You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
v i j e s t i n e w s 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
INFORMATIVNA<br />
K A T O L I È K A<br />
A G E N C I J A<br />
VIJESTI TJEDNA<br />
36. plenarno godišnje zasjedanje<br />
HKVRP-HUVRP<br />
Predavanje mons. Delića potaknulo raspravu o<br />
zastupanju redovničkih ustanova od strane<br />
HBK pri evidentiranju pravnih osoba<br />
Katoličke crkve u RH<br />
10. međunarodni teološki simpozij u<br />
Splitu<br />
Razmatran "Govor o Bogu jučer i danas" kao<br />
aktualni problem svjedočenja vjere<br />
Međunarodni simpozij o 1700.<br />
obljetnici sirmijsko-panonskih<br />
mučenika<br />
Simpozijom u Đakovu željelo se kršćanskoj i<br />
svjetskoj javnosti predstaviti one koji su svojim<br />
životom i svjedočanstvom stvarali kulturu<br />
Europe koja se tada rađala, na moralnim<br />
ruševinama tadašnjeg Istoka i Zapada<br />
Rijeka: Znanstveni skup "Latinitet u<br />
Europi"<br />
Cjelovit presjek značenja latinskog jezika u<br />
izgradnji europske i hrvatske kulture i mjesto<br />
koji on zauzima danas<br />
Započelo središnje slavlje Godine<br />
svetih srijemskih mučenika<br />
Na svečanoj Večernjoj sa Službom svjetla koju<br />
je u Srijemskoj Mitrovici predvodio kardinal<br />
Bozanić okupilo se četrdesetak kardinala,<br />
nadbiskupa i biskupa iz više europskih zemalja<br />
i više stotina domaćih vjernika<br />
Predstavljen Sažetak socijalnoga nauka<br />
Crkve<br />
Na 319 stranica teksta i 200 stranica kazala u<br />
pet godina pripreme sažeto je više od stotinu<br />
godina socijalnoga nauka papa i Crkve<br />
IZ SADRŽAJA<br />
Domovinske vijesti<br />
■ Sastanak Komisije Justitia et pax<br />
■ Zagreb: Misa na početku nove akademske godine na zagrebačkom Sveučilištu<br />
■ Predstavljena knjiga o osnovateljici karmelićanki BSI<br />
■ 10. obljetnica Caritasova doma u Brezovici<br />
■ Papin dan u Zagrebu<br />
■ Đakonsko ređenje u Đakovu<br />
■ Omišalj: Druga obiteljska škola Riječke metropolije<br />
■ X. obljetnica dolaska služavki Maloga Isusa u Voćin<br />
■ Zagreb: 50. obljetnica proglašenja svetim Gašpara del Bufala<br />
■ Dijamantna misa fra Karla Bošnjaka<br />
■ Karlovac: 200. obljetnica crkve Sv. Franje Ksaverskog<br />
■ Premijer s vodstvom Internacionalne lige humanista<br />
Crkva u Hrvata<br />
■ Nadbiskup Barišić i vlč. Grgić u Australiji i Novom Zelandu<br />
■ Sjednica Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH u novom sazivu<br />
■ Hodočasnička misa na Bobovcu<br />
■ Sarajevo: Framafest 2004.<br />
■ Vlč. Šušnjara novi misionar u Kamerunu<br />
Inozemne vijesti<br />
■ Dan molitve i posta za mir u Svetoj zemlji<br />
■ Međunarodni kongres svećenika na Malti<br />
■ Jeruzalem: Apel franjevačkog kustosa<br />
■ Europske pučke stranke u dijalogu s pravoslavljem<br />
■ U Burundiju pogubljen katolički svećenik<br />
■ Novi ljubljanski nadbiskup i metropolit Alojz Uran<br />
■ Tisuće kršćana napustilo Irak<br />
Prilog dokumenti<br />
■ Krist, nada Afrike<br />
■ Zahvalnost za misije<br />
■ Apel za Irak<br />
Prilog prikazi<br />
■ Ivan Pavao II. i izazovi papinske diplomacije<br />
■ Monografija o Majci Tereziji "Žedan sam"<br />
Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)<br />
/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /<br />
bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna banka<br />
Zagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Utvrđen raspored<br />
regionalnih susreta<br />
Na susretu u novom<br />
sastavu za tajnika<br />
izabran dr. Željko<br />
Tanjić<br />
2 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Sastanak Povjerenstva za pastoral osoba s<br />
invaliditetom u Đakovu<br />
Đakovo, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Članovi Povjerenstva za<br />
pastoral osoba s invaliditetom<br />
održali su 19. listopada<br />
devetnaestu sjednicu kojom je u<br />
Biskupskom domu u Đakovu<br />
predsjedao biskupijski<br />
povjerenik vlč. Alojz Kovaček.<br />
Osvrnuli su se na nedavno<br />
održan seminar za animatore i<br />
suradnike u pastoralu s<br />
osobama s invaliditetom i<br />
njihovim obiteljima, izrazivši<br />
zadovoljstvo realizacijom<br />
predviđenih predavanja i<br />
radionica. Riječi je bilo i o<br />
seminaru predviđenom za 12.<br />
ožujka 2005., na kojemu bi<br />
sudionici stekli osnovna znanja<br />
o poremećajima u ponašanju, o<br />
hiperaktivnosti kod djece i o<br />
specifičnim teškoćama u<br />
učenju.<br />
Kako je za listopad predviđeno<br />
održavanje regionalnih susreta<br />
za osobe s invaliditetom i<br />
njihove obitelji, članovi<br />
Povjerenstva zaduženi posebno<br />
za to pastoralno područje u<br />
određenoj regiji prvo su okupili<br />
animatore i suradnike u svojoj<br />
regiji i dogovorili programe,<br />
termine i mjesta održavanja<br />
susreta.<br />
Predviđeno je da se regionalni<br />
Ogulin: Dani kruha u Caritasovu domu<br />
Ogulin, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
sklopu obilježavanja Dana<br />
kruha djelatnici osnovne škole<br />
Ivane Brlić Mažuranić posjetili<br />
su 19. listopada štićenike<br />
Caritasova Doma za stare i<br />
nemoćne "Biskup Srećko<br />
Badurina". Ravnateljica škole<br />
Marija Lovrić zajedno s<br />
učenicima školskog zbora koje<br />
je predvodila Lidija Stipetić te<br />
polaznike glazbene škole pod<br />
vodstvom Đorđa Caribrodskog<br />
izveli su program za brojne<br />
korisnike doma na čelu s<br />
ravnateljicom Ružicom Salopek<br />
Mirosavljević. Škola je donijela<br />
domu i dar u vidu krušnih<br />
proizvoda, kolača i voća koje je<br />
blagoslovio župnik i dekan<br />
Radionica za animatore dubrovačkih srednjih škola<br />
Dubrovnik, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />
- U prostorijama Biskupskog<br />
sjemeništa u Dubrovniku<br />
održana je 19. listopada<br />
radionica za animatore<br />
dubrovačkih srednjih škola.<br />
Mladi su u skupinama<br />
razmišljali o vrijednosti i<br />
potrebi opraštanja na temelju<br />
Isusove prispodobe o<br />
milosrdnom Ocu. Uočavajući<br />
kako im je i samima u životu<br />
potrebno oproštenje od Boga i<br />
od ljudi, izmjenjivali su<br />
iskustva o svojoj spremnosti<br />
opraštanja drugima.<br />
Sastanak Komisije Justitia et pax<br />
Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
prostorijama Tajništva<br />
Hrvatske biskupske<br />
konferencije u Zagrebu održan<br />
je 20. listopada sastanak<br />
novoimenovane Komisije<br />
Hrvatske biskupske<br />
konferencije "Justitia et pax"<br />
pod predsjedanjem<br />
zagrebačkog pomoćnog<br />
biskupa Vlade Košića.<br />
Članovi Komisije mr. Gordan<br />
Črpić, Zvonimir Despot, dr.<br />
Aleksandra Korač, dr. Špiro<br />
Marasović, dr. Tonči Matulić,<br />
Kardinal Bozanić primio predsjednika Vlade<br />
Baden-Wuerttemberga<br />
Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednik Hrvatske biskupske<br />
konferencije zagrebački<br />
nadbiskup kardinal Josip<br />
Bozanić primio je 20. listopada<br />
predsjednika Vlade njemačke<br />
savezne pokrajine Baden-<br />
Wuerttemberg Erwina Teufela<br />
u Nadbiskupskom dvoru u<br />
Zagrebu.<br />
U pratnji Teufela bili su<br />
voditelj odjela za europsku<br />
politiku, regionalnu suradnju i<br />
međunarodne odnose u Vladi<br />
Baden-Wuerttemberga Karl<br />
Greissing, zamjenik<br />
susreti održe po sljedećem<br />
rasporedu: 23. listopada u župi<br />
sv. Nikole Tavelića u Županji,<br />
te u pastoralnom centru župe<br />
Gospe brze pomoći u<br />
Slavonskom Brodu, 7.<br />
studenoga u OŠ Lapovci u<br />
Vinkovcima i 19. prosinca u<br />
samostanu Milosrdnih sestara<br />
sv. Križa u Đakovu.<br />
Osječka regija i regija<br />
Miholjac-Valpovo-Belišće nisu<br />
još odredili točne termine<br />
održavanja susreta.<br />
Povjerenstvo će se ponovno<br />
sastati 7. prosinca.<br />
ogulinski mr. Tomislav Rogić.<br />
Učenici te škole redovito u<br />
povodu Dana kruha u listopadu<br />
posjećuju Dom za stare i<br />
nemoćne te brojnim štićenicima<br />
riječju, glazbom i skromnim<br />
darovima uljepšavaju staračke<br />
dane.<br />
Na prvoj ovogodišnjoj radionici<br />
Vijeća za pastoral mladih<br />
Dubrovačke biskupije okupilo<br />
se oko stotinjak mladih, a<br />
predvodili su je dubrovački<br />
srednjoškolski vjeroučitelji.<br />
dr. Ante Sekulić i dr. Željko<br />
Tanjić, zajedno s<br />
predsjednikom razgovarali su o<br />
budućim aktivnostima ovog<br />
tijela HBK te izabrali dr.<br />
Tanjića za tajnika Komisije.<br />
glasnogovornika u Vladi<br />
Baden-Wuerttemberga dr.<br />
Thilo Traub, predsjednik<br />
saveza štedionica pokrajine<br />
Baden-Wuerttemberg Heinrich<br />
Haasis i veleposlanik Savezne<br />
Republike Njemačke u<br />
Hrvatskoj Juergen A. R. Staks.
36. plenarno godišnje zasjedanje HKVRP-HUVRP<br />
Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Hrvatski provincijali i<br />
provincijalke održali su 19. i<br />
20. listopada u Zagrebu 36.<br />
godišnje plenarno zasjedanje<br />
Hrvatske konferencije viših<br />
redovničkih poglavara<br />
(HKVRP) i Hrvatske unije<br />
viših redovničkih poglavarica<br />
(HUVRP). Prigodnim riječima<br />
na početku su sve sudionike<br />
pozdravili predsjednik<br />
Konferencije fr. Iko Mateljan i<br />
predsjednica Unije s. Emila<br />
Barbarić.<br />
Predavanje "Pravna subjektnost<br />
redovništva u mjesnoj Crkvi i<br />
društvu - narav i posljedice"<br />
održao je potom mons. Josip<br />
Delić. Prvo je govorio o<br />
pravnim osobama u Katoličkoj<br />
crkvi, da bi zatim istaknuo<br />
važnost poštivanja tih pravnih<br />
osoba kao subjekata obveza i<br />
prava, poštivanja njihovih<br />
stečenih prava i vrijednosti<br />
zbog kojih i postoje. Svako<br />
zadiranje u nečija prava ujedno<br />
znači i prelaženje granica<br />
ovlasti, što uvijek izaziva<br />
sukobe. Od biskupa se,<br />
naprotiv, traži da promiču i štite<br />
ustanove posvećenog života i<br />
njihove karizme, a redovnike<br />
Crkva potiče da budu uključeni<br />
u život mjesne Crkve, odnosno<br />
da budu osjetljivi za potrebe<br />
partikularne crkvene zajednice.<br />
Istaknuo je da su od samog<br />
osnutka redovnička<br />
Konferencija i Unija pravne<br />
osobe u Crkvi, a onda i pred<br />
državnim tijelima. U onome što<br />
je inače njihovo pravo, bez<br />
njihovoga pristanka, HBK ih<br />
može zastupati samo ako je<br />
dobila potrebna ovlaštenja od<br />
strane Apostolske stolice. To<br />
vrijedi i za slučaj koji je<br />
potaknuo raspravu o temi<br />
predavanja, a tiče se zastupanja<br />
redovničkih ustanova od strane<br />
HBK pri evidentiranju pravnih<br />
osoba Katoličke crkve u<br />
Republici Hrvatskoj. U raspravi<br />
je rečeno da bi navedeno i<br />
slična pitanja trebala rješavati<br />
Mješovita komisija, sastavljena<br />
od biskupa i redovničkih<br />
poglavara i poglavarica, ali ona<br />
se, unatoč redovničkim<br />
traženjima, već odavno ne<br />
sastaje.<br />
U popodnevnom radu saslušana<br />
su godišnja izvješća<br />
predsjednika zajedničkih<br />
komisija HKVRP i HUVRP.<br />
Fra Petar Grubišić izvijestio je<br />
o radu Komisije za<br />
evangelizaciju i Komisije za<br />
redovnički odgoj, odnosno o<br />
v i j e s t i n e w s<br />
njihovu organiziranju<br />
Redovničkog tjedna. Novi<br />
termin (krajem rujna) tog<br />
najposjećenijega redovničkog<br />
skupa, čini se boljim rješenjem<br />
i odaziv je bio nešto bolji. U<br />
razgovoru je postavljeno<br />
pitanje može li ta Komisija<br />
organizirati i zajedničke<br />
duhovne vježbe za redovnice i<br />
redovnike, a zaključeno je da za<br />
sada svi koji povremeno ili<br />
redovito organiziraju duhovne<br />
vježbe svoje termine i podatke<br />
o uvjetima smještaja dostave<br />
Tajništvu Unije i Konferencije.<br />
Fra Miljenko Šteko izvijestio je<br />
o radu zajedničke Komisije za<br />
redovnički odgoj i o njihovu<br />
organiziranju Dana posvećenog<br />
života te o pripremama<br />
godišnjega Vijećanja<br />
redovničkih odgojitelja i<br />
odgojiteljica. Susret<br />
redovničkih bogoslova ove<br />
godine održan je u Dubrovniku,<br />
a okupio je oko 170 mladih<br />
redovnika iz republika<br />
Hrvatske i iz BiH. Komisija je<br />
također pomagala pri<br />
organiziranju seminara i škole<br />
za novakinje i juniorke. O radu<br />
Komisije za komunikaciju i<br />
tisak izvijestio je fra Lucije<br />
Jagec, istaknuvši tri njezina<br />
polja djelovanja: časopis<br />
Posvećeni život, prisutnost<br />
našega redovništva na Internetu<br />
i medijsko osmišljavanje Dana<br />
posvećenog života. Časopis<br />
Posvećeni život već dosta<br />
kasni, za Internetske stranice<br />
rečeno je da bi morale nuditi<br />
više materijala koji mogu biti<br />
korisno pomagalo za<br />
evangelizaciju. U raspravi je<br />
rečeno da nije uputno olako<br />
davati intervjue i izjave raznim<br />
tabloidima ili sudjelovati u<br />
nekim televizijskim emisijama<br />
kojima očito nije cilj<br />
promicanje vjerskih i moralnih<br />
vrijednosti, nego<br />
senzacionalizam i samo<br />
iznošenje skandala. O. Mihovil<br />
Filipović izvijestio je o radu<br />
Centra za zvanja. Tri su<br />
područja aktivnosti Centra:<br />
izdavanje biltena Dođi i vidi,<br />
priređivanje molitvenih susreta<br />
u župama i organiziranje<br />
susreta svih animatora zvanja.<br />
Kao problem istaknuo je<br />
nedostatak konkretnijih<br />
zajedničkih projekata svih<br />
kojima je rad s mladima i<br />
buđenje zvanja na srcu.<br />
Podsjetio je da treba izabrati<br />
novog voditelja Centra, kao i<br />
više članova, jer dosadašnji<br />
više ne mogu obavljati svoju<br />
službu. U raspravi je istaknut<br />
problem nedopustivo slabog<br />
duhovno-pastoralnog rada sa<br />
studentima, a nakon gotovo 15<br />
godina vjeronauka u školi,<br />
rezultati odgajanja mladih su<br />
još uvijek veoma loši.<br />
Nedostaju nam i katoličke<br />
osnovne škole. Premda ima<br />
konkretnih redovničkih<br />
inicijativa, sve one nailaze na<br />
poteškoće u realizaciji, jer očito<br />
nema dobre volje kod državnih<br />
ustanova koje Crkvi uporno ne<br />
žele vratiti školske objekte.<br />
Drugi dan zasjedanja započeo<br />
je zajedničkom molitvom, a<br />
potom su redovnice i redovnici<br />
zasjedali odvojeno. Predsjednik<br />
Mateljan izvijestio je o radu<br />
Predsjedništva i o susretima<br />
protekle godine, na kojima se<br />
govorilo o povjeravanju župa<br />
redovničkim osobama i o<br />
ugovorima između biskupa i<br />
redovničkih poglavara.<br />
Ponovno je istaknut problem<br />
nedostatka osobe koja bi puno<br />
radno vrijeme radila u<br />
Tajništvu HKVRP.<br />
Dogovoreno je da se za potrebe<br />
rješavanja pravnih problema<br />
osnuje Povjerenstvo za pravna<br />
pitanja, a činit će ga predloženi<br />
redovnički pravnici.<br />
Na svom zasebnom zasjedanju<br />
članice HUVRP saslušale su<br />
izvješće predsjednice Unije s.<br />
Emile Barbarić o godišnjem<br />
radu te središnje redovničke<br />
ustanove. Izvješća su podnijele<br />
i voditeljice komisija: za<br />
katehezu i religiozni odgoj, za<br />
redovnički odgojne, za<br />
predškolski odgoj te komisije<br />
za medicinske sestre. Nakon<br />
ekonomskog izvješća i osvrta<br />
na dosadašnji rad bilo je riječi o<br />
pitanjima od zajedničkog<br />
interesa svih hrvatskih<br />
redovnica.<br />
Koncelebriranu misu u crkvi<br />
Sv. Blaža predvodio je zatim<br />
apostolski nuncij u RH<br />
nadbiskup Francisco-Javier<br />
Lozano. Pozvao je redovničke<br />
poglavare i poglavarice da budu<br />
vjerni i razumni upravitelji, oni<br />
koji bdiju i brinu se za tjelesne i<br />
za duhovne potrebe članova<br />
svojih zajednica. Pozvao ih je<br />
da budno paze da nitko ne<br />
potkopa temelje duhovnosti<br />
utemeljitelja njihovih<br />
redovničkih zajednica. Služenje<br />
drugima siguran je put i način<br />
da i poglavari od Isusa na kraju<br />
svoga služenja čuju riječi:<br />
blago vama jer ste tako činili.<br />
Domovinske vijesti<br />
Predavanje mons.<br />
Delića potaknulo<br />
raspravu o zastupanju<br />
redovničkih ustanova<br />
od strane HBK pri<br />
evidentiranju pravnih<br />
osoba Katoličke crkve<br />
u RH<br />
www.ika.hr<br />
3
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Vama sveučilištarci<br />
pripada zadaća da<br />
budete kršćanska<br />
uočljiva prisutnost,<br />
poručio kardinal<br />
Bozanić<br />
Za dekana izabran<br />
vlč. Stanko Jerčić<br />
4 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Zagreb: Misa na početku nove akademske godine na<br />
zagrebačkom Sveučilištu<br />
Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Na početku nove akademske<br />
2004/05. godine euharistijsko<br />
slavlje sa zazivom Duha<br />
Svetoga za sve studente i<br />
profesore zagrebačkog<br />
Sveučilišta predslavio je 20.<br />
listopada u zagrebačkoj<br />
prvostolnici zagrebački<br />
nadbiskup i Veliki kancelar<br />
Katoličkoga bogoslovnog<br />
fakulteta u Zagrebu kardinal<br />
Josip Bozanić zajedno s<br />
dekanom KBF-a dr. Josipom<br />
Balobanom te brojnim<br />
svećenicima. Na početku<br />
misnoga slavlja dr. Baloban<br />
pozdravio je najprije kardinala<br />
Bozanića, uputivši mu u ime<br />
svih nazočnih čestitke u povodu<br />
prve godišnjice njegova<br />
imenovanja kardinalom, zatim<br />
rektoricu Sveučilišta dr. Helenu<br />
Jasnu Mencer, te prorektora za<br />
nastavu i studente dr.<br />
Vjekoslava Jerolimova.<br />
Nadalje, pozdravio je sve<br />
dekane, prodekane, profesore,<br />
studente i studentice Sveučilišta<br />
u Zagrebu, ali i izvan zajednice<br />
zagrebačkog Sveučilišta, te<br />
predstavnike gradske vlasti.<br />
"Duh Božji potreban je svim<br />
dekanima i profesorima, da<br />
znaju pronaći pravo mjesto za<br />
svoju fakultetsku zajednicu,<br />
poštujući njezinu vlastitost i<br />
poštujući opće dobro. Duh<br />
Božji potreban je i svakom<br />
studentu i studentici, da u<br />
svojoj mladosti zna razlikovati<br />
dobro od lošega, da zna<br />
prihvatiti ono što vodi u<br />
sigurnu budućnost", poručio je<br />
dekan KBF-a.<br />
Kardinal Bozanić izrazio je<br />
zadovoljstvo jer iz godine u<br />
godinu na ovoj misi ima sve<br />
više studenata, što je, kako je<br />
rekao, "znak radosti u našoj<br />
Crkvi". Obraćajući se nazočnim<br />
studentima, kardinal je rekao da<br />
kao kršćanski sveučilištarci<br />
znaju da je početak akademske<br />
godine još jedan povratak u<br />
traženje cjelovite Istine koja je<br />
u Bogu i koja je Bog. "Pred<br />
razmrvljenim pristupom<br />
znanstvenoga istraživanja<br />
pojedinih disciplina postoji<br />
jedna cjelovitost – Božja istina<br />
– koja oslobađa čovjeka.<br />
Pitanja o životu, dobru i zlu, o<br />
smislu, o bolesti i umiranju<br />
nalaze se u svakome čovjeku.<br />
On nekada bježi od njih,<br />
nekada je od njih umoran, a<br />
nekada podliježe kušnji da ta<br />
pitanja zamijeni traženjem<br />
drugih svjetova raznih boja i<br />
oblika", rekao je kardinal.<br />
Nadalje, kardinal je upozorio<br />
sveučilištarce na sjenu<br />
idolatrije koja nije daleko od<br />
njih te da bijeg od stvarnog<br />
života kao da postaje<br />
prihvaćenim načinom<br />
razmišljanja. Kročimo čvrsta<br />
koraka, premda to teško<br />
priznajemo, putem od<br />
kršćanske brige i skrbi za druge<br />
u brigu za svoje doživljaje i<br />
iskustva, rekao je kardinal,<br />
ukazavši da se naša kultura ne<br />
uspinje prema izvornome, nego<br />
traži način da od zbilje napravi<br />
preslik, kopiju. Umjetni svijet<br />
nadvladava zbiljski život, iz<br />
kulture prividne istine izrasta<br />
idealan prostor za stvaranje<br />
ispraznosti; za zamjenu<br />
dubinskoga i unutarnjega<br />
površnim i prolaznim, ukazao<br />
je predvoditelj misnoga slavlja.<br />
I dok nam se nudi puno toga za<br />
izvanjsko, što činimo za ono što<br />
sv. Pavao naziva unutarnjim<br />
čovjekom o kome toliko toga<br />
ovisi, koliko smo puta pazili<br />
kakvom se duhovnom hranom<br />
hranimo, i koliko smo puta, i<br />
koliko "krugova napravili"<br />
trčeći kroz život s Božjom<br />
riječju, upitao je kardinal,<br />
ukazavši da je najgore kad<br />
čovjek otkrije da je u srcu<br />
praznina, hladan i beživotan<br />
prostor, ali ako je Krist našao<br />
jednom svoje mjesto u našem<br />
životu, tada ćemo ga zacijelo<br />
moći naći i onda kad sve<br />
izgleda kao ugaslo i izbrisano.<br />
Mjesečni susret svećenika Hvarskog dekanata<br />
Hvar, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Hvaru je 20. listopada održan<br />
redoviti mjesečni susret<br />
svećenika Hvarskog dekanata.<br />
Euharistijsko slavlje predvodio<br />
je hvarsko-bračko-viški biskup<br />
Slobodan Štambuk, a tematsko<br />
predavanje pod naslovom<br />
"Svećenik danas" održao je<br />
generalni vikar Splitskomakarske<br />
nadbiskupije Ivan<br />
Čubelić. U toj je prigodi za<br />
novog dekana Hvarskog<br />
dekanata izabran vlč. Stanko<br />
Jerčić, novi župnik župe Jelsa.<br />
Biskup Štambuk i okupljeni<br />
Studentima je kardinal pri tome<br />
poručio da u prvi plan<br />
duhovnog života valja staviti<br />
Boga koji iznenađuje, a ne<br />
Boga koji ispunja želje, da<br />
treba imati više pouzdanja u<br />
njegov dar, nego u svoje<br />
zahtjeve. Obraćajući se nadalje<br />
studentima, poručio je: "Vama,<br />
sveučilištarci pripada zadaća da<br />
budete kršćanska uočljiva<br />
prisutnost, možda kao manjina,<br />
kako neki kažu kvalificirajuća,<br />
usmjerujuća manjina, koja<br />
kršćanskim jezikom ima što<br />
reći našemu društvu; koja<br />
osluškuje Glas koji istina dolazi<br />
izdaleka, ali nije isprazan ni<br />
površan kad govori o<br />
vrijednostima".<br />
Želimo se danas uživjeti u<br />
studentske brige, čuti odjek<br />
molba koje su tako ljudske:<br />
molbe o položenim ispitima, o<br />
uspjesima, o napredovanju, o<br />
zapošljavanju, ali molitvom<br />
želimo prihvatiti Boga koji nas<br />
poučava da ono što bismo<br />
željeli nije uvijek i ono što je za<br />
nas dobro, rekao je kardinal,<br />
poručivši kršćanskim<br />
sveučilištarcima da bez obzira<br />
na zahtjevnost, imaju snage<br />
moliti Duha Božjega, Duha<br />
otvorenosti i nemira.<br />
Na kraju misnoga slavlja<br />
kardinal Bozanić nadodao je:<br />
"Večeras smo molili i zagovor<br />
svih svetih i blaženoga Alojzija<br />
Stepinca. Tijekom ove<br />
akademske godine, rado<br />
dolazite u ovu katedralu, ovdje<br />
molite pomoć Božju za vaš rad<br />
i studij, za vaš uspjeh".<br />
Pjevanje na misi na kojoj se<br />
okupio veliki broj studenata<br />
predvodio je Zbor Instituta za<br />
crkvenu glazbu Albe Vidaković<br />
kojega je uvježbala Danijela<br />
Tomašić i Zbor bogoslova<br />
KBF-a, kojim je ravnao mo<br />
Miroslav Martinjak, a na<br />
orguljama pratila Hvalimira<br />
Bledšnajder.<br />
svećenici izrazili su iskrenu<br />
zahvalnost dosadašnjem<br />
dekanu, župniku župe Stari<br />
Grad Miliju Plenkoviću, koji je<br />
u tijeku dva mandata s ljubavlju<br />
i požrtvovnošću obavljao<br />
službu dekana na otoku Hvaru.
Svećenička rekolekcija zadarskog prezbiterija<br />
Zadar, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Svećenička rekolekcija<br />
zadarskog prezbiterata održana<br />
je 20. listopada u dvorani<br />
Nadbiskupskog sjemeništa<br />
Zmajević u Zadru. Nakon<br />
euharistijskog slavlja u<br />
sjemenišnoj kapelici, u<br />
pastoralno radnom dijelu<br />
susreta zadarski nadbiskup Ivan<br />
Prenđa održao je izlaganje:<br />
"Godina sv. Stošije - Godina<br />
obitelji: ostvarenja i zadaće",<br />
govoreći o nadbiskupijskoj<br />
"jubilejskoj godini u znaku<br />
obitelji". "Radost koju smo<br />
doživljavali u pojedinim<br />
događajima u ovoj Godini,<br />
realna i legitimna, nema trunka<br />
trijumfalizma ni u jednoj točki,<br />
pa ni u hodočašću obitelji u<br />
Vrani. Sve što se dogodilo bilo<br />
je na korist obitelji i mladih iz<br />
svih župa nadbiskupije", rekao<br />
je nadbiskup Prenđa.<br />
Spomenuvši sve pastoralne<br />
događaje na nadbiskupijskoj,<br />
dekanatskoj i župnoj razini,<br />
upozorio je na nedostatnost<br />
obiteljskog pastorala na<br />
v i j e s t i n e w s<br />
dekanatskoj razini, osim u<br />
Ugljanskom i Paškom<br />
dekanatu. U Ugljanskom<br />
dekanatu u svibnju je održan<br />
Dan obitelji Ugljanskog<br />
dekanata, s "učinkom i<br />
odjekom među vjernicima<br />
otoka", a u rujnu je u Pagu<br />
održano Hodočašće obitelji<br />
Paškog dekanata Gospi od<br />
Starog grada. Na župnoj razini<br />
do kraja tekuće godine<br />
nadbiskup je pozvao na<br />
održavanje Dana obitelji u župi.<br />
Studeni je prikladan zbog<br />
otajstva zajedništva Svetih. U<br />
prosinačkom Adventu obitelj se<br />
priprema za slavlje Božića, a u<br />
božićnoj osmini je blagdan<br />
Svete obitelji. "Bilo bi<br />
pastoralno gledano neoprostivo<br />
omalovažavati događaje na<br />
razini obitelji. I to je konačno<br />
ono najbliže i najdublje što<br />
ostaje u župi i neposredno u<br />
obitelji", rekao je nadbiskup,<br />
spominjući se slavlja prvih<br />
pričesti i krizmi, duhovnih<br />
seminara i prigodnih<br />
zajedničkih programa<br />
Šibenik: 10. obljetnica Caritasove pučke kuhinje<br />
Šibenik, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Pučka kuhinja Caritasa<br />
Šibenske biskupije proslavila je<br />
20. listopada desetu obljetnicu<br />
djelovanja. O djelovanju te<br />
Caritativne ustanove na<br />
konferenciji za novinare u<br />
prostorijama pučke kuhinje<br />
govorili su šibenski biskup<br />
Ante Ivas te ravnatelj Caritasa<br />
Šibenske biskupije don Slavko<br />
Mikelin.<br />
Oko sto i osamdeset socijalno<br />
najugroženijih Šibenčana<br />
svakodnevno svoju egzistenciju<br />
pronalazi u pučkoj kuhinji<br />
Caritasa Šibenske biskupije,<br />
istaknuo je ravnatelj te<br />
ustanove don Slavko Mikelin,<br />
zahvalivši svim institucijama i<br />
pojedincima koji svojim<br />
prilozima pomažu rad kuhinje i<br />
Caritasa. Novinarima i<br />
nazočnim korisnicima pučke<br />
kuhinje biskup Ivas istaknuo je<br />
važnost djelatne kršćanske<br />
ljubavi koja je proteklih deset<br />
godina pomagala da 450<br />
Pogreb svećenika Jakova Miličića<br />
Sveti Lovreč Labinski,<br />
21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U župi<br />
Sveti Lovreč Labinski u<br />
četvrtak 21. listopada pokopan<br />
je svećenik Porečko-pulske<br />
biskupije Jakov Miličić. Misu i<br />
sprovodne obrede predvodio je<br />
porečko-pulski biskup Ivan<br />
Milovan uz koncelebraciju<br />
šezdesetak svećenika. Biskup je<br />
zahvalio pokojniku za njegovo<br />
dugo služenje Božjem narodu u<br />
biskupiji, preporučio ga Božjoj<br />
dobroti te je pozvao sav Božji<br />
narod na ustrajnu molitvu za<br />
nova duhovna zvanja.<br />
Vlč. Jakov Miličić rodio se 30.<br />
travnja 1932. u Paladnjakima<br />
(župa Žminj). Osnovnu školu<br />
završio je u župi Žminj,<br />
gimnaziju u Sjemeništu u<br />
Pazinu. Teološki studij završio<br />
je u Pazinu, a za svećenika je<br />
zaređen 1957. Svoju je<br />
svećeničku službu počeo kao<br />
kapelan u Buzetu, Sovinjaku i<br />
Črnici, gdje je ostao do 1959.<br />
Za župnika Sv. Lovreča<br />
Labinskog imenovan je 1959. i<br />
tu je službu zauzeto obavljao<br />
sve do svoje smrti, 19.<br />
listopada. Gotovo sav svoj<br />
svećenički život posvetio je<br />
župama Sv. Lovreču<br />
Labinskom i Skitači.<br />
Uz redoviti pastoralni rad<br />
vikendom. Nadbiskup je<br />
govorio i o razlozima odluke da<br />
sljedeću pastoralnu godinu<br />
proglasi Godinom mladih. "S<br />
jedne strane, Crkva za njih ima<br />
lijepe riječi, poput Papinih<br />
ohrabrenja, a s druge smo<br />
ožalošćeni pred tolikim<br />
njihovim posrtajima". Svaki<br />
župnik će dobiti odredbu o<br />
održavanju kateheze za mlade,<br />
katehizaciji zbora i pojedinih<br />
skupina u župi. Nadbiskup se<br />
kritički osvrnuo na stagnaciju<br />
pastorala duhovnih zvanja u<br />
nadbiskupiji. U Godini mladih<br />
nadbiskup poziva na obnovu<br />
rada s ministrantima,<br />
organizirane odlaske<br />
sjemenišnih odgojitelja i<br />
sjemeništaraca u župe i molitvu<br />
za zvanja. "Nemamo energije<br />
za rasipanje u besplodnom<br />
praznorječju", poručio je<br />
nadbiskup Prenđa, dodavši da<br />
Bog i narod očekuje od<br />
svećenstva ozbiljan pristup<br />
njihovom poslanju, da u<br />
zajedništvu rada i ljubavi urodi<br />
mnogostrukim plodovima.<br />
najugroženijih Šibenčana,<br />
koliko ih je u tom vremenskom<br />
periodu prošlo kroz ustanovu,<br />
ima sigurniju budućnost. Mi<br />
nakon deset godina želimo reći<br />
Bogu hvala što je poticao<br />
mnoge dobre ljude da podupru<br />
to dobro djelo, zaključio je<br />
biskup Ivas. Tom prigodom<br />
biskup Ivas, kao što je to činio i<br />
za dosadašnjih posjeta Pučkoj<br />
kuhinji, objedovao je i zadržao<br />
se u razgovoru s njenim<br />
korisnicima.<br />
zauzimao se za održavanje i<br />
obnavljanje crkvenih objekata<br />
uz pomoć župljana, a osobito<br />
iseljenika u Ameriku. Posebno<br />
se zauzimao kod raznih<br />
instancija da bi se Crkvi vratio<br />
prostor u Koromačnom koji je<br />
prvotno bio građen i namijenjen<br />
za crkvu.<br />
Bio je i jedan od inicijatora da<br />
se u Porečko-pulskoj biskupiji<br />
osnuje zajednica župnih sestara<br />
za pomoć župnicima u<br />
pastoralu, posebno u<br />
katehizaciji i vođenju<br />
kućanstva, što je tadašnji<br />
biskup Dragutin Nežić<br />
prihvatio.<br />
Domovinske vijesti<br />
Nadbiskup Prenđa<br />
održao izlaganje:<br />
"Godina sv. Stošije -<br />
Godina obitelji:<br />
ostvarenja i zadaće"<br />
Kroz ustanovu prošlo<br />
450 najugroženijih<br />
Šibenčana<br />
Za župnika Sv.<br />
Lovreča Labinskog<br />
imenovan je 1959. i tu<br />
je službu zauzeto<br />
obavljao sve do smrti,<br />
19. listopada<br />
www.ika.hr<br />
5
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
"Znanje bez morala<br />
može svijet prije<br />
upropastiti nego<br />
spasiti. Zbog toga je<br />
važno da stjecanjem<br />
novih znanja rastete i<br />
u moralnoj<br />
odgovornosti u<br />
njihovoj primjeni i<br />
korištenju", poručio je<br />
mladima nadbiskup<br />
Devčić<br />
Na predstavljanju<br />
novog izdanja<br />
Verbuma u Zagrebu<br />
sudjelovao i kardinal<br />
Bozanić<br />
6 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Rijeka: Misa za početak nove akademske godine<br />
Rijeka, 21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Svečanim misnim slavljem u<br />
crkvi Uznesenja BDM<br />
obilježen je 21. listopada<br />
početak nove akademske<br />
godine. Euharistiju je<br />
predvodio riječki nadbiskup<br />
Ivan Devčić uz koncelebraciju<br />
svećenika grada, a mlade su<br />
također pozdravili predstojnik<br />
Teologije u Rijeci Milan<br />
Špehar, povjerenik za pastoral<br />
mladih Dalibor Božić te rektor<br />
riječkog Sveučilišta akademik<br />
Danijel Rukavina. U<br />
propovijedi se nadbiskup<br />
Devčić osvrnuo na evanđelje o<br />
darovima koje primamo od<br />
Gospodina. Upozorio je<br />
studente kako je čovjek<br />
odgovorno biće koje mora<br />
svoje darove umnažati. "Znanje<br />
bez morala može svijet prije<br />
upropastiti nego spasiti. Zbog<br />
toga je važno da stjecanjem<br />
novih znanja rastete i u<br />
moralnoj odgovornosti u<br />
njihovoj primjeni i korištenju.<br />
Češće navraćanje u crkvu i<br />
češće susretanje s Božjom riječi<br />
u Bibliji može vam u tom<br />
moralnom rastu te sazrijevanju<br />
u zrele i odgovorne osobe samo<br />
pomoći, nikako odmoći",<br />
ustvrdio je nadbiskup te pozvao<br />
mlade da se uključe u programe<br />
Povjerenstva za mlade i aktivno<br />
sudjeluju u životu svojih župnih<br />
zajednica. "Pokušajte ozbiljno<br />
uzeti Isusov poziv na<br />
stvaralačko umnažanje<br />
primljenih i povjerenih talenata,<br />
svjesni velike opasnosti da biste<br />
mogli ostati bez ičega ako ih<br />
zakopate", upozorio je mlade<br />
nadbiskup Devčić. U prinosu<br />
darova predstavnici riječkih<br />
fakulteta simbolično su<br />
Predstavljena Papina knjiga "Ustanite, hajdemo!"<br />
Zagreb, 21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Kulturno informativnom centru<br />
(KIC) u Zagrebu predstavljeno<br />
je 21. listopada hrvatsko<br />
izdanje knjige pape Ivana Pavla<br />
II. "Ustanite, hajdemo!". O<br />
knjizi je na početku<br />
predstavljanja govorio uime<br />
nakladnika direktor izdavačke<br />
kuće Verbum Miro Radalj, koji<br />
je izrazio uvjerenje kako će<br />
knjiga "Ustanite, hajdemo!" biti<br />
zasigurno jedna od<br />
najprodavanijih knjiga ove<br />
godine. O knjizi je govorio i<br />
glavni urednik splitske<br />
nakladničke kuće mr. Petar<br />
Balta te zagrebački nadbiskup<br />
kardinal Josip Bozanić.<br />
Kardinal Bozanić podsjetio je<br />
kako se ovih dana navršilo 26.<br />
godina od izbora krakovskog<br />
kardinala Karola Wojtyle za<br />
papu. "Knjiga "Ustanite,<br />
hajdemo!" koju sada<br />
predstavljamo u hrvatskom<br />
prijevodu, nastala je u prigodi<br />
45. obljetnice biskupskog<br />
ređenja i 25. obljetnice<br />
pontifikata Ivana Pavla II., kao<br />
nastavak uspomena i<br />
razmišljanja o iskustvu njegove<br />
biskupske službe i službe<br />
Petrova namjesnika", rekao je<br />
kardinal te zamijetio kako<br />
"čitajući Papina sjećanja,<br />
snažan dojam ostavlja činjenica<br />
da u njegovu životu sve<br />
pronalazi duboku povezanost,<br />
kao da mu, preko određenih<br />
mjesta i događaja, progovara<br />
Bog". Kardinal je na kraju<br />
zahvalio izdavačkoj kući<br />
Verbum iz Splita što se<br />
potrudila da vrlo brzo po<br />
objavljivanju te vrlo značajne i<br />
vrijedne knjige dobijemo<br />
hrvatski prijevod. "Knjiga je<br />
lijepo i skladno uređena te se<br />
lako čita", zaključio je svoje<br />
predstavljanje kardinal Bozanić<br />
te rekao kako se knjiga predaje<br />
javnosti na čitanje u danima<br />
kada o 26. obljetnici pontifikata<br />
Ivana Pavla II. zahvaljujemo<br />
Božjoj providnosti na daru<br />
Svetog Oca.<br />
Okrug: Osnovana Zajednica katoličke mladeži<br />
Okrug, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
župi Sv. Karla Boromejskog u<br />
Okrugu kod Trogira mladi<br />
zauzeti župljani, potaknuti<br />
župnikom don Mariom<br />
Matkovićem, osnovali su 22.<br />
listopada Zajednicu katoličke<br />
mladeži. Cilj i smisao<br />
Zajednice je da kroz molitvu,<br />
razne duhovne sadržaje,<br />
predavanja te druge oblike<br />
druženja, okuplja mlade<br />
župljane, kako bi i nakon<br />
primanja sakramenta potvrde,<br />
ostali uz Crkvu, te pozitivno<br />
osmišljavali svoj život,<br />
izgrađujući ga u duhu vjere i na<br />
kršćanskim životnim<br />
vrednotama. Na osnivačkom<br />
skupu izabrano je vijeće<br />
Zajednice, a za predsjednika je<br />
izabran Ivan Vukadin. Za<br />
prinijeli: svijeću, križ kao<br />
svjetionik života, žito, grožđe,<br />
kalež, vino i vodu te hostiju. Na<br />
kraju mise studente je<br />
pozdravio rektor Rukavina,<br />
istaknuvši nastojanja Grada da<br />
spriječi "odljev mozgova" u<br />
inozemstvo. Naime, u tijeku<br />
protekle godine uloženo je 180<br />
milijuna kuna kako bi se<br />
studentima pružili bolji uvjeti<br />
života. "Upravo je završio<br />
natječaj za izgradnju 90 stanova<br />
na Drenovi i uskoro će započeti<br />
radovi. Veliki broj mladih ljudi,<br />
od kojih su mnogi i početnici u<br />
znanstveno-nastavnom radu,<br />
dobio je mogućnost kvalitetno<br />
riješiti stambeno pitanje već na<br />
početku karijere. Time smo<br />
značajno pridonijeli<br />
zadržavanju mladih nadarenih<br />
ljudi u Hrvatskoj", kazao je<br />
akademik Rukavina.<br />
Nakon samog predstavljanja<br />
knjige, kardinal Bozanić<br />
odgovarao je na novinarska<br />
pitanja. Između ostaloga je<br />
govorio o ekumenizmu, i<br />
istaknuo kako ima prevažno<br />
mjesto u Crkvi, posebno nakon<br />
II. vatikanskog koncila. Važna<br />
zadaća Crkve je osim<br />
ekumenizma jačati i<br />
međureligijski dijalog, rekao je<br />
kardinal, posebno spomenuvši<br />
dijalog s muslimanima i<br />
Židovima. Kardinal je govorio i<br />
o sličnosti povijesti između<br />
našeg i rodnog Papina poljskog<br />
naroda. Odgovarajući na pitanje<br />
vezano uz ne spominjanje<br />
kršćanskih korijena u Ustavu<br />
Europske unije, kardinal<br />
Bozanić je rekao kako usprkos<br />
tome u Ustavu postoje mnogi<br />
znakovi tih izravno ne<br />
spomenutih kršćanskih korijena<br />
te taj Ustav daje Crkvi i<br />
vjerskim zajednicama pravni<br />
temelj za daljnji život u<br />
ujedinjenoj Europi.<br />
početak su članovi svoje<br />
prostorije uredili u staroj<br />
garaži, gdje će održavati svoje<br />
skupove. U župi koja nema<br />
svojih župnih prostora, prema<br />
riječima župnika don Marija,<br />
hitno je potrebno pristupiti<br />
gradnji pastoralnog centra, u<br />
kojemu bi mladi, kao i župljani<br />
svih dobi, uz crkvu dobili svoj<br />
pravi prostor.
