25.12.2014 Views

Bilten 2002 - IKA

Bilten 2002 - IKA

Bilten 2002 - IKA

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

v i j e s t i n e w s 30. srpnja 2003. broj 30/2003<br />

INFORMATIVNA<br />

K A T O L I È K A<br />

A G E N C I J A<br />

VIJESTI TJEDNA<br />

Nova župa na Plitvicama<br />

Nakon više pokušaja ostvarenja stoljetne<br />

zamisli, na blagdan sv. Jakova Apostola,<br />

zaštitnika Krbavske biskupije 25. srpnja stupa<br />

na snagu dekret o utemeljenju župe Plitvice<br />

koja će uskoro dobiti i novu župnu crkvu i<br />

pastoralni centar<br />

Benkovac: O stambenom zbrinjavanju<br />

na području posebne državne skrbi<br />

Hrvatski Caritas aktivno se uključuje u pomoć<br />

najugroženijim obiteljima koji imaju pravo na<br />

zbrinjavanje na područjima od posebne<br />

državne skrbi u RH, zaključeno je na sastanku<br />

nadbiskupa Prenđe i Lovre Pejkovića<br />

Na ruševinama katedrale u Udbini<br />

proslavljena treća obljetnica osnutka<br />

Gospićko senjske biskupije<br />

Izgradit ćemo crkvu na čast svih koji su znali<br />

živjeti i umrijeti zato da bi se ovdje nastavio<br />

život u miru i sigurnosti. I za Hrvate i Srbe,<br />

katolike i pravoslavce, vjernike i nevjernike. U<br />

temelje te crkve postavit ćemo kamen izvađen<br />

iz temelja ove katedrale blagoslovljen od Pape<br />

mirotvorca, istaknuo je biskup Bogović<br />

Prosvjed biskupa Komarice Federalnoj<br />

televiziji zbog medijskog ignoriranja<br />

Katoličkog dana u BiH<br />

Biskup Komarica u prosvjednom pismu ističe<br />

kako to predstavlja očiti znak diskreditiranja<br />

katolika u BiH te će imati negativan odjek ne<br />

samo u domaćoj javnosti već i šire<br />

Dramatično stanje u Liberiji<br />

Europski Caritas upozorava Europsku uniju<br />

kako je pučanstvu u Liberiji potrebna hitna<br />

pomoć. Zbog toga je potrebno ukinuti sankcije<br />

ne samo za uvoz oružja, već i za izvoz<br />

liberijskoga prirodnog bogatstva kao što su<br />

zlato, dijamanti i drvo<br />

IZ SADRŽAJA<br />

Domovinske vijesti<br />

■ Premijera filma "Fra Andrija Kačić Miošić"<br />

■ Nadbiskup Bozanić s mladomisnicima Zagrebačke nadbiskupije<br />

■ 240. obljetnica posvete požeške prvostolnice<br />

■ Pastoralne promjene u Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji<br />

■ Predstavljeni dokumentarnih filmova "Sveti Oče" i "Alexssandro III. Pont."<br />

■ Piškera: Hodočašće Kraljici ribara i blagoslov zvona<br />

■ Susret biskupa Culeja s mladomisnicima Varaždinske biskupije<br />

■ Obiteljska ljetna škola: "Odgoj za brak i obitelj"<br />

■ Zadar: Večer hrvatske glagoljaške baštine<br />

Crkva u Hrvata<br />

■ Subotica: Mlada misa Gorana Vilova<br />

■ 11. obljetnica pokolja katolika u ljubijskom kraju<br />

■ Odgovor voditeljice TV programa na Federalnoj televiziji biskupu Komarici<br />

■ Novi nadbiskup Freiburga iz Subotičke biskupije<br />

■ Papin pozdrav profesorima i učenicima banjolučke gimnazije<br />

Inozemne vijesti<br />

■ Sveta Stolica za jačanje uloge Vijeća sigurnosti UN-a<br />

■ Slovački predsjednik uložio veto na zakon o pobačaju<br />

■ Redovnice protiv Busha<br />

■ Španjolska: Odobreno korištenje zametaka<br />

■ Kardinal Martini na ispitu<br />

■ Irački nadbiskup o "nesposobnosti američkih osvajača"<br />

■ Novi predsjednik Svjetskoga luteranskog saveza<br />

■ Vatikan osuđuje objavljivanje fotografija<br />

■ Ukrajina: Novi egzarhat<br />

■ Apel sa Svjetskog kongresa za dušobrižništvo Roma<br />

■ Papa pozvan u Francusku<br />

Prilog dokumenti<br />

■ Neka Crkva u Europi uđe u novo tisućljeće s knjigom Evanđelja<br />

■ Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha (4)<br />

Prilog prikazi<br />

■ Objavljena zbirka ugovora Svete Stolice s državama<br />

■ Mali katekizam o sakramentu pokore<br />

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)<br />

/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /<br />

bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna banka<br />

Zagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / <strong>Bilten</strong> PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Film je snimljen u<br />

prigodi 300.<br />

obljetnice rođenja<br />

toga proslavljenog<br />

franjevca, pjesnika,<br />

sveučilišnog profesora<br />

Biskup Štambuk<br />

pozvao vjernike da u<br />

svojim obiteljima<br />

ugase<br />

glasnogovornikateleviziju,<br />

dajući više<br />

prostora molitvi i<br />

obiteljskom<br />

zajedništvu<br />

U tijeku susreta<br />

nadbiskup Bozanić<br />

mladomisnicima<br />

podijelio dekrete<br />

kojima im je povjerio<br />

službe u Zagrebačkoj<br />

nadbiskupiji<br />

Premijera filma "Fra Andrija Kačić Miošić"<br />

Makarska, 21.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

U sklopu "Makarskog ljeta<br />

2003", u nedjelju 20. srpnja<br />

održana je na Ljetnoj pozornici<br />

makarskoga Gradskog kina<br />

premijera znanstvenodokumentarnog<br />

filma "Fra<br />

Andrija Kačić Miošić", koji je<br />

snimljen u prigodi proslave<br />

300. obljetnice rođenja<br />

proslavljenog franjevca,<br />

sveučilišnog profesora, pisca<br />

više djela, među kojima se<br />

posebno ističe "Razgovor<br />

ugodni naroda slovenskoga".<br />

Od 1756. g. do danas tiskano je<br />

više od 70 izdanja te knjige, a<br />

neke su pjesme prevedene i<br />

objavljene na trinaest jezika<br />

(latinski, talijanski, engleski,<br />

njemački, francuski, češki,<br />

poljski, slovački, ruski,<br />

bugarski, makedonski, albanski<br />

i mađarski).<br />

Prije prikazivanja filma, koji<br />

traje 60 min, u kraćem<br />

informativnom izlaganju Žana<br />

Šulenta uvela je gledatelje u<br />

priču, istaknuvši ulogu Starca<br />

Milovana u hrvatskoj kulturi, a<br />

posebno njegov doprinos<br />

stvaranju hrvatskoga<br />

književnog jezika (štokavske<br />

ikavice). U filmu je prikazan<br />

život i prilike u kojima je<br />

proslavljeni pjesnik živio i<br />

djelovao. Od krštenice, pisane<br />

hrvatskim jezikom i pismom<br />

bosančicom, preko arhivskih<br />

dokumenata o stupanju u<br />

franjevački red i polaganju<br />

redovničkih zavjeta do<br />

objavljenih djela i herojske<br />

smrti, u kojoj je žrtvovao svoj<br />

život kao djelatnik kršćanskog<br />

caritasa, film prati fra Andriju u<br />

mjestima u kojima je živio i<br />

djelovao: Brist, Zaostrog,<br />

Makarska, Sumartin, Šibenik,<br />

Visovac i Osijek. Scenarij za<br />

film napisala je Ljubica<br />

Benović, redatelj je Ivan Jukić<br />

a izvršni producent Franjevačka<br />

provincija Presvetog<br />

Otkupitelja – Zbornik "Kačić".<br />

U filmu nastupaju akademski<br />

Nadbiskup Bozanić primio veleposlanika SAD-a<br />

Zagreb, 23.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednik Hrvatske biskupske<br />

konferencije zagrebački<br />

nadbiskup Josip Bozanić<br />

primio je 23. srpnja u Zagrebu<br />

veleposlanika Sjedinjenih<br />

Američkih Država Ralpha<br />

Franka u nastupni posjet,<br />

priopćeno je iz Ureda<br />

zagrebačkog nadbiskupa za<br />

Blagdan sv. Liberana u župi Slivno Ravno<br />

Slivno Ravno, 23.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) – Blagdan sv. Liberana<br />

svečano je proslavljen u srijedu<br />

23. srpnja misnim slavljem u<br />

zavjetnoj crkvici posvećenoj<br />

tome svecu, koja se nalazi<br />

zapadno od zaselka Slivno na<br />

brežuljku Jastrebova glavica.<br />

Crkvica je blagoslovljena 1862.<br />

g., no s vremenom biva<br />

oštećena, a obnovljena je<br />

zahvaljujući štovateljima iz<br />

Amerike, Australije i Njemačke<br />

te mjesnim župljanima.<br />

Više od 500 vjernika uputilo se<br />

na proslavu blagdana,<br />

predvođeni hvarsko-bračkoviškim<br />

biskupom Slobodanom<br />

Štambukom, župnikom don<br />

Senkom Antunovićem,<br />

nekadašnjim župnikom don<br />

Ljubom Pavićem, don Ivicom<br />

Babićem iz Los Angelesa i<br />

mons. Paulom Kaiserom iz<br />

Njemačke.<br />

Predvodeći misno slavlje<br />

biskup Štambuk blagoslovio je<br />

kip sv. Liberana te krstio dvoje<br />

djece, a u svojoj je propovijedi<br />

pojasnio u čemu je veličina<br />

čovjeka te pozvao vjernike da u<br />

svojim obiteljima ugase<br />

glasnogovornika-televiziju,<br />

dajući više prostora molitvi i<br />

Nadbiskup Bozanić s mladomisnicima Zagrebačke<br />

nadbiskupije<br />

Zagreb, 23.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Zagrebački nadbiskup Josip<br />

Bozanić susreo se u srijedu 23.<br />

srpnja s ovogodišnjim<br />

mladomisnicima Zagrebačke<br />

nadbiskupije u Nadbiskupskom<br />

dvoru u Zagrebu. Nadbiskup je<br />

ohrabrio mladomisnike na<br />

početku njihovoga svećeničkog<br />

služenja te ih potaknuo da budu<br />

oduševljeni navjestitelji<br />

evanđelja. Na kraju susreta<br />

podijelio im je prve pastoralne<br />

dekrete kojima im je povjerio<br />

službe u nadbiskupiji.<br />

Mladomisnik Danijel Dukić<br />

imenovan je župnim vikarom u<br />

župi Špansko u Zagrebu,<br />

Dražen Hladuvka župnim<br />

vikarom u župi Navještenja<br />

BDM u Velikoj Gorici, Goran<br />

Kocmanić župnim vikarom u<br />

slikar Mladen Veža, akademik<br />

Josip Bratulić, dr. Anđelko<br />

Mijatović, dr. Stipe Botica, dr.<br />

fra Karlo, fra Gabrijel Jurišić,<br />

guslar Ante Biočić te folklorna<br />

skupina mladih iz Metkovića.<br />

Film je obogaćen umjetničkim<br />

djelima kista i dlijeta, te<br />

ljepotom krajolika od<br />

Jadranskog mora do predjela uz<br />

Savu i Dravu.<br />

Sljedećeg dana, 21. srpnja, film<br />

je prikazan u prepunoj<br />

samostanskoj crkvi u<br />

Zaostrogu. Fra Gabrijel Jurišić<br />

sve je nazočne upoznao s<br />

nastankom filma i osnovnim<br />

podacima o životu i djelovanju<br />

Starca Milovana, a fra Izidor<br />

Grabovac o istome je na<br />

engleskom jeziku govorio<br />

inozemnim turistima, među<br />

kojima je bilo više od 50<br />

potomaka hrvatskih iseljenika<br />

iz 13 država. Iste je večeri film<br />

prikazan i u kino-dvorani u<br />

Gracu, sjedištu<br />

Gornjoprimorske općine.<br />

odnose s javnošću. U pratnji<br />

veleposlanika Franka bili su<br />

njegov zamjenik Patrick Moon<br />

i drugi tajnik Mitch Benedict.<br />

obiteljskom zajedništvu, jer<br />

obitelj je najveće sveučilište.<br />

Danas kad su prave ljudske<br />

vrijednosti obezvrijeđene, kada<br />

je laž istina, kada se donose<br />

zakoni koji degradiraju<br />

čovjeka, najveće bogatstvo koje<br />

čovjek može imati je obitelj,<br />

koja jedino može opstati uz<br />

molitvu, dodao je biskup<br />

Štambuk. Na kraju je zahvalio<br />

svima koji svojim ispravnim<br />

kršćanskim življenjem<br />

ostavljaju najveće bogatstvo<br />

svojoj djeci, koje im nitko ne<br />

može oduzeti bez obzira kroz<br />

kakve sve krize prolazili.<br />

župi Zaprešić I, Duje Kurtović<br />

župnim vikarom u župi Duga<br />

Resa, Domagoj Matošević<br />

župnim vikarom u župi sv.<br />

Blaža u Zagrebu, a Ivan<br />

Ninković župnim vikarom u<br />

župi Kutina. Nakon susreta<br />

nadbiskup Bozanić zadržao je<br />

mladomisnike na zajedničkom<br />

objedu.<br />

2 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Domovinske vijesti<br />

Nova župa na Plitvicama<br />

Gospić, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Biser hrvatske prirodne baštine<br />

Plitvička jezera, koja se nalaze<br />

na popisu UNESCO-a, konačno<br />

će dobiti svoju župu, a uskoro i<br />

sakralno zdanje za čime se na<br />

tom prostoru već više od<br />

stoljeća osjeća potreba. Na<br />

blagdan sv. Bonaventure 15.<br />

srpnja gospićko-senjski biskup<br />

Mile Bogović donio je dekret o<br />

osnivanju nove župe Plitvice u<br />

koju ulaze iz župe Korenica<br />

naselja Mukinje, Jezerce i<br />

Priboj a iz župe Drežnik-Grad<br />

Rastovača, Smoljanac, Korana i<br />

Poljanak. Za dan župe biskup<br />

Bogović je u suradnji sa<br />

svećenicima Slunjskog<br />

dekanata izabrao Duhovski<br />

ponedjeljak kada se slavi<br />

Blažena Djevica Marija kojoj je<br />

bila posvećena nekadašnja<br />

kapelica na Plitvičkim<br />

jezerima.<br />

Dekret stupa na snagu 25.<br />

srpnja ove godine na blagdan<br />

sv. Jakova Apostola, zaštitnika<br />

Krbavske biskupije, odnosno na<br />

treću godinu osnutka Gospićkosenjske<br />

biskupije. Biskup<br />

Bogović za župnika nove župe<br />

imenovao je u dogovoru s<br />

dubrovačkim biskupom<br />

Želimirom Puljićem župnika<br />

župe sv. Nikole iz Dubravke<br />

Iliju Janjića. On župu treba<br />

preuzeti do kraja srpnja pred<br />

župnikom iz Korenice Josipom<br />

Rafajem, slunjskim dekanom<br />

mons. Milom Pecićem i<br />

biskupijskim ekonomom vlč.<br />

Antom Trgovčevićem. Novi<br />

župnik će zahvaljujući Upravi<br />

NP Plitvice imati osiguran stan<br />

u kojem će boraviti do<br />

izgradnje župne crkve i<br />

pastoralnog centra. Na području<br />

nove župe je ruševna crkva Sv.<br />

Petra i Pavla u Priboju, dok će<br />

u Smoljancu trebati obnoviti u<br />

Domovinskom ratu uništenu<br />

drvenu crkvu Sv. Ivana<br />

Krstitelja.<br />

Više od stoljeća postoji<br />

zamisao da se na Plitvicama<br />

izgradi sakralno zdanje i osnuje<br />

župa. Još 1895. godine Društvo<br />

za uređenje i poljepšanje<br />

Plitvičkih jezera postavilo si je<br />

240. obljetnica posvete požeške prvostolnice<br />

Požega, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Svečanom Večernjom<br />

časoslova i euharistijskim<br />

slavljem koje je predvodio<br />

biskup Antun Škvorčević u<br />

Požegi je u četvrtak 24. srpnja<br />

proslavljena 240. obljetnica<br />

posvete požeške katedrale. Uz<br />

biskupa Škvorčevića u<br />

koncelebraciji su bili kanonici<br />

Stolnog kaptola sv. Petra na<br />

čelu sa svojim prepoštom i<br />

generalnim vikarom mons.<br />

Josipom Devčićem.<br />

U homiliji je biskup Škvorčević<br />

podsjetio na 24. srpnja 1763.<br />

godine, kada je veliki dobrotvor<br />

Požege zagrebački biskup<br />

Franjo Thauzy posvetio župnu<br />

crkvu Sv. Terezije Avilske,<br />

izgrađenu njegovim<br />

zauzimanjem i posebnom<br />

brigom carice Marije Terezije,<br />

o čemu svjedoči i latinski<br />

natpis nad ulazom u crkvu.<br />

Spomenuo je kako Providnost<br />

ima svoje putove, koje je<br />

moguće očitavati i na crkvi Sv.<br />

Terezije Avilske u Požegi.<br />

Naime, oni koji su krajem 19.<br />

stoljeća ukrašavali tu crkvu i na<br />

dva njezina glavna noseća stupa<br />

postavili velike zidne slike sv.<br />

Ćirila i Metoda u tehnici freske,<br />

čiji su autori hrvatski umjetnici<br />

Celestin Medović i Oton<br />

Iveković, nisu mogli predvidjeti<br />

da će upravo na blagdan sv.<br />

Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997.<br />

papa Ivan Pavao II. utemeljiti<br />

Požešku biskupiju i tu župnu<br />

crkvu uzdignuti na čast<br />

katedrale. Protumačio je<br />

vjernicima da posveta crkve<br />

znači izdvajanje jedne zgrade<br />

za mjesto sabranosti, susreta s<br />

Bogom, prinošenja<br />

euharistijske žrtve i slavljenje<br />

ostalih svetih otajstava te da je<br />

s druge strane posveta molitva<br />

da na određenom mjestu Bog<br />

bude blizu i djelatan među<br />

svojim narodom. Istaknuo je<br />

kako crkva Sv. Terezije u<br />

za zadaću da se na Plitvicama<br />

izgradi crkva. Na čelu odbora<br />

bio je zagrebački nadbiskup<br />

Juraj Posilović, koji je prije<br />

toga bio senjsko-modruški<br />

biskup. Zamisao je ponovno<br />

oživjela između dva rata, a<br />

pokroviteljstvo je preuzeo<br />

nasljednik biskupa Posilovića,<br />

biskup Antun Bauer, da bi<br />

kasnije pokroviteljstvo preuzeo<br />

zagrebački nadbiskup Alojzije<br />

Stepinac. Senjsko-modruški<br />

biskup Viktor Burić objavio je<br />

20. listopada 1939. godine<br />

proglas u kojem navodi da je<br />

izgradnja crkve na Plitvicama<br />

pitanje ne samo vjerske, već i<br />

narodne časti, koja će<br />

domaćem, ali i stranom<br />

posjetitelju reći da se nalazi u<br />

hrvatskoj ali i katoličkoj zemlji.<br />

Drugi svjetski rat onemogućio<br />

je ostvarenje te plemenite ideje,<br />

da bi ju 1999. ponovno<br />

pokrenuo župnik iz nekoliko<br />

kordunskih župa Josip Bogović,<br />

a oživotvorio ju je svojom<br />

odlukom gospićko-senjski<br />

biskup Mile Bogović.<br />

Požegi ima svoju arhitektonsku<br />

i umjetničku ljepotu i<br />

vrijednost, ali da je s njom<br />

povezana 240-godišnja<br />

duhovna povijest u koju su<br />

uključeni mnogi klanjatelji<br />

Bogu u duhu i istini, koji su u<br />

njoj obnavljali i produbljivali<br />

svoje krsno predanje Bogu i u<br />

Isusovoj euharistijskoj žrtvi<br />

prinosili žrtvu svoga vlastitog<br />

života te se tako ugradili kao<br />

živo kamenje u živo zdanje<br />

Isusove Crkve. Poželio je da u<br />

tom smislu požeška katedrala,<br />

kao majka i glava svih crkava<br />

biskupije, posluži izgradnji<br />

živog organizma mlade mjesne<br />

Crkve.<br />

Pjevanje je predvodio<br />

katedralni zbor pod ravnanjem<br />

mo. Alena Kopunovića<br />

Legetina. Na završetku slavlja<br />

svi sudionici dobili su listić na<br />

kojem su prikazane povijesnokulturne<br />

vrijednosti požeške<br />

katedrale.<br />

Pastoralne promjene u Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji<br />

Hvar, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />

tijeku mjeseca srpnja došlo je<br />

do pastoralnih promjena na<br />

župama Hvarsko-bračko-viške<br />

biskupije. Tako se fra Dušan<br />

Džimbeg razrješuje župničke<br />

službe u Povljima i Novom<br />

Selu, a za novog župnika<br />

imenovan je fra Damjan Čovo.<br />

Fra Milan Lapić razrješuje se<br />

župničke službe u Sumartinu, a<br />

za novog župnika imenovan je<br />

fra Božo Gulić. Don Emil<br />

Pavišić razriješen je službe<br />

župnika u Pitvama, te je<br />

imenovan za župnika u<br />

Vrsniku. Don Ljubomir Galov<br />

razriješen je službe župnika u<br />

Vrsniku te imenovan župnikom<br />

u Pitvama.<br />

Nakon više pokušaja<br />

ostvarenja stoljetne<br />

zamisli, na blagdan<br />

sv. Jakova Apostola,<br />

zaštitnika Krbavske<br />

biskupije 25. srpnja<br />

stupa na snagu dekret<br />

o utemeljenju župe<br />

Plitvice koja će<br />

uskoro dobiti i novu<br />

župnu crkvu i<br />

pastoralni centar<br />

Požeška župna crkva<br />

Sv. Terezije Avilske,<br />

koja je izgrađena<br />

zauzimanjem<br />

zagrebačkog biskupa<br />

Franje Thauzyja i<br />

posebnom brigom<br />

carice Marije<br />

Terezije, posvećena je<br />

24. srpnja 1763.<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

3


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Hrvatski Caritas<br />

aktivno se uključuje u<br />

pomoć najugroženijim<br />

obiteljima koji imaju<br />

pravo na zbrinjavanje<br />

na područjima od<br />

posebne državne skrbi<br />

u RH, zaključeno je na<br />

sastanku nadbiskupa<br />

Prenđe i Lovre<br />

Pejkovića<br />

Želja je i namjera<br />

autora projekta, u<br />

kojem je sudjelovalo<br />

devet ljudi, da se<br />

filmovi predstave na<br />

Filmskim festivalima<br />

religioznog karaktera<br />

koji se održavaju u<br />

svijetu. Filmovi će biti<br />

dostupni i široj<br />

javnosti na DVD i<br />

VHS snimci<br />

Benkovac: O stambenom zbrinjavanju na području<br />

posebne državne skrbi<br />

Benkovac, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednik Biskupske komisije<br />

HBK za skrb o naseljenicima<br />

zadarski nadbiskup Ivan Prenđa<br />

i pomoćnik ministra u<br />

Ministarstvu javnih radova,<br />

obnove i graditeljstva Lovro<br />

Pejković sastali su se 24. srpnja<br />

u župnom uredu sv. Ante u<br />

Benkovcu, priopćeno je iz<br />

Tiskovnog ureda Zadarske<br />

nadbiskupije. Na sastanku su<br />

bili nazočni i ravnatelj<br />

Hrvatskog Caritasa Mario<br />

Bebić, fra Nediljko Knezović i<br />

don Čedomil Šupraha, župnik u<br />

Benkovcu.<br />

Razgovaralo se o prevladavanju<br />

poteškoća koje ometaju<br />

stambeno zbrinjavanje<br />

naseljenika na području<br />

posebne državne skrbi.<br />

Istaknuto je zadovoljstvo<br />

dosadašnjim rezultatima<br />

zbrinjavanja kroz dodjelu<br />

otkupljenih kuća, dodjelu<br />

Predstavljeni dokumentarnih filmova "Sveti Oče" i<br />

"Alexssandro III. Pont."<br />

Zadar, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Dokumentarni filmovi "Sveti<br />

