07.01.2013 Views

43 - 27.10.2004 - IKA

43 - 27.10.2004 - IKA

43 - 27.10.2004 - IKA

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

v i j e s t i n e w s 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

INFORMATIVNA<br />

K A T O L I È K A<br />

A G E N C I J A<br />

VIJESTI TJEDNA<br />

36. plenarno godišnje zasjedanje<br />

HKVRP-HUVRP<br />

Predavanje mons. Delića potaknulo raspravu o<br />

zastupanju redovničkih ustanova od strane<br />

HBK pri evidentiranju pravnih osoba<br />

Katoličke crkve u RH<br />

10. međunarodni teološki simpozij u<br />

Splitu<br />

Razmatran "Govor o Bogu jučer i danas" kao<br />

aktualni problem svjedočenja vjere<br />

Međunarodni simpozij o 1700.<br />

obljetnici sirmijsko-panonskih<br />

mučenika<br />

Simpozijom u Đakovu željelo se kršćanskoj i<br />

svjetskoj javnosti predstaviti one koji su svojim<br />

životom i svjedočanstvom stvarali kulturu<br />

Europe koja se tada rađala, na moralnim<br />

ruševinama tadašnjeg Istoka i Zapada<br />

Rijeka: Znanstveni skup "Latinitet u<br />

Europi"<br />

Cjelovit presjek značenja latinskog jezika u<br />

izgradnji europske i hrvatske kulture i mjesto<br />

koji on zauzima danas<br />

Započelo središnje slavlje Godine<br />

svetih srijemskih mučenika<br />

Na svečanoj Večernjoj sa Službom svjetla koju<br />

je u Srijemskoj Mitrovici predvodio kardinal<br />

Bozanić okupilo se četrdesetak kardinala,<br />

nadbiskupa i biskupa iz više europskih zemalja<br />

i više stotina domaćih vjernika<br />

Predstavljen Sažetak socijalnoga nauka<br />

Crkve<br />

Na 319 stranica teksta i 200 stranica kazala u<br />

pet godina pripreme sažeto je više od stotinu<br />

godina socijalnoga nauka papa i Crkve<br />

IZ SADRŽAJA<br />

Domovinske vijesti<br />

■ Sastanak Komisije Justitia et pax<br />

■ Zagreb: Misa na početku nove akademske godine na zagrebačkom Sveučilištu<br />

■ Predstavljena knjiga o osnovateljici karmelićanki BSI<br />

■ 10. obljetnica Caritasova doma u Brezovici<br />

■ Papin dan u Zagrebu<br />

■ Đakonsko ređenje u Đakovu<br />

■ Omišalj: Druga obiteljska škola Riječke metropolije<br />

■ X. obljetnica dolaska služavki Maloga Isusa u Voćin<br />

■ Zagreb: 50. obljetnica proglašenja svetim Gašpara del Bufala<br />

■ Dijamantna misa fra Karla Bošnjaka<br />

■ Karlovac: 200. obljetnica crkve Sv. Franje Ksaverskog<br />

■ Premijer s vodstvom Internacionalne lige humanista<br />

Crkva u Hrvata<br />

■ Nadbiskup Barišić i vlč. Grgić u Australiji i Novom Zelandu<br />

■ Sjednica Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH u novom sazivu<br />

■ Hodočasnička misa na Bobovcu<br />

■ Sarajevo: Framafest 2004.<br />

■ Vlč. Šušnjara novi misionar u Kamerunu<br />

Inozemne vijesti<br />

■ Dan molitve i posta za mir u Svetoj zemlji<br />

■ Međunarodni kongres svećenika na Malti<br />

■ Jeruzalem: Apel franjevačkog kustosa<br />

■ Europske pučke stranke u dijalogu s pravoslavljem<br />

■ U Burundiju pogubljen katolički svećenik<br />

■ Novi ljubljanski nadbiskup i metropolit Alojz Uran<br />

■ Tisuće kršćana napustilo Irak<br />

Prilog dokumenti<br />

■ Krist, nada Afrike<br />

■ Zahvalnost za misije<br />

■ Apel za Irak<br />

Prilog prikazi<br />

■ Ivan Pavao II. i izazovi papinske diplomacije<br />

■ Monografija o Majci Tereziji "Žedan sam"<br />

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)<br />

/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /<br />

bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna banka<br />

Zagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Utvrđen raspored<br />

regionalnih susreta<br />

Na susretu u novom<br />

sastavu za tajnika<br />

izabran dr. Željko<br />

Tanjić<br />

2 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Sastanak Povjerenstva za pastoral osoba s<br />

invaliditetom u Đakovu<br />

Đakovo, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Članovi Povjerenstva za<br />

pastoral osoba s invaliditetom<br />

održali su 19. listopada<br />

devetnaestu sjednicu kojom je u<br />

Biskupskom domu u Đakovu<br />

predsjedao biskupijski<br />

povjerenik vlč. Alojz Kovaček.<br />

Osvrnuli su se na nedavno<br />

održan seminar za animatore i<br />

suradnike u pastoralu s<br />

osobama s invaliditetom i<br />

njihovim obiteljima, izrazivši<br />

zadovoljstvo realizacijom<br />

predviđenih predavanja i<br />

radionica. Riječi je bilo i o<br />

seminaru predviđenom za 12.<br />

ožujka 2005., na kojemu bi<br />

sudionici stekli osnovna znanja<br />

o poremećajima u ponašanju, o<br />

hiperaktivnosti kod djece i o<br />

specifičnim teškoćama u<br />

učenju.<br />

Kako je za listopad predviđeno<br />

održavanje regionalnih susreta<br />

za osobe s invaliditetom i<br />

njihove obitelji, članovi<br />

Povjerenstva zaduženi posebno<br />

za to pastoralno područje u<br />

određenoj regiji prvo su okupili<br />

animatore i suradnike u svojoj<br />

regiji i dogovorili programe,<br />

termine i mjesta održavanja<br />

susreta.<br />

Predviđeno je da se regionalni<br />

Ogulin: Dani kruha u Caritasovu domu<br />

Ogulin, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

sklopu obilježavanja Dana<br />

kruha djelatnici osnovne škole<br />

Ivane Brlić Mažuranić posjetili<br />

su 19. listopada štićenike<br />

Caritasova Doma za stare i<br />

nemoćne "Biskup Srećko<br />

Badurina". Ravnateljica škole<br />

Marija Lovrić zajedno s<br />

učenicima školskog zbora koje<br />

je predvodila Lidija Stipetić te<br />

polaznike glazbene škole pod<br />

vodstvom Đorđa Caribrodskog<br />

izveli su program za brojne<br />

korisnike doma na čelu s<br />

ravnateljicom Ružicom Salopek<br />

Mirosavljević. Škola je donijela<br />

domu i dar u vidu krušnih<br />

proizvoda, kolača i voća koje je<br />

blagoslovio župnik i dekan<br />

Radionica za animatore dubrovačkih srednjih škola<br />

Dubrovnik, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />

- U prostorijama Biskupskog<br />

sjemeništa u Dubrovniku<br />

održana je 19. listopada<br />

radionica za animatore<br />

dubrovačkih srednjih škola.<br />

Mladi su u skupinama<br />

razmišljali o vrijednosti i<br />

potrebi opraštanja na temelju<br />

Isusove prispodobe o<br />

milosrdnom Ocu. Uočavajući<br />

kako im je i samima u životu<br />

potrebno oproštenje od Boga i<br />

od ljudi, izmjenjivali su<br />

iskustva o svojoj spremnosti<br />

opraštanja drugima.<br />

Sastanak Komisije Justitia et pax<br />

Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

prostorijama Tajništva<br />

Hrvatske biskupske<br />

konferencije u Zagrebu održan<br />

je 20. listopada sastanak<br />

novoimenovane Komisije<br />

Hrvatske biskupske<br />

konferencije "Justitia et pax"<br />

pod predsjedanjem<br />

zagrebačkog pomoćnog<br />

biskupa Vlade Košića.<br />

Članovi Komisije mr. Gordan<br />

Črpić, Zvonimir Despot, dr.<br />

Aleksandra Korač, dr. Špiro<br />

Marasović, dr. Tonči Matulić,<br />

Kardinal Bozanić primio predsjednika Vlade<br />

Baden-Wuerttemberga<br />

Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednik Hrvatske biskupske<br />

konferencije zagrebački<br />

nadbiskup kardinal Josip<br />

Bozanić primio je 20. listopada<br />

predsjednika Vlade njemačke<br />

savezne pokrajine Baden-<br />

Wuerttemberg Erwina Teufela<br />

u Nadbiskupskom dvoru u<br />

Zagrebu.<br />

U pratnji Teufela bili su<br />

voditelj odjela za europsku<br />

politiku, regionalnu suradnju i<br />

međunarodne odnose u Vladi<br />

Baden-Wuerttemberga Karl<br />

Greissing, zamjenik<br />

susreti održe po sljedećem<br />

rasporedu: 23. listopada u župi<br />

sv. Nikole Tavelića u Županji,<br />

te u pastoralnom centru župe<br />

Gospe brze pomoći u<br />

Slavonskom Brodu, 7.<br />

studenoga u OŠ Lapovci u<br />

Vinkovcima i 19. prosinca u<br />

samostanu Milosrdnih sestara<br />

sv. Križa u Đakovu.<br />

Osječka regija i regija<br />

Miholjac-Valpovo-Belišće nisu<br />

još odredili točne termine<br />

održavanja susreta.<br />

Povjerenstvo će se ponovno<br />

sastati 7. prosinca.<br />

ogulinski mr. Tomislav Rogić.<br />

Učenici te škole redovito u<br />

povodu Dana kruha u listopadu<br />

posjećuju Dom za stare i<br />

nemoćne te brojnim štićenicima<br />

riječju, glazbom i skromnim<br />

darovima uljepšavaju staračke<br />

dane.<br />

Na prvoj ovogodišnjoj radionici<br />

Vijeća za pastoral mladih<br />

Dubrovačke biskupije okupilo<br />

se oko stotinjak mladih, a<br />

predvodili su je dubrovački<br />

srednjoškolski vjeroučitelji.<br />

dr. Ante Sekulić i dr. Željko<br />

Tanjić, zajedno s<br />

predsjednikom razgovarali su o<br />

budućim aktivnostima ovog<br />

tijela HBK te izabrali dr.<br />

Tanjića za tajnika Komisije.<br />

glasnogovornika u Vladi<br />

Baden-Wuerttemberga dr.<br />

Thilo Traub, predsjednik<br />

saveza štedionica pokrajine<br />

Baden-Wuerttemberg Heinrich<br />

Haasis i veleposlanik Savezne<br />

Republike Njemačke u<br />

Hrvatskoj Juergen A. R. Staks.


36. plenarno godišnje zasjedanje HKVRP-HUVRP<br />

Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Hrvatski provincijali i<br />

provincijalke održali su 19. i<br />

20. listopada u Zagrebu 36.<br />

godišnje plenarno zasjedanje<br />

Hrvatske konferencije viših<br />

redovničkih poglavara<br />

(HKVRP) i Hrvatske unije<br />

viših redovničkih poglavarica<br />

(HUVRP). Prigodnim riječima<br />

na početku su sve sudionike<br />

pozdravili predsjednik<br />

Konferencije fr. Iko Mateljan i<br />

predsjednica Unije s. Emila<br />

Barbarić.<br />

Predavanje "Pravna subjektnost<br />

redovništva u mjesnoj Crkvi i<br />

društvu - narav i posljedice"<br />

održao je potom mons. Josip<br />

Delić. Prvo je govorio o<br />

pravnim osobama u Katoličkoj<br />

crkvi, da bi zatim istaknuo<br />

važnost poštivanja tih pravnih<br />

osoba kao subjekata obveza i<br />

prava, poštivanja njihovih<br />

stečenih prava i vrijednosti<br />

zbog kojih i postoje. Svako<br />

zadiranje u nečija prava ujedno<br />

znači i prelaženje granica<br />

ovlasti, što uvijek izaziva<br />

sukobe. Od biskupa se,<br />

naprotiv, traži da promiču i štite<br />

ustanove posvećenog života i<br />

njihove karizme, a redovnike<br />

Crkva potiče da budu uključeni<br />

u život mjesne Crkve, odnosno<br />

da budu osjetljivi za potrebe<br />

partikularne crkvene zajednice.<br />

Istaknuo je da su od samog<br />

osnutka redovnička<br />

Konferencija i Unija pravne<br />

osobe u Crkvi, a onda i pred<br />

državnim tijelima. U onome što<br />

je inače njihovo pravo, bez<br />

njihovoga pristanka, HBK ih<br />

može zastupati samo ako je<br />

dobila potrebna ovlaštenja od<br />

strane Apostolske stolice. To<br />

vrijedi i za slučaj koji je<br />

potaknuo raspravu o temi<br />

predavanja, a tiče se zastupanja<br />

redovničkih ustanova od strane<br />

HBK pri evidentiranju pravnih<br />

osoba Katoličke crkve u<br />

Republici Hrvatskoj. U raspravi<br />

je rečeno da bi navedeno i<br />

slična pitanja trebala rješavati<br />

Mješovita komisija, sastavljena<br />

od biskupa i redovničkih<br />

poglavara i poglavarica, ali ona<br />

se, unatoč redovničkim<br />

traženjima, već odavno ne<br />

sastaje.<br />

U popodnevnom radu saslušana<br />

su godišnja izvješća<br />

predsjednika zajedničkih<br />

komisija HKVRP i HUVRP.<br />

Fra Petar Grubišić izvijestio je<br />

o radu Komisije za<br />

evangelizaciju i Komisije za<br />

redovnički odgoj, odnosno o<br />

v i j e s t i n e w s<br />

njihovu organiziranju<br />

Redovničkog tjedna. Novi<br />

termin (krajem rujna) tog<br />

najposjećenijega redovničkog<br />

skupa, čini se boljim rješenjem<br />

i odaziv je bio nešto bolji. U<br />

razgovoru je postavljeno<br />

pitanje može li ta Komisija<br />

organizirati i zajedničke<br />

duhovne vježbe za redovnice i<br />

redovnike, a zaključeno je da za<br />

sada svi koji povremeno ili<br />

redovito organiziraju duhovne<br />

vježbe svoje termine i podatke<br />

o uvjetima smještaja dostave<br />

Tajništvu Unije i Konferencije.<br />

Fra Miljenko Šteko izvijestio je<br />

o radu zajedničke Komisije za<br />

redovnički odgoj i o njihovu<br />

organiziranju Dana posvećenog<br />

života te o pripremama<br />

godišnjega Vijećanja<br />

redovničkih odgojitelja i<br />

odgojiteljica. Susret<br />

redovničkih bogoslova ove<br />

godine održan je u Dubrovniku,<br />

a okupio je oko 170 mladih<br />

redovnika iz republika<br />

Hrvatske i iz BiH. Komisija je<br />

također pomagala pri<br />

organiziranju seminara i škole<br />

za novakinje i juniorke. O radu<br />

Komisije za komunikaciju i<br />

tisak izvijestio je fra Lucije<br />

Jagec, istaknuvši tri njezina<br />

polja djelovanja: časopis<br />

Posvećeni život, prisutnost<br />

našega redovništva na Internetu<br />

i medijsko osmišljavanje Dana<br />

posvećenog života. Časopis<br />

Posvećeni život već dosta<br />

kasni, za Internetske stranice<br />

rečeno je da bi morale nuditi<br />

više materijala koji mogu biti<br />

korisno pomagalo za<br />

evangelizaciju. U raspravi je<br />

rečeno da nije uputno olako<br />

davati intervjue i izjave raznim<br />

tabloidima ili sudjelovati u<br />

nekim televizijskim emisijama<br />

kojima očito nije cilj<br />

promicanje vjerskih i moralnih<br />

vrijednosti, nego<br />

senzacionalizam i samo<br />

iznošenje skandala. O. Mihovil<br />

Filipović izvijestio je o radu<br />

Centra za zvanja. Tri su<br />

područja aktivnosti Centra:<br />

izdavanje biltena Dođi i vidi,<br />

priređivanje molitvenih susreta<br />

u župama i organiziranje<br />

susreta svih animatora zvanja.<br />

Kao problem istaknuo je<br />

nedostatak konkretnijih<br />

zajedničkih projekata svih<br />

kojima je rad s mladima i<br />

buđenje zvanja na srcu.<br />

Podsjetio je da treba izabrati<br />

novog voditelja Centra, kao i<br />

više članova, jer dosadašnji<br />

više ne mogu obavljati svoju<br />

službu. U raspravi je istaknut<br />

problem nedopustivo slabog<br />

duhovno-pastoralnog rada sa<br />

studentima, a nakon gotovo 15<br />

godina vjeronauka u školi,<br />

rezultati odgajanja mladih su<br />

još uvijek veoma loši.<br />

Nedostaju nam i katoličke<br />

osnovne škole. Premda ima<br />

konkretnih redovničkih<br />

inicijativa, sve one nailaze na<br />

poteškoće u realizaciji, jer očito<br />

nema dobre volje kod državnih<br />

ustanova koje Crkvi uporno ne<br />

žele vratiti školske objekte.<br />

Drugi dan zasjedanja započeo<br />

je zajedničkom molitvom, a<br />

potom su redovnice i redovnici<br />

zasjedali odvojeno. Predsjednik<br />

Mateljan izvijestio je o radu<br />

Predsjedništva i o susretima<br />

protekle godine, na kojima se<br />

govorilo o povjeravanju župa<br />

redovničkim osobama i o<br />

ugovorima između biskupa i<br />

redovničkih poglavara.<br />

Ponovno je istaknut problem<br />

nedostatka osobe koja bi puno<br />

radno vrijeme radila u<br />

Tajništvu HKVRP.<br />

Dogovoreno je da se za potrebe<br />

rješavanja pravnih problema<br />

osnuje Povjerenstvo za pravna<br />

pitanja, a činit će ga predloženi<br />

redovnički pravnici.<br />

Na svom zasebnom zasjedanju<br />

članice HUVRP saslušale su<br />

izvješće predsjednice Unije s.<br />

Emile Barbarić o godišnjem<br />

radu te središnje redovničke<br />

ustanove. Izvješća su podnijele<br />

i voditeljice komisija: za<br />

katehezu i religiozni odgoj, za<br />

redovnički odgojne, za<br />

predškolski odgoj te komisije<br />

za medicinske sestre. Nakon<br />

ekonomskog izvješća i osvrta<br />

na dosadašnji rad bilo je riječi o<br />

pitanjima od zajedničkog<br />

interesa svih hrvatskih<br />

redovnica.<br />

Koncelebriranu misu u crkvi<br />

Sv. Blaža predvodio je zatim<br />

apostolski nuncij u RH<br />

nadbiskup Francisco-Javier<br />

Lozano. Pozvao je redovničke<br />

poglavare i poglavarice da budu<br />

vjerni i razumni upravitelji, oni<br />

koji bdiju i brinu se za tjelesne i<br />

za duhovne potrebe članova<br />

svojih zajednica. Pozvao ih je<br />

da budno paze da nitko ne<br />

potkopa temelje duhovnosti<br />

utemeljitelja njihovih<br />

redovničkih zajednica. Služenje<br />

drugima siguran je put i način<br />

da i poglavari od Isusa na kraju<br />

svoga služenja čuju riječi:<br />

blago vama jer ste tako činili.<br />

Domovinske vijesti<br />

Predavanje mons.<br />

Delića potaknulo<br />

raspravu o zastupanju<br />

redovničkih ustanova<br />

od strane HBK pri<br />

evidentiranju pravnih<br />

osoba Katoličke crkve<br />

u RH<br />

www.ika.hr<br />

3


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Vama sveučilištarci<br />

pripada zadaća da<br />

budete kršćanska<br />

uočljiva prisutnost,<br />

poručio kardinal<br />

Bozanić<br />

Za dekana izabran<br />

vlč. Stanko Jerčić<br />

4 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Zagreb: Misa na početku nove akademske godine na<br />

zagrebačkom Sveučilištu<br />

Zagreb, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Na početku nove akademske<br />

2004/05. godine euharistijsko<br />

slavlje sa zazivom Duha<br />

Svetoga za sve studente i<br />

profesore zagrebačkog<br />

Sveučilišta predslavio je 20.<br />

listopada u zagrebačkoj<br />

prvostolnici zagrebački<br />

nadbiskup i Veliki kancelar<br />

Katoličkoga bogoslovnog<br />

fakulteta u Zagrebu kardinal<br />

Josip Bozanić zajedno s<br />

dekanom KBF-a dr. Josipom<br />

Balobanom te brojnim<br />

svećenicima. Na početku<br />

misnoga slavlja dr. Baloban<br />

pozdravio je najprije kardinala<br />

Bozanića, uputivši mu u ime<br />

svih nazočnih čestitke u povodu<br />

prve godišnjice njegova<br />

imenovanja kardinalom, zatim<br />

rektoricu Sveučilišta dr. Helenu<br />

Jasnu Mencer, te prorektora za<br />

nastavu i studente dr.<br />

Vjekoslava Jerolimova.<br />

Nadalje, pozdravio je sve<br />

dekane, prodekane, profesore,<br />

studente i studentice Sveučilišta<br />

u Zagrebu, ali i izvan zajednice<br />

zagrebačkog Sveučilišta, te<br />

predstavnike gradske vlasti.<br />

"Duh Božji potreban je svim<br />

dekanima i profesorima, da<br />

znaju pronaći pravo mjesto za<br />

svoju fakultetsku zajednicu,<br />

poštujući njezinu vlastitost i<br />

poštujući opće dobro. Duh<br />

Božji potreban je i svakom<br />

studentu i studentici, da u<br />

svojoj mladosti zna razlikovati<br />

dobro od lošega, da zna<br />

prihvatiti ono što vodi u<br />

sigurnu budućnost", poručio je<br />

dekan KBF-a.<br />

Kardinal Bozanić izrazio je<br />

zadovoljstvo jer iz godine u<br />

godinu na ovoj misi ima sve<br />

više studenata, što je, kako je<br />

rekao, "znak radosti u našoj<br />

Crkvi". Obraćajući se nazočnim<br />

studentima, kardinal je rekao da<br />

kao kršćanski sveučilištarci<br />

znaju da je početak akademske<br />

godine još jedan povratak u<br />

traženje cjelovite Istine koja je<br />

u Bogu i koja je Bog. "Pred<br />

razmrvljenim pristupom<br />

znanstvenoga istraživanja<br />

pojedinih disciplina postoji<br />

jedna cjelovitost – Božja istina<br />

– koja oslobađa čovjeka.<br />

Pitanja o životu, dobru i zlu, o<br />

smislu, o bolesti i umiranju<br />

nalaze se u svakome čovjeku.<br />

On nekada bježi od njih,<br />

nekada je od njih umoran, a<br />

nekada podliježe kušnji da ta<br />

pitanja zamijeni traženjem<br />

drugih svjetova raznih boja i<br />

oblika", rekao je kardinal.<br />

Nadalje, kardinal je upozorio<br />

sveučilištarce na sjenu<br />

idolatrije koja nije daleko od<br />

njih te da bijeg od stvarnog<br />

života kao da postaje<br />

prihvaćenim načinom<br />

razmišljanja. Kročimo čvrsta<br />

koraka, premda to teško<br />

priznajemo, putem od<br />

kršćanske brige i skrbi za druge<br />

u brigu za svoje doživljaje i<br />

iskustva, rekao je kardinal,<br />

ukazavši da se naša kultura ne<br />

uspinje prema izvornome, nego<br />

traži način da od zbilje napravi<br />

preslik, kopiju. Umjetni svijet<br />

nadvladava zbiljski život, iz<br />

kulture prividne istine izrasta<br />

idealan prostor za stvaranje<br />

ispraznosti; za zamjenu<br />

dubinskoga i unutarnjega<br />

površnim i prolaznim, ukazao<br />

je predvoditelj misnoga slavlja.<br />

I dok nam se nudi puno toga za<br />

izvanjsko, što činimo za ono što<br />

sv. Pavao naziva unutarnjim<br />

čovjekom o kome toliko toga<br />

ovisi, koliko smo puta pazili<br />

kakvom se duhovnom hranom<br />

hranimo, i koliko smo puta, i<br />

koliko "krugova napravili"<br />

trčeći kroz život s Božjom<br />

riječju, upitao je kardinal,<br />

ukazavši da je najgore kad<br />

čovjek otkrije da je u srcu<br />

praznina, hladan i beživotan<br />

prostor, ali ako je Krist našao<br />

jednom svoje mjesto u našem<br />

životu, tada ćemo ga zacijelo<br />

moći naći i onda kad sve<br />

izgleda kao ugaslo i izbrisano.<br />

Mjesečni susret svećenika Hvarskog dekanata<br />

Hvar, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Hvaru je 20. listopada održan<br />

redoviti mjesečni susret<br />

svećenika Hvarskog dekanata.<br />

Euharistijsko slavlje predvodio<br />

je hvarsko-bračko-viški biskup<br />

Slobodan Štambuk, a tematsko<br />

predavanje pod naslovom<br />

"Svećenik danas" održao je<br />

generalni vikar Splitskomakarske<br />

nadbiskupije Ivan<br />

Čubelić. U toj je prigodi za<br />

novog dekana Hvarskog<br />

dekanata izabran vlč. Stanko<br />

Jerčić, novi župnik župe Jelsa.<br />

Biskup Štambuk i okupljeni<br />

Studentima je kardinal pri tome<br />

poručio da u prvi plan<br />

duhovnog života valja staviti<br />

Boga koji iznenađuje, a ne<br />

Boga koji ispunja želje, da<br />

treba imati više pouzdanja u<br />

njegov dar, nego u svoje<br />

zahtjeve. Obraćajući se nadalje<br />

studentima, poručio je: "Vama,<br />

sveučilištarci pripada zadaća da<br />

budete kršćanska uočljiva<br />

prisutnost, možda kao manjina,<br />

kako neki kažu kvalificirajuća,<br />

usmjerujuća manjina, koja<br />

kršćanskim jezikom ima što<br />

reći našemu društvu; koja<br />

osluškuje Glas koji istina dolazi<br />

izdaleka, ali nije isprazan ni<br />

površan kad govori o<br />

vrijednostima".<br />

Želimo se danas uživjeti u<br />

studentske brige, čuti odjek<br />

molba koje su tako ljudske:<br />

molbe o položenim ispitima, o<br />

uspjesima, o napredovanju, o<br />

zapošljavanju, ali molitvom<br />

želimo prihvatiti Boga koji nas<br />

poučava da ono što bismo<br />

željeli nije uvijek i ono što je za<br />

nas dobro, rekao je kardinal,<br />

poručivši kršćanskim<br />

sveučilištarcima da bez obzira<br />

na zahtjevnost, imaju snage<br />

moliti Duha Božjega, Duha<br />

otvorenosti i nemira.<br />

Na kraju misnoga slavlja<br />

kardinal Bozanić nadodao je:<br />

"Večeras smo molili i zagovor<br />

svih svetih i blaženoga Alojzija<br />

Stepinca. Tijekom ove<br />

akademske godine, rado<br />

dolazite u ovu katedralu, ovdje<br />

molite pomoć Božju za vaš rad<br />

i studij, za vaš uspjeh".<br />

Pjevanje na misi na kojoj se<br />

okupio veliki broj studenata<br />

predvodio je Zbor Instituta za<br />

crkvenu glazbu Albe Vidaković<br />

kojega je uvježbala Danijela<br />

Tomašić i Zbor bogoslova<br />

KBF-a, kojim je ravnao mo<br />

Miroslav Martinjak, a na<br />

orguljama pratila Hvalimira<br />

Bledšnajder.<br />

svećenici izrazili su iskrenu<br />

zahvalnost dosadašnjem<br />

dekanu, župniku župe Stari<br />

Grad Miliju Plenkoviću, koji je<br />

u tijeku dva mandata s ljubavlju<br />

i požrtvovnošću obavljao<br />

službu dekana na otoku Hvaru.