10. međunarodni teološki simpozij u Splitu<br />
Split, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
organizaciji Katoličkoga<br />
bogoslovnog fakulteta<br />
Sveučilišta u Splitu održan je<br />
21. i 22. listopada u velikoj<br />
dvorani fakulteta jubilarni 10.<br />
međunarodni teološki simpozij<br />
pod radnim naslovom "Govor o<br />
Bogu jučer i danas". Na<br />
predavačkoj katedri izmijenilo<br />
se jedanaest znanstvenika, osim<br />
predavača iz Splita dr. Ante<br />
Vučkovića, dr. Drage<br />
Šimundže, dr. Ivana Tadića, dr.<br />
Ivana Kešine, dr. Luke<br />
Tomaševića, dr. Nikole Bižace<br />
i dr. Anđelka Domazeta,<br />
sudjelovali su i dr. Elmar<br />
Salmann iz Rima, dr. Max<br />
Seckler iz Tuebingena, dr. Ivan<br />
Šaško iz Zagreba i dr. Ante<br />
Pavlović iz Mostara.<br />
U ime splitsko-makarskog<br />
nadbiskupa Marina Barišića,<br />
koji je u pastoralnim pohodima<br />
Australiji i Novom Zelandu,<br />
sudionicima simpozija obratio<br />
se na svečanom otvorenju 21.<br />
listopada generalni vikar mons.<br />
dr. Ivan Ćubelić, koji je<br />
istaknuo kako je vrlo zahvalan<br />
za odabir teme, jer je to sve<br />
češći problem u aktualnom<br />
svjedočenju vjere, te je<br />
napomenuo kako se i u samim<br />
medijima novinari drže<br />
površine aktualnih događanja<br />
kad pričaju o toj tematici, te je<br />
stoga potrebno da se dobro<br />
protumači to pitanje kako<br />
bismo mogli učinkovito<br />
govoriti o Bogu.<br />
Tajnik simpozija dr. Nediljko<br />
Ante Ančić istaknuo je kako je<br />
prije devet godina u istim<br />
prostorijama održan prvi<br />
simpozij u organizaciji "Crkve<br />
u svijetu" i Teologije u Splitu, a<br />
povod je bila trideseta<br />
obljetnica završetka Drugoga<br />
vatikanskog koncila. Tako je i<br />
smisao tih simpozija išao za<br />
idejom vodiljom Koncila koja<br />
ističe kako je potrebno<br />
osluškivati znakove vremena i<br />
tumačiti ih u svjetlu Evanđelja.<br />
Stoga je interdisciplinarnost i<br />
međunarodna suradnja razuman<br />
put kojim Crkva pomaže na<br />
putu kršćanina u svijetu,<br />
dijalogu među različitim<br />
kulturama i religijama te<br />
pomaže da kršćanstvo<br />
pridonese humanijem razvoju<br />
svijeta. U svijetu sekularizacije,<br />
individualizacije, pluralizma i<br />
globalizacije moderan čovjek<br />
još više vapi za odgovorom na<br />
pitanje "kako i na koji način<br />
govoriti o Bogu?". U ime<br />
organizatora sve je predavače,<br />
v i j e s t i n e w s<br />
profesore, studente i goste<br />
pozdravio i dekan KBF-a dr.<br />
Marijan Vugdelija.<br />
Prvo predavanje toga<br />
poslijepodneva održao je dr.<br />
Ante Vučković na temu "Govor<br />
o Bogu i radikalizacija<br />
fenomenologije", nakon čega je<br />
dr. Drago Šimundža govorio o<br />
temi "Bog u hrvatskoj<br />
književnosti novijeg vremena".<br />
Drugoga dana rada izlagali su<br />
dr. Salmann, dr. Tadić i dr.<br />
Kešina, dok je sudionike s<br />
predavanjem dr. Secklera<br />
upoznao tajnik Simpozija dr.<br />
Nediljko A. Ančić. U izlaganju<br />
koje obuhvaća pitanje "razuma<br />
i vjere, filozofije i teologije" dr.<br />
Seckler prikazao je encikliku<br />
"Fides et Ratio". To je<br />
enciklika koja se osvrće unatrag<br />
i iznosi nalaze, pozitivne i<br />
negativne, ali je prije svega<br />
okrenuta budućnosti i ima<br />
karakter programskog<br />
dokumenta. Središnja nakana<br />
joj je prevladavanje nesretnog<br />
odvajanja vjere od razuma te<br />
teologije od filozofije. Dijalog,<br />
sporazumijevanje i suradnja<br />
potrebni su za budućnost.<br />
Enciklika, navodi dr. Seckler,<br />
ostavlja mjesto i za projekte<br />
"kršćanske filozofije", no oni<br />
ne mogu ispuniti prostor koji je<br />
pridržan autonomnoj filozofiji.<br />
Činjenica da se Papa obraća ne<br />
samo braći u biskupstvu i ne<br />
samo vjernicima, nego i svim<br />
filozofima bilo kršćanskim bilo<br />
nekršćanskim, pokazuje da je<br />
dijalog zamišljen ozbiljno i bez<br />
ikakvih tabua.<br />
Dr. Salmann iz Rima obradio je<br />
temu "Neopoganstvo i teologija<br />
danas". U uvodom dijelu govori<br />
o postavkama i pretpostavkama<br />
te teme, pojašnjavajući kako<br />
nikada nije ništa od tog "malog<br />
antičkog svijeta" posve<br />
nadvladano. Takva će biti i<br />
sudbina kršćanstva koje je<br />
uvijek dostizano i podržavano,<br />
te oplođivano i razarano<br />
različitim pokušajima<br />
helenizacije i judaizacije.<br />
Posljednjih je godina kršćanska<br />
vjera doživjela duboki unutarnji<br />
proces smanjenja uvjerenja te<br />
smo svjedoci bujanja<br />
poganskoga, predplatonskog,<br />
mnogobožačkog svijeta,<br />
odnosno, jednog novog svijeta<br />
pod znakom poslijemoderne. A<br />
to se poganstvo opet predlaže<br />
kao oslobađajuća suprotnost<br />
kršćanstva.<br />
"Bog Kantova kritičkospekulativnog<br />
uma" bila je<br />
tema prof. filozofije na KBF-u<br />
u Splitu dr. Ivana Tadića. U<br />
iscrpnom filozofskom izlaganju<br />
napomenuo je kako je baš Kant<br />
bio taj koji je napravio preokret<br />
o govoru o Bogu nekoć i danas.<br />
Kant kreće od kritike<br />
tradicionalnih dokaza za Božje<br />
postojanje. Pritom se dr. Tadić<br />
usmjerio na Kantovu "Kritiku<br />
čistog uma", gdje stoje tri vrste<br />
dokaza: ontologijski,<br />
kozmologijski i fizikoteologijski.<br />
Također je pokušao<br />
nazočnima objasniti poimanje<br />
Boga, ali i teologije kroz<br />
Kantovu filozofiju.<br />
Priopćenje o "Nietzcheovu<br />
govoru o Bogu kao izazovu<br />
kršćanstvu" iznio je dr. Kešina.<br />
Nakon iznesene biografije i<br />
Nietzcheova naučavanja,<br />
napomenuo je i zaintrigirao<br />
slušače, ostavljajući im na<br />
razmišljanje je li Nietzcheovo<br />
razmišljanje izazov i<br />
provokacija suvremenom<br />
kršćanskom življenju koje se<br />
jako malo svodi na život u tako<br />
cijenjenoj praksi, koliko se<br />
kršćanstvo pokazalo istinito u<br />
onim segmentima u kojima ga<br />
opisuje Nietzche u povijesti?<br />
"Nietzche je u prvom redu<br />
antikršćanin, a tek onda<br />
antikrist", zaključio je dr.<br />
Kešina. Nakon predavanja<br />
uslijedila je rasprava.<br />
U poslijepodnevnom radu<br />
simpozija prof. dr. Tomašević<br />
govorio je o moralnim<br />
aspektima promjene govora o<br />
Bogu", istaknuvši kako je u<br />
vremenu postmoderne<br />
prenaglašena individualizacija<br />
te je nastupila kriza svih velikih<br />
sustava koji su davali smisao i<br />
istodobno bili svojevrsni<br />
autoritet. U tom svijetu nitko ne<br />
daje smisao ljudske<br />
egzistencije, jer se nikom ne<br />
vjeruje. Novije perspektive<br />
moraju krenuti za tim da<br />
kršćansko moralno življenje<br />
mora biti radosni odgovor Bogu<br />
koji nas ljubi i kojega mi<br />
ljubimo, a to se, pak, mora<br />
dogoditi u jednostavnosti i<br />
iskrenosti.<br />
Prof. dr. Ivan Šaško iz Zagreba<br />
iznio je svoja razmišljanja o<br />
temi "Liturgiji i govoru o Bogu.<br />
(Ne) razumijevanje<br />
simboličkog-mistagoškog".<br />
Verbalizacija je prenaglašena, a<br />
liturgijska tumačenja pritom<br />
postaju za euharistiju eutanazija<br />
te ni sami sebe ne razumijemo.<br />
Javlja se jaz između ponude<br />
Crkve i potražnje vjere, koja se<br />
traži iz različitih pobuda npr.<br />
tradicije, sigurne budućnosti,<br />
Domovinske vijesti<br />
Razmatran "Govor o<br />
Bogu jučer i danas"<br />
kao aktualni problem<br />
svjedočenja vjere<br />
www.ika.hr<br />
7
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
"Nastojao sam živjeti<br />
što otvorenije i<br />
jednostavnije kako bi<br />
Isus govorio preko<br />
mene i osvajao ljude",<br />
kazao je vlč. Štefan<br />
koji je u Beninu<br />
proveo 18 godina<br />
8 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
osjećaja svetog koji nas na<br />
kraju razlikuje od životinjskog<br />
svijeta. Crkveno podupiremo<br />
važne oblike prelaznih životnih<br />
razdoblja te izranja pitanje<br />
kakvog Boga naviještamo tim<br />
slavljima, a ne molitvom?<br />
Današnji govor o Bogu je<br />
"spljošten" i bez nadahnuća,<br />
osim na rubovima gdje su<br />
uočljivi ekstremi. Rješenje za<br />
kojim bi valjalo posegnuti jest<br />
mistagogija s posebnim<br />
naglaskom na marijanskom<br />
"Fiat" koji bi tu glasio "Fiat<br />
mihi", kazao je, između<br />
ostaloga, dr. Šaško. Predavanje<br />
je pobudilo vrlo živu raspravu.<br />
Uslijedila su priopćenja. Prvo<br />
je održao dr. Ante Pavlović iz<br />
Mostara na temu "Govor vjere<br />
u svjetlu religioznog odgoja i<br />
kateheze", ističući kako je<br />
osnovni zadatak kateheze ne<br />
samo da katehizanti upoznaju<br />
lik i osobu Isusa Krista već da<br />
ih se uvede u osobni susret s<br />
Kristom te da vjernik zauzme<br />
stav koji će se očitovati na<br />
konkretnom življenju. Prof. dr.<br />
Nikola Bižaca iznio je<br />
priopćenje o "Teologiji<br />
stvaranja danas", a završno<br />
priopćenje o "Govoru o Bogu i<br />
Varaždin: Tribina misionara Antuna Štefana<br />
Varaždin, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U dvorani župe sv. Josipa na<br />
Banfici u Varaždinu održana je<br />
20. listopada tribina na kojoj je<br />
o dugogodišnjem misionarskom<br />
životu i radu govorio svećenik<br />
Varaždinske biskupije Antun<br />
Toni Štefan, koji je po povratku<br />
iz Benina ovoga ljeta imenovan<br />
biskupijskim povjerenikom za<br />
misije i duhovna zvanja.<br />
Misionara Štefana i mnoštvo<br />
okupljenih vjernika uvodno je<br />
pozdravio domaći župnik Ivan<br />
Žmegač, koji je napomenuo<br />
kako je tribina ujedno i uvod u<br />
predstojeću Misijsku nedjelju,<br />
kada se vjernici duhovnom i<br />
materijalnom žrtvom spominju<br />
misijske djelatnosti Crkve.<br />
Govoreći o svom zaigranom i<br />
nemirnom djetinjstvu u rodnoj<br />
župi Prelog, Toni Štefan<br />
posvjedočio je kako Božji<br />
poziv dolazi svakome čovjeku,<br />
pa i onome koji u početku<br />
svoga životnog i vjerničkog<br />
puta i nije toliko blizak Crkvi,<br />
ali je otvoren i predan Božjoj<br />
Riječi. Otkad je osjetivši Božji<br />
poziv 1975. godine pošao u<br />
Dječačko sjemenište u Zagreb,<br />
protekle su godine dok se nije<br />
cijelim svojim bićem istinski<br />
predao živome Bogu Isusu<br />
Kristu. Studij teologije završio<br />
je potpuno posvećen služenju<br />
Bogu i Crkvi, no u njemu je<br />
gorjela želja za radikalnim<br />
oblikom služenja tamo gdje su<br />
potrebe za evangelizacijom<br />
najveće, pa je stalno bio obuzet<br />
mislima o misijama i potpunim<br />
žrtvovanjem života za Isusa.<br />
Tako je odmah po ređenju za<br />
svećenika 1986. godine, uzevši<br />
geslo "On treba da raste, a ja da<br />
se umanjujem", s misionarom<br />
Franjom Jačmenicom pošao u<br />
zapadnoafričku državu Benin,<br />
gdje je službovao idućih 18<br />
godina.<br />
Nakon što je dvije godine<br />
službovao s misionarom<br />
Jačmenicom u župi Srca<br />
Isusova u samom glavnom<br />
gradu Benina Porto-Novu, koje<br />
je sjedište istoimene biskupije,<br />
imenovan je upraviteljem župe<br />
Svete Obitelji u Adjarri, u<br />
predgrađu Porto-Nova. Prve<br />
godine proveo je u privikavanju<br />
na klimu, te u upoznavanju<br />
jezika, običaja i kulture<br />
tamošnjeg stanovništva s kojim<br />
je saživio u tijeku svoga<br />
predanog misionarskog rada.<br />
Afrička zemlja misionaru<br />
Štefanu utisnula se duboko u<br />
srce, postavši mu drugim<br />
domom. Osim o svakodnevnim<br />
i pastoralnim aktivnostima,<br />
posvjedočio je i o tamošnjim<br />
tradicijskim narodnim<br />
običajima, koji još uvijek<br />
snažno utječu na vjerski život.<br />
U Beninu su oko 30%<br />
stanovnika kršćani, među<br />
kojima prevladavaju katolici,<br />
dok je još uvijek više od<br />
polovice animista. Katoličke<br />
crkve ispunjene su vjernicima<br />
koji slave Gospodina pjevanim<br />
misama, a Crkva se uz<br />
pastoralni rad posvetila i<br />
zdravstvenoj te obrazovnoj<br />
skrbi. Naime, evangelizacija<br />
Benina preko katoličkih<br />
misionara iz Europe započela je<br />
1861., i to deset godina nakon<br />
što su to područje kolonizirali<br />
Francuzi. Unatrag 15-tak<br />
godina u državi je uveden<br />
demokratski višestranački<br />
sustav, koji je tu zemlju više<br />
otvorio svijetu. Govoreći o<br />
svom misionarskom pozivu,<br />
vlč. Štefan je napomenuo kako<br />
je u biti vrlo lako biti<br />
misionarom, jer je Bog uvijek<br />
na tvojoj strani. "Bog je uvijek<br />
s tobom i vrlo je lako osjećati<br />
njegovu blizinu, naklonost i<br />
prihvaćanje. To su osjećali i<br />
kontemplaciji" iznio je dr.<br />
Anđelko Domazet, koji je<br />
naveo značajke kontemplacije<br />
koja treba biti govor iz<br />
iskustva, jedinstvo riječi i<br />
dijela, oslobađajući govor koji<br />
se otvara za novo, ide protiv<br />
antropolškog pesimizma i<br />
nadilazi dualizam, a Bog može<br />
bit spoznat jedino putem<br />
ljubavi. Izrazivši svoje<br />
zadovoljstvo radovima i<br />
uspjehom X. međunarodnog<br />
teološkog simpozija, dekan<br />
splitskog KBF-a fra Marijan<br />
Vugdelija, svečano ga je<br />
proglasio zatvorenim.<br />
tamošnji ljudi koji su bili<br />
otvoreni Božjim zahvatima u<br />
njihov život i nebrojenim<br />
čudesima koja su se<br />
svakodnevno događala",<br />
ustvrdio je misionar. Nastojao<br />
sam živjeti što otvorenije i<br />
jednostavnije kako bi Isus<br />
govorio preko mene i osvajao<br />
ljude, kazao je vlč. Štefan,<br />
dodavši kako je takvo<br />
pastoralno djelovanje potrebno<br />
svugdje gdje žive oni koji još<br />
nisu do kraja upoznali Isusa.<br />
Pritom je napomenuo kako<br />
danas svi ljudi imaju potrebu za<br />
duhovnom obnovom i<br />
duhovnim vodstvom.<br />
"Nažalost, današnji svećenici<br />
previše su samo upravitelji<br />
župa i župnici, a premalo<br />
duhovnici, koji duhovno vode i<br />
nadahnjuju vjernički puk<br />
svojim vlastitim primjerom<br />
zauzetosti, predanja i svetosti.<br />
Svi smo pozvani, i svećenici i<br />
vjernici, povratiti onaj iskonski<br />
zanos, oduševljenje i žar<br />
predanosti Isusu, kako bismo<br />
bili zanosni kršćani koji<br />
oduševljavaju svijet za<br />
kršćanske vrijednosti. Potrebno<br />
je životom svjedočiti naše<br />
opredjeljenje za Isusa", poručio<br />
je misionar Štefan, kazavši<br />
kako će se zauzeti za poticanje<br />
župnog pastorala duhovnih<br />
zvanja i misija sa željom da<br />
vjernici molitvom i<br />
materijalnim odricanjima<br />
pridonose širenju Radosne<br />
vijesti po svem svijetu. Na<br />
kraju je župnik Žmegač najavio<br />
iduću tribinu 17. studenoga u<br />
18 sati, na kojoj će voditelj<br />
biskupijskog Ureda za brak i<br />
obitelj mr. Josip Koprek<br />
govoriti o crkvenim<br />
vjenčanima, civilno<br />
rastavljenima te ponovno<br />
civilno vjenčanima.
Predstavljena knjiga o osnovateljici karmelićanki BSI<br />
Zagreb, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Osnivateljica karmelićanki<br />
Božanskoga Srca Isusova<br />
Majka M. Terezija od sv.<br />
Josipa (Anna Maria Tauscher),<br />
čije sestre djeluju i u Hrvatskoj<br />
od 1917., vjerojatno će do kraja<br />
ove godine biti proglašena<br />
blaženom. U takvu očekivanju<br />
Provincija karmelićanki BSI sa<br />
sjedištem na zagrebačkome<br />
Vrhovcu priredila je knjigu o<br />
svojoj utemeljiteljici, a napisao<br />
ju je o. dr Mihaly Szentmartoni,<br />
redoviti profesor psihologije na<br />
Papinskome sveučilištu<br />
Gregorijani u Rimu i od ove<br />
godine predstojnik Instituta za<br />
duhovnost na tome sveučilištu.<br />
Knjiga pod naslovom "Naći<br />
sebe tražeći Boga", kao<br />
psihološki i duhovni profil<br />
skorašnje blaženice,<br />
predstavljena je u<br />
novoutemeljenome<br />
Duhovnome centru "Marija<br />
Terezija Tauscher" 22.<br />
listopada u nazočnosti brojnih<br />
prijatelja i poštovatelja<br />
karmelske duhovnosti.<br />
Pozdravljajući nazočne,<br />
provincijalna poglavarica<br />
karmelićanki BSI s. M.<br />
Anastazija Veić osobito je<br />
zahvalila autoru knjige te<br />
ostaloj dvojici predstavljača o.<br />
mr. Stjepanu Fridlu i o. dr.<br />
Jakovu Mamiću, otkrivši<br />
pritom da se tog dana<br />
predstavlja i nova slika Majke<br />
Marije Terezije od sv. Josipa<br />
čiji je autor prof. Marijan<br />
Jakubin. Izrazila je nadu da će<br />
upravo ta slika biti izabrana na<br />
skoroj i očekivanoj beatifikaciji<br />
njihove utemeljiteljice u Rimu.<br />
"Večeras ćemo upoznati lik<br />
Anne Marije Tauscher, kćer<br />
protestantskog pastora, koja je<br />
u trideset i trećoj godini života<br />
prešla na katoličku vjeru,<br />
postala beskućnica i u<br />
roditeljski dom nikad se nije<br />
smjela vratiti. Upoznat ćemo<br />
osobu koja je voljela Boga i<br />
Crkvu, imala srca za svakog<br />
čovjeka, posebno za napuštenu<br />
djecu, stare i nemoćne ljude te<br />
veliku brigu i ljubav za strane<br />
radnike. Upoznat ćemo osobu<br />
v i j e s t i n e w s<br />
koja je širila civilizaciju ljubavi<br />
i promicala kulturu života,<br />
vrednote koje su u našem<br />
vremenu ozbiljno stavljene u<br />
pitanje", rekla je, među ostalim,<br />
s. Anastazija. O. Fridl, pisac<br />
predgovora, nazočne je<br />
upoznao s autorom<br />
Szentmartonijem, ustvrdivši<br />
kako se osebujnost njegove<br />
osobe odražava i u toj knjizi te<br />
da on kao Mađar, koji "pripada<br />
nama", a koji je Europljanin,<br />
jest osoba prikladna "za studij<br />
isto tako osebujne osobe Anne<br />
Marije Tauscher, koja je<br />
Njemica ali europskog formata,<br />
koja se trudi naučiti jezik onih<br />
ljudi s kojima živi i radi, koja je<br />
"profesionalni stranac", ali se<br />
dobro osjeća gdjegod se<br />
nalazila, upravo kako<br />
Szentmartoni rado definira<br />
sebe". Prikazavši ukratko<br />
Szentmartonijev spisateljski rad<br />
o. Fridl rekao je kako je u tom<br />
smislu autor, odabirom tema,<br />
izgradio svoj posebni stil u<br />
kojem se "kao osnovna nit<br />
pojavljuje traganje za sintezom<br />
između psihologije i<br />
duhovnosti". Pritom je naveo<br />
slična djela koja su nastala u toj<br />
sintezi poput "Božje<br />
moreplovke" o Majci M.<br />
Krucifiksi Kozulić (1995), te<br />
dva djela na talijanskome<br />
jeziku o Brigidi Morello od<br />
Isusa (1997) i Eugeni Picco<br />
(2003). Provincijal Hrvatske<br />
karmelske provincije sv. oca<br />
Josipa i predstojnik Instituta za<br />
duhovnost KBF-a o. dr. Jakov<br />
Mamić u kratkim se crtama<br />
zadržao na osebujnosti<br />
karmelske duhovnosti, koju je<br />
"do kraja iz životopisa M.<br />
Terezije od sv. Josipa iščitao p.<br />
Szentmartoni". Tipično za<br />
karmelsku duhovnost jest s<br />
jedne strane odnos, s druge<br />
strane antropološkost i s treće<br />
strane unutarnjost. U<br />
karmelskom odnosu molitvena<br />
neposrednost dovodi do<br />
gledanja lica Božjega, a<br />
simbiozom između molitvenog<br />
i služničkog dolazi se do<br />
jedinstva. To jedinstvo nastaje i<br />
komunikacijom čija je<br />
Isusovačka klasična gimnazija na "Jeseni u Tvrđi"<br />
Osijek, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Osječka Isusovačka klasična<br />
gimnazija jedan je od<br />
najzapaženijih sudionika<br />
kulturno-zabavne manifestacije<br />
"Jesen u Tvrđi", organizirane<br />
prvi put ove godine od 15. do<br />
23. listopada u staroj gradskoj<br />
jezgri. Ocjenjivački zbor<br />
najboljim je ocijenio štand 2. B<br />
razreda, a za nagradu učenici su<br />
jedan dan oslobođeni nastave.<br />
Pozornost su privukli<br />
glazbenim programom i<br />
bogatstvom na svojim<br />
štandovima. Istaknuli su se<br />
posljedica promjena i<br />
usklađivanje, a čovjek je<br />
subjekt stvaralaštva i promjene.<br />
Unutarnjost ili interiornost<br />
neminovnost je takvoga hoda, a<br />
hod je, rekao je o. Mamić, ono<br />
što je prikazano u knjizi kao<br />
duhovni i psihološki profil<br />
Marije Terezije od sv. Josipa.<br />
Hod prema brdu Karmelu koji<br />
sadržava svoje stupnjeve dobro<br />
se može uočiti u toj knjizi koja<br />
je dragocjeni prinos duhovnoj<br />
literaturi u nas, a koja je izišla<br />
kao prva u nizu Likovi<br />
duhovnosti biblioteke KIZ<br />
(Karmelskih izdanja). Autor<br />
Szentmartoni ukratko je<br />
pojasnio proces nastajanja<br />
knjige, svoje vizije, posao,<br />
poteškoće i otkrića, spomenuvši<br />
kako se dvojio o naslovima i o<br />
samom pristupu pisanju.<br />
Pojašnjujući konačni izbor<br />
naslova, autor je rekao: "Naslov<br />
je svjesno ideološke naravi,<br />
barem što se tiče psihologije i<br />
duhovnog života. U psihologiji,<br />
ali i u duhovnosti, naime,<br />
suprotstavljaju se dva pristupa:<br />
samoostvarivanje nasuprot<br />
samonadilaženja. Prvi stav, koji<br />
se temelji na humanističkoj<br />
psihologiji, zastupa uvjerenje<br />
da je čovjekova osnovna zadaća<br />
i težnja da ostvari sve svoje<br />
sposobnosti te da na taj način<br />
ostvari svoj identitet. Međutim,<br />
ta dinamika može ići samo do<br />
određene točke, jer nije u stanju<br />
suočiti se s patnjom, s<br />
neuspjesima, s grijehom, sa<br />
smrću. Za zreli duhovni<br />
identitet potrebna je drukčija<br />
dinamika: pitati se tko sam ja u<br />
Božjem planu, što on od mene<br />
želi? To ističe sadašnji naslov:<br />
Naći sebe tražeći Boga. Anna<br />
Marija Tauscher je svijetli<br />
primjer te potrage za vlastitim<br />
nadnaravnim identitetom".<br />
Predstavljanje je pratilo<br />
skladno pjevanje zbora<br />
karmelićanki BSI koje su izvele<br />
skladbe "Putem ljubavi" mo.<br />
Šime Marovića, "Majci<br />
Osnovateljici" mo. Anđelka<br />
Igreca i "Na tvome grobu" mo.<br />
Miroslava Martinjaka.<br />
zbor i tamburaši pod vodstvom<br />
prof. Zrinke Andrić, kao i<br />
školski bend. Štandovi su bili<br />
maštovito uređeni slavonskim<br />
tradicijskim predmetima, a<br />
učenici u narodnim nošnjama<br />
nudili su i ukusne pekarske<br />
proizvode.<br />
Domovinske vijesti<br />
Knjiga o.<br />
Szentmartonija "Naći<br />
sebe tražeći Boga",<br />
kao psihološki i<br />
duhovni profil<br />
skorašnje blaženice,<br />
predstavljena je u<br />
novoutemeljenome<br />
Duhovnome centru<br />
"Marija Terezija<br />
Tauscher" u Zagrebu<br />
Jedan od<br />
najzapaženijih<br />
sudionika kulturnozabavne<br />
manifestacije<br />
u staroj gradskoj<br />
jezgri<br />
www.ika.hr<br />
9
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Izabrano novo<br />
vodstvo zajednice za<br />
sljedeće trogodište<br />
Predstavljena Zaklada<br />
za djecu i mlade s<br />
potrebama "Jelena<br />
Brajša"<br />
Susret u Pazinu vodio<br />
fra Anselmo Stulić iz<br />
Pule, a susret u Puli<br />
mons. Dinko Popović<br />
iz Rijeke<br />
10 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Pohod biskupa Košića Karmelu u Brezovici<br />
Brezovica, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Zagrebački pomoćni biskup<br />
Vlado Košić započeo je<br />
kanonski pohod<br />
karmelićankama u Brezovici<br />
euharistijskim slavljem 21.<br />
listopada. Nakon zaziva Duha<br />
Svetoga i uvodnih riječi o<br />
smislu i značenju pohoda,<br />
zaželio im je da se na njima<br />
ostvare Pavlove riječi: "Dođoh,<br />
vidjeh i obradovah se!". Biskup<br />
je razgovarao sa svakom<br />
sestrom, razgledao Karmel, kao<br />
i klauzuru s vrtom i voćnjakom,<br />
pomolio se sa zajednicom na<br />
grobu pokojnih sestara, te<br />
izrazio veliko zadovoljstvo. Na<br />
završetku pohoda u kroniku<br />
samostana upisao je:<br />
"Zahvaljujem sestrama i<br />
dragom Bogu zbog ovog<br />
samostana, ozračja molitve i<br />
svih milosti koje našoj Crkvi<br />
ovaj Karmel posreduje".<br />
Biskup je u pratnji<br />
nadbiskupskog kancelara mr.<br />
Stjepana Večkovića predsjedao<br />
22. listopada redovitim<br />
izborima u Karmelu-Brezovici.<br />
Novoizabrano vodstvo<br />
zajednice za iduće trogodište su<br />
10. obljetnica Caritasova doma u Brezovici<br />
Brezovica, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Na proslavi 10. obljetnice<br />
Caritasova doma za djecu bez<br />
odgovarajuće roditeljske skrbi<br />
"Bl. Alojzije Stepinac" u<br />
Brezovici, pred oko dvije<br />
stotine uzvanika među kojima<br />
su bili i visoki gosti iz Austrije,<br />
Njemačke, Nizozemske i<br />
Italije, svečano je 22. listopada<br />
predstavljena Zaklada za djecu<br />
i mlade s potrebama "Jelena<br />
Brajša". Zakladu je predstavio<br />
predsjednik Zaklade Caritasa<br />
Biskupije Rottenburg-Stuttgart<br />
Thomas Reuther.<br />
Zagrebački Caritas trenutno<br />
skrbi za više od 400 zdrave,<br />
bolesne i djece s invaliditetom,<br />
stoga je taj događaj važan za<br />
osiguranje njihove budućnosti,<br />
da bi bila sretnija i bezbrižnija,<br />
i zato je bio popraćen velikim<br />
pljeskom zadovoljnih<br />
dobročinitelja koji su prije 10<br />
godina uspjeli u rekordnom<br />
roku izgraditi velebni i<br />
suvremeni objekt, u ono<br />
vrijeme zamišljen kao dom za<br />
djecu - žrtve rata.<br />
Misu je predvodio zagrebački<br />
pomoćni biskup Josip Mrzljak,<br />
odnedavno i predsjednik<br />
Hrvatskog Caritasa, za kojeg je<br />
u kasnijem govoru rekao kako<br />
je "građen na Caritasu<br />
Zagrebačke nadbiskupije". S<br />
prigodnim govorima nastupili<br />
su: ministrica obitelji, branitelja<br />
i međugeneracijske solidarnosti<br />
Jadranka Kosor, ravnatelj<br />
Caritasa Austrije Franz<br />
Susreti župnih pastoralnih vijeća Porečko-pulske<br />
biskupije<br />
Pazin/Pula, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Ovogodišnji susret župnih<br />
pastoralnih vijeća Porečkopulske<br />
biskupije održan je u<br />
dva navrata; za sjeverni dio<br />
susret je upriličen u Pazinskom<br />
kolegiju 16. listopada, a za<br />
drugi dio biskupije u Puli 23.<br />
listopada. Prvi susret je vodio<br />
fra Anselmo Stulić iz Pule, a<br />
drugi mons. Dinko Popović iz<br />
Rijeke.<br />
Tema ovogodišnjeg susreta je<br />
bila "Suradnja vjernika laika u<br />
animiranju euharistijskih<br />
slavlja". Na početku svog<br />
izlaganja fra Anselmo u<br />
kratkim je crtama vijećnicima<br />
predočio pastoralnu notu<br />
talijanskih biskupa<br />
"Misionarsko lice župe u<br />
svijetu koji se mijenja". U tom<br />
je tekstu jasno istaknuto kako je<br />
za budućnost Crkve u Italiji<br />
iznimno važna uloga župe koja<br />
ostaje privilegirano mjesto<br />
susreta vjernika s Kristom, bila<br />
ona mala ili velika, živa ili<br />
manje živa, otvorena ili možda<br />
više uvučena u samu sebe, te s<br />
pastirima koji s većim ili<br />
manjim uspjehom ispunjavaju<br />
očekivanja.<br />
Fra Anselmo je zatim<br />
vijećnicima dao i neke<br />
praktične savjete za animiranje<br />
nedjeljnih slavlja, te je<br />
napomenuo kako se za svaku<br />
misu treba dobro pripraviti:<br />
svećenik sa svoje strane, a<br />
vjernici sa svoje. Istaknuto je<br />
kako je svaka improvizacija<br />
znak nepoštivanja ili<br />
omalovažavanja tog<br />
najuzvišenijeg čina bogoslužja<br />
s. Ilijana Terezija od Karmelske<br />
Gospe (Ana Cvetnić), priorica;<br />
s. M. Bonita od Božje ljubavi<br />
(Đurđica Kovačić), prva<br />
savjetnica i subpriorica; s. M.<br />
Viktorija Terezija od sv.<br />
Alojzija (Zoja Shtufi), druga<br />
savjetnica i s. M. Alojzija od<br />
Krista Kralja (Delfica<br />
Čarapina) treća savjetnica.<br />
Nakon zahvalne pjesme "Tebe<br />
Boga hvalimo," kao i čestitaka<br />
novoizabranom vodstvu, želja<br />
se biskupa Košića ostvarila:<br />
"Dođoh, vidjeh i obradovah<br />
se!".<br />
Kueberl, ravnatelj Caritasa<br />
Biskupije Rottenburg-Stuttgart<br />
Wolfgang Tripp, ravnatelj<br />
"Suedwestrundfunk"-a Hans<br />
Peter Archner, voditeljica<br />
SWR-ove udruge<br />
"Herzenssache" Beate<br />
Kretschmann, a ispred Islamske<br />
zajednice u Hrvatskoj efendija<br />
Azim Durmić iz Maljevca.<br />
Posebno je pročitano i prigodno<br />
pismo pokroviteljice Zaklade<br />
Marije, kneginje Lichtensteina.<br />
Nazočnima se obratila i<br />
ravnateljica Caritasa<br />
Zagrebačke nadbiskupije, koja<br />
je sa suzama u očima zahvalila<br />
svim nazočnima i odsutnim<br />
dobročiniteljima koji su joj<br />
pomogli da sve svoje velike<br />
zamisli na dobrobit djece u<br />
potrebi sprovede u djelo.<br />
te središta svih naših<br />
pobožnosti i duhovnosti. Oba<br />
predavača iznijeli su iskustava<br />
iz svojih župa, a posebno na<br />
koji način oni animiraju<br />
vjernike za nedjeljna slavlja.<br />
Napomenuli su da je prije<br />
svega potrebno urediti<br />
bogoslužni prostor, a zatim i<br />
pripraviti sve one koji sudjeluju<br />
u slavlju: zbor, čitače,<br />
ministrante i druge. Zalažu se<br />
da u nedjeljnim slavljima<br />
sudjeluje što veći broj vjernika,<br />
a među njima važnu ulogu<br />
trebaju zauzimati članovi<br />
župnog pastoralnog vijeća koji<br />
se moraju brinuti za liturgiju,<br />
pastoral i evangelizaciju.<br />
Na kraju tih susreta vijećnici su<br />
razmijenili svoja iskustva<br />
radom u skupinama.
