoličke crkve za<br />
utemeljenje nadbiskupskog<br />
egzarhata Odese-Krima, u<br />
Ukrajini, s teritorijem<br />
odvojenim od egzarhata<br />
Kijeva-Vyshoroda. Sveti je<br />
Otac dao i suglasnost za izbor<br />
svećenika Vasyla Ivasiuka za<br />
egzarha novog egzarhata.<br />
Ivasiuk ima 43 godine, za<br />
komunističkoga režima potajno<br />
je pohađao bogosloviju, a 1989.<br />
vatikanskog dnevnika<br />
Osservatore Romano tvrdi kako<br />
je već objavljivanje snimaka<br />
unakaženih lica sramotni čin.<br />
Na naslovnici dnevnika ističe<br />
se 27. srpnja da već i prve<br />
snimke ubijenih Sadamovih<br />
sinova predstavljaju kršenje<br />
međunarodnog prava, a nove<br />
fotografije na kojima su leševi<br />
dotjerani pogoršale su stanje<br />
g. je, isto tako potajno, zaređen<br />
za svećenika. Novi egzarhat<br />
čini pet pokrajina na jugoistoku<br />
zemlje, a prostire se na površini<br />
od 196.000 četvornih<br />
kilometara, ima 8.700.000<br />
stanovnika, od kojih je 70.000<br />
katolika, a za njih pastoralno<br />
skrbi 11 svećenika. Sjedište<br />
egzarhata bit će u Odesi.<br />
U sjedištu novog egzarhata<br />
ukrajinske su vlasti nedavno<br />
vratile Katoličkoj crkvi tri<br />
zgrade koje su joj oduzeli<br />
boljševici 1917. godine. Povrat<br />
sada već gube strpljenje.<br />
Nadbiskup Mar Severius boravi<br />
u Engelskoj kako bi ispitao<br />
mogućnosti za posjet<br />
anglikanskog primasa<br />
nadbiskupa Canterburyja<br />
Rowana Williamsa Iraku.<br />
godine.<br />
X. skupština Svjetskoga<br />
luteranskog saveza u<br />
Winnipegu je okupila 800<br />
sudionika koji se do 31. srpnja<br />
suočavaju s problemima<br />
globalizacije, siromaštva,<br />
socijalne nepravde i nasilja.<br />
Savez okuplja 136 Crkava iz 76<br />
zemalja svijeta.<br />
stvari. Već je 26. srpnja<br />
Osservatore Romano pisao da<br />
objavljivanje fotografija<br />
ubijenih predstavlja kršenje<br />
međunarodnog prava o<br />
postupanju s poraženima te<br />
istaknuo kako je rat ponovno<br />
pokazao svoje tragično lice,<br />
stavljajući na kocku<br />
dostojanstvo ljudske osobe i<br />
civilizacije.<br />
imovine uslijedio je nakon<br />
višemjesečnih žustrih rasprava<br />
crkvenih i gradskih vlasti u tom<br />
ukrajinskome gradu.<br />
Jedna od najvažnijih zadaća<br />
Crkve u Odesi je<br />
dušobrižništvo za pomorce. U<br />
toj luci na Crnome moru<br />
mjesečno pristaje oko 5.000<br />
mornara, a 60% njih su kršćani<br />
iz azijskih zemalja, većinom<br />
katolici s Filipina. Dužnost<br />
apostolskoga nuncija u Ukrajini<br />
obnaša hrvatski nadbiskup<br />
Nikola Eterović.<br />
20 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Inozemne vijesti<br />
Dramatično stanje u Liberiji<br />
Monrovia, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Papa Ivan Pavao II. u<br />
nedjeljnom je nagovoru uz<br />
Angelus izrazio solidarnost<br />
pučanstvu u Africi, gdje uz<br />
napretke i pozitivne pothvate na<br />
mirovnom području, još uvijek<br />
traju žarišta smrtonosnoga<br />
nasilja. Posebno je spomenuo<br />
dramu koja se odvija u Liberiji<br />
i tražio da svi polože oružje te<br />
prihvate dijalog i inicijative<br />
međunarodne zajednice. U<br />
potpunoj diplomatskoj<br />