Svećenička rekolekcija zadarskog prezbiterija<br />

Zadar, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Svećenička rekolekcija<br />

zadarskog prezbiterata održana<br />

je 20. listopada u dvorani<br />

Nadbiskupskog sjemeništa<br />

Zmajević u Zadru. Nakon<br />

euharistijskog slavlja u<br />

sjemenišnoj kapelici, u<br />

pastoralno radnom dijelu<br />

susreta zadarski nadbiskup Ivan<br />

Prenđa održao je izlaganje:<br />

"Godina sv. Stošije - Godina<br />

obitelji: ostvarenja i zadaće",<br />

govoreći o nadbiskupijskoj<br />

"jubilejskoj godini u znaku<br />

obitelji". "Radost koju smo<br />

doživljavali u pojedinim<br />

događajima u ovoj Godini,<br />

realna i legitimna, nema trunka<br />

trijumfalizma ni u jednoj točki,<br />

pa ni u hodočašću obitelji u<br />

Vrani. Sve što se dogodilo bilo<br />

je na korist obitelji i mladih iz<br />

svih župa nadbiskupije", rekao<br />

je nadbiskup Prenđa.<br />

Spomenuvši sve pastoralne<br />

događaje na nadbiskupijskoj,<br />

dekanatskoj i župnoj razini,<br />

upozorio je na nedostatnost<br />

obiteljskog pastorala na<br />

v i j e s t i n e w s<br />

dekanatskoj razini, osim u<br />

Ugljanskom i Paškom<br />

dekanatu. U Ugljanskom<br />

dekanatu u svibnju je održan<br />

Dan obitelji Ugljanskog<br />

dekanata, s "učinkom i<br />

odjekom među vjernicima<br />

otoka", a u rujnu je u Pagu<br />

održano Hodočašće obitelji<br />

Paškog dekanata Gospi od<br />

Starog grada. Na župnoj razini<br />

do kraja tekuće godine<br />

nadbiskup je pozvao na<br />

održavanje Dana obitelji u župi.<br />

Studeni je prikladan zbog<br />

otajstva zajedništva Svetih. U<br />

prosinačkom Adventu obitelj se<br />

priprema za slavlje Božića, a u<br />

božićnoj osmini je blagdan<br />

Svete obitelji. "Bilo bi<br />

pastoralno gledano neoprostivo<br />

omalovažavati događaje na<br />

razini obitelji. I to je konačno<br />

ono najbliže i najdublje što<br />

ostaje u župi i neposredno u<br />

obitelji", rekao je nadbiskup,<br />

spominjući se slavlja prvih<br />

pričesti i krizmi, duhovnih<br />

seminara i prigodnih<br />

zajedničkih programa<br />

Šibenik: 10. obljetnica Caritasove pučke kuhinje<br />

Šibenik, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Pučka kuhinja Caritasa<br />

Šibenske biskupije proslavila je<br />

20. listopada desetu obljetnicu<br />

djelovanja. O djelovanju te<br />

Caritativne ustanove na<br />

konferenciji za novinare u<br />

prostorijama pučke kuhinje<br />

govorili su šibenski biskup<br />

Ante Ivas te ravnatelj Caritasa<br />

Šibenske biskupije don Slavko<br />

Mikelin.<br />

Oko sto i osamdeset socijalno<br />

najugroženijih Šibenčana<br />

svakodnevno svoju egzistenciju<br />

pronalazi u pučkoj kuhinji<br />

Caritasa Šibenske biskupije,<br />

istaknuo je ravnatelj te<br />

ustanove don Slavko Mikelin,<br />

zahvalivši svim institucijama i<br />

pojedincima koji svojim<br />

prilozima pomažu rad kuhinje i<br />

Caritasa. Novinarima i<br />

nazočnim korisnicima pučke<br />

kuhinje biskup Ivas istaknuo je<br />

važnost djelatne kršćanske<br />

ljubavi koja je proteklih deset<br />

godina pomagala da 450<br />

Pogreb svećenika Jakova Miličića<br />

Sveti Lovreč Labinski,<br />

21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U župi<br />

Sveti Lovreč Labinski u<br />

četvrtak 21. listopada pokopan<br />

je svećenik Porečko-pulske<br />

biskupije Jakov Miličić. Misu i<br />

sprovodne obrede predvodio je<br />

porečko-pulski biskup Ivan<br />

Milovan uz koncelebraciju<br />

šezdesetak svećenika. Biskup je<br />

zahvalio pokojniku za njegovo<br />

dugo služenje Božjem narodu u<br />

biskupiji, preporučio ga Božjoj<br />

dobroti te je pozvao sav Božji<br />

narod na ustrajnu molitvu za<br />

nova duhovna zvanja.<br />

Vlč. Jakov Miličić rodio se 30.<br />

travnja 1932. u Paladnjakima<br />

(župa Žminj). Osnovnu školu<br />

završio je u župi Žminj,<br />

gimnaziju u Sjemeništu u<br />

Pazinu. Teološki studij završio<br />

je u Pazinu, a za svećenika je<br />

zaređen 1957. Svoju je<br />

svećeničku službu počeo kao<br />

kapelan u Buzetu, Sovinjaku i<br />

Črnici, gdje je ostao do 1959.<br />

Za župnika Sv. Lovreča<br />

Labinskog imenovan je 1959. i<br />

tu je službu zauzeto obavljao<br />

sve do svoje smrti, 19.<br />

listopada. Gotovo sav svoj<br />

svećenički život posvetio je<br />

župama Sv. Lovreču<br />

Labinskom i Skitači.<br />

Uz redoviti pastoralni rad<br />

vikendom. Nadbiskup je<br />

govorio i o razlozima odluke da<br />

sljedeću pastoralnu godinu<br />

proglasi Godinom mladih. "S<br />

jedne strane, Crkva za njih ima<br />

lijepe riječi, poput Papinih<br />

ohrabrenja, a s druge smo<br />

ožalošćeni pred tolikim<br />

njihovim posrtajima". Svaki<br />

župnik će dobiti odredbu o<br />

održavanju kateheze za mlade,<br />

katehizaciji zbora i pojedinih<br />

skupina u župi. Nadbiskup se<br />

kritički osvrnuo na stagnaciju<br />

pastorala duhovnih zvanja u<br />

nadbiskupiji. U Godini mladih<br />

nadbiskup poziva na obnovu<br />

rada s ministrantima,<br />

organizirane odlaske<br />

sjemenišnih odgojitelja i<br />

sjemeništaraca u župe i molitvu<br />

za zvanja. "Nemamo energije<br />

za rasipanje u besplodnom<br />

praznorječju", poručio je<br />

nadbiskup Prenđa, dodavši da<br />

Bog i narod očekuje od<br />

svećenstva ozbiljan pristup<br />

njihovom poslanju, da u<br />

zajedništvu rada i ljubavi urodi<br />

mnogostrukim plodovima.<br />

najugroženijih Šibenčana,<br />

koliko ih je u tom vremenskom<br />

periodu prošlo kroz ustanovu,<br />

ima sigurniju budućnost. Mi<br />

nakon deset godina želimo reći<br />

Bogu hvala što je poticao<br />

mnoge dobre ljude da podupru<br />

to dobro djelo, zaključio je<br />

biskup Ivas. Tom prigodom<br />

biskup Ivas, kao što je to činio i<br />

za dosadašnjih posjeta Pučkoj<br />

kuhinji, objedovao je i zadržao<br />

se u razgovoru s njenim<br />

korisnicima.<br />

zauzimao se za održavanje i<br />

obnavljanje crkvenih objekata<br />

uz pomoć župljana, a osobito<br />

iseljenika u Ameriku. Posebno<br />

se zauzimao kod raznih<br />

instancija da bi se Crkvi vratio<br />

prostor u Koromačnom koji je<br />

prvotno bio građen i namijenjen<br />

za crkvu.<br />

Bio je i jedan od inicijatora da<br />

se u Porečko-pulskoj biskupiji<br />

osnuje zajednica župnih sestara<br />

za pomoć župnicima u<br />

pastoralu, posebno u<br />

katehizaciji i vođenju<br />

kućanstva, što je tadašnji<br />

biskup Dragutin Nežić<br />

prihvatio.<br />

Domovinske vijesti<br />

Nadbiskup Prenđa<br />

održao izlaganje:<br />

"Godina sv. Stošije -<br />

Godina obitelji:<br />

ostvarenja i zadaće"<br />

Kroz ustanovu prošlo<br />

450 najugroženijih<br />

Šibenčana<br />

Za župnika Sv.<br />

Lovreča Labinskog<br />

imenovan je 1959. i tu<br />

je službu zauzeto<br />

obavljao sve do smrti,<br />

19. listopada<br />

www.ika.hr<br />

5


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

"Znanje bez morala<br />

može svijet prije<br />

upropastiti nego<br />

spasiti. Zbog toga je<br />

važno da stjecanjem<br />

novih znanja rastete i<br />

u moralnoj<br />

odgovornosti u<br />

njihovoj primjeni i<br />

korištenju", poručio je<br />

mladima nadbiskup<br />

Devčić<br />

Na predstavljanju<br />

novog izdanja<br />

Verbuma u Zagrebu<br />

sudjelovao i kardinal<br />

Bozanić<br />

6 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Rijeka: Misa za početak nove akademske godine<br />

Rijeka, 21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Svečanim misnim slavljem u<br />

crkvi Uznesenja BDM<br />

obilježen je 21. listopada<br />

početak nove akademske<br />

godine. Euharistiju je<br />

predvodio riječki nadbiskup<br />

Ivan Devčić uz koncelebraciju<br />

svećenika grada, a mlade su<br />

također pozdravili predstojnik<br />

Teologije u Rijeci Milan<br />

Špehar, povjerenik za pastoral<br />

mladih Dalibor Božić te rektor<br />

riječkog Sveučilišta akademik<br />

Danijel Rukavina. U<br />

propovijedi se nadbiskup<br />

Devčić osvrnuo na evanđelje o<br />

darovima koje primamo od<br />

Gospodina. Upozorio je<br />

studente kako je čovjek<br />

odgovorno biće koje mora<br />

svoje darove umnažati. "Znanje<br />

bez morala može svijet prije<br />

upropastiti nego spasiti. Zbog<br />

toga je važno da stjecanjem<br />

novih znanja rastete i u<br />

moralnoj odgovornosti u<br />

njihovoj primjeni i korištenju.<br />

Češće navraćanje u crkvu i<br />

češće susretanje s Božjom riječi<br />

u Bibliji može vam u tom<br />

moralnom rastu te sazrijevanju<br />

u zrele i odgovorne osobe samo<br />

pomoći, nikako odmoći",<br />

ustvrdio je nadbiskup te pozvao<br />

mlade da se uključe u programe<br />

Povjerenstva za mlade i aktivno<br />

sudjeluju u životu svojih župnih<br />

zajednica. "Pokušajte ozbiljno<br />

uzeti Isusov poziv na<br />

stvaralačko umnažanje<br />

primljenih i povjerenih talenata,<br />

svjesni velike opasnosti da biste<br />

mogli ostati bez ičega ako ih<br />

zakopate", upozorio je mlade<br />

nadbiskup Devčić. U prinosu<br />

darova predstavnici riječkih<br />

fakulteta simbolično su<br />

Predstavljena Papina knjiga "Ustanite, hajdemo!"<br />

Zagreb, 21.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Kulturno informativnom centru<br />

(KIC) u Zagrebu predstavljeno<br />

je 21. listopada hrvatsko<br />

izdanje knjige pape Ivana Pavla<br />

II. "Ustanite, hajdemo!". O<br />

knjizi je na početku<br />

predstavljanja govorio uime<br />

nakladnika direktor izdavačke<br />

kuće Verbum Miro Radalj, koji<br />

je izrazio uvjerenje kako će<br />

knjiga "Ustanite, hajdemo!" biti<br />

zasigurno jedna od<br />

najprodavanijih knjiga ove<br />

godine. O knjizi je govorio i<br />

glavni urednik splitske<br />

nakladničke kuće mr. Petar<br />

Balta te zagrebački nadbiskup<br />

kardinal Josip Bozanić.<br />

Kardinal Bozanić podsjetio je<br />

kako se ovih dana navršilo 26.<br />

godina od izbora krakovskog<br />

kardinala Karola Wojtyle za<br />

papu. "Knjiga "Ustanite,<br />

hajdemo!" koju sada<br />

predstavljamo u hrvatskom<br />

prijevodu, nastala je u prigodi<br />

45. obljetnice biskupskog<br />

ređenja i 25. obljetnice<br />

pontifikata Ivana Pavla II., kao<br />

nastavak uspomena i<br />

razmišljanja o iskustvu njegove<br />

biskupske službe i službe<br />

Petrova namjesnika", rekao je<br />

kardinal te zamijetio kako<br />

"čitajući Papina sjećanja,<br />

snažan dojam ostavlja činjenica<br />

da u njegovu životu sve<br />

pronalazi duboku povezanost,<br />

kao da mu, preko određenih<br />

mjesta i događaja, progovara<br />

Bog". Kardinal je na kraju<br />

zahvalio izdavačkoj kući<br />

Verbum iz Splita što se<br />

potrudila da vrlo brzo po<br />

objavljivanju te vrlo značajne i<br />

vrijedne knjige dobijemo<br />

hrvatski prijevod. "Knjiga je<br />

lijepo i skladno uređena te se<br />

lako čita", zaključio je svoje<br />

predstavljanje kardinal Bozanić<br />

te rekao kako se knjiga predaje<br />

javnosti na čitanje u danima<br />

kada o 26. obljetnici pontifikata<br />

Ivana Pavla II. zahvaljujemo<br />

Božjoj providnosti na daru<br />

Svetog Oca.<br />

Okrug: Osnovana Zajednica katoličke mladeži<br />

Okrug, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

župi Sv. Karla Boromejskog u<br />

Okrugu kod Trogira mladi<br />

zauzeti župljani, potaknuti<br />

župnikom don Mariom<br />

Matkovićem, osnovali su 22.<br />

listopada Zajednicu katoličke<br />

mladeži. Cilj i smisao<br />

Zajednice je da kroz molitvu,<br />

razne duhovne sadržaje,<br />

predavanja te druge oblike<br />

druženja, okuplja mlade<br />

župljane, kako bi i nakon<br />

primanja sakramenta potvrde,<br />

ostali uz Crkvu, te pozitivno<br />

osmišljavali svoj život,<br />

izgrađujući ga u duhu vjere i na<br />

kršćanskim životnim<br />

vrednotama. Na osnivačkom<br />

skupu izabrano je vijeće<br />

Zajednice, a za predsjednika je<br />

izabran Ivan Vukadin. Za<br />

prinijeli: svijeću, križ kao<br />

svjetionik života, žito, grožđe,<br />

kalež, vino i vodu te hostiju. Na<br />

kraju mise studente je<br />

pozdravio rektor Rukavina,<br />

istaknuvši nastojanja Grada da<br />

spriječi "odljev mozgova" u<br />

inozemstvo. Naime, u tijeku<br />

protekle godine uloženo je 180<br />

milijuna kuna kako bi se<br />

studentima pružili bolji uvjeti<br />

života. "Upravo je završio<br />

natječaj za izgradnju 90 stanova<br />

na Drenovi i uskoro će započeti<br />

radovi. Veliki broj mladih ljudi,<br />

od kojih su mnogi i početnici u<br />

znanstveno-nastavnom radu,<br />

dobio je mogućnost kvalitetno<br />

riješiti stambeno pitanje već na<br />

početku karijere. Time smo<br />

značajno pridonijeli<br />

zadržavanju mladih nadarenih<br />

ljudi u Hrvatskoj", kazao je<br />

akademik Rukavina.<br />

Nakon samog predstavljanja<br />

knjige, kardinal Bozanić<br />

odgovarao je na novinarska<br />

pitanja. Između ostaloga je<br />

govorio o ekumenizmu, i<br />

istaknuo kako ima prevažno<br />

mjesto u Crkvi, posebno nakon<br />

II. vatikanskog koncila. Važna<br />

zadaća Crkve je osim<br />

ekumenizma jačati i<br />

međureligijski dijalog, rekao je<br />

kardinal, posebno spomenuvši<br />

dijalog s muslimanima i<br />

Židovima. Kardinal je govorio i<br />

o sličnosti povijesti između<br />

našeg i rodnog Papina poljskog<br />

naroda. Odgovarajući na pitanje<br />

vezano uz ne spominjanje<br />

kršćanskih korijena u Ustavu<br />

Europske unije, kardinal<br />

Bozanić je rekao kako usprkos<br />

tome u Ustavu postoje mnogi<br />

znakovi tih izravno ne<br />

spomenutih kršćanskih korijena<br />

te taj Ustav daje Crkvi i<br />

vjerskim zajednicama pravni<br />

temelj za daljnji život u<br />

ujedinjenoj Europi.<br />

početak su članovi svoje<br />

prostorije uredili u staroj<br />

garaži, gdje će održavati svoje<br />

skupove. U župi koja nema<br />

svojih župnih prostora, prema<br />

riječima župnika don Marija,<br />

hitno je potrebno pristupiti<br />

gradnji pastoralnog centra, u<br />

kojemu bi mladi, kao i župljani<br />

svih dobi, uz crkvu dobili svoj<br />

pravi prostor.


10. međunarodni teološki simpozij u Splitu<br />

Split, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

organizaciji Katoličkoga<br />

bogoslovnog fakulteta<br />

Sveučilišta u Splitu održan je<br />

21. i 22. listopada u velikoj<br />

dvorani fakulteta jubilarni 10.<br />

međunarodni teološki simpozij<br />

pod radnim naslovom "Govor o<br />

Bogu jučer i danas". Na<br />

predavačkoj katedri izmijenilo<br />

se jedanaest znanstvenika, osim<br />

predavača iz Splita dr. Ante<br />

Vučkovića, dr. Drage<br />

Šimundže, dr. Ivana Tadića, dr.<br />

Ivana Kešine, dr. Luke<br />

Tomaševića, dr. Nikole Bižace<br />

i dr. Anđelka Domazeta,<br />

sudjelovali su i dr. Elmar<br />

Salmann iz Rima, dr. Max<br />

Seckler iz Tuebingena, dr. Ivan<br />

Šaško iz Zagreba i dr. Ante<br />

Pavlović iz Mostara.<br />

U ime splitsko-makarskog<br />

nadbiskupa Marina Barišića,<br />

koji je u pastoralnim pohodima<br />

Australiji i Novom Zelandu,<br />

sudionicima simpozija obratio<br />

se na svečanom otvorenju 21.<br />

listopada generalni vikar mons.<br />

dr. Ivan Ćubelić, koji je<br />

istaknuo kako je vrlo zahvalan<br />

za odabir teme, jer je to sve<br />

češći problem u aktualnom<br />

svjedočenju vjere, te je<br />

napomenuo kako se i u samim<br />

medijima novinari drže<br />

površine aktualnih događanja<br />

kad pričaju o toj tematici, te je<br />

stoga potrebno da se dobro<br />

protumači to pitanje kako<br />

bismo mogli učinkovito<br />

govoriti o Bogu.<br />

Tajnik simpozija dr. Nediljko<br />

Ante Ančić istaknuo je kako je<br />

prije devet godina u istim<br />

prostorijama održan prvi<br />

simpozij u organizaciji "Crkve<br />

u svijetu" i Teologije u Splitu, a<br />

povod je bila trideseta<br />

obljetnica završetka Drugoga<br />

vatikanskog koncila. Tako je i<br />

smisao tih simpozija išao za<br />

idejom vodiljom Koncila koja<br />

ističe kako je potrebno<br />

osluškivati znakove vremena i<br />

tumačiti ih u svjetlu Evanđelja.<br />

Stoga je interdisciplinarnost i<br />

međunarodna suradnja razuman<br />

put kojim Crkva pomaže na<br />

putu kršćanina u svijetu,<br />

dijalogu među različitim<br />

kulturama i religijama te<br />

pomaže da kršćanstvo<br />

pridonese humanijem razvoju<br />

svijeta. U svijetu sekularizacije,<br />

individualizacije, pluralizma i<br />

globalizacije moderan čovjek<br />

još više vapi za odgovorom na<br />

pitanje "kako i na koji način<br />

govoriti o Bogu?". U ime<br />

organizatora sve je predavače,<br />

v i j e s t i n e w s<br />

profesore, studente i goste<br />

pozdravio i dekan KBF-a dr.<br />

Marijan Vugdelija.<br />

Prvo predavanje toga<br />

poslijepodneva održao je dr.<br />

Ante Vučković na temu "Govor<br />

o Bogu i radikalizacija<br />

fenomenologije", nakon čega je<br />

dr. Drago Šimundža govorio o<br />

temi "Bog u hrvatskoj<br />

književnosti novijeg vremena".<br />

Drugoga dana rada izlagali su<br />

dr. Salmann, dr. Tadić i dr.<br />

Kešina, dok je sudionike s<br />

predavanjem dr. Secklera<br />

upoznao tajnik Simpozija dr.<br />

Nediljko A. Ančić. U izlaganju<br />

koje obuhvaća pitanje "razuma<br />

i vjere, filozofije i teologije" dr.<br />

Seckler prikazao je encikliku<br />

"Fides et Ratio". To je<br />

enciklika koja se osvrće unatrag<br />

i iznosi nalaze, pozitivne i<br />

negativne, ali je prije svega<br />

okrenuta budućnosti i ima<br />

karakter programskog<br />

dokumenta. Središnja nakana<br />

joj je prevladavanje nesretnog<br />

odvajanja vjere od razuma te<br />

teologije od filozofije. Dijalog,<br />

sporazumijevanje i suradnja<br />

potrebni su za budućnost.<br />

Enciklika, navodi dr. Seckler,<br />

ostavlja mjesto i za projekte<br />

"kršćanske filozofije", no oni<br />

ne mogu ispuniti prostor koji je<br />

pridržan autonomnoj filozofiji.<br />

Činjenica da se Papa obraća ne<br />

samo braći u biskupstvu i ne<br />

samo vjernicima, nego i svim<br />

filozofima bilo kršćanskim bilo<br />

nekršćanskim, pokazuje da je<br />

dijalog zamišljen ozbiljno i bez<br />

ikakvih tabua.<br />

Dr. Salmann iz Rima obradio je<br />

temu "Neopoganstvo i teologija<br />

danas". U uvodom dijelu govori<br />

o postavkama i pretpostavkama<br />

te teme, pojašnjavajući kako<br />

nikada nije ništa od tog "malog<br />

antičkog svijeta" posve<br />

nadvladano. Takva će biti i<br />

sudbina kršćanstva koje je<br />

uvijek dostizano i podržavano,<br />

te oplođivano i razarano<br />

različitim pokušajima<br />

helenizacije i judaizacije.<br />

Posljednjih je godina kršćanska<br />

vjera doživjela duboki unutarnji<br />

proces smanjenja uvjerenja te<br />

smo svjedoci bujanja<br />

poganskoga, predplatonskog,<br />

mnogobožačkog svijeta,<br />

odnosno, jednog novog svijeta<br />

pod znakom poslijemoderne. A<br />

to se poganstvo opet predlaže<br />

kao oslobađajuća suprotnost<br />

kršćanstva.<br />

"Bog Kantova kritičkospekulativnog<br />

uma" bila je<br />

tema prof. filozofije na KBF-u<br />

u Splitu dr. Ivana Tadića. U<br />

iscrpnom filozofskom izlaganju<br />

napomenuo je kako je baš Kant<br />

bio taj koji je napravio preokret<br />

o govoru o Bogu nekoć i danas.<br />

Kant kreće od kritike<br />

tradicionalnih dokaza za Božje<br />

postojanje. Pritom se dr. Tadić<br />

usmjerio na Kantovu "Kritiku<br />

čistog uma", gdje stoje tri vrste<br />

dokaza: ontologijski,<br />

kozmologijski i fizikoteologijski.<br />

Također je pokušao<br />

nazočnima objasniti poimanje<br />

Boga, ali i teologije kroz<br />

Kantovu filozofiju.<br />

Priopćenje o "Nietzcheovu<br />

govoru o Bogu kao izazovu<br />

kršćanstvu" iznio je dr. Kešina.<br />

Nakon iznesene biografije i<br />

Nietzcheova naučavanja,<br />

napomenuo je i zaintrigirao<br />

slušače, ostavljajući im na<br />

razmišljanje je li Nietzcheovo<br />

razmišljanje izazov i<br />

provokacija suvremenom<br />

kršćanskom življenju koje se<br />

jako malo svodi na život u tako<br />

cijenjenoj praksi, koliko se<br />

kršćanstvo pokazalo istinito u<br />

onim segmentima u kojima ga<br />

opisuje Nietzche u povijesti?<br />

"Nietzche je u prvom redu<br />

antikršćanin, a tek onda<br />

antikrist", zaključio je dr.<br />

Kešina. Nakon predavanja<br />

uslijedila je rasprava.<br />

U poslijepodnevnom radu<br />

simpozija prof. dr. Tomašević<br />

govorio je o moralnim<br />

aspektima promjene govora o<br />

Bogu", istaknuvši kako je u<br />

vremenu postmoderne<br />

prenaglašena individualizacija<br />

te je nastupila kriza svih velikih<br />

sustava koji su davali smisao i<br />

istodobno bili svojevrsni<br />

autoritet. U tom svijetu nitko ne<br />

daje smisao ljudske<br />

egzistencije, jer se nikom ne<br />

vjeruje. Novije perspektive<br />

moraju krenuti za tim da<br />

kršćansko moralno življenje<br />

mora biti radosni odgovor Bogu<br />

koji nas ljubi i kojega mi<br />

ljubimo, a to se, pak, mora<br />

dogoditi u jednostavnosti i<br />

iskrenosti.<br />

Prof. dr. Ivan Šaško iz Zagreba<br />

iznio je svoja razmišljanja o<br />

temi "Liturgiji i govoru o Bogu.<br />

(Ne) razumijevanje<br />

simboličkog-mistagoškog".<br />

Verbalizacija je prenaglašena, a<br />

liturgijska tumačenja pritom<br />

postaju za euharistiju eutanazija<br />

te ni sami sebe ne razumijemo.<br />

Javlja se jaz između ponude<br />

Crkve i potražnje vjere, koja se<br />

traži iz različitih pobuda npr.<br />

tradicije, sigurne budućnosti,<br />

Domovinske vijesti<br />

Razmatran "Govor o<br />

Bogu jučer i danas"<br />

kao aktualni problem<br />

svjedočenja vjere<br />

www.ika.hr<br />

7


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

"Nastojao sam živjeti<br />

što otvorenije i<br />

jednostavnije kako bi<br />

Isus govorio preko<br />

mene i osvajao ljude",<br />

kazao je vlč. Štefan<br />

koji je u Beninu<br />

proveo 18 godina<br />

8 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

osjećaja svetog koji nas na<br />

kraju razlikuje od životinjskog<br />

svijeta. Crkveno podupiremo<br />

važne oblike prelaznih životnih<br />

razdoblja te izranja pitanje<br />

kakvog Boga naviještamo tim<br />

slavljima, a ne molitvom?<br />

Današnji govor o Bogu je<br />

"spljošten" i bez nadahnuća,<br />

osim na rubovima gdje su<br />

uočljivi ekstremi. Rješenje za<br />

kojim bi valjalo posegnuti jest<br />

mistagogija s posebnim<br />

naglaskom na marijanskom<br />

"Fiat" koji bi tu glasio "Fiat<br />

mihi", kazao je, između<br />

ostaloga, dr. Šaško. Predavanje<br />

je pobudilo vrlo živu raspravu.<br />

Uslijedila su priopćenja. Prvo<br />

je održao dr. Ante Pavlović iz<br />

Mostara na temu "Govor vjere<br />

u svjetlu religioznog odgoja i<br />

kateheze", ističući kako je<br />

osnovni zadatak kateheze ne<br />

samo da katehizanti upoznaju<br />

lik i osobu Isusa Krista već da<br />

ih se uvede u osobni susret s<br />

Kristom te da vjernik zauzme<br />

stav koji će se očitovati na<br />

konkretnom življenju. Prof. dr.<br />

Nikola Bižaca iznio je<br />

priopćenje o "Teologiji<br />

stvaranja danas", a završno<br />

priopćenje o "Govoru o Bogu i<br />

Varaždin: Tribina misionara Antuna Štefana<br />

Varaždin, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U dvorani župe sv. Josipa na<br />

Banfici u Varaždinu održana je<br />

20. listopada tribina na kojoj je<br />

o dugogodišnjem misionarskom<br />

životu i radu govorio svećenik<br />

Varaždinske biskupije Antun<br />

Toni Štefan, koji je po povratku<br />

iz Benina ovoga ljeta imenovan<br />

biskupijskim povjerenikom za<br />

misije i duhovna zvanja.<br />

Misionara Štefana i mnoštvo<br />

okupljenih vjernika uvodno je<br />

pozdravio domaći župnik Ivan<br />

Žmegač, koji je napomenuo<br />

kako je tribina ujedno i uvod u<br />

predstojeću Misijsku nedjelju,<br />

kada se vjernici duhovnom i<br />

materijalnom žrtvom spominju<br />

misijske djelatnosti Crkve.<br />

Govoreći o svom zaigranom i<br />

nemirnom djetinjstvu u rodnoj<br />

župi Prelog, Toni Štefan<br />

posvjedočio je kako Božji<br />

poziv dolazi svakome čovjeku,<br />

pa i onome koji u početku<br />

svoga životnog i vjerničkog<br />

puta i nije toliko blizak Crkvi,<br />

ali je otvoren i predan Božjoj<br />

Riječi. Otkad je osjetivši Božji<br />

poziv 1975. godine pošao u<br />

Dječačko sjemenište u Zagreb,<br />

protekle su godine dok se nije<br />

cijelim svojim bićem istinski<br />

predao živome Bogu Isusu<br />

Kristu. Studij teologije završio<br />

je potpuno posvećen služenju<br />

Bogu i Crkvi, no u njemu je<br />

gorjela želja za radikalnim<br />

oblikom služenja tamo gdje su<br />

potrebe za evangelizacijom<br />

najveće, pa je stalno bio obuzet<br />

mislima o misijama i potpunim<br />

žrtvovanjem života za Isusa.<br />

Tako je odmah po ređenju za<br />

svećenika 1986. godine, uzevši<br />

geslo "On treba da raste, a ja da<br />

se umanjujem", s misionarom<br />

Franjom Jačmenicom pošao u<br />

zapadnoafričku državu Benin,<br />

gdje je službovao idućih 18<br />

godina.<br />

Nakon što je dvije godine<br />

službovao s misionarom<br />

Jačmenicom u župi Srca<br />

Isusova u samom glavnom<br />

gradu Benina Porto-Novu, koje<br />

je sjedište istoimene biskupije,<br />

imenovan je upraviteljem župe<br />

Svete Obitelji u Adjarri, u<br />

predgrađu Porto-Nova. Prve<br />

godine proveo je u privikavanju<br />

na klimu, te u upoznavanju<br />

jezika, običaja i kulture<br />

tamošnjeg stanovništva s kojim<br />

je saživio u tijeku svoga<br />

predanog misionarskog rada.<br />

Afrička zemlja misionaru<br />

Štefanu utisnula se duboko u<br />

srce, postavši mu drugim<br />

domom. Osim o svakodnevnim<br />

i pastoralnim aktivnostima,<br />

posvjedočio je i o tamošnjim<br />

tradicijskim narodnim<br />

običajima, koji još uvijek<br />

snažno utječu na vjerski život.<br />

U Beninu su oko 30%<br />

stanovnika kršćani, među<br />

kojima prevladavaju katolici,<br />

dok je još uvijek više od<br />

polovice animista. Katoličke<br />

crkve ispunjene su vjernicima<br />

koji slave Gospodina pjevanim<br />

misama, a Crkva se uz<br />

pastoralni rad posvetila i<br />

zdravstvenoj te obrazovnoj<br />

skrbi. Naime, evangelizacija<br />

Benina preko katoličkih<br />

misionara iz Europe započela je<br />

1861., i to deset godina nakon<br />

što su to područje kolonizirali<br />

Francuzi. Unatrag 15-tak<br />

godina u državi je uveden<br />

demokratski višestranački<br />

sustav, koji je tu zemlju više<br />

otvorio svijetu. Govoreći o<br />

svom misionarskom pozivu,<br />

vlč. Štefan je napomenuo kako<br />

je u biti vrlo lako biti<br />

misionarom, jer je Bog uvijek<br />

na tvojoj strani. "Bog je uvijek<br />

s tobom i vrlo je lako osjećati<br />

njegovu blizinu, naklonost i<br />

prihvaćanje. To su osjećali i<br />

kontemplaciji" iznio je dr.<br />

Anđelko Domazet, koji je<br />

naveo značajke kontemplacije<br />

koja treba biti govor iz<br />

iskustva, jedinstvo riječi i<br />

dijela, oslobađajući govor koji<br />

se otvara za novo, ide protiv<br />

antropolškog pesimizma i<br />

nadilazi dualizam, a Bog može<br />

bit spoznat jedino putem<br />

ljubavi. Izrazivši svoje<br />

zadovoljstvo radovima i<br />

uspjehom X. međunarodnog<br />

teološkog simpozija, dekan<br />

splitskog KBF-a fra Marijan<br />

Vugdelija, svečano ga je<br />

proglasio zatvorenim.<br />

tamošnji ljudi koji su bili<br />

otvoreni Božjim zahvatima u<br />

njihov život i nebrojenim<br />

čudesima koja su se<br />

svakodnevno događala",<br />

ustvrdio je misionar. Nastojao<br />

sam živjeti što otvorenije i<br />

jednostavnije kako bi Isus<br />

govorio preko mene i osvajao<br />

ljude, kazao je vlč. Štefan,<br />

dodavši kako je takvo<br />

pastoralno djelovanje potrebno<br />

svugdje gdje žive oni koji još<br />

nisu do kraja upoznali Isusa.<br />

Pritom je napomenuo kako<br />

danas svi ljudi imaju potrebu za<br />

duhovnom obnovom i<br />

duhovnim vodstvom.<br />

"Nažalost, današnji svećenici<br />

previše su samo upravitelji<br />

župa i župnici, a premalo<br />

duhovnici, koji duhovno vode i<br />

nadahnjuju vjernički puk<br />

svojim vlastitim primjerom<br />

zauzetosti, predanja i svetosti.<br />

Svi smo pozvani, i svećenici i<br />

vjernici, povratiti onaj iskonski<br />

zanos, oduševljenje i žar<br />

predanosti Isusu, kako bismo<br />

bili zanosni kršćani koji<br />

oduševljavaju svijet za<br />

kršćanske vrijednosti. Potrebno<br />

je životom svjedočiti naše<br />

opredjeljenje za Isusa", poručio<br />

je misionar Štefan, kazavši<br />

kako će se zauzeti za poticanje<br />

župnog pastorala duhovnih<br />

zvanja i misija sa željom da<br />

vjernici molitvom i<br />

materijalnim odricanjima<br />

pridonose širenju Radosne<br />

vijesti po svem svijetu. Na<br />

kraju je župnik Žmegač najavio<br />

iduću tribinu 17. studenoga u<br />

18 sati, na kojoj će voditelj<br />

biskupijskog Ureda za brak i<br />

obitelj mr. Josip Koprek<br />

govoriti o crkvenim<br />

vjenčanima, civilno<br />

rastavljenima te ponovno<br />

civilno vjenčanima.