Novo vodstvo Katoličke udruge mladih Istre<br />
Pazin, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Katolička udruga mladih Istre<br />
"KUMI" održala je 23.<br />
listopada redovitu godišnju<br />
skupštinu u zgradi Pazinskog<br />
kolegija, na kojoj je izabrano i<br />
novo vodstvo Udruge.<br />
Skupštini su uz članove Udruge<br />
nazočili i mnogi uzvanici,<br />
među kojima i porečko-pulski<br />
biskup Ivan Milovan, ravnatelj<br />
pazinskog Kolegija preč. Vilim<br />
Grbac, predstojnica Ureda za<br />
laike pri HBK Marija Mejak, te<br />
voditeljica spomenutog Ureda<br />
Ivana Petrak.<br />
Biskup Milovan je, između<br />
ostaloga, poručio Kumima kako<br />
mu je iznimno drago što su sve<br />
brojniji članovi udruge tako<br />
aktivni te je izrazio želju za<br />
nastavkom suradnje. Svi<br />
govornici izrazili su<br />
zadovoljstvo postojanjem<br />
v i j e s t i n e w s<br />
Udruge i pozvali su članove na<br />
daljnju radosnu požrtvovnost u<br />
njenom djelovanju.<br />
Prije biranja novog vodstva<br />
članovi Nadzornog odbora,<br />
Suda časti i Predsjedništva<br />
podnijeli su izviješća o<br />
dosadašnjem radu, iz kojih je<br />
bilo vidljivo da je Udruga na<br />
mnogim poljima duhovnog i<br />
kulturnog života djelovala<br />
zauzeto i ozbiljno.<br />
Voljom punopravnih članova<br />
Skupštine za novog<br />
predsjednika Udruge izabran je<br />
Ivan Mejak. Predsjedništvo<br />
čine Marina Jeromela, Danijel<br />
Damjanović, Ana Cvitan i<br />
Jelena Šaina. Izabran je i novi<br />
Sud časti u sastavu: Loreta<br />
Rabar, Albert Buždon i Edita<br />
Jeromela, te novi Nadzorni<br />
odbor u kojem su Danijel<br />
Bogešić, Anđela Jeličić i<br />
Danijel Pokrajac. Za duhovnika<br />
je ponovo izabran vlč. Darko<br />
Zgrablić.<br />
Nakon primopredaje<br />
predsjedničke službe, Skupštini<br />
su se obratili dosadašnja<br />
predsjednica Udruge Kristina<br />
Jurman, te novoizabrani<br />
predsjednik Mejak. Skupština<br />
je svoj vrhunac imala u<br />
slavljenju mise neposredno<br />
nakon službenog zaključka.<br />
Misno slavlje bilo je priređeno<br />
kao Zajednička euharistija<br />
mladih Istre (ZEMI).<br />
Organizatori Skupštine<br />
zahvalili su se domaćinu, svima<br />
koji su požrtvovno radili u<br />
pripremama, te sponzorima koji<br />
su materijalno pomogli<br />
održavanje skupa.<br />
Susret župnika i animatora mladih s biskupom Culejem<br />
Varaždin, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Prvi zajednički susret župnika i<br />
animatora mladih Varaždinske<br />
biskupije s biskupom Markom<br />
Culejem održan je 23. listopada<br />
u prostorijama Biskupskog<br />
ordinarijata u Varaždinu. Sve je<br />
na početku susreta pozdravio<br />
predstojnik Ureda za pastoral<br />
mladih Damjan Koren,<br />
napomenuvši kako je cilj<br />
susreta razmjena iskustava i<br />
razmišljanja o načinima<br />
međusobne dosadašnje<br />
suradnje. Izrazio je želju da se<br />
animatori i ubuduće aktivno<br />
uključuju u rad svojih župnih<br />
zajednica, pogotovo kad je riječ<br />
o župnoj katehezi. Predstojnik<br />
Koren potom je u kratkim<br />
crtama iznio najvažnije i<br />
osnovne informacije o samom<br />
projektu formacije animatora<br />
mladih te podsjetio na njihov<br />
angažman u ljetnom kampu<br />
Modrave, ali i na sudjelovanje<br />
na susretu mladih u sklopu<br />
"Marija-festa", održanog 19.<br />
rujna u Molvama.<br />
Nakon izlaganja o pojmovima<br />
animacije i animatora,<br />
predstavljanja animatora te<br />
iznošenja dosadašnjih i<br />
planiranih aktivnosti, koje je<br />
predstavila suradnica pastorala<br />
mladih vjeroučiteljica Snježana<br />
Mališa, potaknuta je rasprava u<br />
tijeku koje su iznesena pojedina<br />
pozitivna iskustva rada i<br />
suradnje animatora i župnika.<br />
Biskup Culej, između ostaloga,<br />
je kazao kako župnici i<br />
animatori mladih nikako nisu<br />
konkurenti, već suradnici.<br />
"Upravo vi mladi trebate biti<br />
oni koji će oko sebe okupljati<br />
mlade, dovesti ih do Boga i<br />
Crkve te im pomoći u njihovu<br />
duhovnom rastu. A vas, braćo<br />
svećenici, molim da ove mlade,<br />
pune entuzijazma i elana,<br />
aktivirate u svojim župama,<br />
župnoj katehezi i radu s djecom<br />
Tradicionalni susret mladih u Remetama<br />
Zagreb, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Zagrebačko svetište Majke<br />
Božje Remetske bilo je 23.<br />
listopada domaćin<br />
tradicionalnog susreta mladih.<br />
Susret je započeo svečanim<br />
misnim slavljem koje je<br />
okupilo više od 200 mladih.<br />
Predvodio ga je provincijal<br />
karmelićana o. Jakov Mamić, a<br />
suslavili su povjerenik za mlade<br />
Zagrebačke nadbiskupije<br />
Božidar Tenšek i vikar župe sv.<br />
Blaža Domagoj Matošević. U<br />
svojoj propovijedi o. Mamić<br />
govorio je o načelima sporta, te<br />
o značenju sporta za odgoj.<br />
Misno slavlje glazbeno je pratio<br />
i mladima. Oni su vam spremni<br />
pomoći, a na vama je da tu<br />
pomoć prihvatite", poručio je<br />
biskup Culej, izrazivši iskrenu<br />
želju da se na prostorima<br />
Varaždinske biskupije ostvari<br />
što plodnija suradnja, koja će<br />
uz Božji blagoslov zasigurno<br />
donijeti mnoge plodove u radu<br />
s mladima, često otuđenima i<br />
neshvaćenima u današnjem<br />
društvu.<br />
Susret je završio podjelom<br />
certifikata animatorima i<br />
riječima zahvale predstojnika<br />
Korena, koji je u ime Ureda za<br />
pastoral mladih, ali i svih<br />
animatora, zahvalio biskupu<br />
Culeju za razumijevanje i<br />
potporu, koje nikad nije<br />
nedostajalo kad je riječ o tome<br />
projektu. Najavljen je i idući<br />
takav susret oko Božića, a po<br />
završetku službenog dijela<br />
uslijedilo je zajedničko<br />
druženje.<br />
župni zbor mladih Advocata<br />
Croatia.<br />
Druženje za mlade nastavilo se<br />
u dvorani Svetišta. U ugodnom<br />
ozračju mladi su se do ponoći<br />
zabavljali uz glazbeni program<br />
koji su osmislili DJ Bule te<br />
glazbeni sastav "Zvuk tišine".<br />
Domovinske vijesti<br />
U Pazinu održana<br />
godišnja skupština<br />
udruge KUMI<br />
Biskup Culej izrazio<br />
želju da se na<br />
prostorima<br />
Varaždinske biskupije<br />
ostvari što plodnija<br />
suradnja župnika i<br />
animatora, koja će uz<br />
Božji blagoslov<br />
zasigurno donijeti<br />
mnoge plodove u radu<br />
s mladima<br />
www.ika.hr<br />
11
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Simpozijom u Đakovu<br />
željelo se kršćanskoj i<br />
svjetskoj javnosti<br />
predstaviti one koji su<br />
svojim životom i<br />
svjedočanstvom<br />
stvarali kulturu<br />
Europe koja se tada<br />
rađala, na moralnim<br />
ruševinama tadašnjeg<br />
Istoka i Zapada<br />
12 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Međunarodni simpozij o 1700. obljetnici<br />
sirmijsko-panonskih mučenika<br />
Đakovo, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
povodu 1700 godina svetih<br />
srijemskih mučenika (304-<br />
2004), Đakovačka i Srijemska<br />
biskupija i Teologija u Đakovu<br />
pod visokim pokroviteljstvom<br />
Hrvatske akademije znanosti i<br />
umjetnosti organizirali su 22. i<br />
23. listopada međunarodni<br />
simpozij o 1700. obljetnici<br />
sirmijsko-panonskih mučenika.<br />
Simpozij je održan u novoj<br />
velikoj dvorani Središnje<br />
biskupijske knjižnice i arhiva u<br />
Đakovu. Predavači su bili iz<br />
Hrvatske, Italije, Mađarske,<br />
Slovenije i Srbije i Crne Gore.<br />
Članovi Organizacijskoga<br />
odbora simpozija bili su<br />
Andrija Šuljak, Nikola Dogan,<br />
Branka Migotti, Luka<br />
Marijanović, Grgo Grbešić i<br />
Petar Vidović.<br />
Na otvorenju simpozija, na<br />
kojemu su sudjelovali<br />
đakovački i srijemski pomoćni<br />
biskupi Đuro Gašparović i<br />
Đuro Hranić, predsjednik<br />
Hrvatske akademije znanosti i<br />
umjetnosti akademik Milan<br />
Moguš, gradonačelnik Đakova<br />
Zoran Vinković, predstojnik<br />
Teologije u Đakovu dr. Nikola<br />
Dogan, profesorski zbor, rektor<br />
Bogoslovnoga sjemeništa<br />
mons. mr. Josip Bernatović,<br />
poglavari Sjemeništa,<br />
svećenici, redovnice i<br />
redovnici, studentice, studenti i<br />
bogoslovi, uvodnu riječ izrekao<br />
je đakovački i srijemski biskup<br />
Marin Srakić. Biskup je<br />
istaknuo kako se tim<br />
simpozijem želi sa svih vidika -<br />
povijesnih, teoloških i<br />
nacionalnih, osvijetliti časne<br />
likove naše Crkve. Govoreći o<br />
1700 godina od krvavih<br />
progona cara Dioklecijana kada<br />
su mu se do lakata okrvavljenih<br />
ruku, suprotstavili hrabri<br />
svjedoci, muževi i žene, koji su<br />
imali veće i snažnije ideale<br />
nego što je bio njegov ideal<br />
sačuvati nepošteno i suludo<br />
prisvojeno božansko<br />
dostojanstvo, biskup Srakić je<br />
istaknuo: "Željeli bismo<br />
proslaviti naše pretke u vjeri,<br />
slavne muževe i žene, koji su<br />
svjedočanstvo za Krista<br />
zapečatili svojom krvlju. Mi<br />
njih ne smijemo prepustiti<br />
zaboravu, jer bi se i na njih<br />
mogle primijeniti Isusove<br />
riječi: Kažem vam, ako ovi<br />
ušute, kamenje će vikati".<br />
Premda nas danas od tih<br />
vremena dijeli veliki povijesni<br />
razmak, biskup Srakić je kazao<br />
kako to nipošto ne umanjuje<br />
istinu o njima i vremenima u<br />
kojima su živjeli, ne baca sjenu<br />
na divljenje i poštovanje prema<br />
kršćanskim mučenicima, jer se<br />
podaci o njima temelje na<br />
povijesnim činjenicama, a ne<br />
na legendama. Izrazio je i<br />
ponos što su životi i<br />
svjedočanstva naših mučenika<br />
sačuvana u "Acta martyrum" -<br />
u "Djelima mučenika", u<br />
spisima i opisima što su je<br />
činile prve generacije njihove<br />
djece i unučadi.<br />
S ovim međunarodnim<br />
simpozijem htjeli bismo u<br />
prigodi velikog jubileja<br />
predstaviti našoj cijeloj<br />
kršćanskoj i svjetskoj javnosti<br />
one koji su svojim životom i<br />
svjedočanstvom stvarali kulturu<br />
Europe koja se tada rađala, na<br />
moralnim ruševinama tadašnjeg<br />
Istoka i Zapada. S ponosom<br />
možemo reći na primjer da<br />
obrambeni govor sv. Poliona,<br />
vjernika laika, predstojnika<br />
čitača, iz Cibalae, ide uz bok<br />
pouke velikih crkvenih otaca.<br />
Ponosimo se našim<br />
mučenicima, ali ne želimo<br />
počivati na lovorikama koje su<br />
oni stekli. Ne bismo htjeli da<br />
nam se dogodi ono što se<br />
dogodilo njihovoj djeci i<br />
unucima koji su na istim<br />
prostorima što su ih svojom<br />
krvlju poškropili mučenici<br />
Sirmiuma, Cibalae i Murse,<br />
zavedeni arijanizmom iskrivili<br />
Krista, rekao je biskup Srakić.<br />
Izražavajući riječi<br />
dobrodošlice, biskup Srakić je,<br />
između ostalog, rekao kako je<br />
goste dočekala i<br />
Strossmayerova katedrala, koja<br />
se crvena kao krvlju orošena, sa<br />
svim zvonicima poput baklje<br />
uzdiže prema nebu iz ove<br />
ravnice koju su svojom krvlju<br />
poškropili ne samo mučenici<br />
ranokršćanskih vremena, nego i<br />
mučenici svih vremena do<br />
danas.<br />
Akademik Moguš istaknuo je<br />
kako je simpozij posvećen<br />
jednom od temelja Katoličke<br />
crkve koja je, između ostalog,<br />
izrasla na krvi svetaca, "a takvi<br />
su temelji najjači. Što se manje<br />
vide, dublje su usađeni". Na<br />
otvorenju simpozija nastupio je<br />
mješoviti zbor studenata<br />
Teologije u Đakovu pod<br />
dirigentskom palicom maestra<br />
Vinka Sitarića uz orguljsku<br />
pratnju Ivana Rakonce.<br />
Radni dio simpozija započeo je<br />
referatom dr. Dogana na temu<br />
"Teologija mučeništva".<br />
Između ostalog, dr. Dogan je<br />
rekao kako je kroz čitavu svoju<br />
povijest Crkva Kristova uvijek<br />
bila obilježena svjedocima<br />
vjere, mučenicima. "Za nju se s<br />
pravom može reći da je ona ne<br />
samo "Ecclesia martyrum",<br />
nego i "Ecclesia martyr"!<br />
Mučenikovo je svjedočenje<br />
iskaz kršćanske ljubavi prema<br />
Bogu i bližnjemu. Panonskosirmijski<br />
mučenici i danas su<br />
svijetli uzori svetosti<br />
kršćanskoga života", rekao je<br />
dr. Dogan. "Progoni kršćana,<br />
napose u Dioklecijanovo doba",<br />
bila je tema izlaganja dr. Grge<br />
Grbešića iz Đakova, koji je<br />
istaknuo kako je rimska vlast<br />
započela progone protiv<br />
kršćana u prvom stoljeću s<br />
Neronovim progonima.<br />
Kulminacija se dogodila u doba<br />
cara Dioklecijana. Dr. Mirja<br />
Jarak iz Zagreba govorila je o<br />
ranokršćanskim mučenicima<br />
Panonije, istaknuvši kako se<br />
istraživanje izvora o panonskim<br />
mučenicima dobrim dijelom<br />
zasniva na proučavanju<br />
tetrarhijskoga razdoblja u<br />
cjelini, na proučavanju<br />
političkih, pravnih, vjerskih i<br />
kulturno-umjetničkih prilika<br />
vremena. U izlaganju mr.<br />
Darije Damjanović (Đakovo-<br />
Rim) na temu "Autentične<br />
pasije sirmijsko-panonskih<br />
mučenika" čulo se kako su o<br />
mučenicima ranokršćanske<br />
sirmijske metropolije sačuvane<br />
brojne pasije i legende iz kojih<br />
se mogu saznati pojedinosti o<br />
životu i mučeništvu prvih<br />
kršćana na području današnje<br />
Đakovačke i Srijemske<br />
biskupije. Među pasijama<br />
mučenika sirmijske metropolije<br />
izdvajaju se tri koje se smatraju<br />
najautentičnijim pasijama<br />
mučenika današnje biskupije.<br />
To su pasije vrtlara Sinerota i<br />
biskupa Ireneja iz sirmijske te<br />
lektora Poliona iz cibalske<br />
kršćanske zajednice.<br />
Dr. Branka Migotti iz Zagreba<br />
predstavila je temu<br />
"Ranokršćanski nalazi u<br />
sjevernoj Hrvatskoj",<br />
razmotrivši ranokršćansku<br />
materijalnu građu iz sjeverne<br />
Hrvatske, smještene na prostoru
južnoga dijela rimske<br />
provincije Panonije.<br />
Obuhvaćeno je razdoblje od 4.<br />
do početka 7. stoljeća.<br />
Akademik Emilio Marin iz<br />
Splita izložio je referat na<br />
temu: "Solinska Crkva i njezini<br />
mučenici. Istraživanja i<br />
otkrića". Istraživanja<br />
salonitanskoga kršćanstva,<br />
mučenika, osobito onih iz<br />
Dioklecijanovih progona,<br />
kojima ove godine<br />
obilježavamo 1700. obljetnicu,<br />
obilježavaju hrvatsku<br />
arheologiju i hagiografiju od<br />
vremena don Frane Bulića,<br />
kojemu ove godine<br />
obilježavamo 70 godina od<br />
preminuća.<br />
"Early Christianity in Hungary"<br />
bila je tema referata dr.<br />
Dorottya Gaspara iz Mađarske.<br />
"Ranokršćanski nalazi u<br />
Banskoj Posavini" bila je tema<br />
prof. Borisa Graljuka iz<br />
Zagreba, koji je obradio<br />
kršćanski period na prostorima<br />
sjeverne Bosne u doba<br />
postojanja panonske Sirmijske<br />
metropolije i sufraganske<br />
Siscijske biskupije,<br />
uspoređujući povijesne<br />
interpretacije s rezultatima<br />
arheoloških istraživanja i<br />
topografskih indikacija. U<br />
koreferatu "Bestoenska<br />
biskupija u svjetlu novijih<br />
istraživanja" dr. Ante Škegre iz<br />
Zagreba istaknuto je da ako je<br />
suditi po rezultatima novijih<br />
istraživanja, kršćanstvo se na<br />
području središnje Bosne<br />
ukorijenilo i prije vladavine<br />
Konstantina Velikog (306-337).<br />
"Dioklecijanovo preganjanje<br />
kristjanov v Noriku" bio je<br />
naziv referata dr. Rajka Bratoža<br />
iz Ljubljane. Dr. Slavko<br />
Ciglenečki iz Ljubljane govorio<br />
je o ranokršćanskim nalazima u<br />
mediteranskom Noriku". U<br />
koreferatu o. Stanka Škunca iz<br />
Pule na temu "Ranokršćanski<br />
mučenici Istre" bilo je riječi o<br />
dostupnim podacima o<br />
v i j e s t i n e w s<br />
starokršćanskim mučenicima u<br />
hrvatskom dijelu Istre, bilo da<br />
su tu podnijeli mučeništvo, bilo<br />
da se tu čuvaju njihovi smrtni<br />
ostaci. Koreferirao je i Pierre<br />
Tchakhotine iz Italije na temu<br />
"Luoghi di devozione a Sant<br />
Anastasia di Sirmio (281-304)<br />
nel passato ed oggi in Europa<br />
occidentale e orientale".<br />
Isusovac dr. Jos Janssens iz<br />
Rima govorio je na temu<br />
"Riflessioni storiologiche sugli<br />
edifici di culto paleochristiani<br />
di Sirmio". Istaknuo je da u<br />
Sirmiju imamo snažno<br />
svjedočanstvo postojanja<br />
ranokršćanskih grobljanskih<br />
građevina. "Rastuća zajednica<br />
se povećavala s izlječenjima<br />
koja su se događala po<br />
zagovoru pojedinih sirmijskih<br />
mučenika". Ukazao je da<br />
religiozna žrtva unutar<br />
zajednice pokazuje pravo<br />
svjedočanstvo vjere.<br />
Koreferat je održao i dr.<br />
Zvonko Pažin na temu<br />
"Liturgijska slavlja sirmijskopanonskih<br />
mučenika", u kojem<br />
je govorio poastitom misalu<br />
Đakovačke i Srijemske<br />
biskupije u kojem se spominju<br />
sirmijski mučenici. Prikazao je<br />
razvoj misala i časoslova od<br />
1885. do 1995. te pojedine<br />
blagdane sirmijskih mučenika.<br />
Dr. Jovan Maksimović iz<br />
Novog Sada izložio je koreferat<br />
"Fruškogorski mučenici"("Ss.<br />
Quattuor coronati"). Istaknuo je<br />
kako već stoljećima pozornost<br />
povjesničara, arheologa i<br />
teologa zaokuplja neobična<br />
legenda o "Četiri mučenika<br />
ovjenčana slavom" ("SS<br />
Quattuor coronati"), u literaturi<br />
poznati kao "Fruškogorski<br />
mučenici". Postoje brojni<br />
rukopisi koji se čuvaju u<br />
Vatikanu, Parizu, Milanu,<br />
Veroni, Bernu i Muenchenu<br />
koji, uz osnovnu priču o<br />
njihovu životu i mučeničkoj<br />
smrti, sadrže i određene<br />
kontradiktorne podatke.<br />
"Molitvom, slikom i srcem u misijama"<br />
Šibenik, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Katoličkom domu biskupa<br />
Jeronima Milete u Šibeniku<br />
prigodnim programom<br />
"Molitvom, slikom i srcem u<br />
misijama", obilježen je u<br />
subotu 23. listopada Misijski<br />
dan. Program je predvodio fra<br />
Ante Vukušić, misijski<br />
animator Šibenske biskupije.<br />
Čitava Crkva je misionarska, to<br />
je njezina intimna narav, jer je<br />
izrasla iz misije Sina Božjega.<br />
Misijski zadatak mora Crkva<br />
kao cjelina stalno osjećati kao<br />
nešto hitno i neodloživo, i nitko<br />
u narodu Božjem ne može<br />
misliti da ga se taj zadatak ne<br />
tiče, istaknuo je fra Ante u<br />
molitveno-meditativnom dijelu<br />
Misijske večeri.<br />
U drugom dijelu programa<br />
vjernicima su prikazani video<br />
zapisi života u Africi, koje fra<br />
Ante Vukušić prikupio u tijeku<br />
svojih petnaestak godina života<br />
U svom izlaganju dr. Andrija<br />
Šuljak iz Đakova na temu<br />
"Sirmijsko-panonska Crkva<br />
između Nicejskog i<br />
Carigradskog koncila" govorio<br />
je o vremenu kada je Crkva<br />
napokon mogla slobodno<br />
djelovati tj. nakon Milanskoga<br />
edikta (313). Također govorio<br />
je i o arijanstvu koje se bilo<br />
ukorijenilo i u Đakovačkoj i<br />
Srijemskoj biskupiji, istaknuo<br />
je da su upravo rimski car i<br />
njegova vladavina bili jedan od<br />
utjecaja da se arijanstvo brzo<br />
proširilo. Dr. Ivica Raguž iz<br />
Đakova u referatu "Pitanje<br />
patničkoga Boga kao jedan od<br />
osnovnih razloga privlačnosti<br />
arijanizma u Crkvi IV.<br />
stoljeća", istaknuo je da je<br />
problematika arijanstva više<br />
soteriološkoga karaktera čiji je<br />
glavni razlog brzog širenja<br />
arijanstva upravo poimanju<br />
patničkoga Boga, jer upravo su<br />
ovi prostori bili zahvaćeni<br />
mnogobrojnim progonima. Dr.<br />
Drago Tukara iz Đakova<br />
nastojao je u svom koreferatu<br />
"Sirmij na tragu Fotina i<br />
Ambrozija" prikazati političko<br />
stanje u vremenu Fotina i<br />
Ambrozija. Maestro Ivan<br />
Andrić (Đakovo) koreferirao je<br />
na temu "Mitar Dragutinac<br />
hagiografski rad i pjesničko<br />
stvaralaštvo o sirmijskopanonskim<br />
mučenicima".<br />
Nastojao je prikazati samo<br />
stvaralaštvo Mitra Dragutinca i<br />
radove koje je napravio o<br />
sirmijskim mučenicima.<br />
Simpozij je završen svečanim<br />
prijemom u Biskupskom domu<br />
u Đakovu koji je za sve goste i<br />
predavače priredio biskup<br />
Srakić. U tijeku simpozija u<br />
predvorju Središnje biskupijske<br />
knjižnice i arhiva bio je izložen<br />
prigodni postav Muzeja<br />
Đakovštine na temu<br />
"Ranokršćanska Certissia".<br />
i rada u Africi.<br />
Tom prigodom istaknuta je i<br />
potreba osnivanja Misijskog<br />
vijeća Šibenske biskupije, što je<br />
podržao i šibenski biskup Ante<br />
Ivas koji je po završetku<br />
programa uputio prigodnu riječ.<br />
Biskup Ivas istaknuo je važnost<br />
misijskog poslanja u Crkvi i<br />
potrebu dodatne animacije<br />
vjernika u tom važnom djelu<br />
pastorala i crkvenog poslanja.<br />
Domovinske vijesti<br />
Misijski dan u<br />
Šibeniku<br />
www.ika.hr<br />
13
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Nema istine bez<br />
poštovanja ljudskoga<br />
života od njegova<br />
začeća do smrti i bez<br />
skrbi za nezaštićenu i<br />
siromašnu braću.<br />
Nema istine ako još<br />
uvijek umiru mnogi<br />
nevini ljudi, ako<br />
prevladava mentalitet<br />
nekontroliranog<br />
iskorištavanja<br />
prirodnih i ljudskih<br />
bogatstava, ako se<br />
ništa ne poduzima na<br />
pomirenju i<br />
opraštanju, upozorio<br />
je kardinal Bozanić<br />
U Slunju održan 13.<br />
sabor mladih katolika<br />
Gospićko-senjske<br />
biskupije<br />
14 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Papin dan u Zagrebu<br />
Zagreb, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
"Večeras se želimo zaustaviti<br />
pred tajnom papinske službe u<br />
Crkvi u svjetlu Božje Riječi i<br />
nauka Crkve", rekao je na<br />
početku propovijedi zagrebački<br />
nadbiskup kardinal Josip<br />
Bozanić u tijeku euharistije u<br />
zagrebačkoj katedrali kojom je<br />
23. listopada proslavljen Papin<br />
dan. Euharistijsko slavlje<br />
predvodio je nuncij u Republici<br />
Hrvatskoj nadbiskup Francisco<br />
Javier Lozano, a uz kardinala<br />
Bozanića koncelebrirali su<br />
vojni biskup Juraj Jezerinac,<br />
pomoćni zagrebački biskup<br />
Vlado Košić i ostali svećenici.<br />
"Pred očima imamo određenu<br />
osobu, dragi lik pape Ivana<br />
Pavla II. u prigodi 26.<br />
obljetnice njegova pontifikata",<br />
rekao je kardinal Bozanić te<br />
nastavio kako je papinstvo<br />
jedinstvena služba koju<br />
Gospodin povjerava vođi<br />
apostola da predvodi Crkvu u<br />
jedinstvu i ljubavi. Govoreći o<br />
brojnosti i smionosti pothvata<br />
vrhovnog poglavara Crkve<br />
proteklih godina, kardinal je<br />
izrazio zahvalnost za tri<br />
pastoralna pohoda Hrvatskoj u<br />
posljednjih deset godina: 1994.,<br />
1998. i 2003. godine, kao i<br />
zbog dva pohoda katolicima<br />
hrvatskog naroda u Bosni i<br />
Hercegovini: 1997. i 2003.<br />
godine. "Od Petrova<br />
nasljednika traži se pažljivo<br />
osluškivanje znakova<br />
vremena", rekao je kardinal<br />
Bozanić te nastavio kako je<br />
Sveti Otac osobno želio<br />
posvjedočiti Božju nazočnost u<br />
Crkvi i svijetu i ukazati na nju<br />
baš u ovom određenom<br />
povijesnom trenutku na ulasku<br />
u novo tisućljeće, premda je<br />
ovo možda trenutak<br />
zbunjenosti, jer se čovječanstvo<br />
našlo pod jarmom<br />
proturječnosti vlastitog<br />
djelovanja, nesposobno<br />
poštivati prava svakoga čovjeka<br />
i svih naroda. Pontifikat pape<br />
Ivana Pavla II. za samu Crkvu<br />
znači širom otvoriti vrata<br />
Kristu, kako bi ih širom<br />
otvorila istini o čovjeku,<br />
njegovoj nadi i spasenju, kako<br />
bi u svoj majčinski zagrljaj<br />
prihvatila svakog čovjeka, bez<br />
obzira na kulturu ili narodnost,<br />
društveni položaj ili životnu<br />
dob. Samo tražeći Istinu čovjek<br />
može do dna spoznati samoga<br />
sebe, suočiti se hrabro sa<br />
svojim nemirom, nesigurnošću<br />
i slabostima, ne uspoređujući se<br />
s prividnim, nesavršenim i<br />
površnim mjerilima koja<br />
društvo nameće. Istinski odnos<br />
sa životom može se ostvariti<br />
samo uzdižući pogled iznad<br />
osobnih želja. Te bi zahtjeve<br />
trebali prihvatiti i politički i<br />
gospodarski sustavi u izgradnji<br />
boljeg i solidarnijeg društva.<br />
Nema istine bez poštovanja<br />
ljudskoga života od njegova<br />
začeća do smrti. Nema istine<br />
bez skrbi za nezaštićenu i<br />
siromašnu braću. Nema istine<br />
ako još uvijek umiru mnogi<br />
nevini ljudi, ako prevladava<br />
mentalitet nekontroliranog<br />
iskorištavanja prirodnih i<br />
ljudskih bogatstava, ako se<br />
ništa ne poduzima na pomirenju<br />
i opraštanju, upozorio je<br />
kardinal Bozanić. Crkva mora<br />
proširiti prostor i otvoriti se što<br />
dubljem dijalogu sa svijetom,<br />
nastojeći otkriti pozitivne<br />
znakove istine te usred<br />
Mladi odgovorno o ljudskoj spolnosti<br />
Slunj, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Slunj je u subotu 23. listopada<br />
bio domaćin cjelodnevnom<br />
okupljanju oko stotinu mladih<br />
katolika Gospićko-senjske<br />
biskupije na njihovu 13. saboru.<br />
U prijepodnevnom radu Sabora<br />
mlade su uz domaćina<br />
slunjskog župnika i dekana<br />
mons. Milu Pecića, pozdravili<br />
biskupijski povjerenik za mlade<br />
mr. Tomislav Rogić te<br />
predsjednik sabora mladih prof.<br />
Hrvoje Magdić. Predavanje za<br />
mlade na temu "Duhovno i<br />
tjelesno sazrijevanje-put prema<br />
zreloj osobi" održao je župnik<br />
iz Oštarija kod Ogulina o.<br />
Miljenko Sušac. Tema koja je<br />
mladima vrlo aktualna izazvala<br />
je živu raspravu nakon koje su<br />
doneseni i zaključci. O.<br />
Miljenko predvodio je i misno<br />
slavlje u zajedništvu s više<br />
svećenika koji su s mladima iz<br />
svojih župa nazočili na saboru.<br />
U propovijedi je govorio o<br />
ljubavi Božjoj i našem odnosu<br />
prema Bogu kojeg treba stalno<br />
osluškivati i preispitivati.<br />
Nakon ručka u popodnevnom<br />
dijelu održan je i radni dio<br />
sabora. Predsjednik Magdić<br />
osvrnuo se na aktivnosti od<br />
posljednjega sabora u Rimu te<br />
boravka u Modravama kod<br />
Šibenika. Govoreno je o<br />
narednim aktivnostima, 14.<br />
povijesnih proturječnosti<br />
postati proročkim glasom; kako<br />
bi pronašla putove zajedništva s<br />
braćom i sestrama drugih<br />
Crkava da ujedinjeni slave<br />
Boga te zajedno s pripadnicima<br />
ostalih vjera grade svijet mira i<br />
bratskog zajedništva. Treba<br />
proširiti prostor kako bi shvatila<br />
da je upravo njoj, Crkvi, više<br />
nego ikomu, potrebno<br />
Gospodinovo milosrđe i da je<br />
uvijek iznova pozvana širom<br />
otvarati vrata Kristu,<br />
prikazujući mu mukotrpni put<br />
svojih vjernika, prepoznajući i<br />
grijehe svoje djece koja su se u<br />
tijeku povijesti udaljila od<br />
Duha Crkve i Evanđelja, rekao<br />
je kardinal. Zahvaljujući Bogu<br />
na pontifikatu Svetog Oca,<br />
kardinal Bozanić pozvao je<br />
vjernike da prihvate i ostvaruju<br />
programe i poticaje kojima nas<br />
je obdario proteklih godina.<br />
Širom otvorimo vrata svoga<br />
srca Kristovoj spasiteljskoj<br />
ljubavi, a u tom nastojanju<br />
molimo zagovor i pomoć<br />
Presvete Bogorodice kojoj se<br />
Sveti Otac potpuno predao u<br />
geslu Totus Tuus - Sav Tvoj, o<br />
Marijo, zaključio je kardinal<br />
Bozanić.<br />
Vjernicima se na kraju misnog<br />
slavlja prigodnim riječima<br />
obratio nuncij Lozano,<br />
istaknuvši uzajamnu<br />
povezanost u ljubavi između<br />
zagrebačke mjesne Crkve i<br />
Svetog Oca. U ime Apostolske<br />
nuncijature u Hrvatskoj, nuncij<br />
je izrazio zahvalnost i odaslao<br />
pozdrave svima koji su na taj<br />
dan proslavili 26. obljetnicu<br />
pontifikata pape Ivana Pavla II.<br />
saboru koji će vjerojatno biti u<br />
Gračacu kao i biskupijskom<br />
susretu mladih koji će se<br />
održati u Ogulinu ili Gospiću<br />
za koji je određeno i geslo:<br />
"Kruh života u tvojoj je ruci", a<br />
još predstoji himna i likovni<br />
logo. Najavljeni su humanitarni<br />
koncerti Laudantesa u Ogulinu<br />
i Fidesa u Zagrebu. Na kraju su<br />
mladi posjetili Rastoke te u<br />
predivnoj prirodi održali<br />
molitvu kao i više društvenih<br />
igara koje su pripremili mladi<br />
iz Ogulina. Sabor mladih<br />
završio je svoj rad u kasnim<br />
popodnevnim satima uz odličnu<br />
organizaciju domaćina, župe<br />
Presvetog Trojstva iz Slunja.
Rijeka: Znanstveni skup "Latinitet u Europi"<br />
Rijeka, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
"Latinitet u Europi s posebnim<br />
osvrtom na hrvatski latinitet<br />
nekad i danas" naziv je<br />
međunarodnog skupa koji je od<br />
20.do 23. listopada organizirala<br />
Matica hrvatska - ogranak u<br />
Rijeci, Riječka nadbiskupija i<br />
Sveučilište u Rijeci, a pod<br />
pokroviteljstvom Hrvatske<br />
akademije znanosti i<br />
umjetnosti.<br />
Skup je ponudio cjelovit<br />
presjek značenja latinskog<br />
jezika u izgradnji europske i<br />
hrvatske kulture, ali i mjesto<br />
koji on zauzima danas.<br />
Predsjednik Matice hrvatske -<br />
ogranka u Rijeci Darko<br />
Deković, pojasnio je<br />
organiziranje takvog skupa u<br />
gradu na Rječini. Rijeka je<br />
specifičan grad u kojem su<br />
najduže supostojala dva jezika:<br />
staroslavenski i latinski.<br />
Hrvatska je, naime, 1848.<br />
posljednja u Europi u svojoj<br />
upravi dokinula latinski jezik<br />
kao službeni i već time ima<br />
kulturno pravo na takav skup.<br />
Skup je svečano otvoren 20.<br />
listopada u katedrali Sv. Vida.<br />
Pjevanu misu na latinskom<br />
jeziku predvodio je riječki<br />
nadbiskup Ivan Devčić, a<br />
"Missu Solemnis" Ivana pl.<br />
Zajca izveo je Riječki<br />
oratorijski zbor pod ravnanjem<br />
mo. Dušana Prašelja. Kao<br />
solisti nastupili su: Olga Šober,<br />
Anđelka Rušin, Želimir<br />
v i j e s t i n e w s<br />
Puškarić i Bojan Šober.<br />
Organizatori skupa podijelili su<br />
sudionicima posebne knjižice u<br />
kojima je tiskana misa na<br />
latinskome, kako bi vjernici i<br />
na toj euharistiji mogli aktivno<br />
sudjelovati. Misa je prilagođena<br />
liturgijskim promjenama II.<br />
vatikanskog koncila, te se<br />
obred stare latinske mise<br />
izmijenio prema koncilskim<br />
uputama. U prigodnoj homiliji<br />
na latinskom jeziku nadbiskup<br />
Devčić se osvrnuo na važnost<br />
latinskog jezika za europsku<br />
znanost i kulturu koja se<br />
razvijala na temeljima grčkorimske<br />
civilizacije. Istaknuo je<br />
specifičnost sjeverojadranskog<br />
primorja u kojima su<br />
koegzistirali latinski i<br />
staroslavenski, jezici koji su<br />
obilježili hrvatsku povijest.<br />
Nakon mise skup je svečano<br />
započeo pozdravom mr.<br />
Dekovića, koji je istaknuo kako<br />
općeeuropski latinitet još nije<br />
bio predmet tako cjelovitog<br />
skupa koji će razmotriti<br />
značenje i utjecaj latinskog<br />
jezika s mnogih aspekata. U<br />
ime HAZU-a sudionike i goste<br />
pozdravio je tajnik razreda za<br />
filologiju dr. Petar Šimunović,<br />
a dr. Goran Kalogjera govorio<br />
je u ime Sveučilišta u Rijeci.<br />
Pozdrave su uputili i izaslanik<br />
ministra Dragana Primorca dr.<br />
Nevio Šetić te primorskogoranski<br />
župan Zlatko<br />
Komadina.<br />
Đakovo: Misijska izložba za misijsku nedjelju<br />
Đakovo, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Misijska skupina đakovačke<br />
župe Svih svetih priredila je u<br />
subotu 23. listopada, uoči<br />
Misijske nedjelje, u velikoj<br />
župnoj dvorani tematsku<br />
izložbu. Uz brojne župljane na<br />
otvorenju izložbe bili su<br />
đakovački i srijemski pomoćni<br />
biskup dr. Đuro Hranić,<br />
đakovački župnik Tomislav<br />
Ćorluka i kapelan Jopsip<br />
Vrančić, više đakovačkih<br />
svećenika i bogoslova, sestre<br />
sv. Križa iz Đakova, skupina<br />
Marijinih sestara iz Osijeka s<br />
vrhovnom poglavaricom s.<br />
Cecilijom Firić i ostali.<br />
Nakon zajedničke pjesme i<br />
pozdravne riječi s. Ignacije<br />
Ribinsks, govorio je i izložbu<br />
otvorio biskup Hranić. Istaknuo<br />
je: "Vašoj misijskoj skupini<br />
želim zahvaliti zato što ljubav<br />
prema misijama i kreativnost u<br />
podupiranju misija prenosite i<br />
na širu biskupijsku zajednicu.<br />
Uz zahvalu članovima misijske<br />
skupine, želim zahvaliti i<br />
podupirateljima te suradnicima<br />
- pojedinim đakovačkim<br />
privatnicima i osobama koje na<br />
osobit način misle na misije i<br />
povremeno preko misijske<br />
skupine daju svoje priloge za<br />
misije". Biskup je istaknuo i<br />
aktualnost Papine riječi<br />
izrečene protekle godine u<br />
Osijeku: "Bog na počecima<br />
trećeg tisućljeća sve vjernike, a<br />
na poseban način svjetovnjake,<br />
poziva na obnovljeni<br />
misionarski polet".<br />
Izložba je bogata raznolikim<br />
originalnim predmetima iz<br />
misijskih zemalja, koji se<br />
čuvaju za budući (biskupijski)<br />
misijski muzej, a predmeti koje<br />
je izrađuju članovi skupine ili<br />
su dobiveni od dobročinitelja,<br />
posjetiteljima su ponuđeni na<br />
prodaju. Tako priskrbljen novac<br />
svake se godine šalje u misije.<br />
Uz izložbu je redovito još jedna<br />
Predavanja su 21. i 22.<br />
listopada održana u kongresnoj<br />
dvorani Euroherza. Sudjelovalo<br />
je 28 predavača koji su obradili<br />
teme poput: Uloge i značenja<br />
latinskog jezika u političkom<br />
životu Hrvatske od 1790. do<br />
1847. godine, Hrvatski latinisti<br />
u knjižnici franjevačkog<br />
samostana na Trsatu, Hrvatski<br />
teološki i filozofski latinisti<br />
XX. st. Hadrijan Franjo Borak i<br />
Tomislav Janko Šagi-Bunić, pa<br />
do Latinskih izričaja u<br />
suvremenom iskazivanju<br />
molitvenih zaziva: Molitva za<br />
liječnika. Mr. Deković obradio<br />
je temu trojezičnog<br />
Diplomatariuma Augustinskog<br />
samostana u Rijeci, gdje je<br />
istaknuo višejezičnu kulturu<br />
hrvatskih glagoljaša koji su se u<br />
svojim spisima koristili ne<br />
samo latinskim i talijanskim,<br />
nego i glagoljskim pismom.<br />
Skup je svečano zaključen 23.<br />
listopada pjevanom misom na<br />
staroslavenskom jeziku Dušana<br />
Prašelja u izvođenju Riječkog<br />
oratorijskog zbora.<br />
Euharistijsko slavlje u crkvi<br />
Uznesenja Marijina predvodio<br />
je gospićko-senjski biskup Mile<br />
Bogović. Nakon misnog<br />
slavlja, za sudionike skupa<br />
organiziran je izlet "Putovima<br />
glagoljice po otoku Krku" pod<br />
stručnim vodstvom akademika<br />
Josipa Bratulića.<br />
"prateća akcija". Tako se u<br />
nedjelju nakon otvorenja<br />
izložbe priređuje nakon svake<br />
mise pred katedralom prodaja<br />
svježih domaćih kolača.<br />
Priprave ih, kao svoj dar<br />
misijama, mnoge župljanke.<br />
I od te, od župljana dobro<br />
prihvaćene akcije, utržak ide za<br />
misije. Tako je, primjerice,<br />
misijska skupina protekle<br />
godine prikupila i poslala u<br />
misije 48.000 kuna. Đakovačka<br />
misijska skupina redovito<br />
potpomaže misije u afričkoj<br />
državi Benin i to hrvatske<br />
misionarke, Marijine sestre iz<br />
Osijeka, koje su ondje niz<br />
godina uključene u misijski rad.<br />
Ovogodišnja izložba u povodu<br />
Misijske nedjelje je sedma u<br />
nizu. Osim za Misijsku<br />
nedjelju, skupina priređuje<br />
svake godine još tri izložbe: za<br />
Božić, za Dan života i za Uskrs.<br />
Domovinske vijesti<br />
Cjelovit presjek<br />
značenja latinskog<br />
jezika u izgradnji<br />
europske i hrvatske<br />
kulture i mjesto koji<br />
on zauzima danas<br />
Izložba, koju je<br />
otvorio biskup Hranić,<br />
bogata je raznolikim<br />
originalnim<br />
predmetima iz<br />
misijskih zemalja, koji<br />
se čuvaju za budući<br />
(biskupijski) misijski<br />
muzej - Prihod od<br />
prodaje izložaka koje<br />
izrađuju članovi<br />
skupine i domaćih<br />
kolača namijenjen<br />
misijama<br />
www.ika.hr<br />
15
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
U povodu 25.<br />
obljetnice proglašenja<br />
sv. Franje zaštitnikom<br />
ekologije i ekologa u<br />
Gradskom muzeju<br />
Požega otvorena je<br />
izložba poštanskih<br />
maraka u vlasništvu<br />
Hrvatske franjevačke<br />
provincije sv. Ćirila i<br />
Metoda<br />
Kao što je Dimitrije<br />
bio stup sirmijske<br />
Crkve, budite i vi<br />
nositelji nove<br />
evangelizacije našega<br />
vremena, poručio je<br />
biskup Srakić<br />
četvorici novih<br />
đakona<br />
Dati euharistiji<br />
mjesto, važnost i<br />
ulogu koja joj pripada<br />
u životu svakog<br />
pojedinog vjernika i<br />
svake vjerničke<br />
obitelji kao vrhunca i<br />
izvora svega<br />
potrebnoga za<br />
normalan i zdrav život<br />
16 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Požega: Izložba maraka "Sveti Franjo i ekologija"<br />
Požega, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
povodu 25. obljetnice<br />
proglašenja sv. Franje<br />
zaštitnikom ekologije i ekologa<br />
u Gradskom muzeju Požega<br />
otvorena je 20. listopada<br />
izložba poštanskih maraka "Sv.<br />
Franjo Asiški i ekologija" u<br />
vlasništvu Hrvatske franjevačke<br />
provincije sv. Ćirila i Metoda.<br />
Na izložbi koju su do sada<br />
imali prilike vidjeti samo<br />
Zagrepčani izloženo je više od<br />
1700 maraka s pet kontinenata<br />
s motivima sv. Franje,<br />
Đakonsko ređenje u Đakovu<br />
Đakovo, 24.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>/BTU) - Na misijsku<br />
nedjelju 24. listopada u<br />
đakovačkoj katedrali Sv. Petra<br />
biskup đakovački i srijemski<br />
Marin Srakić zaredio je<br />
četvoricu novih đakona:<br />
Tomislava Ćurića iz župe<br />
Uzvišenja sv. Križa (Osijek 6 -<br />
Retfala), Josipa Filipovića iz<br />
župe Mučeništva sv. Ivana<br />
Krstitelja (Županja 1), Bojana<br />
Slavičeka iz Cerića iz župe<br />
Duha Svetoga (Nuštar) i Borisa<br />
Vulića iz župe sv. Nikole<br />
Tavelića (Županja 2). Na<br />
početku propovijedi biskup je<br />
istaknuo: "Povijest svakog<br />
poziva je spjev ljubavi pisan s<br />
dvije ruke: s Božjom i s<br />
ljudskom. Vaša povijest, dragi<br />
kandidati za đakonat, uklapa se<br />
prirodnih ljepota, cvijeća,<br />
plodova i životinja te sadašnje<br />
hrvatske marke. Požežani čak<br />
deset godina nisu imali prilike<br />
vidjeti neku izložbu maraka,<br />
istaknula je ravnateljica Muzeja<br />
Dubravka Sokač-Štimac.<br />
Posljednja izložba maraka bila<br />
je čak davne 1977. godine.<br />
Zbirku maraka predstavio je<br />
autor izložbe o. Vatroslav<br />
Frkin. Istaknuo je kako je za<br />
zbirku maraka koja od oko<br />
200.000 primjeraka zaslužan<br />
pokojni franjevac o. Ćaslav<br />
u veliku i sveopću povijest<br />
spasenja, u gotovo<br />
dvijetisućljetnu povijest naše<br />
biskupije, u povijest ove velike<br />
1700. obljetnice mučeništva<br />
naših slavnih mučenika<br />
Panonije Srijemske".<br />
Opisujući narav đakonske<br />
službe, biskup je pozvao<br />
izabranike: "Dijelite s drugima<br />
teret, prihvatite teret drugih,<br />
predusretnite potrebe, pomozite<br />
im nositi križ, sudjelujte u<br />
radostima drugih i u patnjama<br />
braće i sestara, budite suputnici<br />
svakoga čovjeka, po uzoru na<br />
Isusa Krista. Isus je prolazio<br />
zemljom čineći dobro. Neka i<br />
vaš hod u svijetu bude hod<br />
ispunjavanja dobra prema<br />
onima koje budete susreli.<br />
Neka vas ne obeshrabri težak i<br />
Omišalj: Druga obiteljska škola Riječke metropolije<br />
Omišalj, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
"Obitelj i Euharistija" naziv je<br />
Druge obiteljske škole Riječke<br />
metropolije koja je od 22. do<br />
24. listopada održana u Hotelu<br />
Adriatik u Omišlju na otoku<br />
Krku. Cilj škole bio je<br />
poučavati, izgrađivati,<br />
podržavati i povezivati obitelji<br />
u njihovim nastojanjima,<br />
željama i htijenjima da rade na<br />
poboljšanju života i vjere sebe<br />
samih, društva i župe, ovaj puta<br />
s naglaskom na davanje<br />
euharistiji onog mjesta,<br />
važnosti i uloge koja joj<br />
pripada u životu svakog<br />
pojedinog vjernika i svake<br />
vjerničke obitelji kao vrhunca i<br />
izvora svega potrebnoga za<br />
normalan i zdrav život.<br />
Organizirane su različite<br />
kreativne radionice i<br />
predavanja stručnjaka mr. Ivana<br />
Milovčića, mr. Ivana Stošića,<br />
mons. Nikole Radića, mr. Daria<br />
Miletića te mons. Ivana<br />
Kordića na kojima se isticala<br />
važnost življenja euharistije u<br />
župnoj zajednici i obitelji.<br />
Govorilo se o nedjelji te je<br />
istaknuta uloga euharistije u<br />
očuvanju obiteljskih vrednota.<br />
Moderatori i voditelji radionica<br />
bili su Vedrana Blašković,<br />
Ivanka Došlin, Jasna Jerbić,<br />
Željka Frković, Milan Došlin,<br />
Lahorka Jurčić, Dario Miletić i<br />
Darko Sobol.<br />
Obraćajući se obiteljima na<br />
početku tisućljeća papa Ivan<br />
Pavao II. upozorio je kako je<br />
obiteljska molitva siguran put<br />
da muž i žena ostanu ujedinjeni<br />
na putu zajedničkog života<br />
živeći u skladu s Božjom<br />
voljom. Navezan na te riječi<br />
mr. Miletić održao je<br />
predavanje o življenju<br />
euharistije u obitelji, njenom<br />
Husnjak, koji se filatelijom<br />
bavio od 1935. pa sve do svoje<br />
smrti 1982. O. Željko Željeznar<br />
istaknuo je kako je ekologija<br />
sinonim za nešto lijepo, a<br />
upravo takva ljepota bila je na<br />
srcu i sv. Franji koji je želio da<br />
u prirodi vlada sklad. Po uzoru<br />
na sv. Franju koji je cijeli život<br />
nesebično pomagao svim živim<br />
bićima, ljudi bi danas, kako je<br />
istaknuto na izložbi, morali<br />
čuvati zemlju i prirodu kako bi<br />
u njezinoj ljepoti mogli uživati<br />
i budući naraštaji.<br />
odgovoran zadatak. Idite<br />
naprijed radosno. Krist<br />
Gospodin svojom svjetlom<br />
snagom neka vam dade<br />
sigurnost da je život darovan<br />
Kristu najljepši život što ga<br />
možete poželjeti živjeti".<br />
Kao što je Dimitrije bio stup<br />
sirmijske Crkve, budite i vi<br />
nositelji nove evangelizacije<br />
našega vremena, poručio je<br />
biskup Srakić novim đakonima.<br />
Uz biskupa, poglavare i<br />
profesore, na svečanom<br />
misnom slavlju sudjelovali su<br />
brojni župljani, rodbina i<br />
prijatelji novih đakona.<br />
Liturgijsko pjevanje predvodio<br />
je zbor bogoslova pod<br />
ravnanjem mo. Ivana Andrića,<br />
uz orguljsku pratnju mo. Vinka<br />
Sitarića.<br />
doživljaju kao slavlju, zahvali,<br />
odricanju i pomirenju. Istaknuo<br />
je kako brak i obitelj nisu<br />
istovjetne ustanove, premda su<br />
komplementarne i jedna na<br />
drugu upućene. Obitelj nastaje<br />
iz braka, a bračna zajednica je<br />
zajedništvo muškarca i žene.<br />
Pritom je upozorio kako je<br />
obitelj u opasnosti da se<br />
pretvori u formalno<br />
zajedništvo. Zato je nedjelja<br />
povlašten dan kada se mora<br />
nastojati probuditi obiteljsko<br />
zajedništvo. Jedan od uvjeta da<br />
se do njega dođe, ističe mr.<br />
Miletić, jest zajedničko<br />
slavljenje euharistije.<br />
U tijeku predavanja i radionica<br />
organizatori su osigurali<br />
čuvanje djece sudionika. Skup<br />
je završio u nedjelju 24.<br />
listopada zajedničkim misnim<br />
slavljem.