neizvjesnosti iznemoglo<br />
pučanstvo očekuje dolazak<br />
međunarodnih mirovnih snaga i<br />
odlazak predsjednika Charlesa<br />
Taylora. Bombe padaju po<br />
glavnom gradu Monroviji, ljudi<br />
se sklanjaju u crkve. U nedjelju<br />
27. srpnja granata je pala na<br />
crkvu u koju se bilo sklonilo<br />
oko 2.000 ljudi. Tri su osobe<br />
poginule, a na desetke ih je<br />
ranjeno. Generalni je vikar<br />
morao napustiti katedralu koja<br />
se nalazi u dijelu grada u<br />
kojemu su smještena<br />
diplomatska predstavništva.<br />
Europski Caritas pozvao je<br />
Europsku uniju da se pridruži<br />
mirovnim snagama UN-a te<br />
hitno poduzmu zajedničke<br />
korake kako bi se spriječila<br />
daljnja ubojstva nevinih ljudi u<br />
Liberiji. Predsjednik EC Denis<br />
Vienot u pismu upućenom<br />
predsjedniku Europske<br />
komisije Romanu Prodiju,<br />
ističe kako je potrebno hitno<br />
razoružati sukobljene strane,<br />
raspustiti vojsku i stvoriti<br />
prijelaznu Vladu, koja će<br />
stvoriti uvjete za demokratski<br />
poredak u zemlji. Europski<br />
Caritas upozorava EU kako je<br />
pučanstvu u Liberiji potrebna<br />
Apel sa Svjetskog kongresa za dušobrižništvo Roma<br />
Budimpešta, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>)<br />
– Početkom ovog mjeseca u<br />
Budimpešti je u organizaciji<br />
Papinskoga vijeća za pastoral<br />
selilaca i putnika održan peti<br />
Svjetski kongres za<br />
dušobrižništvo Roma, na temu<br />
“Crkva i Romi – za duhovnost<br />
zajedništva”. Roma u svijetu<br />
ima oko 18 milijuna; veći dio<br />
njih živi u Europi, a ostali,<br />
pretpostavlja se, u Indiji,<br />
njihovoj pradomovini. Na tome<br />
važnom sastanku istaknuta je<br />
potreba udruživanja snaga u<br />
zdravoj, pravednoj, i suradnji<br />
punoj poštivanja, između Crkve<br />
i države. Sudionici su stoga<br />
sastavili Apel, koji je<br />
objavljivan u dijelovima, a sada<br />
se pojavio u cijelosti, u kojemu<br />
traže brzu realizaciju onoga što<br />
je predviđeno u Europskoj<br />
konvenciji, u vezi sa zaštitom<br />
ljudskih prava i temeljnih<br />
slobodâ. Pritom su snažno<br />
naglasili da se pravna zaštita<br />
takvih prava odnosi na svakoga<br />
Roma nastanjenog u europskim<br />
zemljama. U Apelu se ističe da<br />
svakome Romu treba biti<br />
priznato pravo na nacionalnost,<br />
smještaj, na priznavanje<br />
njihova nomadskoga načina<br />
Papa pozvan u Francusku<br />
Pariz, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Francuski biskupi pozvali su<br />
Svetoga Oca da ponovno<br />
posjeti tu zemlju, a u povodu<br />
100. obljetnice Francuskoga<br />
socijalnog tjedna. Obljetnica će<br />
života kao dragovoljnoga<br />
načina života, na slobodu<br />
kretanja unutar i izvan vlastite<br />
zemlje, te na pristup sustavima<br />
socijalne zaštite, a posebice na<br />
zdravstvenu zaštitu, rekao je za<br />
Radio Vatikan nadbiskup<br />
Agostino Marchetto, tajnik<br />
Papinskoga vijeća za pastoral<br />
selilaca i putnika. "Ovo će<br />
vijeće poslati tekst apela svim<br />
biskupskim konferencijama,<br />
koje će ga predočiti nadležnim i<br />
zainteresiranim institucijama.<br />
Nadamo se da će vlasti u<br />
državama, kao i međunarodne<br />
organizacije, prihvatiti Apel,<br />