Oče" o pastirskom posjetu pape<br />

Ivana Pavla II. Zadru 9. lipnja<br />

2003. i "Alexssandro III. Pont."<br />

o posjetu pape Aleksandra III.<br />

1177. godine Zadru, scenarista i<br />

redatelja Vlade Zrnića, u<br />

proizvodnji Quadrum filma iz<br />

Zadra, predstavljeni su u<br />

četvrtak 24. srpnja u dvorištu<br />

Nadbiskupskog sjemeništa<br />

"Vicko Zmajević" u Zadru.<br />

U nazočnosti svećenika,<br />

redovnika i redovnica Zadarske<br />

nadbiskupije, predstavnika<br />

Županije i Grada, znanstvenih i<br />

kulturnih institucija, udruga i<br />

pokreta, te aktivnih sudionika u<br />

pretprogramima i liturgijskoj<br />

molitvi na susretu sa Svetim<br />

Ocem, zadarski nadbiskup Ivan<br />

Prenđa u pozdravnoj je riječi<br />

rekao da bi se o velikom<br />

događaju 9. lipnja moglo puno<br />

govoriti, no najbolje je "pustiti<br />

da film govori. Film ne<br />

prikazuje nešto izvan nas, nego<br />

je dio nas i živi u nama.<br />

Vrijeme koje živimo poslije<br />

Papina dolaska je vrijeme<br />

pohranjivanja Papinih riječi u<br />

nama i razmišljanja o njima".<br />

Pročitao je i pismo koje je<br />

predavač povijesti na<br />

dominikanskom sveučilištu<br />

Angelicum u Rimu dr. o.<br />

Stjepan Krasić uputio 10. lipnja<br />

zadarskom nadbiskupu,<br />

izražavajući duboke dojmove o<br />

doživljaju Papina posjeta<br />

Zadru.<br />

Sv. Jakov u Marini<br />

Marina kod Trogira, 25.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) – Tradicionalnim<br />

ophodom kroz mjesto, u<br />

kojemu su djevojke u narodnim<br />

nošnjama nosile cvijećem<br />

urešen kip sv. Jakova, a momci<br />

Generalni vikar Zadarske<br />

nadbiskupije mons. Ivan<br />

Mustać, koji je bio i<br />

predsjednik Organizacijskog<br />

odbora Papina pohoda Zadru,<br />

rekao je da će taj događaj biti<br />

nadahnuće u radu klera i laika i<br />

smjernica za njihovo daljnje<br />

djelovanje.<br />

Autor filmova Vlado Zrnić<br />

rekao je da je dolazak Svetog<br />

Oca vrhunac življenja koje<br />

jedno pokoljenje može<br />

doživjeti u svom gradu, te je to<br />

i bila ideja vodilja u nastanku i<br />

stvaranju filma, sa željom da se<br />

taj događaj dokumentira i<br />

ostane trajan zapis budućim<br />

naraštajima. Posebno je<br />

istaknuo činjenicu velike<br />

samosvijesti hrvatskog<br />

vjerničkog puka u 12. st. koje je<br />

već tada živjelo ideju<br />

neovisnosti i pripadnosti<br />

hrvatskome nacionalnom<br />

identitetu.<br />

Od desetak sati snimljenog<br />

radnog materijala, 40-minutni<br />

film "Sveti Oče" prikazuje<br />

scene pripremnih radova<br />

postavljanja pozornice, izrade<br />

jedra i jarbola, dolazak<br />

hodočasnika na Forum u rano<br />

maglovito jutro na Duhovski<br />

ponedjeljak, sam liturgijski<br />

program "Slavlje Šestog časa",<br />

s izvadcima govora nadbiskupa<br />

Prenđe i pape Ivana Pavla II., te<br />

ozračje cijelog susreta na<br />

Forumu 9. lipnja.<br />

U 15-minutnom<br />

dokumentarnom filmu<br />

župne i bratovštinske barjake,<br />

župa sv. Jakova u Marini kod<br />

Trogira proslavila je u petak 25.<br />

srpnja blagdan župnog<br />

zaštitnika.<br />

građevinskog zemljišta u<br />

državnim vlasništvu i<br />

građevinskog materijala za<br />

izgradnju obiteljskih kuća.<br />

Zaključeno je da će se Hrvatski<br />

Caritas aktivno uključiti u<br />

pomoć najugroženijim<br />

obiteljima koji imaju pravo na<br />

zbrinjavanje na područjima od<br />

posebne državne skrbi u<br />

Republici Hrvatskoj.<br />

"Alexssandro III. Pont.", u<br />

kojem se prikazuje autentični<br />

izvještaj kardinala Bossona o<br />

posjetu Aleksandra III. Zadru,<br />

koji je u svom originalnom<br />

zapisu samo za potrebe ovog<br />

filma snimljen u biblioteci<br />

Richardiana u Firenzi, o<br />

crkvenim, političkim i<br />

društvenim prilikama u 12. st.,<br />

te o značaju tadašnjeg Papina<br />

boravka u Zadru, govore mons.<br />

Eduard Peričić, dr. sc. Mladen<br />

Ančić i akademik Ivo<br />

Petriccioli.<br />

Na kraju večeri bila je<br />

prikazana i vinjeta o izložbi<br />

"Zlato i srebro Zadra" i<br />

zadarskoj sakralnoj baštini, uz<br />

zvuke koralne glazbe.<br />

Snimatelji filmova su Boris<br />

Poljak, Paško Bačić, Dražen<br />

Travaš i Tomislav Krnić.<br />

Glazbu je odabrala Olja<br />

Dubroja, a montaža je rađena u<br />

studiju društva "Urban Jungle"<br />

u Splitu. Producent filmova je<br />

Miho Zrnić Marinović. Želja je<br />

i namjera autora projekta, u<br />

kojem je sudjelovalo devet<br />

ljudi, da se filmovi predstave na<br />

Filmskim festivalima<br />

religioznog karaktera koji se<br />

održavaju u svijetu. Filmovi će<br />

biti dostupni i široj javnosti na<br />

DVD i VHS snimci. Autor<br />

filma Vlado Zrnić završio je<br />

Akademiju Belle Arti u<br />

Veneciji i voditelj je odsjeka<br />

Vizualne komunikacije na<br />

Likovnoj akademiji u Splitu.<br />

Misno slavlje u suslavlju s<br />

domaćim župnikom don<br />

Juricom Petkovićem i brojnim<br />

svećenicima u župnoj crkvi Sv.<br />

Jakova predvodio je fra Mate<br />

Nikola Rošić.<br />

4 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Domovinske vijesti<br />

Tragom nove blaženice do Gospe od Čarskog polja<br />

Čara, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Hrvatski narod štuje Gospu i<br />

brojna su njena svetišta diljem<br />

Hrvatske. Na otoku Korčuli, uz<br />

mnoge kapelice i crkvice<br />

posvećene nebeskoj Majci<br />

Mariji, najpoznatije je i<br />

najposjećenije svetište u Čari,<br />

gdje hodočaste Gospini<br />

štovatelji iz cijelog otoka, a 25.<br />

srpanj dan je našašća<br />

alabastrenog lika Majke Božje<br />

u Čavića luci. Taj lik s još 4<br />

bas-reljefa koji prikazuju život<br />

Blažene Djevice Marije i Isusa,<br />

potječu iz Notinghama (XV.<br />

stoljeće).<br />

Na sam blagdan 25. srpnja<br />

tradicionalno se okupilo<br />

mnoštvo vjernika s otoka,<br />

povratnika iz Australije i drugih<br />

zemalja kao i turista. Svoje<br />

štovanje Gospi došli su iskazati<br />

i redovnici i redovnice s otoka:<br />

dominikanci i dominikanke te<br />

sestre Družbe Kćeri milosrđa.<br />

Svi su se podsjetili su na to<br />

mjesto redovito hodočastili i<br />

blažena Marija Propetog i don<br />

Luka Depolo i tu nalazili utjehu<br />

i snagu za život.<br />

Nakon jutarnje mise u Čavića<br />

luci i blagoslova brodica,<br />

svečanu misu i ophod s likom<br />

BDM među vinogradima<br />

Čarskog polja uz pjevanje<br />

Gospinih pjesama i moljenje<br />

krunice predvodio je pročelnik<br />

Odbora za zvanja u<br />

Dubrovačkoj biskupiji don<br />

Ivica Puljić uz sudjelovanje<br />

svih svećenika s otoka kao i<br />

onih koji se odmaraju na<br />

Korčuli.<br />

Svoju je propovijed don Ivica<br />

posvetio oslikavanju<br />

mentaliteta našeg čovjeka i<br />

načinu kako ostvariti ispravni<br />

Na ruševinama katedrale u Udbini proslavljena treća<br />

obljetnica osnutka Gospićko senjske biskupije<br />

Udbina, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Svečanim misnim slavljem na<br />

ruševinama drevne krbavske<br />

katedrale u Udbini na blagdan<br />

zaštitnika gospićke katedrale<br />

Sv. Jakova proslavljena je 25.<br />

srpnja treća obljetnica osnutka<br />

Gospićko-senjske biskupije,<br />

najmlađe hrvatske biskupije.<br />

Misno slavlje, prvo nakon više<br />

od pet stotina godina na<br />

ostacima katedrale iz 12.<br />

stoljeća predvodio je gospićkosenjski<br />

biskup Mile Bogović<br />

zajedno s 16 svećenika<br />

Gospićko-senjske i Krčke<br />

biskupije i oko dvije stotine<br />

vjernika. Na misi je bio<br />

nazočan i potpredsjednik Vlade<br />

RH i predsjednik Vladine<br />

Komisije za odnose s vjerskim<br />

zajednicama dr. Goran Granić.<br />

Osim kamena temeljca buduće<br />

crkve i memorijalnog centra<br />

hrvatskih mučenika kojeg je<br />

blagoslovio papa Ivan Pavao II.<br />

u tijeku svoga trećeg pohoda<br />

Pitve proslavile zaštinika<br />

Pitve, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Svečanim ophodom i<br />

koncelebriranim misnim<br />

slavljem Pitve na otoku Hvaru<br />

proslavile su 25. srpnja blagdan<br />

svoga zaštitnika sv. Jakova. U<br />

koncelebraciji uz župnika don<br />

Emila Pavišića i predsjedatelja<br />

don Ivana Bodrožića bilo je i<br />

desetak svećenika Hvarskoga<br />

Hrvatskoj, biskup Bogović<br />

prikazao je i biskupijski štap<br />

krbavskih biskupa koji je nakon<br />

543 godine, nakon što je s<br />

Krbave otišao u Modruš, Novi<br />

Vinodolski i konačno u Senj,<br />

odakle ga je zagrebački<br />

nadbiskup Josip Bozanić uručio<br />

biskupu Bogoviću u Gospiću<br />

2000., kod uspostave biskupije.<br />

Biskup Bogović istaknuo je u<br />

značaj prostora Krbave za<br />

povijest Hrvatske i svu<br />

tragičnost plemstva i<br />

svećenstva na tim prostorima.<br />

Istaknuo je tragediju triju<br />

naraštaja Hrvata na tim<br />

prostorima, od Turaka 1493.<br />

godine, svojih sumještana pred<br />

blagdan sv. Lucije 1942. te<br />

1991. kada je taj kraj ostao<br />

gotovo bez katolika i crkava.<br />

Dolaskom treće generacije<br />

Hrvata iz Bosne ta vremena<br />

prestaju, a na treću obljetnicu<br />

uspostave nove biskupije<br />

uspostavljena je i nova župa<br />

Plitvice, grade se nove crkve,<br />

dekanata. Slavlju su se<br />

pridružila i 4 bogoslava i 2<br />

sjemeništarca Hvarsko-bračkoviške<br />

biskupije, koji su protekli<br />

tjedan proveli zajedno u<br />

obližnjem Vrisniku.<br />

Propovjednik je posebno<br />

istaknuo svečevu srčanost i<br />

impulzivnost, a i određenu<br />

vrstu "osjećaja za politiku".<br />

vjernički život, a to je vjera,<br />

pouzdanje u Boga i molitva.<br />

Primjer takvog života od vjere<br />

imamo u našoj novoj blaženici<br />

Mariji Propetog, istaknuo je,<br />

poručujući da jedino ljudi prave<br />

vjere i iskrenog pouzdanja u<br />

Boga mogu na najbolji mogući<br />

način graditi bolju budućnost i<br />

pomoći u rješavanju svih<br />

problema koji tište naš narod.<br />

Slavlje su uveličali i glazbenici<br />

HGU "Sv. Vicenca", te bratimi<br />

iz Blata.<br />

Župljani su se za blagdan<br />

pripremali trodnevnicom koju<br />

je predvodio don Ivica, ističući<br />

osobito važnost vezivanja<br />

ljudskog života uz Boga. U<br />

sklopu blagdana upriličena su i<br />

kulturna događanja kao i brojna<br />

zajednička druženja.<br />

ali se otkrivaju i stare. "Dok će<br />

arheolozi imati još mnogo<br />

posla, jer je hrvatsku prošlost<br />

prekrila zemlja i šikara, mi ne<br />

želimo da se iskopa bilo kakvo<br />

neprijateljstvo prema bilo<br />

kome. Izgradit ćemo crkvu na<br />

čast svih koji su znali živjeti i<br />

umrijeti zato da bi se ovdje<br />

nastavio život u miru i<br />

sigurnosti. I za Hrvate i Srbe,<br />

katolike i pravoslavce, vjernike<br />

i nevjernike. U temelje te crkve<br />

postavit ćemo kamen izvađen iz<br />

temelja ove katedrale<br />

blagoslovljen od Pape<br />

mirotvorca", istaknuo je biskup<br />

Bogović.<br />

Dr. Granić u svom je govoru,<br />

između ostaloga, istaknuo da<br />

hrvatska država treba zaštititi<br />

trajni opstanak svih na tim<br />

područjima te izrazio uvjerenje<br />

da je to "konačni povratak<br />

Hrvata i Crkve na udbinsko<br />

područje".<br />

Isus je usmjerio njegovu<br />

srčanost i zapaljivost da ne<br />

bude "sin groma" koji zatire<br />

druge ljude, pa je tako Jakov<br />

bio prvi od Apostola koji je dao<br />

život za Krista. Isto tako njegov<br />

urođeni osjećaj za politiku i<br />

snalaženje Isus je pretvorio u<br />

osjećaj za služenje braći.<br />

Dan našašća<br />

alabastrenog lika<br />

Majke Božje u Čavića<br />

luci<br />

Izgradit ćemo crkvu<br />

na čast svih koji su<br />

znali živjeti i umrijeti<br />

zato da bi se ovdje<br />

nastavio život u miru i<br />

sigurnosti. I za Hrvate<br />

i Srbe, katolike i<br />

pravoslavce, vjernike i<br />

nevjernike. U temelje<br />

te crkve postavit ćemo<br />

kamen izvađen iz<br />

temelja ove katedrale<br />

blagoslovljen od Pape<br />

mirotvorca, istaknuo<br />

je biskup Bogović<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

5


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Crkva Male Gospe na<br />

otoku Jadro<br />

"svjedokinja je<br />

povijesti i vjere,<br />

bdijući nad tim<br />

dijelom Zadarske<br />

nadbiskupije i<br />

arhipelagom koji ima<br />

mnogo Marijinih<br />

crkava", no ipak je<br />

posebna, "jer je izraz<br />

vjere ondašnjih<br />

saljskih ribara,<br />

svećenika i puka, koji<br />

su znali da je<br />

Marijina prisutnost<br />

jamstvo opstanka i<br />

napretka", istaknuo je<br />

nadbiskup Prenđa<br />

Mladi Požeške biskupije na Petrovom vrhu<br />

Daruvar, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />

planinarskom domu na<br />

Petrovom vrhu kod Daruvara<br />

boravila je od 18. do 25. srpnja<br />

skupina mladih Požeške<br />

biskupije. U tom razdoblju<br />

održavale su se dvije aktivnosti:<br />

taborovanje katoličke mladeži i<br />

specijalizacija animatora u<br />

sklopu ne projekta “Mladi za<br />

mlade” u organizaciji<br />

Povjerenstva za mlade Požeške<br />

biskupije, Ureda za mlade HBK<br />

i Salezijanske obitelji.<br />

Sudionici taborovanja svaki<br />

dan su produbljivali svoju vjeru<br />

i promišljali o životu kroz<br />

šutnje, razgovor, rad u<br />

Piškera: Hodočašće Kraljici ribara i blagoslov zvona<br />

Piškera, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Jedanaestu su godinu uzastopno<br />

u subotu 26. srpnja više stotina<br />

vjernika župe Sali,<br />

Dugootočkog dekanata i cijele<br />

Zadarske nadbiskupije, te<br />

brojni turisti hodočastili<br />

starodrevnoj crkvi Porođenja<br />

Marijina u mjestu Piškera na<br />

otoku Jadro u Kornatskom<br />

otočju. S gata zadarske rive u<br />

pet sati ujutro, na petosatnu<br />

hodočasničku plovidbu s<br />

vjernicima gradskih župa<br />

krenuli su brodovi Bačvica i<br />

Tornado, a u Salima na Dugom<br />

otoku Zadranima se pridružio<br />

brod Šangulin s brojnim<br />

otočanima, predvođenima<br />

saljskim župnikom don Dariom<br />

Tičićem i domaćim sinovima<br />

don Srećkom Frka Petešićem i<br />

don Zdenkom Milićem,<br />

hodočasteći svetištu Kraljice<br />

ribara, kako je u pozdravnoj<br />

riječi na Piškeri rekao župnik<br />

Tičić, u čast Male Gospe i<br />

spomen na brojne naraštaje<br />

saljskih ribara koji su u crkvi<br />

"tražili utjehu u Riječi Božjoj i<br />

snagu u Kruhu života".<br />

Svečano misno slavlje<br />

predvodio je zadarski<br />

nadbiskup Ivan Prenđa, u<br />

koncelebraciji s don Dariom,<br />

don Srećkom, don Zdenkom,<br />

don Emilom Bilaverom i don<br />

Antom Skračićem. Misa je<br />

započela blagoslovom zvona<br />

koje su darovali zaručnici Eva<br />

Marinković i Miroslav Horvat,<br />

i prvo je u povijesti te crkve za<br />

koju je nadbiskup Prenđa rekao<br />

da je "svjedokinja povijesti i<br />

vjere, bdijući nad tim dijelom<br />

Zadarske nadbiskupije i<br />

arhipelagom koji ima mnogo<br />

Marijinih crkava", no ipak je<br />

posebna, "jer je izraz vjere<br />

ondašnjih saljskih ribara,<br />

svećenika i puka, koji su znali<br />

da je Marijina prisutnost<br />

jamstvo opstanka i napretka".<br />

U propovijedi je zadarski<br />

nadbiskup pozvao vjernike da<br />

se otvore Kristu, jer po njemu<br />

čovjek ostvaruje pravi odnos s<br />

Bogom i čovjekom, kao Marija,<br />

koja je slika i put Crkve i uzor<br />

Kristova učenika, jer je "svoje<br />

srce temeljito otvorila Bogu i<br />

posve se predala u službu<br />

ostvarenja Božjeg plana", te da<br />

Riječ Božju ostvarujemo u<br />

svakodnevnom životu, poput<br />

nje, "žene i majke, koja je s<br />

Isusom i sv. Josipom živjela<br />

tvrdi nazaretski život, no sa<br />

sviješću da je Bog s njima<br />

mogli su ostvariti ono što je<br />

Bog htio, ne za ono doba, nego<br />

za čovječanstvo".<br />

Na kraju misnog slavlja, koje<br />

su pjevanjem tradicionalnih<br />

crkvenih napjeva uzveličali<br />

korišti i saljski župni zbor pod<br />

vodstvom s. Danke Žaper, s.<br />

Terezije Pervan i Zrinke Grbin,<br />

nadbiskup Prenđa i župnik<br />

Tičić potpisali su povelju o<br />

blagoslovu zvona, na kojem su<br />

upisana imena darovatelja, lik<br />

Bezgrešnog začeća BDM i stih<br />

"Slava Višnji Bogu i mir na<br />

zemlji ljudima dobre volje".<br />

Promjer zvona je 390 mm,<br />

težina 35 kg, ton "ha", a izliven<br />

je u poduzeću "Feniks Žalec" u<br />

Sloveniji.<br />

Ovogodišnje hodočašće<br />

označila je još jedna posebnost.<br />

Na putu prema Piškeri brodovi<br />

su stali kod otoka Borovnika, a<br />

hodočasnici su se, predvođeni<br />

župnikom, pomolili za don<br />

Srećka Lovretića, podrijetlom s<br />

Molata, kojeg su 1942. g. u<br />

trideset i prvoj godini života<br />

ubili partizani, potopivši ga s<br />

brodom vezanog za jarbol.<br />

Obilježavajući 60. obljetnicu<br />

njegove pogibije, što će na putu<br />

za Piškeru hodočasnici činiti i<br />

svake sljedeće godine, u<br />

spomen na žrtvu svećenika, na<br />

mjesto mučkog ubojstva<br />

vjernici su u more bacili ruže i<br />

vijenac, "znak neprolaznog<br />

vijenca slave kojim je okrunjen<br />

u vječnosti", kako reče don<br />

Dario Tičić. Nadbiskup Prenđa<br />

istaknuo je kako je žrtva don<br />

Srećka Lovretića sjeme novog<br />

života koje donosi velike<br />

skupinama i kateheze, dok su<br />

animatori imali programe<br />

specijalizacija za rad s djecom i<br />

za rad s mladima. Misu je<br />

svakodnevno slavio vlč. Robert<br />

Mokri, a gosti susreta bili su<br />

vlč. Perica Matanović, don<br />

Damir Stojić te Branimir<br />

Stanić.<br />

plodove.<br />

Cijeli slučaj zauzeto je<br />

istraživao Saljanin Vinko<br />

Buturić, koji se zahvalio Josipu<br />

Biliću i njegovoj obitelji,<br />

tadašnjem partizanskom<br />

funkcionaru, koji je službenim<br />

potvrdama dokazao čin i<br />

lokaciju ubojstva, potvrđujući<br />

argumentiranost Buturućevih<br />

pretpostavki da je upravo na<br />

jugu uvale Borovnika bilo<br />

mjesto tragične pogibije don<br />

Srećka Lovretića.<br />

Crkva Male Gospe izgrađena je<br />

1560. g. doprinosom saljskih i<br />

zadarskih ribara zbog vjerskih<br />

potreba brojnih ribara i<br />

trgovaca. Crkva je imala<br />

posebnog kapelana koji je bio i<br />

ribar tovariš, i uzdržavao se<br />

ribolovom, a od 19. st. brigu o<br />

njoj vodi saljski župnik. Nakon<br />

stoljeća redovnog bogoslužja,<br />

1939. g. u njoj je posljednji put<br />

održana misa. U II. svjetskom<br />

ratu bila je bolnica za ranjenike,<br />

a o spomenu na te žrtve<br />

svjedoči i hodočasnik na<br />

Piškeru Kaljanin Janko Franov,<br />

čija je sestra 1942. g. u konvoju<br />

izbjeglica, u leutu s osamdeset<br />

žena i djece, napadom iz zraka<br />

poginula, a majka je bila<br />

ranjena, s povjerenom skrbi o<br />

jednom drugom preživjelom<br />

djetetu. Nakon rata crkva je<br />

zaštićena kao spomenik kulture.<br />

Za proslave 1000. obljetnice<br />

prvog pisanog spomena<br />

ribarstva u Hrvata, koja se u<br />

Salima obilježava od 1995. g.,<br />

crkvu je 1993. g. blagoslovio<br />

zadarski nadbiskup Marijan<br />

Oblak, a obnovljena je i<br />

uređena za bogoštovlje velikim<br />

zalaganjem tadašnjeg saljskog<br />

župnika, pokojnog don Tita<br />

Šarina, koji je prije deset<br />

godina i pokrenuo srpanjsko<br />

hodočašće "Kraljici ribara" u<br />

Kornatskom otočju, sigurnom<br />

sidrištu ribarskih brodova,<br />

turističkih jedrilica i utočištu<br />

vjerničkog puka.<br />

6 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Domovinske vijesti<br />

Susret biskupa Culeja s mladomisnicima Varaždinske<br />

biskupije<br />

Varaždin, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Varaždinski biskup Marko<br />