X. obljetnica dolaska služavki Maloga Isusa u Voćin<br />
Voćin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - Na<br />
Misijsku nedjelju 24. listopada<br />
sestre Služavke Maloga Isusa<br />
proslavile su desetu obljetnicu<br />
svoga dolaska u župu Voćin.<br />
Svečano misno slavlje u<br />
privremenoj župnoj crkvi<br />
Pohoda BDM u Voćinu<br />
predvodio je požeški biskup<br />
Antun Škvorčević uz<br />
koncelebraciju slatinskog<br />
dekana Vladimira Škrinjarića,<br />
domaćeg župnika Željka<br />
Strnaka, kancelara Ivice<br />
Žuljevića i župnika iz<br />
Podravske Moslavine Josipa<br />
Kresića. Na misi su sudjelovali<br />
predstavnici dobročinitelja iz<br />
Italije, sestre Klanjateljice Krvi<br />
Kristove iz Đulovca, Presvetog<br />
Srca Isusova iz Slatine, Školske<br />
sestre Franjevke iz Virovitice,<br />
Svetog Križa iz Nove Bukovice<br />
i brojni župljani i prijatelji<br />
Maloga Isusa. U ime<br />
provincijalne glavarice<br />
Služavki Maloga Isusa iz<br />
Sarajeva bila je nazočna<br />
provincijalna savjetnica s. Kata<br />
Zadro. Nazočni su bili i<br />
načelnik općine Voćin Viktor<br />
Andrejević, ravnatelj Centra za<br />
socijalnu skrb u Slatini Željko<br />
Perić, i ravnatelj OŠ Voćin<br />
Vlado Majhena.<br />
Župnik Strnak izrekao je<br />
dobrodošlicu biskupu<br />
Škvorčeviću i istaknuo kako su<br />
redovnice svoje služenje u župi<br />
Voćin i svetištu Gospe<br />
voćinske započele u ratnim<br />
godinama u jesen 1994., na<br />
poziv tadašnjeg župnika Davida<br />
Andreića, da bi uz domaće<br />
stanovništvo, koje je proživjelo<br />
strahote rata 1991. godine, u<br />
tijeku sljedećih deset godina<br />
svojim duhovnim i<br />
materijalnim radom pomagale i<br />
useljenicima s Kosova, koji su<br />
u velikom broju naselili<br />
područje župe Voćin.<br />
Potom je riječ pozdrava<br />
biskupu i okupljenima uputila<br />
v i j e s t i n e w s<br />
predstojnica sestara u Voćinu s.<br />
Marija Filipović, prisjetivši se<br />
početaka djelovanja sestara i<br />
karizme Oca utemeljitelja,<br />
sluge Božjega Josipa Stadlera.<br />
U uvodu je biskup Škvorčević<br />
istaknuo radost što služavke<br />
Maloga Isusa upravo na dan<br />
114. obljetnice svoga osnutka<br />
po vrhbosanskom nadbiskupu<br />
Josipu Stadleru slave desetu<br />
obljetnicu svoga djelovanja u<br />
Voćinu. Podsjetio je da je to po<br />
starom kalendaru bilo na<br />
spomendan sv. Rafaela<br />
Arkanđela, čije ime znači "Bog<br />
liječi" te je poželio da svaka<br />
redovnica bude anđeo koji<br />
pristupa siromašnom čovjeku<br />
da ga liječi onom ljubavlju<br />
kojom je progovorio Isus Krist<br />
na križu. Podsjetio je da se<br />
ujedno slavi i Misijska nedjelja<br />
kojom se cijela Crkva po svem<br />
svijetu spominje da je Isus<br />
Krist poslan od Oca biti blizu<br />
čovjeku, voljeti ga božanskom<br />
ljubavlju i njome liječiti. Dodao<br />
je da i služenje služavki<br />
Maloga Isusa u Voćinu u tijeku<br />
deset godina valja gledati kao<br />
sastavni dio Isusova poslanja,<br />
jer da nije bilo Isusove ljubavi<br />
ne bi ni one postojale i ne bi<br />
Isus imao po kome danas<br />
ostvarivati svoju ljubav prema<br />
malenima i siromašnima.<br />
Pozvao je sve na molitvu za<br />
Isusovo djelo koje se zove<br />
Crkva i za sve one koji svojom<br />
požrtvovnošću vrše Isusovo<br />
poslanje služenja čovjeku.<br />
Propovijed je biskup posvetio<br />
farizejskom stavu prema Bogu i<br />
čovjeku kao zatvorenosti u sebe<br />
samoga i nesposobnosti biti<br />
obogaćen drugim te o stavu<br />
carinika kao otvorenosti za<br />
Boga i čovjeka, ispunjenosti<br />
drugim. Podsjetio je da su svi<br />
krštenici obukli Isusa Krista te<br />
ispunjeni njegovim Duhom<br />
primili poslanje da milosno<br />
bogatstvo, koje je Isus poslan<br />
Biskupijsko hodočašće sv. Eufemiji<br />
Rovinj, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
povodu 1700. obljetnice<br />
mučeništva sv. Eufemije, čije<br />
se relikvije već 12 stoljeća<br />
časte u Rovinju, priređeno je u<br />
nedjelju 24. listopada<br />
hodočašće Porečko-pulske<br />
biskupije na svetičin grob u<br />
Rovinj. U hodočašću je<br />
sudjelovalo mnoštvo vjernika,<br />
predvođenih s tridesetak<br />
svećenika iz svih dekanata<br />
biskupije.<br />
Nakon pokorničkog slavlja i<br />
ispovijedi, koncelebrirano<br />
euharistijsko slavlje predvodio<br />
je mjesni biskup Ivan Milovan,<br />
a sve nazočne na početku je<br />
pozdravio rovinjski župnik<br />
preč. Milan Zgrablić.<br />
U propovijedi je biskup govorio<br />
o mučeništvu kao fenomenu<br />
koji prati život Crkve od<br />
početaka do današnjih dana.<br />
Parafrazirajući stih o<br />
od Oca donio svijetu, posreduju<br />
drugima svjedočanstvom<br />
života, naviještanjem radosne<br />
vijesti i žrtvom. Protumačio je<br />
da Crkva ima svoj temelj u<br />
Isusovu poslanju od Oca, kojeg<br />
je on povjerio svojim<br />
učenicima, da ga ona nastavlja<br />
do danas te da su misije u<br />
zemljama gdje još nije<br />
naviještano evanđelje<br />
očitovanje kako je cijela Crkva<br />
po svojoj naravi misionarska i<br />
da je svatko od vjernika pozvan<br />
pomagati misionare. Biskup je<br />
potom prikazao lik Josipa<br />
Stadlera, koji je četiri godine<br />
proboravio kao gimnazijalac u<br />
nekadašnjem Orfanotrofiju u<br />
Požegi, današnjoj zgradi<br />
sjedišta Požeške biskupije i tu,<br />
ražaren Isusovom ljubavlju,<br />
donio odluku da bude svećenik.<br />
Kao prvi sarajevski nadbiskup,<br />
sav zauzet za Isusovo djelo u<br />
službi čovjeka, utemeljit će<br />
Družbu služavki Maloga Isusa<br />
da služe siromašnima te tako<br />
svjedoče Isusovo spasenje.<br />
Istaknuo je znakovitost<br />
prisutnosti služavki Maloga<br />
Isusa u Požeškoj biskupiji,<br />
gledajući u njima svojevrstan<br />
nastavak ostvarivanja onoga što<br />
je njihov utemeljitelj u Požegi<br />
primio. Zahvalio je im je za<br />
služenje ljudima u ratom<br />
izranjenom Voćinu te im<br />
čestitao desetu obljetnicu<br />
djelovanja u toj župi.<br />
Nakon mise održana je u crkvi<br />
kratka predstava u kojoj su<br />
djeca i mladi prikazali<br />
desetogodišnje socijalno,<br />
karitativno i katehetsko<br />
djelovanje služavki Maloga<br />
Isusa u župi. Na domjenku za<br />
uzvanike u voćinskoj školi<br />
među ostalim pročitane su i<br />
čestitke vrhovne glavarice<br />
Družbe s. Sandre Midenjak te<br />
provincijalnih glavarica iz<br />
Sarajeva, Zagreba i Splita.<br />
pjesnicima, biskup je rekao da<br />
su kršćani koji dosljedno žive<br />
po vjeri - čuđenje u svijetu.<br />
Sadašnji trenutak života Crkve<br />
izazov je, ako ne za crveno<br />
mučeništvo krvi, onda svakako<br />
za bijelo mučeništvo ustrajnosti<br />
življenja po evanđelju, istaknuo<br />
je biskup Milovan.<br />
Pjevanje na misnom slavlju<br />
animirao je župni zbor iz<br />
Žminja.<br />
Domovinske vijesti<br />
Redovnice su svoje<br />
služenje u voćinskoj<br />
župi i svetištu<br />
započele u jesen<br />
1994., da bi uz<br />
domaće stanovništvo<br />
koje je proživjelo<br />
strahote rata 1991.<br />
sljedećih deset godina<br />
svojim duhovnim i<br />
materijalnim radom<br />
pomagale i<br />
useljenicima s<br />
Kosova, koji su u<br />
velikom broju naselili<br />
područje župe Voćin<br />
Sadašnji trenutak<br />
života Crkve izazov je<br />
za bijelo mučeništvo<br />
ustrajnosti življenja<br />
po evanđelju, istaknuo<br />
je biskup Milovan<br />
www.ika.hr<br />
17
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Misionari Krvi<br />
Kristove danas djeluju<br />
gotovo na svim<br />
kontinentima, a u BiH<br />
i Hrvatsku došli su<br />
početkom 80-ih<br />
godina. Zajednica<br />
Krvi Kristove djeluje<br />
po mnogim župama<br />
Hrvatske, BiH i SiCG<br />
Bračni vikendi u<br />
Hrvatskoj se priređuju<br />
od 1976. godine i do<br />
sada je kroz njih<br />
prošlo oko 5.000<br />
bračnih drugova<br />
Vlč. Šporčić je četvrti<br />
svećenik kojeg je mala<br />
župa Kuterevo dala u<br />
svojoj novijoj povijesti<br />
18 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Zagreb: 50. obljetnica proglašenja svetim Gašpara<br />
del Bufala<br />
Zagreb, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Jubilarna, 50. obljetnica<br />
proglašenja svetim Gašpara del<br />
Bufala, utemeljitelja Družbe<br />
misionara Krvi Kristove,<br />
proslavljena je na Misijsku<br />
nedjelju 24. listopada u<br />
zagrebačkoj katedrali. Svečano<br />
misno slavlje zajedno s<br />
misionarima Krvi Kristove koji<br />
djeluju u Hrvatskoj i brojnim<br />
svećenicima predvodio je<br />
zagrebački pomoćni biskup<br />
Josip Mrzljak.<br />
Podsjećajući na riječi Svetoga<br />
Oca da je nedjeljna euharistija<br />
neizostavni dio kršćanskoga<br />
života, biskup Mrzljak<br />
spomenuo je da je Papa<br />
protekle nedjelje proglasio i<br />
Godinu euharistije. Euharistija<br />
je najvažniji čin kršćana, no<br />
moramo priznati da je<br />
zanemarena, upozorio je biskup<br />
Mrzljak, prokomentiravši da<br />
kad osjećamo da smo mlaki<br />
kršćani, onda trebamo<br />
preispitati kakav je naš odnos<br />
prema euharistiji, a to je<br />
prepoznao sv. Gašpar i svi<br />
sveci koji su crpili snagu u<br />
euharistiji. Podsjetio je da je sv.<br />
Gašpar na posebni način kao<br />
misionar želio propovijedati o<br />
predragocjenoj Krvi Kristovoj,<br />
želio je prvo obnoviti svećenike<br />
da bi oni mogli obnavljati<br />
kršćane. Govoreći da su kršćani<br />
pozvani na svetost, biskup je<br />
prokomentirao da kad Sveti<br />
Otac proglašava blaženike i<br />
svece, od kojih su mnogi ljudi<br />
našega vremena, želi nam reći<br />
da svetost nije nešto<br />
nedostupno, nego da i mi<br />
možemo ići putem svetosti.<br />
Svatko od nas je pozvan biti<br />
misionar i svjedočiti vjeru u<br />
svagdanjem životu i u ovom<br />
našem vremenu, poručio je<br />
biskup Mrzljak okupljenim<br />
vjernicima, među kojima su bili<br />
brojni članovi pokreta<br />
Zajednica Krvi Kristove te<br />
kršćanskim pokreta i udruga.<br />
Misi je prethodilo svečano<br />
bdjenje isprepleteno glazbenim<br />
točkama, molitvom,<br />
svjedočanstvima te<br />
upoznavanjem s misijskom<br />
djelatnosti sv. Gašpara.<br />
Sveti Gašpar del Bufalo rođen<br />
je u Rimu 1786. godine. Kao<br />
svećenik odlikovao se<br />
Prvi bračni vikend u Požeškoj biskupiji<br />
Velika, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
organizaciji Zajednice bračni<br />
susreti, dehonijanca iz župe<br />
Požeške Sesvete o. Zvonka<br />
Šeremeta, bračnih parova<br />
Barbarić i Božić iz Pleternice te<br />
bračnog para Šnajder iz Požege<br />
u Velikoj je od 22. do 24.<br />
listopada održan bračni vikend<br />
na kojem se okupilo 9 parova iz<br />
Slavonije, Podravine i<br />
Međimurja. Premda se bračni<br />
vikendi u Hrvatskoj priređuju<br />
od 1976. i do sada je kroz njih<br />
prošlo oko 5.000 bračnih<br />
drugova, bračni vikend u<br />
Velikoj prvi je na tim<br />
prostorima i prvi u Požeškoj<br />
biskupiji. Voditelj je bio župnik<br />
u Koprivnici Krunoslav<br />
Pačalat. Bračni vikend zapravo<br />
je tečaj komunikacije u kojem<br />
se otkriva jedno posebno<br />
sredstvo - dijalog, koje<br />
pokušavamo uvesti u<br />
svakodnevni život da bismo što<br />
bolje i kvalitetnije komunicirali<br />
unutar bračnog života, ali i sa<br />
samim sobom kao i sa svojim<br />
bližnjima, istaknuo je vlč.<br />
Pačalat. Bračni parovi koji su<br />
prošli vikende postaju temelj<br />
pastorala obitelji, ali i temelj<br />
pastorala župe, veliki<br />
pomoćnici laici župniku.<br />
Naime, kako je istaknuo vlč.<br />
Pačalat, po "zdravom" bračnom<br />
paru u župni pastoral ulaze ne<br />
Gospić: Mlada misa Petra Šporčića<br />
Kuterevo, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U župi Gospe Karmelske u<br />
Kuterevu u Otočkom dekanatu<br />
mladu je misu 24. listopada<br />
slavio Petar Šporčić, župski<br />
vikar u župi sv. Križa u<br />
Ogulinu. Petar Šporčić prvi je<br />
mladomisnik zaređen u<br />
gospićkoj katedrali, a čak<br />
četvrti svećenik kojeg je mala<br />
župa Kuterevo dala u svojoj<br />
novijoj povijesti.<br />
Pred više stotina župljana i<br />
hodočasnika iz Gospića, Otočca<br />
i Ogulina misno slavlje je prvi<br />
put predvodio vlč. Petar<br />
Šporčić, u zajedništvu s<br />
petnaest svećenika te brojnih<br />
bogoslova. Nastupio je zbor<br />
mladih "Emanuel" iz Ogulina<br />
pod vodstvom Sanija<br />
Francetića, a propovijedao je<br />
bivši župnik Kutereva, a<br />
sadašnji Crikvenice, Ante<br />
apostolskom revnošću u službi<br />
klera i naroda, a posebnu ljubav<br />
iskazivao je bolesnicima i<br />
siromasima. Bratovštinu Krvi<br />
Kristove, danas pokret<br />
"Zajednica Krvi Kristove",<br />
utemeljio je zajedno s mons.<br />
Albertinijem 1808. godine.<br />
Zbog odanosti Papi u tijeku<br />
Napoleonove vlasti bio je<br />
proganjan, osuđivan i zatvaran.<br />
Družbu misionara Krvi<br />
Kristove utemeljio je 1815.<br />
godine. U tijeku 20 godina<br />
vodio je više od 300 pučkih<br />
misija i utemeljio velik broj<br />
misijskih kuća za duhovne<br />
vježbe i stalnu obnovu. Na<br />
njegov je poticaj sv. Marija De<br />
Mattias utemeljila Družbu<br />
klanjateljica Krvi Kristove.<br />
Umro je u Rimu 1837. godine.<br />
Blaženim je proglašen 1904., a<br />
svetim 1954. godine. Misionari<br />
Krvi Kristove danas djeluju<br />
gotovo na svim kontinentima, a<br />
u BiH i Hrvatsku došli su<br />
početkom 80-ih godina.<br />
Zajednica Krvi Kristove djeluje<br />
po mnogim župama Hrvatske,<br />
BiH i SiCG.<br />
samo oni nego i njihova djeca i<br />
mladi. Bračni parovi nakon<br />
prvog "originalnog" vikenda<br />
prolaze još sedam mostova u<br />
manjim skupinama, a zatim<br />
slijedi i "duboki vikend".<br />
Bračni vikendi koje mogu<br />
polaziti svi bračni drugovi bez<br />
obzira na vjeroispovijest i<br />
nacionalnost koji žele obogatiti<br />
svoju bračnu ljubav te je živjeti<br />
što kvalitetnije uskoro bi i u<br />
Velikoj mogli postati redoviti,<br />
jer su uvjeti koje pruža Dom sv.<br />
Augustina idealni za takve<br />
susrete. Prvi bračni vikend u<br />
Velikoj završio je misom u<br />
veličkoj župnoj crkvi.<br />
Aračić koji je zaželio<br />
mladomisniku Petru da, kao i<br />
sv. Petar, vodi povjereno mu<br />
stado i po cijenu vlastita života.<br />
Zahvalu mladomisniku prenio<br />
je predsjednik MO Kuterevo<br />
Slavko Rončević, a u ime<br />
svećenika generalni vikar<br />
Gospićko-senjske biskupije i<br />
mladomisnikov sumještanin<br />
mons. Tomislav Šporčić.
U Čakovcu predstavljena knjiga "Susret u Emausu"<br />
Čakovec, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U Katoličkom domu u<br />
Čakovcu, na već tradicionalnoj<br />
mjesečnoj nedjeljnoj tribini,<br />
predstavljena je 24. listopada<br />
knjiga "Susret u Emausu"<br />
povjesničarke i književnice<br />
prof. Nevenke Nekić, te je<br />
podsjećeno na čakovečki<br />
euharistijski kongres 1935.<br />
godine, jedno od najvećih<br />
hrvatskih vjerničkih okupljanja,<br />
koje je potaknuo tada<br />
nadbiskup koadjutor Alojzije<br />
Stepinac.<br />
Povijesni roman, kojeg je<br />
nedavno objavila Postulatura<br />
bl. Alojzija Stepinca, donosi<br />
usporedan prikaz života<br />
zagrebačkog nadbiskupa<br />
kardinala i mučenika Alojzija<br />
Stepinca i Bračanina Ive<br />
Brizića, koji su se susreli u<br />
Emausu 1937. za hrvatskog<br />
hodočašća u Svetu zemlju.<br />
Kako je istaknula sama autorica<br />
na predstavljanju u Čakovcu,<br />
upravo je stara fotografija<br />
Stepinčeva posjeta franjevačkoj<br />
gimnaziji u Emausu, kojom je<br />
prigodom tadašnji nadbiskup<br />
koadjutor između stotinjak<br />
dječaka položio ruku na glavu<br />
13-godišnjeg dječaka Ive, bila<br />
poticajom za nastanak djela<br />
koje se stvaralo čitavo jedno<br />
desetljeće prikupljanjem građe<br />
o Stepinčevu životu. Trajan<br />
dojam koji je susret s<br />
nadbiskupom Stepincem<br />
ostavio na dječaka Ivu čitava<br />
života, simboličan je prikaz<br />
ustrajnosti u vjeri svih onih<br />
naraštaja koje su zadesila ratna<br />
stradanja i zločini te bezbožna<br />
ideologija koja je odnijela<br />
mnoge hrvatske žrtve. Stoga je<br />
v i j e s t i n e w s<br />
i roman prikaz stanja hrvatskog<br />
narodnog i duhovnog bića u<br />
stoljeću obilježenom mračnim<br />
ideologijama, a kako je kazala i<br />
sama autorica, on je i njezin<br />
određeni revolt protiv<br />
europskih ideologija, koje je<br />
vrlo dobro prepoznavao i sam<br />
Stepinac. Istaknuvši da je riječ<br />
o knjizi o Bogu, slobodi i nadi,<br />
prof. Nekić rekla je kako se<br />
trudila da roman ne bude samo<br />
puka sentimentalna svetačka<br />
biografija. Roman pokazuje<br />
kolika je Stepinčeva žrtva, koji<br />
je ostao vjeran Katoličkoj crkvi<br />
i svom narodu, proživljavajući<br />
velike progone u očuvanju<br />
nacionalne pripadnosti i<br />
identiteta. Lik Ive Brizića<br />
simbol je obična čovjeka, jedne<br />
od mnogih žrtava, hrvatskih<br />
uznika i sudionika križnih<br />
putova. Prof. Nekić nastojala je<br />
ispisati stranice istine, premda<br />
se još uvijek potpuna istina ne<br />
može do kraja izreći. Unatoč<br />
svemu, ni danas još nije uputno<br />
pisati o Stepincu. Još je uvijek<br />
riječ o "personi non grata",<br />
osobi s mračnom sjenom u<br />
očima mnogih ljudi, rekla je<br />
autorica, dok je postulator<br />
kauze bl. Stepinca mons. dr.<br />
Juraj Batelja istaknuo kako je<br />
danas potrebno bez straha<br />
podastrijeti činjenice,<br />
dokumente i spise koji svjedoče<br />
o Stepinčevu životu, te na<br />
temelju njih stvarati povijest i<br />
preispitati čitavu hrvatsku<br />
prošlost.<br />
O tome koji su bili stvarni<br />
ciljevi Stepinčeva djelovanja,<br />
najbolje svjedoče pokrajinski<br />
euharistijski kongresi kojima je<br />
Dijamantna misa fra Karla Bošnjaka<br />
Hrvace, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
župnoj crkvi Svih svetih u<br />
Hrvacama u nedjelju 24.<br />
listopada dijamantnu misu<br />
svečano je proslavio fra Karlo<br />
Bošnjak, rodom iz župe<br />
Hrvace. U proslavi šezdesete<br />
obljetnice misništva, s<br />
dijamantnim je misnikom u<br />
euharistijskom slavlju<br />
sudjelovalo dvadesetak<br />
svećenika, među kojima je uz<br />
domaćeg župnika fra Franu<br />
Bilokapića, bio i provincijal<br />
zadarske provincije Sv.<br />
Jeronima dr. Bernardin Škunca,<br />
kojoj slavljenik pripada.<br />
U propovijedi je provincijal<br />
Škunca istaknuo kako je fra<br />
Karlo najveći dio svoga<br />
svećeničkog i redovničkog<br />
života proveo u najtežim<br />
godinama komunističke<br />
strahovlade, ali je uvijek, i kao<br />
čovjek, vjernik i redovnik, a<br />
nadasve svećenik, bio i ostao<br />
dosljedan svjedok vjere i<br />
Krista, zbog čega mu je život<br />
više puta bio u opasnosti.<br />
Svečano euharistijsko slavlje<br />
dijamantnog slavljenika<br />
uveličao je veliki mješoviti<br />
želio probuditi duhovnu, ali i<br />
nacionalnu svijest hrvatskog<br />
naroda. Jedan od najvećih<br />
kongresa održan je u kolovozu<br />
1935. godine u Čakovcu, na<br />
kojem se u trodnevnim<br />
slavljima okupilo gotovo<br />
70.000 vjernika iz čitave<br />
Hrvatske i inozemstva. Bilo je<br />
to velebno slavlje Boga i Duha<br />
uz izražavanje velikog<br />
poštovanja vjerničkog puka<br />
prema katoličkom svećenstvu,<br />
osobito nadbiskupu Stepincu,<br />
koji je shvatio važnost<br />
euharistijske obnove hrvatskog<br />
naroda te time pokazao svoju<br />
suvremenost, rekao je mons.<br />
Batelja, podsjetivši kako je<br />
upravo ovih dana papa Ivan<br />
Pavao II. otvorio Euharistijsku<br />
godinu naznačujući njezinu<br />
temeljnu važnost u životu<br />
vjernika. Na kraju<br />
predstavljanja autorica je<br />
pročitala nekoliko odlomaka iz<br />
romana, među njima i ulomak o<br />
spaljivanju srca pokojnog<br />
kardinala Stepinca.<br />
U programu predstavljanja<br />
nastupili su pjevački zbor i<br />
oktet sjemeništaraca<br />
Međubiskupijskog sjemeništa u<br />
Zagrebu, s obzirom da su sa<br />
svojim rektorom mons.<br />
Bateljom ranije istoga dana<br />
posjetili župu Remetinec u<br />
Varaždinskoj biskupiji. Nakon<br />
tribine Postulatura je darovala<br />
svim posjetiteljima veći broj<br />
primjeraka glasnika "Blaženi<br />
Alojzije Stepinac", koji u<br />
listopadnom broju donosi<br />
opširan prikaz upravo<br />
čakovečkog euharistijskog<br />
kongresa 1935. godine.<br />
zbor župe Hrvace pod<br />
ravnanjem Nevenke Jenjić te<br />
župnog orkestra "Božji<br />
pivčići", koji vodi župljanin<br />
Ante Mastelić. Nakon mise u<br />
velikoj župnoj dvorani župnik<br />
Frane priredio je za župljane i<br />
goste svečani domjenak.<br />
Zbog ratnog vihora, dijamantni<br />
misnik svoje mladomisinčko<br />
slavlje nije mogao proslaviti u<br />
rodnoj župi Hrvace, već u<br />
samostanu Male braće u<br />
Dubrovniku, 24. listopada<br />
1944. godine.<br />
Domovinske vijesti<br />
Na predstavljanju<br />
knjige prof. Nevenke<br />
Nekić, podsjećeno je<br />
na čakovečki<br />
euharistijski kongres<br />
1935., jedno od<br />
najvećih hrvatskih<br />
vjerničkih okupljanja,<br />
koje je potaknuo tada<br />
nadbiskup koadjutor<br />
Alojzije Stepinac<br />
Fra Karlo najveći je<br />
dio svoga svećeničkog<br />
i redovničkog života<br />
proveo u najtežim<br />
godinama<br />
komunističke<br />
strahovlade, ali je<br />
uvijek, i kao čovjek,<br />
vjernik i redovnik, a<br />
nadasve svećenik, bio<br />
i ostao dosljedan<br />
svjedok vjere i Krista,<br />
zbog čega mu je život<br />
više puta bio u<br />
opasnosti, istaknuo je<br />
provincijal Škunca<br />
www.ika.hr<br />
19
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Kardinal Bozanić<br />
predvodio zahvalno<br />
slavlje u prigodi<br />
velikog jubileja župe u<br />
karlovačkom naselju<br />
Švarča<br />
Gradnja crkve treba<br />
biti još jedan<br />
pokazatelj jačanja<br />
vjere na prostorima<br />
biskupije, istaknuo<br />
biskup Bogović<br />
20 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Karlovac: 200. obljetnica crkve Sv. Franje Ksaverskog<br />
Karlovac-Švarča, 24.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>) - U povodu 200.<br />
obljetnice izgradnje župne<br />
crkve Sv. Franje Ksaverskog u<br />
naselju Švarča u Karlovcu<br />
svečano euharistijsko slavlje<br />
predvodio je u nedjelju 24.<br />
listopada zagrebački nadbiskup<br />
kardinal Josip Bozanić.<br />
Suslavili su dekan karlovački i<br />
župnik švarački Ferdinand<br />
Vražić, zamjenik priora<br />
čenstohovskog svetišta pavlin<br />
o. Irenej Pompa, gosti i<br />
svećenici dekanata, uz<br />
sudjelovanje brojnih vjernika i<br />
nazočnost predstavnika<br />
županijskih i mjesnih vlasti.<br />
Kardinala su na početku<br />
pozdravili dekan Vražić i<br />
predstavnici župljana, posebno<br />
mladi.<br />
U propovijedi se kardinal<br />
Bozanić osvrnuo na značenje<br />
jubileja te se zapitao što nam<br />
govori 200. obljetnica crkve sv.<br />
Franje Ksaverskog. Crkva je<br />
znak vertikale u našem životu, i<br />
podsjeća svakog čovjeka da naš<br />
ljudski život ima i duhovnu<br />
dimenziju, jer je crkva mjesto<br />
gdje se čovjek na posebni način<br />
susreće s Bogom i dobiva<br />
milosti po svetim<br />
sakramentima. Crkva ujedno u<br />
našem vjerničkom životu, kao i<br />
u društvenom i kulturnom,<br />
predstavlja znak našeg<br />
identiteta. Jer kada i na<br />
drugačiji način razmišljamo o<br />
prošlosti i pitamo se zašto je<br />
netko rušio crkve, dolazimo do<br />
zaključka da nisu rušili samo<br />
zgradu, već i znak, kako bi na<br />
taj način onemogućili život,<br />
kazao je kardinal, dodajući<br />
kako molimo Gospodina da se<br />
to više nikada ne dogodi.<br />
Za vjernike, pak, crkva nije<br />
izvanjski znak, već je ona sveti<br />
dom gdje dolazimo tražiti<br />
duhovnu hranu, slušati Riječ<br />
Božju i primati sveta otajstva.<br />
Slušajući Riječ Božju želimo da<br />
nas ona promijeni kako bi<br />
Božjim očima mogli gledati<br />
stvarnost oko sebe, istaknuo je<br />
kardinal Bozanić. Osvrnuvši se<br />
na Evanđelje o farizeju i<br />
cariniku, ustvrdio je da nam<br />
Bog nije potreban samo da<br />
potvrdi ono što činimo, već da<br />
u iskrenosti srca stanemo pred<br />
njega, pogledamo svoju nutrinu<br />
te osjetimo da smo o njemu<br />
ovisni te da mu budemo<br />
zahvalni. Jer Bog nam daje<br />
život, talente, zdravlje - sve je<br />
njegov dar. I zato treba pred<br />
Boga stati u iskrenosti srca i<br />
poniznosti života, vjerujući u<br />
njegovu dobrotu i milosrdnu<br />
ljubav.<br />
Kardinal je posebno istaknuo<br />
kako danas u ovu zahvalu za<br />
veliku obljetnicu crkve Sv.<br />
Franje Ksaverskog stavljamo i<br />
molitve zahvale za 26.<br />
obljetnicu pontifikata Ivana<br />
Pavla II. Posebno zahvaljujemo<br />
za dar njegova života i blizinu i<br />
ljubav prema našem narodu<br />
koju je iskazao u tijeku rata,<br />
priznavanjem nezavisnosti naše<br />
zemlje, trima pohodima<br />
Hrvatskoj te dva pohoda Crkvi<br />
u Hrvata u Bosni i Hercegovini.<br />
Papa nas poziva da u središte<br />
naših razmišljanja ove godine<br />
stavimo euharistiju. Proglasio<br />
ju je Euharistijskom godinom<br />
kako bi nam to svima bio<br />
poticaj da osjetimo dar Crkve,<br />
jer je Krist u euharistiji trajno<br />
prisutan među nama i stoga<br />
rado dolazimo u crkvu i<br />
slavimo euharistiju, kazao je<br />
kardinal Bozanić.<br />
U povodu 200. obljetnice crkve<br />
Sv. Franje Ksaverskog na<br />
Švarči tiskana je i monografija,<br />
koja je predstavljena u četvrtak<br />
21. listopada u dvorani župne<br />
crkve. Tekstove za monografiju<br />
napisali su Berislav Mikšić,<br />
Vlado Mikšić, dr. Milan<br />
Kruhek, Ivan Milčić, Ivan<br />
Maraković i brigadir Dubravko<br />
Halovanić, uz uvodni tekst<br />
dekana Vražića. Sljedeće se<br />
godine slavi 50 godina od<br />
osnutka župe Švarča pa<br />
monografija najavljuje i taj<br />
veliki jubilej.<br />
Ogulin: Položen kamen temeljac za crkvu Bl. Stepinca<br />
Ogulin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Ogulinu je 24. listopada<br />
svečano položen kamen<br />
temeljac za crkvu Bl. Alojzija<br />
Stepinca u gradnji u istoimenoj<br />
mlađoj ogulinskoj župi.<br />
Svečanost polaganja i<br />
blagoslov gradnje predvodio je<br />
gospićko-senjski biskup Mile<br />
Bogović, u zajedništvu s<br />
provincijalom Provincije<br />
franjevaca trećoredaca<br />
glagoljaša fra Petrom<br />
Grubišićem, župnikom župe<br />
Ogulin II fra Marijanom<br />
Jelušićem, gvardijanom<br />
samostana trećoredaca Sv.<br />
Franje iz Ogulina fra Petrom<br />
Runjom, te brojnim<br />
redovnicima iz provincije i<br />
svećenicima Ogulinskog<br />
dekanata. Gradnja na temelju<br />
projekta Ivana Antolića<br />
započela je ovog ljeta, a radovi<br />
na crkvi, samostanu i<br />
pastoralnom centru koje izvodi<br />
karlovačka "AB gradnja" uz<br />
ogulinske kooperante već su<br />
poodmakli. Na svečanosti<br />
polaganja temeljnog kamena<br />
okupilo se više od stotinu<br />
vjernika i uzvanika na čelu s<br />
ogulinskim gradonačelnikom<br />
Nikolom Magdićem,<br />
dogradonačelnikom i saborskim<br />
zastupnikom Ivanom Vučićem,<br />
predsjednikom Gradskog vijeća<br />
Jurom Turkovićem te<br />
članovima Gradskog vijeća i<br />
predsjednicima mjesnih odbora<br />
grada Ogulina.<br />
Biskup Bogović u toj se prigodi<br />
osvrnuo na povijest Crkve u<br />
Lici, gdje su nekada bila četiri<br />
biskupijska središta i<br />
dvadesetak samostana s<br />
pavlinima, benediktincima,<br />
dominikancima i franjevcima.<br />
Prodorom Turaka u Liku<br />
redovnici odlaze u Primorje i<br />
Dalmaciju, a povratak slijedi<br />
tek 1937. godine kada u Ogulin<br />
dolaze franjevci trećoreci<br />
glagoljaši. "Srećom i biskupija<br />
se 2000. godine vraća u Liku, a<br />
gradnja crkve Bl. Alojzija<br />
Stepinca treba biti još jedan<br />
pokazatelj jačanja vjere na<br />
ovim prostorima", ustvrdio je<br />
biskup Bogović, koji je zajedno<br />
s provincijalom Grubišićem i<br />
župnikom Jelušićem na kraju<br />
potpisao povelju čiji je<br />
primjerak stavljen u temeljni<br />
kamen, ugrađen zatim u zid<br />
nove crkve. Provincijal<br />
Grubišić također je izrazio<br />
zahvalnost zbog ojačane<br />
mogućnosti djelovanja te<br />
pomoći vjerničkom puku u<br />
najmlađoj hrvatskoj biskupiji.<br />
"Na prostoru oko nove crkve<br />
simbolički se dodiruju<br />
primorska i kontinentalna<br />
Hrvatska na dobrobiti puka, a<br />
uz nebeski zagovor bl. Alojzija<br />
Stepinca", kazao je o. Grubišić.<br />
Nakon završetka slavlja održan<br />
je agape vjernika, svećenika,<br />
redovnika i redovnica.