kako bi se stvorio odgovarajući<br />
teren za rast istinskoga<br />
zajedništva u solidarnosti,<br />
poštivanju i snošljivosti u<br />
skladu s pravima i dužnostima<br />
svakoga. Prava i dužnosti idu<br />
zajedno, stoga se nadam da će i<br />
Romi, ako se više ne osjete<br />
diskriminirani i stavljeni na rub<br />
društva, nego građani s punim<br />
pravima, biti spremni ispuniti i<br />
svoje dužnosti prema svima",<br />
rekao je nadbiskup Marchetto.<br />
Na kongresu u Budimpešti<br />
okupilo se više od 200<br />
predstavnika iz 26 zemalja<br />
Europe, Azije i dviju Amerika.<br />
se proslaviti u Lilleu u rujnu<br />
2004. godine.<br />
Francuski crkveni krugovi<br />
ističu da bi Papa posjet Lilleu<br />
mogao povezati s posjetom<br />
Europskome parlamentu ili s<br />
hitna pomoć. Zbog toga je<br />
potrebno ukinuti sankcije ne<br />
samo za uvoz oružja, već i za<br />
izvoz liberijskoga prirodnog<br />
bogatstva kao što su zlato,<br />
dijamanti i drvo. Afrika ne<br />
uspijeva izaći iz ratnoga vihora.<br />
Ovih je dana u središtu<br />
pozornosti Liberija. Međutim i<br />
u Ugandi, gdje je otpor<br />
pobunjenika takozvane<br />
"Gospodnje vojske" protiv<br />
Vlade još uvijek vrlo jak, stanje<br />
je dramatično. Tamošnja je<br />
Crkva veoma zabrinuta, ali,<br />
kako je novinaru Radio<br />
Vatikana potvrdio talijanski<br />
misionar Pietro Tiboni,<br />
neumorno i neustrašivo pomaže<br />
pučanstvu, posebno djeci, koja<br />
se okupljaju u misijskim<br />
središtima, jer se u njima<br />
smatraju sigurnijima nego u<br />
selima.<br />
Najbrojnija su bila izaslanstva<br />
iz Francuske, Italije,<br />
Španjolske, Njemačke i<br />
Portugala, u kojima Crkva već<br />
više godina djeluje među<br />
Romima. Bili su zatim nazočni<br />
i pastoralni djelatnici iz<br />
Hrvatske, Češke, Poljske,<br />
Rumunjske, Slovačke,<br />
Mađarske, a prvi su put<br />
sudjelovali i predstavnici iz<br />
Ukrajine, Bosne i Hercegovine,<br />
te Srbije i Crne Gore. Sudionici<br />
su kongresa, između ostaloga,<br />
istaknuli kao nužno i vrlo bitno,<br />
jamčiti Romima mogućnost<br />
školovanja, profesionalnog<br />
obrazovanja, učenje jezikâ, te<br />
vršenje djelatnosti. Jasno je da<br />
je ulaganje u odgoj i<br />
profesionalno obrazovanje<br />
Roma jedno od prioriteta za<br />
Stari kontinent, rekao je<br />
nadbiskup Marchetto. Na<br />
kongresu je izražena želja da i<br />
sami Romi budu pastoralni<br />
djelatnici. Doista, vjerujem da<br />
opipljivi znak istinskoga<br />
zajedništva između Crkve i<br />
Roma, čine upravo Romi koji<br />
su potpuno posvetili svoj život<br />
Bogu, a u svijetu ih ima više od<br />
30, zaključio je nadbiskup<br />
Marchetto.<br />
proglašenjem novih blaženika,<br />
među kojima je i kandidat za<br />
oltar Charles de Foucauld. Ivan<br />
Pavao II. pet je puta do sada<br />
posjetio Francusku.<br />
Europski Caritas<br />
upozorava Europsku<br />
uniju kako je<br />
pučanstvu u Liberiji<br />
potrebna hitna pomoć.<br />
Zbog toga je potrebno<br />
ukinuti sankcije ne<br />
samo za uvoz oružja,<br />
već i za izvoz<br />
liberijskoga prirodnog<br />
bogatstva kao što su<br />
zlato, dijamanti i drvo<br />
U Apelu, koji je sada<br />
objavljen u cijelosti,<br />