Predstavljena knjiga o osnovateljici karmelićanki BSI<br />

Zagreb, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Osnivateljica karmelićanki<br />

Božanskoga Srca Isusova<br />

Majka M. Terezija od sv.<br />

Josipa (Anna Maria Tauscher),<br />

čije sestre djeluju i u Hrvatskoj<br />

od 1917., vjerojatno će do kraja<br />

ove godine biti proglašena<br />

blaženom. U takvu očekivanju<br />

Provincija karmelićanki BSI sa<br />

sjedištem na zagrebačkome<br />

Vrhovcu priredila je knjigu o<br />

svojoj utemeljiteljici, a napisao<br />

ju je o. dr Mihaly Szentmartoni,<br />

redoviti profesor psihologije na<br />

Papinskome sveučilištu<br />

Gregorijani u Rimu i od ove<br />

godine predstojnik Instituta za<br />

duhovnost na tome sveučilištu.<br />

Knjiga pod naslovom "Naći<br />

sebe tražeći Boga", kao<br />

psihološki i duhovni profil<br />

skorašnje blaženice,<br />

predstavljena je u<br />

novoutemeljenome<br />

Duhovnome centru "Marija<br />

Terezija Tauscher" 22.<br />

listopada u nazočnosti brojnih<br />

prijatelja i poštovatelja<br />

karmelske duhovnosti.<br />

Pozdravljajući nazočne,<br />

provincijalna poglavarica<br />

karmelićanki BSI s. M.<br />

Anastazija Veić osobito je<br />

zahvalila autoru knjige te<br />

ostaloj dvojici predstavljača o.<br />

mr. Stjepanu Fridlu i o. dr.<br />

Jakovu Mamiću, otkrivši<br />

pritom da se tog dana<br />

predstavlja i nova slika Majke<br />

Marije Terezije od sv. Josipa<br />

čiji je autor prof. Marijan<br />

Jakubin. Izrazila je nadu da će<br />

upravo ta slika biti izabrana na<br />

skoroj i očekivanoj beatifikaciji<br />

njihove utemeljiteljice u Rimu.<br />

"Večeras ćemo upoznati lik<br />

Anne Marije Tauscher, kćer<br />

protestantskog pastora, koja je<br />

u trideset i trećoj godini života<br />

prešla na katoličku vjeru,<br />

postala beskućnica i u<br />

roditeljski dom nikad se nije<br />

smjela vratiti. Upoznat ćemo<br />

osobu koja je voljela Boga i<br />

Crkvu, imala srca za svakog<br />

čovjeka, posebno za napuštenu<br />

djecu, stare i nemoćne ljude te<br />

veliku brigu i ljubav za strane<br />

radnike. Upoznat ćemo osobu<br />

v i j e s t i n e w s<br />

koja je širila civilizaciju ljubavi<br />

i promicala kulturu života,<br />

vrednote koje su u našem<br />

vremenu ozbiljno stavljene u<br />

pitanje", rekla je, među ostalim,<br />

s. Anastazija. O. Fridl, pisac<br />

predgovora, nazočne je<br />

upoznao s autorom<br />

Szentmartonijem, ustvrdivši<br />

kako se osebujnost njegove<br />

osobe odražava i u toj knjizi te<br />

da on kao Mađar, koji "pripada<br />

nama", a koji je Europljanin,<br />

jest osoba prikladna "za studij<br />

isto tako osebujne osobe Anne<br />

Marije Tauscher, koja je<br />

Njemica ali europskog formata,<br />

koja se trudi naučiti jezik onih<br />

ljudi s kojima živi i radi, koja je<br />

"profesionalni stranac", ali se<br />

dobro osjeća gdjegod se<br />

nalazila, upravo kako<br />

Szentmartoni rado definira<br />

sebe". Prikazavši ukratko<br />

Szentmartonijev spisateljski rad<br />

o. Fridl rekao je kako je u tom<br />

smislu autor, odabirom tema,<br />

izgradio svoj posebni stil u<br />

kojem se "kao osnovna nit<br />

pojavljuje traganje za sintezom<br />

između psihologije i<br />

duhovnosti". Pritom je naveo<br />

slična djela koja su nastala u toj<br />

sintezi poput "Božje<br />

moreplovke" o Majci M.<br />

Krucifiksi Kozulić (1995), te<br />

dva djela na talijanskome<br />

jeziku o Brigidi Morello od<br />

Isusa (1997) i Eugeni Picco<br />

(2003). Provincijal Hrvatske<br />

karmelske provincije sv. oca<br />

Josipa i predstojnik Instituta za<br />

duhovnost KBF-a o. dr. Jakov<br />

Mamić u kratkim se crtama<br />

zadržao na osebujnosti<br />

karmelske duhovnosti, koju je<br />

"do kraja iz životopisa M.<br />

Terezije od sv. Josipa iščitao p.<br />

Szentmartoni". Tipično za<br />

karmelsku duhovnost jest s<br />

jedne strane odnos, s druge<br />

strane antropološkost i s treće<br />

strane unutarnjost. U<br />

karmelskom odnosu molitvena<br />

neposrednost dovodi do<br />

gledanja lica Božjega, a<br />

simbiozom između molitvenog<br />

i služničkog dolazi se do<br />

jedinstva. To jedinstvo nastaje i<br />

komunikacijom čija je<br />

Isusovačka klasična gimnazija na "Jeseni u Tvrđi"<br />

Osijek, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Osječka Isusovačka klasična<br />

gimnazija jedan je od<br />

najzapaženijih sudionika<br />

kulturno-zabavne manifestacije<br />

"Jesen u Tvrđi", organizirane<br />

prvi put ove godine od 15. do<br />

23. listopada u staroj gradskoj<br />

jezgri. Ocjenjivački zbor<br />

najboljim je ocijenio štand 2. B<br />

razreda, a za nagradu učenici su<br />

jedan dan oslobođeni nastave.<br />

Pozornost su privukli<br />

glazbenim programom i<br />

bogatstvom na svojim<br />

štandovima. Istaknuli su se<br />

posljedica promjena i<br />

usklađivanje, a čovjek je<br />

subjekt stvaralaštva i promjene.<br />

Unutarnjost ili interiornost<br />

neminovnost je takvoga hoda, a<br />

hod je, rekao je o. Mamić, ono<br />

što je prikazano u knjizi kao<br />

duhovni i psihološki profil<br />

Marije Terezije od sv. Josipa.<br />

Hod prema brdu Karmelu koji<br />

sadržava svoje stupnjeve dobro<br />

se može uočiti u toj knjizi koja<br />

je dragocjeni prinos duhovnoj<br />

literaturi u nas, a koja je izišla<br />

kao prva u nizu Likovi<br />

duhovnosti biblioteke KIZ<br />

(Karmelskih izdanja). Autor<br />

Szentmartoni ukratko je<br />

pojasnio proces nastajanja<br />

knjige, svoje vizije, posao,<br />

poteškoće i otkrića, spomenuvši<br />

kako se dvojio o naslovima i o<br />

samom pristupu pisanju.<br />

Pojašnjujući konačni izbor<br />

naslova, autor je rekao: "Naslov<br />

je svjesno ideološke naravi,<br />

barem što se tiče psihologije i<br />

duhovnog života. U psihologiji,<br />

ali i u duhovnosti, naime,<br />

suprotstavljaju se dva pristupa:<br />

samoostvarivanje nasuprot<br />

samonadilaženja. Prvi stav, koji<br />

se temelji na humanističkoj<br />

psihologiji, zastupa uvjerenje<br />

da je čovjekova osnovna zadaća<br />

i težnja da ostvari sve svoje<br />

sposobnosti te da na taj način<br />

ostvari svoj identitet. Međutim,<br />

ta dinamika može ići samo do<br />

određene točke, jer nije u stanju<br />

suočiti se s patnjom, s<br />

neuspjesima, s grijehom, sa<br />

smrću. Za zreli duhovni<br />

identitet potrebna je drukčija<br />

dinamika: pitati se tko sam ja u<br />

Božjem planu, što on od mene<br />

želi? To ističe sadašnji naslov:<br />

Naći sebe tražeći Boga. Anna<br />

Marija Tauscher je svijetli<br />

primjer te potrage za vlastitim<br />

nadnaravnim identitetom".<br />

Predstavljanje je pratilo<br />

skladno pjevanje zbora<br />

karmelićanki BSI koje su izvele<br />

skladbe "Putem ljubavi" mo.<br />

Šime Marovića, "Majci<br />

Osnovateljici" mo. Anđelka<br />

Igreca i "Na tvome grobu" mo.<br />

Miroslava Martinjaka.<br />

zbor i tamburaši pod vodstvom<br />

prof. Zrinke Andrić, kao i<br />

školski bend. Štandovi su bili<br />

maštovito uređeni slavonskim<br />

tradicijskim predmetima, a<br />

učenici u narodnim nošnjama<br />

nudili su i ukusne pekarske<br />

proizvode.<br />

Domovinske vijesti<br />

Knjiga o.<br />

Szentmartonija "Naći<br />

sebe tražeći Boga",<br />

kao psihološki i<br />

duhovni profil<br />

skorašnje blaženice,<br />

predstavljena je u<br />

novoutemeljenome<br />

Duhovnome centru<br />

"Marija Terezija<br />

Tauscher" u Zagrebu<br />

Jedan od<br />

najzapaženijih<br />

sudionika kulturnozabavne<br />

manifestacije<br />

u staroj gradskoj<br />

jezgri<br />

www.ika.hr<br />

9


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Izabrano novo<br />

vodstvo zajednice za<br />

sljedeće trogodište<br />

Predstavljena Zaklada<br />

za djecu i mlade s<br />

potrebama "Jelena<br />

Brajša"<br />

Susret u Pazinu vodio<br />

fra Anselmo Stulić iz<br />

Pule, a susret u Puli<br />

mons. Dinko Popović<br />

iz Rijeke<br />

10 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Pohod biskupa Košića Karmelu u Brezovici<br />

Brezovica, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Zagrebački pomoćni biskup<br />

Vlado Košić započeo je<br />

kanonski pohod<br />

karmelićankama u Brezovici<br />

euharistijskim slavljem 21.<br />

listopada. Nakon zaziva Duha<br />

Svetoga i uvodnih riječi o<br />

smislu i značenju pohoda,<br />

zaželio im je da se na njima<br />

ostvare Pavlove riječi: "Dođoh,<br />

vidjeh i obradovah se!". Biskup<br />

je razgovarao sa svakom<br />

sestrom, razgledao Karmel, kao<br />

i klauzuru s vrtom i voćnjakom,<br />

pomolio se sa zajednicom na<br />

grobu pokojnih sestara, te<br />

izrazio veliko zadovoljstvo. Na<br />

završetku pohoda u kroniku<br />

samostana upisao je:<br />

"Zahvaljujem sestrama i<br />

dragom Bogu zbog ovog<br />

samostana, ozračja molitve i<br />

svih milosti koje našoj Crkvi<br />

ovaj Karmel posreduje".<br />

Biskup je u pratnji<br />

nadbiskupskog kancelara mr.<br />

Stjepana Večkovića predsjedao<br />

22. listopada redovitim<br />

izborima u Karmelu-Brezovici.<br />

Novoizabrano vodstvo<br />

zajednice za iduće trogodište su<br />

10. obljetnica Caritasova doma u Brezovici<br />

Brezovica, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Na proslavi 10. obljetnice<br />

Caritasova doma za djecu bez<br />

odgovarajuće roditeljske skrbi<br />

"Bl. Alojzije Stepinac" u<br />

Brezovici, pred oko dvije<br />

stotine uzvanika među kojima<br />

su bili i visoki gosti iz Austrije,<br />

Njemačke, Nizozemske i<br />

Italije, svečano je 22. listopada<br />

predstavljena Zaklada za djecu<br />

i mlade s potrebama "Jelena<br />

Brajša". Zakladu je predstavio<br />

predsjednik Zaklade Caritasa<br />

Biskupije Rottenburg-Stuttgart<br />

Thomas Reuther.<br />

Zagrebački Caritas trenutno<br />

skrbi za više od 400 zdrave,<br />

bolesne i djece s invaliditetom,<br />

stoga je taj događaj važan za<br />

osiguranje njihove budućnosti,<br />

da bi bila sretnija i bezbrižnija,<br />

i zato je bio popraćen velikim<br />

pljeskom zadovoljnih<br />

dobročinitelja koji su prije 10<br />

godina uspjeli u rekordnom<br />

roku izgraditi velebni i<br />

suvremeni objekt, u ono<br />

vrijeme zamišljen kao dom za<br />

djecu - žrtve rata.<br />

Misu je predvodio zagrebački<br />

pomoćni biskup Josip Mrzljak,<br />

odnedavno i predsjednik<br />

Hrvatskog Caritasa, za kojeg je<br />

u kasnijem govoru rekao kako<br />

je "građen na Caritasu<br />

Zagrebačke nadbiskupije". S<br />

prigodnim govorima nastupili<br />

su: ministrica obitelji, branitelja<br />

i međugeneracijske solidarnosti<br />

Jadranka Kosor, ravnatelj<br />

Caritasa Austrije Franz<br />

Susreti župnih pastoralnih vijeća Porečko-pulske<br />

biskupije<br />

Pazin/Pula, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Ovogodišnji susret župnih<br />

pastoralnih vijeća Porečkopulske<br />

biskupije održan je u<br />

dva navrata; za sjeverni dio<br />

susret je upriličen u Pazinskom<br />

kolegiju 16. listopada, a za<br />

drugi dio biskupije u Puli 23.<br />

listopada. Prvi susret je vodio<br />

fra Anselmo Stulić iz Pule, a<br />

drugi mons. Dinko Popović iz<br />

Rijeke.<br />

Tema ovogodišnjeg susreta je<br />

bila "Suradnja vjernika laika u<br />

animiranju euharistijskih<br />

slavlja". Na početku svog<br />

izlaganja fra Anselmo u<br />

kratkim je crtama vijećnicima<br />

predočio pastoralnu notu<br />

talijanskih biskupa<br />

"Misionarsko lice župe u<br />

svijetu koji se mijenja". U tom<br />

je tekstu jasno istaknuto kako je<br />

za budućnost Crkve u Italiji<br />

iznimno važna uloga župe koja<br />

ostaje privilegirano mjesto<br />

susreta vjernika s Kristom, bila<br />

ona mala ili velika, živa ili<br />

manje živa, otvorena ili možda<br />

više uvučena u samu sebe, te s<br />

pastirima koji s većim ili<br />

manjim uspjehom ispunjavaju<br />

očekivanja.<br />

Fra Anselmo je zatim<br />

vijećnicima dao i neke<br />

praktične savjete za animiranje<br />

nedjeljnih slavlja, te je<br />

napomenuo kako se za svaku<br />

misu treba dobro pripraviti:<br />

svećenik sa svoje strane, a<br />

vjernici sa svoje. Istaknuto je<br />

kako je svaka improvizacija<br />

znak nepoštivanja ili<br />

omalovažavanja tog<br />

najuzvišenijeg čina bogoslužja<br />

s. Ilijana Terezija od Karmelske<br />

Gospe (Ana Cvetnić), priorica;<br />

s. M. Bonita od Božje ljubavi<br />

(Đurđica Kovačić), prva<br />

savjetnica i subpriorica; s. M.<br />

Viktorija Terezija od sv.<br />

Alojzija (Zoja Shtufi), druga<br />

savjetnica i s. M. Alojzija od<br />

Krista Kralja (Delfica<br />

Čarapina) treća savjetnica.<br />

Nakon zahvalne pjesme "Tebe<br />

Boga hvalimo," kao i čestitaka<br />

novoizabranom vodstvu, želja<br />

se biskupa Košića ostvarila:<br />

"Dođoh, vidjeh i obradovah<br />

se!".<br />

Kueberl, ravnatelj Caritasa<br />

Biskupije Rottenburg-Stuttgart<br />

Wolfgang Tripp, ravnatelj<br />

"Suedwestrundfunk"-a Hans<br />

Peter Archner, voditeljica<br />

SWR-ove udruge<br />

"Herzenssache" Beate<br />

Kretschmann, a ispred Islamske<br />

zajednice u Hrvatskoj efendija<br />

Azim Durmić iz Maljevca.<br />

Posebno je pročitano i prigodno<br />

pismo pokroviteljice Zaklade<br />

Marije, kneginje Lichtensteina.<br />

Nazočnima se obratila i<br />

ravnateljica Caritasa<br />

Zagrebačke nadbiskupije, koja<br />

je sa suzama u očima zahvalila<br />

svim nazočnima i odsutnim<br />

dobročiniteljima koji su joj<br />

pomogli da sve svoje velike<br />

zamisli na dobrobit djece u<br />

potrebi sprovede u djelo.<br />

te središta svih naših<br />

pobožnosti i duhovnosti. Oba<br />

predavača iznijeli su iskustava<br />

iz svojih župa, a posebno na<br />

koji način oni animiraju<br />

vjernike za nedjeljna slavlja.<br />

Napomenuli su da je prije<br />

svega potrebno urediti<br />

bogoslužni prostor, a zatim i<br />

pripraviti sve one koji sudjeluju<br />

u slavlju: zbor, čitače,<br />

ministrante i druge. Zalažu se<br />

da u nedjeljnim slavljima<br />

sudjeluje što veći broj vjernika,<br />

a među njima važnu ulogu<br />

trebaju zauzimati članovi<br />

župnog pastoralnog vijeća koji<br />

se moraju brinuti za liturgiju,<br />

pastoral i evangelizaciju.<br />

Na kraju tih susreta vijećnici su<br />

razmijenili svoja iskustva<br />

radom u skupinama.


Novo vodstvo Katoličke udruge mladih Istre<br />

Pazin, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Katolička udruga mladih Istre<br />

"KUMI" održala je 23.<br />

listopada redovitu godišnju<br />

skupštinu u zgradi Pazinskog<br />

kolegija, na kojoj je izabrano i<br />

novo vodstvo Udruge.<br />

Skupštini su uz članove Udruge<br />

nazočili i mnogi uzvanici,<br />

među kojima i porečko-pulski<br />

biskup Ivan Milovan, ravnatelj<br />

pazinskog Kolegija preč. Vilim<br />

Grbac, predstojnica Ureda za<br />

laike pri HBK Marija Mejak, te<br />

voditeljica spomenutog Ureda<br />

Ivana Petrak.<br />

Biskup Milovan je, između<br />

ostaloga, poručio Kumima kako<br />

mu je iznimno drago što su sve<br />

brojniji članovi udruge tako<br />

aktivni te je izrazio želju za<br />

nastavkom suradnje. Svi<br />

govornici izrazili su<br />

zadovoljstvo postojanjem<br />

v i j e s t i n e w s<br />

Udruge i pozvali su članove na<br />

daljnju radosnu požrtvovnost u<br />

njenom djelovanju.<br />

Prije biranja novog vodstva<br />

članovi Nadzornog odbora,<br />

Suda časti i Predsjedništva<br />

podnijeli su izviješća o<br />

dosadašnjem radu, iz kojih je<br />

bilo vidljivo da je Udruga na<br />

mnogim poljima duhovnog i<br />

kulturnog života djelovala<br />

zauzeto i ozbiljno.<br />

Voljom punopravnih članova<br />

Skupštine za novog<br />

predsjednika Udruge izabran je<br />

Ivan Mejak. Predsjedništvo<br />

čine Marina Jeromela, Danijel<br />

Damjanović, Ana Cvitan i<br />

Jelena Šaina. Izabran je i novi<br />

Sud časti u sastavu: Loreta<br />

Rabar, Albert Buždon i Edita<br />

Jeromela, te novi Nadzorni<br />

odbor u kojem su Danijel<br />

Bogešić, Anđela Jeličić i<br />

Danijel Pokrajac. Za duhovnika<br />

je ponovo izabran vlč. Darko<br />

Zgrablić.<br />

Nakon primopredaje<br />

predsjedničke službe, Skupštini<br />

su se obratili dosadašnja<br />

predsjednica Udruge Kristina<br />

Jurman, te novoizabrani<br />

predsjednik Mejak. Skupština<br />

je svoj vrhunac imala u<br />

slavljenju mise neposredno<br />

nakon službenog zaključka.<br />

Misno slavlje bilo je priređeno<br />

kao Zajednička euharistija<br />

mladih Istre (ZEMI).<br />

Organizatori Skupštine<br />

zahvalili su se domaćinu, svima<br />

koji su požrtvovno radili u<br />

pripremama, te sponzorima koji<br />

su materijalno pomogli<br />

održavanje skupa.<br />

Susret župnika i animatora mladih s biskupom Culejem<br />

Varaždin, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Prvi zajednički susret župnika i<br />

animatora mladih Varaždinske<br />

biskupije s biskupom Markom<br />

Culejem održan je 23. listopada<br />

u prostorijama Biskupskog<br />

ordinarijata u Varaždinu. Sve je<br />

na početku susreta pozdravio<br />

predstojnik Ureda za pastoral<br />

mladih Damjan Koren,<br />

napomenuvši kako je cilj<br />

susreta razmjena iskustava i<br />

razmišljanja o načinima<br />

međusobne dosadašnje<br />

suradnje. Izrazio je želju da se<br />

animatori i ubuduće aktivno<br />

uključuju u rad svojih župnih<br />

zajednica, pogotovo kad je riječ<br />

o župnoj katehezi. Predstojnik<br />

Koren potom je u kratkim<br />

crtama iznio najvažnije i<br />

osnovne informacije o samom<br />

projektu formacije animatora<br />

mladih te podsjetio na njihov<br />

angažman u ljetnom kampu<br />

Modrave, ali i na sudjelovanje<br />

na susretu mladih u sklopu<br />

"Marija-festa", održanog 19.<br />

rujna u Molvama.<br />

Nakon izlaganja o pojmovima<br />

animacije i animatora,<br />

predstavljanja animatora te<br />

iznošenja dosadašnjih i<br />

planiranih aktivnosti, koje je<br />

predstavila suradnica pastorala<br />

mladih vjeroučiteljica Snježana<br />

Mališa, potaknuta je rasprava u<br />

tijeku koje su iznesena pojedina<br />

pozitivna iskustva rada i<br />

suradnje animatora i župnika.<br />

Biskup Culej, između ostaloga,<br />

je kazao kako župnici i<br />

animatori mladih nikako nisu<br />

konkurenti, već suradnici.<br />

"Upravo vi mladi trebate biti<br />

oni koji će oko sebe okupljati<br />

mlade, dovesti ih do Boga i<br />

Crkve te im pomoći u njihovu<br />

duhovnom rastu. A vas, braćo<br />

svećenici, molim da ove mlade,<br />

pune entuzijazma i elana,<br />

aktivirate u svojim župama,<br />

župnoj katehezi i radu s djecom<br />

Tradicionalni susret mladih u Remetama<br />

Zagreb, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Zagrebačko svetište Majke<br />