Culej susreo se u subotu 26.<br />

srpnja u Biskupskom<br />

ordinarijatu u Varaždinu s<br />

petoricom ovogodišnjih<br />

mladomisnika Varaždinske<br />

biskupije, koje je zaredio 21.<br />

lipnja. Susretu su, uz biskupa<br />

Culeja, bili nazočni i njegovi<br />

suradnici generalni vikar mons.<br />

Ivan Godina i ekonom vlč.<br />

Josip Grošić. Osim<br />

mladomisnika nazočila su i<br />

četvorica svećenika, koji od<br />

jeseni sa službe župnih vikara<br />

prelaze na službu župnika.<br />

Obraćajući se okupljenim<br />

svećenicima na samom početku<br />

njihova pastoralnog služenja,<br />

biskup Culej pozvao je<br />

mladomisnike na zauzeto i<br />

odgovorno djelovanje te<br />

oduševljeno svjedočenje<br />

evanđelja. “Budite na Božjem<br />

srcu te u srcima svih vjernika<br />

kojima ste poslani služiti”,<br />

poručio je biskup, istaknuvši<br />

kako je svaki svećenik pozvan<br />

iskoristiti darove kojima ga je<br />

Bog obdario na dobrobit Crkve.<br />

Kazavši kako su svećenici<br />

današnjeg vremena posebno<br />

pozvani odgovoriti na različite<br />

izazove suvremenog društva,<br />

biskup Culej pozvao je mlade<br />

svećenike na neumorno<br />

pastoralno djelovanje, posebice<br />

na utemeljenje i unapređenje<br />

vjerskih skupina i udruga u<br />

župama te na uključivanje laika<br />

u pastoralne zadatke koje ne<br />

moraju nužno obavljati sami<br />

svećenici.<br />

S nekim konkretnim<br />

pastoralnim smjernicama<br />

nazočne je upoznao i generalni<br />

vikar mons. Godina, dok je<br />

ekonom Grošić govorio o<br />

financijskom sustavu i<br />

obvezama župnika i župnih<br />

vikara.<br />

U drugom dijelu susreta biskup<br />

Culej uručio je<br />

mladomisnicima i dosadašnjim<br />

župnim vikarima dekrete o<br />

daljnjoj pastoralnoj službi u<br />

župama Varaždinske biskupije.<br />

Četvorici mladomisnika<br />

uručeni su dekreti kojima se<br />

Obiteljska ljetna škola: "Odgoj za brak i obitelj"<br />

Zagreb, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Obiteljski centar Filozofskoteološkog<br />

instituta DI u<br />

Zagrebu priređuje od 27. do 31.<br />

kolovoza seminar za roditelje<br />

"Obiteljska ljetna škola". Škola,<br />

32. po redu, ove će se godine<br />

održati u Zagrebu, Fratrovac<br />

38. Tema toga već<br />

tradicionalnog susreta je<br />

"Odgoj za brak i obitelj".<br />

Školom se želi, putem<br />

interdisciplinarnih predavanja<br />

iz odgoja djece i mladih te kroz<br />

radionice i rasprave na<br />

okruglim stolovima, pomoći<br />

roditeljima da uspješnije i<br />

zadovoljnije odgajaju svoju<br />

djecu. Kako se, nadalje, navodi<br />

u priopćenju, ove se godine želi<br />

posvetiti posebna pozornost<br />

odgoju za partnerstvo, kako bi<br />

roditelji što djelotvornije<br />

pomogli djeci da se pripreme<br />

na budući bračni i obiteljski<br />

život. Isto tako, iskustvo<br />

dosadašnjih Škola pokazalo je<br />

kako je taj oblik pomaganja<br />

roditeljima uspješan i aktualan.<br />

Sudjelovanje na predavanjima i<br />

radionicama je besplatno.<br />

Roditelji mogu povesti sa<br />

Virovitički hodočasnici u Mariji Bistrici<br />

Marija Bistrica, 26.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) - Župljani sv. Roka iz<br />

Virovitice predvođeni fra<br />

Zvonimirom Križanovićem<br />

hodočastili su 26. srpnja u<br />

Mariju Bistricu kako bi<br />

Bezgrešnoj Djevici odali počast<br />

i zahvalnost za molitve i zaštitu<br />

na životnom putu. "Hodočastiti<br />

treba kroz cijeli život.<br />

Pokorom, pokajanjem, a onda i<br />

euharistijom kao slavljem. Bez<br />

križa ne može se doći ni do<br />

uskrsnuća", istaknuo je<br />

misionar u Beninu Toni Štefan,<br />

na misi koju je u crkvi na<br />

otvorenom predvodio za<br />

hodočasnike dvadesetak<br />

hrvatskih župa te vjernike iz<br />

Austrije i Mađarske.<br />

O važnosti duhovnog života<br />

kroz molitvu i odricanje te<br />

aspekte najviše molitve -<br />

euharistije u propovijedi je<br />

govorio fra Bonaventura Duda,<br />

podsjetivši i na opetovani Papin<br />

poziv vjernicima na zajedništvo<br />

obitelji. Obitelj je potrebna<br />

Crkvi. Uče nas to danas i sv.<br />

Joakim i Ana, roditelji Blažene<br />

Djevice Marije, uči nas to Riječ<br />

Božja. U obitelji se uči<br />

zajedništvo, pomirenje i svako<br />

dobro kojim Bog izgrađuje<br />

upućuju na službu župnih<br />

vikara, dok Mario Kopjar<br />

nastavlja u Rimu<br />

poslijediplomski studij liturgije<br />

i sakralne umjetnosti. Tako je<br />

Ozren Bizek imenovan<br />

kapelanom u Vidovcu, Josip<br />

Vidović preuzima službu<br />

župnog vikara u župi sv. Nikole<br />

u Koprivnici, Mladen Vuk<br />

imenovan je kapelanom u<br />

Nedelišću, a Stjepan Zadravec<br />

župnim vikarom u Pitomači.<br />

Mario Filipović, dosadašnji<br />

župni vikar u Virju, imenovan<br />

je župnikom u Donjim<br />

Mostima, Nikola Mikulić,<br />

dosadašnji župni vikar u<br />

Sračincu, imenovan je<br />

župnikom u župama Kuzminec<br />

i Imbriovec, Ivica Puškadija,<br />

dosadašnji župni vikar u<br />

Ivancu, imenovan je župnikom<br />

u Bednji, dok je Nenad Piskač,<br />

dosadašnji župni vikar u župi<br />

sv. Nikole u Koprivnici,<br />

imenovan župnikom nove župe<br />

Starigrad-Koprivnica, koja će<br />

se uskoro utemeljiti.<br />

sobom i djecu, pri čemu je<br />

organizirano njihovo čuvanje u<br />

tijeku predavanja. Također je<br />

moguće djelomično<br />

sudjelovanje, tj. samo<br />

poslijepodne, za one koji rade<br />

prije podne.<br />

Smještaj je, u ograničenom<br />

broju, rezerviran za sudionike<br />

izvan Zagreba i plaća se.<br />

Prijave traju do 22. kolovoza, a<br />

pobliže obavijesti mogu se<br />

dobiti na adresi: Filozofskoteološki<br />

institut DI u Zagrebu,<br />

Obiteljski centar, Palmotićeva<br />

31, tel. 01/48 03 000.<br />

svoju Crkvu. Ne zaboravimo taj<br />

poziv. Svi koji imaju obitelji,<br />

ali i mladi koji je se spremaju<br />

zasnovati neka ga budu svjesni<br />

i neka ga žive, pozvao je<br />

okupljeno vjerničko mnoštvo<br />

naš ugledni bibličar.<br />

Nakon euharistijskog slavlja i<br />

pobožnosti Majci Božjoj<br />

Bistričkoj, virovitički su<br />

vjernici sve osobne nakane i<br />

zahvale Bogu iskazali u molitvi<br />

križnog puta, te u oproštajnome<br />

ophodu neposredno prije<br />

povratka kućama.<br />

Biskup Culej pozvao<br />

je petoricu<br />

ovogodišnjih<br />

mladomisnika na<br />

zauzeto i odgovorno<br />

djelovanje te<br />

oduševljeno<br />

svjedočenje evanđelja<br />

Obiteljski centar<br />

Filozofsko-teološkog<br />

instituta DI u Zagrebu<br />

priređuje od 27. do<br />

31. kolovoza seminar<br />

za roditelje<br />

Misno slavlje u crkvi<br />

na otvorenom<br />

predvodio misionar<br />

Toni Štefan,<br />

propovijedao bibličar<br />

fra fra Bonaventura<br />

Duda<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

7


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Predstavljena je i<br />

kratka monografija o<br />

podbiokovskom selu<br />

Župi pod naslovom<br />

"Vitraji u Župi"<br />

U Saborskom je to<br />

bila prva krizma<br />

nakon Domovinskog<br />

rata<br />

Filijala župe sv.<br />

Josipa Radnika u<br />

Belišću već više od 2<br />

stoljeća ima svoje<br />

hodočasničko svetište<br />

sv. Ane na Dravi u<br />

Bistrincima<br />

Župa Biokovska: Crkva ukrašena vitrajima Josipa<br />

Botterija Dinija<br />

Župa Biokovska, 26.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) - U prigodi blagdana Sv.<br />

Jure Biokovskog, u crkvi Sv.<br />

Ivana Krstitelja u Župi<br />

Biokovskoj, izgrađene davne<br />

1600. g. te nakon što je bila<br />

razorena, izgrađena je nova<br />

1906. g., blagoslovljeni su 26.<br />

srpnja vitraji istaknutoga<br />

splitskog akademskog slikara<br />

Josipa Botterija Dinija. Crkva<br />

ima devet vitraja na kojima su<br />

prikazana temeljna Otajstva<br />

vjere i svetaca zaštitnika. U<br />

prigodi blagoslova<br />

predstavljena je i prigodna<br />

knjiga, kratka monografija o<br />

podbiokovskom selu Župi pod<br />

naslovom "Vitraji u Župi"<br />

autora Damira Šarca, Josipa<br />

Botterija Dinija i mjesnog<br />

župnika don Ivana Turića.<br />

Riječ je o Župi Biokovskoj koje<br />

je od 38 sela u općini Imotski<br />

bilo u svakom pogledu<br />

najnaprednije te je u tursko<br />

doba (1600) imala dvije crkve,<br />

a dobila ime, jer je bila sjedište<br />

župnika. Takđer se dekanatski<br />

ured nalazio u Župi od 1833. do<br />

1861. i od 1964. do 1973., a<br />

vicedeknatski od 1868. do<br />

1871. i od 1894. do 1903. Župa<br />

je dala 43 svećenika i više od<br />

290 fakultetskih ljudi, od kojih<br />

su dvojica akademici Josip<br />

Roglić (1906-1987) i prof. dr.<br />

Vladimir Luetić (1927-1999).<br />

Biskup Bogović u Plaškom i Saborskom<br />

Saborsko, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Gospićko-senjski biskup Mile<br />

Bogović predvodio je misno<br />

slavlje u Plaškom u subotu 26.<br />

srpnja na blagdan sv. Ane,<br />

nebeske zaštitnice župe Plaški.<br />

Pred mnoštvom vjernika,<br />

pretežito podrijetlom iz<br />

zapadne Bosne, kao i<br />

hodočasnika iz ostalih župa<br />

Ogulinskog dekanata, a u<br />

zajedništvu s više svećenika<br />

Blagdan sv. Ane u Kosovu<br />

Kosovo, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Blagdan sv. Ane svečano je<br />

proslavljen 26. srpnja u<br />

Kosovu, dijelu župe sv. Ante u<br />

Kninu, gdje je izgrađena crkva<br />

Sv. Ane. Nakon ophoda u crkvi<br />

je slavljena misa koju je<br />

zajedno s 15 svećenika<br />

Kninskoga i Drniškog dekanata<br />

predvodio je župnik Miljevaca<br />

Ogulinskog dekanata<br />

predvođenih ogulinskim<br />

dekanom mons. mr.<br />

Tomislavom Šporčićem i<br />

domaćim župnikom Zdenkom<br />

Skenderom, biskup Bogović je<br />

33 krizmanika podijelio<br />

sakrament potvrde.<br />

Nakon krizme u Plaškom,<br />

biskup Bogović je sa župnikom<br />

Skenderom prvi put nakon<br />

fra Ante Vukušić. U propovjedi<br />

je fra Ante istaknuo važnost<br />

odgoja djece koje očekuju<br />

velika iskušenja i izbori kao<br />

nekad djevojčicu Mariju iz<br />

Nazareta.<br />

Kosovo je trenutno slabo<br />

naseljeno mjesto u župi sv.<br />

Ante te se u crkvi svake prve<br />

Blagdan sv. Ane i Joakima u Bistrincima<br />

Belišće, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Filijala župe sv. Josipa Radnika<br />

u Belišću već više od 2 stoljeća<br />

ima svoje hodočasničko<br />

svetište sv. Ane na Dravi u<br />

Bistrincima. Za ovogodišnju<br />

proslavu blagdana sv. Ane i<br />

Joakima, hodočasnici i vjernici<br />

pripremali su se trodnevnicom<br />

koju je predvodio fra Milan<br />

Šokčević, franjevac trećoredac i<br />

gvardijan samostana u Krku. U<br />

svojim propovijedima fra Milan<br />

osvrnuo se na nedavni pohod<br />

Pape Osijeku i "zlatnoj "<br />

Slavoniji te istaknuo vrijednost<br />

ljudskog rada i važnost zemlje,<br />

dara koji nam je Bog dao da<br />

njime upravljamo sebi na korist<br />

i Bogu na slavu. Spomenuo je i<br />

važnost obitelji, napose<br />

obiteljskog odgoja te pozvao<br />

majke da poput sv. Ane budu<br />

revne žene i hrabre majke te da<br />

u ovom vremenu moraju biti<br />

one koje će Boga približiti<br />

svojoj djeci. Brojne su nesreće<br />

u minulom stoljeću poharale<br />

slavonski kraj. Ljudi još<br />

osjećaju boli nedavnoga<br />

domovinskog rata, stoga je fra<br />

Milan istaknuo i važnost<br />

prihvaćanja svojega križa i<br />

vrijednost žrtve u životu<br />

vjernika.<br />

Na blagdanskim jutarnjim<br />

misama okupilo se mnoštvo<br />

hodočasnika i domaćih<br />

vjernika. Fra Milan je 26.<br />

srpnja predvodio i središnje<br />

Slavlje su uz brojne župljane i<br />

goste koji su stigli iz čitave<br />

Dalmacije, uveličali pjevanjem<br />

članovi HNK Split, solisti<br />

Snježana Katić, Ivica Čikeš i<br />

Stefan Kokoškov, te vokalni<br />

kvintet Teatar. Nakon koncerta<br />

upriličen je domjenak ispred<br />

župne kuće, izgrađene još<br />

1872., a nedavno obnovljene,<br />

zahvaljujući upravo don Ivanu<br />

Turiću, koji se nakon gotovo<br />

četrdeset godina misionarstva u<br />

Latinskoj Americi 1997. vratio<br />

u rodnu župu, te uz pomoć<br />

darovatelja uspio u kratkom<br />

vremenu napraviti velika djela.<br />

Domovinskog rata podijelio<br />

sakrament krizme za 6<br />

krizmanika u novoj, na<br />

ruševinama stare crkve<br />

izgrađenoj suvremenoj crkvi<br />

Sv. Ivana Nepomuka u<br />

Saborskom. Glavna biskupova<br />

poruka u homiliji bila je da na<br />

misama sudjeluju ne samo<br />

majke i žene, već i muškarci i<br />

očevi.<br />

nedjelje u mjesecu slavi misa<br />

za vjernike koji žive na tom<br />

području. Crkva Sv. Ane je u<br />

tijeku Domovinskog rata<br />

razorena do temelja, ali je<br />

nakon oslobođenja radom<br />

kninskih franjevaca uz pomoć<br />

Provincije Presvetog<br />

Otkupitelja ponovno izgrađena.<br />

euharistijsko slavlje i u<br />

propovijedi se osvrnuo na<br />

likove naših novih blaženika te<br />

ženama istaknuo kao primjer za<br />

nasljedovanje u ovom vremenu<br />

bl. Mariju od Propetog, a<br />

muževima i mladićima bl.<br />

Ivana Merza. Osvrćući se i na<br />

sjajne likove sv. Anu i Joakima,<br />

pozvao je još jednom da obitelj<br />

bude Crkva u malom, a<br />

roditelje da budu hrabri<br />

odgojitelji svoje djece na kojma<br />

ostaje budućnost Crkve i<br />

naroda. Po završetku<br />

poslijepodnevnoga<br />

euharistijskog slavlja, na kojem<br />

se okupilo više stotina vjernika<br />

i hodočasnika, uslijedio je<br />

blagoslov majki i male djece.<br />

8 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Domovinske vijesti<br />

Lipovača: Biskup Srakić blagoslovio crkvu Sv. Ane<br />

Lipovača, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Đakovački i srijemski biskup<br />

Marin Srakić blagoslovio je na<br />

blagdan sv. Joakima i Ane 26.<br />

srpnja crkvu Sv. Ane u selu<br />

Lipovača, filijali župe sv.<br />

Josipa radnika Vukovar-Borovo<br />

naselje. Na mjestu opustošene<br />

crkve podignuta je nova, na<br />

površini 14× 7 m i sakristija,<br />

dovoljno velika za potrebe<br />

tamošnjih vjernika koji su se u<br />

Zadar: Večer hrvatske glagoljaške baštine<br />

Zadar, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

sklopu 43. glazbenih večeri u<br />

Sv. Donatu u Zadru u crkvi Sv.<br />

Donata održan je 26. srpnja 6.<br />

koncert "Večeri hrvatske<br />

liturgijske glagoljaške baštine"<br />

na kojoj su starohrvatskoglagoljaško-crkveno<br />

pjevanje<br />

izveli pučki crkveni pjevači iz<br />

Omišlja na otoku Krku,<br />

Šepurina na otoku Prviću i<br />

Sestrunja na otoku Sestrunj.<br />

Posebnost ovogodišnjeg<br />

koncerta, kojem je urednik<br />

etnolog Livio Marjan, jest<br />

predstavljanje posve različitih<br />

oblika pjevanja unutar<br />

glagoljaškog fundusa i to<br />

sjevernoga (kvarnerskog) i<br />

južnog (dalmatinskog) tipa,<br />

koje su pjevači izvodili<br />

naizmjenice. Pjevači iz Omišlja<br />

na Krku pjevali su dijelove<br />

Mise, Večernje i druge napjeve<br />

kroz godinu na<br />

staroslavenskkom jeziku, u<br />

svom tipično kvarnerskom<br />

melosu. Pjevači iz Šepurina<br />

pjevali su te iste liturgijske<br />

tekstove na starohrvatskom<br />

"Šćavetu", u svom tipično<br />

dalmatinskom, gotovo<br />

klapskom napjevu. Pjevanje tih<br />

drevnih napjeva održava se uz<br />

ulazni ophod s feralima<br />

Velikog petka, svirkom na<br />

sopele, udaranjem šibama iz<br />

nekadašnjeg običaja "Baraban"<br />

u Velikom tjednu, sa<br />

čegrtaljkama i zvončićima koji<br />

su najavili svečani "Tebe Boga<br />

hvalimo", kojeg su pjevali<br />

domaći pjevači iz Sestrunja.<br />

Između pjevanja čitani su<br />

liturgijski tekstovi iz<br />

glagoljaškog Misala i<br />

hrvatskoga bogoslužbenika.<br />

Posebno je istaknuta vrijednost<br />

omišaljskog napjeva,<br />

hvalospjeva "Veličit duša moja<br />

Gospoda", gdje se u jednom<br />

retku nalaze elementi<br />

gregorijanskog korala i<br />

drevnoga kvarnerskog<br />

dvoglasja. Važno je istaknuti da<br />

se pod svodovima Sv. Donata<br />

mogao čuti i drevni "Gospodi<br />

pomiluj", kojeg su Sestrunjci<br />

obnovili nakon 40 godina za tu<br />

prigodu. Među pjevačima iz<br />

Šepurina isticali su se solisti,<br />

koji su pjevali različite napjeve<br />

čitanja kroz crkvenu godinu.<br />

Prof. Marjan istaknuo je da je<br />

glagoljaško pjevanje<br />

jedinstvena sastavnica hrvatske<br />

kulture, koja ide uz bok velikim<br />

Proslava blagdana sv. Ane i Joakima u Osijeku<br />

Osijek, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Crkveni god u župi sv. Ane u<br />

Tenji, osječkome prigradskom<br />

naselju, na svetkovinu<br />

posvećenu roditeljima Blažene<br />

Djevice Marije u subotu 26.<br />

srpnja proslavljen je s dva<br />

misna slavlja. Jutarnju misu<br />

predvodio je župnik Tomislav<br />

Cvenić, a svečanu Pero Mijić,<br />

superior Rezidencije družbe<br />

Isusove iz Osijeka.<br />

O. Pero je u prigodnoj<br />

propovijedi usporedio Aninu i<br />

Joakimovu ljubav, uzajamno<br />

poštovanje i zajedničku<br />

roditeljsku brižnost za dobrobit<br />

svojega djeteta s prilikama u<br />

obiteljima današnjice i,<br />

općenito, suvremenim<br />

međuljudskim odnosima.<br />

Mnoštvo Osječana na blagdan<br />

Budimci: Blagoslov nove crkve<br />

Budimci, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Budimcima je 27. srpnja<br />

posvećena i blagoslovljena<br />

nova crkva Presvetog Trojstva,<br />

koju su izgradili protjerani<br />

Hrvati iz Srijema. Kamen<br />

temeljac postavljen je 1995.,<br />

crkvu je projektirao našički<br />

arhitekt Julijan Domanovac.<br />

Površina crkve je 220 četvornih<br />

metara, a izgradnju su pomogli<br />

Osječko-baranjska županija,<br />

Đakovačka i Srijemska<br />

biskupija, te brojni<br />

gospodarstveni subjekti i<br />

vjernici svojim prilozima. Pred<br />

mnoštvom mještana i njihovih<br />

gostiju, misno slavlje predvodio<br />

je đakovački i srijemski biskup<br />

Marin Srakić zajedno s<br />

domaćim župnikom Zvonkom<br />

Zuanovićem te svećenicima<br />

velikom broju okupili na slavlju<br />

na kojemu je sudjelovalo i 12<br />

svećenika. Biskup je<br />

blagoslovio i novi oltar i<br />

oltarnu sliku sv. Ane, rad fra<br />

Budimira Cvitkovića.<br />

spomenicima hrvatske<br />

nacionalne baštine, koju treba<br />

ljubomorno čuvati i njegovati.<br />

Posebno je zahvalio s.<br />

Valentini Marinović, prof.<br />

crkvene glazbe na Teološkom<br />

fakultetu u Rijeci, koja je<br />

predvodila pjevače iz Omišlja,<br />

te Anti Skroza, koji predvodi<br />

crkveno pučko pjevanje u<br />

Šepurini. Koncert je završio<br />

zajedničkim pjevanjem<br />

izvođača i publike drevnih<br />

marijanskih litanija, koje su<br />

predvodili pjevači iz Sestrunja.<br />

Na koncertu su, uz brojne<br />

posjetitelje bili i zadarski<br />

nadbiskup Ivan Prenđa,<br />

akademik Jerko Bezić i ostali<br />

uglednici zadarskoga kulturnog<br />

i javnog života. Izvorno<br />

hrvatski fenomen, glagoljaško<br />

bogoslužje, u povijesti je<br />

odigrao važnu ulogu u<br />

očuvanju nacionalnog identiteta<br />

Hrvata na Jadranu i najstariji je<br />

europski primjer inkulturacije<br />

rimske liturgije, a Hrvati su<br />

jedini katolički narod na svijetu<br />

koji je prije II. vatikanskog<br />

koncila imao povlasticu<br />

slavljenja rimskog obreda na<br />

narodnom jeziku.<br />

je pohodilo i groblje Sv. Ane,<br />

gdje je prvo misno slavlje<br />

predvodio župni vikar župne<br />

crkve Sv. Josipa Radnika<br />

Krešimir Aračić, sljedeće<br />

gornjogradski župni vikar<br />

Većeslav Tumir, a<br />

poslijepodnevnu misu na tome<br />

osječkom groblju predvodio je<br />

vlč. Krešimir Bulat.<br />

Valpovačkog dekanata.<br />

Blagoslivljajući novu crkvu,<br />

biskup je zahvalio svima koji<br />

su na bilo koji način pridonijeli<br />

izgradnji te istaknuo kako crkva<br />

nije samo zgrada, već crkvu<br />

čine vjernici za koje se nada da<br />

će i dalje izgrađivati živu<br />

Crkvu kao i čitavo mjesto, kao<br />

što su zajednički pomogli<br />

izgraditi novu crkvu.<br />

Nastupili pučki<br />

pjevači iz Omišlja,<br />

Šepurina i Sestrunja<br />

Blagdan proslavljen<br />

euharistijskim<br />

slavljima i pohodom<br />

gradskom groblju Sv.<br />

Ane<br />

Crkvu Presvetog<br />

Trojstva, koju su<br />

izgradili protjerani<br />

Hrvati iz Srijema,<br />

blagoslovio je biskup<br />

Srakić<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

9


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Novoimenovana ulica<br />

proteže se 2,5 km od<br />

Šetališta kalafata na<br />

istok, preko Žnjanskog<br />

platoa do Puta<br />

Žnjanja na zapadu<br />

Prigodnu propovijed<br />

o vrijednosti<br />

svećeničkog poziva<br />

održao je čuvar<br />

bistričkog svetišta<br />

mons. Lovro Cindori<br />

Don Mario Volarević<br />

peti je svećenik iz<br />

župe sv. Nikole u<br />

Metkoviću, utemeljene<br />

1969. g.<br />

Splitsko šetalište dobilo ime pape Ivana Pavla II.<br />

Split, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – Na<br />

prijedlog Nadbiskupskog<br />

ordinarijata Splitsko-makarske<br />

nadbiskupije, Splitsko Gradsko<br />

vijeće na posljednjoj sjednici<br />

donijelo je odluku o<br />

imenovanju 2,5 kilometara<br />

duge ulice uz more, od Zente<br />

do Žnjanja, Šetalištem pape<br />

Ivana Pavla II.<br />

Novoimenovana ulica proteže<br />

se od Šetališta kalafata na istok,<br />

preko Žnjanskog platoa do Puta<br />

Žnjanja (kod hotela Zagreb) na<br />

zapadu.<br />

U obrazloženju Komisije za<br />

imenovanje i preimenovanje<br />

ulica i trgova ističe se da je<br />

želja predlagatelja bila<br />

Biskup Bogović u Generalskom Stolu<br />

Generalski Stol, 27.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) – Gospićko-senjski<br />