ističe se da svakome<br />
Romu treba biti<br />
priznato pravo na<br />
nacionalnost,<br />
smještaj, na<br />
priznavanje njihova<br />
nomadskoga načina<br />
života kao<br />
dragovoljnoga načina<br />
života, na slobodu<br />
kretanja unutar i<br />
izvan vlastite zemlje,<br />
te na pristup<br />
sustavima socijalne<br />
zaštite, a posebice na<br />
zdravstvenu zaštitu<br />
100. obljetnica<br />
Francuskoga<br />
socijalnog tjedna<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
21
Prilog dokumenti<br />
www.ika.hr<br />
Papine riječi uz<br />
molitvu Anđelova<br />
pozdravljenja u<br />
nedjelju 27. srpnja<br />
2003.<br />
Papina kateheza na<br />
općoj audijenciji u<br />
srijedu 30. srpnja<br />
2003.<br />
Neka Crkva u Europi uđe u novo tisućljeće s knjigom<br />
Evanđelja<br />
1. Crkva je primila od Krista<br />
uskrslog nalog da naviješta<br />
evanđelje sve do nakraj zemlje.<br />
Ovih sam nedjelja imao više<br />
put priliku podsjetiti da su na tu<br />
zadaću pozvane, na jedinstven<br />
način, crkvene zajednice u<br />
Europi. Dá, na ovom<br />
kontinentu treba da svi vjernici<br />
znaju iznova pronaći<br />
evanđeoski zanos naviještanja i<br />
svjedočenja. Ako neki krajevi i<br />
neke sredine očekuju tek prvi<br />
navještaj evanđelja, posvuda,<br />
ipak, postoji potreba da taj<br />
navještaj bude obnovljen. Često<br />
se, naime, poznavanje<br />
kršćanstva smatra nečim što se<br />
samo po sebi podrazumijeva<br />
dok se, zapravo, Biblija slabo<br />
čita i proučava, kateheza nije<br />
uvijek produbljena,<br />
sakramentima se rijetko<br />
pristupa. Na taj način, namjesto<br />
istinske vjere širi se nejasan i<br />
slabo zahtjevan vjerski osjećaj,<br />
koji može postati agnosticizam<br />
i praktični ateizam.<br />
2. Današnja Europa treba<br />
prisutnost katolika zrelih u vjeri<br />
i misionarske kršćanske<br />
zajednice koje svjedoče Božju<br />
ljubav svim ljudima (usp.<br />
Ecclesia in Europa, 50).<br />
Taj obnovljeni navještaj Krista<br />
zahtjeva da bude praćen<br />
dubokim jedinstvom i<br />
zajedništvom u Crkvi, kao i<br />
iskrenim zauzimanjem na<br />
ekumenskom području i u<br />
dijalogu sa sljedbenicima<br />
ostalih religija. Evanđelje je<br />
svjetlo koje zahvaća široko<br />
područje društvenog života: od<br />
obitelji do kulture, škole,<br />
sveučilišta, mladeži, javnih<br />
glasila, gospodarstva, politike...<br />
Krist ide ususret čovjeku<br />
gdjegod on živi i radi i daje<br />
puni smisao svom životu.<br />
3. "Neka Crkva u Europi uđe u<br />
novo tisućljeće s knjigom<br />
Evanđelja!" (br. 65). Eto poziva<br />
proizišlog sa sinodske<br />
skupštine iz 1999. godine. Neka<br />
ga svaka crkvena zajednica<br />
primi s radošću postajući, u<br />
svakoj svojoj sastavnici i u<br />
svojoj cjelini, vjerodostojni<br />
znak poruke spasenja.<br />
Neka nam to izmoli Presveta<br />
Marija, Majka Crkva i Kraljica<br />
apostola.<br />
Nakon Angelusa<br />
Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha<br />
(4)<br />
Kateheza br. 81 – Smiluj mi se,<br />
Bože<br />
Uvodno biblijsko čitanje: Ps<br />
50,3-4,15,17-19<br />
"Smiluj mi se, Bože, po<br />
milosrđu svome,<br />
po velikom smilovanju izbriši<br />
moje bezakonje!<br />
Operi me svega od moje<br />