Božje Remetske bilo je 23.<br />

listopada domaćin<br />

tradicionalnog susreta mladih.<br />

Susret je započeo svečanim<br />

misnim slavljem koje je<br />

okupilo više od 200 mladih.<br />

Predvodio ga je provincijal<br />

karmelićana o. Jakov Mamić, a<br />

suslavili su povjerenik za mlade<br />

Zagrebačke nadbiskupije<br />

Božidar Tenšek i vikar župe sv.<br />

Blaža Domagoj Matošević. U<br />

svojoj propovijedi o. Mamić<br />

govorio je o načelima sporta, te<br />

o značenju sporta za odgoj.<br />

Misno slavlje glazbeno je pratio<br />

i mladima. Oni su vam spremni<br />

pomoći, a na vama je da tu<br />

pomoć prihvatite", poručio je<br />

biskup Culej, izrazivši iskrenu<br />

želju da se na prostorima<br />

Varaždinske biskupije ostvari<br />

što plodnija suradnja, koja će<br />

uz Božji blagoslov zasigurno<br />

donijeti mnoge plodove u radu<br />

s mladima, često otuđenima i<br />

neshvaćenima u današnjem<br />

društvu.<br />

Susret je završio podjelom<br />

certifikata animatorima i<br />

riječima zahvale predstojnika<br />

Korena, koji je u ime Ureda za<br />

pastoral mladih, ali i svih<br />

animatora, zahvalio biskupu<br />

Culeju za razumijevanje i<br />

potporu, koje nikad nije<br />

nedostajalo kad je riječ o tome<br />

projektu. Najavljen je i idući<br />

takav susret oko Božića, a po<br />

završetku službenog dijela<br />

uslijedilo je zajedničko<br />

druženje.<br />

župni zbor mladih Advocata<br />

Croatia.<br />

Druženje za mlade nastavilo se<br />

u dvorani Svetišta. U ugodnom<br />

ozračju mladi su se do ponoći<br />

zabavljali uz glazbeni program<br />

koji su osmislili DJ Bule te<br />

glazbeni sastav "Zvuk tišine".<br />

Domovinske vijesti<br />

U Pazinu održana<br />

godišnja skupština<br />

udruge KUMI<br />

Biskup Culej izrazio<br />

želju da se na<br />

prostorima<br />

Varaždinske biskupije<br />

ostvari što plodnija<br />

suradnja župnika i<br />

animatora, koja će uz<br />

Božji blagoslov<br />

zasigurno donijeti<br />

mnoge plodove u radu<br />

s mladima<br />

www.ika.hr<br />

11


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Simpozijom u Đakovu<br />

željelo se kršćanskoj i<br />

svjetskoj javnosti<br />

predstaviti one koji su<br />

svojim životom i<br />

svjedočanstvom<br />

stvarali kulturu<br />

Europe koja se tada<br />

rađala, na moralnim<br />

ruševinama tadašnjeg<br />

Istoka i Zapada<br />

12 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Međunarodni simpozij o 1700. obljetnici<br />

sirmijsko-panonskih mučenika<br />

Đakovo, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

povodu 1700 godina svetih<br />

srijemskih mučenika (304-<br />

2004), Đakovačka i Srijemska<br />

biskupija i Teologija u Đakovu<br />

pod visokim pokroviteljstvom<br />

Hrvatske akademije znanosti i<br />

umjetnosti organizirali su 22. i<br />

23. listopada međunarodni<br />

simpozij o 1700. obljetnici<br />

sirmijsko-panonskih mučenika.<br />

Simpozij je održan u novoj<br />

velikoj dvorani Središnje<br />

biskupijske knjižnice i arhiva u<br />

Đakovu. Predavači su bili iz<br />

Hrvatske, Italije, Mađarske,<br />

Slovenije i Srbije i Crne Gore.<br />

Članovi Organizacijskoga<br />

odbora simpozija bili su<br />

Andrija Šuljak, Nikola Dogan,<br />

Branka Migotti, Luka<br />

Marijanović, Grgo Grbešić i<br />

Petar Vidović.<br />

Na otvorenju simpozija, na<br />

kojemu su sudjelovali<br />

đakovački i srijemski pomoćni<br />

biskupi Đuro Gašparović i<br />

Đuro Hranić, predsjednik<br />

Hrvatske akademije znanosti i<br />

umjetnosti akademik Milan<br />

Moguš, gradonačelnik Đakova<br />

Zoran Vinković, predstojnik<br />

Teologije u Đakovu dr. Nikola<br />

Dogan, profesorski zbor, rektor<br />

Bogoslovnoga sjemeništa<br />

mons. mr. Josip Bernatović,<br />

poglavari Sjemeništa,<br />

svećenici, redovnice i<br />

redovnici, studentice, studenti i<br />

bogoslovi, uvodnu riječ izrekao<br />

je đakovački i srijemski biskup<br />

Marin Srakić. Biskup je<br />

istaknuo kako se tim<br />

simpozijem želi sa svih vidika -<br />

povijesnih, teoloških i<br />

nacionalnih, osvijetliti časne<br />

likove naše Crkve. Govoreći o<br />

1700 godina od krvavih<br />

progona cara Dioklecijana kada<br />

su mu se do lakata okrvavljenih<br />

ruku, suprotstavili hrabri<br />

svjedoci, muževi i žene, koji su<br />

imali veće i snažnije ideale<br />

nego što je bio njegov ideal<br />

sačuvati nepošteno i suludo<br />

prisvojeno božansko<br />

dostojanstvo, biskup Srakić je<br />

istaknuo: "Željeli bismo<br />

proslaviti naše pretke u vjeri,<br />

slavne muževe i žene, koji su<br />

svjedočanstvo za Krista<br />

zapečatili svojom krvlju. Mi<br />

njih ne smijemo prepustiti<br />

zaboravu, jer bi se i na njih<br />

mogle primijeniti Isusove<br />

riječi: Kažem vam, ako ovi<br />

ušute, kamenje će vikati".<br />

Premda nas danas od tih<br />

vremena dijeli veliki povijesni<br />

razmak, biskup Srakić je kazao<br />

kako to nipošto ne umanjuje<br />

istinu o njima i vremenima u<br />

kojima su živjeli, ne baca sjenu<br />

na divljenje i poštovanje prema<br />

kršćanskim mučenicima, jer se<br />

podaci o njima temelje na<br />

povijesnim činjenicama, a ne<br />

na legendama. Izrazio je i<br />

ponos što su životi i<br />

svjedočanstva naših mučenika<br />

sačuvana u "Acta martyrum" -<br />

u "Djelima mučenika", u<br />

spisima i opisima što su je<br />

činile prve generacije njihove<br />

djece i unučadi.<br />

S ovim međunarodnim<br />

simpozijem htjeli bismo u<br />

prigodi velikog jubileja<br />

predstaviti našoj cijeloj<br />

kršćanskoj i svjetskoj javnosti<br />

one koji su svojim životom i<br />

svjedočanstvom stvarali kulturu<br />

Europe koja se tada rađala, na<br />

moralnim ruševinama tadašnjeg<br />

Istoka i Zapada. S ponosom<br />

možemo reći na primjer da<br />

obrambeni govor sv. Poliona,<br />

vjernika laika, predstojnika<br />

čitača, iz Cibalae, ide uz bok<br />

pouke velikih crkvenih otaca.<br />

Ponosimo se našim<br />

mučenicima, ali ne želimo<br />

počivati na lovorikama koje su<br />

oni stekli. Ne bismo htjeli da<br />

nam se dogodi ono što se<br />

dogodilo njihovoj djeci i<br />

unucima koji su na istim<br />

prostorima što su ih svojom<br />

krvlju poškropili mučenici<br />

Sirmiuma, Cibalae i Murse,<br />

zavedeni arijanizmom iskrivili<br />

Krista, rekao je biskup Srakić.<br />

Izražavajući riječi<br />

dobrodošlice, biskup Srakić je,<br />

između ostalog, rekao kako je<br />

goste dočekala i<br />

Strossmayerova katedrala, koja<br />

se crvena kao krvlju orošena, sa<br />

svim zvonicima poput baklje<br />

uzdiže prema nebu iz ove<br />

ravnice koju su svojom krvlju<br />

poškropili ne samo mučenici<br />

ranokršćanskih vremena, nego i<br />

mučenici svih vremena do<br />

danas.<br />

Akademik Moguš istaknuo je<br />

kako je simpozij posvećen<br />

jednom od temelja Katoličke<br />

crkve koja je, između ostalog,<br />

izrasla na krvi svetaca, "a takvi<br />

su temelji najjači. Što se manje<br />

vide, dublje su usađeni". Na<br />

otvorenju simpozija nastupio je<br />

mješoviti zbor studenata<br />

Teologije u Đakovu pod<br />

dirigentskom palicom maestra<br />

Vinka Sitarića uz orguljsku<br />

pratnju Ivana Rakonce.<br />

Radni dio simpozija započeo je<br />

referatom dr. Dogana na temu<br />

"Teologija mučeništva".<br />

Između ostalog, dr. Dogan je<br />

rekao kako je kroz čitavu svoju<br />

povijest Crkva Kristova uvijek<br />

bila obilježena svjedocima<br />

vjere, mučenicima. "Za nju se s<br />

pravom može reći da je ona ne<br />

samo "Ecclesia martyrum",<br />

nego i "Ecclesia martyr"!<br />

Mučenikovo je svjedočenje<br />

iskaz kršćanske ljubavi prema<br />

Bogu i bližnjemu. Panonskosirmijski<br />

mučenici i danas su<br />

svijetli uzori svetosti<br />

kršćanskoga života", rekao je<br />

dr. Dogan. "Progoni kršćana,<br />

napose u Dioklecijanovo doba",<br />

bila je tema izlaganja dr. Grge<br />

Grbešića iz Đakova, koji je<br />

istaknuo kako je rimska vlast<br />

započela progone protiv<br />

kršćana u prvom stoljeću s<br />

Neronovim progonima.<br />

Kulminacija se dogodila u doba<br />

cara Dioklecijana. Dr. Mirja<br />

Jarak iz Zagreba govorila je o<br />

ranokršćanskim mučenicima<br />

Panonije, istaknuvši kako se<br />

istraživanje izvora o panonskim<br />

mučenicima dobrim dijelom<br />

zasniva na proučavanju<br />

tetrarhijskoga razdoblja u<br />

cjelini, na proučavanju<br />

političkih, pravnih, vjerskih i<br />

kulturno-umjetničkih prilika<br />

vremena. U izlaganju mr.<br />

Darije Damjanović (Đakovo-<br />

Rim) na temu "Autentične<br />

pasije sirmijsko-panonskih<br />

mučenika" čulo se kako su o<br />

mučenicima ranokršćanske<br />

sirmijske metropolije sačuvane<br />

brojne pasije i legende iz kojih<br />

se mogu saznati pojedinosti o<br />

životu i mučeništvu prvih<br />

kršćana na području današnje<br />

Đakovačke i Srijemske<br />

biskupije. Među pasijama<br />

mučenika sirmijske metropolije<br />

izdvajaju se tri koje se smatraju<br />

najautentičnijim pasijama<br />

mučenika današnje biskupije.<br />

To su pasije vrtlara Sinerota i<br />

biskupa Ireneja iz sirmijske te<br />

lektora Poliona iz cibalske<br />

kršćanske zajednice.<br />

Dr. Branka Migotti iz Zagreba<br />

predstavila je temu<br />

"Ranokršćanski nalazi u<br />

sjevernoj Hrvatskoj",<br />

razmotrivši ranokršćansku<br />

materijalnu građu iz sjeverne<br />

Hrvatske, smještene na prostoru


južnoga dijela rimske<br />

provincije Panonije.<br />

Obuhvaćeno je razdoblje od 4.<br />

do početka 7. stoljeća.<br />

Akademik Emilio Marin iz<br />

Splita izložio je referat na<br />

temu: "Solinska Crkva i njezini<br />

mučenici. Istraživanja i<br />

otkrića". Istraživanja<br />

salonitanskoga kršćanstva,<br />

mučenika, osobito onih iz<br />

Dioklecijanovih progona,<br />

kojima ove godine<br />

obilježavamo 1700. obljetnicu,<br />

obilježavaju hrvatsku<br />

arheologiju i hagiografiju od<br />

vremena don Frane Bulića,<br />

kojemu ove godine<br />

obilježavamo 70 godina od<br />

preminuća.<br />

"Early Christianity in Hungary"<br />

bila je tema referata dr.<br />

Dorottya Gaspara iz Mađarske.<br />

"Ranokršćanski nalazi u<br />

Banskoj Posavini" bila je tema<br />

prof. Borisa Graljuka iz<br />

Zagreba, koji je obradio<br />

kršćanski period na prostorima<br />

sjeverne Bosne u doba<br />

postojanja panonske Sirmijske<br />

metropolije i sufraganske<br />

Siscijske biskupije,<br />

uspoređujući povijesne<br />

interpretacije s rezultatima<br />

arheoloških istraživanja i<br />

topografskih indikacija. U<br />

koreferatu "Bestoenska<br />

biskupija u svjetlu novijih<br />

istraživanja" dr. Ante Škegre iz<br />

Zagreba istaknuto je da ako je<br />

suditi po rezultatima novijih<br />

istraživanja, kršćanstvo se na<br />

području središnje Bosne<br />

ukorijenilo i prije vladavine<br />

Konstantina Velikog (306-337).<br />

"Dioklecijanovo preganjanje<br />

kristjanov v Noriku" bio je<br />

naziv referata dr. Rajka Bratoža<br />

iz Ljubljane. Dr. Slavko<br />

Ciglenečki iz Ljubljane govorio<br />

je o ranokršćanskim nalazima u<br />

mediteranskom Noriku". U<br />

koreferatu o. Stanka Škunca iz<br />

Pule na temu "Ranokršćanski<br />

mučenici Istre" bilo je riječi o<br />

dostupnim podacima o<br />

v i j e s t i n e w s<br />

starokršćanskim mučenicima u<br />

hrvatskom dijelu Istre, bilo da<br />

su tu podnijeli mučeništvo, bilo<br />

da se tu čuvaju njihovi smrtni<br />

ostaci. Koreferirao je i Pierre<br />

Tchakhotine iz Italije na temu<br />

"Luoghi di devozione a Sant<br />

Anastasia di Sirmio (281-304)<br />

nel passato ed oggi in Europa<br />

occidentale e orientale".<br />

Isusovac dr. Jos Janssens iz<br />

Rima govorio je na temu<br />

"Riflessioni storiologiche sugli<br />

edifici di culto paleochristiani<br />

di Sirmio". Istaknuo je da u<br />

Sirmiju imamo snažno<br />

svjedočanstvo postojanja<br />

ranokršćanskih grobljanskih<br />

građevina. "Rastuća zajednica<br />

se povećavala s izlječenjima<br />

koja su se događala po<br />

zagovoru pojedinih sirmijskih<br />

mučenika". Ukazao je da<br />

religiozna žrtva unutar<br />

zajednice pokazuje pravo<br />

svjedočanstvo vjere.<br />

Koreferat je održao i dr.<br />

Zvonko Pažin na temu<br />

"Liturgijska slavlja sirmijskopanonskih<br />

mučenika", u kojem<br />

je govorio poastitom misalu<br />

Đakovačke i Srijemske<br />

biskupije u kojem se spominju<br />

sirmijski mučenici. Prikazao je<br />

razvoj misala i časoslova od<br />

1885. do 1995. te pojedine<br />

blagdane sirmijskih mučenika.<br />

Dr. Jovan Maksimović iz<br />

Novog Sada izložio je koreferat<br />

"Fruškogorski mučenici"("Ss.<br />

Quattuor coronati"). Istaknuo je<br />

kako već stoljećima pozornost<br />

povjesničara, arheologa i<br />

teologa zaokuplja neobična<br />

legenda o "Četiri mučenika<br />

ovjenčana slavom" ("SS<br />

Quattuor coronati"), u literaturi<br />

poznati kao "Fruškogorski<br />

mučenici". Postoje brojni<br />

rukopisi koji se čuvaju u<br />

Vatikanu, Parizu, Milanu,<br />

Veroni, Bernu i Muenchenu<br />

koji, uz osnovnu priču o<br />

njihovu životu i mučeničkoj<br />

smrti, sadrže i određene<br />

kontradiktorne podatke.<br />

"Molitvom, slikom i srcem u misijama"<br />

Šibenik, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Katoličkom domu biskupa<br />

Jeronima Milete u Šibeniku<br />

prigodnim programom<br />

"Molitvom, slikom i srcem u<br />

misijama", obilježen je u<br />

subotu 23. listopada Misijski<br />

dan. Program je predvodio fra<br />

Ante Vukušić, misijski<br />

animator Šibenske biskupije.<br />

Čitava Crkva je misionarska, to<br />

je njezina intimna narav, jer je<br />

izrasla iz misije Sina Božjega.<br />

Misijski zadatak mora Crkva<br />

kao cjelina stalno osjećati kao<br />

nešto hitno i neodloživo, i nitko<br />

u narodu Božjem ne može<br />

misliti da ga se taj zadatak ne<br />

tiče, istaknuo je fra Ante u<br />

molitveno-meditativnom dijelu<br />

Misijske večeri.<br />

U drugom dijelu programa<br />

vjernicima su prikazani video<br />

zapisi života u Africi, koje fra<br />

Ante Vukušić prikupio u tijeku<br />

svojih petnaestak godina života<br />

U svom izlaganju dr. Andrija<br />

Šuljak iz Đakova na temu<br />

"Sirmijsko-panonska Crkva<br />

između Nicejskog i<br />

Carigradskog koncila" govorio<br />

je o vremenu kada je Crkva<br />

napokon mogla slobodno<br />

djelovati tj. nakon Milanskoga<br />

edikta (313). Također govorio<br />

je i o arijanstvu koje se bilo<br />

ukorijenilo i u Đakovačkoj i<br />

Srijemskoj biskupiji, istaknuo<br />

je da su upravo rimski car i<br />

njegova vladavina bili jedan od<br />

utjecaja da se arijanstvo brzo<br />

proširilo. Dr. Ivica Raguž iz<br />

Đakova u referatu "Pitanje<br />

patničkoga Boga kao jedan od<br />

osnovnih razloga privlačnosti<br />

arijanizma u Crkvi IV.<br />

stoljeća", istaknuo je da je<br />

problematika arijanstva više<br />

soteriološkoga karaktera čiji je<br />

glavni razlog brzog širenja<br />

arijanstva upravo poimanju<br />

patničkoga Boga, jer upravo su<br />

ovi prostori bili zahvaćeni<br />

mnogobrojnim progonima. Dr.<br />

Drago Tukara iz Đakova<br />

nastojao je u svom koreferatu<br />

"Sirmij na tragu Fotina i<br />

Ambrozija" prikazati političko<br />

stanje u vremenu Fotina i<br />

Ambrozija. Maestro Ivan<br />

Andrić (Đakovo) koreferirao je<br />

na temu "Mitar Dragutinac<br />

hagiografski rad i pjesničko<br />

stvaralaštvo o sirmijskopanonskim<br />

mučenicima".<br />

Nastojao je prikazati samo<br />

stvaralaštvo Mitra Dragutinca i<br />

radove koje je napravio o<br />

sirmijskim mučenicima.<br />

Simpozij je završen svečanim<br />

prijemom u Biskupskom domu<br />

u Đakovu koji je za sve goste i<br />

predavače priredio biskup<br />

Srakić. U tijeku simpozija u<br />

predvorju Središnje biskupijske<br />

knjižnice i arhiva bio je izložen<br />

prigodni postav Muzeja<br />

Đakovštine na temu<br />

"Ranokršćanska Certissia".<br />

i rada u Africi.<br />

Tom prigodom istaknuta je i<br />

potreba osnivanja Misijskog<br />

vijeća Šibenske biskupije, što je<br />

podržao i šibenski biskup Ante<br />

Ivas koji je po završetku<br />

programa uputio prigodnu riječ.<br />

Biskup Ivas istaknuo je važnost<br />

misijskog poslanja u Crkvi i<br />

potrebu dodatne animacije<br />

vjernika u tom važnom djelu<br />

pastorala i crkvenog poslanja.<br />

Domovinske vijesti<br />

Misijski dan u<br />

Šibeniku<br />

www.ika.hr<br />

13


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Nema istine bez<br />

poštovanja ljudskoga<br />

života od njegova<br />

začeća do smrti i bez<br />

skrbi za nezaštićenu i<br />

siromašnu braću.<br />

Nema istine ako još<br />

uvijek umiru mnogi<br />

nevini ljudi, ako<br />

prevladava mentalitet<br />

nekontroliranog<br />

iskorištavanja<br />

prirodnih i ljudskih<br />

bogatstava, ako se<br />

ništa ne poduzima na<br />

pomirenju i<br />

opraštanju, upozorio<br />

je kardinal Bozanić<br />

U Slunju održan 13.<br />

sabor mladih katolika<br />

Gospićko-senjske<br />

biskupije<br />

14 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Papin dan u Zagrebu<br />

Zagreb, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

"Večeras se želimo zaustaviti<br />

pred tajnom papinske službe u<br />

Crkvi u svjetlu Božje Riječi i<br />

nauka Crkve", rekao je na<br />

početku propovijedi zagrebački<br />

nadbiskup kardinal Josip<br />

Bozanić u tijeku euharistije u<br />

zagrebačkoj katedrali kojom je<br />

23. listopada proslavljen Papin<br />

dan. Euharistijsko slavlje<br />

predvodio je nuncij u Republici<br />

Hrvatskoj nadbiskup Francisco<br />

Javier Lozano, a uz kardinala<br />

Bozanića koncelebrirali su<br />

vojni biskup Juraj Jezerinac,<br />

pomoćni zagrebački biskup<br />

Vlado Košić i ostali svećenici.<br />

"Pred očima imamo određenu<br />

osobu, dragi lik pape Ivana<br />

Pavla II. u prigodi 26.<br />

obljetnice njegova pontifikata",<br />

rekao je kardinal Bozanić te<br />

nastavio kako je papinstvo<br />

jedinstvena služba koju<br />

Gospodin povjerava vođi<br />

apostola da predvodi Crkvu u<br />

jedinstvu i ljubavi. Govoreći o<br />

brojnosti i smionosti pothvata<br />

vrhovnog poglavara Crkve<br />

proteklih godina, kardinal je<br />

izrazio zahvalnost za tri<br />

pastoralna pohoda Hrvatskoj u<br />

posljednjih deset godina: 1994.,<br />

1998. i 2003. godine, kao i<br />

zbog dva pohoda katolicima<br />

hrvatskog naroda u Bosni i<br />

Hercegovini: 1997. i 2003.<br />

godine. "Od Petrova<br />

nasljednika traži se pažljivo<br />

osluškivanje znakova<br />

vremena", rekao je kardinal<br />

Bozanić te nastavio kako je<br />

Sveti Otac osobno želio<br />

posvjedočiti Božju nazočnost u<br />

Crkvi i svijetu i ukazati na nju<br />

baš u ovom određenom<br />

povijesnom trenutku na ulasku<br />

u novo tisućljeće, premda je<br />

ovo možda trenutak<br />

zbunjenosti, jer se čovječanstvo<br />

našlo pod jarmom<br />

proturječnosti vlastitog<br />

djelovanja, nesposobno<br />

poštivati prava svakoga čovjeka<br />

i svih naroda. Pontifikat pape<br />

Ivana Pavla II. za samu Crkvu<br />

znači širom otvoriti vrata<br />

Kristu, kako bi ih širom<br />

otvorila istini o čovjeku,<br />

njegovoj nadi i spasenju, kako<br />

bi u svoj majčinski zagrljaj<br />

prihvatila svakog čovjeka, bez<br />

obzira na kulturu ili narodnost,<br />

društveni položaj ili životnu<br />

dob. Samo tražeći Istinu čovjek<br />

može do dna spoznati samoga<br />

sebe, suočiti se hrabro sa<br />

svojim nemirom, nesigurnošću<br />

i slabostima, ne uspoređujući se<br />

s prividnim, nesavršenim i<br />

površnim mjerilima koja<br />

društvo nameće. Istinski odnos<br />

sa životom može se ostvariti<br />

samo uzdižući pogled iznad<br />

osobnih želja. Te bi zahtjeve<br />

trebali prihvatiti i politički i<br />

gospodarski sustavi u izgradnji<br />

boljeg i solidarnijeg društva.<br />

Nema istine bez poštovanja<br />

ljudskoga života od njegova<br />

začeća do smrti. Nema istine<br />

bez skrbi za nezaštićenu i<br />

siromašnu braću. Nema istine<br />

ako još uvijek umiru mnogi<br />

nevini ljudi, ako prevladava<br />

mentalitet nekontroliranog<br />

iskorištavanja prirodnih i<br />

ljudskih bogatstava, ako se<br />

ništa ne poduzima na pomirenju<br />

i opraštanju, upozorio je<br />

kardinal Bozanić. Crkva mora<br />

proširiti prostor i otvoriti se što<br />

dubljem dijalogu sa svijetom,<br />

nastojeći otkriti pozitivne<br />

znakove istine te usred<br />

Mladi odgovorno o ljudskoj spolnosti<br />

Slunj, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Slunj je u subotu 23. listopada<br />

bio domaćin cjelodnevnom<br />

okupljanju oko stotinu mladih<br />

katolika Gospićko-senjske<br />

biskupije na njihovu 13. saboru.<br />

U prijepodnevnom radu Sabora<br />

mlade su uz domaćina<br />

slunjskog župnika i dekana<br />

mons. Milu Pecića, pozdravili<br />

biskupijski povjerenik za mlade<br />

mr. Tomislav Rogić te<br />

predsjednik sabora mladih prof.<br />

Hrvoje Magdić. Predavanje za<br />

mlade na temu "Duhovno i<br />

tjelesno sazrijevanje-put prema<br />

zreloj osobi" održao je župnik<br />

iz Oštarija kod Ogulina o.<br />

Miljenko Sušac. Tema koja je<br />

mladima vrlo aktualna izazvala<br />

je živu raspravu nakon koje su<br />

doneseni i zaključci. O.<br />

Miljenko predvodio je i misno<br />

slavlje u zajedništvu s više<br />

svećenika koji su s mladima iz<br />

svojih župa nazočili na saboru.<br />

U propovijedi je govorio o<br />

ljubavi Božjoj i našem odnosu<br />

prema Bogu kojeg treba stalno<br />

osluškivati i preispitivati.<br />

Nakon ručka u popodnevnom<br />

dijelu održan je i radni dio<br />

sabora. Predsjednik Magdić<br />

osvrnuo se na aktivnosti od<br />

posljednjega sabora u Rimu te<br />

boravka u Modravama kod<br />

Šibenika. Govoreno je o<br />

narednim aktivnostima, 14.<br />

povijesnih proturječnosti<br />

postati proročkim glasom; kako<br />

bi pronašla putove zajedništva s<br />

braćom i sestrama drugih<br />

Crkava da ujedinjeni slave<br />

Boga te zajedno s pripadnicima<br />

ostalih vjera grade svijet mira i<br />

bratskog zajedništva. Treba<br />

proširiti prostor kako bi shvatila<br />

da je upravo njoj, Crkvi, više<br />

nego ikomu, potrebno<br />

Gospodinovo milosrđe i da je<br />

uvijek iznova pozvana širom<br />

otvarati vrata Kristu,<br />

prikazujući mu mukotrpni put<br />

svojih vjernika, prepoznajući i<br />

grijehe svoje djece koja su se u<br />

tijeku povijesti udaljila od<br />

Duha Crkve i Evanđelja, rekao<br />

je kardinal. Zahvaljujući Bogu<br />

na pontifikatu Svetog Oca,<br />

kardinal Bozanić pozvao je<br />

vjernike da prihvate i ostvaruju<br />

programe i poticaje kojima nas<br />

je obdario proteklih godina.<br />

Širom otvorimo vrata svoga<br />

srca Kristovoj spasiteljskoj<br />

ljubavi, a u tom nastojanju<br />

molimo zagovor i pomoć<br />

Presvete Bogorodice kojoj se<br />

Sveti Otac potpuno predao u<br />

geslu Totus Tuus - Sav Tvoj, o<br />

Marijo, zaključio je kardinal<br />

Bozanić.<br />

Vjernicima se na kraju misnog<br />

slavlja prigodnim riječima<br />

obratio nuncij Lozano,<br />

istaknuvši uzajamnu<br />

povezanost u ljubavi između<br />

zagrebačke mjesne Crkve i<br />

Svetog Oca. U ime Apostolske<br />

nuncijature u Hrvatskoj, nuncij<br />

je izrazio zahvalnost i odaslao<br />

pozdrave svima koji su na taj<br />

dan proslavili 26. obljetnicu<br />

pontifikata pape Ivana Pavla II.<br />

saboru koji će vjerojatno biti u<br />

Gračacu kao i biskupijskom<br />

susretu mladih koji će se<br />

održati u Ogulinu ili Gospiću<br />

za koji je određeno i geslo:<br />

"Kruh života u tvojoj je ruci", a<br />

još predstoji himna i likovni<br />

logo. Najavljeni su humanitarni<br />

koncerti Laudantesa u Ogulinu<br />

i Fidesa u Zagrebu. Na kraju su<br />

mladi posjetili Rastoke te u<br />

predivnoj prirodi održali<br />

molitvu kao i više društvenih<br />

igara koje su pripremili mladi<br />

iz Ogulina. Sabor mladih<br />

završio je svoj rad u kasnim<br />

popodnevnim satima uz odličnu<br />

organizaciju domaćina, župe<br />

Presvetog Trojstva iz Slunja.