Zlobin: Zahvalnica za dovršene radove na obnovi<br />
zvonika<br />
Zlobin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
crkvi Sv. Ivana Krstitelja u<br />
Zlobinu u nedjelju 24. listopada<br />
riječki nadbiskup Ivan Devčić<br />
predvodio je misu zahvalnicu<br />
za uspješno dovršene radove na<br />
obnovi zvonika župne crkve.<br />
Koncelebrirali su bakarski<br />
dekan Petar Belanić, župnik<br />
Zlobina Franc Šiško i<br />
nadbiskupov tajnik Piotr<br />
Modrzejewski.<br />
Radove na obnovi zvonika<br />
pokrenulo je Župno pastoralno<br />
vijeće, koje ih je također<br />
planiralo, organiziralo i<br />
pobrinulo se za potrebna<br />
novčana sredstva. Novac za<br />
obnovu pročelja, prekrivanje<br />
tornja bakrenim limom,<br />
postavljanje novih ulaznih vrata<br />
v i j e s t i n e w s<br />
i prozora na zvoniku započeli<br />
su sami prikupljati u svom<br />
mjestu svaki mjesec, jednom<br />
trećinom u novčanoj potpori<br />
sudjelovala je Riječka<br />
nadbiskupija, a jednom<br />
trećinom Grad Bakar. Novčano,<br />
radom ili građom pomogli su<br />
brojni donatori. Gotovo 100%<br />
obitelji Zlobina odazvalo se<br />
akciji prikupljanja novačnih<br />
sredstava za obnovu njihove<br />
crkve, a župa Zlobin primjer je<br />
aktivnosti Župnog pastoralnog<br />
vijeća, kao i suradnje sa<br />
župljanima i župnikom. Radovi<br />
na obnovi tornja započeli su 14.<br />
srpnja, a završeni su početkom<br />
rujna. Članovi ŽPV, mladi i<br />
mještani pomogli su akciju i<br />
svojim radom.<br />
Izložba u povodu završetka desetogodišnje obnove<br />
župne crkve u Prelogu<br />
Prelog, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
povodu završetka višegodišnje<br />
zahtjevne obnove župne crkve<br />
Sv. Jakoba u Prelogu, u<br />
gradskoj kavani "Lovac" u<br />
Prelogu otvorena je 22.<br />
listopada izložba fotografija<br />
koje prikazuju njezinu obnovu.<br />
Stotinjak izloženih fotografija<br />
rad su Marija i Stjepana<br />
Naranđe iz foto-studija<br />
"Vipro", a izložena je i prateća<br />
dokumentacija restauracije, kao<br />
i nekoliko slika s motivima<br />
preloške crkve, rad članova<br />
Likovnog udruženja donjeg<br />
Međimurja.<br />
Više od stotinu okupljenih<br />
Preložana na izložbi je<br />
pozdravio domaći župnik i<br />
dekan Donjomeđimurskog<br />
dekanata preč. Antun Hoblaj,<br />
koji je istaknuo kako izloženi<br />
radovi žele zorno podsjetiti na<br />
obnovu crkve koja je trajala<br />
čitavo jedno desetljeće. "U<br />
današnjem svijetu koji pomalo<br />
gubi povezanost s prošlošću i<br />
duhovnošću, smatramo<br />
potrebnim ukazati kako su u<br />
ovom kraju duhovne vrednote<br />
oduvijek bile u temeljima svega<br />
stvaralaštva. Ovom izložbom<br />
želimo prikazati ono što su<br />
ovdašnji ljudi stvarali vođeni<br />
Duhom, njihov osjećaj za<br />
duhovno i sveto, koji je<br />
potrebno sačuvati za budućnost<br />
i nove naraštaje", rekao je<br />
župnik Hoblaj, dodavši da su<br />
župljani višestoljetne preloške<br />
župe izdvajali znatna<br />
materijalna sredstva kako bi se<br />
izgradila velika crkva, za koju<br />
su angažirani poznati talijanski<br />
i austrijski graditelji i<br />
umjetnici.<br />
"Zahvaljujući nedavnoj obnovi<br />
sačuvan je simbol preloškog<br />
duhovnog identiteta. Neka nam<br />
ova crkva i dalje bude<br />
prepoznatljiv znak našeg duha,<br />
ovog grada i svih njegovih<br />
vjernika. Hvala svima koji su<br />
pridonijeli obnovi crkve i hvala<br />
dragome Bogu za to", istaknuo<br />
je župnik, podsjetivši kako se<br />
ove godine obilježava 740.<br />
obljetnica prvog pisanog<br />
spomena mjesta Preloga, 245.<br />
obljetnica početka gradnje<br />
današnje crkve i 240. obljetnica<br />
njezine posvete, kao i deseta<br />
obljetnica od početka njezine<br />
iscrpne unutarnje i vanjske<br />
obnove.<br />
Potom je izložbu otvorio mr.<br />
Darwin Butković, spec.<br />
konzervator-restaurator i<br />
akademski slikar iz Varaždina,<br />
vlasnik tvrtke koja je provela<br />
opsežno istraživanje crkve te<br />
restaurirala barokne oltare i<br />
obnovila freske na svodu i<br />
zidovima crkve. Osvrnuvši se<br />
na samu izgradnju crkve,<br />
Butković je kazao kako<br />
Na misnom slavlju okupilo se<br />
mnoštvo vjernika, a nadbiskup<br />
Devčić u propovijedi je govorio<br />
o značenju crkve u mjestu ne<br />
samo kao građevine i kulturnog<br />
spomenika, nego kao mjesta<br />
gdje se slavi Euharistija, što je<br />
njezino najveće značenje, jer je<br />
Euharistija izvor svega života i<br />
djelovanja Crkve, a kako je to<br />
bila i misijska nedjelja, pozvao<br />
je vjernike da svoju vjeru<br />
svjedoče, da o njoj govore, jer<br />
su po sakramentu krštenja svi<br />
vjernici na to pozvani.<br />
Nakon misnog slavlja u Domu<br />
kulture svim donatorima i<br />
zaslužnim mještanima<br />
podijeljene su prigodne<br />
zahvalnice i organiziran ručak.<br />
preloška crkva, što nije često,<br />
ima svoju osobnost arhitekture,<br />
i to prvenstveno zahvaljujući<br />
znamenitim graditeljima i<br />
umjetnicima. Još je prije<br />
stotinjak godina zapisano kako<br />
se crkva u Prelogu ubraja među<br />
10 crkava u tadašnjoj<br />
Zagrebačkoj nadbiskupiji koje<br />
se mogu podičiti tako<br />
raskošnom unutrašnjošću.<br />
Spominjući se više desetaka<br />
župnika koji su službovali u<br />
Prelogu, posebno je istaknuo<br />
župnika koji ju je izgradio u 18.<br />
stoljeću te župnika koji ju je<br />
dao oslikati u 19. stoljeću, te<br />
nadasve današnjeg župnika koji<br />
je prepoznao da joj treba<br />
povratiti nekadašnji sjaj.<br />
U programu otvorenja izložbe<br />
sudjelovao je i ženski pjevački<br />
zbor Udruge umirovljenika<br />
Prelog te pjesnikinja Anka<br />
Balent, a zatim su svi<br />
posjetitelji razgledali izloške<br />
koji predstavljaju radove na<br />
obnovi unutrašnjosti, te na<br />
obnovi zvonika, krovišta i<br />
pročelja. Otvorenjem te izložbe<br />
započeo je višednevni duhovni<br />
program proslave više<br />
obljetnica i završetka<br />
materijalne obnove crkve, koji<br />
se nastavio misom na Misijsku<br />
nedjelju, u tijeku koje je pjevao<br />
zbor varaždinske katedrale<br />
"Chorus angelicus".<br />
Domovinske vijesti<br />
Gotovo 100% obitelji<br />
Zlobina odazvalo se<br />
akciji prikupljanja<br />
novačnih sredstava za<br />
obnovu svoje crkve, a<br />
župa Zlobin uzor je<br />
aktivnosti Župnog<br />
pastoralnog vijeća<br />
Ove se godine<br />
obilježava 740.<br />
obljetnica prvog<br />
pisanog spomena<br />
mjesta Preloga, 245.<br />
obljetnica početka<br />
gradnje današnje<br />
crkve i 240. obljetnica<br />
njezine posvete, kao i<br />
deseta obljetnica od<br />
početka njezine<br />
iscrpne unutarnje i<br />
vanjske obnove<br />
www.ika.hr<br />
21
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Odigrana i<br />
prijateljska utakmica<br />
selekcije krizmanika i<br />
momčadi Kaznenopopravnog<br />
doma<br />
"Turopolje"<br />
Misnim slavljem koje<br />
je predvodio<br />
nadbiskup Devčić<br />
obilježena 70.<br />
obljetnica blagoslova<br />
župne crkve i<br />
proglašenja svetim<br />
don Bosca<br />
Izložba u osječkoj<br />
Evanđeoskoj crkvi<br />
otvorena<br />
predstavljanjem<br />
najnovijih<br />
vjeronaučnih<br />
udžbenika i pratećih<br />
priručnika u izdanju<br />
"Društva prijatelja<br />
Biblije" iz Zagreba,<br />
namijenjenih<br />
osnovnoškolcima<br />
22 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Zagreb: Započela malonogometna liga za krizmanike<br />
Zagreb, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Momčad Sveta Mati Slobode sa<br />
6 bodova nalazi se na prvom<br />
mjestu prve sezone Katoličke<br />
malonogometne lige za<br />
krizmanike koja je utakmice<br />
dvokola odigrala u nedjelju 24.<br />
listopada na terenima<br />
srednjoškolskog centra u Utrini.<br />
Završetak kola upriličio je i<br />
prvi susret Selekcije<br />
krizmanika koji su pod<br />
vodstvom trenera Roberta<br />
Čauša odigrali prijateljsku<br />
utakmicu protiv momčadi<br />
Kazneno-popravnog doma<br />
"Turopolje". Nakon 40 minuta<br />
utakmice Selekcija krizmanika<br />
pobijedila je rezultatom od 8:7.<br />
Ovim smo susretom nastavili<br />
svoju težnju da kontinurano<br />
surađujemo s dečkima,<br />
donoseći im nadu i radost koju<br />
tako trebaju u životu. Nadamo<br />
se da takvim susretima<br />
uklanjamo mnoge predrasude i<br />
uspostavaljamo povjerenje za<br />
kojim naše društvo vapi, izjavio<br />
Rijeka: Slavlje u župi Marije Pomoćnice<br />
Rijeka, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Salezijanci i župljani župe<br />
Marije Pomoćnice u Rijeci<br />
proslavili su 24. listopada 70.<br />
obljetnicu blagoslova crkve i<br />
proglašenja don Bosca svetim.<br />
Svečano misno slavlje s<br />
ophodom predvodio je riječki<br />
nadbiskup Ivan Devčić uz<br />
koncelebraciju svećenika grada.<br />
U propovijedi se nadbiskup<br />
osvrnuo na značenje euharistije<br />
u životu vjernika. Govoreći o<br />
njoj kao cilju i ishodištu<br />
sveukupnog kršćanskog života,<br />
istaknuo je: "Tko jednom<br />
doživi susret s uskrslim<br />
Kristom u euharistiji, ne može<br />
ne žudjeti za uvijek novim<br />
susretima. Zbog toga ga<br />
euharistijsko iskustvo ne samo<br />
pokreće da ga prenosi drugima,<br />
nego i da ga uvijek obnavlja za<br />
sebe". Nadbiskup je<br />
napomenuo kako nedostatak<br />
želje i potrebe za naviještanjem<br />
Krista drugima znači da Ga ni<br />
sami nismo susreli. S tim u vezi<br />
osvrnuo se na misije i njihov<br />
značaj, kazavši kako moramo<br />
biti spremni žrtvovati se za<br />
Crkvene misije, "jer ako smo<br />
imuni na njih, nije nas<br />
dotaknula Kristova ljubav".<br />
"Odlazak na misu nedjeljom<br />
mora nam biti obveza u srcu.<br />
Naš odnos prema vjeri, tj.<br />
živost ili mlakost pojedinca,<br />
odnosno crkvene zajednice,<br />
najbolje se očituje upravo u<br />
odnosu prema euharistiji",<br />
upozorio je nadbiskup Devčić.<br />
Govoreći o crkvi Marije<br />
Pomoćnice, napomenuo je kako<br />
ona nije samo mjesto<br />
okupljanja, već ima i povijesni<br />
značaj za Rijeku s obzirom da<br />
je izgrađena u burnom<br />
vremenu. Nadbiskup je ujedno<br />
istaknuo i značaj salezijanske<br />
zajednice u Rijeci, ali i<br />
Domovini. "Ono što s<br />
vjerničkog motrišta svaku<br />
crkvu čini posebnom i<br />
izuzetnom u odnosu na svaku<br />
drugu građevinu jest oltar.<br />
Osijek: Otvorena velika izložba kršćanskih knjiga<br />
Osijek, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Velika izložba kršćanskih<br />
knjiga u osječkoj Evanđeoskoj<br />
crkvi "Radosne vijesti"<br />
otvorena je 25. listopada<br />
predstavljanjem najnovijih<br />
vjeronaučnih udžbenika i<br />
pratećih priručnika u izdanju<br />
"Društva prijatelja Biblije" iz<br />
Zagreba, namijenjenih<br />
osnovnoškolcima. Nove knjige<br />
predstavile su glavna urednica<br />
Janet Berković i djelatnica u<br />
"Društvu prijatelja Biblije"<br />
Anica Kerep, a zaokružuju<br />
teoretska znanja i 12-godišnju<br />
praksu u radu s djecom i<br />
mladeži. Izložba se može<br />
pogledati do 29. listopada od 11<br />
do 18 sati. S tim što se oni,<br />
kojima ne odgovara to vrijeme,<br />
mogu za povoljniji termin<br />
dogovoriti na telefone<br />
Evanđeoskoga teološkoga<br />
fakulteta 031/502-130 (izravni)<br />
ili 031/502-466 lokali 101 ili<br />
117, napominje mr. Ela Balog u<br />
ime organizatora. Na izložbi<br />
sudjeluju 22 hrvatske kršćanske<br />
izdavačke kuće, s tim što je<br />
"Verbumu" to prvo<br />
pojavljivanje, a štandovi i<br />
police opremljeni su s dvije<br />
tisuće knjiga na različitim<br />
jezicima. Najstarija među njima<br />
je Biblija na latinskom, tiskana<br />
1749., a stigla je iz kućne<br />
biblioteke obitelji Kuzmič.<br />
Osim knjiga hrvatskih<br />
kršćanskih izdavača, može se u<br />
slici i riječi vidjeti kako je<br />
tekao povijesni razvoj "knjige<br />
nad knjigama", a postavljeni su<br />
i portreti najvećih svjetskih<br />
je za <strong>IKA</strong>-u selektor<br />
krizmanika Robert Čauš.<br />
Momčad KPD-a sačinjavalo je<br />
osmero štićenika u pratnji prof.<br />
tjelesne kulture Gorana Brkića,<br />
a na taj način osmišljeno<br />
provode socijalizaciju.<br />
Krizmanička liga sastoji se od<br />
18 prijavljenih ekipa. Ekipe<br />
igraju po pravilima Katoličke<br />
malonogometne lige čije su<br />
osnovne karakteristike<br />
zabranjeno psovanje i fair-play<br />
igra.<br />
Crkva svakodnevno poziva<br />
vjernike na sudjelovanje u<br />
euharistijskom slavlju, pa je<br />
tako i ova tijekom sedamdeset<br />
godina bila mjesto kamo se<br />
ljude pozivalo i odakle ih je<br />
Krist slao u svijet da svjedoče<br />
za njega. Crkvena su ih zvona<br />
svake nedjelje i blagdana<br />
pozivala na euharistijsko<br />
slavlje, da bi potom oni sami<br />
postali "zvona" tj. glasnici<br />
Krista", kazao je riječki<br />
nadbiskup. Zaključujući<br />
propovijed, nadbiskup Devčić<br />
je istaknuo značaj koji je<br />
euharistiji dao i II. vatikanski<br />
sabor, a to je "izvor i vrhunac<br />
cijelog kršćanskog života",<br />
dodavši zatim kako je ona<br />
ujedno izvor te vrhunac<br />
cjelokupne evangelizacije.<br />
Svečanom misnom slavlju u<br />
prepunoj župnoj crkvi<br />
prethodila je trodnevnica i<br />
koncert koji je 23. listopada<br />
održao mješoviti zbor župe<br />
Marije Pomoćnice.<br />
reformatora. Ta kulturna<br />
manifestacija osječkoga<br />
Evanđeoskoga teološkoga<br />
fakulteta i Evanđeoske crkve<br />
već ima petogodišnju tradiciju,<br />
a uvijek se događa u mjesecu<br />
knjige i tjednu što prethodi<br />
Danu reformacije (31.<br />
listopada). Priredivši i dječji<br />
kutić organizatori su se<br />
pobrinuli da se ondje i najmlađi<br />
dobro osjećaju. To je u neku<br />
ruku i poziv i drugoj djeci,<br />
njihovim roditeljima,<br />
odgojiteljima, učiteljima, jer u<br />
planu su i radionice u kojima će<br />
se uz sudjelovanje mališana iz<br />
dječjega vrtića Kršćanske<br />
adventističke crkve "Dugine<br />
boje" čitati priče i crtati, pa su<br />
djevojčice i dječaci iz drugih<br />
škola i vrtića dobrodošli.
60. obljetnica stradanja dubrovačkih vjernika i<br />
svećenika na otoku Daksi<br />
Dubrovnik, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />
- U Dubrovniku se 25. listopada<br />
obilježila 60. obljetnica<br />
stradanja dubrovačkih vjernika<br />
i svećenika na otoku Daksi.<br />
Rodbina i prijatelji okupili su<br />
se u prijepodnevnim satima na<br />
otočiću pokraj Dubrovnika,<br />
gdje je dubrovački biskup<br />
Želimir Puljić predvodio<br />
molitvu za sve koji su na tom<br />
mjestu pogubljeni. Okupljene<br />
vjernike podsjetio je da se<br />
nalaze na povijesnom mjestu<br />
gdje je prije 60 godina ubijeno<br />
pedeset i dvoje ljudi različitih<br />
zvanja i godišta: novinara,<br />
trgovaca, svećenika, redovnika,<br />
strojara, profesora, oficira,<br />
odvjetnika, podvornika,<br />
činovnika, tapetara, vozača,<br />
ljekarnika, ratara, listonoša,<br />
studenata, vjeroučitelja,<br />
umirovljenika, kapetana.<br />
Spomenuo je i podatak da su<br />
kroničari nedavno podsjetili<br />
kako je, prema nekim<br />
procjenama, od Isusova raspeća<br />
na križu do 2000. godine zbog<br />
vjere ubijeno sedamdesetak<br />
milijuna kršćana, a samo u<br />
proteklom, 20. stoljeću oko 45<br />
milijuna; gotovo dvije trećine<br />
mučenika cijele povijesti<br />
Crkve. "Dvadeseto stoljeće, bez<br />
obzira na napredak znanosti i<br />
druge pozitivne stvari, ostat će<br />
upisano u kronikama povijesti<br />
kao mračno stoljeće dugih<br />
sjena, užasnog nasilja i pokolja.<br />
Ovi dramatični podaci govore<br />
kako je Crkva našeg vremena<br />
Crkva mučenika", rekao je.<br />
Biskup Puljić podsjetio je<br />
nadalje kako su za kršćane sva<br />
mjesta gdje su se događala<br />
mučenička svjedočenja za<br />
Krista ili gdje su smješteni<br />
zemni ostaci - sveta mjesta.<br />
Ustvrdio je kako je na području<br />
Dubrovačke biskupije mnogo<br />
takvih mjesta među kojima je<br />
otok Daksa postao "paradigma<br />
Dani reformacije 2004.<br />
Zagreb, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) –<br />
Na konferenciji za novinare 25.<br />
listopada u hotelu Dubrovnik u<br />
Zagrebu predstavljena je<br />
manifestacija "Dani reformacije<br />
2004." koja se održava od 26.<br />
do 30. listopada u Zagrebu s<br />
ciljem upoznavanja reformacije<br />
i njenog utjecaja na život<br />
cjelokupnog društva.<br />
Na početku konferencije<br />
v i j e s t i n e w s<br />
okrutnog stradanja bez osude i<br />
mogućnosti žalbe i prigovora<br />
onih koji su pobijeni". O<br />
pristupu sadašnjeg pape Ivana<br />
Pavla II. mučeništvu, biskup<br />
Puljić je kazao kako je poljski<br />
Papa u tijeku 25 godina službe<br />
1.716 ljudi proglasio svetima i<br />
blaženima. Od tog impresivnog<br />
broja svetih i blaženih uzora<br />
njih je 1.402 s aureolom<br />
mučenika (80%). Papa je<br />
pritom osobitu pozornost<br />
posvetio suvremenom 20.<br />
stoljeću koje je imalo brojne<br />
mučenike osobito zbog<br />
nacizma, fašizma i komunizma.<br />
"Dobro je što se danas u<br />
slobodi ta tužna tragedija<br />
pretvara u svehrvatsku<br />
nacionalnu brigu, kako ne bi<br />
iščezla iz pamćenja ljudi. A<br />
pamćenje i spomen na žrtve<br />
nema ništa s vraćanjem u<br />
prošlost. I nema nakanu baviti<br />
se njihovim progoniteljima ili<br />
buditi strasti s osjećajima<br />
mržnje. Spominjanjem<br />
nastradalih nastoji se iskazati<br />
dužno poštovanje prema<br />
nedužnim žrtvama i njihovoj<br />
moralnoj veličini koja je<br />
postala baštinom naše<br />
sadašnjosti. Ovo današnje<br />
molitveno zborovanje i sjećanje<br />
žrtava s Dakse pokazuje kako<br />
smo voljni svjedočiti za njihove<br />
ideale, te ustrajati na putu<br />
obrane naših ognjišta i naših<br />
svetišta, naših mladih i naših<br />
obitelji", poručio je biskup.<br />
Navečer je biskup Puljić<br />
predvodio misu zadušnicu u<br />
dubrovačkoj katedrali. Nakana<br />
obilježavanje obljetnice<br />
stradanja na Daksi nije baviti se<br />
njihovim progoniteljima ili<br />
buditi strasti s osjećajima<br />
mržnje, već iskazati "dužno<br />
poštovanje prema nedužnim<br />
žrtvama i njihovoj moralnoj<br />
veličini koja je postala<br />
baštinom naše sadašnjosti",<br />
program je predstavio<br />
koordinator Robert Storčić, koji<br />
je istaknuo kako se ove godine<br />
po prvi puta održava<br />
manifestacija koju organizira<br />
Forum zagrebačkih kršćanskih<br />
Crkava, koji se sastoji od<br />
većine zagrebačkih kršćanskih<br />
zajednica koje pripadaju<br />
reformiranom dijelu kršćanstva.<br />
Nakon predstavljanja<br />
upozorio je biskup. Među<br />
pedeset i dvoje nastradalih s<br />
Dakse sedam je svećenika. To<br />
su: don Mato Dobud, don Josip<br />
Schmidt, don Mato<br />
Kalafatović-Milić, don Đuro<br />
Krečak, članovi prezbiterija<br />
Dubrovačke biskupije, fra<br />
Marijan Blažić i fra Toma<br />
Tomašić, članovi reda Male<br />
braće provincije sv. Jeronima,<br />
te o. Petar Perica, član Družbe<br />
Isusove. Biskup je poruku<br />
stradalnika s Dakse uputio i<br />
nositeljima građanske vlasti,<br />
promicateljima općeg dobra i<br />
prijateljima kulturnog života.<br />
"Oni su bili žrtve bezbožne<br />
ideologije koja je bila naumila,<br />
silom i nasiljem stvarati<br />
znanost, tehniku, čovjeka,<br />
društvo i kulturu bez Boga i<br />
transcendencije. Suvremena<br />
globalizacija, nažalost, to isto<br />
čini samo na perfidniji i<br />
zavodljivi način. Stoga,<br />
vrednujte i poštujte tradiciju<br />
ovog podneblja koja, uklesana<br />
u kamenu, daje jasno<br />
usmjerenje za sadašnjost i<br />
budućnost. Imajte povjerenja u<br />
pobjedu Dobra i odvažite se<br />
potpuno prebjeći na Božju<br />
stranu kako bi i Bog bio s<br />
vama. Ulažite svoje snove i<br />
svoje snage u izgradnju svijeta<br />
u kojem će vladati mir, ljubav,<br />
pravda i sloboda. To je zalog, a<br />
i nalog nevino stradalih s<br />
Dakse, kao i svih drugih žrtava<br />
ovog podneblja, kako bi vam<br />
djeca i buduća pokoljenja bili<br />
trajno zahvalni, poručio je<br />
biskup Puljić. Obilježavanje<br />
obljetnice završeno je recitalom<br />
""Daksa - istina o jednom<br />
stradanju"", a uz učenike<br />
dubrovačke gimnazije u<br />
programu su sudjelovali<br />
Mješoviti pjevački zbor<br />
""Libertas"" i Katedralni<br />
madrigalisti.<br />
manifestacije na pitanja<br />
novinara odgovarali su pastor<br />
Crkve cjelovitog evanđelja<br />
Mario Dučić te Damir Šičko<br />
Alić iz Kršćanskog centra<br />
"Riječ Života", osvrnuvši se na<br />
aktualne teme vezane uz<br />
društvo i Crkve reformacijske<br />
baštine. Istaknuli su, između<br />
ostaloga, problem selektivnog<br />
pristupa Vlade prema vjerskim<br />
zajednicama.<br />
Domovinske vijesti<br />
Ne želimo se baviti<br />
njihovim<br />
progoniteljima ili<br />
buditi strasti s<br />
osjećajima mržnje,<br />
već iskazati dužno<br />
poštovanje prema<br />
nedužnim žrtvama i<br />
njihovoj moralnoj<br />
veličini koja je postala<br />
baštinom naše<br />
sadašnjosti, upozorio<br />
je biskup Puljić<br />
Prdstavljena<br />
manifestacija koja se<br />
u Zagrebu priređuje s<br />
ciljem upoznavanja<br />
reformacije i njenog<br />
utjecaja na život<br />
cjelokupnog društva<br />
www.ika.hr<br />
23
www.ika.hr<br />
Domovinske vijesti<br />
Split će u prosincu biti<br />
promoviran u<br />
internacionalni<br />
humanistički grad jer<br />
je u tijeku rata<br />
pokazao veliko srce za<br />
prognanike i<br />
izbjeglice<br />
Raspravljalo se o<br />
aktivnostima u Godini<br />
euharistije<br />
U Rijeci započela<br />
akcija za žrtve<br />
obiteljskog nasilja<br />
24 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Premijer s vodstvom Internacionalne lige humanista<br />
Zagreb, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednik Vlade Republike<br />
Hrvatske dr. Ivo Sanader<br />
primio je 25. listopada vodstvo<br />
Internacionalne lige humanista:<br />
predsjednika akademika<br />
Helmuta Moritza, zamjenika<br />
predsjednika banjolučkog<br />
biskupa Franju Komaricu i<br />
generalnog tajnika mr. Zdravka<br />
Šurlana, koji su izvijestili<br />
premijera da će u prosincu Split<br />
biti promoviran u<br />
Internacionalni humanistički<br />
grad te su zamolili da Vlada i<br />
premijer budu pokrovitelji 5.<br />
Svjetskog kongresa humanista,<br />
koji će se održati u rujnu iduće<br />
godine u Dubrovniku. Prema<br />
Šurlanovim riječima, Split će<br />
biti promoviran u<br />
Internacionalni humanistički<br />
grad, jer je u tijeku rata<br />
pokazao veliko srce za<br />
prognanike i izbjeglice, premda<br />
je i sam trpio. Predstavljajući 5.<br />
Svjetski kongres humanista u<br />
Dubrovniku, mr. Šurlan najavio<br />
je da će se obrađivati teme<br />
Dekanatski sastanak u Ogulinu<br />
Ogulin, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Pod predsjedanjem ogulinskog<br />
župnika i dekana mr.<br />
Tomislava Rogića u Ogulinu je<br />
25. listopada održan redoviti<br />
mjesečni dekanatski sastanak u<br />
nazočnosti većine svećenika<br />
dekanata.<br />
Nakon molitve trećeg časa<br />
globalizacija, svjetski mir i<br />
humanizam te položaj malih i<br />
srednjih naroda u globalizaciji.<br />
Hrvatska, rekao je Šurlan, ima<br />
što pokazati, i postoji želja da<br />
Internacionalna liga humanista,<br />
koji pokriva 135 zemalja,<br />
pomogne da se proces koji je<br />
započela Hrvatska što prije<br />
ostvari i da se što prije nađe u<br />
Europi gdje pripada i<br />
povijesno. Akademik Moritz<br />
ocijenio je da se u Hrvatskoj<br />
odvijaju veliki procesi i da su<br />
ostvareni uspjesi te da je ona<br />
danas drugačija zemlja nego li<br />
je bila prije deset godina.<br />
Osvrnuvši se na stanje u BiH,<br />
banjolučki biskup Komarica<br />
izjavio je da je situacija onakva<br />
kako drugi hoće, da u BiH ne<br />
vlada zakon pravde, nego<br />
zakon jačeg i da se taj zakon<br />
proglašava normalnim i<br />
ozakonjuje. To je nehumano i<br />
ne možemo to prihvatiti i<br />
nećemo odustati u upornom<br />
traženju odgovora zašto se tako<br />
radi, poručio je banjolučki<br />
najviše se raspravljalo o Godini<br />
euharistije koja je započela 17.<br />
listopada. U toj je prigodi<br />
zaključeno kako je potrebno<br />
oživjeti tradicionalne župne<br />
običaje vezane uz cjelodnevna<br />
klanjanja, odnosno "klećenja",<br />
a u tom svjetlu odlučeno je da<br />
će sve župe imati cjelodnevna<br />
Ignorirati nasilje znači odobravati ga!<br />
Rijeka, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
izložbenom salonu<br />
Filodramatike u Rijeci<br />
otvaranjem izložbe dječjih<br />
radova štićenika Caritasova<br />
centra "Sv. Ana" započela je<br />
25. listopada humanitarna<br />
akcija za žrtve obiteljskog<br />
nasilja pod geslom "Ignorirati<br />
nasilje znači odobravati ga".<br />
Akciju je organizirala Matica<br />
hrvatska - ogranak u Rijeci pod<br />
pokroviteljstvom Ministarstva<br />
obitelji, branitelja i<br />
međugeneracijske solidarnosti i<br />
trajat će do 25. studenoga kada<br />
se obilježava Međunarodni dan<br />
borbe protiv zlostavljanja u<br />
obitelji.<br />
Voditeljica projekta Svemirka<br />
Miočić, istaknula je namjeru<br />
organizatora da osim<br />
humanitarnog karaktera akcije<br />
ponudi i program koji će kroz<br />
mjesec dana dati i niz<br />
edukativnih predavanja na<br />
kojima će izlaganja imati<br />
stručnjaci koji se bave tom<br />
tematikom, a sve sa željom da<br />
se javnosti predstavi problem<br />
obiteljskog nasilja i pokušaju<br />
pronaći oblici prevencije.<br />
Caritasov dom "Sv. Ana"<br />
djeluje od 1993. i prva mu je<br />
namjena bila za žene i djecu,<br />
žrtve rata. Inicijator Doma bio<br />
je austrijski Caritas tj.<br />
koordinator Peter Quendler,<br />
pokretač udruge "Susjed u<br />
nevolji". Bio je neposredni<br />
promatrač užasa koji su<br />
prolazile žene i djeca na<br />
ratištima te je u razgovoru s<br />
pokojnim nadbiskupom<br />
Antonom Tamarutom došao na<br />
ideju da se u Rijeci osnuje<br />
miran kutak za žrtve rata.<br />
Prvotni prostor bio je<br />
namijenjen za župnu kuću sv.<br />
Josipa, ali je preimenovan u<br />
namjenu koju danas ima. U<br />
Centru se trenutno nalazi 19<br />
osoba, ali se brojka mijenja iz<br />
dana u dan. Kapacitet je 22<br />
biskup. Biskup Komarica<br />
ukazao je na težak položaj svih<br />
naroda u BiH, posebice Hrvata,<br />
navevši primjer da u Republici<br />
Srpskoj od 220.000 katolika<br />
prije rata, danas živi svega<br />
12.000 i to uglavnom starih i<br />
nemoćnih. Prokomentirao je da<br />
onaj čovjek koji odobrava<br />
zločin je i sam zločinac, te je<br />
upitao u čije ime mogu ljudi na<br />
vodećim položajima i u<br />
Hrvatskoj i u BiH i u Europi<br />
kažnjavati jedan cijeli narod<br />
bez ikakve krivice. Osvrnuvši<br />
se na svoje razgovore s<br />
europskim političarima, biskup<br />
Komarica kazao je da je tražio<br />
odgovor zašto se ponašaju kao<br />
zločinci i zašto se kažnjavaju<br />
nedužni ljudi, zašto se ne<br />
dopušta povratak ljudi u BiH.<br />
Ne možemo dopustiti da<br />
budemo crna rupa na tijelu<br />
Europe niti smetlište gdje<br />
svatko može istresati vlastitu<br />
prljavštinu, poručio je<br />
banjolučki biskup.<br />
klanjanja dan prije proslave<br />
svojih župnih zaštitnika. Zatim<br />
su sudionici sastanka<br />
razgovarali o novom sustavu<br />
financiranja, a predstavljeno je<br />
i izvješće o tečajevima o braku<br />
i tečajevima vjere za odrasle<br />
koji se uspješno provode u<br />
jesenskom ciklusu.<br />
ležaja za odrasle i 18 za djecu,<br />
što nije dovoljno. Tako se u<br />
srpnju u Centru nalazilo 34<br />
osobe. Djelatnici Centra "Sv.<br />
Ana" u početku su bili<br />
specijalizirani volonteri.<br />
Budući je Centar ustanova<br />
socijalne skrbi, dužni su bili<br />
zaposliti stručni tim, pa danas u<br />
njemu radi diplomirani<br />
socijalni radnik, psiholozi,<br />
pedagozi i sama s. Samardžić<br />
kao medicinska sestra.<br />
Pozivaju se svi građani da se<br />
odazovu toj akciji, a škole da o<br />
tome više govore. Predstavljen<br />
je i humanitarni telefon gdje se<br />
pozivom na broj 060 888 930<br />
donira 3.66kn za Dom "Sv.<br />
Ana". Za sljedeću je godinu<br />
najavljeno otvaranje Centra za<br />
smještaj, ne samo zlostavljane,<br />
nego i zanemarene djece, gdje<br />
bi se po potrebi uključile i<br />
majke.