krivice,<br />
od grijeha me mojeg očisti!...<br />
Učit ću bezakonike tvojim<br />
stazama,<br />
i grešnici tebi će se obraćati...<br />
Otvori, Gospodine, usne moje,<br />
i usta će moja naviještati hvalu<br />
tvoju.<br />
Žrtve ti se ne mile,<br />
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi<br />
primio.<br />
Žrtva Bogu duh je raskajan,<br />
srce raskajano, ponizno, Bože,<br />
nećeš prezreti".<br />
1. To je četvrti put da slušamo,<br />
tijekom ovih naših razmatranja<br />
nad časoslovom, proglas<br />
psalma 50, slavnog Miserere.<br />
Taj se psalam iznova predlaže<br />
svakog petka u tjednu kako bi<br />
postao meditativna oaza gdje se<br />
otkriva zlo koje se ugnježđuje u<br />
savjest i zaziva od Gospodina<br />
očišćenje i oproštenje. Kao što<br />
u drugoj molitvi psalmist<br />
priznaje: "nitko živ nije<br />
pravedan pred tobom",<br />
Gospodine (Ps 142,2). U Knjizi<br />
o Jobu se čita: "Pa kako da<br />
čovjek prav bude pred Bogom i<br />
od žene rođen kako da čist<br />
bude Eto, i mjesec pred njime<br />
sjaj svoj gubi, njegovim očima<br />
zvijezde nisu čiste. Što reći<br />
onda o čovjeku, tom crvu, o<br />
sinu čovjekovu, crviću<br />
jadnom" (25,4-6).<br />
Snažni su to i dramatični izrazi,<br />
koji žele pokazati u svoj<br />
ozbiljnosti i težini ograničenost<br />
i krhkost ljudskog stvorenja,<br />
njegovu izopačenu sposobnost<br />
da sije zlo i nasilje, nečistoću i<br />
laž. Ipak, poruka nade psalma<br />
Miserere, koju psaltir stavlja u<br />
usta Davida, obraćenoga<br />
grešnika, jest ova: Bog može<br />
"izbrisati, oprati, očistiti" grijeh<br />
priznat raskajana srca (usp. Ps<br />
50,3-4). Gospodin govori po<br />
ustima Izaije: "Budu l' vam<br />
grijesi kao grimiz, pobijeljet će<br />
poput snijega; kao purpur budu<br />
li crveni, postat će kao vuna"<br />
(1,18).<br />
2. Zaustavit ćemo se ovaj put<br />
kratko na završetku psalma 50.,<br />
završetku punom nade jer je<br />
molitelj svjestan da mu je Bog<br />
oprostio (usp. rr. 17-21). Već<br />
sada njegova usta proglašavaju<br />
svijetu hvalu Gospodnju,<br />
Današnji je susret također<br />
povlaštena prilika da pokažemo<br />
svoju solidarnost s braćom i<br />
sestrama u Africi gdje,<br />
usporedo s naprecima i<br />
pozitivnim mirovnim<br />
inicijativama, traju žarišta<br />
ubojitog nasilja. Mislim osobito<br />
na tragične vijesti koje stižu iz<br />
Liberija.<br />
Pred kušnjama tih dragih<br />
pučanstva ne možemo ne<br />
zatražiti od svih onih koji drže<br />
oružje u ruci da ga polože kako<br />
bi ponovno dali prostor<br />
dijalogu i složnom djelovanju<br />
međunarodne zajednica.<br />
svjedočeći na taj način radost<br />
koju kuša duša očišćena od zla<br />
te dakle oslobođena grižnje<br />
savjesti (usp. r. 17).<br />
Molitelj jasno svjedoči drugo<br />
uvjerenje, nadovezujući se na<br />
ponavljano učenje prorokâ<br />
(usp. Iz 1,10-17; Am 5,21-25;<br />
Hoš 6,6): najmilija žrtva koja se<br />
uzdiže Gospodinu poput mirisa<br />
i ugodna miomirisa (usp. Post<br />
8,21) nije žrtva paljenica<br />
bikova i janjadi već radije "srce<br />
raskajano" (Ps 50,19).<br />
"Nasljeduj Krista", tako dragi<br />
tekst kršćanskoj duhovnoj<br />
tradiciji, ponavlja istu opomenu<br />