Rijeka: Znanstveni skup "Latinitet u Europi"<br />

Rijeka, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

"Latinitet u Europi s posebnim<br />

osvrtom na hrvatski latinitet<br />

nekad i danas" naziv je<br />

međunarodnog skupa koji je od<br />

20.do 23. listopada organizirala<br />

Matica hrvatska - ogranak u<br />

Rijeci, Riječka nadbiskupija i<br />

Sveučilište u Rijeci, a pod<br />

pokroviteljstvom Hrvatske<br />

akademije znanosti i<br />

umjetnosti.<br />

Skup je ponudio cjelovit<br />

presjek značenja latinskog<br />

jezika u izgradnji europske i<br />

hrvatske kulture, ali i mjesto<br />

koji on zauzima danas.<br />

Predsjednik Matice hrvatske -<br />

ogranka u Rijeci Darko<br />

Deković, pojasnio je<br />

organiziranje takvog skupa u<br />

gradu na Rječini. Rijeka je<br />

specifičan grad u kojem su<br />

najduže supostojala dva jezika:<br />

staroslavenski i latinski.<br />

Hrvatska je, naime, 1848.<br />

posljednja u Europi u svojoj<br />

upravi dokinula latinski jezik<br />

kao službeni i već time ima<br />

kulturno pravo na takav skup.<br />

Skup je svečano otvoren 20.<br />

listopada u katedrali Sv. Vida.<br />

Pjevanu misu na latinskom<br />

jeziku predvodio je riječki<br />

nadbiskup Ivan Devčić, a<br />

"Missu Solemnis" Ivana pl.<br />

Zajca izveo je Riječki<br />

oratorijski zbor pod ravnanjem<br />

mo. Dušana Prašelja. Kao<br />

solisti nastupili su: Olga Šober,<br />

Anđelka Rušin, Želimir<br />

v i j e s t i n e w s<br />

Puškarić i Bojan Šober.<br />

Organizatori skupa podijelili su<br />

sudionicima posebne knjižice u<br />

kojima je tiskana misa na<br />

latinskome, kako bi vjernici i<br />

na toj euharistiji mogli aktivno<br />

sudjelovati. Misa je prilagođena<br />

liturgijskim promjenama II.<br />

vatikanskog koncila, te se<br />

obred stare latinske mise<br />

izmijenio prema koncilskim<br />

uputama. U prigodnoj homiliji<br />

na latinskom jeziku nadbiskup<br />

Devčić se osvrnuo na važnost<br />

latinskog jezika za europsku<br />

znanost i kulturu koja se<br />

razvijala na temeljima grčkorimske<br />

civilizacije. Istaknuo je<br />

specifičnost sjeverojadranskog<br />

primorja u kojima su<br />

koegzistirali latinski i<br />

staroslavenski, jezici koji su<br />

obilježili hrvatsku povijest.<br />

Nakon mise skup je svečano<br />

započeo pozdravom mr.<br />

Dekovića, koji je istaknuo kako<br />

općeeuropski latinitet još nije<br />

bio predmet tako cjelovitog<br />

skupa koji će razmotriti<br />

značenje i utjecaj latinskog<br />

jezika s mnogih aspekata. U<br />

ime HAZU-a sudionike i goste<br />

pozdravio je tajnik razreda za<br />

filologiju dr. Petar Šimunović,<br />

a dr. Goran Kalogjera govorio<br />

je u ime Sveučilišta u Rijeci.<br />

Pozdrave su uputili i izaslanik<br />

ministra Dragana Primorca dr.<br />

Nevio Šetić te primorskogoranski<br />

župan Zlatko<br />

Komadina.<br />

Đakovo: Misijska izložba za misijsku nedjelju<br />

Đakovo, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Misijska skupina đakovačke<br />

župe Svih svetih priredila je u<br />

subotu 23. listopada, uoči<br />

Misijske nedjelje, u velikoj<br />

župnoj dvorani tematsku<br />

izložbu. Uz brojne župljane na<br />

otvorenju izložbe bili su<br />

đakovački i srijemski pomoćni<br />

biskup dr. Đuro Hranić,<br />

đakovački župnik Tomislav<br />

Ćorluka i kapelan Jopsip<br />

Vrančić, više đakovačkih<br />

svećenika i bogoslova, sestre<br />

sv. Križa iz Đakova, skupina<br />

Marijinih sestara iz Osijeka s<br />

vrhovnom poglavaricom s.<br />

Cecilijom Firić i ostali.<br />

Nakon zajedničke pjesme i<br />

pozdravne riječi s. Ignacije<br />

Ribinsks, govorio je i izložbu<br />

otvorio biskup Hranić. Istaknuo<br />

je: "Vašoj misijskoj skupini<br />

želim zahvaliti zato što ljubav<br />

prema misijama i kreativnost u<br />

podupiranju misija prenosite i<br />

na širu biskupijsku zajednicu.<br />

Uz zahvalu članovima misijske<br />

skupine, želim zahvaliti i<br />

podupirateljima te suradnicima<br />

- pojedinim đakovačkim<br />

privatnicima i osobama koje na<br />

osobit način misle na misije i<br />

povremeno preko misijske<br />

skupine daju svoje priloge za<br />

misije". Biskup je istaknuo i<br />

aktualnost Papine riječi<br />

izrečene protekle godine u<br />

Osijeku: "Bog na počecima<br />

trećeg tisućljeća sve vjernike, a<br />

na poseban način svjetovnjake,<br />

poziva na obnovljeni<br />

misionarski polet".<br />

Izložba je bogata raznolikim<br />

originalnim predmetima iz<br />

misijskih zemalja, koji se<br />

čuvaju za budući (biskupijski)<br />

misijski muzej, a predmeti koje<br />

je izrađuju članovi skupine ili<br />

su dobiveni od dobročinitelja,<br />

posjetiteljima su ponuđeni na<br />

prodaju. Tako priskrbljen novac<br />

svake se godine šalje u misije.<br />

Uz izložbu je redovito još jedna<br />

Predavanja su 21. i 22.<br />

listopada održana u kongresnoj<br />

dvorani Euroherza. Sudjelovalo<br />

je 28 predavača koji su obradili<br />

teme poput: Uloge i značenja<br />

latinskog jezika u političkom<br />

životu Hrvatske od 1790. do<br />

1847. godine, Hrvatski latinisti<br />

u knjižnici franjevačkog<br />

samostana na Trsatu, Hrvatski<br />

teološki i filozofski latinisti<br />

XX. st. Hadrijan Franjo Borak i<br />

Tomislav Janko Šagi-Bunić, pa<br />

do Latinskih izričaja u<br />

suvremenom iskazivanju<br />

molitvenih zaziva: Molitva za<br />

liječnika. Mr. Deković obradio<br />

je temu trojezičnog<br />

Diplomatariuma Augustinskog<br />

samostana u Rijeci, gdje je<br />

istaknuo višejezičnu kulturu<br />

hrvatskih glagoljaša koji su se u<br />

svojim spisima koristili ne<br />

samo latinskim i talijanskim,<br />

nego i glagoljskim pismom.<br />

Skup je svečano zaključen 23.<br />

listopada pjevanom misom na<br />

staroslavenskom jeziku Dušana<br />

Prašelja u izvođenju Riječkog<br />

oratorijskog zbora.<br />

Euharistijsko slavlje u crkvi<br />

Uznesenja Marijina predvodio<br />

je gospićko-senjski biskup Mile<br />

Bogović. Nakon misnog<br />

slavlja, za sudionike skupa<br />

organiziran je izlet "Putovima<br />

glagoljice po otoku Krku" pod<br />

stručnim vodstvom akademika<br />

Josipa Bratulića.<br />

"prateća akcija". Tako se u<br />

nedjelju nakon otvorenja<br />

izložbe priređuje nakon svake<br />

mise pred katedralom prodaja<br />

svježih domaćih kolača.<br />

Priprave ih, kao svoj dar<br />

misijama, mnoge župljanke.<br />

I od te, od župljana dobro<br />

prihvaćene akcije, utržak ide za<br />

misije. Tako je, primjerice,<br />

misijska skupina protekle<br />

godine prikupila i poslala u<br />

misije 48.000 kuna. Đakovačka<br />

misijska skupina redovito<br />

potpomaže misije u afričkoj<br />

državi Benin i to hrvatske<br />

misionarke, Marijine sestre iz<br />

Osijeka, koje su ondje niz<br />

godina uključene u misijski rad.<br />

Ovogodišnja izložba u povodu<br />

Misijske nedjelje je sedma u<br />

nizu. Osim za Misijsku<br />

nedjelju, skupina priređuje<br />

svake godine još tri izložbe: za<br />

Božić, za Dan života i za Uskrs.<br />

Domovinske vijesti<br />

Cjelovit presjek<br />

značenja latinskog<br />

jezika u izgradnji<br />

europske i hrvatske<br />

kulture i mjesto koji<br />

on zauzima danas<br />

Izložba, koju je<br />

otvorio biskup Hranić,<br />

bogata je raznolikim<br />

originalnim<br />

predmetima iz<br />

misijskih zemalja, koji<br />

se čuvaju za budući<br />

(biskupijski) misijski<br />

muzej - Prihod od<br />

prodaje izložaka koje<br />

izrađuju članovi<br />

skupine i domaćih<br />

kolača namijenjen<br />

misijama<br />

www.ika.hr<br />

15


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

U povodu 25.<br />

obljetnice proglašenja<br />

sv. Franje zaštitnikom<br />

ekologije i ekologa u<br />

Gradskom muzeju<br />

Požega otvorena je<br />

izložba poštanskih<br />

maraka u vlasništvu<br />

Hrvatske franjevačke<br />

provincije sv. Ćirila i<br />

Metoda<br />

Kao što je Dimitrije<br />

bio stup sirmijske<br />

Crkve, budite i vi<br />

nositelji nove<br />

evangelizacije našega<br />

vremena, poručio je<br />

biskup Srakić<br />

četvorici novih<br />

đakona<br />

Dati euharistiji<br />

mjesto, važnost i<br />

ulogu koja joj pripada<br />

u životu svakog<br />

pojedinog vjernika i<br />

svake vjerničke<br />

obitelji kao vrhunca i<br />

izvora svega<br />

potrebnoga za<br />

normalan i zdrav život<br />

16 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Požega: Izložba maraka "Sveti Franjo i ekologija"<br />

Požega, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

povodu 25. obljetnice<br />

proglašenja sv. Franje<br />

zaštitnikom ekologije i ekologa<br />

u Gradskom muzeju Požega<br />

otvorena je 20. listopada<br />

izložba poštanskih maraka "Sv.<br />

Franjo Asiški i ekologija" u<br />

vlasništvu Hrvatske franjevačke<br />

provincije sv. Ćirila i Metoda.<br />

Na izložbi koju su do sada<br />

imali prilike vidjeti samo<br />

Zagrepčani izloženo je više od<br />

1700 maraka s pet kontinenata<br />

s motivima sv. Franje,<br />

Đakonsko ređenje u Đakovu<br />

Đakovo, 24.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>/BTU) - Na misijsku<br />

nedjelju 24. listopada u<br />

đakovačkoj katedrali Sv. Petra<br />

biskup đakovački i srijemski<br />

Marin Srakić zaredio je<br />

četvoricu novih đakona:<br />

Tomislava Ćurića iz župe<br />

Uzvišenja sv. Križa (Osijek 6 -<br />

Retfala), Josipa Filipovića iz<br />

župe Mučeništva sv. Ivana<br />

Krstitelja (Županja 1), Bojana<br />

Slavičeka iz Cerića iz župe<br />

Duha Svetoga (Nuštar) i Borisa<br />

Vulića iz župe sv. Nikole<br />

Tavelića (Županja 2). Na<br />

početku propovijedi biskup je<br />

istaknuo: "Povijest svakog<br />

poziva je spjev ljubavi pisan s<br />

dvije ruke: s Božjom i s<br />

ljudskom. Vaša povijest, dragi<br />

kandidati za đakonat, uklapa se<br />

prirodnih ljepota, cvijeća,<br />

plodova i životinja te sadašnje<br />

hrvatske marke. Požežani čak<br />

deset godina nisu imali prilike<br />

vidjeti neku izložbu maraka,<br />

istaknula je ravnateljica Muzeja<br />

Dubravka Sokač-Štimac.<br />

Posljednja izložba maraka bila<br />

je čak davne 1977. godine.<br />

Zbirku maraka predstavio je<br />

autor izložbe o. Vatroslav<br />

Frkin. Istaknuo je kako je za<br />

zbirku maraka koja od oko<br />

200.000 primjeraka zaslužan<br />

pokojni franjevac o. Ćaslav<br />

u veliku i sveopću povijest<br />

spasenja, u gotovo<br />

dvijetisućljetnu povijest naše<br />

biskupije, u povijest ove velike<br />

1700. obljetnice mučeništva<br />

naših slavnih mučenika<br />

Panonije Srijemske".<br />

Opisujući narav đakonske<br />

službe, biskup je pozvao<br />

izabranike: "Dijelite s drugima<br />

teret, prihvatite teret drugih,<br />

predusretnite potrebe, pomozite<br />

im nositi križ, sudjelujte u<br />

radostima drugih i u patnjama<br />

braće i sestara, budite suputnici<br />

svakoga čovjeka, po uzoru na<br />

Isusa Krista. Isus je prolazio<br />

zemljom čineći dobro. Neka i<br />

vaš hod u svijetu bude hod<br />

ispunjavanja dobra prema<br />

onima koje budete susreli.<br />

Neka vas ne obeshrabri težak i<br />

Omišalj: Druga obiteljska škola Riječke metropolije<br />

Omišalj, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

"Obitelj i Euharistija" naziv je<br />

Druge obiteljske škole Riječke<br />

metropolije koja je od 22. do<br />

24. listopada održana u Hotelu<br />

Adriatik u Omišlju na otoku<br />

Krku. Cilj škole bio je<br />

poučavati, izgrađivati,<br />

podržavati i povezivati obitelji<br />

u njihovim nastojanjima,<br />

željama i htijenjima da rade na<br />

poboljšanju života i vjere sebe<br />

samih, društva i župe, ovaj puta<br />

s naglaskom na davanje<br />

euharistiji onog mjesta,<br />

važnosti i uloge koja joj<br />

pripada u životu svakog<br />

pojedinog vjernika i svake<br />

vjerničke obitelji kao vrhunca i<br />

izvora svega potrebnoga za<br />

normalan i zdrav život.<br />

Organizirane su različite<br />

kreativne radionice i<br />

predavanja stručnjaka mr. Ivana<br />

Milovčića, mr. Ivana Stošića,<br />

mons. Nikole Radića, mr. Daria<br />

Miletića te mons. Ivana<br />

Kordića na kojima se isticala<br />

važnost življenja euharistije u<br />

župnoj zajednici i obitelji.<br />

Govorilo se o nedjelji te je<br />

istaknuta uloga euharistije u<br />

očuvanju obiteljskih vrednota.<br />

Moderatori i voditelji radionica<br />

bili su Vedrana Blašković,<br />

Ivanka Došlin, Jasna Jerbić,<br />

Željka Frković, Milan Došlin,<br />

Lahorka Jurčić, Dario Miletić i<br />

Darko Sobol.<br />

Obraćajući se obiteljima na<br />

početku tisućljeća papa Ivan<br />

Pavao II. upozorio je kako je<br />

obiteljska molitva siguran put<br />

da muž i žena ostanu ujedinjeni<br />

na putu zajedničkog života<br />

živeći u skladu s Božjom<br />

voljom. Navezan na te riječi<br />

mr. Miletić održao je<br />

predavanje o življenju<br />

euharistije u obitelji, njenom<br />

Husnjak, koji se filatelijom<br />

bavio od 1935. pa sve do svoje<br />

smrti 1982. O. Željko Željeznar<br />

istaknuo je kako je ekologija<br />

sinonim za nešto lijepo, a<br />

upravo takva ljepota bila je na<br />

srcu i sv. Franji koji je želio da<br />

u prirodi vlada sklad. Po uzoru<br />

na sv. Franju koji je cijeli život<br />

nesebično pomagao svim živim<br />

bićima, ljudi bi danas, kako je<br />

istaknuto na izložbi, morali<br />

čuvati zemlju i prirodu kako bi<br />

u njezinoj ljepoti mogli uživati<br />

i budući naraštaji.<br />

odgovoran zadatak. Idite<br />

naprijed radosno. Krist<br />

Gospodin svojom svjetlom<br />

snagom neka vam dade<br />

sigurnost da je život darovan<br />

Kristu najljepši život što ga<br />

možete poželjeti živjeti".<br />

Kao što je Dimitrije bio stup<br />

sirmijske Crkve, budite i vi<br />

nositelji nove evangelizacije<br />

našega vremena, poručio je<br />

biskup Srakić novim đakonima.<br />

Uz biskupa, poglavare i<br />

profesore, na svečanom<br />

misnom slavlju sudjelovali su<br />

brojni župljani, rodbina i<br />

prijatelji novih đakona.<br />

Liturgijsko pjevanje predvodio<br />

je zbor bogoslova pod<br />

ravnanjem mo. Ivana Andrića,<br />

uz orguljsku pratnju mo. Vinka<br />

Sitarića.<br />

doživljaju kao slavlju, zahvali,<br />

odricanju i pomirenju. Istaknuo<br />

je kako brak i obitelj nisu<br />

istovjetne ustanove, premda su<br />

komplementarne i jedna na<br />

drugu upućene. Obitelj nastaje<br />

iz braka, a bračna zajednica je<br />

zajedništvo muškarca i žene.<br />

Pritom je upozorio kako je<br />

obitelj u opasnosti da se<br />

pretvori u formalno<br />

zajedništvo. Zato je nedjelja<br />

povlašten dan kada se mora<br />

nastojati probuditi obiteljsko<br />

zajedništvo. Jedan od uvjeta da<br />

se do njega dođe, ističe mr.<br />

Miletić, jest zajedničko<br />

slavljenje euharistije.<br />

U tijeku predavanja i radionica<br />

organizatori su osigurali<br />

čuvanje djece sudionika. Skup<br />

je završio u nedjelju 24.<br />

listopada zajedničkim misnim<br />

slavljem.


X. obljetnica dolaska služavki Maloga Isusa u Voćin<br />

Voćin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - Na<br />

Misijsku nedjelju 24. listopada<br />

sestre Služavke Maloga Isusa<br />

proslavile su desetu obljetnicu<br />

svoga dolaska u župu Voćin.<br />

Svečano misno slavlje u<br />

privremenoj župnoj crkvi<br />

Pohoda BDM u Voćinu<br />

predvodio je požeški biskup<br />

Antun Škvorčević uz<br />

koncelebraciju slatinskog<br />

dekana Vladimira Škrinjarića,<br />

domaćeg župnika Željka<br />

Strnaka, kancelara Ivice<br />

Žuljevića i župnika iz<br />

Podravske Moslavine Josipa<br />

Kresića. Na misi su sudjelovali<br />

predstavnici dobročinitelja iz<br />

Italije, sestre Klanjateljice Krvi<br />

Kristove iz Đulovca, Presvetog<br />

Srca Isusova iz Slatine, Školske<br />

sestre Franjevke iz Virovitice,<br />

Svetog Križa iz Nove Bukovice<br />

i brojni župljani i prijatelji<br />

Maloga Isusa. U ime<br />

provincijalne glavarice<br />

Služavki Maloga Isusa iz<br />

Sarajeva bila je nazočna<br />

provincijalna savjetnica s. Kata<br />

Zadro. Nazočni su bili i<br />

načelnik općine Voćin Viktor<br />

Andrejević, ravnatelj Centra za<br />

socijalnu skrb u Slatini Željko<br />

Perić, i ravnatelj OŠ Voćin<br />

Vlado Majhena.<br />

Župnik Strnak izrekao je<br />

dobrodošlicu biskupu<br />

Škvorčeviću i istaknuo kako su<br />

redovnice svoje služenje u župi<br />

Voćin i svetištu Gospe<br />

voćinske započele u ratnim<br />

godinama u jesen 1994., na<br />

poziv tadašnjeg župnika Davida<br />

Andreića, da bi uz domaće<br />

stanovništvo, koje je proživjelo<br />

strahote rata 1991. godine, u<br />

tijeku sljedećih deset godina<br />

svojim duhovnim i<br />

materijalnim radom pomagale i<br />

useljenicima s Kosova, koji su<br />

u velikom broju naselili<br />

područje župe Voćin.<br />

Potom je riječ pozdrava<br />

biskupu i okupljenima uputila<br />

v i j e s t i n e w s<br />

predstojnica sestara u Voćinu s.<br />

Marija Filipović, prisjetivši se<br />

početaka djelovanja sestara i<br />

karizme Oca utemeljitelja,<br />

sluge Božjega Josipa Stadlera.<br />

U uvodu je biskup Škvorčević<br />

istaknuo radost što služavke<br />

Maloga Isusa upravo na dan<br />

114. obljetnice svoga osnutka<br />

po vrhbosanskom nadbiskupu<br />

Josipu Stadleru slave desetu<br />

obljetnicu svoga djelovanja u<br />

Voćinu. Podsjetio je da je to po<br />

starom kalendaru bilo na<br />

spomendan sv. Rafaela<br />

Arkanđela, čije ime znači "Bog<br />

liječi" te je poželio da svaka<br />

redovnica bude anđeo koji<br />

pristupa siromašnom čovjeku<br />

da ga liječi onom ljubavlju<br />

kojom je progovorio Isus Krist<br />

na križu. Podsjetio je da se<br />

ujedno slavi i Misijska nedjelja<br />

kojom se cijela Crkva po svem<br />

svijetu spominje da je Isus<br />

Krist poslan od Oca biti blizu<br />

čovjeku, voljeti ga božanskom<br />

ljubavlju i njome liječiti. Dodao<br />

je da i služenje služavki<br />

Maloga Isusa u Voćinu u tijeku<br />

deset godina valja gledati kao<br />

sastavni dio Isusova poslanja,<br />

jer da nije bilo Isusove ljubavi<br />

ne bi ni one postojale i ne bi<br />

Isus imao po kome danas<br />

ostvarivati svoju ljubav prema<br />

malenima i siromašnima.<br />

Pozvao je sve na molitvu za<br />

Isusovo djelo koje se zove<br />

Crkva i za sve one koji svojom<br />

požrtvovnošću vrše Isusovo<br />

poslanje služenja čovjeku.<br />

Propovijed je biskup posvetio<br />

farizejskom stavu prema Bogu i<br />

čovjeku kao zatvorenosti u sebe<br />

samoga i nesposobnosti biti<br />

obogaćen drugim te o stavu<br />

carinika kao otvorenosti za<br />

Boga i čovjeka, ispunjenosti<br />

drugim. Podsjetio je da su svi<br />

krštenici obukli Isusa Krista te<br />

ispunjeni njegovim Duhom<br />

primili poslanje da milosno<br />

bogatstvo, koje je Isus poslan<br />

Biskupijsko hodočašće sv. Eufemiji<br />

Rovinj, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

povodu 1700. obljetnice<br />

mučeništva sv. Eufemije, čije<br />

se relikvije već 12 stoljeća<br />

časte u Rovinju, priređeno je u<br />

nedjelju 24. listopada<br />

hodočašće Porečko-pulske<br />

biskupije na svetičin grob u<br />

Rovinj. U hodočašću je<br />

sudjelovalo mnoštvo vjernika,<br />

predvođenih s tridesetak<br />

svećenika iz svih dekanata<br />

biskupije.<br />

Nakon pokorničkog slavlja i<br />

ispovijedi, koncelebrirano<br />

euharistijsko slavlje predvodio<br />

je mjesni biskup Ivan Milovan,<br />

a sve nazočne na početku je<br />

pozdravio rovinjski župnik<br />

preč. Milan Zgrablić.<br />

U propovijedi je biskup govorio<br />

o mučeništvu kao fenomenu<br />

koji prati život Crkve od<br />

početaka do današnjih dana.<br />

Parafrazirajući stih o<br />

od Oca donio svijetu, posreduju<br />

drugima svjedočanstvom<br />

života, naviještanjem radosne<br />

vijesti i žrtvom. Protumačio je<br />

da Crkva ima svoj temelj u<br />

Isusovu poslanju od Oca, kojeg<br />

je on povjerio svojim<br />

učenicima, da ga ona nastavlja<br />

do danas te da su misije u<br />

zemljama gdje još nije<br />

naviještano evanđelje<br />

očitovanje kako je cijela Crkva<br />

po svojoj naravi misionarska i<br />

da je svatko od vjernika pozvan<br />

pomagati misionare. Biskup je<br />

potom prikazao lik Josipa<br />

Stadlera, koji je četiri godine<br />

proboravio kao gimnazijalac u<br />

nekadašnjem Orfanotrofiju u<br />

Požegi, današnjoj zgradi<br />

sjedišta Požeške biskupije i tu,<br />

ražaren Isusovom ljubavlju,<br />

donio odluku da bude svećenik.<br />

Kao prvi sarajevski nadbiskup,<br />

sav zauzet za Isusovo djelo u<br />

službi čovjeka, utemeljit će<br />

Družbu služavki Maloga Isusa<br />

da služe siromašnima te tako<br />

svjedoče Isusovo spasenje.<br />

Istaknuo je znakovitost<br />

prisutnosti služavki Maloga<br />

Isusa u Požeškoj biskupiji,<br />

gledajući u njima svojevrstan<br />

nastavak ostvarivanja onoga što<br />

je njihov utemeljitelj u Požegi<br />

primio. Zahvalio je im je za<br />

služenje ljudima u ratom<br />

izranjenom Voćinu te im<br />

čestitao desetu obljetnicu<br />

djelovanja u toj župi.<br />

Nakon mise održana je u crkvi<br />

kratka predstava u kojoj su<br />

djeca i mladi prikazali<br />

desetogodišnje socijalno,<br />

karitativno i katehetsko<br />

djelovanje služavki Maloga<br />

Isusa u župi. Na domjenku za<br />

uzvanike u voćinskoj školi<br />

među ostalim pročitane su i<br />

čestitke vrhovne glavarice<br />

Družbe s. Sandre Midenjak te<br />

provincijalnih glavarica iz<br />

Sarajeva, Zagreba i Splita.<br />

pjesnicima, biskup je rekao da<br />

su kršćani koji dosljedno žive<br />

po vjeri - čuđenje u svijetu.<br />

Sadašnji trenutak života Crkve<br />

izazov je, ako ne za crveno<br />

mučeništvo krvi, onda svakako<br />

za bijelo mučeništvo ustrajnosti<br />

življenja po evanđelju, istaknuo<br />

je biskup Milovan.<br />

Pjevanje na misnom slavlju<br />

animirao je župni zbor iz<br />

Žminja.<br />

Domovinske vijesti<br />

Redovnice su svoje<br />

služenje u voćinskoj<br />

župi i svetištu<br />

započele u jesen<br />

1994., da bi uz<br />

domaće stanovništvo<br />

koje je proživjelo<br />

strahote rata 1991.<br />

sljedećih deset godina<br />

svojim duhovnim i<br />

materijalnim radom<br />

pomagale i<br />

useljenicima s<br />

Kosova, koji su u<br />

velikom broju naselili<br />

područje župe Voćin<br />

Sadašnji trenutak<br />

života Crkve izazov je<br />

za bijelo mučeništvo<br />

ustrajnosti življenja<br />

po evanđelju, istaknuo<br />

je biskup Milovan<br />

www.ika.hr<br />

17


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Misionari Krvi<br />

Kristove danas djeluju<br />

gotovo na svim<br />

kontinentima, a u BiH<br />

i Hrvatsku došli su<br />

početkom 80-ih<br />

godina. Zajednica<br />

Krvi Kristove djeluje<br />

po mnogim župama<br />

Hrvatske, BiH i SiCG<br />

Bračni vikendi u<br />

Hrvatskoj se priređuju<br />

od 1976. godine i do<br />

sada je kroz njih<br />

prošlo oko 5.000<br />

bračnih drugova<br />

Vlč. Šporčić je četvrti<br />

svećenik kojeg je mala<br />

župa Kuterevo dala u<br />

svojoj novijoj povijesti<br />

18 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Zagreb: 50. obljetnica proglašenja svetim Gašpara<br />

del Bufala<br />

Zagreb, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Jubilarna, 50. obljetnica<br />

proglašenja svetim Gašpara del<br />

Bufala, utemeljitelja Družbe<br />

misionara Krvi Kristove,<br />

proslavljena je na Misijsku<br />

nedjelju 24. listopada u<br />

zagrebačkoj katedrali. Svečano<br />

misno slavlje zajedno s<br />

misionarima Krvi Kristove koji<br />

djeluju u Hrvatskoj i brojnim<br />

svećenicima predvodio je<br />

zagrebački pomoćni biskup<br />

Josip Mrzljak.<br />

Podsjećajući na riječi Svetoga<br />

Oca da je nedjeljna euharistija<br />

neizostavni dio kršćanskoga<br />

života, biskup Mrzljak<br />

spomenuo je da je Papa<br />

protekle nedjelje proglasio i<br />

Godinu euharistije. Euharistija<br />

je najvažniji čin kršćana, no<br />

moramo priznati da je<br />

zanemarena, upozorio je biskup<br />

Mrzljak, prokomentiravši da<br />

kad osjećamo da smo mlaki<br />

kršćani, onda trebamo<br />

preispitati kakav je naš odnos<br />

prema euharistiji, a to je<br />

prepoznao sv. Gašpar i svi<br />

sveci koji su crpili snagu u<br />

euharistiji. Podsjetio je da je sv.<br />

Gašpar na posebni način kao<br />

misionar želio propovijedati o<br />

predragocjenoj Krvi Kristovoj,<br />

želio je prvo obnoviti svećenike<br />

da bi oni mogli obnavljati<br />

kršćane. Govoreći da su kršćani<br />

pozvani na svetost, biskup je<br />

prokomentirao da kad Sveti<br />

Otac proglašava blaženike i<br />

svece, od kojih su mnogi ljudi<br />

našega vremena, želi nam reći<br />

da svetost nije nešto<br />

nedostupno, nego da i mi<br />

možemo ići putem svetosti.<br />

Svatko od nas je pozvan biti<br />

misionar i svjedočiti vjeru u<br />

svagdanjem životu i u ovom<br />

našem vremenu, poručio je<br />

biskup Mrzljak okupljenim<br />

vjernicima, među kojima su bili<br />

brojni članovi pokreta<br />

Zajednica Krvi Kristove te<br />

kršćanskim pokreta i udruga.<br />

Misi je prethodilo svečano<br />

bdjenje isprepleteno glazbenim<br />

točkama, molitvom,<br />

svjedočanstvima te<br />

upoznavanjem s misijskom<br />

djelatnosti sv. Gašpara.<br />

Sveti Gašpar del Bufalo rođen<br />

je u Rimu 1786. godine. Kao<br />

svećenik odlikovao se<br />

Prvi bračni vikend u Požeškoj biskupiji<br />

Velika, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

organizaciji Zajednice bračni<br />

susreti, dehonijanca iz župe<br />

Požeške Sesvete o. Zvonka<br />

Šeremeta, bračnih parova<br />

Barbarić i Božić iz Pleternice te<br />

bračnog para Šnajder iz Požege<br />

u Velikoj je od 22. do 24.<br />

listopada održan bračni vikend<br />

na kojem se okupilo 9 parova iz<br />

Slavonije, Podravine i<br />

Međimurja. Premda se bračni<br />

vikendi u Hrvatskoj priređuju<br />

od 1976. i do sada je kroz njih<br />

prošlo oko 5.000 bračnih<br />

drugova, bračni vikend u<br />

Velikoj prvi je na tim<br />

prostorima i prvi u Požeškoj<br />

biskupiji. Voditelj je bio župnik<br />

u Koprivnici Krunoslav<br />

Pačalat. Bračni vikend zapravo<br />

je tečaj komunikacije u kojem<br />

se otkriva jedno posebno<br />

sredstvo - dijalog, koje<br />

pokušavamo uvesti u<br />

svakodnevni život da bismo što<br />

bolje i kvalitetnije komunicirali<br />

unutar bračnog života, ali i sa<br />

samim sobom kao i sa svojim<br />

bližnjima, istaknuo je vlč.<br />

Pačalat. Bračni parovi koji su<br />

prošli vikende postaju temelj<br />

pastorala obitelji, ali i temelj<br />

pastorala župe, veliki<br />

pomoćnici laici župniku.<br />

Naime, kako je istaknuo vlč.<br />

Pačalat, po "zdravom" bračnom<br />

paru u župni pastoral ulaze ne<br />

Gospić: Mlada misa Petra Šporčića<br />

Kuterevo, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U župi Gospe Karmelske u<br />