biskup Mile Bogović predvodio<br />

je u nedjelju 27. srpnja svečano<br />

misno slavlje u župnoj crkvi<br />

Sv. Antuna Padovanskog u<br />

Generalskom Stolu, s domaćim<br />

župnikom Antunom Luketićem,<br />

na kojoj je podijelio sakrament<br />

potvrde. Sakrament potvrde<br />

primila su 23 vjeroučenika iz<br />

župa Generalski Stol i Brest<br />

Mrežnički. U propovijedi je<br />

biskup Bogović govorio o<br />

potrebi vrednovanja onih koji<br />

su dali svoj život i sebe za<br />

druge, a u svjetlu inicijative<br />

izgradnje Crkve hrvatskih<br />

obilježiti posjet Splitu jednog<br />

od najvećih svjetskih<br />

uglednika, koji je upravo na<br />

Žnjanju 1998. godine, pred pola<br />

milijuna vjernika predvodio<br />

svečano misno slavlje.<br />

Suglasnost s promjenom naziva<br />

ulice dao je i Gradski kotar<br />

Trstenik.<br />

mučenika i memorijalnog<br />

centra u Udbini, koja se podiže<br />

u spomen na sve one koji su u<br />

tijeku povijesti položili svoj<br />

život za Hrvatsku. U ime<br />

župljana biskup Bogović je<br />

dobio dar, uvezenih svih 28<br />

brojeva župskog lista<br />

"Obraćenje".<br />

Mladom misom u Oštricama zaključena slavlja petorice<br />

ovogodišnjih mladomisnika Varaždinske biskupije<br />

Oštrice, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Misnim slavljem koje je u<br />

nedjelju 27. srpnja u svojoj<br />

rodnoj župi Oštrice pokraj<br />

Novog Marofa predvodio vlč.<br />

Mario Kopjar, zaključena su<br />

ovogodišnja mladomisnička<br />

slavlja petorice novih svećenika<br />

Varaždinske biskupije. Svečano<br />

euharistijsko slavlje na<br />

otvorenom uz župnu crkvu Sv.<br />

Fabijana i Sebastijana okupilo<br />

je mnoštvo vjernika iz župe<br />

Oštrice i okolnih župa, a uz<br />

domaćeg župnika Ivicu Horvata<br />

suslavilo je više svećenika,<br />

među kojima su bili i oni<br />

rodom iz tog kraja te<br />

ovogodišnji mladomisnici.<br />

Prigodnu propovijed o<br />

vrijednosti svećeničkog poziva<br />

održao je čuvar svetišta Majke<br />

Božje Bistričke mons. Lovro<br />

Cindori. Za svoje<br />

mladomisničko geslo Kopjar je<br />

uzeo riječi “Zahvaljujte<br />

Gospodinu jer je dobar jer je<br />

vječna ljubav njegova”. Mario<br />

Kopjar nastavlja u Rimu<br />

poslijediplomski studij liturgije<br />

i sakralne umjetnosti.<br />

Mladomisnička slavlja u<br />

Varaždinskoj biskupiji započela<br />

su 22. lipnja u Lepoglavi, gdje<br />

je svoju prvu misu predvodio<br />

Ozren Bizek. Mladomisničko<br />

slavlje pod geslom “Gospodin<br />

je pastir moj, jer mi je zdesna<br />

neću posrnuti” održano je na<br />

otvorenom uz župnu crkvu<br />

Bezgrešnog začeća BDM.<br />

Propovijedao je župnik u<br />

Zajezdi Kruno Detić. Zatim je<br />

6. srpnja Josip Vidović slavio<br />

mladu misu na otvorenom uz<br />

kapelicu Sv. Nikole u Strmcu u<br />

župi Petrijanec. Za geslo je<br />

uzeo riječi “Bože sačuvaj da se<br />

ičim ponosim osim križem<br />

Gospodina našega Isusa Krista.<br />

Metković: Mlada misa don Maria Volarevića<br />

Metković, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Don Mario Volarević slavio je<br />

27. srpnja svoju mladu misu<br />

zajedno s više svećenika u župi<br />

sv. Nikole u Metkoviću.<br />

Obraćajući se brojnim<br />

okupljenim vjernicima,<br />

propovjednik don Petar Ćondić<br />

Kapetanov istaknuo je veliku<br />

ulogu koju svećenik ima u<br />

današnje teško doba, jer i<br />

svećenik je samo čovjek, koji je<br />

slab i podložan grijehu, a<br />

današnji trend, posebno u<br />

zapadnom svijetu, je da se<br />

svećenik što više obezvređuje<br />

te se uspoređuje s običnim<br />

službenicima, koji obavljaju<br />

određene poslove u Crkvi.<br />

Stoga je pozvao vjernike da<br />

svoje svećenike prate<br />

molitvama kako bi bili pastiri i<br />

predvodnici svome puku te<br />

ustrajali u svome pozivu da<br />

budu sveti i da svoje narod<br />

vode tom cilju.<br />

Na kraju misnog slavlja, koje<br />

su sviranjem i pjevanjem<br />

uveličali tamburaški i župni<br />

zbor sv. Nikole pod vodstvom<br />

s. Marijane Cvitanović,<br />

vjernicima se obratio<br />

Prigodnu propovijed održao je<br />

župnik u Svetom Jurju u Trnju<br />

Darko Kelemenić.<br />

Mladomisnik Stjepan Zadravec<br />

predvodio je mladu misu u<br />

župnoj crkvi Sv. Nikole u<br />

Varaždinu 11. srpnja, a<br />

propovijedao je svećenik<br />

Varaždinske biskupije na<br />

poslijediplomskom studiju mr.<br />

Nenad Malović. Za svoje<br />

mladomisničko geslo Zadravec<br />

je uzeo riječi “Gdje je ljubav i<br />

prijateljstvo, ondje je i Bog”.<br />

Mladomisnik Mladen Vuk<br />

predvodio je svečano slavlje<br />

20. srpnja u svojoj rodnoj župi<br />

Sveti Juraj u Trnju u<br />

Međimurju. Propovijed je<br />

održao direktor “Glasa<br />

Koncila” Nedjeljko Pintarić. Za<br />

geslo je Vuk uzeo riječi “Biti s<br />

Kristom u ljubavi prema<br />

bližnjemu!”.<br />

mladomisnik i zahvalio se<br />

najprije Bogu, što ga je pozvao<br />

u svoju svetu službu,<br />

roditeljima i prijateljima te<br />

nekadašnjem župniku don<br />

Filipu Paviću, a i svima onima<br />

koji su ga pratili svojim<br />

žrtvama i molitvama da ustraje<br />

u svome pozivu.<br />

Don Mario Volarević zaređen<br />

je za svećenika 29. lipnja u<br />

Makarskoj, te je peti svećenik<br />

iz te metkovske župe od 1969.<br />

godine, kada je ta župa<br />

utemeljena.<br />

10 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Domovinske vijesti<br />

Godišnja nagrada grada Korčule bratovštini “Gospe od<br />

Utjehe – Pojasa”<br />

Korčula, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

povodu proslave Dana Korčule<br />

i suzaštitnika toga grada sv.<br />

Todora, nakon punih sedam<br />

godina otvorena je 27. srpnja<br />

obnovljena zgrada Gradske<br />

vijećnice. Obnova je stajala<br />

58.000 kuna, a novac je za<br />

tehničku opremu osiguran je iz<br />

"Glasnici mira" u Iloku<br />

Ilok, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />

Iloku je u nedjelju 27. srpnja<br />

gostovao glazbeni sastav<br />

"Glasnici mira" koji čine<br />

obitelji sa po 13 djece Jasne i<br />

Ivana Božić iz Pleternice i<br />

Ružice i Josipa Vukašinović iz<br />

Velike. Te mnogočlane obitelji<br />

svjedočenjem i pjesmom, te<br />

prodajom svojih audio kaseta i<br />

CD-a prikupljaju sredstva za<br />

knjige i školski pribor svojih<br />

učenika.<br />

U obitelji Ivana Božića na jesen<br />

će pohađati školu devet, a u<br />

obitelji Josipa Vukašinovića<br />

šest učenika. U Ilok su došli<br />

očevi obitelji i osmero djece iz<br />

obje obitelji. Pjevali su na sve<br />

četiri mise u crkvi Sv. Ivana<br />

Kapistrana a na kraju misnih<br />

slavlja iznosili svoja<br />

svjedočanstva. Očevi obitelji<br />

Preminuo svećenik Ivan Buršić<br />

Pazin, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Domu zdravlja u Pazinu u<br />

subotu 26. srpnja preminuo je<br />

svećenik Porečko-pulske<br />

biskupije Ivan Buršić u 83.<br />

godini života. Misa zadušnica<br />

služena je 27. srpnja u župnoj<br />

crkvi Sv. Petra i Pavla u<br />

Gologorici. Misu i obred ukopa<br />

predvodio je porečko-pulski<br />

biskup Ivan Milovan uz<br />

koncelebraciju svećenika<br />

Porečko-pulske biskupije. U<br />

propovijedi je biskup Milovan<br />

istaknuo da su se okupili kako<br />

bi izrazili zahvalnost pokojnom<br />

župniku za njegov svećenički<br />

život i rad te da kao zajednica<br />

vjernika mole da ga Bog,<br />

gradskog proračuna, te iz<br />

Ministarstva kulture za obnovu<br />

te srednjovjekovne zgrade, u<br />

kojoj je održana svečana<br />

sjednica Gradskog vijeća. Na<br />

svečanoj sjednici uručena su i<br />

priznanja Grada za 2003.<br />

godinu. Kolektivnu godišnju<br />

nagradu dobila je korčulanska<br />

odvažno svjedoče o osobnom<br />

obraćenju po zagovoru Majke<br />

Božje čije štovanje šire na<br />

svojim pohodima, promjeni<br />

osobnog stava o životu i<br />

prihvaćanju svakog začetog<br />

djeteta. Geslo glazbenog<br />

sastava je "Svako začeto je i<br />

rođeno dijete". Njihovo<br />

svjedočanstvo o Božjoj<br />

providnosti, nastavljalo se na<br />

nedjeljno evanđelje u kojem se<br />

opisuje Isusovo čudo<br />

umnažanja kruha i riba. Te<br />

obitelji svjedoče da ih<br />

"pouzdanje u Boga nikada nije<br />

iznevjerilo". "Znamo da Bog<br />

traži naš rad i napor, ali uvijek<br />

računamo na njegovu<br />

providnost i blagoslov. U<br />

obiteljskoj molitvi i nedjeljnoj<br />

euharistiji pronalazimo mir i<br />

zadovoljstvo", kaže Ivan Božić.<br />

Ivan i Josip sa suprugama<br />

nebeski Otac, primi u svoj dom.<br />

Oproštajni govor u ime<br />

svećenika održao je generalni<br />

vikar Porečko-pulske biskupije<br />

mons. Marijan Bartolić. Između<br />

ostalog, rekao je da je svećenik<br />

Ivan Buršić bio skroman i<br />

razborit i da se nigdje nije htio<br />

isticati te da je svoju<br />

svećeničku službu vršio<br />

savjesno. U ime župljana<br />

Gologorice i Paza oproštajni<br />

govor je održala vjeroučiteljica<br />

Loreta Rabar. Istaknula je da su<br />

skromnost i poniznost bile<br />

temeljne karakteristike<br />

osobnosti i svjedočenja<br />

pokojnog im župnika. Nakon<br />

mise tijelo pokojnog Ivana<br />

Postavljen toranj na novoj crkvi u Dalju<br />

Dalj, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – Na<br />

novu crkvu Sv. Josipa u Dalju u<br />

ponedjeljak 28. srpnja<br />

postavljen je novi toranj visine<br />

37 metara. Svečanosti su bili<br />

nazočni i predstavnici<br />

Đakovačke i Srijemske<br />

biskupije. Toranj su pomoću<br />

dizalice postavili radnici "Đure<br />

Đakovića".<br />

bratovština “Gospe od Utjehe –<br />

Pojasa”, koja ove godine slavi<br />

400. obljetnicu. Nagradu za<br />

životno djelo dobio je Igor<br />

Lozica, koji se kao istaknuti<br />

društveni radnik najviše bavio<br />

viteškom igrom s mačevima -<br />

Moreškom.<br />

članovi su Franjevačkoga<br />

svjetovnog reda u Požegi i žele<br />

nasljedovati sv. Franju te<br />

pjesmom i radošću biti glasnici<br />

mira. "Glasnici mira" u<br />

popodnevnim satima posjetili<br />

su i pjesmom razveselili<br />

štićenike Doma za starije i<br />

nemoćne u Iloku. Te dvije<br />

hrabre obitelji od 1985.<br />

nastupaju s duhovnom glazbom<br />

i pjesmom u kojima su osjetili<br />

radost i mir.<br />

Objavili su do sada audio<br />

kasete i CD "Rijeka života" i<br />

"Božićna". U Iloku su domaćini<br />

sastavu "Glasnici mira" uz<br />

franjevce i redovnice bili<br />

članovi Franjevačkoga<br />

svjetovnog reda, FRAME i<br />

Udruge sv. Vinka Paulskog.<br />

Buršića je prevezeno u njegovu<br />

rodnu župu u Gračišće, gdje je<br />

na mjesnom groblju pokopano.<br />

Ivan Buršić rođen je u Gračišću<br />

19. prosinca 1920. Klasičnu<br />

gimnaziju završio je u<br />

sjemeništu u Kopru, a teologiju<br />

u Gorici. Za svećenika je<br />

zaređen u Trstu 22. ožujka<br />

1947. Prvih nekoliko mjeseci<br />

svećeničku službu obavlja u<br />

Šumberu i Gračišću. Od 1948.<br />

do 1950. je na službi u Černici,<br />

a od 1950. do 1967. je župnik u<br />

Vrhu i Račicama. Od 1967. te<br />

sve do početka 2003. župnik je<br />

župa Gologorica i Paz kad zbog<br />

bolesti odlazi na liječenje u<br />

Pulu.<br />

Nova crkva u Dalju izgrađena<br />

je na mjestu stare do temelja<br />

srušene crkve u Domovinskom<br />

ratu.<br />

400. obljetnica<br />

bratovštine<br />

U Iloku gostovao<br />

glazbeni sastav<br />

"Glasnici mira" kojeg<br />

čine dvije obitelji s po<br />

trinaestoro djece<br />

Misu i obred ukopa<br />

predvodio je biskup<br />

Milovan uz<br />

koncelebraciju<br />

svećenika Porečkopulske<br />

biskupije<br />

Toranj je visok 37<br />

metara<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

11


Domovinske vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Svečanu misu s<br />

ophodom predvodio je<br />

zagrebački nadbiskup<br />

Crkva Sv. Marte i<br />

mjesto Bijaći<br />

spominju se 852.<br />

godine u doba<br />

vladavine hrvatskog<br />

kneza Trpimira<br />

Dragovoljci iz Nizozemske i ovog ljeta volontiraju u<br />

Caritasovim ustanovama<br />

Zagreb, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Svjetovni red “Bouworde” sa<br />

sjedištem u Nizozemskoj već<br />

desetak godina surađuje s<br />

Caritasom Zagrebačke<br />

nadbiskupije, organizirajući<br />

skupine dragovoljaca koji<br />

obavljaju razne građevinske<br />

zahvate po Caritasovim<br />

kućama. Broj dragovoljaca<br />

ovisi o broju projekata u koje se<br />

uključuju, a skupine su<br />

miješane i obično imaju 6<br />

članova. Ovog su ljeta skupine<br />

Blagdan sv. Todora u Korčuli<br />

Korčula, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Blagdan sv. Todora, suzaštnika<br />

korčulanske župe i zaštitnika<br />

grada Korčule, svečano je<br />

proslavljen 29. srpnja u<br />

Korčuli. Svečano misno slavlje<br />

s ophodom predvodio je<br />

zagrebački nadbiskup Josip<br />

Bozanić zajedno sa više<br />

svećenika Korčulanskog<br />

dekanata.<br />

Proslava sv. Marte u Bijaćima<br />

Trogir, 29.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Župna zajednica Gospa od<br />

Anđela iz Trogira proslavila je<br />

29. srpnja u Bijaćima blagdan<br />

sv. Marte. Slavlje je započelo<br />

prigodnim kulturnoumjetničkim<br />

programom u<br />

kojemu su sudjelovala djeca iz<br />

OŠ Bijaći, klapa "Sv. Juraj<br />

HRM", ženska klapa "Trogir"<br />

pod vodstvom Dine Bailo te<br />

župni zbor Gospe od Anđela<br />

kojim je ravnao mo. Miro Miše.<br />

Svečano večernje misno slavlje<br />

predvodio je don Ivan<br />

Bodrožić, uz koncelebraciju<br />

svećenika Trogirskog dekanata,<br />

a pjevao je župni zbor. Dr.<br />

Bodrožić je u propovijedi<br />

govorio o sv. Marti na temelju<br />

evanđeoskog odlomka, te<br />

podsjetio na moderni sukob<br />

akcije i kontemplacije,<br />

istaknuvši kako pretjerana želja<br />

i trka za materijalnim dobrima<br />

često čovjeka ostavlja duhovno<br />

praznim. Osvrnuo se i na<br />

nedavni pokušaj uvođenja joge<br />

u škole, te na rad nedjeljom,<br />

upozorivši kako je današnji<br />

čovjek prečesto rob rada.<br />

Propovjednik je podsjetio da su<br />

se na tlu Bijaća, uz crkvu Sv.<br />

Marte, krunili hrvatski vladari,<br />

pozvavši na veću zauzetost oko<br />

očuvanja toga povijesnog i<br />

iz “Bauworda” po jedna u<br />

Kalju i Vrbovcu, dvije skupine<br />

u Oborovu, a u Rovinju je<br />

skupina koja iznimno ima 8<br />

dragovoljaca. Prve skupine<br />

došle su već 29. lipnja, a<br />

završetak njihovoga ovoljetnog<br />

angažmana bit će 9. rujna.<br />

Izmjenjujući se svaka tri tjedna<br />

u skupinama će ovog ljeta kroz<br />

Caritas proći 80-tak mladih<br />

Nizozemaca, žrtvujući svoju<br />

mogućnost bezbrižnog odmora<br />

u zamjenu za petodnevne radne<br />

Ukazavši na bogatu kulturnu i<br />

povijesnu baštinu Korčule,<br />

nadbiskup Bozanić je istaknuo<br />

kako sve to ne može biti<br />

shvaćeno bez dubokih<br />

kršćanskih korijena. Također je<br />

posjetio na nedavni Papin<br />

posjet Hrvatskoj, te je posebno<br />

potaknuo mlade da se oduševe i<br />

odluče za Krista. Na kraju mise<br />

riječi pozdrava i zahvale<br />

vjerskog lokaliteta. Kao treći<br />

argument don Ivan Bodrožić je<br />

naglasio kako su svojedobon<br />

hrvatski knezovi upravo u<br />

Bijaćima izdavali Crkvi<br />

darovnice, dok današnje vlasti<br />

u mnogim mjestima ne ne<br />

dopuštaju gradnju, a slučaj je to<br />

i trogirske župe Gospe od<br />

Anđela, kojoj gradsko<br />

poglavarstvo niti na zahtjev<br />

Nadbiskupije nije htjelo<br />

dopustiti potrebnu lokaciju, a<br />

nije bilo nikakve zapreke da to<br />

učini. Takvim činom se<br />

jednostavno želi omalovažiti<br />

vjeru i staviti je u zapećak, a<br />

vjera je javni čin i nije sporedna<br />

stvar da bismo je se tek tako<br />

lako odricali, čega su bili<br />

svjesni hrvatski vladari.<br />

Propovjednik je izrazio<br />

uvjerenje da će ipak vjera i<br />

ustrajnost vjernika uroditi<br />

plodom, te da će doći na svoje,<br />

kad već oni koji bi trebali<br />

brinuti o dobru svakog<br />

građanina ne pokazuju sluh za<br />

duhovne vrednote.<br />

Sve nazočne vjernike pozdravio<br />

je i župnik te župe don Stipe<br />

Bodrožić, a misno slavlje<br />

završilo je pjevanjem hrvatske<br />

himne.<br />

Crkva Sv. Marte i mjesto Bijaći<br />

spominju se 852. godine u doba<br />

tjedne, dobivajući zauzvrat<br />

nova prijateljstva i upoznajući<br />

Hrvatsku kroz vikend-izlete<br />

koje im organizira Caritas. Bez<br />

puno reklame “Bauworde”<br />

svake godine regrutira između<br />

studenata i mladih zaposlenih<br />

ljudi dovoljan broj<br />

dragovoljaca za projekte koje<br />

planiraju. Ove godine proširili<br />

su svoj program pomoći na<br />

Caritas Banjolučke biskupije,<br />

gdje će tijekom ljetnih mjeseci<br />

volontirati oko 60 dragovoljaca.<br />

nadbiskupu na dolazak izrekao<br />

je domaći župnik don Marko<br />

Stanić.<br />

U ophodu nakon mise<br />

sudjelovao je, uz brojne<br />

vjernike, veliki broj bratima iz<br />

tri povijene korčulanske<br />

bratovštine. Ophod je završio<br />

molitvom pred "kasom" sv.<br />

Todora.<br />

vladavine hrvatskog kneza<br />

Trpimira, te se vezano uz to<br />

mjesto prvi put spominje ime<br />

Hrvat u pisanim dokumentima.<br />

Knez Trpimir u svojoj<br />

darovnici spominje da je ona<br />

napisana ispred vrata crkve Sv.<br />

Marte u Bijaćima. Hrvati su<br />

područje Bijaća naselili u 7.<br />

stoljeću nakon pada Salone, a<br />

od 9. do 11. stoljeća ono je<br />

jedno od glavnih središta<br />

hrvatske države. Iz toga doba<br />

potječe i jedna od najstarijih<br />

hrvatskih crkava - crkva Sv.<br />

Marte, koju je gradio knez<br />

Mislav ili Trpimir u prvoj<br />

polovici 9. stoljeća. Ta je stara<br />

crkvica rušena u više navrata u<br />

borbama koje su se vodile na<br />

tom području, a pretpostavlja se<br />

da je nova crkva izgrađena u<br />

17. stoljeću nedaleko starih<br />

temelja. Don Frane Bulić, koji<br />

je početkom 20. stoljeća na<br />

tome području vršio arheološka<br />

iskapanja, dao je 1908. na<br />

sagraditi novu crkvu Sv. Marte<br />

koja se i danas koristi. U<br />

arheološkim iskapanjima, osim<br />

crkvenih ostataka - namještaja,<br />

kapitela, ciborija, kamenica,<br />

pronađeni su i ostaci građevina<br />

u kojima su povremeno boravili<br />

i hrvatski vladari.<br />

12 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Crkva u Hrvata<br />

Istaknuti Merčev spomen na Katoličkom danu u BiH<br />

Kupres, 20.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Novi hrvatski blaženik Ivan<br />