Započela proslava 35. obljetnice djelovanja<br />
franjevki od Bezgrešne u Vodicama<br />
Vodice, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
Vodicama, župi Šibenske<br />
biskupije, započela je duhovna<br />
priprava za proslavu trideset i<br />
pete obljetnice djelovanja<br />
redovnica franjevki od<br />
Bezgrešne u toj župi. Misno<br />
slavlje u župnoj crkvi Sv. Križa<br />
za sve pokojne redovnice,<br />
vodičke župnike i šibenske<br />
biskupe koji su doveli franjevke<br />
u župu, predvodio je 25.<br />
listopada župnik Vodica don<br />
Frane Šimat. Biskup Jeronim<br />
v i j e s t i n e w s<br />
Mileta je 1936. u župu Vodice<br />
doveo redovnice Klanjateljice<br />
Krvi Kristove, koje su se tu<br />
zadržale do 19<strong>43</strong>. godine.<br />
Župnik don Vjekoslav Kurent,<br />
uviđajući sve veće pastoralne<br />
potrebe župe Vodice, pokrenuo<br />
je 1968. inicijativu i u<br />
suglasnosti s biskupom<br />
Josipom Arnerićem doveo<br />
franjevke od Bezgrešne koje<br />
sve do danas djeluju u župi,<br />
istaknuo je u uvodu misnog<br />
slavlja don Frane Šimat.<br />
Sastanak ŽPV-a Bakarskog dekanata<br />
Škrljevo, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U Domu kulture u Škrljevu 25.<br />
listopada održan je sastanak<br />
Župnih pastoralnih vijeća svih<br />
šest župa Župničke skupine u<br />
Bakarskom dekanatu, na kojem<br />
je predstavnik Riječke<br />
nadbiskupije mons. Emil<br />
Svažić predstavio<br />
Nadbiskupijski pastoralni plan i<br />
program za 2004./05. godinu.<br />
Sastanak je okupio oko<br />
četrdesetak članova ŽPV-a i<br />
župnike Franca Šiška te Petra<br />
Belanića, koji je ujedno<br />
moderator Skupine.<br />
Vijećnici su upoznati s<br />
Nadbiskupijskim pastoralnim<br />
planom kako bi ga mogli<br />
ugraditi u svoje, već postojeće,<br />
pastoralne programe vezane uz<br />
djelovanje Skupine te<br />
pojedinačno svih župa.<br />
Nadbiskupijski pastoralni plan<br />
izradilo je Nadbiskupijsko<br />
pastoralno vijeće, a odobrio ga<br />
je riječki nadbiskup Ivan<br />
Devčić.<br />
Predstojeću pastoralnu godinu<br />
papa Ivan Pavao II. je proglasio<br />
Godinom euharistije, a<br />
nadbiskup Devčić proglasio je,<br />
za područje Riječke<br />
nadbiskupije, Godinu župe.<br />
Župa ima tri važna segmenta:<br />
naviještanje, posvećivanje i<br />
dobrotvornost. Ove godine<br />
težište je stavljeno na<br />
naviještanje te je pastoralni<br />
program podijeljen u 4 točke<br />
koje bi, u vidu seminara i<br />
duhovnih obnova, trebalo<br />
ostvariti na dekanatskoj i<br />
nadbiskupijskoj razini. Riječ je<br />
o službi čitača,<br />
propovjedništvu, župnoj<br />
katehezi i naviještanju kao<br />
svjedočanstvu života. Nakon<br />
Mladi svećenici Zagrebačke nadbiskupije o odnosu<br />
Crkve i medija<br />
Marija Bistrica, 26.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>) - Dvodnevni susret trajne<br />
formacije tri najmlađa naraštaja<br />
svećenika Zagrebačke<br />
nadbiskupije održan je 25. i 26.<br />
listopada u Hodočasničkom<br />
domu "Salve Regina" u Mariji<br />
Bistrici. Tema susreta, na<br />
kojem se okupilo 20 svećenika,<br />
bila je "odnos Crkve i medija".<br />
Izlaganja su održali novinari<br />
Hrvatske televizije Jozo Barišić<br />
i Večernjeg lista Zvonimir<br />
Despot, a moderator susreta bio<br />
je pročelnik Ureda zagrebačkog<br />
nadbiskupa za odnose s<br />
javnošću Zvonimir Ancić.<br />
Nakon što su iznijeli svoja<br />
profesionalna iskustva o radu u<br />
svojim medijima, Barišić i<br />
Despot koordinirali su radom<br />
skupina u kojima se<br />
raspravljalo o aktualnim<br />
pitanjima odnosa Crkve i<br />
sredstava društvene<br />
komunikacije.<br />
Istaknuta je potreba<br />
kreativnijeg korištenja medija u<br />
pastoralnom djelovanju i<br />
temeljitije medijske izobrazbe<br />
svih onih koji sudjeluju u<br />
pastoralu. Primijećeno je da se<br />
crkveni sadržaji u javnosti često<br />
Franjevke od Bezgrešne danas<br />
aktivno sudjeluju u pastoralu<br />
župe Vodice, te pridonose<br />
duhovnom rastu zajednice,<br />
mišljenja je župnik Šimat, te<br />
daju dobar primjer i poticaj<br />
svakom pojedinom vjerniku<br />
vodičke župe. Trideset i peta<br />
obljetnica dobra je prigoda da<br />
se cijela vodička župna<br />
zajednica upozna s franjevkama<br />
od Bezgrešne, njihovom<br />
karizmom, te redovništvom,<br />
zaključio je propovjednik.<br />
izlaganja mons. Svažića,<br />
vijećnici su se uključili u<br />
raspravu, podržavši inicijativu<br />
nadbiskupije da svoje<br />
izaslanike šalje u dekanate na<br />
susrete s članovima Župnih<br />
pastoralnih vijeća , kako bi<br />
mogli iznijeti nadbiskupijski<br />
pastoralni plan i program te se<br />
ujedno upoznati sa životom<br />
župa i radom ŽPV-a.<br />
Susreti s članovima Župnih<br />
pastoralnih vijeća započeli su<br />
proteklog tjedna, a<br />
nadbiskupijski predstavnici su:<br />
mons. Svažić, mons. Josip<br />
Šimac, o. Stanko Dodig, vlč.<br />
Ivan Nikolić, vlč. Dalibor<br />
Božić i vlč. Sanjin Francetić.<br />
Do polovice studenoga oni će<br />
posjetiti svih sedam dekanata u<br />
Riječkoj nadbiskupiji.<br />
ne prikazuju objektivno te je<br />
stoga istaknuta potreba<br />
zauzetijeg crkvenog djelovanja<br />
kako bi se ta situacija<br />
promijenila na bolje. Sudionici<br />
su istaknuli kako bi u tom<br />
smislu trebalo na novi način<br />
osmisliti i djelovanje postojećih<br />
crkvenih medija.<br />
Prvog dana susreta sudionike je<br />
posjetio mons. Lovro Cindori,<br />
koji se ovih dana oprašta od<br />
službe upravitelja svetišta<br />
Majke Božje Bistričke u Mariji<br />
Bistrici u kojem je djelovao 32<br />
godine.<br />
Domovinske vijesti<br />
Franjevke danas<br />
aktivno sudjeluju u<br />
pastoralu, pridonose<br />
duhovnom rastu<br />
zajednice i daju dobar<br />
primjer i poticaj<br />
svakom vjerniku<br />
Mons. Svažić<br />
predstavio<br />
Nadbiskupijski<br />
pastoralni plan i<br />
program za 2004/05.<br />
Istaknuta potreba<br />
kreativnijeg korištenja<br />
medija u pastoralnom<br />
djelovanju i temeljitije<br />
medijske izobrazbe<br />
svih onih koji<br />
sudjeluju u pastoralu<br />
www.ika.hr<br />
25
www.ika.hr<br />
Crkva u Hrvata<br />
Crkva u republikama<br />
Hrvatskoj i BiH<br />
nastavlja svjedočiti<br />
svoju neprekinutu<br />
povezanost s<br />
hrvatskim iseljenicima<br />
u svijetu kao i duboku<br />
želju da ih pastoralno<br />
pomaže, prati i<br />
učvršćuje u katoličkoj<br />
vjeri<br />
26 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Hercegovačka večer u Sindelfingenu<br />
Sindelfingen, 16.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>) - U organizaciji Hrvatske<br />
zajednice Hercegovina održana<br />
je 16. listopada Hercegovačka<br />
večer u Sindelfingenu. Među<br />
tisuću i pol posjetitelja bili su i<br />
član Predsjedništva BiH dr.<br />
Dragan Čović, generalni konzul<br />
BiH u Stuttgartu Dragan<br />
Bagarić te voditelj Hrvatske<br />
katoličke misije Sindelfingen<br />
fra Marinko Vukman.<br />
U pozdravnoj riječi fra Marinko<br />
je okupljenim Hrvatima iz<br />
Hercegovine rekao da se mnogi<br />
i danas dive njihovu<br />
nacionalnom i vjerničkom<br />
ponosu. Vaš vjernički život koji<br />
ste upijali u rodnoj grudi čvrst<br />
je kao kamen, rekao je fra<br />
Marinko, dodavši da mnogi<br />
danas i ne znaju da je upravo u<br />
Hercegovini jedna među<br />
starijim biskupijama Crkve u<br />
Hrvata - Mrkanjska biskupija.<br />
Okupljene Hercegovce<br />
potaknuo je da ne daju svoj<br />
ponos i da poruče onima koji su<br />
ostali na svojim ognjištima da<br />
nastave povijesni slijed, neka<br />
Nadbiskup Barišić i vlč. Grgić u Australiji i Novom<br />
Zelandu<br />
Canberra, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U pastoralni pohod hrvatskim<br />
katoličkim misijama, našim<br />
iseljenicima, u Australiji i<br />
Novome Zelandu otputovali su<br />
4. listopada iz Zagreba splitskomakarski<br />
nadbiskup Marin<br />
Barišić i ravnatelj Hrvatske<br />
inozemne pastve vlč. Pero-Ivan<br />
Grgić. Putovanje su organizirali<br />
tamošnji hrvatski katolički<br />
dušobrižnici, koji su u većini<br />
misija pripremili mlade za<br />
sakrament potvrde, a od 18. do<br />
22. listopada dogovorili i<br />
zajedničke duhovne vježbe.<br />
Nadbiskupu Barišiću i<br />
ravnatelju Grgiću to je prvi<br />
pohod Australiji i Novom<br />
Zelandu. Njihovim dolaskom<br />
Katolička crkva u republikama<br />
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini<br />
nastavlja svjedočiti svoju<br />
neprekinutu povezanost s<br />
hrvatskim iseljenicima u svijetu<br />
kao i duboku želju da ih<br />
pastoralno pomaže, prati i<br />
učvršćuje u katoličkoj vjeri.<br />
Do sada su pohodili Hrvatske<br />
katoličke misije u Adelaide<br />
(voditelj: vlč. Luka Pranjić),<br />
Geelongu (vlč. Stjepan Gnječ),<br />
Hobart na otoku Tasmaniji (vlč.<br />
Berislav Hunski) te u<br />
Melbournu: Clifton Hill (vlč.<br />
Mato Križanac), Sunshine (vlč.<br />
Josip Vranješ) i Springvale<br />
(vlč. Ivica Zlatunić).<br />
U drugom dijelu svoga posjeta<br />
poći će u Canberru (fra Drago<br />
Prgomet), u tri misije u<br />
Sydneyu: St. Johns Park (fra<br />
Marijan Glamočak), Blacktown<br />
(fra Toni Mutnik), potom u<br />
Gastarbajterski Badnjak u Sindelfingenu<br />
Sindelfingen, 22.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>) - Glumci iz šibenskog<br />
kazališta Jasminka Antić i Mate<br />
Gulin izveli su komediju<br />
"Gastarbajterski Badnjak" 22.<br />
listopada u Hrvatskoj katoličkoj<br />
misiji u Sindelfingenu.<br />
U predstavi je prikazana priča o<br />
neobičnim sudbinama dvoje<br />
hrvatskih "gastarbajtera". Mara<br />
iz Dalmatinske zagore dolazi u<br />
Njemačku i postaje plesačica u<br />
koju se zaljubio Jozo, gledajući<br />
Sjednica Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH u<br />
novom sazivu<br />
Sarajevo, 22.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) - U prostorijama<br />
Vrhbosanskog nadbiskupskog<br />
ordinarijata u Sarajevu održana<br />
je 22. listopada utemeljiteljska<br />
sjednica Vijeća za<br />
međureligijski dijalog<br />
Biskupske konferencije BiH u<br />
novom sazivu. Sjednicu je<br />
sazvao njezin predsjednik i<br />
vrhbosanski pomoćni biskup<br />
Pero Sudar. Sjednici su nazočili<br />
svi novoimenovani članovi.<br />
Tema susreta bila je plan rada<br />
toga Vijeća u novom sazivu.<br />
Vijeće želi svojim radom u<br />
ovom mandatu, kao<br />
savjetodavno tijelo Biskupske<br />
konferencije BiH, dati svoj<br />
konkretni doprinos u životu<br />
ne izdaju Boga i narod.<br />
"Oduvijek ste bili poznati kao<br />
ljudi solidarnosti i zajedništva.<br />
Imali ste razumijevanje za<br />
patnju, za teškoće jer ste i sami<br />
to često proživljavali", rekao je<br />
fra Marinko, potaknuvši ih da<br />
nastave bratski živjeti,<br />
međusobno se posjećivati,<br />
povezivati, pomagati, jer je to u<br />
duhu naše vjere. Večer je bila<br />
ispunjena bogatim kulturnim i<br />
zabavnim programom.<br />
Wollongon (fra Ivo Tadić) pa u<br />
Sydney Summer Hill (fra<br />
Vladimir Novak), Brisbane (fra<br />
Nikica Zlatunić). Odatle će<br />
poći na Novi Zeland na<br />
proslavu stogodišnjeg jubileja<br />
postojanja Hrvatske katoličke<br />
misije u Aucklandu koju vodi<br />
mons. Ante Klarić. Na<br />
završetku će nadbiskup Barišić<br />
pohoditi hrvatsku misiju na<br />
zapadu Australije u Perthu<br />
(voditelj vlč. Nikola Čabraja), a<br />
ravnatelj Grgić će 14.<br />
studenoga sudjelovati u<br />
Sydney, u Clifton Hill na<br />
slavlju zaštitnika misije sv.<br />
Nikole Tavelića.<br />
Povratak nadbiskupa Marina<br />
Barišića i ravnatelja Grgića u<br />
domovinu predviđen je 15.<br />
studenoga iz Pertha.<br />
je na plesnom podiju, no, onda<br />
je izgubio. Već ostarjeli ona<br />
kao čistačica, a on kao noćni<br />
čuvar, susreću se na Badnjak i<br />
u nekoliko sati zajednički<br />
prožive sve životne radosti.<br />
Crkve na tim prostorima.<br />
Konkretne i ostvarive teme,<br />
koje će predložiti biskupi i novi<br />
članovi Vijeća, bit će sadržaj<br />
rada u narednom vremenu,<br />
istaknuto je na sjednici.<br />
Sljedeća sjednica zakazana je<br />
za siječanj 2005. godine.
Hodočasnička misa na Bobovcu<br />
Sarajevo, 23.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>/KTA) - Predvođeni<br />
vrhbosanskim nadbiskupom<br />
kardinalom Vinkom Puljićem<br />
vjernici Vrhbosanske<br />
nadbiskupije u subotu 23.<br />
listopada i ove su godine<br />
hodočastili na Bobovac. Taj je<br />
dan, koji je uvijek najbliža<br />
subota smrtnom danu kraljice<br />
Katarine 25. listopada, bio i<br />
hodočašće za vjernike-katolike<br />
djelatnike Federalnog<br />
ministarstva obrane i<br />
Federalnog ministarstva<br />
unutarnjih poslova, zatim za<br />
vjernike-katolike Hrvatske<br />
sastavnice Vojske Federacije<br />
BiH kao i za redarstvenike iz<br />
svih županija s prostora<br />
Vrhbosanske nadbiskupije,<br />
kazao je ravnatelj<br />
Dušobrižništva vojske i policije<br />
Vrhbosanske nadbiskupije vlč.<br />
Tomo Knežević.<br />
Hodočašću su nazočili i<br />
dužnosnici iz reda hrvatskog<br />
naroda s državne i federalne<br />
razine te dužnosnici iz<br />
županijskih i općinskih tijela<br />
član predsjedništva BiH Dragan<br />
Čović i predsjednik Federacije<br />
Niko Lozančić.<br />
Veleposlanik Republike<br />
Hrvatske u Bosni i Hercegovini<br />
Josip Vrbošić sa svojim<br />
suradnicima pridružio se slavlju<br />
Sarajevo: Framafest 2004.<br />
Sarajevo, 24.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>/FIA) - U prepunoj<br />
dvorani Bosanskog kulturnog<br />
centra u Sarajevu održan je 24.<br />
listopada sedmi u nizu festival<br />
duhovne glazbe Framafest<br />
2004. Izvedeno je 16 skladbi, a<br />
nastupili su članovi<br />
Franjevačke mladeži (Frama) iz<br />
republika Bosne i Hercegovine<br />
i Hrvatske. Festival je otvoren<br />
festivalskom himnom koju su<br />
izveli članovi skupine "Novo<br />
nebo" iz Zenice. Uslijedili su<br />
pozdravni govori predsjednice<br />
Frame Bosne Srebrene<br />
gospođice Ilijane Budimir i<br />
predsjednika organizacijskog<br />
odbora fra Jose Oršolića.<br />
Festivalski program vodili su<br />
Ana Filipović i Marinko<br />
Damjanović.<br />
Nastupile su skupine iz Fojnice,<br />
Uskoplja, Novog Marofa,<br />
v i j e s t i n e w s<br />
Vrhbosanske nadbiskupije.<br />
Djelatnici Središnjice HKD<br />
Napredak sa svojim<br />
predsjednikom dr. Franjom<br />
Topićem uspeli su se uz pomoć<br />
svojih planinara na Bobovac. A<br />
Udruga "Hrvatska žena" iz<br />
Novoga Travnika došla je na<br />
misno slavlje organizirano u<br />
narodnim nošnjama iz središnje<br />
Bosne.<br />
Misnom slavlju predsjedao je<br />
kardinal Puljić uz<br />
koncelebraciju dvadeset i pet<br />
svećenika. Sudjelovali su i<br />
bogoslovi Vrhbosanske<br />
katoličke bogoslovije iz<br />
Sarajeva s rektorom mons. dr.<br />
Antom Ćosićem i<br />
sjemeništarcima iz Travničkog<br />
sjemeništa, koje je predvodio<br />
duhovnik Davor Klečin.<br />
Mnogobrojne redovnice<br />
pridružile su se molitvom i<br />
pjesmom te je vjerničko<br />
mnoštvo od oko tisuću vjernika<br />
ispunilo cijeli prostor<br />
kraljevskoga grada Bobovca.<br />
U propovijedi je vrhbosanski<br />
nadbiskup sve pozvao na<br />
molitvu za domovinu Bosnu i<br />
Hercegovinu, kako bi imala<br />
lijepu budućnost u kojoj će<br />
svatko nositi svoj dio<br />
odgovornosti i koju sami<br />
trebaju izgrađivati. Hrvatski<br />
Šibenika, Busovače, Samobora,<br />
Kiseljaka, Guče Gore, Zenice,<br />
Tuzle, Velike Gorice,<br />
Kravarskog, Tomislavgrada,<br />
Rovinja, Zagreba i Tolise. Ni<br />
ove godine festival nije bio<br />
natjecateljskog karaktera, nego<br />
su svi natjecatelji nagrađeni<br />
simbolima Framafesta koje je<br />
izradila Dunja Cosetto. Kao i<br />
protekle godine proglašene su<br />
tri najslušanije pjesme na<br />
radiopostajama "Mir<br />
Međugorje" i Hrvatskom<br />
katoličkom radiju.<br />
Najslušanijom proglašena je<br />
pjesma "Okreni lice, Gospode"<br />
skupine "Sperantes" iz Jajca,<br />
koja je na prošlogodišnjem<br />
Framafestu proglašena<br />
najperspektivnijom skupinom.<br />
Drugo mjesto po slušanosti<br />
pripalo je "Apostolima mira" iz<br />
Novog Marofa i njihovoj<br />
pjesmi "Povedi me", a treće<br />
narod i hrvatske dužnosnike<br />
pozvao je na potrebno i<br />
očekivano jedinstvo kako se ne<br />
bi ponovilo vrijeme u kojem je<br />
živjela kraljica Katarina. Neka<br />
podijeljenost ne bude na<br />
propast i na nestanak našeg<br />
naroda. Iz toga vremena<br />
trebamo puno toga naučiti za<br />
svoju sadašnjost, a još više za<br />
svoju budućnost. Naše razlike i<br />
razlike u političkom<br />
razmišljanju trebaju biti na<br />
izgradnju domovine i na dobro<br />
hrvatskoga naroda, ali i svih<br />
naših susjeda s kojima dijelimo<br />
ovu prelijepu domovinu koju<br />
nam je dobri Bog darovao,<br />
poručio je kardinal Pujić.<br />
Misno slavlje završeno je<br />
pjesmom Mariji Kraljici<br />
Hrvata. Ni "molitveni" sadržaji<br />
iz sela Mijakovića nisu umanjili<br />
snagu molitve i zahvale Bogu<br />
za darovanu domovinu.<br />
Vrhbosanski nadbiskup, držeći<br />
s pravila određivanja datuma<br />
misnog slavlja za domovinu,<br />
najavio je kako će 2005. godine<br />
misno slavlje na Bobovcu biti u<br />
subotu 22. listopada u 11 sati.<br />
Nakon vojničkog graha za sve<br />
hodočasnike crkveni, državni i<br />
federalni čelnici pohodili su u<br />
tijeku rata spaljenu i prognanu<br />
župu Borovica, koja se<br />
obnavlja i diže iz pepela.<br />
skupini "Tau" iz Tolise i pjesmi<br />
"Dobri Otac". Ove je godine<br />
najperspektivnijom skupinom<br />
proglašena Frama iz Tuzle.<br />
Organizatori festivala su<br />
Nacionalna središnjica Frame i<br />
Frama Bosne Srebrene, a<br />
pokrovitelj je Vijeće<br />
franjevačkih zajednica BiH i<br />
Hrvatske. Medijski pokrovitelji<br />
ovogodišnjeg Framafesta bili su<br />
Hrvatski katolički radio,<br />
radiopostaja "Mir Međugorje" i<br />
TV KISS. Sponzori su: "Svjetlo<br />
riječi", Hrvatski katolički radio,<br />
Tonski studio MAK iz<br />
Gradišta, radiopostaja "Mir<br />
Međugorje", Franjevački<br />
provincijalat Bosne Srebrene,<br />
Kruh sv. Ante, samostan sv.<br />
Ante na Bistriku i Gospodarska<br />
banka. Pjesme s Framafesta<br />
2004. objavljene su na CD-u i<br />
kaseti, te kao notni zapis.<br />
Crkva u Hrvata<br />
Pozvavši sve na<br />
molitvu za domovinu<br />
Bosnu i Hercegovinu,<br />
kardinal Puljić<br />
poručio je da razlike,<br />
kao i one u političkom<br />
razmišljanju, "trebaju<br />
biti na izgradnju<br />
domovine i na dobro<br />
hrvatskoga naroda,<br />
ali i svih naših<br />
susjeda s kojima<br />
dijelimo ovu prelijepu<br />
domovinu koju nam je<br />
dobri Bog darovao"<br />
Na sedmom festivalu<br />
duhovne glazbe<br />
izvedeno je 16<br />
skladbi, a nastupili su<br />
članovi Franjevačke<br />
mladeži iz republika<br />
Bosne i Hercegovine i<br />
Hrvatske<br />
www.ika.hr<br />
27
www.ika.hr<br />
Crkva u Hrvata<br />
Hodočašće u Kraljevu<br />
Sutjesku priredila je<br />
središnjica FSR-a u<br />
povodu spomendana<br />
posljednje bosanske<br />
kraljice bl. Katarine<br />
Kotromanić<br />
Na svečanoj Večernjoj<br />
sa Službom svjetla<br />
koju je u Srijemskoj<br />
Mitrovici predvodio<br />
kardinal Bozanić<br />
okupilo se četrdesetak<br />
kardinala, nadbiskupa<br />
i biskupa iz više<br />
europskih zemalja i<br />
više stotina domaćih<br />
vjernika<br />
28 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Franjevački svjetovnjaci hodočastili kraljici<br />
Katarini<br />
Kraljeva Sutjeska, 25.10.2004.<br />
(<strong>IKA</strong>/FIA) - Članovi<br />
Franjevačkog svjetovnog reda<br />
bosanskog područja Kraljice<br />
Katarine Kotromanić,<br />
predvođeni svojim duhovnim<br />
asistentima, hodočastili su 24.<br />
listopada u Kraljevu Sutjesku.<br />
Hodočašće franjevačkih<br />
svjetovnjaka priredila je<br />
središnjica FSR-a na čelu s<br />
provincijskim asistentom fra<br />
Petrom Anđelovićem, a u<br />
povodu spomendana (25.<br />
listopada) posljednje bosanske<br />
kraljice bl. Katarine<br />
Kotromanić, koja je i sama bila<br />
franjevačka trećoretkinja.<br />
Sutješki gvardijan Vjeko Tomić<br />
pozdravio je hodočasnike i<br />
domaće vjernike, te okupljene<br />
svećenike, a posebno jajačkog<br />
gvardijana Iliju Stipića, koji je<br />
u prepunoj crkvi Sv. Ivana<br />
Krstitelja predvodio svečano<br />
euharistijsko slavlje uz<br />
koncelebraciju 15-ak<br />
franjevaca. U propovijedi je o.<br />
Stipić usporedio prilike u<br />
kojima je živjela kraljica<br />
Katarina s prilikama današnjih<br />
žena i majki. Posljednjih<br />
dvadesetak godina života<br />
posljednja bosanska kraljica<br />
provela je tugujući za<br />
zarobljenom djecom i<br />
okupiranom domovinom u<br />
tuđini, u Rimu, gdje je i umrla<br />
na glasu svetosti. Ista sudbina<br />
zadesila je mnoge današnje<br />
žene koje su morale napustiti<br />
svoju domovinu u posljednjem<br />
ratu, napomenuo je<br />
propovjednik, i pozvao<br />
okupljene da razmisle o<br />
vrijednosti i ulozi žene i majke<br />
u današnjem društvu, posebice<br />
onda kada se ona omalovažava<br />
i gazi, jer su upravo "ljubav i<br />
žrtva zajedničke karakteristike<br />
majke i žene". Fra Ilija je<br />
također podsjetio na osjetljivost<br />
te darežljivost kraljice Katarine<br />
pri gradnji crkava, i na<br />
činjenicu da je svoje<br />
kraljevstvo oporukom ostavila<br />
Svetoj Stolici na upravljanje.<br />
Započelo središnje slavlje Godine svetih srijemskih<br />
mučenika<br />
Srijemska Mitrovica,<br />
25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - Svečanom<br />
Večernjom sa Službom svjetla<br />
koju je u predvečerje<br />
svetkovine sv. Dimitrija, u<br />
ponedjeljak 25. listopada u<br />
konkatedrali-manjoj bazilici<br />
Sv. Dimitrija, đakona i<br />
mučenika u Srijemskoj<br />
Mitrovici predvodio zagrebački<br />
nadbiskup i metropolit kardinal<br />
Josip Bozanić, započelo je<br />
središnje slavlje Godine svetih<br />
srijemskih mučenika o<br />
spomenu velikoga jubileja<br />
1700. obljetnice (304-2004)<br />
njihova mučeništva. U<br />
svečanom bdjenju sudjelovalo<br />
je četrdesetak kardinala,<br />
nadbiskupa i biskupa iz više<br />
europskih zemalja, potom<br />
članovi Stolnoga kaptola<br />
Đakovačkog ili Bosanskog i<br />
Srijemskog, svećenici,<br />
profesori Teologije u Đakovu,<br />
poglavari sjemeništa -<br />
Bogoslovnoga u Đakovu i<br />
Međubiskupijskoga u Zagrebu,<br />
novozaređeni đakoni<br />
Đakovačke i Srijemske<br />
biskupije. Na svečanoj<br />
Večernjoj okupilo se više<br />
stotina domaćih vjernika i iz<br />
okolice, a nazočan je bio i<br />
veleposlanik RH u Srbiji i<br />
Crnoj Gori Branimir Lončar.<br />
U propovijedi je kardinal<br />
Bozanić istaknuo kako je ovo<br />
središnje slavlje povijesni<br />
događaj za Srijemsku<br />
Mitrovicu. Odao je priznanje<br />
đakovačkom i srijemskom<br />
biskupu Marinu Srakiću i<br />
pomoćnim biskupima Đuri<br />
Gašparoviću i Đuri Hraniću, što<br />
su željeli na ovakav način<br />
organizirati slavlje. Na osobit je<br />
način kardinal Bozanić<br />
pozdravio vjernike katolike iz<br />
Srijemske Mitrovice i okolice,<br />
rekavši: "Pozdravljam vas koji<br />
ste živi čuvari ove slavne<br />
tradicije na čelu s prečasnim<br />
župnikom Eduardom<br />
Španovićem. Došli smo kako<br />
bismo zajedno s vama molili i<br />
dali vam podršku, jer znamo da<br />
ste i vi prošli kroz mnoge<br />
nevolje posljednjih desetljeća.<br />
Došli smo ovamo moliti za<br />
dobra vremena, da se ugledamo<br />
na svete mučenike, da molimo<br />
snagu za svoj život". Izrekao je<br />
i odgovor kako sve to postići,<br />
istaknuvši kao uzor blaženoga<br />
kardinala Alojzija Stepinca koji<br />
je rekao "U tebe se Gospodine<br />
uzdam". Uzdati se u<br />
Gospodina, vjerovati da je<br />
Gospodin naša najveća snaga -<br />
to je naš poziv večeras dok<br />
Uz darove kruha i vina prinesen<br />
je i novi kalež i patena, koje je<br />
na oltar prinijela Gordana Turić<br />
iz Hrvatske, a livanjski sir<br />
darovali su trećoreci iz Livna.<br />
Na kraju mise fra Petar<br />
Anđelović kazao je kako je<br />
hodočašće pohod patničkoj<br />
župi Kraljeve Sutjeske koja je u<br />
ratu teško stradala. Od<br />
prijeratnih oko 12.000 tisuća<br />
vjernika sad ih je u župi tek<br />
2000. "Došli smo da bismo im<br />
pružili podršku, da s njima<br />
vjerujemo kako će ta župa<br />
živjeti i u budućnosti.<br />
Franjevačka ideja življena u<br />
Franjevačkom svjetovnom redu<br />
bila je prevažna u našoj<br />
prošlosti, a bit će i u<br />
budućnosti", poručio je fra<br />
Petar i pozvao sve trećorece da<br />
aktivno rade u svojim župnim<br />
zajednicama te da svojim<br />
molitvama prate rad<br />
novoizabranog vodstva. Nakon<br />
mise bila je prigoda za<br />
razgledavanje samostanskog<br />
muzeja i knjižnice.<br />
slavimo svečanu Večernju,<br />
rekao je kardinal Bozanić. Na<br />
kraju propovijedi kardinal<br />
Bozanić izrekao je želju i<br />
molitvu da to slavlje,<br />
zajedničko hodočašće i molitve<br />
budu novi početak za biskupsku<br />
Crkvu Srijema.<br />
Recitalom koji je predvodio<br />
domaći župnik Španović,<br />
nekoliko je vjernika izreklo<br />
zazive svetim mučenicima koje<br />
je napisao Mitar Dragutinac.<br />
Svečano je bdjenje završilo<br />
pozdravnim govorom biskupa<br />
Srakića, u kojem je izrazio<br />
zahvalnost za to stvarno<br />
zajedništvo, pravu eklezijalnu<br />
solidarnost s Crkvom<br />
Đakovačkom i Srijemskom<br />
koja odaje hvalu Bogu za dar<br />
hrabroga svjedočenja sve do<br />
prolijevanja krvi što ga u<br />
temelje Đakovačke i Srijemske<br />
Crkve položiše slavni mučenici<br />
Panonije i grada Sirmija. U ime<br />
čitave Đakovačke i Srijemske<br />
biskupije, svih vjernika te<br />
članova ustanova posvećenoga<br />
života, biskup Srakić izrazio je<br />
najsrdačniju dobrodošlicu<br />
brojnim kardinalima,<br />
nadbiskupima i biskupima<br />
među kojima i predsjedatelju<br />
središnjega euharistijskoga
slavlja u utorak 26. listopada,<br />
milanskom nadbiskupu<br />
kardinalu Dionigiju<br />
Tettamanziju. Biskup Srakić<br />
pozdravni je govor zaključio<br />
riječima: "Među nama se<br />
uzdiže slavni plamen "svijetle<br />
vojske mučenika", onih koji<br />
"ubijeliše svoje haljine u krvi<br />
Janjetovoj", koji postadoše i<br />
sami neugasivi svijetli trag u<br />
povijesti spasenja. Njihova krv<br />
posta "semen christianorum" -<br />
v i j e s t i n e w s<br />
"sjeme kršćana", koje ne<br />
prestaje rasti ni danas. Naš<br />
život, put i iskustvo vjere,<br />
gradimo na slavu<br />
svjedočanstvu".<br />
Svečanom službom ravnao je<br />
mons. Luka Strgar, u asistenciji<br />
su bili đakoni i bogoslovi<br />
Bogoslovnoga sjemeništa u<br />
Đakovu, pjevanje je predvodio<br />
srijemskomitrovački<br />
konkatedralni zbor "Sv.<br />
Vlč. Šušnjara novi misionar u Kamerunu<br />
Yaounde, 26.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Hrvatski svećenik Ivica<br />
Šušnjara preuzeo je ovih dana<br />
mjesto kapelana u župi sv.<br />
Vinka Paulskog u predgrađu<br />
Yaounde, glavnog grada<br />
Kameruna. Uz brojne redovite<br />
pastoralne aktivnosti, vlč.<br />
Šušnjara sudjelovat će u gradnji<br />
pastoralno-kulturnog centra, a<br />
svakodnevno mora voditi brigu<br />
i mnogovrsnim humanitarnim<br />
potrebama svih stanovnika toga<br />
kraja. Tu župu vodi zajedno sa<br />
župnikom koji je, premda i sam<br />
Afrikanac s Madagaskara,<br />
odlučio odgovoriti<br />
misionarskom pozivu i doći u<br />
Kamerun.<br />
Ivica Šušnjara rođen je 1963. u<br />
peteročlanoj obitelji u<br />
Komletincima kod Vinkovaca.<br />
U najranijoj dobi se s<br />
roditeljima preselio u Pulu,<br />
gdje je proveo sretno<br />
djetinjstvo, a ranu mladost je<br />
pomutio odlazak oca. Završio<br />
je redovno školovanje i<br />
ekonomski fakultet te postao<br />
uspješan mladi poduzetnik sa<br />
zavidnom perspektivom.<br />
Istodobno je Bog prodirao u<br />
njegov život preko prijatelja<br />
Papin pozdrav hrvatskoj mladeži<br />
Vatikan, <strong>27.10.2004</strong>. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Papa Ivan Pavao II. pozdravio<br />
je u tijeku opće audijencije 27.<br />
listopada i hrvatske<br />
hodočasnike riječima: "Srdačno<br />
pozdravljam hrvatsku mladež iz<br />
okolice Essena i Dortmunda u<br />
Njemačkoj i ostale hrvatske<br />
Cecilija" čija je voditeljica s.<br />
Cecilija Tomkić, a animirao je<br />
vicerektor Bogoslovnoga<br />
sjemeništa u Đakovu mr. Ivan<br />
Ćurić. Prije svečane Večernje<br />
sa Službom svjetla svi<br />
kardinali, nadbiskupi i biskupi<br />
dočekani su zvonjavom<br />
konkatedralnih zvona i<br />
pljeskom više stotina vjernika u<br />
dvorištu konkatedrale.<br />
btu<br />
mons. Antuna Bogetića,<br />
budućeg porečko-pulskog<br />
biskupa i Neokatekumenskog<br />
puta. Nekoliko godina bio je<br />
katehist - laik - itinerant u<br />
Africi i Aziji (Kazahstan) te<br />
Poljskoj. Godine 1997. ušao je<br />
u Misionarsko sjemenište u<br />
Varšavi, a za svećenika je<br />
zaređen 2001. Od tada je bio<br />
kapelan u dvije župe u središtu<br />
Varšave, a na zamolbu afričkog<br />
biskupa, kardinal Jozef Glemp<br />
mu u jesen ove godine daje<br />
dopuštenje da krene u misije u<br />
Yaounde.<br />
hodočasnike. Predragi na sve<br />
zazivam Božji blagoslov.<br />
Hvaljen Isus i Marija!".<br />
Crkva u Hrvata<br />
Kao kapelan u župi sv.<br />
Vinka Paulskog u<br />
predgrađu Yaoundea<br />
sudjelovat će i u<br />
gradnji pastoralnokulturnog<br />
centra te se<br />
baviti humanitarnim<br />
radom<br />
www.ika.hr<br />
29
www.ika.hr<br />
Inozemne vijesti<br />
Izlaganje stalnog<br />
promatrača Svete<br />
Stolice na skupštini<br />
UN-a<br />
Latinski biskupi<br />
arapske regije i<br />
sjevernoafrička BK sa<br />
zasjedanja u Rimu<br />
pozvali kršćane da im<br />
se 22. prosinca<br />
pridruže u postu i<br />
molitvi za mir u Svetoj<br />
zemlji<br />
Kampanja<br />
Međunarodnog<br />
Caritasa<br />
30 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Nadbiskup Migliore kritizirao MMF, Svjetsku banku i<br />
G7<br />
New York, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
"Međunarodna je zajednica<br />
pozvana pružiti pomoć Africi,<br />
posebice na području<br />
gospodarstva, te joj pomoći<br />
riješiti sukobe koji se tamo još<br />
uvijek vode, a čiji su uzroci<br />
vrlo složeni. Oni su, naime,<br />
često uzrokovani<br />
nesuglasicama unutar pojedinih<br />
afričkih država, ali ne treba<br />
zanemariti ni korist drugih<br />
vezanu uz Afriku". Na<br />
spomenute je probleme<br />
upozorio apostolski nuncij i<br />
stalni promatrač Svete Stolice<br />
pri Ujedinjenim narodima<br />
nadbiskup Celestino Migliore u<br />
izlaganju na 59. glavnoj<br />
skupštini Organizacije<br />
ujedinjenih naroda 19. listopada<br />
u New Yorku. "Glede izgradnje<br />
mira, opće sigurnosti,<br />
sprečavanja sukoba i pomirenja<br />
na afričkome kontinentu, treba<br />
još puno toga učiniti", ustvrdio<br />
je nadbiskup Migliore.<br />
Pohvalio je, međutim,<br />
djelovanje Afričke unije i<br />
Partnerstva za afrički razvoj<br />
(NEPAD), te zalaganje afričkih<br />
vođa oko stvaranja uvjeta<br />
nužnih za održivi razvoj,<br />
uklanjanje siromaštva, mir,<br />
sigurnost, stabilnost, poštivanje<br />
ljudskih prava i dobro vođenje<br />
gospodarstva.<br />
Nadbiskup Migliore kritizirao<br />
je Međunarodni monetarni<br />
fond, Svjetsku banku i ministre<br />
Dan molitve i posta za mir u Svetoj zemlji<br />
Rim, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Članovi Regionalne biskupske<br />
konferencije Sjeverne Afrike<br />
(CERNA) i Konferencije<br />
latinskih biskupa iz arapskih<br />
područja (CELRA) predložili<br />
su da 22. prosinca bude<br />
proglašen Danom posta i<br />
molitve za mir u Svetoj zemlji,<br />
objavila je 19. listopada<br />
misijska agencija Fides.<br />
Okupljeni od 11. do 16.<br />
listopada na zasjedanju u Rimu,<br />
biskupi su razmijenili mišljenja<br />
o problemima pravde i mira na<br />
svojim područjima. Zaključili<br />
su kako su sve njihove zemlje u<br />
opasnosti zbog bliskoistočne<br />
nestabilnosti, koja prijeti miru<br />
čitavoga svijeta, no neke zemlje<br />
ipak trpe više od drugih: Irak,<br />
Somalija, Sudan i Sveta zemlja,<br />
kako Palestina tako i Izrael.<br />
Imajući na umu sva područja<br />
"Mir je u Kolumbiji moguć"<br />
Bogota, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Kampanja "Mir je u Kolumbiji<br />
moguć", koju je pokrenuo te je<br />
promiče Međunarodni Caritas s<br />
ciljem postizanja mira u toj<br />
zemlji, uključuje kako crkvenu,<br />
tako i međunarodnu društvenu<br />
zajednicu. Ravnatelj<br />
Međunarodnoga Caritasa za<br />
Kolumbiju mons. Hector Fabio<br />
Henao Gaviria pojasnio je kako<br />
je riječ o internom sukobu<br />
uglavnom ekstremnih<br />
desničarskih paravojnih<br />
skupina koje su već više od 40<br />
godina u sukobu među sobom,<br />
ali i protiv vojske. "Tu su i<br />
društveni problemi: siromaštvo,<br />
brojnih sukoba u svijetu,<br />
biskupi su se ipak usredotočili<br />
prvenstveno na Svetu zemlju.<br />
Istaknuli su kako je sukob u<br />
Svetoj zemlji briga svih kršćana<br />
koji su svjesni da njihovi<br />
duhovni korijeni leže u zemlji<br />
Kristova otkupljenja. Situacija<br />
traje već mnogo godina, a<br />
danas više nego ikada zahtijeva<br />
akciju koja će okončati patnje<br />
svih stanovnika tog područja,<br />
Židova, kršćana i muslimana,<br />
koji, upleteni u spiralu<br />
okrutnoga i nerazumnoga<br />
nasilja, ne uspijevaju privesti<br />
svoje sukobe kraju, poručuju<br />
biskupi. "Oba naroda,<br />
Palestinci i Izraelci, na rubu su<br />
uništenja, kako oni jaki među<br />
njima tako i oni slabi, kako oni<br />
koji pribjegavaju nasilju, tako i<br />
oni koji strpljivo očekuju mirno<br />
nasilje i trgovina drogom.<br />
Svakako, vrlo složena<br />
situacija", istaknuo je mons.<br />
Gaviria. Problemi koji se tiču<br />
djece i mladih prisutni su od<br />
početka sukoba, i to ne<br />
isključivo zbog sukoba, već i<br />
zbog trgovine drogom, koja<br />
svoje uporište nalazi uglavnom<br />
u siromašnijim četvrtima gdje<br />
se mlade uključuje u naoružane<br />
skupine i iskorištava kao<br />
privatnu vojsku. "U toj složenoj<br />
situaciji Crkva nastoji<br />
uspostaviti kontakte s<br />
naoružanim paravojnim<br />
skupinama; nastoji se, dakle,<br />
približiti različitim stranama te<br />
financija zemalja članica<br />
skupine G7, jer nisu postigli<br />
dogovor o uklanjanju<br />
vanjskoga duga 27<br />
najsiromašnijih zemalja.<br />
Osvrnuo se također i na<br />
korištenje bogatstava u Africi,<br />
koje je česti uzrok sukoba.<br />
"Vrlo je važno da svaka vlada<br />
ima potpuni nadzor nad<br />
vlastitim prirodnim<br />
bogatstvima te njima upravlja<br />
na dobrobit naroda, kako bi se<br />
na transparentan način njima<br />
svi mogli koristiti", napomenuo<br />
je nadbiskup Migliore<br />
istaknuvši važnost aktivne<br />
uloge samih Afrikanaca u<br />
rješavanju sukoba na tom<br />
kontinentu.<br />
rješenje", ističe se u<br />
dokumentu.<br />
"Zahvalni smo Svetome Ocu za<br />
njegove riječi i pothvate u<br />
korist mira. Zahvalni smo svim<br />
Crkvama za njihove brojne<br />
poruke i djela solidarnosti kao i<br />
za njihovu velikodušnost",<br />
ističu biskupi te napominju<br />
kako se približava vrijeme<br />
Došašća. Kršćanski će svijet<br />
uskoro proslaviti Božić, a s<br />
njime i rođenje Spasitelja-<br />
Mesije, Kneza mira, dok se u<br />
Betlehemu i u čitavoj Svetoj<br />
zemlji i dalje prolijeva krv.<br />
Stoga biskupi CERNA-e i<br />
CELRA-e predlažu da srijeda<br />
22. prosinca 2004. bude dan<br />
posta i molitve na tu nakanu i<br />
pozivaju kršćane da im se<br />
pridruže u tom, kao i u ostalim<br />
pothvatima.<br />
ih dovesti do zajedničkoga<br />
stajališta za pregovore s<br />
Vladom. Ljudi vjeruju Crkvi i u<br />
Crkvu. Predsjednik biskupske<br />
konferencije je vrlo jasno kazao<br />
kako je za mir potrebno duboko<br />
poštovanje istine, kao i<br />
uspostavljanje uvjeta za pravdu.<br />
Mi kao Crkva očekujemo da<br />
ove brojne žrtve, uz oko 3<br />
milijuna izbjeglica, dobiju<br />
odštetu. Za njih je Crkva veoma<br />
važna, jer su izgubili ne samo<br />
svoju zemlju, već i svoje<br />
obitelji", zaključio je mons.<br />
Gaviria.