Kuterevu u Otočkom dekanatu<br />

mladu je misu 24. listopada<br />

slavio Petar Šporčić, župski<br />

vikar u župi sv. Križa u<br />

Ogulinu. Petar Šporčić prvi je<br />

mladomisnik zaređen u<br />

gospićkoj katedrali, a čak<br />

četvrti svećenik kojeg je mala<br />

župa Kuterevo dala u svojoj<br />

novijoj povijesti.<br />

Pred više stotina župljana i<br />

hodočasnika iz Gospića, Otočca<br />

i Ogulina misno slavlje je prvi<br />

put predvodio vlč. Petar<br />

Šporčić, u zajedništvu s<br />

petnaest svećenika te brojnih<br />

bogoslova. Nastupio je zbor<br />

mladih "Emanuel" iz Ogulina<br />

pod vodstvom Sanija<br />

Francetića, a propovijedao je<br />

bivši župnik Kutereva, a<br />

sadašnji Crikvenice, Ante<br />

apostolskom revnošću u službi<br />

klera i naroda, a posebnu ljubav<br />

iskazivao je bolesnicima i<br />

siromasima. Bratovštinu Krvi<br />

Kristove, danas pokret<br />

"Zajednica Krvi Kristove",<br />

utemeljio je zajedno s mons.<br />

Albertinijem 1808. godine.<br />

Zbog odanosti Papi u tijeku<br />

Napoleonove vlasti bio je<br />

proganjan, osuđivan i zatvaran.<br />

Družbu misionara Krvi<br />

Kristove utemeljio je 1815.<br />

godine. U tijeku 20 godina<br />

vodio je više od 300 pučkih<br />

misija i utemeljio velik broj<br />

misijskih kuća za duhovne<br />

vježbe i stalnu obnovu. Na<br />

njegov je poticaj sv. Marija De<br />

Mattias utemeljila Družbu<br />

klanjateljica Krvi Kristove.<br />

Umro je u Rimu 1837. godine.<br />

Blaženim je proglašen 1904., a<br />

svetim 1954. godine. Misionari<br />

Krvi Kristove danas djeluju<br />

gotovo na svim kontinentima, a<br />

u BiH i Hrvatsku došli su<br />

početkom 80-ih godina.<br />

Zajednica Krvi Kristove djeluje<br />

po mnogim župama Hrvatske,<br />

BiH i SiCG.<br />

samo oni nego i njihova djeca i<br />

mladi. Bračni parovi nakon<br />

prvog "originalnog" vikenda<br />

prolaze još sedam mostova u<br />

manjim skupinama, a zatim<br />

slijedi i "duboki vikend".<br />

Bračni vikendi koje mogu<br />

polaziti svi bračni drugovi bez<br />

obzira na vjeroispovijest i<br />

nacionalnost koji žele obogatiti<br />

svoju bračnu ljubav te je živjeti<br />

što kvalitetnije uskoro bi i u<br />

Velikoj mogli postati redoviti,<br />

jer su uvjeti koje pruža Dom sv.<br />

Augustina idealni za takve<br />

susrete. Prvi bračni vikend u<br />

Velikoj završio je misom u<br />

veličkoj župnoj crkvi.<br />

Aračić koji je zaželio<br />

mladomisniku Petru da, kao i<br />

sv. Petar, vodi povjereno mu<br />

stado i po cijenu vlastita života.<br />

Zahvalu mladomisniku prenio<br />

je predsjednik MO Kuterevo<br />

Slavko Rončević, a u ime<br />

svećenika generalni vikar<br />

Gospićko-senjske biskupije i<br />

mladomisnikov sumještanin<br />

mons. Tomislav Šporčić.


U Čakovcu predstavljena knjiga "Susret u Emausu"<br />

Čakovec, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U Katoličkom domu u<br />

Čakovcu, na već tradicionalnoj<br />

mjesečnoj nedjeljnoj tribini,<br />

predstavljena je 24. listopada<br />

knjiga "Susret u Emausu"<br />

povjesničarke i književnice<br />

prof. Nevenke Nekić, te je<br />

podsjećeno na čakovečki<br />

euharistijski kongres 1935.<br />

godine, jedno od najvećih<br />

hrvatskih vjerničkih okupljanja,<br />

koje je potaknuo tada<br />

nadbiskup koadjutor Alojzije<br />

Stepinac.<br />

Povijesni roman, kojeg je<br />

nedavno objavila Postulatura<br />

bl. Alojzija Stepinca, donosi<br />

usporedan prikaz života<br />

zagrebačkog nadbiskupa<br />

kardinala i mučenika Alojzija<br />

Stepinca i Bračanina Ive<br />

Brizića, koji su se susreli u<br />

Emausu 1937. za hrvatskog<br />

hodočašća u Svetu zemlju.<br />

Kako je istaknula sama autorica<br />

na predstavljanju u Čakovcu,<br />

upravo je stara fotografija<br />

Stepinčeva posjeta franjevačkoj<br />

gimnaziji u Emausu, kojom je<br />

prigodom tadašnji nadbiskup<br />

koadjutor između stotinjak<br />

dječaka položio ruku na glavu<br />

13-godišnjeg dječaka Ive, bila<br />

poticajom za nastanak djela<br />

koje se stvaralo čitavo jedno<br />

desetljeće prikupljanjem građe<br />

o Stepinčevu životu. Trajan<br />

dojam koji je susret s<br />

nadbiskupom Stepincem<br />

ostavio na dječaka Ivu čitava<br />

života, simboličan je prikaz<br />

ustrajnosti u vjeri svih onih<br />

naraštaja koje su zadesila ratna<br />

stradanja i zločini te bezbožna<br />

ideologija koja je odnijela<br />

mnoge hrvatske žrtve. Stoga je<br />

v i j e s t i n e w s<br />

i roman prikaz stanja hrvatskog<br />

narodnog i duhovnog bića u<br />

stoljeću obilježenom mračnim<br />

ideologijama, a kako je kazala i<br />

sama autorica, on je i njezin<br />

određeni revolt protiv<br />

europskih ideologija, koje je<br />

vrlo dobro prepoznavao i sam<br />

Stepinac. Istaknuvši da je riječ<br />

o knjizi o Bogu, slobodi i nadi,<br />

prof. Nekić rekla je kako se<br />

trudila da roman ne bude samo<br />

puka sentimentalna svetačka<br />

biografija. Roman pokazuje<br />

kolika je Stepinčeva žrtva, koji<br />

je ostao vjeran Katoličkoj crkvi<br />

i svom narodu, proživljavajući<br />

velike progone u očuvanju<br />

nacionalne pripadnosti i<br />

identiteta. Lik Ive Brizića<br />

simbol je obična čovjeka, jedne<br />

od mnogih žrtava, hrvatskih<br />

uznika i sudionika križnih<br />

putova. Prof. Nekić nastojala je<br />

ispisati stranice istine, premda<br />

se još uvijek potpuna istina ne<br />

može do kraja izreći. Unatoč<br />

svemu, ni danas još nije uputno<br />

pisati o Stepincu. Još je uvijek<br />

riječ o "personi non grata",<br />

osobi s mračnom sjenom u<br />

očima mnogih ljudi, rekla je<br />

autorica, dok je postulator<br />

kauze bl. Stepinca mons. dr.<br />

Juraj Batelja istaknuo kako je<br />

danas potrebno bez straha<br />

podastrijeti činjenice,<br />

dokumente i spise koji svjedoče<br />

o Stepinčevu životu, te na<br />

temelju njih stvarati povijest i<br />

preispitati čitavu hrvatsku<br />

prošlost.<br />

O tome koji su bili stvarni<br />

ciljevi Stepinčeva djelovanja,<br />

najbolje svjedoče pokrajinski<br />

euharistijski kongresi kojima je<br />

Dijamantna misa fra Karla Bošnjaka<br />

Hrvace, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

župnoj crkvi Svih svetih u<br />

Hrvacama u nedjelju 24.<br />

listopada dijamantnu misu<br />

svečano je proslavio fra Karlo<br />

Bošnjak, rodom iz župe<br />

Hrvace. U proslavi šezdesete<br />

obljetnice misništva, s<br />

dijamantnim je misnikom u<br />

euharistijskom slavlju<br />

sudjelovalo dvadesetak<br />

svećenika, među kojima je uz<br />

domaćeg župnika fra Franu<br />

Bilokapića, bio i provincijal<br />

zadarske provincije Sv.<br />

Jeronima dr. Bernardin Škunca,<br />

kojoj slavljenik pripada.<br />

U propovijedi je provincijal<br />

Škunca istaknuo kako je fra<br />

Karlo najveći dio svoga<br />

svećeničkog i redovničkog<br />

života proveo u najtežim<br />

godinama komunističke<br />

strahovlade, ali je uvijek, i kao<br />

čovjek, vjernik i redovnik, a<br />

nadasve svećenik, bio i ostao<br />

dosljedan svjedok vjere i<br />

Krista, zbog čega mu je život<br />

više puta bio u opasnosti.<br />

Svečano euharistijsko slavlje<br />

dijamantnog slavljenika<br />

uveličao je veliki mješoviti<br />

želio probuditi duhovnu, ali i<br />

nacionalnu svijest hrvatskog<br />

naroda. Jedan od najvećih<br />

kongresa održan je u kolovozu<br />

1935. godine u Čakovcu, na<br />

kojem se u trodnevnim<br />

slavljima okupilo gotovo<br />

70.000 vjernika iz čitave<br />

Hrvatske i inozemstva. Bilo je<br />

to velebno slavlje Boga i Duha<br />

uz izražavanje velikog<br />

poštovanja vjerničkog puka<br />

prema katoličkom svećenstvu,<br />

osobito nadbiskupu Stepincu,<br />

koji je shvatio važnost<br />

euharistijske obnove hrvatskog<br />

naroda te time pokazao svoju<br />

suvremenost, rekao je mons.<br />

Batelja, podsjetivši kako je<br />

upravo ovih dana papa Ivan<br />

Pavao II. otvorio Euharistijsku<br />

godinu naznačujući njezinu<br />

temeljnu važnost u životu<br />

vjernika. Na kraju<br />

predstavljanja autorica je<br />

pročitala nekoliko odlomaka iz<br />

romana, među njima i ulomak o<br />

spaljivanju srca pokojnog<br />

kardinala Stepinca.<br />

U programu predstavljanja<br />

nastupili su pjevački zbor i<br />

oktet sjemeništaraca<br />

Međubiskupijskog sjemeništa u<br />

Zagrebu, s obzirom da su sa<br />

svojim rektorom mons.<br />

Bateljom ranije istoga dana<br />

posjetili župu Remetinec u<br />

Varaždinskoj biskupiji. Nakon<br />

tribine Postulatura je darovala<br />

svim posjetiteljima veći broj<br />

primjeraka glasnika "Blaženi<br />

Alojzije Stepinac", koji u<br />

listopadnom broju donosi<br />

opširan prikaz upravo<br />

čakovečkog euharistijskog<br />

kongresa 1935. godine.<br />

zbor župe Hrvace pod<br />

ravnanjem Nevenke Jenjić te<br />

župnog orkestra "Božji<br />

pivčići", koji vodi župljanin<br />

Ante Mastelić. Nakon mise u<br />

velikoj župnoj dvorani župnik<br />

Frane priredio je za župljane i<br />

goste svečani domjenak.<br />

Zbog ratnog vihora, dijamantni<br />

misnik svoje mladomisinčko<br />

slavlje nije mogao proslaviti u<br />

rodnoj župi Hrvace, već u<br />

samostanu Male braće u<br />

Dubrovniku, 24. listopada<br />

1944. godine.<br />

Domovinske vijesti<br />

Na predstavljanju<br />

knjige prof. Nevenke<br />

Nekić, podsjećeno je<br />

na čakovečki<br />

euharistijski kongres<br />

1935., jedno od<br />

najvećih hrvatskih<br />

vjerničkih okupljanja,<br />

koje je potaknuo tada<br />

nadbiskup koadjutor<br />

Alojzije Stepinac<br />

Fra Karlo najveći je<br />

dio svoga svećeničkog<br />

i redovničkog života<br />

proveo u najtežim<br />

godinama<br />

komunističke<br />

strahovlade, ali je<br />

uvijek, i kao čovjek,<br />

vjernik i redovnik, a<br />

nadasve svećenik, bio<br />

i ostao dosljedan<br />

svjedok vjere i Krista,<br />

zbog čega mu je život<br />

više puta bio u<br />

opasnosti, istaknuo je<br />

provincijal Škunca<br />

www.ika.hr<br />

19


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Kardinal Bozanić<br />

predvodio zahvalno<br />

slavlje u prigodi<br />

velikog jubileja župe u<br />

karlovačkom naselju<br />

Švarča<br />

Gradnja crkve treba<br />

biti još jedan<br />

pokazatelj jačanja<br />

vjere na prostorima<br />

biskupije, istaknuo<br />

biskup Bogović<br />

20 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Karlovac: 200. obljetnica crkve Sv. Franje Ksaverskog<br />

Karlovac-Švarča, 24.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>) - U povodu 200.<br />

obljetnice izgradnje župne<br />

crkve Sv. Franje Ksaverskog u<br />

naselju Švarča u Karlovcu<br />

svečano euharistijsko slavlje<br />

predvodio je u nedjelju 24.<br />

listopada zagrebački nadbiskup<br />

kardinal Josip Bozanić.<br />

Suslavili su dekan karlovački i<br />

župnik švarački Ferdinand<br />

Vražić, zamjenik priora<br />

čenstohovskog svetišta pavlin<br />

o. Irenej Pompa, gosti i<br />

svećenici dekanata, uz<br />

sudjelovanje brojnih vjernika i<br />

nazočnost predstavnika<br />

županijskih i mjesnih vlasti.<br />

Kardinala su na početku<br />

pozdravili dekan Vražić i<br />

predstavnici župljana, posebno<br />

mladi.<br />

U propovijedi se kardinal<br />

Bozanić osvrnuo na značenje<br />

jubileja te se zapitao što nam<br />

govori 200. obljetnica crkve sv.<br />

Franje Ksaverskog. Crkva je<br />

znak vertikale u našem životu, i<br />

podsjeća svakog čovjeka da naš<br />

ljudski život ima i duhovnu<br />

dimenziju, jer je crkva mjesto<br />

gdje se čovjek na posebni način<br />

susreće s Bogom i dobiva<br />

milosti po svetim<br />

sakramentima. Crkva ujedno u<br />

našem vjerničkom životu, kao i<br />

u društvenom i kulturnom,<br />

predstavlja znak našeg<br />

identiteta. Jer kada i na<br />

drugačiji način razmišljamo o<br />

prošlosti i pitamo se zašto je<br />

netko rušio crkve, dolazimo do<br />

zaključka da nisu rušili samo<br />

zgradu, već i znak, kako bi na<br />

taj način onemogućili život,<br />

kazao je kardinal, dodajući<br />

kako molimo Gospodina da se<br />

to više nikada ne dogodi.<br />

Za vjernike, pak, crkva nije<br />

izvanjski znak, već je ona sveti<br />

dom gdje dolazimo tražiti<br />

duhovnu hranu, slušati Riječ<br />

Božju i primati sveta otajstva.<br />

Slušajući Riječ Božju želimo da<br />

nas ona promijeni kako bi<br />

Božjim očima mogli gledati<br />

stvarnost oko sebe, istaknuo je<br />

kardinal Bozanić. Osvrnuvši se<br />

na Evanđelje o farizeju i<br />

cariniku, ustvrdio je da nam<br />

Bog nije potreban samo da<br />

potvrdi ono što činimo, već da<br />

u iskrenosti srca stanemo pred<br />

njega, pogledamo svoju nutrinu<br />

te osjetimo da smo o njemu<br />

ovisni te da mu budemo<br />

zahvalni. Jer Bog nam daje<br />

život, talente, zdravlje - sve je<br />

njegov dar. I zato treba pred<br />

Boga stati u iskrenosti srca i<br />

poniznosti života, vjerujući u<br />

njegovu dobrotu i milosrdnu<br />

ljubav.<br />

Kardinal je posebno istaknuo<br />

kako danas u ovu zahvalu za<br />

veliku obljetnicu crkve Sv.<br />

Franje Ksaverskog stavljamo i<br />

molitve zahvale za 26.<br />

obljetnicu pontifikata Ivana<br />

Pavla II. Posebno zahvaljujemo<br />

za dar njegova života i blizinu i<br />

ljubav prema našem narodu<br />

koju je iskazao u tijeku rata,<br />

priznavanjem nezavisnosti naše<br />

zemlje, trima pohodima<br />

Hrvatskoj te dva pohoda Crkvi<br />

u Hrvata u Bosni i Hercegovini.<br />

Papa nas poziva da u središte<br />

naših razmišljanja ove godine<br />

stavimo euharistiju. Proglasio<br />

ju je Euharistijskom godinom<br />

kako bi nam to svima bio<br />

poticaj da osjetimo dar Crkve,<br />

jer je Krist u euharistiji trajno<br />

prisutan među nama i stoga<br />

rado dolazimo u crkvu i<br />

slavimo euharistiju, kazao je<br />

kardinal Bozanić.<br />

U povodu 200. obljetnice crkve<br />

Sv. Franje Ksaverskog na<br />

Švarči tiskana je i monografija,<br />

koja je predstavljena u četvrtak<br />

21. listopada u dvorani župne<br />

crkve. Tekstove za monografiju<br />

napisali su Berislav Mikšić,<br />

Vlado Mikšić, dr. Milan<br />

Kruhek, Ivan Milčić, Ivan<br />

Maraković i brigadir Dubravko<br />

Halovanić, uz uvodni tekst<br />

dekana Vražića. Sljedeće se<br />

godine slavi 50 godina od<br />

osnutka župe Švarča pa<br />

monografija najavljuje i taj<br />

veliki jubilej.<br />

Ogulin: Položen kamen temeljac za crkvu Bl. Stepinca<br />

Ogulin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Ogulinu je 24. listopada<br />

svečano položen kamen<br />

temeljac za crkvu Bl. Alojzija<br />

Stepinca u gradnji u istoimenoj<br />

mlađoj ogulinskoj župi.<br />

Svečanost polaganja i<br />

blagoslov gradnje predvodio je<br />

gospićko-senjski biskup Mile<br />

Bogović, u zajedništvu s<br />

provincijalom Provincije<br />

franjevaca trećoredaca<br />

glagoljaša fra Petrom<br />

Grubišićem, župnikom župe<br />

Ogulin II fra Marijanom<br />

Jelušićem, gvardijanom<br />

samostana trećoredaca Sv.<br />

Franje iz Ogulina fra Petrom<br />

Runjom, te brojnim<br />

redovnicima iz provincije i<br />

svećenicima Ogulinskog<br />

dekanata. Gradnja na temelju<br />

projekta Ivana Antolića<br />

započela je ovog ljeta, a radovi<br />

na crkvi, samostanu i<br />

pastoralnom centru koje izvodi<br />

karlovačka "AB gradnja" uz<br />

ogulinske kooperante već su<br />

poodmakli. Na svečanosti<br />

polaganja temeljnog kamena<br />

okupilo se više od stotinu<br />

vjernika i uzvanika na čelu s<br />

ogulinskim gradonačelnikom<br />

Nikolom Magdićem,<br />

dogradonačelnikom i saborskim<br />

zastupnikom Ivanom Vučićem,<br />

predsjednikom Gradskog vijeća<br />

Jurom Turkovićem te<br />

članovima Gradskog vijeća i<br />

predsjednicima mjesnih odbora<br />

grada Ogulina.<br />

Biskup Bogović u toj se prigodi<br />

osvrnuo na povijest Crkve u<br />

Lici, gdje su nekada bila četiri<br />

biskupijska središta i<br />

dvadesetak samostana s<br />

pavlinima, benediktincima,<br />

dominikancima i franjevcima.<br />

Prodorom Turaka u Liku<br />

redovnici odlaze u Primorje i<br />

Dalmaciju, a povratak slijedi<br />

tek 1937. godine kada u Ogulin<br />

dolaze franjevci trećoreci<br />

glagoljaši. "Srećom i biskupija<br />

se 2000. godine vraća u Liku, a<br />

gradnja crkve Bl. Alojzija<br />

Stepinca treba biti još jedan<br />

pokazatelj jačanja vjere na<br />

ovim prostorima", ustvrdio je<br />

biskup Bogović, koji je zajedno<br />

s provincijalom Grubišićem i<br />

župnikom Jelušićem na kraju<br />

potpisao povelju čiji je<br />

primjerak stavljen u temeljni<br />

kamen, ugrađen zatim u zid<br />

nove crkve. Provincijal<br />

Grubišić također je izrazio<br />

zahvalnost zbog ojačane<br />

mogućnosti djelovanja te<br />

pomoći vjerničkom puku u<br />

najmlađoj hrvatskoj biskupiji.<br />

"Na prostoru oko nove crkve<br />

simbolički se dodiruju<br />

primorska i kontinentalna<br />

Hrvatska na dobrobiti puka, a<br />

uz nebeski zagovor bl. Alojzija<br />

Stepinca", kazao je o. Grubišić.<br />

Nakon završetka slavlja održan<br />

je agape vjernika, svećenika,<br />

redovnika i redovnica.


Zlobin: Zahvalnica za dovršene radove na obnovi<br />

zvonika<br />

Zlobin, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

crkvi Sv. Ivana Krstitelja u<br />

Zlobinu u nedjelju 24. listopada<br />

riječki nadbiskup Ivan Devčić<br />

predvodio je misu zahvalnicu<br />

za uspješno dovršene radove na<br />

obnovi zvonika župne crkve.<br />

Koncelebrirali su bakarski<br />

dekan Petar Belanić, župnik<br />

Zlobina Franc Šiško i<br />

nadbiskupov tajnik Piotr<br />

Modrzejewski.<br />

Radove na obnovi zvonika<br />

pokrenulo je Župno pastoralno<br />

vijeće, koje ih je također<br />

planiralo, organiziralo i<br />

pobrinulo se za potrebna<br />

novčana sredstva. Novac za<br />

obnovu pročelja, prekrivanje<br />

tornja bakrenim limom,<br />

postavljanje novih ulaznih vrata<br />

v i j e s t i n e w s<br />

i prozora na zvoniku započeli<br />

su sami prikupljati u svom<br />

mjestu svaki mjesec, jednom<br />

trećinom u novčanoj potpori<br />

sudjelovala je Riječka<br />

nadbiskupija, a jednom<br />

trećinom Grad Bakar. Novčano,<br />

radom ili građom pomogli su<br />

brojni donatori. Gotovo 100%<br />

obitelji Zlobina odazvalo se<br />

akciji prikupljanja novačnih<br />

sredstava za obnovu njihove<br />

crkve, a župa Zlobin primjer je<br />

aktivnosti Župnog pastoralnog<br />

vijeća, kao i suradnje sa<br />

župljanima i župnikom. Radovi<br />

na obnovi tornja započeli su 14.<br />

srpnja, a završeni su početkom<br />

rujna. Članovi ŽPV, mladi i<br />

mještani pomogli su akciju i<br />

svojim radom.<br />

Izložba u povodu završetka desetogodišnje obnove<br />

župne crkve u Prelogu<br />

Prelog, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

povodu završetka višegodišnje<br />

zahtjevne obnove župne crkve<br />

Sv. Jakoba u Prelogu, u<br />

gradskoj kavani "Lovac" u<br />

Prelogu otvorena je 22.<br />

listopada izložba fotografija<br />

koje prikazuju njezinu obnovu.<br />

Stotinjak izloženih fotografija<br />

rad su Marija i Stjepana<br />

Naranđe iz foto-studija<br />

"Vipro", a izložena je i prateća<br />

dokumentacija restauracije, kao<br />

i nekoliko slika s motivima<br />

preloške crkve, rad članova<br />

Likovnog udruženja donjeg<br />

Međimurja.<br />

Više od stotinu okupljenih<br />

Preložana na izložbi je<br />

pozdravio domaći župnik i<br />

dekan Donjomeđimurskog<br />

dekanata preč. Antun Hoblaj,<br />

koji je istaknuo kako izloženi<br />

radovi žele zorno podsjetiti na<br />

obnovu crkve koja je trajala<br />

čitavo jedno desetljeće. "U<br />

današnjem svijetu koji pomalo<br />

gubi povezanost s prošlošću i<br />

duhovnošću, smatramo<br />

potrebnim ukazati kako su u<br />

ovom kraju duhovne vrednote<br />

oduvijek bile u temeljima svega<br />

stvaralaštva. Ovom izložbom<br />

želimo prikazati ono što su<br />

ovdašnji ljudi stvarali vođeni<br />

Duhom, njihov osjećaj za<br />

duhovno i sveto, koji je<br />

potrebno sačuvati za budućnost<br />

i nove naraštaje", rekao je<br />

župnik Hoblaj, dodavši da su<br />

župljani višestoljetne preloške<br />

župe izdvajali znatna<br />

materijalna sredstva kako bi se<br />

izgradila velika crkva, za koju<br />

su angažirani poznati talijanski<br />

i austrijski graditelji i<br />

umjetnici.<br />

"Zahvaljujući nedavnoj obnovi<br />

sačuvan je simbol preloškog<br />

duhovnog identiteta. Neka nam<br />

ova crkva i dalje bude<br />

prepoznatljiv znak našeg duha,<br />

ovog grada i svih njegovih<br />

vjernika. Hvala svima koji su<br />

pridonijeli obnovi crkve i hvala<br />

dragome Bogu za to", istaknuo<br />

je župnik, podsjetivši kako se<br />

ove godine obilježava 740.<br />

obljetnica prvog pisanog<br />

spomena mjesta Preloga, 245.<br />

obljetnica početka gradnje<br />

današnje crkve i 240. obljetnica<br />

njezine posvete, kao i deseta<br />

obljetnica od početka njezine<br />

iscrpne unutarnje i vanjske<br />

obnove.<br />

Potom je izložbu otvorio mr.<br />

Darwin Butković, spec.<br />

konzervator-restaurator i<br />

akademski slikar iz Varaždina,<br />

vlasnik tvrtke koja je provela<br />

opsežno istraživanje crkve te<br />

restaurirala barokne oltare i<br />

obnovila freske na svodu i<br />

zidovima crkve. Osvrnuvši se<br />

na samu izgradnju crkve,<br />

Butković je kazao kako<br />

Na misnom slavlju okupilo se<br />

mnoštvo vjernika, a nadbiskup<br />

Devčić u propovijedi je govorio<br />

o značenju crkve u mjestu ne<br />

samo kao građevine i kulturnog<br />

spomenika, nego kao mjesta<br />

gdje se slavi Euharistija, što je<br />

njezino najveće značenje, jer je<br />

Euharistija izvor svega života i<br />

djelovanja Crkve, a kako je to<br />

bila i misijska nedjelja, pozvao<br />

je vjernike da svoju vjeru<br />

svjedoče, da o njoj govore, jer<br />

su po sakramentu krštenja svi<br />

vjernici na to pozvani.<br />

Nakon misnog slavlja u Domu<br />

kulture svim donatorima i<br />

zaslužnim mještanima<br />

podijeljene su prigodne<br />

zahvalnice i organiziran ručak.<br />

preloška crkva, što nije često,<br />

ima svoju osobnost arhitekture,<br />

i to prvenstveno zahvaljujući<br />

znamenitim graditeljima i<br />

umjetnicima. Još je prije<br />

stotinjak godina zapisano kako<br />

se crkva u Prelogu ubraja među<br />

10 crkava u tadašnjoj<br />

Zagrebačkoj nadbiskupiji koje<br />

se mogu podičiti tako<br />

raskošnom unutrašnjošću.<br />

Spominjući se više desetaka<br />

župnika koji su službovali u<br />

Prelogu, posebno je istaknuo<br />

župnika koji ju je izgradio u 18.<br />

stoljeću te župnika koji ju je<br />

dao oslikati u 19. stoljeću, te<br />

nadasve današnjeg župnika koji<br />

je prepoznao da joj treba<br />

povratiti nekadašnji sjaj.<br />

U programu otvorenja izložbe<br />

sudjelovao je i ženski pjevački<br />

zbor Udruge umirovljenika<br />

Prelog te pjesnikinja Anka<br />

Balent, a zatim su svi<br />

posjetitelji razgledali izloške<br />

koji predstavljaju radove na<br />

obnovi unutrašnjosti, te na<br />

obnovi zvonika, krovišta i<br />

pročelja. Otvorenjem te izložbe<br />

započeo je višednevni duhovni<br />

program proslave više<br />

obljetnica i završetka<br />

materijalne obnove crkve, koji<br />

se nastavio misom na Misijsku<br />

nedjelju, u tijeku koje je pjevao<br />

zbor varaždinske katedrale<br />

"Chorus angelicus".<br />

Domovinske vijesti<br />

Gotovo 100% obitelji<br />

Zlobina odazvalo se<br />

akciji prikupljanja<br />

novačnih sredstava za<br />

obnovu svoje crkve, a<br />

župa Zlobin uzor je<br />

aktivnosti Župnog<br />

pastoralnog vijeća<br />

Ove se godine<br />

obilježava 740.<br />

obljetnica prvog<br />

pisanog spomena<br />

mjesta Preloga, 245.<br />

obljetnica početka<br />

gradnje današnje<br />

crkve i 240. obljetnica<br />

njezine posvete, kao i<br />

deseta obljetnica od<br />

početka njezine<br />

iscrpne unutarnje i<br />

vanjske obnove<br />

www.ika.hr<br />

21


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Odigrana i<br />

prijateljska utakmica<br />

selekcije krizmanika i<br />

momčadi Kaznenopopravnog<br />

doma<br />

"Turopolje"<br />

Misnim slavljem koje<br />

je predvodio<br />

nadbiskup Devčić<br />

obilježena 70.<br />

obljetnica blagoslova<br />

župne crkve i<br />

proglašenja svetim<br />

don Bosca<br />

Izložba u osječkoj<br />

Evanđeoskoj crkvi<br />

otvorena<br />

predstavljanjem<br />

najnovijih<br />

vjeronaučnih<br />

udžbenika i pratećih<br />

priručnika u izdanju<br />

"Društva prijatelja<br />

Biblije" iz Zagreba,<br />

namijenjenih<br />

osnovnoškolcima<br />

22 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Zagreb: Započela malonogometna liga za krizmanike<br />