Merz kao veliki svjedok<br />

katoličke vjere, izrastao na tlu<br />

Bosne bio je dostojno<br />

spominjan na proslavi<br />

srednjoeuropskoga Katoličkog<br />

dana za BiH, koji se slavio na<br />

Kupresu 19. srpnja. Već u<br />

daljnjim pripremama za tu<br />

svečanost njegov primjer<br />

ljubavi prema Papi i Crkvi bio<br />

je istaknut u prigodnim<br />

katehezama koje je objavila<br />

Vrhbosanska nadbiskupija.<br />

Tako je cijela treća kateheza za<br />

5. uskrsnu nedjelju bila<br />

posvećena bl. Ivanu Merzu pod<br />

naslovom "Zašto ljubim<br />

Katoličku Crkvu". Uvodnu<br />

riječ za Liturgijski vodič za<br />

slavlje Katoličkog dana napisao<br />

je predsjednik BK BiH biskup<br />

Franjo Komarica 10. srpnja.<br />

Spominjući Papin pohod Banjoj<br />

Luci piše: "Papin dar - prvi naš<br />

blaženik iz Bosne i<br />

Hercegovine, mladi dr. Ivan<br />

Merz - za sve nas, posebno za<br />

naše mlade, veliko je duhovno<br />

obogaćenje". U nastavku<br />

biskup Komarica navodi Papine<br />

riječi u prigodi predaje križa<br />

mladima na kraju mise<br />

beatifikacije: "Po primjeru<br />

blaženog Ivana Merza budite<br />

svjedoci ljepote kršćanskog<br />

bogoštovlja i svojim životom<br />

očitujte ono što ste u vjeri<br />

primili". Svoju uvodnu riječ<br />

biskup Komarica zaključuje:<br />

"Zaufano molimo Isusa Krista<br />

da po zagovoru svoje Presvete<br />

Majke Marije i naših nebeskih<br />

zaštitnika sv. Ilije proroka, sv.<br />

Jurja i bl. Ivana Merza,<br />

blagoslovi nas, naš hrvatski rod<br />

i cijelu našu domovinu Bosnu i<br />

Hercegovinu i cijelu Europu".<br />

U petak 18. srpnja bilo je<br />

organizirano bdjenje u kripti<br />

velike crkve koja je još u<br />

gradnji. Na bdjenju su uz mlade<br />

FRAMA-e iz Livna nastupili<br />

članovi Mladeži euharistijskog<br />

pokreta iz Osijeka i Subotice<br />

koji su na kraju bdjenja nakon<br />

blagoslova s presvetim izveli<br />

himnu u čast bl. Ivanu Merzu i<br />

Subotica: Mlada misa Gorana Vilova<br />

Subotica, 20.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – U<br />

župnoj crkvi Isusova Uskrsnuća<br />

u Subotičkoj biskupiji u<br />

nedjelju 20. srpnja svoju je<br />

mladu misu proslavio Goran<br />

Vilov. Mladomisničkom slavlju<br />

u župi je prethodila trodnevnica<br />

od 17. do 19. srpnja. Slavlje<br />

mlade mise započelo je<br />

ophodom od vjeronaučne<br />

dvorane župe Isusova<br />

Uskrsnuća te svečanim<br />

ulaskom u crkvu. Mladi u<br />

bunjevačkoj narodnoj nošnji<br />

izveli su zatim recital čitajući<br />

mladomisnikove pjesme, a<br />

okupljenima je dobrodošlicu<br />

izrazio domaći župnik mons.<br />

Bela Stantić. Na misi je uz<br />

mladomisnika koncelebririralo<br />

tridesetak svećenika iz Subotice<br />

i okolice, Beograda i Zagreba.<br />

Čitanje na hrvatskom jeziku<br />

pročitao je Zvonimir<br />

Kujundžič, a na mađarskom<br />

Borisz Czekus. Evanđelje je<br />

dvojezično pjevao đakon Mirko<br />

Štefković. Propovijedao je<br />

isusovac iz Beograda o. Mato<br />

Anić, koji je između ostaloga<br />

istaknuo: “Kad Isus bira i<br />

poziva, čini to iz samo njemu<br />

znanih razloga. Što bi bila<br />

prvotna zadaća današnjega<br />

svećenika Dva vjerojatno<br />

najveća duhovna lika našega<br />

vremena, Majka Terezija i papa<br />

Ivan Pavao II. rekoše da<br />

svećenik danas treba biti<br />

prvenstveno učitelj molitve...<br />

Dragi Gorane! Možda sve ovo<br />

rečeno zvuči pomalo<br />

subjektivno. Ipak, želio bih da<br />

se i sam osvjedočiš pa da u<br />

edenski vrt na susret s<br />

Gospodinom povedeš stado<br />

koje će ti Gospodin povjeriti,<br />

pomažući im biti najmanji, jer<br />

takvih je kraljevstvo nebesko”.<br />

Mladi u narodnim nošnjama<br />

prinijeli su na oltar prikazne<br />

darove: vodu, vino, ciborij s<br />

malim hostijama, pliticu s<br />

hostijama, kalež, Sveto pismo,<br />

Katekizam Katoličke crkve,<br />

blagoslovljenu vodu sa<br />

škropilom, štolu, posudice s<br />

uljem te časoslov. U tijeku<br />

pričesti Marija i Ivo Šokčić<br />

pročitali su dvije recitacije Kate<br />

Ivanković, a na misi je pjevao<br />

župni zbor mladih pod<br />

ravnanjem i orguljaškom<br />

pratnjom Miroslava Stantića.<br />

Nakon popričesne molitve<br />

uslijedile su čestitke<br />

mladomisniku u ime djece,<br />

ministranata, Mađara te župe,<br />

mladih, Pastoralnoga vijeća te<br />

obitelji, koji su mladomisniku<br />

uz čestitke uručivali i prigodne<br />

darove. Nakon toga, vlč. Goran<br />

uputio je riječi zahvale<br />

propovjedniku o. Mati Aniću,<br />

darujući mu sliku, rad Ruže<br />

Tumbas, te je zahvalio Bogu,<br />

recital "Blaženi čista srca" prof.<br />

Đurđice Vitković sastavljen iz<br />

najljepših misli bl. Merza.<br />

Svečano misno slavlje 19.<br />

srpnja započelo je<br />

svjedočenjem petero laika o<br />

svojoj vjeri. Jedan od njih<br />

posebno je istaknuo kako mu je<br />

čitanje biografije bl. Ivana<br />

Merza mnogo pomoglo u<br />

njegovu hodu vjere. Na početku<br />

misnog slavlja biskup<br />

Komarica kao predsjednik BK<br />

BiH pozdravljajući sve nazočne<br />

spomenuo je beatifikaciju<br />

novoga blaženika, a u kanonu<br />

mise ga je spomenuo s ostalim<br />

zaštitnicima BiH-a. U tijeku<br />

mise pjevao se pripjev iz mise<br />

beatifikacije bl. Ivana Merza;<br />

bila je to uglazbljena jedna od<br />

njegovih najljepših misli:<br />

"Katolička vjera, naša sveta<br />

vjera, životno je zvanje moje!".<br />

Na kraju mise pomoćni<br />

ljubljanski biskup Alojz Uran<br />

zazvao je Božju pomoć i<br />

blagoslov za Crkvu u BiH<br />

također po zagovoru bl. Merza.<br />

roditeljima, bratu, biskupu,<br />

župniku, svećenicima,<br />

redovnicima i redovnicama,<br />

odgojiteljima u sjemeništu,<br />

mladima, Pastoralnom vijeću,<br />

zboru, obiteljima i svima<br />

nazočnima. Na posebni način<br />

pozdravljeni su i gosti iz<br />

Zagreba, iz Kolegija Družbe<br />

Isusove na Jordanovcu, zatim je<br />

upućen pozdrav o. Stipi<br />

Balatincu, o. Ivanu Antunoviću<br />

te subratu Tomislavu Ćuriću te<br />

nenazočnom njegovu prvom<br />

rektoru na Kolegiju, o.<br />

Valentinu Pozaiću koji ga je<br />

1996. primio kao bogoslova.<br />

Slavlje je nastavljeno u dvorištu<br />

župe Isusova Uskrsnuća i na<br />

večeri u HKC “Bunjevačko<br />

kolo”, kojoj se budući da je<br />

ranije bio spriječen pridružio i<br />

subotički biskup Ivan Penzeš sa<br />

svojim tajnikom preč. Slavkom<br />

Večerinom. Goran Vilov rođen<br />

je u Subotici 17. ožujka 1978.<br />

U rodnom je gradu završio<br />

osnovnu te srednju strojarsku<br />

školu. Nakon toga odlazi u<br />

Zagreb studirati filozofiju i<br />

teologiju gdje je 2. srpnja ove<br />

godine diplomirao. Red<br />

đakonata primio je 29. lipnja<br />

protekle godine, a za svećenika<br />

je po rukama biskupa Penzeša<br />

zaređen 29. lipnja ove godine u<br />

katedrali bazilici Sv. Terezije<br />

Avilske u Subotici.<br />

Spomenu novoga<br />

hrvatskog blaženika<br />

pripalo istaknuto<br />

mjesto kako u<br />

pripremi tako i<br />

proslavi Katoličkog<br />

dana u BiH<br />

U župnoj crkvi<br />

Isusova Uskrsnuća u<br />

Subotičkoj biskupiji<br />

mladu misu proslavio<br />

Goran Vilov<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

13


Crkva u Hrvata<br />

www.ika.hr<br />

"Zlo, mržnja i osveta<br />

ometaju budućnost,<br />

jer su protiv ljubavi,<br />

života i istinskog<br />

napretka čovjeka i<br />

čovječanstva",<br />

poručio je biskup<br />

Komarica u Briševu i<br />

pomolio se i za<br />

ubojice, "da im Bog<br />

pobudi kajanje i<br />

omogući pokoru za<br />

njihova zlodjela pa da<br />

se i oni spase od<br />

vječne propasti"<br />

Biskup Komarica u<br />

prosvjednom pismu<br />

ističe kako to<br />

predstavlja očiti znak<br />

diskreditiranja<br />

katolika u BiH te će<br />

imati negativan odjek<br />

ne samo u domaćoj<br />

javnosti već i šire<br />

11. obljetnica pokolja katolika u ljubijskom kraju<br />

Briševo, 25.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) - Banjolučki<br />

biskup Franjo Komarica<br />

predvodio je 25. srpnja<br />

koncelebrirano misno slavlje u<br />

crkvi Sv. Petra i Pavla u selu<br />

Briševo na području župe Stara<br />

Rijeka kod Ljubije, u povodu<br />

11. obljetnice pokolja nad<br />

katoličkim stanovništvom iz<br />

sela: Raljaša 27 ubijenih,<br />

Rasavaca 22, Briševa 18,<br />

Muštanice 10, Zecora 7 i Stare<br />

Rijeke 1, među kojima je bilo i<br />

djece i žena i staraca. Pokolj je<br />

bez ikakva povoda izvršila 6.<br />

krajiška sanska jedinica pod<br />

zapovjedništvom pukovnika<br />

Branka Basare, kada je spaljeno<br />

oko 100 kuća i nova crkva.<br />

U toj spaljenoj crkvi zajedno s<br />

biskupom Komaricom misu je<br />

slavilo pet svećenika i oko<br />

stotinu vjernika, među kojima<br />

je bilo i rodbine ubijenih,<br />

pristigle iz više zemalja u<br />

kojima se nakon tadašnjeg<br />

progona još uvijek nalaze.<br />

Biskup Komarica sve je pozvao<br />

da u duhu primjera i nauka<br />

Isusova oproste onima koji su,<br />

kao robovi Zloduha izvršili<br />

velik zločin u Božjim očima<br />

kao i u očima svih normalnih<br />

ljudi, ubijajući nevine ljude,<br />

uništavajući njihovu imovinu i<br />

tjerajući ih s njihovih stoljetnih<br />

ognjišta. "Zlo, mržnja i osveta<br />

ometaju budućnost, jer su<br />

protiv ljubavi, života i istinskog<br />

napretka čovjeka i<br />

čovječanstva", poručio je<br />

biskup i potaknuo sve "da iz<br />

ljubavi prema Kristu i ovim<br />

nevinim žrtvama svoje rodbine,<br />

susjedstva i svojih župljana sve<br />

učine kako Zloduh više nikada<br />

ne bi našao ni jednog Kaina<br />

koji će u tom kraju ubijati svog<br />

brata Abela". Biskup je, osim<br />

za poginule i sve druge ubijene<br />

i nestale u tijeku posljednjeg<br />

rata iz župa Stara Rijeka,<br />

Ljubija, Ravska i Šurkovac,<br />

predmolio molitvu i za njihove<br />

ubojice, "da im Bog pobudi<br />

kajanje i omogući pokoru za<br />

njihova zlodjela pa da se i oni<br />

spase od vječne propasti".<br />

Nakon mise biskup Komarica<br />

predmolio je molitvu za<br />

pokojne pred zavjetnim križem<br />

u dvorištu crkve, a zatim<br />

pohodio masovne grobnice<br />

ubijenih katolika na grobljima u<br />

Raljašu i na "Gladnom<br />

groblju", gdje je također<br />

predmolio molitve i<br />

blagoslovio grobove<br />

"briševačkih mučenika". Prije<br />

dolaska u Briševo, biskup<br />

Komarica je u društvu<br />

svećenika i dopredsjednika<br />

Republike Srpske dr. Ive<br />

Tomljenovića pohodio mjesto<br />

mučeničke smrti mladog<br />

župnika iz Ravske Ivice Grgića<br />

i izmolio molitve za pokojnog<br />

svećenika.<br />

Prosvjed biskupa Komarice Federalnoj televiziji zbog<br />

medijskog ignoriranja Katoličkog dana u BiH<br />

Banja Luka, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Predsjednik Biskupske<br />

konferencije BiH banjolučki<br />

biskup Franjo Komarica uputio<br />

je prosvjedno pismo Federalnoj<br />

televiziji BIH naslovljeno na<br />

Mariju Topić Crnoju, zbog<br />

medijskog ignoriranja te kuće<br />

obilježavanja Katoličkog dana<br />

na Kupresu. Pismo prenosimo u<br />

cijelosti:<br />

Generalni tajnik naše<br />

Biskupske konferencije mr.<br />

Jozo Tomić obavijestio Vas je<br />

našim dopisom br. 220/03 od 1.<br />

srpnja 2003., da će se velika<br />

vjerska manifestacija<br />

Srednjoeuropski katolički dan<br />

za Bosnu i Hercegovinu održati<br />

u subotu 19. srpnja 2003. na<br />

Kupresu, gdje će osim<br />

domaćih, stići hodočasnici i<br />

ugledni gosti iz više zemalja.<br />

Dao Vam je do znanja da<br />

nacionalne televizije zemalja<br />

Srednje Europe – njih još<br />

sedam – vrlo zorno prate<br />

događanja vezana uz Katolički<br />

dan u svojim zemljama. Izrazio<br />

Vam je očekivanja naše<br />

Biskupske konferencije "da<br />

ćete i Vi kao najjača medijska<br />

kuće u Federaciji BiH ovaj<br />

vjernički događaj od posebne<br />

važnosti za Katoličku crkvu u<br />

BiH adekvatno medijski<br />

prezentirati našoj i europskoj<br />

javnosti". Nekoliko dana nakon<br />

toga, Vi ste u telefonskom<br />

razgovoru generalnom tajniku<br />

potvrdili primitak našeg dopisa<br />

i obećali adekvatno<br />

prezentiranje tog događaja<br />

našoj javnosti, ne samo u<br />

okviru jedne posebne "vjerske<br />

emisije", nego i u dnevnim<br />

vijestima. Na žalost pripadnika<br />

Katoličke crkve, građana BiH –<br />

Vi to iz nama do sada<br />

nepoznatih razloga – niste<br />

učinili u svojim emisijama<br />

vijesti toga dana. Dužan sam<br />

Vam u ime naše Biskupske<br />

konferencije izraziti žaljenje<br />

zbog očitog diskreditiranja<br />

katolika u ovoj zemlji, koji<br />

trebaju imati jednako pravo kao<br />

i pripadnici drugih Crkava i<br />

vjerskih zajednica, na<br />

pravodobno i objektivno<br />

izvještavanje o njihovim<br />

vjerskim svečanostima,<br />

pogotovo ovog ranga i vrste.<br />

Kako nam nije poznato da ste<br />

ovih proteklih dana domaću<br />

javnost obavijestili zašto niste<br />

mogli ili smjeli donijeti, pa i<br />

najkraću vijest o velikom<br />

vjerničkom skupu<br />

bosanskohercegovačkih<br />

katolika, na kojemu su, osim<br />

domaćih biskupa na čelu s<br />

kardinalom Vinkom Puljićem,<br />

bili biskupi i hodočasnici iz<br />

više zemalja Srednje Europe<br />

kao i veći broj domaćih<br />

političara na čelu s<br />

predsjedavajućim<br />

Predsjedništva BiH g. dr.<br />

Draganom Čovićem, smatramo<br />

to dodatnim propustom, koji će<br />

također imati negativan odjek<br />

ne samo za domaću javnost,<br />

nego i javnost iz drugih sedam<br />

zemalja povezanih s našom<br />

zemljom u ovome pastoralnom<br />

projektu. Već su nam se javili<br />

iz više zemalja, pa čak i iz<br />

Bruxellesa, ljudi s izrazima<br />

čuđenja i negodovanja zbog<br />

takvog ponašanja naših<br />

domaćih sredstava javnog<br />

priopćavanja.<br />

Cijenimo rad Vaše medijske<br />

kuće, tim više nam je žao da se<br />

ovaj propust dogodio. Nadam<br />

se da ćete nam saopćiti razloge<br />

takvog diskreditiranja katolika<br />

u BiH, što ujedno baca sjenu na<br />

sam rad Vaše televizije koja<br />

mora dati jednak prostor svim<br />

vjerskim zajednicama. Ujedno<br />

se nadamo da se nešto slično<br />

ovome više neće dogoditi ni<br />

katolicima ni bilo kojoj drugoj<br />

vjerskoj zajednici u BiH.<br />

Očekujući Vaš odgovor,<br />

izražavam Vam dužno<br />

poštovanje", stoji u<br />

prosvjednom pismu koje<br />

potpisuje biskup Komarica.<br />

Pismo istog sadržaja upućeno je<br />

Predsjedavajućem<br />

Predsjedništva BiH,<br />

Predsjedniku Federacije BiH te<br />

Tajništvu Srednjoeuropskoga<br />

katoličkog dana u Beču.<br />

14 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Crkva u Hrvata<br />

Kardinal Puljić primio predstavnika Talijanskog<br />

Caritasa<br />

Sarajevo, 25.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) – Vrhbosanski<br />

nadbiskup kardinal Vinko<br />

Puljić primio je 25. srpnja<br />

predstavnika Talijanskog<br />

Caritasa iz ureda za<br />

međunarodnu suradnju Michela<br />

Cesarija. Talijanski je Caritas u<br />

suradnji s Caritasom Biskupske<br />

konferencije Bosne i<br />

Hercegovine otvorio regionalni<br />

ured za Balkan u Sarajevu koji<br />

će se baviti ljudskim pravima,<br />

oprostom i pomirenjem. Planira<br />

se započeti dvogodišnji projekt<br />

za Bosnu i Hercegovinu i<br />

područje Balkana. Trenutno je<br />

u tijeku etapa istraživanja i<br />

predstavljanja zamisli<br />

organiziranja aktivnosti<br />

relevantnim subjektima iz tog<br />

dijela socijalnog sektora. Cesari<br />

je istaknuo da ovaj put<br />

Talijanski Caritas nije došao s<br />

planovima i već napravljenim<br />

programom, nego da će do<br />

ideje i primjene pothvata doći u<br />

suradnji s Caritasom BK BiH i<br />

Odgovor voditeljice TV programa na Federalnoj<br />

televiziji biskupu Komarici<br />

Sarajevo, 25.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) - Rukovoditeljica<br />

TV programa na Federalnoj<br />

televiziji Marija Topić-Crnoja<br />

odgovorila je na prosvjedno<br />

pismo predsjednika Biskupske<br />

konferencije Bosne i<br />

Hercegovine banjolučkog<br />

biskupa Franje Komarice u<br />

povodu medijskog ignoriranja<br />

obilježavanja Katoličkog dana<br />

na Kupresu. U odgovoru se<br />

ističe iznenađenje zbog<br />

biskupove "javne reakcije na<br />

FTV BiH i mene osobno", te<br />

navodi kako je ekipa FTV BiH<br />

provela dva dana na Kupresu u<br />

tijeku održavanja "vjerske<br />

manifestacije Srednjoeuropski<br />

katolički dan" te da je<br />

novinarka koja je pratila taj<br />

vjerski događaj "osoba koja<br />

radi za FTV BiH, a primljena je<br />

na prijedlog odgovornih ljudi<br />

Vrhbosanske nadbiskupije",<br />

kako bi odgovorno i stručno,<br />

(završila je teologiju), te u<br />

dogovoru s Crkvom pratila<br />

događaje za koje Katolička<br />

crkva u BiH iskaže svoje<br />

zanimanje.<br />

Topić-Crnoja ističe kako će<br />

"svoj materijal FTV BiH<br />

emitirati u redovitim terminima<br />

religijskog programa", te se<br />

Kardinal Puljić primio voditelja Ureda hrvatskog<br />

časnika pri Haškom tribunalu<br />

Sarajevo, 26.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) - Vrhbosanski<br />

nadbiskup kardinal Vinko<br />

Puljić primio je 26. srpnja u<br />

svojoj rezidenciji u Sarajevu<br />

voditelja Ureda hrvatskog<br />

časnika pri Haškom tribunalu<br />

Gorana Mihaljevića. Na susretu<br />

su bili nazočni svi djelatnici<br />

Ureda te ravnatelj<br />

Dušobrižništva vojske i policije<br />

Vrhbosanske nadbiskupije vlč.<br />

Tomo Knežević. Mihaljević je<br />

izvijestio kardinala o mjestu i<br />

ulozi tog Ureda te o konkretnim<br />

rezultatima Ureda kako u Den<br />

Haagu tako i u domovini.<br />

Istaknuo je kako je Ured<br />

hrvatskog časnika uz ostala<br />

dva, Bošnjački i Srpski,<br />

institucija Predsjedništva Bosne<br />

i Hercegovine, koja je uz<br />

potporu odgovarajući državnih<br />

i entitetskih institucija BiH te<br />

svih institucija Haškog<br />

tribunala pomaže u obrani<br />

hrvatskim uznicima iz BiH koji<br />

su u Den Haagu te Haškom<br />

tribunalu u procesuiranju osoba<br />

odgovornih za zločine<br />

počinjene nad hrvatskim<br />

narodom te rušenjem njihovih<br />

civilnih i sakralnih objekata.<br />

Rečeno je kako ne postoje<br />

nikakva opravdanja kako kod<br />

Haškog tribunala, tako i kod<br />

domaćeg pravosuđa za<br />

nepodizanje optužnica za<br />

počinjene zločine nad<br />

hrvatskim narodom. Mnoge<br />

Novi nadbiskup Freiburga iz Subotičke biskupije<br />

Freiburg, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

nedjelju 20. srpnja u Freiburgu<br />

u Njemačkoj za nadbiskupa i<br />

metropolita posvećen je dr.<br />

Robert Zollitsch (Zolić), koji je<br />

rođen 1938. godine u Filipovu,<br />

današnjem Bačkom Gračacu u<br />

Subotičkoj biskupiji. Geslo<br />

novog nadbiskupa je “U<br />

zajedništvu vjere”. Novi<br />

ostalim udrugama, a temelji će<br />

biti zasnovani na trenutnom<br />

stanju u toj oblasti.<br />

Taj je posjet iskorišten i za<br />

predstavljanje planova<br />

organizacije za budući rad.<br />

Kardinal Puljić pozdravio je<br />

nastojanje talijanskog Caritasa<br />

da pomogne narodu Bosne i<br />

Hercegovine putem mjesnih<br />

Caritasovih aktivnosti.<br />

nada da "biskup i njegovi<br />

suradnici" razumiju tehnologiju<br />

televizije te "da nemaju<br />

namjeru sudjelovati u<br />

pritiscima na uređivačku<br />

politiku". "Kada su u pitanju<br />

redovite informativne emisije<br />

žao mi je što stječete dojam<br />

kako FTV BiH to nije željela<br />

emitirati", piše Topić-Crnoja i<br />

dodaje kako vjeruje da tvrdnju<br />

iznesenu u biskupovu pismu "o<br />

diskreditiranju katolika u<br />

našem programu" može upravo<br />

on demantirati "ako se sjetite<br />

kako smo i na koji način pratili<br />

posljednji veliki događaj<br />

katolika u BiH".<br />

optužnice prema<br />

međunarodnim pravilima<br />

proslijeđene su iz Den Haaga<br />

domaćem pravosuđu, a ono ih,<br />

prema njegovim riječima,<br />

neopravdano čuva i ništa ne<br />

poduzima, a dokumenti su<br />

dostavljeni, i haški su<br />

istražitelji obavili posao.<br />

Očekuje se jednak i nepristran<br />

odnos Haškog tribunala prema<br />

počinjenom zločinu, bez obzira<br />

iz kojeg naroda dolazili<br />

počinitelji, kazao je Mihaljević.<br />

Kardinal Puljić pozvao je<br />

voditelja i njegove suradnike na<br />

odgovorni odnos prema poslu<br />

koji im je povjeren.<br />

nadbiskup bio je kanonik<br />

Freiburške nadbiskupije te je<br />

dugi niz godina obnašao visoke<br />

službe u toj njemačkoj<br />

nadbiskupiji.<br />

Talijanski je Caritas u<br />

suradnji s Caritasom<br />

Biskupske<br />

konferencije BiH<br />

otvorio regionalni<br />

ured za Balkan u<br />

Sarajevu, koji će se<br />

baviti ljudskim<br />

pravima, oprostom i<br />

pomirenjem<br />

Topić-Crnoja ističe<br />

kako će "svoj<br />

materijal FTV BiH<br />

emitirati u redovitim<br />

terminima religijskog<br />

programa", te se nada<br />

da "biskup i njegovi<br />

suradnici" razumiju<br />

tehnologiju televizije<br />

te "da nemaju<br />

namjeru sudjelovati u<br />

pritiscima na<br />

uređivačku politiku"<br />

Kardinal Puljić<br />

pozvao je Mihaljevića<br />

i njegove suradnike na<br />

odgovorni odnos<br />

prema poslu koji im je<br />

povjeren<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

15


Crkva u Hrvata<br />

www.ika.hr<br />

Misno slavlje na<br />

hrvatskom jeziku<br />

predvodio ovogodišnji<br />

mladomisnik<br />

Subotičke biskupije<br />

Goran Vilov<br />

Današnja mladost<br />

mora ostati jaka,<br />

snažna i odlučna kada<br />

potvrđuje svoju<br />

pripadnost Katoličkoj<br />

crkvi i hrvatskom<br />

narodu, poručio je<br />

mostarsko-duvanjski<br />

biskup krizmanicima<br />

Kardinal Puljić je<br />

veleposlanika<br />

Ansbroa upoznao sa<br />

stanjem Hrvata<br />

katolika u BiH kojih je<br />

prije rata bilo oko 800<br />

tisuća, a sada ih je<br />

oko 466 tisuća<br />

Među 2.000<br />

hodočasnika<br />

okupljenih na Papinoj<br />

općoj audijenciji u<br />

Castel Gandolfu bila i<br />

skupina profesora i<br />

učenika banjolučke<br />

gimnazije<br />

Blagdan sv. Ane u Subotici<br />

Subotica, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Bladgan sv. Joakima i sv. Ane<br />