psalmiste: "Ponizno priznanje<br />
grijeha žrtva je tebi mila,<br />
ugodniji miris od dima<br />
tamjana... Ondje se čisti i pere<br />
svaka zloća" (III, 52,4).<br />
3. Psalam se neočekivano<br />
zaključuje potpuno drukčijim<br />
pogledom, koji se čak čini<br />
proturječnim (usp. rr. 20-21). S<br />
posljednje prošnje pojedinca<br />
grešnika prelazi se na molitvu<br />
za obnovu cijeloga grada<br />
Jeruzalema, što nas prenosi iz<br />
Davidova doba u doba<br />
razorenja grada, koje se zbilo<br />
stoljećima kasnije. S druge<br />
strane, nakon što je u r. 18<br />
izrazio Božje odbacivanje<br />
žrtvovanja životinja, psalam<br />
22 30. srpnja 2003. broj 30/2003
Prilog dokumenti<br />
proglašava u r. 21. da će Bogu<br />
omiljeti te iste žrtve. Jasno je<br />
da je taj završni dio kasniji<br />
dodatak, učinjen u doba<br />
izgnanstva, koji želi, u<br />
određenom smislu, ispraviti ili<br />
bar upotpuniti perspektivu<br />
Davidova psalma. I to u dvije<br />
točke: s jedne strane, nije se<br />
htjelo da se cijeli psalam svede<br />
na pojedinačnu molitvu; trebalo<br />
je misliti također na bijedno<br />
stanje cijeloga grada. S druge<br />
strane, htjelo se prestrukturirati<br />
Božje odbacivanje obrednih<br />
žrtava; to odbacivanje nije<br />
moglo biti ni potpuno niti<br />
konačno, jer je riječ o obredu<br />
kojeg je sam Bog propisao u<br />
Tori. Onaj koji je upotpunio taj<br />
psalam imao je ispravnu<br />
namjeru: shvatio je potrebu u<br />
kojoj se nalaze grešnici,<br />
potrebu žrtvenog posredovanja.<br />
Grešnici nisu u stanju sami se<br />
očistiti; nisu dovoljni dobri<br />
osjećaji. Potrebno je<br />
djelotvorno izvanjsko<br />
posredovanje. Novi će zavjet<br />
objaviti puni smisao te<br />
intuicije, pokazujući da je<br />
prinosom svog života Krist<br />
ostvario savršeno žrtveno<br />
posredovanje.<br />
4. U svojom homilijama na<br />
Ezekijela sveti Grgur Veliki<br />
dobro je uočio razliku koja<br />
postoji između redaka 19 i 21<br />
psalma Miserere. On u svezi s<br />
tim predlaže tumačenje, koje<br />
možemo također prihvatiti,<br />
zaključujući tako naše<br />
razmišljanje. Sveti Grgur<br />
primjenjuje r. 19, koji govori o<br />
raskajanom srcu, na zemaljsku<br />
opstojnost Crkve a r. 21, koji<br />
govori o žrtvi paljenici, na<br />
nebesku Crkvu.<br />
Evo riječi toga velikog pape:<br />
"Sveta Crkva ima dva života:<br />
jedan vodi na zemlji, drugog<br />
prima u vječnosti; u jednom se<br />
muči na zemlji, drugim biva<br />
nagrađena na nebu; jednim<br />
prikuplja zasluge, drugim već<br />
uživa prikupljene zasluge. I u<br />
jednom i u drugom životu<br />
prinosi žrtvu: ovdje žrtvu<br />
skrušenosti, ondje gore žrtvu<br />
hvale. O prvoj je žrtvi rečeno:<br />
'Žrtva Bogu duh je raskajan' (Ps<br />
50,19); o drugoj stoji zapisano:<br />
'Tada će ti biti mile žrtve<br />
pravedne i tad će se prinosit'<br />
teoci na žrtveniku tvojem' (Ps<br />
50,21)... U oba se prinose krvne<br />
žrtve, jer je ovdje žrtva<br />
trapljenje tijela, a ondje gore<br />
žrtva je slava uskrsnuća u hvali<br />
Bogu. Tamo gore će se prinositi<br />
tijelo kao u žrtvi paljenici, kada<br />
bude preobraženo u vječnu<br />
nepropadljivost, ondje neće biti<br />
više nikakvog protivljenja i<br />