Zagreb, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Momčad Sveta Mati Slobode sa<br />

6 bodova nalazi se na prvom<br />

mjestu prve sezone Katoličke<br />

malonogometne lige za<br />

krizmanike koja je utakmice<br />

dvokola odigrala u nedjelju 24.<br />

listopada na terenima<br />

srednjoškolskog centra u Utrini.<br />

Završetak kola upriličio je i<br />

prvi susret Selekcije<br />

krizmanika koji su pod<br />

vodstvom trenera Roberta<br />

Čauša odigrali prijateljsku<br />

utakmicu protiv momčadi<br />

Kazneno-popravnog doma<br />

"Turopolje". Nakon 40 minuta<br />

utakmice Selekcija krizmanika<br />

pobijedila je rezultatom od 8:7.<br />

Ovim smo susretom nastavili<br />

svoju težnju da kontinurano<br />

surađujemo s dečkima,<br />

donoseći im nadu i radost koju<br />

tako trebaju u životu. Nadamo<br />

se da takvim susretima<br />

uklanjamo mnoge predrasude i<br />

uspostavaljamo povjerenje za<br />

kojim naše društvo vapi, izjavio<br />

Rijeka: Slavlje u župi Marije Pomoćnice<br />

Rijeka, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Salezijanci i župljani župe<br />

Marije Pomoćnice u Rijeci<br />

proslavili su 24. listopada 70.<br />

obljetnicu blagoslova crkve i<br />

proglašenja don Bosca svetim.<br />

Svečano misno slavlje s<br />

ophodom predvodio je riječki<br />

nadbiskup Ivan Devčić uz<br />

koncelebraciju svećenika grada.<br />

U propovijedi se nadbiskup<br />

osvrnuo na značenje euharistije<br />

u životu vjernika. Govoreći o<br />

njoj kao cilju i ishodištu<br />

sveukupnog kršćanskog života,<br />

istaknuo je: "Tko jednom<br />

doživi susret s uskrslim<br />

Kristom u euharistiji, ne može<br />

ne žudjeti za uvijek novim<br />

susretima. Zbog toga ga<br />

euharistijsko iskustvo ne samo<br />

pokreće da ga prenosi drugima,<br />

nego i da ga uvijek obnavlja za<br />

sebe". Nadbiskup je<br />

napomenuo kako nedostatak<br />

želje i potrebe za naviještanjem<br />

Krista drugima znači da Ga ni<br />

sami nismo susreli. S tim u vezi<br />

osvrnuo se na misije i njihov<br />

značaj, kazavši kako moramo<br />

biti spremni žrtvovati se za<br />

Crkvene misije, "jer ako smo<br />

imuni na njih, nije nas<br />

dotaknula Kristova ljubav".<br />

"Odlazak na misu nedjeljom<br />

mora nam biti obveza u srcu.<br />

Naš odnos prema vjeri, tj.<br />

živost ili mlakost pojedinca,<br />

odnosno crkvene zajednice,<br />

najbolje se očituje upravo u<br />

odnosu prema euharistiji",<br />

upozorio je nadbiskup Devčić.<br />

Govoreći o crkvi Marije<br />

Pomoćnice, napomenuo je kako<br />

ona nije samo mjesto<br />

okupljanja, već ima i povijesni<br />

značaj za Rijeku s obzirom da<br />

je izgrađena u burnom<br />

vremenu. Nadbiskup je ujedno<br />

istaknuo i značaj salezijanske<br />

zajednice u Rijeci, ali i<br />

Domovini. "Ono što s<br />

vjerničkog motrišta svaku<br />

crkvu čini posebnom i<br />

izuzetnom u odnosu na svaku<br />

drugu građevinu jest oltar.<br />

Osijek: Otvorena velika izložba kršćanskih knjiga<br />

Osijek, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Velika izložba kršćanskih<br />

knjiga u osječkoj Evanđeoskoj<br />

crkvi "Radosne vijesti"<br />

otvorena je 25. listopada<br />

predstavljanjem najnovijih<br />

vjeronaučnih udžbenika i<br />

pratećih priručnika u izdanju<br />

"Društva prijatelja Biblije" iz<br />

Zagreba, namijenjenih<br />

osnovnoškolcima. Nove knjige<br />

predstavile su glavna urednica<br />

Janet Berković i djelatnica u<br />

"Društvu prijatelja Biblije"<br />

Anica Kerep, a zaokružuju<br />

teoretska znanja i 12-godišnju<br />

praksu u radu s djecom i<br />

mladeži. Izložba se može<br />

pogledati do 29. listopada od 11<br />

do 18 sati. S tim što se oni,<br />

kojima ne odgovara to vrijeme,<br />

mogu za povoljniji termin<br />

dogovoriti na telefone<br />

Evanđeoskoga teološkoga<br />

fakulteta 031/502-130 (izravni)<br />

ili 031/502-466 lokali 101 ili<br />

117, napominje mr. Ela Balog u<br />

ime organizatora. Na izložbi<br />

sudjeluju 22 hrvatske kršćanske<br />

izdavačke kuće, s tim što je<br />

"Verbumu" to prvo<br />

pojavljivanje, a štandovi i<br />

police opremljeni su s dvije<br />

tisuće knjiga na različitim<br />

jezicima. Najstarija među njima<br />

je Biblija na latinskom, tiskana<br />

1749., a stigla je iz kućne<br />

biblioteke obitelji Kuzmič.<br />

Osim knjiga hrvatskih<br />

kršćanskih izdavača, može se u<br />

slici i riječi vidjeti kako je<br />

tekao povijesni razvoj "knjige<br />

nad knjigama", a postavljeni su<br />

i portreti najvećih svjetskih<br />

je za <strong>IKA</strong>-u selektor<br />

krizmanika Robert Čauš.<br />

Momčad KPD-a sačinjavalo je<br />

osmero štićenika u pratnji prof.<br />

tjelesne kulture Gorana Brkića,<br />

a na taj način osmišljeno<br />

provode socijalizaciju.<br />

Krizmanička liga sastoji se od<br />

18 prijavljenih ekipa. Ekipe<br />

igraju po pravilima Katoličke<br />

malonogometne lige čije su<br />

osnovne karakteristike<br />

zabranjeno psovanje i fair-play<br />

igra.<br />

Crkva svakodnevno poziva<br />

vjernike na sudjelovanje u<br />

euharistijskom slavlju, pa je<br />

tako i ova tijekom sedamdeset<br />

godina bila mjesto kamo se<br />

ljude pozivalo i odakle ih je<br />

Krist slao u svijet da svjedoče<br />

za njega. Crkvena su ih zvona<br />

svake nedjelje i blagdana<br />

pozivala na euharistijsko<br />

slavlje, da bi potom oni sami<br />

postali "zvona" tj. glasnici<br />

Krista", kazao je riječki<br />

nadbiskup. Zaključujući<br />

propovijed, nadbiskup Devčić<br />

je istaknuo značaj koji je<br />

euharistiji dao i II. vatikanski<br />

sabor, a to je "izvor i vrhunac<br />

cijelog kršćanskog života",<br />

dodavši zatim kako je ona<br />

ujedno izvor te vrhunac<br />

cjelokupne evangelizacije.<br />

Svečanom misnom slavlju u<br />

prepunoj župnoj crkvi<br />

prethodila je trodnevnica i<br />

koncert koji je 23. listopada<br />

održao mješoviti zbor župe<br />

Marije Pomoćnice.<br />

reformatora. Ta kulturna<br />

manifestacija osječkoga<br />

Evanđeoskoga teološkoga<br />

fakulteta i Evanđeoske crkve<br />

već ima petogodišnju tradiciju,<br />

a uvijek se događa u mjesecu<br />

knjige i tjednu što prethodi<br />

Danu reformacije (31.<br />

listopada). Priredivši i dječji<br />

kutić organizatori su se<br />

pobrinuli da se ondje i najmlađi<br />

dobro osjećaju. To je u neku<br />

ruku i poziv i drugoj djeci,<br />

njihovim roditeljima,<br />

odgojiteljima, učiteljima, jer u<br />

planu su i radionice u kojima će<br />

se uz sudjelovanje mališana iz<br />

dječjega vrtića Kršćanske<br />

adventističke crkve "Dugine<br />

boje" čitati priče i crtati, pa su<br />

djevojčice i dječaci iz drugih<br />

škola i vrtića dobrodošli.


60. obljetnica stradanja dubrovačkih vjernika i<br />

svećenika na otoku Daksi<br />

Dubrovnik, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />

- U Dubrovniku se 25. listopada<br />

obilježila 60. obljetnica<br />

stradanja dubrovačkih vjernika<br />

i svećenika na otoku Daksi.<br />

Rodbina i prijatelji okupili su<br />

se u prijepodnevnim satima na<br />

otočiću pokraj Dubrovnika,<br />

gdje je dubrovački biskup<br />

Želimir Puljić predvodio<br />

molitvu za sve koji su na tom<br />

mjestu pogubljeni. Okupljene<br />

vjernike podsjetio je da se<br />

nalaze na povijesnom mjestu<br />

gdje je prije 60 godina ubijeno<br />

pedeset i dvoje ljudi različitih<br />

zvanja i godišta: novinara,<br />

trgovaca, svećenika, redovnika,<br />

strojara, profesora, oficira,<br />

odvjetnika, podvornika,<br />

činovnika, tapetara, vozača,<br />

ljekarnika, ratara, listonoša,<br />

studenata, vjeroučitelja,<br />

umirovljenika, kapetana.<br />

Spomenuo je i podatak da su<br />

kroničari nedavno podsjetili<br />

kako je, prema nekim<br />

procjenama, od Isusova raspeća<br />

na križu do 2000. godine zbog<br />

vjere ubijeno sedamdesetak<br />

milijuna kršćana, a samo u<br />

proteklom, 20. stoljeću oko 45<br />

milijuna; gotovo dvije trećine<br />

mučenika cijele povijesti<br />

Crkve. "Dvadeseto stoljeće, bez<br />

obzira na napredak znanosti i<br />

druge pozitivne stvari, ostat će<br />

upisano u kronikama povijesti<br />

kao mračno stoljeće dugih<br />

sjena, užasnog nasilja i pokolja.<br />

Ovi dramatični podaci govore<br />

kako je Crkva našeg vremena<br />

Crkva mučenika", rekao je.<br />

Biskup Puljić podsjetio je<br />

nadalje kako su za kršćane sva<br />

mjesta gdje su se događala<br />

mučenička svjedočenja za<br />

Krista ili gdje su smješteni<br />

zemni ostaci - sveta mjesta.<br />

Ustvrdio je kako je na području<br />

Dubrovačke biskupije mnogo<br />

takvih mjesta među kojima je<br />

otok Daksa postao "paradigma<br />

Dani reformacije 2004.<br />

Zagreb, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) –<br />

Na konferenciji za novinare 25.<br />

listopada u hotelu Dubrovnik u<br />

Zagrebu predstavljena je<br />

manifestacija "Dani reformacije<br />

2004." koja se održava od 26.<br />

do 30. listopada u Zagrebu s<br />

ciljem upoznavanja reformacije<br />

i njenog utjecaja na život<br />

cjelokupnog društva.<br />

Na početku konferencije<br />

v i j e s t i n e w s<br />

okrutnog stradanja bez osude i<br />

mogućnosti žalbe i prigovora<br />

onih koji su pobijeni". O<br />

pristupu sadašnjeg pape Ivana<br />

Pavla II. mučeništvu, biskup<br />

Puljić je kazao kako je poljski<br />

Papa u tijeku 25 godina službe<br />

1.716 ljudi proglasio svetima i<br />

blaženima. Od tog impresivnog<br />

broja svetih i blaženih uzora<br />

njih je 1.402 s aureolom<br />

mučenika (80%). Papa je<br />

pritom osobitu pozornost<br />

posvetio suvremenom 20.<br />

stoljeću koje je imalo brojne<br />

mučenike osobito zbog<br />

nacizma, fašizma i komunizma.<br />

"Dobro je što se danas u<br />

slobodi ta tužna tragedija<br />

pretvara u svehrvatsku<br />

nacionalnu brigu, kako ne bi<br />

iščezla iz pamćenja ljudi. A<br />

pamćenje i spomen na žrtve<br />

nema ništa s vraćanjem u<br />

prošlost. I nema nakanu baviti<br />

se njihovim progoniteljima ili<br />

buditi strasti s osjećajima<br />

mržnje. Spominjanjem<br />

nastradalih nastoji se iskazati<br />

dužno poštovanje prema<br />

nedužnim žrtvama i njihovoj<br />

moralnoj veličini koja je<br />

postala baštinom naše<br />

sadašnjosti. Ovo današnje<br />

molitveno zborovanje i sjećanje<br />

žrtava s Dakse pokazuje kako<br />

smo voljni svjedočiti za njihove<br />

ideale, te ustrajati na putu<br />

obrane naših ognjišta i naših<br />

svetišta, naših mladih i naših<br />

obitelji", poručio je biskup.<br />

Navečer je biskup Puljić<br />

predvodio misu zadušnicu u<br />

dubrovačkoj katedrali. Nakana<br />

obilježavanje obljetnice<br />

stradanja na Daksi nije baviti se<br />

njihovim progoniteljima ili<br />

buditi strasti s osjećajima<br />

mržnje, već iskazati "dužno<br />

poštovanje prema nedužnim<br />

žrtvama i njihovoj moralnoj<br />

veličini koja je postala<br />

baštinom naše sadašnjosti",<br />

program je predstavio<br />

koordinator Robert Storčić, koji<br />

je istaknuo kako se ove godine<br />

po prvi puta održava<br />

manifestacija koju organizira<br />

Forum zagrebačkih kršćanskih<br />

Crkava, koji se sastoji od<br />

većine zagrebačkih kršćanskih<br />

zajednica koje pripadaju<br />

reformiranom dijelu kršćanstva.<br />

Nakon predstavljanja<br />

upozorio je biskup. Među<br />

pedeset i dvoje nastradalih s<br />

Dakse sedam je svećenika. To<br />

su: don Mato Dobud, don Josip<br />

Schmidt, don Mato<br />

Kalafatović-Milić, don Đuro<br />

Krečak, članovi prezbiterija<br />

Dubrovačke biskupije, fra<br />

Marijan Blažić i fra Toma<br />

Tomašić, članovi reda Male<br />

braće provincije sv. Jeronima,<br />

te o. Petar Perica, član Družbe<br />

Isusove. Biskup je poruku<br />

stradalnika s Dakse uputio i<br />

nositeljima građanske vlasti,<br />

promicateljima općeg dobra i<br />

prijateljima kulturnog života.<br />

"Oni su bili žrtve bezbožne<br />

ideologije koja je bila naumila,<br />

silom i nasiljem stvarati<br />

znanost, tehniku, čovjeka,<br />

društvo i kulturu bez Boga i<br />

transcendencije. Suvremena<br />

globalizacija, nažalost, to isto<br />

čini samo na perfidniji i<br />

zavodljivi način. Stoga,<br />

vrednujte i poštujte tradiciju<br />

ovog podneblja koja, uklesana<br />

u kamenu, daje jasno<br />

usmjerenje za sadašnjost i<br />

budućnost. Imajte povjerenja u<br />

pobjedu Dobra i odvažite se<br />

potpuno prebjeći na Božju<br />

stranu kako bi i Bog bio s<br />

vama. Ulažite svoje snove i<br />

svoje snage u izgradnju svijeta<br />

u kojem će vladati mir, ljubav,<br />

pravda i sloboda. To je zalog, a<br />

i nalog nevino stradalih s<br />

Dakse, kao i svih drugih žrtava<br />

ovog podneblja, kako bi vam<br />

djeca i buduća pokoljenja bili<br />

trajno zahvalni, poručio je<br />

biskup Puljić. Obilježavanje<br />

obljetnice završeno je recitalom<br />

""Daksa - istina o jednom<br />

stradanju"", a uz učenike<br />

dubrovačke gimnazije u<br />

programu su sudjelovali<br />

Mješoviti pjevački zbor<br />

""Libertas"" i Katedralni<br />

madrigalisti.<br />

manifestacije na pitanja<br />

novinara odgovarali su pastor<br />

Crkve cjelovitog evanđelja<br />

Mario Dučić te Damir Šičko<br />

Alić iz Kršćanskog centra<br />

"Riječ Života", osvrnuvši se na<br />

aktualne teme vezane uz<br />

društvo i Crkve reformacijske<br />

baštine. Istaknuli su, između<br />

ostaloga, problem selektivnog<br />

pristupa Vlade prema vjerskim<br />

zajednicama.<br />

Domovinske vijesti<br />

Ne želimo se baviti<br />

njihovim<br />

progoniteljima ili<br />

buditi strasti s<br />

osjećajima mržnje,<br />

već iskazati dužno<br />

poštovanje prema<br />

nedužnim žrtvama i<br />

njihovoj moralnoj<br />

veličini koja je postala<br />

baštinom naše<br />

sadašnjosti, upozorio<br />

je biskup Puljić<br />

Prdstavljena<br />

manifestacija koja se<br />

u Zagrebu priređuje s<br />

ciljem upoznavanja<br />

reformacije i njenog<br />

utjecaja na život<br />

cjelokupnog društva<br />

www.ika.hr<br />

23


www.ika.hr<br />

Domovinske vijesti<br />

Split će u prosincu biti<br />

promoviran u<br />

internacionalni<br />

humanistički grad jer<br />

je u tijeku rata<br />

pokazao veliko srce za<br />

prognanike i<br />

izbjeglice<br />

Raspravljalo se o<br />

aktivnostima u Godini<br />

euharistije<br />

U Rijeci započela<br />

akcija za žrtve<br />

obiteljskog nasilja<br />

24 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Premijer s vodstvom Internacionalne lige humanista<br />

Zagreb, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednik Vlade Republike<br />

Hrvatske dr. Ivo Sanader<br />

primio je 25. listopada vodstvo<br />

Internacionalne lige humanista:<br />

predsjednika akademika<br />

Helmuta Moritza, zamjenika<br />

predsjednika banjolučkog<br />

biskupa Franju Komaricu i<br />

generalnog tajnika mr. Zdravka<br />

Šurlana, koji su izvijestili<br />

premijera da će u prosincu Split<br />

biti promoviran u<br />

Internacionalni humanistički<br />

grad te su zamolili da Vlada i<br />

premijer budu pokrovitelji 5.<br />

Svjetskog kongresa humanista,<br />

koji će se održati u rujnu iduće<br />

godine u Dubrovniku. Prema<br />

Šurlanovim riječima, Split će<br />

biti promoviran u<br />

Internacionalni humanistički<br />

grad, jer je u tijeku rata<br />

pokazao veliko srce za<br />

prognanike i izbjeglice, premda<br />

je i sam trpio. Predstavljajući 5.<br />

Svjetski kongres humanista u<br />

Dubrovniku, mr. Šurlan najavio<br />

je da će se obrađivati teme<br />

Dekanatski sastanak u Ogulinu<br />

Ogulin, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Pod predsjedanjem ogulinskog<br />

župnika i dekana mr.<br />

Tomislava Rogića u Ogulinu je<br />

25. listopada održan redoviti<br />

mjesečni dekanatski sastanak u<br />

nazočnosti većine svećenika<br />

dekanata.<br />

Nakon molitve trećeg časa<br />

globalizacija, svjetski mir i<br />

humanizam te položaj malih i<br />

srednjih naroda u globalizaciji.<br />

Hrvatska, rekao je Šurlan, ima<br />

što pokazati, i postoji želja da<br />

Internacionalna liga humanista,<br />

koji pokriva 135 zemalja,<br />

pomogne da se proces koji je<br />

započela Hrvatska što prije<br />

ostvari i da se što prije nađe u<br />

Europi gdje pripada i<br />

povijesno. Akademik Moritz<br />

ocijenio je da se u Hrvatskoj<br />

odvijaju veliki procesi i da su<br />

ostvareni uspjesi te da je ona<br />

danas drugačija zemlja nego li<br />

je bila prije deset godina.<br />

Osvrnuvši se na stanje u BiH,<br />

banjolučki biskup Komarica<br />

izjavio je da je situacija onakva<br />

kako drugi hoće, da u BiH ne<br />

vlada zakon pravde, nego<br />

zakon jačeg i da se taj zakon<br />

proglašava normalnim i<br />

ozakonjuje. To je nehumano i<br />

ne možemo to prihvatiti i<br />

nećemo odustati u upornom<br />

traženju odgovora zašto se tako<br />

radi, poručio je banjolučki<br />

najviše se raspravljalo o Godini<br />

euharistije koja je započela 17.<br />

listopada. U toj je prigodi<br />

zaključeno kako je potrebno<br />

oživjeti tradicionalne župne<br />

običaje vezane uz cjelodnevna<br />

klanjanja, odnosno "klećenja",<br />

a u tom svjetlu odlučeno je da<br />

će sve župe imati cjelodnevna<br />

Ignorirati nasilje znači odobravati ga!<br />

Rijeka, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

izložbenom salonu<br />

Filodramatike u Rijeci<br />

otvaranjem izložbe dječjih<br />

radova štićenika Caritasova<br />

centra "Sv. Ana" započela je<br />

25. listopada humanitarna<br />

akcija za žrtve obiteljskog<br />

nasilja pod geslom "Ignorirati<br />

nasilje znači odobravati ga".<br />

Akciju je organizirala Matica<br />

hrvatska - ogranak u Rijeci pod<br />

pokroviteljstvom Ministarstva<br />

obitelji, branitelja i<br />

međugeneracijske solidarnosti i<br />

trajat će do 25. studenoga kada<br />

se obilježava Međunarodni dan<br />

borbe protiv zlostavljanja u<br />

obitelji.<br />

Voditeljica projekta Svemirka<br />

Miočić, istaknula je namjeru<br />

organizatora da osim<br />

humanitarnog karaktera akcije<br />

ponudi i program koji će kroz<br />

mjesec dana dati i niz<br />

edukativnih predavanja na<br />

kojima će izlaganja imati<br />

stručnjaci koji se bave tom<br />

tematikom, a sve sa željom da<br />

se javnosti predstavi problem<br />

obiteljskog nasilja i pokušaju<br />

pronaći oblici prevencije.<br />

Caritasov dom "Sv. Ana"<br />

djeluje od 1993. i prva mu je<br />

namjena bila za žene i djecu,<br />

žrtve rata. Inicijator Doma bio<br />

je austrijski Caritas tj.<br />

koordinator Peter Quendler,<br />

pokretač udruge "Susjed u<br />

nevolji". Bio je neposredni<br />

promatrač užasa koji su<br />

prolazile žene i djeca na<br />

ratištima te je u razgovoru s<br />

pokojnim nadbiskupom<br />

Antonom Tamarutom došao na<br />

ideju da se u Rijeci osnuje<br />

miran kutak za žrtve rata.<br />

Prvotni prostor bio je<br />

namijenjen za župnu kuću sv.<br />

Josipa, ali je preimenovan u<br />

namjenu koju danas ima. U<br />

Centru se trenutno nalazi 19<br />

osoba, ali se brojka mijenja iz<br />

dana u dan. Kapacitet je 22<br />

biskup. Biskup Komarica<br />

ukazao je na težak položaj svih<br />

naroda u BiH, posebice Hrvata,<br />

navevši primjer da u Republici<br />

Srpskoj od 220.000 katolika<br />

prije rata, danas živi svega<br />

12.000 i to uglavnom starih i<br />

nemoćnih. Prokomentirao je da<br />

onaj čovjek koji odobrava<br />

zločin je i sam zločinac, te je<br />

upitao u čije ime mogu ljudi na<br />

vodećim položajima i u<br />

Hrvatskoj i u BiH i u Europi<br />

kažnjavati jedan cijeli narod<br />

bez ikakve krivice. Osvrnuvši<br />

se na svoje razgovore s<br />

europskim političarima, biskup<br />

Komarica kazao je da je tražio<br />

odgovor zašto se ponašaju kao<br />

zločinci i zašto se kažnjavaju<br />

nedužni ljudi, zašto se ne<br />

dopušta povratak ljudi u BiH.<br />

Ne možemo dopustiti da<br />

budemo crna rupa na tijelu<br />

Europe niti smetlište gdje<br />

svatko može istresati vlastitu<br />

prljavštinu, poručio je<br />

banjolučki biskup.<br />

klanjanja dan prije proslave<br />

svojih župnih zaštitnika. Zatim<br />

su sudionici sastanka<br />

razgovarali o novom sustavu<br />

financiranja, a predstavljeno je<br />

i izvješće o tečajevima o braku<br />

i tečajevima vjere za odrasle<br />

koji se uspješno provode u<br />

jesenskom ciklusu.<br />

ležaja za odrasle i 18 za djecu,<br />

što nije dovoljno. Tako se u<br />

srpnju u Centru nalazilo 34<br />

osobe. Djelatnici Centra "Sv.<br />

Ana" u početku su bili<br />

specijalizirani volonteri.<br />

Budući je Centar ustanova<br />

socijalne skrbi, dužni su bili<br />

zaposliti stručni tim, pa danas u<br />

njemu radi diplomirani<br />

socijalni radnik, psiholozi,<br />

pedagozi i sama s. Samardžić<br />

kao medicinska sestra.<br />

Pozivaju se svi građani da se<br />

odazovu toj akciji, a škole da o<br />

tome više govore. Predstavljen<br />

je i humanitarni telefon gdje se<br />

pozivom na broj 060 888 930<br />

donira 3.66kn za Dom "Sv.<br />

Ana". Za sljedeću je godinu<br />

najavljeno otvaranje Centra za<br />

smještaj, ne samo zlostavljane,<br />

nego i zanemarene djece, gdje<br />

bi se po potrebi uključile i<br />

majke.