svečano je 26. srpnja<br />

proslavljen u župi sv. Roka u<br />

grobljanskoj kapelici Sv. Ane.<br />

Misno slavlje na mađarskom<br />

jeziku predvodio je vlč. Josip<br />

Štefković, a zatim je misno<br />

slavlje na hrvatskom jeziku<br />

predvodio ovogodišnji<br />

mladomisnik Subotičke<br />

biskupije Goran Vilov zajedno<br />

s domaćim župnikom preč.<br />

Andrijom Anišićem i mr.<br />

Marinkom Stantićem. Na<br />

početku mise blagoslovljena je<br />

novoobnovljena kapelica Sv.<br />

Ane, a župnik Anišić tom se<br />

prigodom zahvalio pogrebnom<br />

poduzeću Funero i njegovu<br />

direktoru Miszkolci Jozefu kao<br />

i poduzeću Monolit-gradnja i<br />

Irsai Laszlu koji su pomogli<br />

obnovu kapelice.<br />

Pred mnoštvom vjernika koji se<br />

unatoč jakom suncu okupio na<br />

misi proštenja, mladomisnik je<br />

u svojoj propovijedi, osvrćući<br />

se na misna čitanja, ali osobito<br />

na život sv. Joakima i sv. Ane<br />

među ostalim istaknuo kako su<br />

sv. Joakim i Ana bili urešeni<br />

svim krepostima, a nadasve<br />

krepostima vjere, ufanja i<br />

ljubavi te zaželio da "jedna od<br />

poruka što ćemo ju ponijeti<br />

Biskup Perić pohodio župu Gabela<br />

Čapljina, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Mostarsko-duvanjski biskup<br />

Ratko Perić pohodio je u<br />

nedjelju 27. srpnja župu Gabela<br />

kod Čapljine i na svečanome<br />

misnom slavlju iza župne crkve<br />

Sv. Stjepana 50-torici mladih<br />

podijelio sakrament potvrde. U<br />

prigodnoj se propovijedi biskup<br />

Perić obratio mladima, posebno<br />

krizmanicima, osvrnuvši se na<br />

značenje krizme, pri čemu je<br />

istaknuo kako je jedan od<br />

darova Duha Svetoga mudrost,<br />

pozvavši tako mlade da u<br />

životu budu mudri: "Nema<br />

ništa lakše od ludosti. Onaj koji<br />

je u mladosti lud taj će se kroz<br />

cijeli svoj ostatak života kajati<br />

zbog svoje mladosti i ludosti.<br />

Današnja mladost mogla bi se<br />

kroz ostatak svoga života kajati<br />

zbog izvođenja nerazumnih<br />

poteza i djela u sadašnjem<br />

trenutku". Istaknuo je zatim<br />

kako se kroz sakrament potvrde<br />

dobiva jakost i snaga<br />

svjedočenja svoje vjere da budu<br />

katolici, kršćani po Kristovu<br />

evanđelju. "Nema ništa lakše<br />

biti slab i stidjeti se kako svoga<br />

imena i prezimena tako i svoje<br />

vjere i svoga naroda, pa da se<br />

krene putem nemorala.<br />

Današnja mladost mora ostati<br />

jaka, snažna i odlučna kada<br />

potvrđuje svoju pripadnost<br />

Katoličkoj crkvi i hrvatskom<br />

narodu", poručio je biskup<br />

Perić.<br />

Kardinal Puljić primio irskog veleposlanika<br />

Sarajevo, 28.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) – Vrhbosanski<br />

nadbiskup kardinal Vinko<br />

Puljić primio je u ponedjeljak<br />

28. srpnja u svojoj rezidenciji u<br />

Sarajevu veleposlanika<br />

Republike Irske za Bosnu i<br />

Hercegovinu, Hrvatsku i<br />

Sloveniju sa sjedištem u<br />

Sloveniji Geralda F. Ansbroa.<br />

Veleposlanik Ansbro je od<br />

kardinala Puljića želio čuti o<br />

prilikama u BiH, što se od<br />

njega kao veleposlanika za BiH<br />

očekuje i koje su perspektive<br />

ulaska BiH u Europsku uniju.<br />

Kardinal Puljić je veleposlanika<br />

Ansbroa upoznao sa stanjem<br />

Hrvata katolika u BiH kojih je<br />

prije rata bilo oko 800 tisuća, a<br />

sada ih je oko 466 tisuća.<br />

Kardinal je također rekao da je<br />

Papin pozdrav profesorima i učenicima banjolučke<br />

gimnazije<br />

Castel Gandolfo, 30.7.2003.<br />

(<strong>IKA</strong>) – Papa Ivan Pavao II.<br />

pozdravio je 30. srpnja<br />

profesore i učenike banjolučke<br />

gimnazijeokupljene koji su<br />

zajedno sa ostalim<br />

hodočasnicima iz različitih<br />

zemalja sudjelovali na općoj<br />

audijenciji u papinskom<br />

ljetnikovcu u Castel Gandolfu.<br />

"Dragi profesori i učenici<br />

banjolučke gimnazije, srdačno<br />

vas pozdravljam. Dobro došli!<br />

Čuvajući u srcu predivne<br />

uspomene sa svojega nedavnog<br />

pastirskog pohoda Banjolučkoj<br />

biskupiji, za vrijeme kojega<br />

sam proglasio blaženim vašega<br />

velikog sugrađanina Ivana<br />

Merza, koji je osam godina<br />

pohađao vašu gimnaziju, sve<br />

vas preporučam njegovu<br />

zagovoru da vam pomogne u<br />

odabiru istinskih ljudskih i<br />

kući neka bude iz života<br />

Joakima i Ane, nad čijim je<br />

domom počivao Božji<br />

blagoslov. Ne zaboravimo: oni<br />

su molili da mogu imati djece a<br />

to znači silno su ljubili život. A<br />

tamo gdje se život ljubi kao<br />

jedna od najvećih vrednota –<br />

tamo Bog izlijeva mnoštvo<br />

svojih darova”.<br />

Na misi je pjevao zbor župe sv.<br />

Roka predvođen s. Bosiljkom<br />

Halužan i glazbenom pratnjom<br />

mr. Ervina Čelikovića.<br />

Večernje misno slavlje na<br />

hrvatskom jeziku predvodio je<br />

župnik Anišić.<br />

Na kraju misnog slavlja biskup<br />

Perić blagoslovio je spomenik<br />

podignut u čast triju svećenika<br />

mučenika don Luke<br />

Šinunovića, Don Jure Sentića te<br />

don Martina Krešića, koji su<br />

pogubljeni zbog svjedočenja<br />

svoje katoličke vjere i<br />

pripadnosti hrvatskome narodu<br />

u razdobljima turske i<br />

komunističke vlasti na području<br />

Hercegovine.<br />

U znak zahvalnosti za pomoć u<br />

izgradnji župne crkve i<br />

gabelskog groblja biskup Perić<br />

je domaćem žitelju Iliji Sušku,<br />

koji danas živi u Zagrebu,<br />

darovao umjetničku sliku župne<br />

crkve Sv. Stjepana, rad s.<br />

Zdravke Milić.<br />

tijekom rata samo u<br />

Vrhbosanskoj nadbiskupiji<br />

srušeno ili oštećeno više od 600<br />

vjerskih zdanja. Vrhbosanski<br />

nadbiskup podsjetio je i na<br />

povratničke probleme, posebno<br />

u Republiku Srpsku, te pojasnio<br />

da od međunarodne zajednice<br />

ne traži nikakve povlastice, već<br />

samo jednaka prava za sve<br />

narode u BiH.<br />

vjerskih vrijednosti kako bi<br />

mogli izgrađivati društvo<br />

utemeljeno na istini, pravdi i<br />

poštivanju dostojanstva<br />

svakoga ljudskog bića. Na sve<br />

vas i na vašu domovinu Bosnu i<br />

Hercegovinu zazivam Božji<br />

blagoslov", rekao je Papa u<br />

svom pozdravu profesorima i<br />

učenicima banjolučke<br />

gimnazije.<br />

16 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Inozemne vijesti<br />

Svjetski susret mladih 2005. održat će se u zračnoj<br />

luci u Koelnu<br />

Koeln, 24.7.2003. (<strong>IKA</strong>) – KNA, na prostoru zračne luke<br />

Svjetski susret mladih s Papom može se okupiti i do milijun<br />

u Koelnu 2005. godine mladih. Mjesto je pogodno i<br />

vjerojatno će se održati u pod vidikom sigurnosti, a i<br />

tamošnjoj zračnoj luci zbog toga što bi sudionici<br />

Hangelar. Prema pisanju skupa mogli sa svih strana<br />

njemačke informativne agencije vidjeti Papu. Konačne odluke o<br />

mjestu susreta kao i o brojnim<br />

drugim pojedinostima bit će<br />

donesene krajem rujna. Koeln<br />

je proteklih dana posjetio<br />

organizator Papinih putovanja<br />

mons. Renato Boccardo.<br />

Sveta Stolica za jačanje uloge Vijeća sigurnosti UN-a<br />

Vatikan, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Sveta se Stolica zauzima oko<br />

jačanja Vijeća sigurnosti i<br />

temeljne obnove Organizacije<br />

ujedinjenih naroda, rekao je<br />

predsjednik Papinskog vijeća<br />

za pravdu i mir nadbiskup<br />

Renato Martino, koji je 16<br />

godina predstavljao Svetu<br />

Stolicu u toj svjetskoj ustanovi.<br />

U razgovoru s novinarom<br />

misijske informativne agencije<br />

Fides, nadbiskup Martino<br />

primijetio je kako je Sveta<br />

Stolica već dugo uvjerena da se<br />

svjetsko zajedničko dobro<br />

može postići samo prikladnim<br />

ustrojstvima čija će se<br />

mjerodavnost protezati na cijeli<br />

svijet. Obnova Organizacije<br />

ujedinjenih naroda mora početi,<br />

prema njegovu uvjerenju,<br />

preustrojem Vijeća sigurnosti.<br />

Istodobno treba omogućiti<br />

Organizaciji ujedinjenih naroda<br />

djelovanje na gospodarskome i<br />

društvenom području.<br />

Nadbiskup Martino smatra da<br />

bi se Organizacija ujedinjenih<br />

naroda morala više truditi i oko<br />

zaštite okoliša i zdravstva.<br />

Predsjednik Papinskog vijeća<br />

za pravdu i mir najavio je da će<br />

se na jesen u Vatikanu, u<br />

sklopu proslave 40. obljetnice<br />

enciklike Ivana XXIII. “Pacem<br />

in Terris”, održati skup o<br />

Organizaciji ujedinjenih<br />

naroda, na kojem će sudjelovati<br />

i glavni tajnik te svjetske<br />

ustanove Kofi Annan. Zbog<br />

velikih financijskih teškoća<br />

Organizacija ujedinjenih naroda<br />

je prisiljena zatvoriti krajem<br />

godine sva svoja predstavništva<br />

u Europi, od Pariza i Atene do<br />

Rima. Istodobno će otvoriti<br />

novo predstavništvo u<br />

Bruxellesu. To je izazvalo<br />

ogorčenje ne samo u<br />

diplomatskim krugovima, već i<br />

među sveučilištarcima, tako da<br />

su mnogi profesori tražili od<br />

ministara vanjskih poslova da<br />

spriječe zatvaranje tih ureda, u<br />

kojima su uvijek nalazili građu<br />

o temeljnim problemima mira,<br />

razvoja i ljudskim pravima.<br />

Vrlo su bili korisni, kako se<br />

ističe u pismu koje su talijanski<br />

intelektualci uputili ministru<br />

Francu Frattiniju, i razgovori i<br />

pojašnjenja s predstavnicima te<br />

svjetske ustanove u Rimu.<br />

Slovački predsjednik uložio veto na zakon o pobačaju<br />

Bratislava, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Slovački predsjednik Rudolf<br />

Schuster uložio je veto na<br />

zakon koji je usvojen u<br />

Parlamentu kojim se<br />

ozakonjuje pobačaj, u slučaju<br />

teških deformacija fetusa, do<br />

24. tjedna trudnoće. Do sada je<br />

pobačaj u Slovačkoj bio<br />

ozakonjen do 12. tjedna.<br />

"Crkva u Slovačkoj", rekao je<br />

glasnogovornik Slovačke<br />

biskupske konferencije mons.<br />

Marian Gavenda, "odmah je<br />

zauzela stav protivljenja tom<br />

zakonu. U tijeku nacionalnog<br />

hodočašća u Levoei 6. srpnja<br />

Knjiga o papi Ivanu Pavlu I.<br />

Rim, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Pokrajina Veneto će novčano<br />

potpomoći izdavački pothvat<br />

talijanskog mjesečnika “30<br />

giorni” (Trideset dana) o papi<br />

Ivanu Pavlu I., koji je rođen u<br />

toj pokrajini. Knjiga pod<br />

naslovom “Moj brat Albino”<br />

pridonijet će upoznavanju<br />

djelatnosti tog pape, koji je<br />

upravljao Crkvom samo<br />

tridesetak dana.<br />

Dana 6. kolovoza, obilježava se<br />

predsjednik biskupske<br />

konferencije biskup František<br />

Tondra pred više od pola<br />

milijuna vjernika zajamčio je<br />

predsjedniku republike,<br />

nazočnom na slavlju, da<br />

katolici mole za njega i za<br />

mudru i odgovornu odluku".<br />

"Odluku da stavi veto", dodaje<br />

mons. Gavenda, "mons. Tondra<br />

primio je sa zadovoljstvom te je<br />

izrazio uvjerenje u pravedno<br />

rješenje tog pitanja. U<br />

službenom priopćenju Crkve on<br />

je izrazio potpuno odbacivanje<br />

pobačaja i istaknuo da pitanja<br />

poput toga ne mogu biti<br />

25. obljetnica smrti pape Pavla<br />

VI., koji je preminuo 1978.<br />

godine. Bila je to godina triju<br />

papa. Deset dana nakon toga,<br />

16. kolovoza, bio je izabran za<br />

papu venecijanski patrijarh<br />

Luciani, koji je nakon 33 dana,<br />

28. rujna, preminuo. Kratkoća<br />

njegova pontifikata i konfuzija<br />

koja je nastala zbog izvješća o<br />

njegovoj neočekivanoj smrti,<br />

izazvala je razna nagađanja,<br />

čak i o trovanju. Knjiga “Moj<br />

predmet glasovanja. Riječ je,<br />

naime, o moralnim<br />

vrijednostima i normama<br />

utemeljenim na prirodnom<br />

zakonu, koji obvezuju svaku<br />

osobu. Istina i moral ne ovise ni<br />

o većini ni o manjini u<br />

Parlamentu".<br />

Nakon predsjednikova veta,<br />

zakon o pobačaju ponovno je<br />

vraćen na izglasavanje u<br />

Parlament gdje će za njegovo<br />

odobrenje biti potrebna<br />

apsolutna većina (76 glasova od<br />

150). Rasprava je predviđena<br />

za 4. rujna, točno tjedan dana<br />

prije Papina posjeta Slovačkoj.<br />

brat Albino” nije, kako je<br />

pojasnio vijećnik pokrajine<br />

Veneto Ermano Serrajoto, neka<br />

nova vrsta analitičke biografije<br />

Ivana Pavla I. U toj su knjizi<br />

prikupljena svjedočanstva,<br />

materijali i uspomene iz<br />

njegova obiteljskog života.<br />

Tekstovi će biti popraćeni<br />

slikama iz dječačkoga i<br />

mladenačkog života budućeg<br />

pape.<br />

Na jesen će se u<br />

Vatikanu, u sklopu<br />

proslave 40.<br />

obljetnice enciklike<br />

Ivana XXIII. “Pacem<br />

in Terris”, održati<br />

skup o Organizaciji<br />

ujedinjenih naroda<br />

koja prolazi kroz teške<br />

financijske teškoće<br />

Crkva u Slovačkoj sa<br />

zadovoljstvom primila<br />

predsjednikovu<br />

odluku, istaknuvši<br />

kako pitanja poput<br />

toga ne mogu biti<br />

predmet glasovanja<br />

Knjiga pod naslovom<br />

“Moj brat Albino”<br />

pridonijet će<br />

upoznavanju<br />

djelatnosti tog pape,<br />

koji je upravljao<br />

Crkvom samo<br />

tridesetak dana<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

17


Inozemne vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Milicije<br />

zemljoposjednika<br />

progone simpatizere<br />

pokreta bezzemljaša<br />

Američkim<br />

redovnicama koje su u<br />

listopadu protekle<br />

godine simbolički<br />

razoružale atomsku<br />

raketu, za što ih je sud<br />

proglasio krivima za<br />

"ugrožavanja<br />

nacionalne sigurnosti<br />

i uništavanje vladine<br />

imovine", izrečena je<br />

u Denveru zatvorska<br />

kazna<br />

Biskupi prenose<br />

očajnički poziv u<br />

pomoć nadbiskupa<br />

Kinshase, koji skreće<br />

pozornost na<br />

dramatične prilike<br />

koje prijete prerasti u<br />

pravi genocid<br />

Brazil: Crkva strahuje od novih napada na duhovnike<br />

Brasilia, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Strahujući od novih napada na<br />

dušobrižnike koji se zauzimaju<br />

za pokret bezzemljaša<br />

(Movimiento Sem Terra/MST),<br />

Katolička crkva u Brazilu<br />

zatražila je od Vlade<br />

poduzimanje djelotvornijih<br />

mjera protiv milicija velikih<br />

zemljoposjednika. Protekle je<br />

subote u saveznoj državi<br />

Maranhao ubijen kapucin<br />

Taddeo Gabrielli (73), poznat<br />

kao "apostol bezzemljaša".<br />

Komisija za dušobrižništvo<br />

Redovnice protiv Busha<br />

Denver, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Američkim redovnicama koje<br />

su u listopadu protekle godine<br />

simbolički razoružale atomsku<br />

raketu, za što ih je sud<br />

proglasio krivima za<br />

"ugrožavanja nacionalne<br />

sigurnosti i uništavanje vladine<br />

imovine", izrečena je u<br />

Denveru 25. srpnja zatvorska<br />

kazna. S. Carol Gilbert (55)<br />

osuđena je na dvije godine i<br />

devet mjeseci, s. Ardeth Platte<br />

(67) na gotovo tri godine i s.<br />

Jackie Hudson (68) na dvije<br />

godine zatvora. Dominikanke<br />

su tvrdile da su, u skladu sa<br />

sigurnosnom doktrinom<br />

američkog predsjednika Georga<br />

Busha koju je proglasio u rujnu<br />

<strong>2002</strong>., a po kojoj SAD<br />

pridržava pravo preventivnog<br />

rata, odlučile poduzeti nešto<br />

protiv opasnosti koja dolazi iz<br />

"vlastitog dvorišta". Na<br />

obljetnicu afganistanskog rata,<br />

6. listopada <strong>2002</strong>., preodjevene<br />

u "specijaliste za razoružanje"<br />

ušle su u vojnu bazu u blizini<br />

grada Greelya u saveznoj<br />

državi Colorado, odnosno polje<br />

kukuruza ispod kojeg se nalazi<br />

jedna od 150 lansirnih rampi za<br />

više od 500 strateških<br />

zemljoradnika Brazilske BK<br />

upozorila je da više<br />

zemljoposjednika u<br />

sjeveroistočnoj saveznoj državi<br />

Alagoas planiralo ubojstvo<br />

redovnice s. Cicere Menezes.<br />

Komisija također upozorava da<br />

je održan sastanak<br />

zemljoposjedničkih plaćenika<br />

na kojemu je isplanirano<br />

ubojstvo dvojice pastoralnih<br />

suradnika i trojice vođa pokreta<br />

bezzemljaša u Alagoasu. Crkva<br />

strahuje da će, osobito na<br />

sjeveroistoku Brazila gdje su<br />

nuklearnih raketa dalekog<br />

dometa "Minuteman",<br />

izgrađenih u nepristupačnim<br />

predjelima Colorada, Nebraske<br />

i Wyominga. Budući da sve one<br />

nose nuklearne bojeve glave od<br />

po 300 kilotona, redovnice su<br />

tvrdile da je očito riječ o oružju<br />

za masovno uništenje kakvo je<br />

osudio američki predsjednik, te<br />

su zakucale više dasaka preko<br />

poklopca silosa N-80, koji je od<br />

specijalnog betona i teži 20<br />

tona, i svojom krvlju iscrtale 6<br />

križeva i pomolile se za mir u<br />

svijetu. Zatim su probile otvor<br />

u ogradi, simbolički predajući<br />

bazu "javnoj kontroli<br />

naoružanja". Zbog toga<br />

pothvata mediji su redovnice<br />

prozvali "raketnim časnama".<br />

Porota ih je 7. travnja u<br />

Denveru proglasila krivima, a<br />

redovnice, koje su 7 mjeseci<br />

provele u ženskom zatvoru u<br />

Georgetownu, puštene su uz<br />

kauciju do izricanja presude. U<br />

međuvremenu su se javnim<br />

nastupima odazvale na brojne<br />

pozive američkih mirovnih<br />

organizacija, izjavljujući da se<br />

ne osjećaju krivima, te ističući<br />

kako ih je američki napad na<br />

Irak utvrdio u njihovu<br />

već okupljene brojne milicije,<br />

zemljoposjednici poduzimati<br />

sve nasilnije mjere protiv sve<br />

uspješnije organiziranog<br />

pokreta bezzemljaša. Sredinom<br />

mjeseca u saveznoj državi<br />

Espirito Santo napadnut je<br />

nadbiskup u Vitoriji Silvestre<br />

Luiz Scandian (72), čije je<br />

stanje i dalje kritično.<br />

Nadbiskup je poznat po svome<br />

zauzimanju u borbi protiv<br />

kriminala i korupcije, koji su<br />

najprisutniji upravo u toj<br />

jugoistočnoj brazilskoj državi.<br />

uvjerenju.<br />

Njihovi su odvjetnici na sudu<br />

tvrdili da nema razloga zašto se<br />

pravila koja vrijede za Irak ili<br />

Sjevernu Koreju kojima se<br />

niječe pravo posjedovanja<br />

atomskog naoružanja, ne bi<br />

odnosila i na SAD te su se<br />

pozivali i na Nuernberški<br />

proces protiv nacističkih ratnih<br />

zločinaca, po kojemu ako neka<br />

država i pozove svoje građane<br />

na zločine protiv čovječnosti,<br />

pravo je, ali i obveza građana<br />

zemlje prekršiti te zakone.<br />

Budući da te rakete nisu u<br />

stanju razlikovati vojne i<br />

civilne ciljeve, one su sredstvo<br />

za zločin protiv čovječnosti.<br />

No, državni tužitelj Robert<br />

Brown zahtijevao je najstrožu<br />

kaznu, osobito što su<br />

spomenute dominikanke već<br />

više puta kažnjavane. One su,<br />

naime, još od sedamdesetih<br />

godina proteklog stoljeća uz<br />

punu potporu svoga Reda u<br />

Grand Rapidsu u Michiganu<br />

opetovano sudjelovale u<br />

prosvjedima protiv "američkih<br />

ratnih zločina", te je svaka već<br />

provela više mjeseci u zatvoru.<br />

Hitni apel švicarskih biskupa vlastima za pomoć Kongu<br />

Bern, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Švicarski biskupi uputili su<br />

poziv vlastima da materijalno i<br />

politički pomognu DR Kongo,<br />

gdje stanje postaje sve<br />

dramatičnije i poprima obrise<br />

pravoga genocida. U pismu<br />

Švicarske biskupske<br />

konferencije prenosi se<br />

očajnički poziv u pomoć<br />

nadbiskupa Kinshase kardinala<br />

Frederica Etsoua. "Opće stanje<br />

u Kongu, a osobito u Buniji,<br />

postaje vrlo zabrinjavajuće",<br />

piše kardinal Etsou, "i prisiljava<br />

me da pokrenem zvona za<br />

uzbunu kako bi se začuo<br />

očajnički vapaj upućen<br />

cijelome svijetu muškaraca,<br />

žena i djece nad kojima se vrši<br />

nasilje, koje se muči i kolje i<br />

koji se, zbog nedostatka hrane,<br />

ne oklijevaju hraniti ljudskim<br />

mesom. Ljudi bježe pred<br />

smrću, napuštajući domove i<br />

sela, noseći sa sobom<br />

svakovrsne rane i sada su se<br />

sklonili u biskupski dom u<br />

Buniji i ostale javne zgrade".<br />

Švicarski biskupi podsjećaju i<br />

kako karitativne udruge nemaju<br />

sredstva za liječenje bolesnih,<br />

hrane za izgladnjelo pučanstvo<br />

te čak ne mogu ni pokapati<br />

mrtve te stoga traže od<br />

predsjednika Švicarske<br />

konfederacije "da pomogne toj<br />

zemlji ne samo materijalno već<br />

također u smislu zauzimanja za<br />

mir, potpore svim osobama<br />

koje surađuju na uspostavi mira<br />

u tom narodu i pomoći kako bi<br />

u Kongu profunkcionirale<br />

infrastrukture".<br />

18 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Inozemne vijesti<br />

Španjolska: Odobreno korištenje zametaka<br />

Madrid, 25.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Španjolska Vlada odobrila je<br />