ničega smrtnog, jer će vječno<br />
trajati zapaljeno ljubavlju<br />
prema njemu, u beskrajnoj<br />
hvali" (Omelie su Ezechiele/2,<br />
Rim 1993., str. 271).<br />
www.ika.hr<br />
v i j e s t i n e w s<br />
23
Prilog prikazi<br />
www.ika.hr<br />
Najveći broj ugovora<br />
sklopljen je upravo u<br />
doba pontifikata pape<br />
Ivana Pavla II.<br />
Odgovarajući na<br />
Papin poziv,<br />
talijanska izdavačka<br />
kuća iz Bologne<br />
Studio Domenicano<br />
objavila Mali<br />
katekizam o<br />
sakramentu pokore,<br />
posvećen mladeži<br />
Notni zapisi<br />
gregorijanskih i<br />
pučkih napjeva s CDom<br />
Objavljena zbirka ugovora Svete Stolice s državama<br />
Izdavačka kuća u Bologni<br />
izdala je “Enchiridion dei<br />
Concordati” – zbirku ugovora<br />
sklopljenih između Svete<br />
Stolice i državâ u tijeku<br />
posljednja dva stoljeća. U<br />
predgovoru te zbirke državni<br />
tajnik Svete Stolice kardinal<br />
Angelo Sodano piše: “Ovo<br />
djelo pokazuje suradnju Svete<br />
Stolice s građanskim vlastima<br />
dajući caru carevo i Bogu<br />
Božje”. Posebnu zanimljivost<br />
predstavljaju ugovori nastali<br />
nakon 1990. godine, sklopljeni<br />
s državama Srednje i Istočne<br />
Europe, koji pokazuju suradnju<br />
između Crkve i državâ na<br />
području ljudske djelatnosti,<br />
obitelji, zaštite slobode<br />
vjeroispovijesti, odgoja mladeži<br />
te vjerske potpore u<br />
karitativnim djelatnostima.<br />
U prošlosti se mnogo<br />
razgovaralo o naravi i<br />
mogućnosti ugovorâ između<br />
Crkve i građanskih vlasti<br />
pojedinih državâ, posebice na<br />
Drugome vatikanskom saboru.<br />
Tada se već naglašavala<br />
autonomija Crkve i države, čije<br />
djelovanje ne može biti<br />
Mali katekizam o sakramentu pokore<br />
U apostolskom pismu<br />
Misericordia Dei od 7. travnja<br />
<strong>2002</strong>. o nekim vidicima<br />
sakramenta pokore, papa Ivan<br />
Pavao II. traži obnovljenu<br />
pastoralnu hrabrost kako bi<br />
svakodnevna pedagogija<br />
kršćanskih zajednica znala<br />
predložiti sakrament pomirenja<br />
na uvjerljiv i djelotvorni način.<br />
Kao odgovor na taj apel,<br />
talijanska izdavačka kuća iz<br />
Bologne Studio Domenicano<br />
ovih je dana izdala Mali<br />
katekizam o sakramentu<br />
pokore, posvećen mladeži.<br />
Željeli smo ponovno privući<br />
pozornost na tako važni<br />
sakrament, kazao je za Radio<br />
Vatikan o. Vincenzo Benetollo,<br />
koji je priredio izdanje. To je<br />
sakrament ozdravljenja koje je<br />
puno važnije od ozdravljenja<br />
tijela, jer daruje mir i<br />
zadovoljstvo. Mi, danas imamo<br />
tijela sita, ali malo nutarnjega<br />
zadovoljstva i mira, istaknuo je<br />
Benetollo, dodajući kako je<br />
Mali katekizam priređen u<br />
obliku pitanja i odgovora, jer je<br />
tako jasniji, življi i razumljiviji.<br />
Antonia Salzano Acutis,<br />
predsjednica Instituta sv.<br />
Klementa I. pape i mučenika,<br />
koji je tiskao Mali katekizam,<br />
kazala je da se u pripremu toga<br />
djela krenulo kako bi se<br />
mladima pomoglo približiti se<br />
sakramentima putem Svetoga<br />
pisma, predaje i primjera<br />
svetaca. Naš institut namjerava<br />
prevesti katekizam na glavne<br />
svjetske jezike i besplatno ga<br />