Relikvije sv. Klare u Sloveniji<br />
Ljubljana, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
U ljubljanskoj je katedrali 16.<br />
listopada priređen doček<br />
relikvija sv. Klare. Misu je<br />
predslavio upravitelj<br />
Ljubljanske nadbiskupije<br />
biskup Andrej Glavan. Nakon<br />
Ljubljane moći su prenijete u<br />
samostan klarisa u Nazarju u<br />
Mariborskoj biskupiji. U tijeku<br />
tri tjedna relikvije će biti<br />
izložene u mnogim crkvama<br />
diljem Slovenije, među ostalim<br />
i u poznatim marijanskim<br />
v i j e s t i n e w s<br />
svetištima Brezje i Ptujska<br />
Gora. Relikvije sv. Klare<br />
započele su svoj put u travnju<br />
2003. u povodu Godine sv.<br />
Klare (750 godina od njezine<br />
smrti). U tijeku 2003. relikvije<br />
su posjetile nekoliko talijanskih<br />
pokrajina, zatim Švicarsku,<br />
Austriju i Meksiko. U travnju<br />
ove godine bile su u Albaniji. U<br />
Sloveniji je prvi samostan<br />
klarisa utemeljen 1300. u<br />
Mekinjah kod Kamnika, a<br />
kasnije i u Gorici, Ljubljani i<br />
Međunarodni kongres svećenika na Malti<br />
La Valletta, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />
- Kongregacije za kler priredila<br />
je od 18. do 22. listopada na<br />
Malti međunarodni susret<br />
svećenika na temu "Svećenici,<br />
odgojitelji novih svetaca za<br />
novo tisućljeće, na tragu<br />
apostola Pavla". Susret na Malti<br />
okupio je oko 1.300 svećenika<br />
iz 90 zemalja sa svih<br />
kontinenata, među njima i 30<br />
biskupa i 13 kardinala koji su<br />
predstavljali ukupno 290<br />
biskupija i nadbiskupija i oko<br />
30 družbi u svijetu.<br />
Na otvaranju skupa 18.<br />
listopada u katedrali Sv. Ivana<br />
Krstitelja pročelnik<br />
Kongregacije za kler kardinal<br />
Dario Castrillon Hoyos<br />
predvodio je svečanu misu, a<br />
19. listopada održao uvodno<br />
izlaganje pod naslovom<br />
"Pavao, evangelizacija i izazovi<br />
pred kulturama". Među<br />
uzvanicima bili su i pročelnik<br />
Kongregacije za evangelizaciju<br />
naroda kardinal Crescenzio<br />
Sepe, tajnik Kongregacije za<br />
kler nadbiskup Csaba Ternyak i<br />
predsjednik Talijanske<br />
biskupske konferencije kardinal<br />
Camillo Ruini. Na brojnim<br />
susretima sudionici kongresa<br />
nastojali su odgovoriti na<br />
pitanje kako plodove<br />
razmišljanja i molitava prenijeti<br />
u svakodnevni život i<br />
suvremeno društvo. Španjolski<br />
teolog mons. Juan Escherda<br />
Bifet tako je upozorio kako<br />
suvremeni čovjek više vjeruje<br />
svjedocima, nego učiteljima pa<br />
je stoga nužno predstaviti lik<br />
svećenika kao dobroga pastira.<br />
Kardinal Sepe ustvrdio je kako<br />
to nije nimalo lako u današnjem<br />
vremenu koje obilježava raspad<br />
vrednota, teološki pluralizam i<br />
relativizam, primijetivši kako,<br />
međutim, postoji i druga strana<br />
medalje, odnosno obnovljeno<br />
pitanje o smislu koje se otvara<br />
nadi i solidarnosti.<br />
Propovjednik Papinskoga doma<br />
o. Raniero Cantalamessa u<br />
svojemu je izlaganju, pak,<br />
podsjetio kako svećenici u<br />
molitvi posjeduju čudesno<br />
bogatstvo i milosni dar na koji<br />
trebaju uzvratiti i njegovati ga.<br />
Slijedeći Isusov primjer,<br />
apostoli i sveci nisu molili prije<br />
početka rada, već za to da<br />
spoznaju što trebaju činiti,<br />
zaključio je o. Cantalamessa.<br />
Sudionicima kongresa 21.<br />
listopada uz pomoć video-veze<br />
obratio se i papa Ivan Pavao II.<br />
"Crkva ima potrebu za<br />
svećenicima koji će stvarati<br />
svece za novo tisućljeće",<br />
istaknuo je Sveti je Otac i<br />
pozvao svećenike da budu<br />
"Kristovi apostoli", prije svega<br />
posredstvom svetosti vlastitoga<br />
života. "Na vama je zadaća da<br />
na svakom mjestu odjekuje<br />
snaga istinite riječi Evanđelja,<br />
koja jedina može iz temelja<br />
promijeniti ljudsko srce i<br />
darovati mu mir", upozorio je<br />
Papa, potičući svećenike da<br />
postanu "vjerodostojni učitelji<br />
evanđeoskoga života te proroci<br />
nade". "S Kristom sam razapet.<br />
Živim, ali ne više ja, nego živi<br />
u meni Krist" - u tim riječima<br />
Jeruzalem: Apel franjevačkog kustosa<br />
Jeruzalem, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Poglavar franjevačke kustodije<br />
u Svetoj zemlji o. Pierbattista<br />
Pizzaballa pozvao je kršćane u<br />
cijelome svijetu da ne odustaju<br />
od hodočašćenja u biblijsku<br />
zemlju. U apelu koji je 22.<br />
listopada objavila vatikanska<br />
redovnička tiskovna agencija<br />
VID, Pizzaballa također ističe<br />
da sveta mjesta nisu cilj<br />
intifade. Nema problema ni<br />
opasnosti za hodočasnike u<br />
Svetu zemlju i hodočašća "bez<br />
Škofjoj Loki. Samostani su<br />
početkom 1782. odlukom cara<br />
Josipa II. raspušteni. Gotovo<br />
200 godina kasnije, ponovno je<br />
ustanovljen prvi samostan<br />
klarisa u travnju 1978.<br />
dolaskom triju redovnica<br />
slovenske nacionalnosti iz<br />
zagrebačkog samostana. U<br />
Nazarju danas živi petnaest<br />
redovnica, a još ih je pet u<br />
Dolnicah u Ljubljani, gdje je<br />
samostan otvoren jubilarne<br />
2000.<br />
sv. Pavla Papa prepoznaje<br />
program svakog svećenika koji<br />
je Božjom providnošću pozvan<br />
kako bi pomagao ženama i<br />
muškarcima, mlađima i<br />
starijima u nasljedovanju traga<br />
Božanskog Učitelja. "Ovaj otok<br />
čuva živo sjećanje na prolazak<br />
sv. Pavla, koji je, nakon što ga<br />
je Isus osvojio, postao ponizan i<br />
hrabar služitelj evanđelja. U<br />
Pavlovu iskustvu, svaki<br />
svećenik neovisno od toga gdje<br />
se nalazi ili što radi, može<br />
pronaći svoj nacrt sažet u<br />
nasljedovanju Krista", kazao je<br />
Sveti Otac koji je svećenicima<br />
ukazao i na lik Majke Marije,<br />
koja je potvrdila početni dah<br />
Božje volje u svakom trenutku<br />
svoga života, sve do Kalvarije,<br />
kada je "postala majka svih<br />
vjernika, posebice vaša, dragi<br />
svećenici, kako bi vas pratila u<br />
vašem svakidašnjem hodu".<br />
Predočiti djeci i mladima,<br />
obiteljima i bolesnima,<br />
poduzetnicima i radnicima,<br />
intelektualcima i političarima,<br />
drugim riječima cijelom<br />
čovječanstvu, raspetoga i<br />
uskrslog Otkupitelja", zadaća je<br />
koju je Papa u svojoj poruci<br />
povjerio svim svećenicima.<br />
Međunarodni kongres<br />
zaključen je 22. listopada u<br />
marijanskom svetištu Ta Pinu,<br />
na otoku Gozo. Nakon molitve<br />
krunice, euharistijsko slavlje<br />
predvodio je državni tajnik<br />
Svete Stolice kardinal Angelo<br />
Sodano, a kardinal Hoyos<br />
izgovorio je na kraju posvetnu<br />
molitvu Majci Božjoj.<br />
straha" mogu ponovno<br />
započeti. Tamošnji kršćani<br />
trebaju moralnu potporu svoje<br />
vjerske braće, a hodočašća su<br />
najbolji način takve pomoći,<br />
poručuje franjevački kustos.<br />
Inozemne vijesti<br />
Relikvije će u tijeku tri<br />
tjedna biti izložene u<br />
mnogim crkvama<br />
diljem Slovenije, među<br />
ostalim i u poznatim<br />
marijanskim<br />
svetištima Brezje i<br />
Ptujska Gora<br />
Središnja tema<br />
susreta bila je<br />
"Svećenici, odgojitelji<br />
novih svetaca za novo<br />
tisućljeće, na tragu<br />
apostola Pavla", a<br />
Papa je u videoporuci<br />
pozvao<br />
svećenike da budu<br />
vjerodostojni učitelji<br />
evanđeoskoga života i<br />
proroci nade<br />
O. Pierbattista<br />
Pizzaballa pozvao je<br />
kršćane u cijelome<br />
svijetu da ne odustaju<br />
od hodočašćenja u<br />
Svetu zemlju<br />
www.ika.hr<br />
31
www.ika.hr<br />
Inozemne vijesti<br />
Nema alternative<br />
pomirenju i suradnji<br />
nekadašnjih zaraćenih<br />
strana, istaknuo je<br />
hrvatski premijer na<br />
susretu u Solunu<br />
Dva bogoslovna<br />
sjemeništa s više od<br />
100 kandidata pružaju<br />
veliki razlog za nadu,<br />
ocijenio je kardinal<br />
Swiatek<br />
32 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Europske pučke stranke u dijalogu s pravoslavljem<br />
Solun, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednici Vlada jugoistočne<br />
Europe okupljeni 21. i 22.<br />
listopada na 8. dijalogu<br />
pravoslavnih Crkava i<br />
europskih pučkih stranaka u<br />
Solunu (Thessaloniki) pozvali<br />
su Crkve na pojačano<br />
sudjelovanje u procesu<br />
pomirenja u regiji. Na poziv<br />
ekumenskog patrijarha<br />
Bartholomaiosa I., pod čijim se<br />
pokroviteljstvom susreti<br />
održavaju, u radovima su<br />
između ostalih sudjelovali<br />
beogradski katolički nadbiskup<br />
i metropolit Stanislav Hočevar,<br />
banjolučki biskup Franjo<br />
Komarica, predstavnik<br />
Apostolske nuncijature u<br />
Grčkoj mons. Astolfo Astolfi,<br />
predsjednik i tajnik COMECEa<br />
biskup Josef Homeyer i Noel<br />
Treanor.<br />
Među sedamdesetak sudionika<br />
susreta bili su i posebni<br />
koordinator Pakta o stabilnost<br />
Erhard Busek, voditeljica<br />
međuparlamentarnog<br />
izaslanstva za odnose s JI<br />
Europom Doris Pack, hrvatski<br />
premijer Ivo Sanader, premijer<br />
Srbije i Crne Vojislav<br />
Koštunica i ministar u vladi<br />
BiH Bariša Čolak. Tema<br />
susreta bila je "Izgradnja<br />
Europe pomoću pomirenja i<br />
suradnje" s posebnim<br />
naglaskom na područje<br />
Jugoistočne Europe i zemalja<br />
bivše Jugoslavije. Susret je<br />
otvoren molitvom i pozdravom<br />
domaćeg metropolite<br />
Anthimosa te čitanjem poruke<br />
ekumenskoga carigradskog<br />
patrijarha.<br />
Premijer Sanader poručio je<br />
kako bi europske vrednote<br />
morale postati sredstvo za<br />
nadilaženje trenutačnih podjela,<br />
ističući važnost vjerskog<br />
dijaloga u tome. Najavio je i<br />
skori prvi službeni pohod<br />
Beogradu, na kojemu će se<br />
raspravljati o sporazumu o<br />
zaštiti nacionalnih manjina, te<br />
istaknuo kako nema alternative<br />
pomirenju i suradnji<br />
nekadašnjih zaraćenih strana.<br />
Smatra da će moguće<br />
pristupanje Hrvatske Europskoj<br />
uniji 2005. godine pozitivno<br />
odraziti na zemlje nekadašnje<br />
Jugoslavije, koje će moći<br />
koristiti njezina iskustva u<br />
približavanju Uniji.<br />
Premijer Koštunica izjavio je<br />
kako Crkve moraju pomoći u<br />
stvaranju društvenog ozračja u<br />
kojemu se vjerska uvjerenja<br />
više neće moći politički<br />
instrumentalizirati. Svoje je<br />
izlaganje usredotočio na stanje<br />
na Kosovu i diskriminaciju<br />
srpske manjine. Grčki premijer<br />
Konstantinos Karamanlis<br />
potaknuo je Crkve na<br />
sudjelovanje u izgradnji<br />
demokratskije i ljudskije<br />
Europe. Busek je posebno<br />
kritizirao nedovoljne znakove<br />
pomirenja na mjesnoj razini,<br />
spomenuvši kako su mu u<br />
Mostaru rekli kako je "rat<br />
nastavljen u srcima i glavama".<br />
Doris Pack pozvala je na<br />
intenziviranju razmjenu osobito<br />
mladih naraštaja i zatražila što<br />
skoriju razradu europskih<br />
programa koji bi obuhvatili i<br />
studente iz balkanskih zemalja.<br />
Poručila je da apeli za<br />
tolerancijom nisu dovoljni te<br />
vjerske zajednice u regiji<br />
moraju postati uzori.<br />
Na početku svoga izlaganja<br />
biskup Komarica spomenuo je<br />
kako je već na sličnom susretu<br />
prije tri godine na Kreti<br />
upozorio da "u BiH nedostaje<br />
pravna podloga od strane<br />
međunarodne zajednice, kao<br />
nužni preduvjet za pomirenje,<br />
zajednički život ljudi i naroda<br />
te ostvarenje pravednog mira".<br />
Zatim je istaknuo da ni danas<br />
nije puno bolje, jer još uvijek<br />
uglavnom vlada zakon jačega s<br />
mnogovrsnim negativnim<br />
posljedicama. Govoreći o<br />
međusobnim odnosima između<br />
Katoličke i Srpske pravoslavne<br />
crkve, te Islamske i židovske<br />
zajednice, biskup je istaknuo<br />
Bjelorusija otežava ulaz katoličkim svećenicima<br />
Frankfurt, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Inozemni katolički svećenici<br />
još samo uz velike poteškoće<br />
mogu ući u Bjelorusiju. Za to<br />
im je potrebna viza, a dozvolu<br />
boravka moraju svake godine<br />
obnavljati, istaknuo je<br />
predsjednik Bjeloruske<br />
biskupske konferencije<br />
nadbiskup Minska kardinal<br />
Kazimierz Swiatek. U<br />
razgovoru za međunarodnu<br />
katoličku udrugu za pomoć<br />
"Crkva u nevolji", kardinal je<br />
pojasnio kako je razlog strožih<br />
uvjeta ulaska u zemlju zakon<br />
koji je stupio na snagu 2003., a<br />
kojim je Vlada namjeravala<br />
"normalizirati" odnose Crkava i<br />
države. No, ispalo je da se<br />
"potrebu prihvaćanja istine o<br />
drugom kao drugačijem - kako<br />
u svakodnevnom životu ljudi<br />
tako i u službenim susretima<br />
predstavnika Crkava i vjerskih<br />
zajednica. Naveo je<br />
mnogobrojne susrete službenih<br />
vjerskih predstavnika,<br />
profesora teoloških učilišta kao<br />
i običnih ljudi u svakodnevnim<br />
kontaktima - kao dragocjeno<br />
kamenje u gradnji zgrade<br />
međusobnog pomirenja i<br />
povjerenja. Spomenuo je i<br />
razlike koje postoje kod<br />
crkvenih odnosno vjerskih<br />
predstavnika u pogledu<br />
nužnosti i smisla ekumenizma i<br />
dijaloga. Uputio je zatim niz<br />
kritičkih pitanja koja su se<br />
odnosila na izlaganja političara:<br />
kako se može uspješno i<br />
odgovorno raditi na pomirenju i<br />
izgradnji zajedničke budućnosti<br />
kad političari svim silama i na<br />
sve načine ne dozvoljavaju ni<br />
živjeti u vlastitoj Domovini;<br />
kad političari nastoje<br />
sprječavati susretanje ljudi koji<br />
se žele vratiti u svoj rodni kraj i<br />
živjeti životom dostojnim<br />
čovjeka zajedno sa svojim<br />
susjedima; kad političari ne<br />
uvažavaju zajedničke napore<br />
predstavnika Crkava i vjerskih<br />
zajednica oko izgradnje,<br />
pomirenja i međusobnog<br />
povjerenja. Istaknuvši želju<br />
Katoličke crkve u BiH da još<br />
uspješnije nastavi u svom<br />
odgojnom i socijalnom<br />
angažmanu - prijeko potrebnom<br />
za izgradnju povjerenja i<br />
zajedničkog života, pogotovo<br />
među mladima, biskup<br />
Komarica zamolio je europske<br />
političare da pomognu te i<br />
slične konstruktivne akcije.<br />
Izrazio je svoje osobno<br />
opredjeljenje da i ubuduće i<br />
molitvom i radom pridonosi<br />
afirmaciji čovjekova<br />
dostojanstva, zaštiti njegovih<br />
prava, praštanju, pomirenju i<br />
izgradnji pravednog mira za sve<br />
stanovnike BiH i susjednih<br />
zemalja.<br />
uvažava samo ono što odgovara<br />
vlastima, a ne i Crkvama,<br />
smatra kardinal. Usprkos tome<br />
zemlja doživljava "ponovno<br />
rođenje" Katoličke crkve nakon<br />
pada komunizma te dva<br />
bogoslovna sjemeništa s više od<br />
100 kandidata pružaju veliki<br />
razlog za nadu, ocijenio je<br />
kardinal Swiatek.
Papa: Istinska vjernost u braku može spriječiti<br />
pošast AIDS-a<br />
Vatikan, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Uvjeren sam da istinska<br />
vjernost u braku može spasiti<br />
čovječanstvo od daljnjeg<br />
širenja pošasti AIDS-a, kazao<br />
je primajući 22. listopada u<br />
Vatikanu angolske biskupe<br />
papa Ivan Pavao II. Sveti Otac<br />
napomenuo je da vanbračni<br />
odnosi, poligamija, rastava i<br />
prostitucija pogoduju širenju te<br />
bolesti koja je prerasla u<br />
v i j e s t i n e w s<br />
epidemiju i ugrožava društvenu<br />
i gospodarsku stabilnost<br />
mnogih afričkih zemalja.<br />
Suočavajući se s tim izazovom<br />
Crkva mora uvijek iznova<br />
zauzeto posredovati, osobito<br />
mladima, sreću i duševni mir<br />
kršćanskog braka i vjernosti,<br />
poručio je Papa.<br />
Papa se u svome govoru<br />
angolskim biskupima osvrnuo i<br />
na stanje u njihovim<br />
Filipinska Crkva zahtijeva ukidanje smrtne kazne<br />
Manila, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Filipinska katolička Crkva i<br />
pokret protiv smrtne kazne<br />
uputili su apel filipinskoj<br />
predsjednici Gloriji Arroyo,<br />
kojim traže ukidanje smrtne<br />
kazne i promicanje novih<br />
zakona koji će spriječiti<br />
kriminal i zaštititi društvo, bez<br />
oduzimanja života. O. Robert<br />
Reyes, odgovoran u koaliciji za<br />
ukidanje smrtne kazne,<br />
istaknuo je u razgovoru za<br />
agenciju AsiaNews kako i za<br />
zločince trebaju vrijediti<br />
ljudska prava, naravno vodeći<br />
uvijek računa o počinjenom<br />
zlodjelu. "Smrtna je kazna na<br />
Filipine ponovno uvedena prije<br />
10 godina i ništa nije<br />
promijenila ", ustvrdila je i<br />
glavna tajnica Udruge<br />
dragovoljaca za pravnu pomoć<br />
Maria Socorro Diokno.<br />
U Burundiju pogubljen katolički svećenik<br />
Bujumbura, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />
- U Burundiju je 18. listopada<br />
ubijen biskupijski vikar o.<br />
Gerard Nzeyimana, objavila je<br />
20. listopada agencija Misna.<br />
Automobilu u kojemu su se<br />
vozili o. Gerard i dvije<br />
redovnice put je u gradiću<br />
Makamba, stotinjak kilometara<br />
jugoistočno od glavnoga grada<br />
Bujumbure zapriječila<br />
nepoznata skupina ljudi.<br />
Prisilili su ih da iziđu,<br />
opljačkali, redovnicama<br />
zapovjedili da odu, a njega ubili<br />
hicem u glavu.<br />
"Ne razumijemo zašto su ga<br />
ubili. Dao im je sve što su<br />
tražili, a ipak su ga ubili",<br />
izjavio je generalni vikar<br />
biskupije u Bururiju mons.<br />
Hermenegilde Ndoricimpa.<br />
Prema tamošnjim izvorima<br />
Papa sa studentima na misi u prigodi početka<br />
akademske godine u Rimu<br />
Vatikan, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />
vatikanskoj bazilici Sv. Petra<br />
okupili su se s papom Ivanom<br />
Pavlom II. u poslijepodnevnim<br />
satima 23. listopada studenti<br />
papinskih sveučilišta na<br />
svečanoj koncelebriranoj misi u<br />
prigodi početka nove<br />
akademske godine koju je<br />
predvodio pročelnik<br />
Kongregacije za katolički odgoj<br />
kardinal Zenon Grocholewski.<br />
Papa je u propovijedi izrazio<br />
zadovoljstvo raznolikošću<br />
papinskih sveučilišta,<br />
istaknuvši kako je crkveni<br />
akademski krajolik u Rimu<br />
jedinstven u svijetu,<br />
prvenstveno po bogatstvu<br />
ponude i studenata. Rimski<br />
crkveni fakulteti pridonose<br />
isticanju univerzalnosti Crkve i<br />
njezina jedinstva. U svijetu ima<br />
oko 170 crkvenih fakulteta, a u<br />
Rimu je sjedište šest papinskih<br />
sveučilišta i tri papinske visoke<br />
škole s ukupno više od 20.000<br />
studenata, kao i brojnih<br />
crkvenih fakulteta i instituta.<br />
Osvrnuvši se na želje za novu<br />
akademsku godinu, kardinal<br />
Grocholewski u razgovoru za<br />
Radio Vatikan istaknuo je prije<br />
svega želju da se na crkvenim<br />
fakultetima bolje shvati i živi<br />
Godina euharistije. Kako bi se<br />
poznavale božanske istine nije<br />
dostatno jednostavno učiti,<br />
nužan je kontakt s Bogom,<br />
nužna je molitva, upozorio je<br />
kardinal te dodao kako brojni<br />
sveci nisu završili škole, ali su<br />
unatoč tomu snažno utjecali na<br />
povijest Crkve, poput sv. Franje<br />
ili sv. Katarine Sijenske, koja<br />
nije znala čitati niti pisati.<br />
sjemeništima, pozivajući ih na<br />
posebnu pozornost u izboru<br />
kandidata i praćenju njihova<br />
sazrijevanja. Duhovnici su<br />
pozvani odreći se materijalnih<br />
dobara i živjeti u celibatu, a ako<br />
se toga ne pridržava i dođe do<br />
"skandaloznog ponašanja",<br />
takvi se slučajevi moraju<br />
odgovorno istraživati i<br />
korigirati, poručio je Papa.<br />
Protivnici smrtne kazne, naime,<br />
ističu kako se broj kriminalnih<br />
radnji nije smanjio, a<br />
zabrinjavajuća je činjenica da je<br />
77% smrtnih presuda plod<br />
sudskih pogrešaka. Udruge za<br />
zaštitu ljudskih prava<br />
izvješćuju o teškim<br />
zloporabama u sudskoj upravi,<br />
kao i o mučenjima<br />
osumnjičenih kriminalaca u<br />
svrhu iznuđivanja priznanja.<br />
radilo se, pak, o "klasičnoj<br />
egzekuciji" budući da je o.<br />
Nzeyimana, Tutsi, bio poznat<br />
po opetovanim oštrim osudama<br />
nasilja u toj zemlji. U tijeku<br />
nepunih deset godina u<br />
etničkom sukobu između<br />
plemena Tutsi i Hutu bilo je<br />
više od 300 tisuća mrtvih, a<br />
zemljom još uvijek haraju<br />
naoružane skupine koje su<br />
izvan svakog nadzora.<br />
Njihova je velika mudrost<br />
proizišla iz meditacije i<br />
sjedinjenja s Bogom.<br />
Napominjući kako se<br />
znanstveni i tehnički uspjesi<br />
mogu iskoristiti kako čineći<br />
dobro, tako i čineći zlo, a,<br />
nažalost, češće se koriste za<br />
zlo, kardinal je kazao kako<br />
crkvena sveučilišta nude<br />
upravo ono što današnjemu<br />
svijetu treba, odnosno<br />
razmišljanje o smislu i<br />
najdubljim pitanjima u vezi s<br />
ljudskim životom. Trebamo se<br />
upitati što doista želimo, koji je<br />
smisao istraživanja i kako<br />
trebamo iskoristiti znanstvena i<br />
tehnička postignuća?<br />
Razmišljanje je o tome nužno, a<br />
upravo to nude crkveni<br />
fakulteti, poručio je kardinal.<br />
Inozemne vijesti<br />
Primajući angolske<br />
biskupe, Ivan Pavao<br />
II. također ih je<br />
pozvao na pozornost u<br />
odabiru svećeničkih<br />
kandidata<br />
Broj zločina se nije<br />
smanjio, a 77%<br />
smrtnih presuda plod<br />
je sudskih pogrešaka<br />
O. Gerard Nzeyimana<br />
bio je poznat po<br />
oštrim osudama<br />
nasilja u zemlji<br />
U svijetu ima oko 170<br />
crkvenih fakulteta, u<br />
Rimu je sjedište šest<br />
papinskih sveučilišta i<br />
tri papinske visoke<br />
škole s ukupno više od<br />
20.000 studenata, kao<br />
i brojnih crkvenih<br />
fakulteta i instituta<br />
www.ika.hr<br />
33
www.ika.hr<br />
Inozemne vijesti<br />
40.000 talijanskih<br />
skauta s Ivanom<br />
Pavlom II. proslavili<br />
obljetnice njegova<br />
pontifikata, 30 godina<br />
djelovanja Saveza<br />
talijanskih skauta i 50<br />
godina Saveza<br />
odraslih skauta<br />
Kardinalski zbor<br />
isada ma 187 članova,<br />
od toga 122 s pravom<br />
izbora pape<br />
Pozivajući se na<br />
crkveni zakonik,<br />
kardinal je pismeno<br />
izvijestio francuskog<br />
biskupa da je njegovo<br />
sudjelovanje na skupu<br />
u Bonnu nepoželjno<br />
Theodoros II. uveden<br />
je u službu na<br />
svečanome bogoslužju<br />
na kojemu su se<br />
okupili i papa<br />
Shenuda III.,<br />
predstavnici Svete<br />
Stolice i grčki<br />
predsjednik<br />
Stefanopoulos<br />
34 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Papa slavio s talijanskim izviđačima<br />
Vatikan, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Vatikanski trg Sv. Petra šarenio<br />
se 23. listopada odorama oko<br />
40.000 talijanskih skauta koji<br />
su se okupili kako bi s papom<br />
Ivanom Pavlom II. proslavili<br />
čak tri obljetnice: 26 godina<br />
njegova pontifikata, 30 godina<br />
djelovanja Saveza talijanskih<br />
skauta i 50 godina Saveza<br />
talijanskih odraslih skauta. Uz<br />
mnogo pjesme, glazbe i<br />
oduševljenja mladi su pred<br />
Svetim Ocem obnovili svoja<br />
obećanja. S radošću pratim<br />
vaša nastojanja biti vjeran<br />
Bogu, koji vas je pozvao da s<br />
njim živite zajedništvo i<br />
prijateljstvo. U vjernosti sebi<br />
samima da tražite i ispunite<br />
Božji plan; i vjernosti svojim<br />
bližnjima koji od vas očekuju<br />
dar čovječnog i kršćanskog<br />
sudioništva pomaže vam zakon<br />
izviđača kako ga je izrazio vaš<br />
utemeljitelj Lord Baden-<br />
Powell: učiniti nemoguće<br />
mogućim. Papa je također<br />
Washington: Umro kardinal Hickey<br />
Washington, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />
- Nakon duge i teške bolesti u<br />
Washingtonu je 24. listopada<br />
umro kardinal James Hickey<br />
(84), umirovljeni nadbiskup<br />
glavnoga grada SAD-a.<br />
Nadbiskupiju je vodio 1980. do<br />
2000. godine, bio je poznat po<br />
svome zalaganju za Crkvu u<br />
Srednjoj Americi te kao bliski<br />
prijatelj nadbiskupa San<br />
Salvadora Oscara romera,<br />
ubijenog 1980. godine. Pred<br />
američkim Kongresom<br />
uputio poseban pozdrav<br />
odgajateljima izviđačkih<br />
skupina, zahvaljujući im za<br />
njihovu tešku i odgovornu<br />
zadaću. Pozvao ih je da budu<br />
muškarci i žene koji u duhu<br />
Kristova evanđelja znaju<br />
odgajati druge živjeti u slobodi<br />
i odgovornosti, čak i "plivati<br />
protiv struje" kako bi se<br />
pobijedile kušnje<br />
individualizma, lijenosti i<br />
ravnodušnosti.<br />
zauzimao se za obustavu<br />
potpore pobunjenika u<br />
Nikaragvi. Nakon smrti<br />
kardinala Hickeyja Kardinalski<br />
zbor ima 187 članova, od toga<br />
122 mlađe od 80 godina i s<br />
pravom izbora pape.<br />
Kardinal Meisner zabranio biskupu Gaillotu nastup u<br />
Koelnskoj nadbiskupiji<br />
Koeln, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Koelnski nadbiskup kardinal<br />
Joachim Meisner zabranio je<br />
francuskom biskupu Jacquesu<br />
Gaillotu pristup na područje<br />
svoje nadbiskupije, objavio je<br />
časopis "Spiegel", a prenosi<br />
njemački program Radio<br />
Vatikana. Biskup Gaillot želio<br />
je u Bonnu zajedno s crkvenim<br />
kritičarom Eugenom<br />
Drewermannom sudjelovati na<br />
skupu na temu "Biti kršćanin u<br />
trećem tisućljeću". Kardinal<br />
Meisner, pozivajući se na<br />
crkveni zakonik, pismeno je<br />
izvijestio francuskog biskupa<br />
da mu zabranjuje javni nastup u<br />
Koelnskoj nadbiskupiji.<br />
Njemački tjednik navodi i<br />
kardinalove riječi iz pisma<br />
Gaillotu: "Vaša nazočnost na<br />
skupu u biskupiji nije<br />
poželjna".<br />
Gaillotu je 1995. godine papa<br />
Ivan Pavao II. oduzeo<br />
upravljanje<br />
sjevernofrancuskom<br />
biskupijom Evreux i istodobno<br />
mu dodijelio titularnu biskupiju<br />
Partenia, koja ne postoji otkako<br />
je nastupila islamizacija Alžira.<br />
Gaillot se osamdesetih i<br />
devedesetih godina kritički<br />
odnosio prema Crkvi i svojim<br />
se zauzimanjem obraćao<br />
rubnim skupinama društva, a<br />
nakon što mu je oduzeta<br />
biskupija, otvorio je svoju<br />
"Virtualnu biskupiju" na<br />
Internetu. Francuska biskupska<br />
konferencija "pomirila" se s<br />
biskupom Gaillotom 2000.<br />
godine. Nadbiskup Louis-Marie<br />
Bille uputio mu je pismo u<br />
kojemu se između ostaloga<br />
Novi pravoslavni aleksandrijski patrijarh svečano<br />
uveden u službu<br />
Kairo, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Novi grčkopravosalvni patrijarh<br />
Aleksandrije Theodoros II.<br />
uveden je u službu u nedjelju<br />
24. listopada. Na svečanome<br />
bogoslužju u Aleksandriji uz<br />
oko 2.000 vjernika bili su,<br />
između ostalih, i koptski<br />
pravoslavni patrijarh papa<br />
Shenuda III., predstavnici Svete<br />
Stolice, a iz Grčke, domovine<br />
novoga patrijarha, stigao je<br />
predsjednik države<br />
Constantinos Stefanopoulos.<br />
Theodorosa II. Sveti Sinod<br />
njegove Crkve izabrao je 9.<br />
listopada za nasljednika Petra<br />
VII. koji je 11. rujna izgubio<br />
život u padu helikoptera u<br />
Egejsko more. Aleksandrijski<br />
patrijarh smatra se drugom<br />
osobom u svjetskom<br />
pravoslavlju, nakon<br />
ekumenskoga carigradskog<br />
patrijarha, koji je "prvi među<br />
jednakima". Patrijarh<br />
ističe: "Usprkos proteklim<br />
događajima, usprkos<br />
napetostima u položaju koji i<br />
dalje ostaje težak, ti si sasvim<br />
sigurno naš brat u biskupstvu".<br />
Stalno vijeće Francuske BK<br />
Gaillotu je iskazalo<br />
"zajedništvo u vjeri i u službi<br />
Evanđelju", ističući kako se<br />
njegovo zauzimanje za<br />
siromašne događa u "slobodi<br />
angažmana, koji ga obilježuje i<br />
koji se razlikuje od njihova".<br />
Za javnost je važno da dozna<br />
kako je jedinstvo koje nas<br />
povezuje kao braću stvarnost,<br />
premda se živi na drukčiji<br />
način, napisao je tada<br />
nadbiskup Bille. Znak<br />
pomirenja francuski su biskupi<br />
proslavili u Lyonu u prigodi<br />
ekumenskoga slavlja u godini<br />
Velikog jubileja.<br />
Theodoros II. rođen je 25.<br />
studenoga 1954 kao Theodoros<br />
Nikolaos Horeftakis na grčkom<br />
otoku Kreti, gdje je i djelovao<br />
nakon završetka teološkog<br />
studija. Godine 1985. preuzeo<br />
je službu u Aleksandrijskom<br />
patrijarhatu; 1997. imenovan je<br />
metropolitom u Kamerunu i<br />
2002. metropolitom u<br />
Zimbabveu.