25. srpnja u Madridu postupak<br />

iskorištavanja ljudskih<br />

zametaka u svrhu znanstvenih<br />

istraživanja. Tom je odlukom<br />

poništen zakon iz 1988. godine,<br />

koji je zabranjivao taj postupak.<br />

Mjesna Katolička crkva još nije<br />

dala službenu izjavu o novom<br />

zakonu, a madridski nadbiskup<br />

kardinal Antonio Maria Rouco<br />

Varela, podsjetio je kako<br />

crkveni nauk izričito potvrđuje<br />

zametak živim bićem koje ne<br />

može biti smatrano samo<br />

objektom. “Španjolska<br />

biskupska konferencija želi u<br />

potpunosti upoznati i proučiti<br />

tekst novoga zakona, a crkveni<br />

Završetak Marijanske godine u Siracuzi<br />

Vatikan, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Papa Ivan Pavao II. imenovao<br />

je nadbiskupa Palerma<br />

kardinala Salvatorea De<br />

Giorgija svojim posebnim<br />

izaslanikom na proslavi<br />

svršetka Marijanske godine u<br />

Siracusi, koja će se održati 1.<br />

rujna u Svetištu Gospe od Suza.<br />

Papa se tako duhovno povezuje<br />

sa sicilijanskom Crkvom, koja<br />

se prisjetila čudesnoga<br />

događaja prije 50 godina, kada<br />

su se na jednome<br />

Bogorodičinom kipu u<br />

pravilnim razmacima, od 29.<br />

kolovoza do 1. rujna,<br />

pojavljivale suze.<br />

Proglašavajući Marijansku<br />

godinu, nadbiskup Siracuse<br />

Giuseppe Costanzo istaknuo je<br />

u pastoralnom pismu kako je<br />

Blagdan sv. Ane u Šapcu<br />

Šabac, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

subotu 26. srpnja u jedinoj<br />

rimokatoličkoj župi sv. Ane u<br />

Šapcu, u Srbiji, svečano je<br />

proslavljena sv. Ana zaštitnica<br />

te župe. Euharistijsko slavlje<br />

predvodio je beogradski<br />

nadbiskup Stanislav Hočevar<br />

zajedno s apostolskim nuncijem<br />

Eugenijem Sbarbarom. Uz<br />

nadbiskupa Hočevara u<br />

euharistiji su sudjelovali župnik<br />

sv. Ane Girolamo Iacobucci,<br />

vicerektor Biskupijskog<br />

misijskog sjemeništa<br />

Redemptoris Mater u Puli<br />

Piergiorgio De Angelis i<br />

desetak svećenika iz Srbije,<br />

Hrvatske i Italije, bogoslovi<br />

jedna od glavnih zadaća<br />

svakoga kršćanina “nastojati<br />

shvatiti smisao toga plača,<br />

svatko sa svojim darom,<br />

svojom duhovnom<br />

osjetljivošću, svojim životnim<br />

iskustvom, i svi sa svjetlom i<br />

milošću Duha Svetoga”.<br />

Već se papa Pio XII., u poruci<br />

iz 1954. godine, pitao o tome,<br />

što je on nazvao “otajstvenim<br />

govorom tih suza”. A Ivan<br />

Pavao II. je u propovijedi na<br />

misi posvete Svetišta Gospe od<br />

suza kazao kako su to suze boli<br />

zbog onih koji odbijaju Božju<br />

ljubav, zbog rastavljenih ili<br />

obitelji u nevolji, zbog mladeži<br />

kojoj prijete opasnosti<br />

potrošnje i koja je često<br />

izgubljena, zbog nasilja koje<br />

izaziva mnoga krvoprolića,<br />

Sjemeništa u Puli te brojni<br />

vjernici katolici, ali i<br />

pravoslavni. Izražena je<br />

posebna radost zbog nazočnosti<br />

izaslanika šabačko-valjevskog<br />

episkopa o. Laurentija<br />

Trifunovića, arhijerejskog<br />

namjesnika o. Vlade<br />

Stanimirovića i još dvojice<br />

pravoslavnih svećenika. O.<br />

Vlado prenio je iskrene<br />

pozdrave vladike Laurentija i<br />

njegovu zahvalnost Bogu za<br />

zajedništvo koje se u toj<br />

eparhiji izgrađuje između<br />

katoličke i pravoslavne Crkve i<br />

među njezinim vjernicima,<br />

istaknuvši posebno vlč.<br />

Girolama kao “velikog<br />

Rim: Ponovno rasprave o prenatrpanosti zatvora<br />

Rim, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) - Slučaj<br />

nekadašnjeg vođe talijanskoga<br />

terorističkog pokreta “Borba se<br />

nastavlja” Adriana Sofrija<br />

ponovno je pobudio raspravu u<br />

talijanskom Parlamentu i<br />

javnosti o prenatrpanosti u<br />

zatvorima. O tom je problemu<br />

govorio papa Ivan Pavao II. u<br />

tijeku Velikog jubileja i posjeta<br />

talijanskom Parlamentu.<br />

Osvrćući se na Isusove riječi:<br />

“Bio sam u zatvoru i vi ste me<br />

posjetili”, umirovljeni kardinal<br />

Achille Silvestrini u razgovoru<br />

s novinarom Radio Vatikana<br />

primijetio je kako su danas,<br />

zbog prevelikog broja<br />

zatvorenika, pristup zatvorima i<br />

posjeti zatvorenicima dopušteni<br />

je nauk jasan: znanstveno<br />

istraživanje na ljudskim<br />

zamecima nije zakonito ako je<br />

u korist neke treće osobe, što<br />

dovodi do uništenja ljudskog<br />

života, izjavio je tajnik Vijeća<br />

za obitelj i zaštitu života pri<br />

Španjolskoj biskupskoj<br />

konferenciji Inocente García de<br />

Andrés.<br />

zbog nerazumijevanja i mržnje<br />

koji stvaraju duboke ponore<br />

među ljudima i narodima. To su<br />

suze molitve Majke koja daje<br />

snagu svakoj drugoj molitvi i<br />

uzdiže se pokorno moleći i za<br />

one koji ne mole, jer su<br />

rastreseni tisućama drugih<br />

stvari, ili su uporno zatvoreni<br />

na Božji poziv. To su suze nade<br />

koje ublažavaju tvrdoću srca i<br />

otvaraju ih za susret s Kristom<br />

Otkupiteljem, izvorom svjetla i<br />

mira za pojedince, obitelji i<br />

cijelo društvo.<br />

U prigodi svršetka Marijanske<br />

godine najavljen je XIII.<br />

međunarodni mariološki susret,<br />

koji će se, na temu “Suze u srcu<br />

grada”, održati u Siracusi od<br />

29. rujna do 3. listopada.<br />

svećenika Kristove Crkve”. Na<br />

misi su bili nazočni i<br />

predstavnici Židovske<br />

zajednice, predstavnici<br />

općinskih vlasti u Šabcu, te<br />

brojni predstavnici udruga i<br />

pokreta unutar katoličke crkve.<br />

Nadbiskup Hočevar u svojoj je<br />

homiliji istaknuo važnost<br />

ljudskoga rada, pozivajući se na<br />

Papinu pobudnicu “Crkva u<br />

Europi”, zatim važnost nedjelje<br />

koja je, riječi su nadbiskupa,<br />

“novi Duhovi”, predokus<br />

vječnoga života. Na misi je<br />

pjevao i pravoslavni zbor iz<br />

Šapca “Jovan Bogoslov”, koji<br />

je nakon mise u crkvi održao i<br />

kraći koncert.<br />

samo socijalnim radnicima i<br />

specijaliziranom osoblju, a ne<br />

pojedincima. Kardinal je<br />

upozorio da treba razlikovati<br />

pomilovanje, koje se može dati<br />

pojedinim osobama, ako za to<br />

postoje uvjeti, od amnestije,<br />

kojom bi se moglo zaključiti<br />

terorističko razdoblje i dati<br />

znak pomirenja.<br />

Sicilijanska Crkva<br />

prisjeća se čudesnoga<br />

događaja prije 50<br />

godina, kada su se na<br />

jednome<br />

Bogorodičinom kipu u<br />

pravilnim razmacima,<br />

od 29. kolovoza do 1.<br />

rujna, pojavljivale<br />

suze<br />

Izražena je posebna<br />

radost zbog<br />

nazočnosti izaslanika<br />

šabačko-valjevskog<br />

episkopa o. Laurentija<br />

Trifunovića,<br />

arhijerejskog<br />

namjesnika o. Vlade<br />

Stanimirovića i još<br />

dvojice pravoslavnih<br />

svećenika<br />

Zbog prevelikog broja<br />

zatvorenika pristup<br />

moguć samo<br />

socijalnim radnicima i<br />

specijaliziranom<br />

osoblju<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

19


Inozemne vijesti<br />

www.ika.hr<br />

Ni glasoviti<br />

umirovljeni milanski<br />

nadbiskup nije<br />

izbjegao stroge<br />

policijske kontrole u<br />

zračnoj luci Ben<br />

Gurion u Tel Avivu<br />

Hanson je svjetskoj<br />

javnosti poznat po<br />

svojoj oštroj kritici<br />

američke ratne<br />

politike u Iraku<br />

Vatikanski dnevnik<br />

ističe da su već i prve<br />

snimke ubijenih<br />

Sadamovih sinova<br />

kršenje<br />

međunarodnog prava<br />

Novi egzarhat čini pet<br />

pokrajina na<br />

jugoistoku zemlje, a<br />

prostire se na površini<br />

od 196.000 četvornih<br />

kilometara<br />

Kardinal Martini na ispitu<br />

Tel Aviv, 26.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Ni kardinal Carlo Maria<br />

Martini, umirovljeni milanski<br />

nadbiskup, nije uspio izbjeći<br />

stroge policijske kontrole u<br />

zračnoj luci Ben Gurion u Tel<br />

Avivu. Osvrćući se “na<br />

ponižavajuće postupke s<br />

putnicima” izraelski dnevnik<br />

Maariv opširno opisuje što je<br />

nedavno doživio taj ugledni<br />

crkveni dostojanstvenik, koji je<br />

odlučio preostali dio života<br />

provesti u Jeruzalemu,<br />

posvećujući se biblijskim<br />

znanostima kojima se bavio i<br />

prije imenovanja za milanskog<br />

nadbiskupa.<br />

Dnevnik navodi neka od pitanja<br />

na koja je kardinal morao<br />

odgovoriti kao što su: Što radiš<br />

ovdje Zašto si došao u ovu<br />

zemlju Što znači kardinal<br />

Morao je također i proći ispit i<br />

na primjerku Evanđelja, koje je<br />

nosio sa sobom. Kardinal je<br />

nastojao ublažiti polemička<br />

pitanja, primijetivši kako mu je<br />

jasno da Izrael mora voditi<br />

brigu o svojoj sigurnosti.<br />

Sličnu je sudbinu nedavno<br />

doživio i apostolski nuncij.<br />

Nekim je novinarima u toj<br />

zračnoj luci izraelska policija<br />

zaplijenila računala i<br />

fotografske aparate i vratila ih<br />

nakon par dana, nakon što je<br />

pregledala materijal. Izraelski<br />

dnevnik navodi kako policija<br />

često putnicima pregledava<br />

osobne stvari i odjeću, komad<br />

po komad, ispitujući ih više<br />

puta i nakon što su prošli<br />

pregled putovnica i carinsku<br />

kontrolu.<br />

Irački nadbiskup o "nesposobnosti američkih osvajača"<br />

London, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Sirsko-pravoslavni bagdadski<br />

nadbiskup Mar Severius Jamil<br />

Hawa oštro je kritizirao<br />

nesposobnost anglo-američkih<br />

osvajača da osiguraju<br />

unutrašnju sigurnost i<br />

organiziraju raspodjelu hrane u<br />

Iraku. Nadbiskup je u<br />

radijskom intervjuu u tijeku<br />

svog boravka u Engleskoj<br />

također ustvrdio da ulazak<br />

Amerikanaca u Irak nije<br />

njegovim građanima "donio<br />

ništa dobra" te čak i oni Iračani<br />

koji su taj dolazak pozdravili<br />

Novi predsjednik Svjetskoga luteranskog saveza<br />

Winnipeg, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Mark Hanson, biskup<br />

Evangeličko luteranske crkve<br />

koja u SAD-u ima oko 5<br />

milijuna članova, izabran je za<br />

novog predsjednika Svjetskoga<br />

luteranskog saveza. On je na<br />

izborima u kanadskom<br />

Winnipegu dobio više glasova<br />

od potpredsjednice<br />

Evangeličko-luteranske crkve u<br />

Kanadi Susan Johnson.<br />

Hanson je svjetskoj javnosti<br />

poznat po svojoj oštroj kritici<br />

američke ratne politike u Iraku.<br />

Na kraju skupštine Saveza 31.<br />

srpnja Hanson će preuzeti<br />

službu od njemačkog teologa<br />

Christiana Krausa, koji je<br />

vodstvo Saveza preuzeo 1997.<br />

Vatikan osuđuje objavljivanje fotografija<br />

Vatikan, 27.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Sveta Stolica nastavlja<br />

kritizirati postupak američkih<br />

vlasti prema tijelima ubijenih<br />

sinova Sadama Huseina. Udaj i<br />

Kusaj ubijeni su 22. srpnja u<br />

Mosulu, a američka je vojska<br />

dva dana kasnije pokazala<br />

njihova tijela kako bi iračku<br />

javnost uvjerila da su zaista<br />

mrtvi. Izdanje poluslužbenoga<br />

Ukrajina: Novi egzarhat<br />

Vatikan, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Papa Ivan Pavao II. dao je<br />

suglasnost Biskupskoj sinodi<br />

ukrajinske Katoličke crkve za<br />

utemeljenje nadbiskupskog<br />

egzarhata Odese-Krima, u<br />

Ukrajini, s teritorijem<br />

odvojenim od egzarhata<br />

Kijeva-Vyshoroda. Sveti je<br />

Otac dao i suglasnost za izbor<br />

svećenika Vasyla Ivasiuka za<br />

egzarha novog egzarhata.<br />

Ivasiuk ima 43 godine, za<br />

komunističkoga režima potajno<br />

je pohađao bogosloviju, a 1989.<br />

vatikanskog dnevnika<br />

Osservatore Romano tvrdi kako<br />

je već objavljivanje snimaka<br />

unakaženih lica sramotni čin.<br />

Na naslovnici dnevnika ističe<br />

se 27. srpnja da već i prve<br />

snimke ubijenih Sadamovih<br />

sinova predstavljaju kršenje<br />

međunarodnog prava, a nove<br />

fotografije na kojima su leševi<br />

dotjerani pogoršale su stanje<br />

g. je, isto tako potajno, zaređen<br />

za svećenika. Novi egzarhat<br />

čini pet pokrajina na jugoistoku<br />

zemlje, a prostire se na površini<br />

od 196.000 četvornih<br />

kilometara, ima 8.700.000<br />

stanovnika, od kojih je 70.000<br />

katolika, a za njih pastoralno<br />

skrbi 11 svećenika. Sjedište<br />

egzarhata bit će u Odesi.<br />

U sjedištu novog egzarhata<br />

ukrajinske su vlasti nedavno<br />

vratile Katoličkoj crkvi tri<br />

zgrade koje su joj oduzeli<br />

boljševici 1917. godine. Povrat<br />

sada već gube strpljenje.<br />

Nadbiskup Mar Severius boravi<br />

u Engelskoj kako bi ispitao<br />

mogućnosti za posjet<br />

anglikanskog primasa<br />

nadbiskupa Canterburyja<br />

Rowana Williamsa Iraku.<br />

godine.<br />

X. skupština Svjetskoga<br />

luteranskog saveza u<br />

Winnipegu je okupila 800<br />

sudionika koji se do 31. srpnja<br />

suočavaju s problemima<br />

globalizacije, siromaštva,<br />

socijalne nepravde i nasilja.<br />

Savez okuplja 136 Crkava iz 76<br />

zemalja svijeta.<br />

stvari. Već je 26. srpnja<br />

Osservatore Romano pisao da<br />

objavljivanje fotografija<br />

ubijenih predstavlja kršenje<br />

međunarodnog prava o<br />

postupanju s poraženima te<br />

istaknuo kako je rat ponovno<br />

pokazao svoje tragično lice,<br />

stavljajući na kocku<br />

dostojanstvo ljudske osobe i<br />

civilizacije.<br />

imovine uslijedio je nakon<br />

višemjesečnih žustrih rasprava<br />

crkvenih i gradskih vlasti u tom<br />

ukrajinskome gradu.<br />

Jedna od najvažnijih zadaća<br />

Crkve u Odesi je<br />

dušobrižništvo za pomorce. U<br />

toj luci na Crnome moru<br />

mjesečno pristaje oko 5.000<br />

mornara, a 60% njih su kršćani<br />

iz azijskih zemalja, većinom<br />

katolici s Filipina. Dužnost<br />

apostolskoga nuncija u Ukrajini<br />

obnaša hrvatski nadbiskup<br />

Nikola Eterović.<br />

20 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Inozemne vijesti<br />

Dramatično stanje u Liberiji<br />

Monrovia, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Papa Ivan Pavao II. u<br />

nedjeljnom je nagovoru uz<br />

Angelus izrazio solidarnost<br />

pučanstvu u Africi, gdje uz<br />

napretke i pozitivne pothvate na<br />

mirovnom području, još uvijek<br />

traju žarišta smrtonosnoga<br />

nasilja. Posebno je spomenuo<br />

dramu koja se odvija u Liberiji<br />

i tražio da svi polože oružje te<br />

prihvate dijalog i inicijative<br />

međunarodne zajednice. U<br />

potpunoj diplomatskoj<br />

neizvjesnosti iznemoglo<br />

pučanstvo očekuje dolazak<br />

međunarodnih mirovnih snaga i<br />

odlazak predsjednika Charlesa<br />

Taylora. Bombe padaju po<br />

glavnom gradu Monroviji, ljudi<br />

se sklanjaju u crkve. U nedjelju<br />

27. srpnja granata je pala na<br />

crkvu u koju se bilo sklonilo<br />

oko 2.000 ljudi. Tri su osobe<br />

poginule, a na desetke ih je<br />

ranjeno. Generalni je vikar<br />

morao napustiti katedralu koja<br />

se nalazi u dijelu grada u<br />

kojemu su smještena<br />

diplomatska predstavništva.<br />

Europski Caritas pozvao je<br />

Europsku uniju da se pridruži<br />

mirovnim snagama UN-a te<br />

hitno poduzmu zajedničke<br />

korake kako bi se spriječila<br />

daljnja ubojstva nevinih ljudi u<br />

Liberiji. Predsjednik EC Denis<br />

Vienot u pismu upućenom<br />

predsjedniku Europske<br />

komisije Romanu Prodiju,<br />

ističe kako je potrebno hitno<br />

razoružati sukobljene strane,<br />

raspustiti vojsku i stvoriti<br />

prijelaznu Vladu, koja će<br />

stvoriti uvjete za demokratski<br />

poredak u zemlji. Europski<br />

Caritas upozorava EU kako je<br />

pučanstvu u Liberiji potrebna<br />

Apel sa Svjetskog kongresa za dušobrižništvo Roma<br />

Budimpešta, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>)<br />

– Početkom ovog mjeseca u<br />

Budimpešti je u organizaciji<br />

Papinskoga vijeća za pastoral<br />

selilaca i putnika održan peti<br />

Svjetski kongres za<br />

dušobrižništvo Roma, na temu<br />

“Crkva i Romi – za duhovnost<br />

zajedništva”. Roma u svijetu<br />

ima oko 18 milijuna; veći dio<br />

njih živi u Europi, a ostali,<br />

pretpostavlja se, u Indiji,<br />

njihovoj pradomovini. Na tome<br />

važnom sastanku istaknuta je<br />

potreba udruživanja snaga u<br />

zdravoj, pravednoj, i suradnji<br />

punoj poštivanja, između Crkve<br />

i države. Sudionici su stoga<br />

sastavili Apel, koji je<br />

objavljivan u dijelovima, a sada<br />

se pojavio u cijelosti, u kojemu<br />

traže brzu realizaciju onoga što<br />

je predviđeno u Europskoj<br />

konvenciji, u vezi sa zaštitom<br />

ljudskih prava i temeljnih<br />

slobodâ. Pritom su snažno<br />

naglasili da se pravna zaštita<br />

takvih prava odnosi na svakoga<br />

Roma nastanjenog u europskim<br />

zemljama. U Apelu se ističe da<br />

svakome Romu treba biti<br />

priznato pravo na nacionalnost,<br />

smještaj, na priznavanje<br />

njihova nomadskoga načina<br />

Papa pozvan u Francusku<br />

Pariz, 28.7.2003. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Francuski biskupi pozvali su<br />