pronijeti u misijske zemlje, kao<br />
što smo to već učinili i s Malim<br />
katekizmom o euharistiji, koji<br />
je tiskan protekle godine. Za<br />
Priručnik “Svećenička pjevačka služba”<br />
Želeći pomoći svećenicima i<br />
bogoslovima u pripravi za<br />
svečane liturgijske čine,<br />
maestro don Šime Marović<br />
priredio je priručnik<br />
“Svećenička pjevačka služba”.<br />
U priručniku su svi liturgijski<br />
dijelovi koje svećenik može<br />
pjevati u svečanim prigodama,<br />
od uvodnih misnih obreda do<br />
otpusta. Tu su i napjevi iz<br />
novog Rimskog Misala iz <strong>2002</strong>.<br />
godine: Čitanje iz Starog<br />
zavjeta i Djela apostolskih,<br />
Evanđelje, Molitva vjernika,<br />
Molite braćo, Molitva<br />
Gospodnja, Evo Jaganjca<br />
Božjeg i Navještaj datuma<br />
Vazma. Uz napjeve Velikog<br />
tjedna, Pokojničkog bogoslužja<br />
i Časoslova, u priručniku se<br />
nalaze i pučki napjevi<br />
Evanđelja.<br />
U Dodatku su napjevi iz<br />
splitske katedrale, jer bi taj<br />
priručnik s CD-om posebno<br />
trebao biti poticaj i korisno<br />
pomagalo u pripravi proslave<br />
1.700 godina mučeništva sv.<br />
Dujma, zaštitnika grada Splita i<br />
Splitsko-makarske<br />
nadbiskupije.<br />
Uz priručnik, koji je u prvom<br />
redu namijenjen bogoslovima i<br />
potpuno bez međusobne<br />
suradnje, vodeći pritom računa<br />
da ta suradnja bude u skladu sa<br />
zahtjevima vremena.<br />
Danas Sveta Stolica održava<br />
diplomatske odnose sa 174<br />
države te tako posjeduje<br />
međunarodnu prepoznatljivost<br />
na moralnome, kulturnom i<br />
socijalnom području. Najveći je<br />
broj ugovora sklopljen upravo u<br />
doba pontifikata pape Ivana<br />
Pavla II., što pokazuje posebno<br />
plodno razdoblje odnosa<br />
između Katoličke crkve i<br />
državâ. (ika-rv/sa)<br />
2004. godinu predviđeno je<br />
objavljivanje trećeg katekizma<br />
te vrste, o sakramentu potvrde,<br />
kazala je Antonia Salzano.<br />
U Predgovoru za Mali<br />
katekizam o sakramentu pokore<br />
pročelnik Kongregacije za<br />
bogoštovlje i stegu sakramenata<br />
kardinal Francis Arinze snažno<br />
preporuča to djelo, napominjući<br />
kako ono može biti pomoć<br />
svima: za prvu ispovijed djece,<br />
za mlade i za odrasle. U naše je<br />
vrijeme posebice aktualan, jer<br />
se u mnogim zemljama<br />
primjećuje da se ljudi sve<br />
manje ispovijedaju.<br />
Istovremeno, na nedjeljnim<br />
euharistijskim slavljima gotovo<br />
svi pristupaju pričesti, a mnogi<br />
se mjesecima, možda i<br />
godinama, nisu ispovjedili,<br />
istaknuo je kardinal Arinze.<br />
(ika-rv/sa)<br />
svećenicima kako bi svečani<br />
liturgijski čini s pjevanjem<br />
zasjali punim sjajem, nalazi se<br />
CD na kojemu maestro<br />
Marović pjeva pojedine<br />
gregorijanske i pučke napjeve.<br />
To će pomoći svećenicima da<br />
se dobro pripreme i uvježbaju<br />
kako bi što svečanije i<br />
dostojanstvenije predvodili<br />
liturgijske čine, a što stalno<br />
ističu i crkveni dokumenti,<br />
potičući da katolička liturgija<br />
doista postane ne samo<br />
dostojanstvena, nego i izvor<br />
duhovnog bogatstva za svakog<br />
vjernika. (ika-mm/mjv)<br />
24 30. srpnja 2003. broj 30/2003