Novi ljubljanski nadbiskup i metropolit Alojz Uran<br />
Vatikan, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Papa Ivan Pavao II. imenovao<br />
je u ponedjeljak 25. listopada<br />
dosadašnjega ljubljanskoga<br />
pomoćnog biskupa Alojza<br />
Urana novim ljubljanskim<br />
nadbiskupom i metropolitom,<br />
objavio je Tiskovni ured<br />
Slovenske biskupske<br />
konferencije.<br />
Mons. Alojz Uran rođen je 22.<br />
siječnja 1945. u općini Šmartno<br />
kao treće dijete u<br />
zemljoradničkoj obitelji. Nakon<br />
studija na Teološkom fakultetu<br />
u Ljubljani za svećenika ga je<br />
29. lipnja 1970. zaredio<br />
nadbiskup Jožef Pogačnik.<br />
Nakon službe kapelana u župi<br />
sv. Nikole u Ljubljani, godine<br />
1973. upućuje se na studij u<br />
Rim. Magistrirao je 1977. na<br />
pedagoškom fakultetu<br />
Papinskoga salezijanskog<br />
v i j e s t i n e w s<br />
sveučilišta. Po povratku u<br />
Ljubljanu te godine imenovan<br />
je rektorom malog sjemeništa<br />
pri sv. Petru. Godine 1980.<br />
imenovan je župnikom<br />
Ljubljana-Šentvid, te je tu<br />
službu obnašao sve do<br />
biskupskog imenovanja. Od<br />
1981. bio je i prodekan<br />
zapadnog dijela Ljubljanskog<br />
dekanata i dekan kasnije<br />
utemeljenog Ljubljana-Šentvid.<br />
Ivan Pavao II. imenovao ga je<br />
16. prosinca 1992. pomoćnim<br />
ljubljanskim biskupom te ga i<br />
zaredio 6. siječnja 1993. u<br />
Rimu. Za biskupsko je geslo<br />
izabrao "Da, Oče".<br />
Mons. Alojz Uran je 34.<br />
rezidencijalni biskup<br />
Ljubljanske nadbiskupije i 4.<br />
metropolit nakon obnove<br />
Ljubljanske metropolije 1969.,<br />
ali peti metropolit u povijesti<br />
Ljubljanske (nad)biskupije.<br />
Predstavljen Sažetak socijalnoga nauka Crkve<br />
Vatikan, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Predsjednik Papinskoga vijeća<br />
za pravdu i mir kardinal Renato<br />
Martino predstavio je 25.<br />
listopada u Tiskovnome uredu<br />
Svete Stolice Sažetak<br />
socijalnoga nauka Crkve, koji<br />
je pripremilo spomenuto<br />
Vijeće, a koji predstavlja<br />
smjernice namijenjene prije<br />
svega pastoralnim djelatnicima<br />
i svakome kršćaninu, kao<br />
pomoć za shvaćanje<br />
promjenjivoga političkog,<br />
gospodarskog i socijalnog<br />
scenarija našega vremena, te<br />
kako bi mogli djelovati u<br />
skladu s naučavanjem<br />
Evanđelja i crkvene tradicije.<br />
Nikada dosad nije pripremljen<br />
sličan dokument; njegova je<br />
priprema trajala pet godina.<br />
Trebalo je, naime, sažeti više<br />
od stotinu godina socijalnoga<br />
nauka papa i Crkve, na 319<br />
stranica teksta i 200 stranica<br />
kazala, i pritom ne oštetiti ni<br />
Tisuće kršćana napustilo Irak<br />
Bagdad, <strong>27.10.2004</strong>. (<strong>IKA</strong>) -<br />
Oko 4000 kršćanskih obitelji u<br />
protekla je tri mjeseca napustilo<br />
Irak, objavila je misijska<br />
agencija Fides. Val iseljavanja<br />
započeo je nakon prvoga niza<br />
napada na kršćanske crkve 1.<br />
kolovoza, nakon kojih su<br />
uslijedili daljnji napadi na<br />
vjerska zdanja i domove<br />
kršćana. U međuvremenu<br />
mnoge zajednice vjernika<br />
bogoslužja slave u podrumima<br />
složenost, a ni potpunost<br />
takvoga naučavanja. Taj<br />
dokument, osim svojega<br />
glavnog obilježja -<br />
dokumentiranoga popisa nauka,<br />
želi također obuhvatiti neke<br />
odlučne izazove sadašnjega<br />
trenutka, napomenuo je<br />
kardinal Martino, dodavši kako<br />
je riječ o kulturnome izazovu,<br />
kako bi, jačajući<br />
interdisciplinarno obilježje,<br />
socijalni nauk proširio u<br />
vremenu vječnu istinu<br />
Evanđelja u odnosu na brižljivo<br />
razrađena ljudska znanja. Tu je<br />
zatim izazov prouzročen<br />
etičkom i religioznom<br />
ravnodušnošću, kako bi se išlo<br />
dalje od odvajanja etike i<br />
politike, te kako bi se ojačao<br />
dijalog s ostalim religijama o<br />
gorućim temama mira i ljudskih<br />
prava, napomenuo je kardinal,<br />
ustvrdivši kako će<br />
međureligijska suradnja biti<br />
jedan od strateški važnih<br />
svojih crkava kako bi izbjegli<br />
opasnost mogućih napada.<br />
Izbjegli kršćani zaštitu su<br />
privremeno potražili u Siriji,<br />
Libanonu i Jordanu. Prije rata u<br />
Iraku je živjelo oko milijun<br />
kršćana različitih<br />
vjeroispovijesti.<br />
Kršćanski studenti i studentice<br />
koji su na državnom sveučilištu<br />
u Mossulu na sjeveru Iraka<br />
prosvjedovali protiv prisilnog<br />
nošenja vela, nakon tjedan dana<br />
Između ostaloga bio je član<br />
biskupijskoga i<br />
međubiskupijskoga katehetskog<br />
vijeća, voditelj Komisije za<br />
duhovna zvanja, predavač na<br />
Teološko-pastoralnoj školi pri<br />
Teološkom fakultetu u<br />
Ljubljani, Novomu Mestu,<br />
Kopru i Novoj Gorici. Bio je i<br />
voditelj Biskupijskog odbora<br />
za duhovna zvanja i odgovoran<br />
za duhovna zvanja pri<br />
Slovenskoj BK. Godine 1996.<br />
sudjelovao je u pripravi i<br />
koordinaciji prvoga Papina<br />
posjeta Sloveniji.<br />
Ljubljanska nadbiskupska<br />
stolica bila je ispražnjena<br />
otkako je nadbiskup Franc<br />
Rode 21. travnja u Rimu<br />
preuzeo službu prefekta<br />
Kongregacije za redovnike i<br />
ustanove posvećenog života.<br />
pravaca za dobro čovječanstva i<br />
odlučan u budućnosti<br />
socijalnoga nauka. Treći je<br />
izazov pastoralni, kako bi se<br />
socijalni nauk Crkve bolje<br />
poznavao, te kako bi bio<br />
snažnije ukorijenjen, širen i<br />
svjedočen.<br />
Kardinal Martino na kraju se<br />
osvrnuo na nazočnost kršćana u<br />
društvu, te na potrebu da oni<br />
budu aktivni svjedoci nauka i<br />
animatori istinskoga<br />
humanizma koji uključuje<br />
društvene strukture. "Nadam se<br />
da će Sažetak socijalnoga<br />
nauka Crkve pomoći u<br />
sazrijevanju istinskih vjernika i<br />
nadahnuti ih da budu<br />
vjerodostojni svjedoci, kadri<br />
promijeniti mišlju i<br />
djelovanjem mehanizme<br />
sadašnjega društva. Svjedoci,<br />
mučenici i sveci, uvijek su<br />
potrebni, pa i na društvenome<br />
području", zaključio je kardinal<br />
Martino.<br />
odustali su i vratili se na<br />
nastavu kako ne bi ugrozili<br />
polaganje svojih ispita. Naime,<br />
u lecima koje su dijelile<br />
militantne islamističke skupine,<br />
djevojkama se zaprijetilo<br />
nasiljem ako se u javnosti<br />
pokažu bez marame. Sada<br />
svaka u torbi nosi maramu kako<br />
bi je stavila u opasnim<br />
situacijama, dok ih u<br />
unutrašnjim prostorima<br />
sveučilišta ne moraju ih nositi.<br />
Inozemne vijesti<br />
Mons. Uran je 34.<br />
rezidencijalni biskup<br />
Ljubljanske<br />
nadbiskupije i peti<br />
metropolit u povijesti<br />
Ljubljanske<br />
(nad)biskupije<br />
Na 319 stranica teksta<br />
i 200 stranica kazala<br />
u pet godina pripreme<br />
sažeto je više od<br />
stotinu godina<br />
socijalnoga nauka<br />
papa i Crkve<br />
Kršćanski studenti i<br />
studentice odustali od<br />
prosvjeda protiv<br />
prisilnog nošenja<br />
marame<br />
www.ika.hr<br />
35
www.ika.hr<br />
Prilog dokumenti<br />
Poruka pape Ivana<br />
Pavla II. za XIII.<br />
svjetski dan bolesnika<br />
- Svetište Marije<br />
Kraljice apostola,<br />
Yaounde, Kamerun,<br />
11. veljače 2005.<br />
36 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Krist, nada Afrike<br />
1. Godine 2005., nakon deset<br />
godina, ponovno će Afrika biti<br />
domaćinom glavne proslave<br />
Svjetskoga dana bolesnika, koja<br />
će se održati uz Svetište Marije<br />
Kraljice apostola u mjestu<br />
Yaounde u Kamerunu. Taj će<br />
smještaj omogućiti da se<br />
pokaže konkretna solidarnost s<br />
narodima toga kontinenta,<br />
suočenima s teškim<br />
zdravstvenim nedostacima.<br />
Tako će biti napravljen još<br />
jedan korak u ostvarivanju<br />
onoga zadatka što su ga si prije<br />
već deset godina zadali afrički<br />
kršćani, u tijeku trećega<br />
Svjetskog dana bolesnih, a to je<br />
da postanu "dobri samarijanci"<br />
braći i sestrama u nevolji.<br />
U posinodalnom nagovoru<br />
Ecclesia in Africa,<br />
preuzimajući opažanja mnogih<br />
sinodalnih otaca, napisao sam<br />
da se "Afrika današnjice može<br />
usporediti s onim čovjekom<br />
koji je silazio iz Jeruzalema u<br />
Jerihon. On je pao u ruke<br />
razbojnicima koji su ga<br />
opljačkali i izudarali, te ga,<br />
otišavši, ostavili napola mrtva<br />
(usp. Lk 10,30-37)". I dodao<br />
sam da je "Afrika kontinent u<br />
kome mnoga ljudska bića -<br />
muškarci i žene, djeca i mladi -<br />
leže, tako reći, uz rub puta,<br />
bolesni, ranjeni, nemoćni,<br />
zapostavljeni i napušteni.<br />
Njima su žarko potrebni dobri<br />
samarijanci koji će im izići u<br />
pomoć" (br. 41: AAS 88<br />
[1996], 27).<br />
2. Svjetski dan bolesnika ima<br />
također kao cilj i poticanje<br />
razmišljanja o pojmu zdravlja,<br />
koje u svome najpotpunijem<br />
smislu označava i stanje<br />
suglasja ljudskoga bića sa<br />
samim sobom i sa svijetom koji<br />
ga okružuje. Upravo to viđenje<br />
izražava Afrika na izuzetno<br />
bogat način u svojim kulturnim<br />
predajama, kako to svjedoče<br />
toliki umjetnički izričaji, kako<br />
svjetovni tako i religiozni, puni<br />
radosnoga smisla za ritam i<br />
muzikalnost.<br />
Nažalost, taj je sklad danas<br />
teško narušen. Tolike bolesti<br />
uništavaju ovaj kontinent, a<br />
među njima osobito pošast<br />
AIDS-a, "koji sije bol i smrt u<br />
mnogim područjima Afrike"<br />
(isto, br. 116: AAS 88 [1996],<br />
69). Sukobi i ratovi, koji satiru<br />
nemali broj afričkih krajeva, još<br />
više otežavaju nastojanja oko<br />
prevencije i liječenja ovih<br />
bolesti. U izbjegličkim i<br />
prognaničkim logorima često se<br />
čak nalaze i osobe bez živežnih<br />
namirnica neophodnih za<br />
preživljavanje.<br />
Potičem one kojima je to<br />
moguće da nipošto ne prekinu<br />
svoja nastojanja oko<br />
okončavanja takvih tragedija<br />
(usp. isto, br. 117: AAS 88<br />
[1996], 69-70). Podsjećam,<br />
potom, odgovorne za trgovinu<br />
oružjem na ono što sam napisao<br />
u navedenom dokumentu: "Oni<br />
koji potiču ratove u Africi<br />
putem trgovine oružja sukrivci<br />
su mrskih zlodjela protiv<br />
čovječanstva" (isto, br. 118:<br />
AAS 88 [1996], 70).<br />
3. Glede tragedije AIDS-a, već<br />
sam i drugim prigodama mogao<br />
podcrtati da se ona predstavlja i<br />
kao neka "bolest duha". Kako<br />
bi joj se na odgovoran način<br />
suprotstavilo, potrebno je jačati<br />
prevenciju putem obrazovanja<br />
za poštivanje svetosti života i<br />
odgoja za ispravno življenje<br />
seksualnosti. Doista, premda je<br />
velik broj zaraženih putem krvi,<br />
posebice u trudnoći - protiv<br />
čega se svim silama valja boriti<br />
- još su mnogo brojniji zaraženi<br />
putem spolnih odnosa, što<br />
može biti izbjegnuto osobito<br />
odgovornim ponašanjem i<br />
obdržavanjem kreposti čistoće.<br />
Biskupi, sudionici na<br />
spomenutoj Sinodi za Afriku<br />
1994., misleći na utjecaj koji u<br />
širenju ove bolesti ima<br />
neodgovorno shvaćanje<br />
seksualnosti, uobličili su savjet<br />
kojega bih i ovdje htio<br />
ponoviti: "Ljubav, radost,<br />
veselje i mir koje donose<br />
kršćanski brak i vjernost, kao i<br />
sigurnost što ju pruža čistoća,<br />
moraju stalno biti razlagani<br />
vjernicima, posebice mladima"<br />
(Apostolski nagovor Ecclesia in<br />
Africa, 116: AAS 88 [1996],<br />
69).<br />
4. Svi se moraju osjećati<br />
uključeni u borbu protiv AIDSa.<br />
Potrebno je da vladari i<br />
građanske vlasti o tome pruže<br />
jasne i ispravne informacije u<br />
korist građana, kao i da izdvoje<br />
dovoljno sredstava za<br />
obrazovanje mladih i za<br />
zdravstvenu skrb. Ohrabrujem<br />
međunarodne ustanove da<br />
promiču, na tom polju, pothvate<br />
nadahnute mudrošću i<br />
solidarnošću, nastojeći uvijek<br />
zaštiti ljudsko dostojanstvo i<br />
braniti neotuđivo pravo na<br />
život.<br />
Veliku pohvalu upućujem<br />
farmaceutskim industrijama<br />
koje nastoje održati niske cijene<br />
lijekova potrebnih za oboljele<br />
od AIDS-a. Naravno, potrebna<br />
su i novčana sredstva za<br />
znanstveno istraživanje na<br />
polju zdravstva, a dodatna su<br />
sredstva potrebna za<br />
omogućavanje trgovanja<br />
lijekovima koji su otkriveni, no<br />
pred hitnošću kakvu nameće<br />
AIDS, očuvanje ljudskoga<br />
života mora biti važnije od<br />
svega drugoga.<br />
Od pastoralnih djelatnika<br />
zahtijevam "da braći i sestrama<br />
ugroženim AIDS-om pruže<br />
svaku moguću pomoć, kako<br />
materijalnu tako i moralnu i<br />
duhovnu. Od ljudi znanosti i do<br />
odgovornih političara iz<br />
čitavoga svijeta tražim da<br />
živom ustrajnošću, pokrenuti<br />
ljubavlju i dužnim poštovanjem<br />
prema svakoj ljudskoj osobi, ne<br />
štede kada se radi o sredstvima<br />
koja mogu okončati ovu<br />
pošast" (Apostolski nagovor<br />
Ecclesia in Africa, 116: AAS<br />
88 [1996], 69).<br />
Na osobiti bih način ovdje s<br />
udivljenjem htio spomenuti<br />
tolike zdravstvene djelatnike,<br />
redovničke pomoćnike i<br />
volontere koji, poput dobrih<br />
samarijanaca, provode svoj<br />
život uz žrtve AIDS-a, te se<br />
brinu o članovima njihovih<br />
obitelji. U tom je smislu<br />
dragocjena služba koju vrši<br />
mnoštvo katoličkih<br />
zdravstvenih ustanova<br />
pomažući, ponekad i na<br />
herojski način, svima koji su u<br />
Africi pogođeni svakom vrstom<br />
bolesti, osobito AIDS-om,<br />
malarijom i tuberkulozom.<br />
Posljednjih sam godina imao<br />
priliku primijetiti da moji<br />
pozivi u korist žrtava AIDS-a<br />
nisu ostali uzaludni. Sa<br />
zadovoljstvom sam pratio kako<br />
su, usklađujući svoje napore,<br />
različite zemlje i ustanove<br />
podržale konkretne akcije u<br />
prevenciji bolesti i liječenju<br />
bolesnih.<br />
5. Na osobiti se način sada<br />
obraćam vama, draga braćo<br />
biskupi iz biskupskih<br />
konferencija ostalih<br />
kontinenata, sa željom da se<br />
velikodušno pridružite<br />
pastirima u Africi, te se tako
djelotvorno suprotstavite ovoj i<br />
drugim nevoljama. Papinsko<br />
vijeće za pastoral osoblja u<br />
službi bolesnika neće propustiti<br />
da pruži, kao što je to činilo i<br />
ranije, svoj doprinos u<br />
usklađivanju i promicanju<br />
takve suradnje, potičući<br />
djelatnu pomoć svake<br />
biskupske konferencije.<br />
Pozornost Crkve na probleme<br />
Afrike nije motivirana samo<br />
razlozima filantropskoga<br />
suosjećanja prema čovjeku u<br />
potrebi, nego je potaknuta i<br />
pristajanjem uz Krista<br />
Otkupitelja, čiji lik prepoznaje<br />
u obrisima svake osobe koja<br />
pati. Vjera, dakle, nagoni<br />
Crkvu da se do kraja zauzme u<br />
skrbi za bolesne, kao što je to<br />
činila kroz čitavu povijest.<br />
Nada joj daje snagu da ustraje u<br />
tom poslanju, bez obzira na<br />
prepreke bilo koje vrste na koje<br />
može naići. Ljubav je konačno<br />
ta koja joj savjetuje pravi<br />
pristup u različitim<br />
okolnostima, omogućujući tako<br />
Crkvi da shvati posebnosti<br />
svake situacije, te da na njih<br />
ispravno odgovori.<br />
Takvim stavom dubokoga<br />
suosjećanja, Crkva izlazi<br />
ususret životno ugroženima,<br />
kako bi im ponudila Kristovu<br />
ljubav i olakšala im boli putem<br />
tolikih oblika pomoći što ih<br />
može predložiti "fantazija<br />
ljubavi" (Apostolsko pismo<br />
Novo millennio ineunte, 50).<br />
Svakome Crkva ponavlja:<br />
Hrabro, Bog te nije zaboravio.<br />
Krist trpi skupa s tobom. A ti,<br />
prinoseći svoje patnje, možeš<br />
surađivati s Njime na<br />
otkupljenju svijeta.<br />
6. Godišnje obilježavanje<br />
Svjetskoga dana bolesnika<br />
svima pruža priliku da bolje<br />
shvate važnost pastorala<br />
zdravlja. U naše doba,<br />
obilježeno kulturom<br />
ispunjenom sekularizmom,<br />
ponekad se može upasti u<br />
napast da se ne vrednuje u<br />
potpunosti to područje<br />
Zahvalnost za misije<br />
1. Danas se slavi Svjetski<br />
misijski dan, posvećen molitvi i<br />
konkretnoj podršci misijama.<br />
Ovoga su dana svi vjernici<br />
pozvani da, uz ostalo, ponovno<br />
ožive svijest o svojoj<br />
odgovornosti u naviještanju<br />
Evanđelja svim narodima.<br />
Zahvaljujem kardinalu prefektu<br />
Kongregacije za evangelizaciju<br />
naroda i Papinskim misijskim<br />
v i j e s t i n e w s<br />
pastorala. Može se pomisliti da<br />
drugi odlučuju o sudbini<br />
čovjeka. Međutim, upravo je u<br />
trenutku bolesti još potrebnije<br />
pronaći odgovore na posljednja<br />
pitanja koja se odnose na<br />
čovjekov život: pitanja o smislu<br />
boli, patnje i same smrti, koja<br />
ima biti shvaćena ne samo kao<br />
zagonetka s kojom se teško<br />
suočiti, nego i kao otajstvo u<br />
kojem Krist sebi pritjelovljuje<br />
naše postojanje, otvarajući ga<br />
za novo i konačno rođenje na<br />
život koji neće nikada završiti.<br />
U Kristu je nada istinskoga i<br />
potpunoga zdravlja. Spasenje<br />
što ga On donosi pravi je<br />
odgovor na čovjekova krajnja<br />
pitanja. Nema suprotnosti<br />
između zemaljskoga zdravlja i<br />
vječnoga spasenja, jer<br />
Gospodin je umro za potpuno<br />
spasenje čovjeka i svih ljudi<br />
(usp. 1 Pt 1,2-5; Obredi<br />
Velikoga petka, Klanjanje<br />
križu). Spasenje predstavlja<br />
konačni sadržaj Novoga saveza.<br />
O nadolazećem Svjetskom<br />
danu bolesnika želimo stoga<br />
proglasiti nadu potpunoga<br />
spasenja za Afriku i za čitavo<br />
čovječanstvo, nastojeći raditi s<br />
još većom odlučnošću u službi<br />
te velike stvari.<br />
7. Na evanđeoskoj stranici o<br />
Blaženstvima, Gospodin<br />
izjavljuje: "Blago<br />
ožalošćenima, oni će se utješiti"<br />
(Mt 5,4). Suprotnost koja kao<br />
da postoji između patnje i<br />
radosti izmijenjena je<br />
zahvaljujući utješujućem<br />
djelovanju Duha Svetoga.<br />
Suobličujući nas otajstvu Krista<br />
raspetoga i uskrsloga, Duh nas<br />
već od ovoga trenutka otvara<br />
radosti koja će dostići svoju<br />
puninu u blaženom susretu s<br />
Otkupiteljem. Ustvari, ljudsko<br />
biće ne teži za samo tjelesnim<br />
ili duhovnim blagostanjem,<br />
nego za "spasenjem" koje se<br />
očituje u potpunom suglasju s<br />
Bogom, sa samim sobom i s<br />
čovječanstvom. Do toga se cilja<br />
djelima koji, u moje ime,<br />
promiču slavlje ovoga Dana, te<br />
ohrabrujem sve biskupijske i<br />
župske inicijative koje teže<br />
prema ovome cilju.<br />
2. Upućujem srdačan pozdrav i<br />
izraze duboke zahvalnosti svim<br />
misionarima i misionarkama,<br />
koji djeluju u graničnim<br />
područjima evangelizacije.<br />
dolazi samo putem otajstva<br />
muke, smrti i uskrsnuća<br />
Kristova.<br />
Rječiti predznak te eshatološke<br />
stvarnosti imamo u Blaženoj<br />
Djevici Mariji, osobito u<br />
otajstvima Bezgrešnoga začeća<br />
i njezina Uznesenja u nebo. U<br />
Njoj, začetoj bez ikakve sjene<br />
grijeha, potpuna je<br />
raspoloživost kako za božansku<br />
volju tako i za služenje ljudima,<br />
a slijedom toga, potpun je i<br />
onaj duboki sklad iz kojega<br />
izvire radost.<br />
S pravom joj se stoga obraćamo<br />
nazivajući je "Uzrokom naše<br />
radosti". Radost koju nam<br />
daruje Djevica jest radost koja<br />
ustraje i u kušnjama. Ipak, dok<br />
mislimo na Afriku obdarenu<br />
ogromnim ljudskim, kulturnim<br />
i religioznim kapacitetima, no<br />
pogođenu neizrecivim<br />
patnjama, spontano nam s usta<br />
teče tužna molitva:<br />
Marijo, Bezgrešna Djevice,<br />
Ženo boli i nade,<br />
budi dobrostiva svakoj osobi<br />
koja trpi,<br />
i svakome izmoli puninu<br />
života.<br />
Svrni svoj majčinski pogled<br />
osobito na one koji se u Africi<br />
nalaze u krajnjoj potrebi,<br />
jer su pogođeni AIDS-om ili<br />
nekom drugom smrtonosnom<br />
bolešću.<br />
Pogledaj majke koje oplakuju<br />
svoju djecu;<br />
pogledaj djedove i bake lišene<br />
sredstava potrebnih<br />
za uzdržavanje svojih unuka<br />
koji su ostali siročad.<br />
Privij sve na svoje majčinsko<br />
srce.<br />
Kraljice Afrike i čitavoga<br />
svijeta,<br />
Blažena Djevice, moli za nas!<br />
Vatikan, 8. rujna 2004.<br />
Ivan Pavao II.<br />
Njima jamčim poseban spomen<br />
u svojim molitvama. Na sasvim<br />
poseban način mislim na one<br />
koji su svjedočenje za Krista i<br />
služenje čovjeku okrunili<br />
žrtvom vlastitoga života.<br />
3. Neka Blažena Djevica<br />
Marija, Kraljica misija, u cijeloj<br />
Crkvi izmoli dar brojnih poziva<br />
na misionarski život.<br />
Prilog dokumenti<br />
Papine riječi uz<br />
molitvu Anđeo<br />
Gospodnji u nedjelju<br />
24. listopada 2004.<br />
www.ika.hr<br />
37
www.ika.hr<br />
Prilog dokumenti<br />
Papine riječi na općoj<br />
audijenciji u srijedu,<br />
27. listopada 2004.<br />
Apel za Irak<br />
38 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Kateheza br. 36. Uvodno<br />
čitanje: Psalam 49,14-21;<br />
Ljudsko bogatstvo ne spasava<br />
(večernja, utorak II. tjedna)<br />
Takav je put onih koji se ludo<br />
uzdaju, / to je konac onih koji<br />
uživaju u sreći. / Poput stada<br />
redaju se u Podzemlju, / smrt<br />
im je pastir, a dobri njima<br />
vladaju. / Njihova će lika brzo<br />
nestati, / Podzemlje će im biti<br />
postojbina. / A moju će dušu /<br />
Bog ugrabiti podzemlju iz<br />
pandža / i milostivo me primiti.<br />
/ Ne boj se ako se tko obogati /<br />
i ako se poveća blago doma<br />
njegova: / kad umre, ništa neće<br />
ponijeti sa sobom, / i blago<br />
njegovo neće s njime sići. /<br />
Ako se u životu držao sretnim /<br />
– "Govorit će se da ti je dobro<br />
bilo!" – / i on će doći u skup<br />
otaca svojih, / gdje svjetlosti<br />
više vidjeti neće. / čovjek koji<br />
nerazumno živi / sličan je stoci<br />
koja ugiba.<br />
1. Bogoslužje večernje<br />
ponovno nam donosi mudrosni<br />
psalam 49, čiji nam je sada<br />
drugi dio naviješten (usp. rr.<br />
14-21). Kao i prethodni dio<br />
(usp. rr. 1-13) na koji smo već<br />
obratili pozornost, i ovaj dio<br />
Psalma osuđuje obmanu što je<br />
stvara obožavanje bogatstva.<br />
To je jedna od stalnih napasti<br />
čovječanstva: navezati se na<br />
novac, za koji se misli da<br />
posjeduje neku nepobjedivu<br />
silu. čovjek si umišlja da može<br />
"kupiti čak i smrt", udaljujući je<br />
od sebe.<br />
U stvarnosti, smrt izbija svom<br />
svojom moći i uništava svaku<br />
varku, razgrćući sve prepreke,<br />
ponižavajući svako<br />
pouzdavanje u samoga sebe<br />
(usp. r. 14), te upućuje bogate i<br />
siromašne, vlastodršce i<br />
podložnike, bezumne i mudre<br />
prema onostranome. Dobra je<br />
slika što je Psalmist koristi<br />
kako bi predstavio smrt kao<br />
pastira koji čvrstom rukom vodi<br />
stado raspadljivih stvorenja<br />
(usp. r. 15). Psalam 49 predlaže<br />
nam, dakle, realistično i<br />
ozbiljno promišljanje o smrti,<br />
neizbježnom krajnjem svršetku<br />
ljudskoga postojanja.<br />
Često nastojimo na svaki način<br />
zaobići tu stvarnost, udaljujući<br />
iz svojega vidokruga i samu<br />
misao na nju. No, osim što je<br />
uzaludan, taj je napor i<br />
neprimjeren. Razmišljanje je o<br />
smrti, doista, korisno, jer<br />
umanjuje važnost tolikim<br />
sekundarnim stvarnostima koje<br />
smo, nažalost, apsolutizirali,<br />
kao što su bogatstvo, uspjeh,<br />
moć... Stoga starozavjetni<br />
mudrac Sirah upozorava: "U<br />
svim svojim djelima misli na<br />
svoj konac, pa nećeš nikada<br />
griješiti" (7,36).<br />
3. No, tu je u našem Psalmu<br />
odlučujući preokret. Ako nas<br />
novac ne može "otkupiti" od<br />
smrti (usp. Ps 49,8-9), postoji<br />
netko tko nas može otkupiti iz<br />
toga tmurnoga i dramatičnoga<br />
obzorja. Psalmist, tako, kaže:<br />
"A moju će dušu Bog ugrabiti<br />
Podzemlju iz pandža" (r. 16).<br />
Otvara se, na taj način, obzorje<br />
nade i besmrtnosti. Na pitanje<br />
postavljeno na početku Psalma<br />
("Što da se bojim?": r. 6), sada<br />
je dat odgovor: "Ne boj se ako<br />
se tko obogati" (r. 17).<br />
4. Pravednik, siromašan i<br />
ponizan u svijetu, kad stigne do<br />
krajnje granice svoga života,<br />
bez dobara je, nema ničega što<br />
bi mogao uplatiti kao<br />
"otkupninu" da zaustavi smrt te<br />
se istrgne iz njezina ledena<br />
zagrljaja. No tu je veliko<br />
iznenađenje: Bog sam uplaćuje<br />
otkupninu i izuzima svoje<br />
vjerne iz ruku smrti, jer On je<br />
jedini koji može pobijediti<br />
smrt, koja je neumoljiva u<br />
odnosu na ljudska stvorenja.<br />
Stoga Psalmist poziva: "Ne boj<br />
se" i ne zavidi bogatome koji je<br />
sve uznositiji u svojoj slavi<br />
(usp. r. 17), jer stigavši do smrti<br />
bit će svega lišen, neće moći<br />
ponijeti sa sobom ni zlato ni<br />
srebro, ni slavu ni uspjeh (usp.<br />
rr. 18-19). Vjernik, međutim,<br />
neće biti od Gospodina<br />
napušten. Njemu će Gospodin<br />
pokazati "stazu u život, puninu<br />
radosti pred licem svojim, sebi<br />
zdesna blaženstvo vječno" (usp.<br />
Ps 16,11).<br />
5. Mogli bismo, dakle, kao<br />
zaključak na razmišljanje o<br />
mudrosnome Psalmu 49, staviti<br />
Isusove riječi u kojima on<br />
ocrtava pravo blago koje se<br />
suprotstavlja smrti: "Ne zgrćite<br />
sebi blago na zemlji, gdje ga<br />
moljac i rđa nagrizaju i gdje ga<br />
kradljivci potkapaju i kradu.<br />
Zgrćite sebi blago na nebu, gdje<br />
ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju<br />
i gdje kradljivci ne potkapaju<br />
niti kradu. Doista, gdje ti je<br />
blago, ondje će ti biti i srce"<br />
(Mt 6,19-21).<br />
6. Na tragu Kristovih riječi,<br />
sveti Ambrozije u svome<br />
Tumačenju Psalma 49 na<br />
precizan i jasan način podcrtava<br />
nesigurnost bogatstva: "Sve su<br />
to prolazne stvari i brže nestanu<br />
nego što su došle. Takvo blago<br />
nije ništa drugo nego samo san.<br />
Probudiš se i već ga nema, jer<br />
čovjek koji uspije nadići<br />
mamurluk ovoga svijeta i<br />
prihvatiti trezvenost kreposti,<br />
prezire sve to i ne pridaje novcu<br />
nikakvu vrijednost"<br />
(Commento a dodici salmi, br.<br />
23: SAEMO, VIII, Milano-<br />
Roma 1980, str. 275).<br />
7. Sveti Ambrozije, milanski<br />
biskup, poziva dakle da<br />
nesmotreno ne dozvolimo da<br />
nas privuku bogatstva i ljudska<br />
slava: "Ne boj se, niti kad čuješ<br />
da je uvećana slava nekoga<br />
moćnika! Nauči pažljivo<br />
gledati u dubinu i uvidjet ćeš da<br />
je prazna ako uz sebe nema<br />
barem zrno od punine vjere".<br />
Doista, prije nego je Krist<br />
došao, čovjek je bio uništen i<br />
prazan: "Razorni pad onoga<br />
prvoga Adama ispraznio nas je,<br />
no ispunila nas je milost<br />
Kristova. On je ispraznio sebe<br />
sama kako bi nas ispunio te u<br />
čovjekovu tijelu nastanio<br />
puninu kreposti". Sveti<br />
Ambrozije zaključuje da<br />
upravo stoga sada s Ivanom<br />
možemo uzviknuti: "Od punine<br />
njegove svi mi primismo, i to<br />
milost na milost" (Iv 1,16) (usp.<br />
isto).<br />
Apel za Irak:<br />
Svakoga dana molitvom pratim<br />
dragi irački narod, koji nastoji<br />
obnoviti institucije svoje<br />
zemlje. Istovremeno, potičem<br />
kršćane da nastave velikodušno<br />
nuditi svoj važan doprinos u<br />
pomirenju srdaca.<br />
Izričem, konačno, svoju<br />
najdublju sućut ražalošćenim<br />
obiteljima žrtava i onima čiji<br />
najdraži su oteti, kao i svima<br />
nevinima koji su pogođeni<br />
slijepim divljaštvom terorizma.
Ivan Pavao II. i izazovi papinske diplomacije<br />
"Temeljna prava čovjeka<br />
ključna su tema diplomatskoga<br />
djelovanja pape Ivana Pavla II",<br />
istaknuto je 18. listopada u<br />
Tiskovnom uredu Svete Stolice<br />
u prigodi predstavljanja knjige<br />
"Ivan Pavao II. i izazovi<br />
papinske diplomacije". Knjiga<br />
koju je pripremio apostolski<br />
nuncij u Venezueli nadbiskup<br />
Andre Dupuy sadrži više od<br />
300 Papinih govora u<br />
sjedištima međunarodnih<br />
organizacija, 137 poruka<br />
šefovima država i 18 šefovima<br />
Vlada, te čak 691 govor upućen<br />
veleposlanicima pri Svetoj<br />
Stolici prigodom primanja<br />
njihovih vjerodajnica.<br />
Predstavljanju knjige nazočili<br />
su predsjednik Papinskoga<br />
vijeća za pravdu i mir kardinal<br />
Renato Raffaele Martino, kao i<br />
dotajnik za odnose s državama<br />
v i j e s t i n e w s<br />
u Državnome tajništvu Svete<br />
Stolice mons. Pietro Parolin.<br />
Integralni humanizam povezuje<br />
diplomatske govore Svetoga<br />
Oca, u kojima se on osvrće na<br />
različite teme, od slobode vjere,<br />
društvenoga razvoja i<br />
promicanja mira pa do<br />
obiteljskih prava i prava<br />
naroda. Oni svjedoče o<br />
neumornome zalaganju Svetoga<br />
Oca u hrabroj obrani ljudskoga<br />
života. U svome je izlaganju<br />
mons. Parolin podsjetio kako<br />
zalaganje Crkve oko zaštite<br />
ljudskih prava potječe iz<br />
Evanđelja. "Crkva je stoga<br />
dužna posredovati i podići svoj<br />
glas svaki put kada se svjetski<br />
događaji protive dostojanstvu<br />
ljudske osobe, moralnim<br />
vrednotama pravde, slobode,<br />
istine, solidarnosti i mira. Zbog<br />
toga su riječi Svetoga Oca,<br />
Objavljen prvi svezak trilogije Sigrid Undset<br />
Nakladna kuća Verbum iz<br />
Splita objavila je "Vijenac" -<br />
prvi svezak trilogije "Kristina,<br />
Lavransova kći", remek djelo<br />
čuvene norveške književnice<br />
Sigrid Undset (1882-1949).<br />
Kristina, Lavransova kći, velika<br />
je srednjovjekovna saga u tri<br />
sveska. Oslikavši vrsnim<br />
književnim umijećem svu<br />
psihološku dubinu svojih likova<br />
i zorno predočivši okolnosti<br />
onodobnog života, autorica je<br />
istodobno stvorila i<br />
nadvremensko, uvijek aktualno<br />
djelo. Prvi dio trilogije Vijenac<br />
opisuje odrastanje lijepe<br />
junakinje Kristine i njezinu<br />
zabranjenu ljubav s mladim<br />
Erlendom Nikulaussonom.<br />
Trilogija Kristina, Lavransova<br />
kći (1. dio Vijenac, 2. dio Žena,<br />
3. dio Križ) postala je<br />
međunarodni bestseler i bila<br />
prevedena na najvažnije strane<br />
jezike i prije no što je autorica<br />
za nju dobila Nobelovu nagradu<br />
za književnost 1928. godine, a i<br />
danas nakon 70 godina novi<br />
naraštaji čitatelja oduševljavaju<br />
se tim romanom diljem svijeta.<br />
Kristina, Lavransova kći ne<br />
ostavlja čitatelja ravnodušnim.<br />
Autorica je vrstan romanopisac<br />
s dubokim i realističnim<br />
poznavanjem labirinta<br />
ljudskom uma - u svim<br />
vremenima i na svim<br />
prostorima. Svojim literarnim<br />
umijećem i stručnim<br />
poznavanjem povijesti,<br />
poznavanjem prirode i<br />
razumijevanjem njezina<br />
značenja za sve nas Sigrid<br />
Undset crpi iz ogromnog<br />
osjećajnog i intelektualnog<br />
bogatstva. Autoričine teme su<br />
norveške, ali istodobno i jasno<br />
europske u kojima se<br />
predstavlja kao dijete Europe u<br />
Monografija o Majci Tereziji "Žedan sam"<br />
Uz prvu obljetnicu proglašenja<br />
blaženom Majke Terezije iz<br />
Kalkute, misionarke ljubavi<br />
poznate u cijelom svijetu po<br />
nesebičnoj skrbi za napuštenu<br />
djecu, bolesne, umiruće i ljude<br />
u nevolji, Glas Koncila objavio<br />
je 21. listopada monografiju o<br />
toj, jednoj od najpoznatijih<br />
kršćanki suvremenoga doba<br />
naslovljenu "Žedan sam",<br />
obogaćenu fotografijama<br />
Zvonimira Atletića snimljenima<br />
u Indiji, Zagrebu, Mariji<br />
Bistrici. Riječ je o prijevodu<br />
djela "Mich duerstet" Petera<br />
Kaisera i Zvonimira Atletića.<br />
U prvom dijelu knjige<br />
objavljeni su temeljni<br />
biografski podaci te velike<br />
žene, a u drugom njezine misli<br />
o različitim područjima života.<br />
U knjizi se tako može čitati o<br />
životu u obitelji Bojaxhiuovih u<br />
Skopju, o zavičajnoj crkvi,<br />
odlasku u Dublin u misionarsku<br />
redovničku zajednicu sestara iz<br />
Loreta, hrvatskom misionaru<br />
Anti Gabriću kao njezinu<br />
upućene odgovornima za<br />
narode i nacije, riječi cijele<br />
Crkve", izjavio je mons.<br />
Parolin. Kardinal Martino u<br />
svome je govoru upozorio na<br />
protukršćansko djelovanje<br />
moćnih lobija koji koriste sva<br />
sredstva kako bi ušutkali glas<br />
Katoličke crkve i kršćana.<br />
Potvrdivši stajalište Svete<br />
Stolice u korist reforme<br />
Organizacije ujedinjenih<br />
naroda, kardinal je upozorio<br />
kako čovječanstvo ne smije<br />
"ostvariti vlastita prava na štetu<br />
budućih naraštaja". Osvrnuvši<br />
se potom na knjigu "Ivan Pavao<br />
II. i izazovi papinske<br />
diplomacije" kardinal Martino<br />
je zaključio kako u govorima<br />
Svetoga Oca do izražaja dolazi<br />
"antropologija koja poštuje<br />
potpunu istinu o čovjeku". (ikahrv-dl)<br />
krizi koje je vrlo svjesna.<br />
Kristina, Lavransova kći je<br />
povijesni roman, ali i više od<br />
toga. Povijesna pozadina<br />
romana je precizna i realistična<br />
i nikada romantizirana i<br />
pretvorena u čežnju za<br />
prošlošću. Naprotiv, autorica<br />
prenosi likove i dobro joj znane<br />
osjećaje sreće i tuge,<br />
oduševljenja i očajanja, natrag<br />
u daleku prošlost, ne da bi ih<br />
romantizirala već da uspostavi<br />
distancu koja joj je potrebna<br />
kako bi od svojih jakih osjećaja<br />
i preciznih misli stvorila<br />
umjetničko djelo. Ono što djelo<br />
Kristina, Lavransova kći čini<br />
bezvremenim, misterij je života<br />
koji se iščitava s tih 1400<br />
stranica trilogije. Njezini su<br />
likovi muškarci i žene od krvi i<br />
mesa koji bi lako mogli i danas<br />
biti naši susjedi. (ika-ibo/kj)<br />
ispovjedniku, dolasku u<br />
Kalkutu gdje je postala<br />
učiteljica na loretskoj školi, o<br />
Božjem pozivu da pođe k<br />
siromasima i brine se za njih,<br />
utemeljenju družbe Misionarki<br />
ljubavi, njihovoj skrbi za<br />
siromašne, umiruće,<br />
beskućnike, napuštenu djecu,<br />
oboljele od gube, o životu u<br />
kući matici, o širenju družbe, te<br />
o dodjeli Nobelove nagrade za<br />
mir koju je primila u Oslu<br />
1979. godine. (ika-kj)<br />
Prilog prikazi<br />
Knjiga sadrži više od<br />
300 Papinih govora u<br />
sjedištima<br />
međunarodnih<br />
organizacija, 137<br />
poruka šefovima<br />
država i 18 šefovima<br />
Vlada, te 691 govor<br />
upućen<br />
veleposlanicima pri<br />
Svetoj Stolici<br />
Nakladna kuća<br />
Verbum iz Splita<br />
objavila je "Vijenac" -<br />
prvi svezak remek<br />
djela "Kristina,<br />
Lavransova kći"<br />
norveške književnice<br />
Nobelovke<br />
Izdanje Glasa Koncila<br />
uz prvu obljetnicu<br />
njezina proglašenja<br />
blaženom<br />
www.ika.hr<br />
39
www.ika.hr<br />
Prilog prikazi<br />
Cilj Veritasa je pratiti<br />
zbivanja u i oko<br />
Crkve, objavljivati<br />
originalne priče<br />
hrvatskih i stranih<br />
autora, fotografije,<br />
tekstove o likovnoj<br />
umjetnosti, glazbi i<br />
filmu, biti putokaz u<br />
smislu ponude popisa<br />
brojnih domaćih i<br />
stranih stranica<br />
vjerskog sadržaja<br />
40 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />
Pet godina web stranica Veritasa<br />
Prošlo je pet godina od<br />
pojavljivanja stranica Veritasa<br />
na Internetu. Naime, 1999.<br />
godine prvi put su se pojavile<br />
osobne stranice urednika<br />
stranica Veritasa Emanuela<br />
Jurice Beroša. Te prve stranice<br />
nastale su samo nekoliko dana<br />
nakon završetka Studijskog<br />
tjedna mladih dominikanaca<br />
gdje je urednik radio kao<br />
prevoditelj. U to vrijeme bile su<br />
rijetke stranice s vjerskim<br />
sadržajima na hrvatskom<br />
jeziku. Proučavajući malo<br />
stranice s vjerskim sadržajima u<br />
svijetu, odlučio je započeti s<br />
objavljivanjem tekstova s<br />
vjerskim temama. U početku to<br />
su bili tekstovi uglavnom o<br />
dominikancima, ali vrlo brzo<br />
povećao se broj tema. Od<br />
samog početka na stranicama se<br />
pojavljuje popis poveznica<br />
(linkova) na katoličke stranice,<br />
koji je kasnije prerastao u<br />
Catalogus - katolički direktorij.<br />
Videći da brojne stranice<br />
engleskog jezika objavljuju<br />
kratke priče vjerske tematike,<br />
urednik je zaželio započeti<br />
objavljivanje sličnih. Tada<br />
nastaje Veritasov Natječaj za<br />
kratku priču, koji je danas<br />
došao do svog petog izdanja i<br />
koji postaje i natječaj za<br />
vjersku fotografiju.<br />
Vremenom broj rubrika se<br />
povećao, te je obuhvaćao teme<br />
duhovnosti (molitve, tekstove o<br />
crkvama i samostanima,<br />
svecima i blaženicima,<br />
liturgijski kalendar, tekstove<br />
posvećene B. D. Mariji, te<br />
brojne druge tekstove o<br />
duhovnosti), umjetnosti<br />
(tekstovi o književnosti, kratke<br />
priče, likovna i filmska<br />
umjetnost). Objavljivani su<br />
razni crkveni dokumenti,<br />
molitvene intencije, brojne<br />
vijesti (rubrika panorama).<br />
Paralelno s hrvatskim izdanjem<br />
od samog početka postoji i<br />
englesko, a kratko vrijeme (oko<br />
godinu dana, 2002/03.)<br />
postojalo je i talijansko izdanje,<br />
od kojeg se odustalo, jer je<br />
urednik, naime, jedina osoba<br />
"zaposlena" u Veritasu.<br />
Veritas se od samog početka<br />
nije pojavio pod tim imenom.<br />
Naime, prvi put pojavljuje se<br />
kao Korablja (The Ark - Arca).<br />
To mu se ime učinilo<br />
prikladnim za stranice vjerskog<br />
sadržaja, jer ime koje je uistinu<br />
želio (Veritas) nije mogao<br />
dobiti (jer su sve domene bile<br />
zauzete). Kada je u Hrvatskoj<br />
bilo omogućeno privatnim<br />
osobama registrirati<br />
komercijalne domene, odmah je<br />
registrirana domena<br />
www.veritas.com.hr i ubrzo<br />
nakon toga nastao je Veritas<br />
(2001). U početku katolički<br />
portal - Veritas danas svoju<br />
plovidbu mrežom nastavlja kao<br />
neprofitni katolički magazin.<br />
Prije pojavljivanja Veritasa<br />
(Korablje) na Internetu, urednik<br />
je objavio jedan tiskani broj<br />
Korablje (120 strana, format 20<br />
x 27 cm).<br />
Cilj Veritasa je pratiti zbivanja<br />
u i oko Crkve (rubrika<br />
Panorama, odnosno Observer<br />
na engleskom), objavljivati<br />
originalne priče hrvatskih i<br />
stranih autora, fotografije,<br />
tekstove o likovnoj umjetnosti,<br />
glazbi i filmu (rubrika<br />
Umjetnost i Arts), objavljivati<br />
tekstove crkvenih dokumenata,<br />
što je više ostvareno u rubrici<br />
na engleskom jeziku, biti<br />
putokaz posjetiteljima u smislu<br />
ponude popisa brojnih domaćih<br />
i stranih stranica vjerskog<br />
sadržaja, prijedloga za čitanje.<br />
Želja je povezati se sa svojim<br />
posjetiteljima objavljujući i<br />
molitvene intencije, kratke<br />
priče, razmišljanja, tekstove.<br />
(ika-kj)