Svetoga Oca da ponovno<br />

posjeti tu zemlju, a u povodu<br />

100. obljetnice Francuskoga<br />

socijalnog tjedna. Obljetnica će<br />

života kao dragovoljnoga<br />

načina života, na slobodu<br />

kretanja unutar i izvan vlastite<br />

zemlje, te na pristup sustavima<br />

socijalne zaštite, a posebice na<br />

zdravstvenu zaštitu, rekao je za<br />

Radio Vatikan nadbiskup<br />

Agostino Marchetto, tajnik<br />

Papinskoga vijeća za pastoral<br />

selilaca i putnika. "Ovo će<br />

vijeće poslati tekst apela svim<br />

biskupskim konferencijama,<br />

koje će ga predočiti nadležnim i<br />

zainteresiranim institucijama.<br />

Nadamo se da će vlasti u<br />

državama, kao i međunarodne<br />

organizacije, prihvatiti Apel,<br />

kako bi se stvorio odgovarajući<br />

teren za rast istinskoga<br />

zajedništva u solidarnosti,<br />

poštivanju i snošljivosti u<br />

skladu s pravima i dužnostima<br />

svakoga. Prava i dužnosti idu<br />

zajedno, stoga se nadam da će i<br />

Romi, ako se više ne osjete<br />

diskriminirani i stavljeni na rub<br />

društva, nego građani s punim<br />

pravima, biti spremni ispuniti i<br />

svoje dužnosti prema svima",<br />

rekao je nadbiskup Marchetto.<br />

Na kongresu u Budimpešti<br />

okupilo se više od 200<br />

predstavnika iz 26 zemalja<br />

Europe, Azije i dviju Amerika.<br />

se proslaviti u Lilleu u rujnu<br />

2004. godine.<br />

Francuski crkveni krugovi<br />

ističu da bi Papa posjet Lilleu<br />

mogao povezati s posjetom<br />

Europskome parlamentu ili s<br />

hitna pomoć. Zbog toga je<br />

potrebno ukinuti sankcije ne<br />

samo za uvoz oružja, već i za<br />

izvoz liberijskoga prirodnog<br />

bogatstva kao što su zlato,<br />

dijamanti i drvo. Afrika ne<br />

uspijeva izaći iz ratnoga vihora.<br />

Ovih je dana u središtu<br />

pozornosti Liberija. Međutim i<br />

u Ugandi, gdje je otpor<br />

pobunjenika takozvane<br />

"Gospodnje vojske" protiv<br />

Vlade još uvijek vrlo jak, stanje<br />

je dramatično. Tamošnja je<br />

Crkva veoma zabrinuta, ali,<br />

kako je novinaru Radio<br />

Vatikana potvrdio talijanski<br />

misionar Pietro Tiboni,<br />

neumorno i neustrašivo pomaže<br />

pučanstvu, posebno djeci, koja<br />

se okupljaju u misijskim<br />

središtima, jer se u njima<br />

smatraju sigurnijima nego u<br />

selima.<br />

Najbrojnija su bila izaslanstva<br />

iz Francuske, Italije,<br />

Španjolske, Njemačke i<br />

Portugala, u kojima Crkva već<br />

više godina djeluje među<br />

Romima. Bili su zatim nazočni<br />

i pastoralni djelatnici iz<br />

Hrvatske, Češke, Poljske,<br />

Rumunjske, Slovačke,<br />

Mađarske, a prvi su put<br />

sudjelovali i predstavnici iz<br />

Ukrajine, Bosne i Hercegovine,<br />

te Srbije i Crne Gore. Sudionici<br />

su kongresa, između ostaloga,<br />

istaknuli kao nužno i vrlo bitno,<br />

jamčiti Romima mogućnost<br />

školovanja, profesionalnog<br />

obrazovanja, učenje jezikâ, te<br />

vršenje djelatnosti. Jasno je da<br />

je ulaganje u odgoj i<br />

profesionalno obrazovanje<br />

Roma jedno od prioriteta za<br />

Stari kontinent, rekao je<br />

nadbiskup Marchetto. Na<br />

kongresu je izražena želja da i<br />

sami Romi budu pastoralni<br />

djelatnici. Doista, vjerujem da<br />

opipljivi znak istinskoga<br />

zajedništva između Crkve i<br />

Roma, čine upravo Romi koji<br />

su potpuno posvetili svoj život<br />

Bogu, a u svijetu ih ima više od<br />

30, zaključio je nadbiskup<br />

Marchetto.<br />

proglašenjem novih blaženika,<br />

među kojima je i kandidat za<br />

oltar Charles de Foucauld. Ivan<br />

Pavao II. pet je puta do sada<br />

posjetio Francusku.<br />

Europski Caritas<br />

upozorava Europsku<br />

uniju kako je<br />

pučanstvu u Liberiji<br />

potrebna hitna pomoć.<br />

Zbog toga je potrebno<br />

ukinuti sankcije ne<br />

samo za uvoz oružja,<br />

već i za izvoz<br />

liberijskoga prirodnog<br />

bogatstva kao što su<br />

zlato, dijamanti i drvo<br />

U Apelu, koji je sada<br />

objavljen u cijelosti,<br />

ističe se da svakome<br />

Romu treba biti<br />

priznato pravo na<br />

nacionalnost,<br />

smještaj, na<br />

priznavanje njihova<br />

nomadskoga načina<br />

života kao<br />

dragovoljnoga načina<br />

života, na slobodu<br />

kretanja unutar i<br />

izvan vlastite zemlje,<br />

te na pristup<br />

sustavima socijalne<br />

zaštite, a posebice na<br />

zdravstvenu zaštitu<br />

100. obljetnica<br />

Francuskoga<br />

socijalnog tjedna<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

21


Prilog dokumenti<br />

www.ika.hr<br />

Papine riječi uz<br />

molitvu Anđelova<br />

pozdravljenja u<br />

nedjelju 27. srpnja<br />

2003.<br />

Papina kateheza na<br />

općoj audijenciji u<br />

srijedu 30. srpnja<br />

2003.<br />

Neka Crkva u Europi uđe u novo tisućljeće s knjigom<br />

Evanđelja<br />

1. Crkva je primila od Krista<br />

uskrslog nalog da naviješta<br />

evanđelje sve do nakraj zemlje.<br />

Ovih sam nedjelja imao više<br />

put priliku podsjetiti da su na tu<br />

zadaću pozvane, na jedinstven<br />

način, crkvene zajednice u<br />

Europi. Dá, na ovom<br />

kontinentu treba da svi vjernici<br />

znaju iznova pronaći<br />

evanđeoski zanos naviještanja i<br />

svjedočenja. Ako neki krajevi i<br />

neke sredine očekuju tek prvi<br />

navještaj evanđelja, posvuda,<br />

ipak, postoji potreba da taj<br />

navještaj bude obnovljen. Često<br />

se, naime, poznavanje<br />

kršćanstva smatra nečim što se<br />

samo po sebi podrazumijeva<br />

dok se, zapravo, Biblija slabo<br />

čita i proučava, kateheza nije<br />

uvijek produbljena,<br />

sakramentima se rijetko<br />

pristupa. Na taj način, namjesto<br />

istinske vjere širi se nejasan i<br />

slabo zahtjevan vjerski osjećaj,<br />

koji može postati agnosticizam<br />

i praktični ateizam.<br />

2. Današnja Europa treba<br />

prisutnost katolika zrelih u vjeri<br />

i misionarske kršćanske<br />

zajednice koje svjedoče Božju<br />

ljubav svim ljudima (usp.<br />

Ecclesia in Europa, 50).<br />

Taj obnovljeni navještaj Krista<br />

zahtjeva da bude praćen<br />

dubokim jedinstvom i<br />

zajedništvom u Crkvi, kao i<br />

iskrenim zauzimanjem na<br />

ekumenskom području i u<br />

dijalogu sa sljedbenicima<br />

ostalih religija. Evanđelje je<br />

svjetlo koje zahvaća široko<br />

područje društvenog života: od<br />

obitelji do kulture, škole,<br />

sveučilišta, mladeži, javnih<br />

glasila, gospodarstva, politike...<br />

Krist ide ususret čovjeku<br />

gdjegod on živi i radi i daje<br />

puni smisao svom životu.<br />

3. "Neka Crkva u Europi uđe u<br />

novo tisućljeće s knjigom<br />

Evanđelja!" (br. 65). Eto poziva<br />

proizišlog sa sinodske<br />

skupštine iz 1999. godine. Neka<br />

ga svaka crkvena zajednica<br />

primi s radošću postajući, u<br />

svakoj svojoj sastavnici i u<br />

svojoj cjelini, vjerodostojni<br />

znak poruke spasenja.<br />

Neka nam to izmoli Presveta<br />

Marija, Majka Crkva i Kraljica<br />

apostola.<br />

Nakon Angelusa<br />

Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha<br />

(4)<br />

Kateheza br. 81 – Smiluj mi se,<br />

Bože<br />

Uvodno biblijsko čitanje: Ps<br />

50,3-4,15,17-19<br />

"Smiluj mi se, Bože, po<br />

milosrđu svome,<br />

po velikom smilovanju izbriši<br />

moje bezakonje!<br />

Operi me svega od moje<br />

krivice,<br />

od grijeha me mojeg očisti!...<br />

Učit ću bezakonike tvojim<br />

stazama,<br />

i grešnici tebi će se obraćati...<br />

Otvori, Gospodine, usne moje,<br />

i usta će moja naviještati hvalu<br />

tvoju.<br />

Žrtve ti se ne mile,<br />

kad bih dao paljenicu, ti je ne bi<br />

primio.<br />

Žrtva Bogu duh je raskajan,<br />

srce raskajano, ponizno, Bože,<br />

nećeš prezreti".<br />

1. To je četvrti put da slušamo,<br />

tijekom ovih naših razmatranja<br />

nad časoslovom, proglas<br />

psalma 50, slavnog Miserere.<br />

Taj se psalam iznova predlaže<br />

svakog petka u tjednu kako bi<br />

postao meditativna oaza gdje se<br />

otkriva zlo koje se ugnježđuje u<br />

savjest i zaziva od Gospodina<br />

očišćenje i oproštenje. Kao što<br />

u drugoj molitvi psalmist<br />

priznaje: "nitko živ nije<br />

pravedan pred tobom",<br />

Gospodine (Ps 142,2). U Knjizi<br />

o Jobu se čita: "Pa kako da<br />

čovjek prav bude pred Bogom i<br />

od žene rođen kako da čist<br />

bude Eto, i mjesec pred njime<br />

sjaj svoj gubi, njegovim očima<br />

zvijezde nisu čiste. Što reći<br />

onda o čovjeku, tom crvu, o<br />

sinu čovjekovu, crviću<br />

jadnom" (25,4-6).<br />

Snažni su to i dramatični izrazi,<br />

koji žele pokazati u svoj<br />

ozbiljnosti i težini ograničenost<br />

i krhkost ljudskog stvorenja,<br />

njegovu izopačenu sposobnost<br />

da sije zlo i nasilje, nečistoću i<br />

laž. Ipak, poruka nade psalma<br />

Miserere, koju psaltir stavlja u<br />

usta Davida, obraćenoga<br />

grešnika, jest ova: Bog može<br />

"izbrisati, oprati, očistiti" grijeh<br />

priznat raskajana srca (usp. Ps<br />

50,3-4). Gospodin govori po<br />

ustima Izaije: "Budu l' vam<br />

grijesi kao grimiz, pobijeljet će<br />

poput snijega; kao purpur budu<br />

li crveni, postat će kao vuna"<br />

(1,18).<br />

2. Zaustavit ćemo se ovaj put<br />

kratko na završetku psalma 50.,<br />

završetku punom nade jer je<br />

molitelj svjestan da mu je Bog<br />

oprostio (usp. rr. 17-21). Već<br />

sada njegova usta proglašavaju<br />

svijetu hvalu Gospodnju,<br />

Današnji je susret također<br />

povlaštena prilika da pokažemo<br />

svoju solidarnost s braćom i<br />

sestrama u Africi gdje,<br />

usporedo s naprecima i<br />

pozitivnim mirovnim<br />

inicijativama, traju žarišta<br />

ubojitog nasilja. Mislim osobito<br />

na tragične vijesti koje stižu iz<br />

Liberija.<br />

Pred kušnjama tih dragih<br />

pučanstva ne možemo ne<br />

zatražiti od svih onih koji drže<br />

oružje u ruci da ga polože kako<br />

bi ponovno dali prostor<br />

dijalogu i složnom djelovanju<br />

međunarodne zajednica.<br />

svjedočeći na taj način radost<br />

koju kuša duša očišćena od zla<br />

te dakle oslobođena grižnje<br />

savjesti (usp. r. 17).<br />

Molitelj jasno svjedoči drugo<br />

uvjerenje, nadovezujući se na<br />

ponavljano učenje prorokâ<br />

(usp. Iz 1,10-17; Am 5,21-25;<br />

Hoš 6,6): najmilija žrtva koja se<br />

uzdiže Gospodinu poput mirisa<br />

i ugodna miomirisa (usp. Post<br />

8,21) nije žrtva paljenica<br />

bikova i janjadi već radije "srce<br />

raskajano" (Ps 50,19).<br />

"Nasljeduj Krista", tako dragi<br />

tekst kršćanskoj duhovnoj<br />

tradiciji, ponavlja istu opomenu<br />

psalmiste: "Ponizno priznanje<br />

grijeha žrtva je tebi mila,<br />

ugodniji miris od dima<br />

tamjana... Ondje se čisti i pere<br />

svaka zloća" (III, 52,4).<br />

3. Psalam se neočekivano<br />

zaključuje potpuno drukčijim<br />

pogledom, koji se čak čini<br />

proturječnim (usp. rr. 20-21). S<br />

posljednje prošnje pojedinca<br />

grešnika prelazi se na molitvu<br />

za obnovu cijeloga grada<br />

Jeruzalema, što nas prenosi iz<br />

Davidova doba u doba<br />

razorenja grada, koje se zbilo<br />

stoljećima kasnije. S druge<br />

strane, nakon što je u r. 18<br />

izrazio Božje odbacivanje<br />

žrtvovanja životinja, psalam<br />

22 30. srpnja 2003. broj 30/2003


Prilog dokumenti<br />

proglašava u r. 21. da će Bogu<br />

omiljeti te iste žrtve. Jasno je<br />

da je taj završni dio kasniji<br />

dodatak, učinjen u doba<br />

izgnanstva, koji želi, u<br />

određenom smislu, ispraviti ili<br />

bar upotpuniti perspektivu<br />

Davidova psalma. I to u dvije<br />

točke: s jedne strane, nije se<br />

htjelo da se cijeli psalam svede<br />

na pojedinačnu molitvu; trebalo<br />

je misliti također na bijedno<br />

stanje cijeloga grada. S druge<br />

strane, htjelo se prestrukturirati<br />

Božje odbacivanje obrednih<br />

žrtava; to odbacivanje nije<br />

moglo biti ni potpuno niti<br />

konačno, jer je riječ o obredu<br />

kojeg je sam Bog propisao u<br />

Tori. Onaj koji je upotpunio taj<br />

psalam imao je ispravnu<br />

namjeru: shvatio je potrebu u<br />

kojoj se nalaze grešnici,<br />

potrebu žrtvenog posredovanja.<br />

Grešnici nisu u stanju sami se<br />

očistiti; nisu dovoljni dobri<br />

osjećaji. Potrebno je<br />

djelotvorno izvanjsko<br />

posredovanje. Novi će zavjet<br />

objaviti puni smisao te<br />

intuicije, pokazujući da je<br />

prinosom svog života Krist<br />

ostvario savršeno žrtveno<br />

posredovanje.<br />

4. U svojom homilijama na<br />

Ezekijela sveti Grgur Veliki<br />

dobro je uočio razliku koja<br />

postoji između redaka 19 i 21<br />

psalma Miserere. On u svezi s<br />

tim predlaže tumačenje, koje<br />

možemo također prihvatiti,<br />

zaključujući tako naše<br />

razmišljanje. Sveti Grgur<br />

primjenjuje r. 19, koji govori o<br />

raskajanom srcu, na zemaljsku<br />

opstojnost Crkve a r. 21, koji<br />

govori o žrtvi paljenici, na<br />

nebesku Crkvu.<br />

Evo riječi toga velikog pape:<br />

"Sveta Crkva ima dva života:<br />

jedan vodi na zemlji, drugog<br />

prima u vječnosti; u jednom se<br />

muči na zemlji, drugim biva<br />

nagrađena na nebu; jednim<br />

prikuplja zasluge, drugim već<br />

uživa prikupljene zasluge. I u<br />

jednom i u drugom životu<br />

prinosi žrtvu: ovdje žrtvu<br />

skrušenosti, ondje gore žrtvu<br />

hvale. O prvoj je žrtvi rečeno:<br />

'Žrtva Bogu duh je raskajan' (Ps<br />

50,19); o drugoj stoji zapisano:<br />

'Tada će ti biti mile žrtve<br />

pravedne i tad će se prinosit'<br />

teoci na žrtveniku tvojem' (Ps<br />

50,21)... U oba se prinose krvne<br />

žrtve, jer je ovdje žrtva<br />

trapljenje tijela, a ondje gore<br />

žrtva je slava uskrsnuća u hvali<br />

Bogu. Tamo gore će se prinositi<br />

tijelo kao u žrtvi paljenici, kada<br />

bude preobraženo u vječnu<br />

nepropadljivost, ondje neće biti<br />

više nikakvog protivljenja i<br />

ničega smrtnog, jer će vječno<br />

trajati zapaljeno ljubavlju<br />

prema njemu, u beskrajnoj<br />

hvali" (Omelie su Ezechiele/2,<br />

Rim 1993., str. 271).<br />

www.ika.hr<br />

v i j e s t i n e w s<br />

23


Prilog prikazi<br />

www.ika.hr<br />

Najveći broj ugovora<br />

sklopljen je upravo u<br />

doba pontifikata pape<br />

Ivana Pavla II.<br />

Odgovarajući na<br />

Papin poziv,<br />

talijanska izdavačka<br />

kuća iz Bologne<br />

Studio Domenicano<br />

objavila Mali<br />

katekizam o<br />

sakramentu pokore,<br />

posvećen mladeži<br />

Notni zapisi<br />

gregorijanskih i<br />

pučkih napjeva s CDom<br />

Objavljena zbirka ugovora Svete Stolice s državama<br />

Izdavačka kuća u Bologni<br />

izdala je “Enchiridion dei<br />

Concordati” – zbirku ugovora<br />

sklopljenih između Svete<br />

Stolice i državâ u tijeku<br />

posljednja dva stoljeća. U<br />

predgovoru te zbirke državni<br />

tajnik Svete Stolice kardinal<br />

Angelo Sodano piše: “Ovo<br />

djelo pokazuje suradnju Svete<br />

Stolice s građanskim vlastima<br />

dajući caru carevo i Bogu<br />

Božje”. Posebnu zanimljivost<br />

predstavljaju ugovori nastali<br />

nakon 1990. godine, sklopljeni<br />

s državama Srednje i Istočne<br />

Europe, koji pokazuju suradnju<br />

između Crkve i državâ na<br />

području ljudske djelatnosti,<br />

obitelji, zaštite slobode<br />

vjeroispovijesti, odgoja mladeži<br />

te vjerske potpore u<br />

karitativnim djelatnostima.<br />

U prošlosti se mnogo<br />

razgovaralo o naravi i<br />

mogućnosti ugovorâ između<br />

Crkve i građanskih vlasti<br />

pojedinih državâ, posebice na<br />

Drugome vatikanskom saboru.<br />

Tada se već naglašavala<br />

autonomija Crkve i države, čije<br />

djelovanje ne može biti<br />

Mali katekizam o sakramentu pokore<br />

U apostolskom pismu<br />

Misericordia Dei od 7. travnja<br />

<strong>2002</strong>. o nekim vidicima<br />

sakramenta pokore, papa Ivan<br />

Pavao II. traži obnovljenu<br />

pastoralnu hrabrost kako bi<br />

svakodnevna pedagogija<br />

kršćanskih zajednica znala<br />

predložiti sakrament pomirenja<br />

na uvjerljiv i djelotvorni način.<br />

Kao odgovor na taj apel,<br />

talijanska izdavačka kuća iz<br />

Bologne Studio Domenicano<br />

ovih je dana izdala Mali<br />

katekizam o sakramentu<br />

pokore, posvećen mladeži.<br />

Željeli smo ponovno privući<br />

pozornost na tako važni<br />

sakrament, kazao je za Radio<br />

Vatikan o. Vincenzo Benetollo,<br />

koji je priredio izdanje. To je<br />

sakrament ozdravljenja koje je<br />

puno važnije od ozdravljenja<br />

tijela, jer daruje mir i<br />

zadovoljstvo. Mi, danas imamo<br />

tijela sita, ali malo nutarnjega<br />

zadovoljstva i mira, istaknuo je<br />

Benetollo, dodajući kako je<br />

Mali katekizam priređen u<br />

obliku pitanja i odgovora, jer je<br />

tako jasniji, življi i razumljiviji.<br />

Antonia Salzano Acutis,<br />

predsjednica Instituta sv.<br />

Klementa I. pape i mučenika,<br />

koji je tiskao Mali katekizam,<br />

kazala je da se u pripremu toga<br />

djela krenulo kako bi se<br />

mladima pomoglo približiti se<br />

sakramentima putem Svetoga<br />

pisma, predaje i primjera<br />

svetaca. Naš institut namjerava<br />

prevesti katekizam na glavne<br />

svjetske jezike i besplatno ga<br />

pronijeti u misijske zemlje, kao<br />

što smo to već učinili i s Malim<br />

katekizmom o euharistiji, koji<br />

je tiskan protekle godine. Za<br />

Priručnik “Svećenička pjevačka služba”<br />

Želeći pomoći svećenicima i<br />

bogoslovima u pripravi za<br />

svečane liturgijske čine,<br />

maestro don Šime Marović<br />

priredio je priručnik<br />

“Svećenička pjevačka služba”.<br />

U priručniku su svi liturgijski<br />

dijelovi koje svećenik može<br />

pjevati u svečanim prigodama,<br />

od uvodnih misnih obreda do<br />

otpusta. Tu su i napjevi iz<br />

novog Rimskog Misala iz <strong>2002</strong>.<br />

godine: Čitanje iz Starog<br />

zavjeta i Djela apostolskih,<br />

Evanđelje, Molitva vjernika,<br />

Molite braćo, Molitva<br />

Gospodnja, Evo Jaganjca<br />

Božjeg i Navještaj datuma<br />

Vazma. Uz napjeve Velikog<br />

tjedna, Pokojničkog bogoslužja<br />

i Časoslova, u priručniku se<br />

nalaze i pučki napjevi<br />

Evanđelja.<br />

U Dodatku su napjevi iz<br />

splitske katedrale, jer bi taj<br />

priručnik s CD-om posebno<br />

trebao biti poticaj i korisno<br />

pomagalo u pripravi proslave<br />

1.700 godina mučeništva sv.<br />

Dujma, zaštitnika grada Splita i<br />

Splitsko-makarske<br />

nadbiskupije.<br />

Uz priručnik, koji je u prvom<br />

redu namijenjen bogoslovima i<br />

potpuno bez međusobne<br />

suradnje, vodeći pritom računa<br />

da ta suradnja bude u skladu sa<br />

zahtjevima vremena.<br />

Danas Sveta Stolica održava<br />

diplomatske odnose sa 174<br />

države te tako posjeduje<br />

međunarodnu prepoznatljivost<br />

na moralnome, kulturnom i<br />

socijalnom području. Najveći je<br />

broj ugovora sklopljen upravo u<br />

doba pontifikata pape Ivana<br />

Pavla II., što pokazuje posebno<br />

plodno razdoblje odnosa<br />

između Katoličke crkve i<br />

državâ. (ika-rv/sa)<br />

2004. godinu predviđeno je<br />

objavljivanje trećeg katekizma<br />

te vrste, o sakramentu potvrde,<br />

kazala je Antonia Salzano.<br />

U Predgovoru za Mali<br />

katekizam o sakramentu pokore<br />

pročelnik Kongregacije za<br />

bogoštovlje i stegu sakramenata<br />

kardinal Francis Arinze snažno<br />

preporuča to djelo, napominjući<br />

kako ono može biti pomoć<br />

svima: za prvu ispovijed djece,<br />

za mlade i za odrasle. U naše je<br />

vrijeme posebice aktualan, jer<br />

se u mnogim zemljama<br />

primjećuje da se ljudi sve<br />

manje ispovijedaju.<br />

Istovremeno, na nedjeljnim<br />

euharistijskim slavljima gotovo<br />

svi pristupaju pričesti, a mnogi<br />

se mjesecima, možda i<br />

godinama, nisu ispovjedili,<br />

istaknuo je kardinal Arinze.<br />

(ika-rv/sa)<br />

svećenicima kako bi svečani<br />

liturgijski čini s pjevanjem<br />

zasjali punim sjajem, nalazi se<br />

CD na kojemu maestro<br />

Marović pjeva pojedine<br />

gregorijanske i pučke napjeve.<br />

To će pomoći svećenicima da<br />

se dobro pripreme i uvježbaju<br />

kako bi što svečanije i<br />

dostojanstvenije predvodili<br />

liturgijske čine, a što stalno<br />

ističu i crkveni dokumenti,<br />

potičući da katolička liturgija<br />

doista postane ne samo<br />

dostojanstvena, nego i izvor<br />

duhovnog bogatstva za svakog<br />

vjernika. (ika-mm/mjv)<br />

24 30. srpnja 2003. broj 30/2003

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!