Započela proslava 35. obljetnice djelovanja<br />

franjevki od Bezgrešne u Vodicama<br />

Vodice, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

Vodicama, župi Šibenske<br />

biskupije, započela je duhovna<br />

priprava za proslavu trideset i<br />

pete obljetnice djelovanja<br />

redovnica franjevki od<br />

Bezgrešne u toj župi. Misno<br />

slavlje u župnoj crkvi Sv. Križa<br />

za sve pokojne redovnice,<br />

vodičke župnike i šibenske<br />

biskupe koji su doveli franjevke<br />

u župu, predvodio je 25.<br />

listopada župnik Vodica don<br />

Frane Šimat. Biskup Jeronim<br />

v i j e s t i n e w s<br />

Mileta je 1936. u župu Vodice<br />

doveo redovnice Klanjateljice<br />

Krvi Kristove, koje su se tu<br />

zadržale do 19<strong>43</strong>. godine.<br />

Župnik don Vjekoslav Kurent,<br />

uviđajući sve veće pastoralne<br />

potrebe župe Vodice, pokrenuo<br />

je 1968. inicijativu i u<br />

suglasnosti s biskupom<br />

Josipom Arnerićem doveo<br />

franjevke od Bezgrešne koje<br />

sve do danas djeluju u župi,<br />

istaknuo je u uvodu misnog<br />

slavlja don Frane Šimat.<br />

Sastanak ŽPV-a Bakarskog dekanata<br />

Škrljevo, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U Domu kulture u Škrljevu 25.<br />

listopada održan je sastanak<br />

Župnih pastoralnih vijeća svih<br />

šest župa Župničke skupine u<br />

Bakarskom dekanatu, na kojem<br />

je predstavnik Riječke<br />

nadbiskupije mons. Emil<br />

Svažić predstavio<br />

Nadbiskupijski pastoralni plan i<br />

program za 2004./05. godinu.<br />

Sastanak je okupio oko<br />

četrdesetak članova ŽPV-a i<br />

župnike Franca Šiška te Petra<br />

Belanića, koji je ujedno<br />

moderator Skupine.<br />

Vijećnici su upoznati s<br />

Nadbiskupijskim pastoralnim<br />

planom kako bi ga mogli<br />

ugraditi u svoje, već postojeće,<br />

pastoralne programe vezane uz<br />

djelovanje Skupine te<br />

pojedinačno svih župa.<br />

Nadbiskupijski pastoralni plan<br />

izradilo je Nadbiskupijsko<br />

pastoralno vijeće, a odobrio ga<br />

je riječki nadbiskup Ivan<br />

Devčić.<br />

Predstojeću pastoralnu godinu<br />

papa Ivan Pavao II. je proglasio<br />

Godinom euharistije, a<br />

nadbiskup Devčić proglasio je,<br />

za područje Riječke<br />

nadbiskupije, Godinu župe.<br />

Župa ima tri važna segmenta:<br />

naviještanje, posvećivanje i<br />

dobrotvornost. Ove godine<br />

težište je stavljeno na<br />

naviještanje te je pastoralni<br />

program podijeljen u 4 točke<br />

koje bi, u vidu seminara i<br />

duhovnih obnova, trebalo<br />

ostvariti na dekanatskoj i<br />

nadbiskupijskoj razini. Riječ je<br />

o službi čitača,<br />

propovjedništvu, župnoj<br />

katehezi i naviještanju kao<br />

svjedočanstvu života. Nakon<br />

Mladi svećenici Zagrebačke nadbiskupije o odnosu<br />

Crkve i medija<br />

Marija Bistrica, 26.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>) - Dvodnevni susret trajne<br />

formacije tri najmlađa naraštaja<br />

svećenika Zagrebačke<br />

nadbiskupije održan je 25. i 26.<br />

listopada u Hodočasničkom<br />

domu "Salve Regina" u Mariji<br />

Bistrici. Tema susreta, na<br />

kojem se okupilo 20 svećenika,<br />

bila je "odnos Crkve i medija".<br />

Izlaganja su održali novinari<br />

Hrvatske televizije Jozo Barišić<br />

i Večernjeg lista Zvonimir<br />

Despot, a moderator susreta bio<br />

je pročelnik Ureda zagrebačkog<br />

nadbiskupa za odnose s<br />

javnošću Zvonimir Ancić.<br />

Nakon što su iznijeli svoja<br />

profesionalna iskustva o radu u<br />

svojim medijima, Barišić i<br />

Despot koordinirali su radom<br />

skupina u kojima se<br />

raspravljalo o aktualnim<br />

pitanjima odnosa Crkve i<br />

sredstava društvene<br />

komunikacije.<br />

Istaknuta je potreba<br />

kreativnijeg korištenja medija u<br />

pastoralnom djelovanju i<br />

temeljitije medijske izobrazbe<br />

svih onih koji sudjeluju u<br />

pastoralu. Primijećeno je da se<br />

crkveni sadržaji u javnosti često<br />

Franjevke od Bezgrešne danas<br />

aktivno sudjeluju u pastoralu<br />

župe Vodice, te pridonose<br />

duhovnom rastu zajednice,<br />

mišljenja je župnik Šimat, te<br />

daju dobar primjer i poticaj<br />

svakom pojedinom vjerniku<br />

vodičke župe. Trideset i peta<br />

obljetnica dobra je prigoda da<br />

se cijela vodička župna<br />

zajednica upozna s franjevkama<br />

od Bezgrešne, njihovom<br />

karizmom, te redovništvom,<br />

zaključio je propovjednik.<br />

izlaganja mons. Svažića,<br />

vijećnici su se uključili u<br />

raspravu, podržavši inicijativu<br />

nadbiskupije da svoje<br />

izaslanike šalje u dekanate na<br />

susrete s članovima Župnih<br />

pastoralnih vijeća , kako bi<br />

mogli iznijeti nadbiskupijski<br />

pastoralni plan i program te se<br />

ujedno upoznati sa životom<br />

župa i radom ŽPV-a.<br />

Susreti s članovima Župnih<br />

pastoralnih vijeća započeli su<br />

proteklog tjedna, a<br />

nadbiskupijski predstavnici su:<br />

mons. Svažić, mons. Josip<br />

Šimac, o. Stanko Dodig, vlč.<br />

Ivan Nikolić, vlč. Dalibor<br />

Božić i vlč. Sanjin Francetić.<br />

Do polovice studenoga oni će<br />

posjetiti svih sedam dekanata u<br />

Riječkoj nadbiskupiji.<br />

ne prikazuju objektivno te je<br />

stoga istaknuta potreba<br />

zauzetijeg crkvenog djelovanja<br />

kako bi se ta situacija<br />

promijenila na bolje. Sudionici<br />

su istaknuli kako bi u tom<br />

smislu trebalo na novi način<br />

osmisliti i djelovanje postojećih<br />

crkvenih medija.<br />

Prvog dana susreta sudionike je<br />

posjetio mons. Lovro Cindori,<br />

koji se ovih dana oprašta od<br />

službe upravitelja svetišta<br />

Majke Božje Bistričke u Mariji<br />

Bistrici u kojem je djelovao 32<br />

godine.<br />

Domovinske vijesti<br />

Franjevke danas<br />

aktivno sudjeluju u<br />

pastoralu, pridonose<br />

duhovnom rastu<br />

zajednice i daju dobar<br />

primjer i poticaj<br />

svakom vjerniku<br />

Mons. Svažić<br />

predstavio<br />

Nadbiskupijski<br />

pastoralni plan i<br />

program za 2004/05.<br />

Istaknuta potreba<br />

kreativnijeg korištenja<br />

medija u pastoralnom<br />

djelovanju i temeljitije<br />

medijske izobrazbe<br />

svih onih koji<br />

sudjeluju u pastoralu<br />

www.ika.hr<br />

25


www.ika.hr<br />

Crkva u Hrvata<br />

Crkva u republikama<br />

Hrvatskoj i BiH<br />

nastavlja svjedočiti<br />

svoju neprekinutu<br />

povezanost s<br />

hrvatskim iseljenicima<br />

u svijetu kao i duboku<br />

želju da ih pastoralno<br />

pomaže, prati i<br />

učvršćuje u katoličkoj<br />

vjeri<br />

26 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Hercegovačka večer u Sindelfingenu<br />

Sindelfingen, 16.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>) - U organizaciji Hrvatske<br />

zajednice Hercegovina održana<br />

je 16. listopada Hercegovačka<br />

večer u Sindelfingenu. Među<br />

tisuću i pol posjetitelja bili su i<br />

član Predsjedništva BiH dr.<br />

Dragan Čović, generalni konzul<br />

BiH u Stuttgartu Dragan<br />

Bagarić te voditelj Hrvatske<br />

katoličke misije Sindelfingen<br />

fra Marinko Vukman.<br />

U pozdravnoj riječi fra Marinko<br />

je okupljenim Hrvatima iz<br />

Hercegovine rekao da se mnogi<br />

i danas dive njihovu<br />

nacionalnom i vjerničkom<br />

ponosu. Vaš vjernički život koji<br />

ste upijali u rodnoj grudi čvrst<br />

je kao kamen, rekao je fra<br />

Marinko, dodavši da mnogi<br />

danas i ne znaju da je upravo u<br />

Hercegovini jedna među<br />

starijim biskupijama Crkve u<br />

Hrvata - Mrkanjska biskupija.<br />

Okupljene Hercegovce<br />

potaknuo je da ne daju svoj<br />

ponos i da poruče onima koji su<br />

ostali na svojim ognjištima da<br />

nastave povijesni slijed, neka<br />

Nadbiskup Barišić i vlč. Grgić u Australiji i Novom<br />

Zelandu<br />

Canberra, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U pastoralni pohod hrvatskim<br />

katoličkim misijama, našim<br />

iseljenicima, u Australiji i<br />

Novome Zelandu otputovali su<br />

4. listopada iz Zagreba splitskomakarski<br />

nadbiskup Marin<br />

Barišić i ravnatelj Hrvatske<br />

inozemne pastve vlč. Pero-Ivan<br />

Grgić. Putovanje su organizirali<br />

tamošnji hrvatski katolički<br />

dušobrižnici, koji su u većini<br />

misija pripremili mlade za<br />

sakrament potvrde, a od 18. do<br />

22. listopada dogovorili i<br />

zajedničke duhovne vježbe.<br />

Nadbiskupu Barišiću i<br />

ravnatelju Grgiću to je prvi<br />

pohod Australiji i Novom<br />

Zelandu. Njihovim dolaskom<br />

Katolička crkva u republikama<br />

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini<br />

nastavlja svjedočiti svoju<br />

neprekinutu povezanost s<br />

hrvatskim iseljenicima u svijetu<br />

kao i duboku želju da ih<br />

pastoralno pomaže, prati i<br />

učvršćuje u katoličkoj vjeri.<br />

Do sada su pohodili Hrvatske<br />

katoličke misije u Adelaide<br />

(voditelj: vlč. Luka Pranjić),<br />

Geelongu (vlč. Stjepan Gnječ),<br />

Hobart na otoku Tasmaniji (vlč.<br />

Berislav Hunski) te u<br />

Melbournu: Clifton Hill (vlč.<br />

Mato Križanac), Sunshine (vlč.<br />

Josip Vranješ) i Springvale<br />

(vlč. Ivica Zlatunić).<br />

U drugom dijelu svoga posjeta<br />

poći će u Canberru (fra Drago<br />

Prgomet), u tri misije u<br />

Sydneyu: St. Johns Park (fra<br />

Marijan Glamočak), Blacktown<br />

(fra Toni Mutnik), potom u<br />

Gastarbajterski Badnjak u Sindelfingenu<br />

Sindelfingen, 22.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>) - Glumci iz šibenskog<br />

kazališta Jasminka Antić i Mate<br />

Gulin izveli su komediju<br />

"Gastarbajterski Badnjak" 22.<br />

listopada u Hrvatskoj katoličkoj<br />

misiji u Sindelfingenu.<br />

U predstavi je prikazana priča o<br />

neobičnim sudbinama dvoje<br />

hrvatskih "gastarbajtera". Mara<br />

iz Dalmatinske zagore dolazi u<br />

Njemačku i postaje plesačica u<br />

koju se zaljubio Jozo, gledajući<br />

Sjednica Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH u<br />

novom sazivu<br />

Sarajevo, 22.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) - U prostorijama<br />

Vrhbosanskog nadbiskupskog<br />

ordinarijata u Sarajevu održana<br />

je 22. listopada utemeljiteljska<br />

sjednica Vijeća za<br />

međureligijski dijalog<br />

Biskupske konferencije BiH u<br />

novom sazivu. Sjednicu je<br />

sazvao njezin predsjednik i<br />

vrhbosanski pomoćni biskup<br />

Pero Sudar. Sjednici su nazočili<br />

svi novoimenovani članovi.<br />

Tema susreta bila je plan rada<br />

toga Vijeća u novom sazivu.<br />

Vijeće želi svojim radom u<br />

ovom mandatu, kao<br />

savjetodavno tijelo Biskupske<br />

konferencije BiH, dati svoj<br />

konkretni doprinos u životu<br />

ne izdaju Boga i narod.<br />

"Oduvijek ste bili poznati kao<br />

ljudi solidarnosti i zajedništva.<br />

Imali ste razumijevanje za<br />

patnju, za teškoće jer ste i sami<br />

to često proživljavali", rekao je<br />

fra Marinko, potaknuvši ih da<br />

nastave bratski živjeti,<br />

međusobno se posjećivati,<br />

povezivati, pomagati, jer je to u<br />

duhu naše vjere. Večer je bila<br />

ispunjena bogatim kulturnim i<br />

zabavnim programom.<br />

Wollongon (fra Ivo Tadić) pa u<br />

Sydney Summer Hill (fra<br />

Vladimir Novak), Brisbane (fra<br />

Nikica Zlatunić). Odatle će<br />

poći na Novi Zeland na<br />

proslavu stogodišnjeg jubileja<br />

postojanja Hrvatske katoličke<br />

misije u Aucklandu koju vodi<br />

mons. Ante Klarić. Na<br />

završetku će nadbiskup Barišić<br />

pohoditi hrvatsku misiju na<br />

zapadu Australije u Perthu<br />

(voditelj vlč. Nikola Čabraja), a<br />

ravnatelj Grgić će 14.<br />

studenoga sudjelovati u<br />

Sydney, u Clifton Hill na<br />

slavlju zaštitnika misije sv.<br />

Nikole Tavelića.<br />

Povratak nadbiskupa Marina<br />

Barišića i ravnatelja Grgića u<br />

domovinu predviđen je 15.<br />

studenoga iz Pertha.<br />

je na plesnom podiju, no, onda<br />

je izgubio. Već ostarjeli ona<br />

kao čistačica, a on kao noćni<br />

čuvar, susreću se na Badnjak i<br />

u nekoliko sati zajednički<br />

prožive sve životne radosti.<br />

Crkve na tim prostorima.<br />

Konkretne i ostvarive teme,<br />

koje će predložiti biskupi i novi<br />

članovi Vijeća, bit će sadržaj<br />

rada u narednom vremenu,<br />

istaknuto je na sjednici.<br />

Sljedeća sjednica zakazana je<br />

za siječanj 2005. godine.


Hodočasnička misa na Bobovcu<br />

Sarajevo, 23.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>/KTA) - Predvođeni<br />

vrhbosanskim nadbiskupom<br />

kardinalom Vinkom Puljićem<br />

vjernici Vrhbosanske<br />

nadbiskupije u subotu 23.<br />

listopada i ove su godine<br />

hodočastili na Bobovac. Taj je<br />

dan, koji je uvijek najbliža<br />

subota smrtnom danu kraljice<br />

Katarine 25. listopada, bio i<br />

hodočašće za vjernike-katolike<br />

djelatnike Federalnog<br />

ministarstva obrane i<br />

Federalnog ministarstva<br />

unutarnjih poslova, zatim za<br />

vjernike-katolike Hrvatske<br />

sastavnice Vojske Federacije<br />

BiH kao i za redarstvenike iz<br />

svih županija s prostora<br />

Vrhbosanske nadbiskupije,<br />

kazao je ravnatelj<br />

Dušobrižništva vojske i policije<br />

Vrhbosanske nadbiskupije vlč.<br />

Tomo Knežević.<br />

Hodočašću su nazočili i<br />

dužnosnici iz reda hrvatskog<br />

naroda s državne i federalne<br />

razine te dužnosnici iz<br />

županijskih i općinskih tijela<br />

član predsjedništva BiH Dragan<br />

Čović i predsjednik Federacije<br />

Niko Lozančić.<br />

Veleposlanik Republike<br />

Hrvatske u Bosni i Hercegovini<br />

Josip Vrbošić sa svojim<br />

suradnicima pridružio se slavlju<br />

Sarajevo: Framafest 2004.<br />

Sarajevo, 24.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>/FIA) - U prepunoj<br />

dvorani Bosanskog kulturnog<br />

centra u Sarajevu održan je 24.<br />

listopada sedmi u nizu festival<br />

duhovne glazbe Framafest<br />

2004. Izvedeno je 16 skladbi, a<br />

nastupili su članovi<br />

Franjevačke mladeži (Frama) iz<br />

republika Bosne i Hercegovine<br />

i Hrvatske. Festival je otvoren<br />

festivalskom himnom koju su<br />

izveli članovi skupine "Novo<br />

nebo" iz Zenice. Uslijedili su<br />

pozdravni govori predsjednice<br />

Frame Bosne Srebrene<br />

gospođice Ilijane Budimir i<br />

predsjednika organizacijskog<br />

odbora fra Jose Oršolića.<br />

Festivalski program vodili su<br />

Ana Filipović i Marinko<br />

Damjanović.<br />

Nastupile su skupine iz Fojnice,<br />

Uskoplja, Novog Marofa,<br />

v i j e s t i n e w s<br />

Vrhbosanske nadbiskupije.<br />

Djelatnici Središnjice HKD<br />

Napredak sa svojim<br />

predsjednikom dr. Franjom<br />

Topićem uspeli su se uz pomoć<br />

svojih planinara na Bobovac. A<br />

Udruga "Hrvatska žena" iz<br />

Novoga Travnika došla je na<br />

misno slavlje organizirano u<br />

narodnim nošnjama iz središnje<br />

Bosne.<br />

Misnom slavlju predsjedao je<br />

kardinal Puljić uz<br />

koncelebraciju dvadeset i pet<br />

svećenika. Sudjelovali su i<br />

bogoslovi Vrhbosanske<br />

katoličke bogoslovije iz<br />

Sarajeva s rektorom mons. dr.<br />

Antom Ćosićem i<br />

sjemeništarcima iz Travničkog<br />

sjemeništa, koje je predvodio<br />

duhovnik Davor Klečin.<br />

Mnogobrojne redovnice<br />

pridružile su se molitvom i<br />

pjesmom te je vjerničko<br />

mnoštvo od oko tisuću vjernika<br />

ispunilo cijeli prostor<br />

kraljevskoga grada Bobovca.<br />

U propovijedi je vrhbosanski<br />

nadbiskup sve pozvao na<br />

molitvu za domovinu Bosnu i<br />

Hercegovinu, kako bi imala<br />

lijepu budućnost u kojoj će<br />

svatko nositi svoj dio<br />

odgovornosti i koju sami<br />

trebaju izgrađivati. Hrvatski<br />

Šibenika, Busovače, Samobora,<br />

Kiseljaka, Guče Gore, Zenice,<br />

Tuzle, Velike Gorice,<br />

Kravarskog, Tomislavgrada,<br />

Rovinja, Zagreba i Tolise. Ni<br />

ove godine festival nije bio<br />

natjecateljskog karaktera, nego<br />

su svi natjecatelji nagrađeni<br />

simbolima Framafesta koje je<br />

izradila Dunja Cosetto. Kao i<br />

protekle godine proglašene su<br />

tri najslušanije pjesme na<br />

radiopostajama "Mir<br />

Međugorje" i Hrvatskom<br />

katoličkom radiju.<br />

Najslušanijom proglašena je<br />

pjesma "Okreni lice, Gospode"<br />

skupine "Sperantes" iz Jajca,<br />

koja je na prošlogodišnjem<br />

Framafestu proglašena<br />

najperspektivnijom skupinom.<br />

Drugo mjesto po slušanosti<br />

pripalo je "Apostolima mira" iz<br />

Novog Marofa i njihovoj<br />

pjesmi "Povedi me", a treće<br />

narod i hrvatske dužnosnike<br />

pozvao je na potrebno i<br />

očekivano jedinstvo kako se ne<br />

bi ponovilo vrijeme u kojem je<br />

živjela kraljica Katarina. Neka<br />

podijeljenost ne bude na<br />

propast i na nestanak našeg<br />

naroda. Iz toga vremena<br />

trebamo puno toga naučiti za<br />

svoju sadašnjost, a još više za<br />

svoju budućnost. Naše razlike i<br />

razlike u političkom<br />

razmišljanju trebaju biti na<br />

izgradnju domovine i na dobro<br />

hrvatskoga naroda, ali i svih<br />

naših susjeda s kojima dijelimo<br />

ovu prelijepu domovinu koju<br />

nam je dobri Bog darovao,<br />

poručio je kardinal Pujić.<br />

Misno slavlje završeno je<br />

pjesmom Mariji Kraljici<br />

Hrvata. Ni "molitveni" sadržaji<br />

iz sela Mijakovića nisu umanjili<br />

snagu molitve i zahvale Bogu<br />

za darovanu domovinu.<br />

Vrhbosanski nadbiskup, držeći<br />

s pravila određivanja datuma<br />

misnog slavlja za domovinu,<br />

najavio je kako će 2005. godine<br />

misno slavlje na Bobovcu biti u<br />

subotu 22. listopada u 11 sati.<br />

Nakon vojničkog graha za sve<br />

hodočasnike crkveni, državni i<br />

federalni čelnici pohodili su u<br />

tijeku rata spaljenu i prognanu<br />

župu Borovica, koja se<br />

obnavlja i diže iz pepela.<br />

skupini "Tau" iz Tolise i pjesmi<br />

"Dobri Otac". Ove je godine<br />

najperspektivnijom skupinom<br />

proglašena Frama iz Tuzle.<br />

Organizatori festivala su<br />

Nacionalna središnjica Frame i<br />

Frama Bosne Srebrene, a<br />

pokrovitelj je Vijeće<br />

franjevačkih zajednica BiH i<br />

Hrvatske. Medijski pokrovitelji<br />

ovogodišnjeg Framafesta bili su<br />

Hrvatski katolički radio,<br />

radiopostaja "Mir Međugorje" i<br />

TV KISS. Sponzori su: "Svjetlo<br />

riječi", Hrvatski katolički radio,<br />

Tonski studio MAK iz<br />

Gradišta, radiopostaja "Mir<br />

Međugorje", Franjevački<br />

provincijalat Bosne Srebrene,<br />

Kruh sv. Ante, samostan sv.<br />

Ante na Bistriku i Gospodarska<br />

banka. Pjesme s Framafesta<br />

2004. objavljene su na CD-u i<br />

kaseti, te kao notni zapis.<br />

Crkva u Hrvata<br />

Pozvavši sve na<br />

molitvu za domovinu<br />

Bosnu i Hercegovinu,<br />

kardinal Puljić<br />

poručio je da razlike,<br />

kao i one u političkom<br />

razmišljanju, "trebaju<br />

biti na izgradnju<br />

domovine i na dobro<br />

hrvatskoga naroda,<br />

ali i svih naših<br />

susjeda s kojima<br />

dijelimo ovu prelijepu<br />

domovinu koju nam je<br />

dobri Bog darovao"<br />

Na sedmom festivalu<br />

duhovne glazbe<br />

izvedeno je 16<br />

skladbi, a nastupili su<br />

članovi Franjevačke<br />

mladeži iz republika<br />

Bosne i Hercegovine i<br />

Hrvatske<br />

www.ika.hr<br />

27


www.ika.hr<br />

Crkva u Hrvata<br />

Hodočašće u Kraljevu<br />

Sutjesku priredila je<br />

središnjica FSR-a u<br />

povodu spomendana<br />

posljednje bosanske<br />

kraljice bl. Katarine<br />

Kotromanić<br />

Na svečanoj Večernjoj<br />

sa Službom svjetla<br />

koju je u Srijemskoj<br />

Mitrovici predvodio<br />

kardinal Bozanić<br />

okupilo se četrdesetak<br />

kardinala, nadbiskupa<br />

i biskupa iz više<br />

europskih zemalja i<br />

više stotina domaćih<br />

vjernika<br />

28 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Franjevački svjetovnjaci hodočastili kraljici<br />

Katarini<br />

Kraljeva Sutjeska, 25.10.2004.<br />

(<strong>IKA</strong>/FIA) - Članovi<br />

Franjevačkog svjetovnog reda<br />

bosanskog područja Kraljice<br />

Katarine Kotromanić,<br />

predvođeni svojim duhovnim<br />

asistentima, hodočastili su 24.<br />

listopada u Kraljevu Sutjesku.<br />

Hodočašće franjevačkih<br />

svjetovnjaka priredila je<br />

središnjica FSR-a na čelu s<br />

provincijskim asistentom fra<br />

Petrom Anđelovićem, a u<br />

povodu spomendana (25.<br />

listopada) posljednje bosanske<br />

kraljice bl. Katarine<br />

Kotromanić, koja je i sama bila<br />

franjevačka trećoretkinja.<br />

Sutješki gvardijan Vjeko Tomić<br />

pozdravio je hodočasnike i<br />

domaće vjernike, te okupljene<br />

svećenike, a posebno jajačkog<br />

gvardijana Iliju Stipića, koji je<br />

u prepunoj crkvi Sv. Ivana<br />

Krstitelja predvodio svečano<br />

euharistijsko slavlje uz<br />

koncelebraciju 15-ak<br />

franjevaca. U propovijedi je o.<br />

Stipić usporedio prilike u<br />

kojima je živjela kraljica<br />

Katarina s prilikama današnjih<br />

žena i majki. Posljednjih<br />

dvadesetak godina života<br />

posljednja bosanska kraljica<br />

provela je tugujući za<br />

zarobljenom djecom i<br />

okupiranom domovinom u<br />

tuđini, u Rimu, gdje je i umrla<br />

na glasu svetosti. Ista sudbina<br />

zadesila je mnoge današnje<br />

žene koje su morale napustiti<br />

svoju domovinu u posljednjem<br />

ratu, napomenuo je<br />

propovjednik, i pozvao<br />

okupljene da razmisle o<br />

vrijednosti i ulozi žene i majke<br />

u današnjem društvu, posebice<br />

onda kada se ona omalovažava<br />

i gazi, jer su upravo "ljubav i<br />

žrtva zajedničke karakteristike<br />

majke i žene". Fra Ilija je<br />

također podsjetio na osjetljivost<br />

te darežljivost kraljice Katarine<br />

pri gradnji crkava, i na<br />

činjenicu da je svoje<br />

kraljevstvo oporukom ostavila<br />

Svetoj Stolici na upravljanje.<br />

Započelo središnje slavlje Godine svetih srijemskih<br />

mučenika<br />

Srijemska Mitrovica,<br />

25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - Svečanom<br />

Večernjom sa Službom svjetla<br />

koju je u predvečerje<br />

svetkovine sv. Dimitrija, u<br />

ponedjeljak 25. listopada u<br />

konkatedrali-manjoj bazilici<br />

Sv. Dimitrija, đakona i<br />

mučenika u Srijemskoj<br />

Mitrovici predvodio zagrebački<br />

nadbiskup i metropolit kardinal<br />

Josip Bozanić, započelo je<br />

središnje slavlje Godine svetih<br />

srijemskih mučenika o<br />

spomenu velikoga jubileja<br />

1700. obljetnice (304-2004)<br />

njihova mučeništva. U<br />

svečanom bdjenju sudjelovalo<br />

je četrdesetak kardinala,<br />

nadbiskupa i biskupa iz više<br />

europskih zemalja, potom<br />

članovi Stolnoga kaptola<br />

Đakovačkog ili Bosanskog i<br />

Srijemskog, svećenici,<br />

profesori Teologije u Đakovu,<br />

poglavari sjemeništa -<br />

Bogoslovnoga u Đakovu i<br />

Međubiskupijskoga u Zagrebu,<br />

novozaređeni đakoni<br />

Đakovačke i Srijemske<br />

biskupije. Na svečanoj<br />

Večernjoj okupilo se više<br />

stotina domaćih vjernika i iz<br />

okolice, a nazočan je bio i<br />

veleposlanik RH u Srbiji i<br />

Crnoj Gori Branimir Lončar.<br />

U propovijedi je kardinal<br />

Bozanić istaknuo kako je ovo<br />

središnje slavlje povijesni<br />

događaj za Srijemsku<br />

Mitrovicu. Odao je priznanje<br />

đakovačkom i srijemskom<br />

biskupu Marinu Srakiću i<br />

pomoćnim biskupima Đuri<br />

Gašparoviću i Đuri Hraniću, što<br />

su željeli na ovakav način<br />

organizirati slavlje. Na osobit je<br />

način kardinal Bozanić<br />

pozdravio vjernike katolike iz<br />

Srijemske Mitrovice i okolice,<br />

rekavši: "Pozdravljam vas koji<br />

ste živi čuvari ove slavne<br />

tradicije na čelu s prečasnim<br />

župnikom Eduardom<br />

Španovićem. Došli smo kako<br />

bismo zajedno s vama molili i<br />

dali vam podršku, jer znamo da<br />

ste i vi prošli kroz mnoge<br />

nevolje posljednjih desetljeća.<br />

Došli smo ovamo moliti za<br />

dobra vremena, da se ugledamo<br />

na svete mučenike, da molimo<br />

snagu za svoj život". Izrekao je<br />

i odgovor kako sve to postići,<br />

istaknuvši kao uzor blaženoga<br />

kardinala Alojzija Stepinca koji<br />

je rekao "U tebe se Gospodine<br />

uzdam". Uzdati se u<br />

Gospodina, vjerovati da je<br />

Gospodin naša najveća snaga -<br />

to je naš poziv večeras dok<br />

Uz darove kruha i vina prinesen<br />

je i novi kalež i patena, koje je<br />

na oltar prinijela Gordana Turić<br />

iz Hrvatske, a livanjski sir<br />

darovali su trećoreci iz Livna.<br />

Na kraju mise fra Petar<br />

Anđelović kazao je kako je<br />

hodočašće pohod patničkoj<br />

župi Kraljeve Sutjeske koja je u<br />

ratu teško stradala. Od<br />

prijeratnih oko 12.000 tisuća<br />

vjernika sad ih je u župi tek<br />

2000. "Došli smo da bismo im<br />

pružili podršku, da s njima<br />

vjerujemo kako će ta župa<br />

živjeti i u budućnosti.<br />

Franjevačka ideja življena u<br />

Franjevačkom svjetovnom redu<br />

bila je prevažna u našoj<br />

prošlosti, a bit će i u<br />

budućnosti", poručio je fra<br />

Petar i pozvao sve trećorece da<br />

aktivno rade u svojim župnim<br />

zajednicama te da svojim<br />

molitvama prate rad<br />

novoizabranog vodstva. Nakon<br />

mise bila je prigoda za<br />

razgledavanje samostanskog<br />

muzeja i knjižnice.<br />

slavimo svečanu Večernju,<br />

rekao je kardinal Bozanić. Na<br />

kraju propovijedi kardinal<br />

Bozanić izrekao je želju i<br />

molitvu da to slavlje,<br />

zajedničko hodočašće i molitve<br />

budu novi početak za biskupsku<br />

Crkvu Srijema.<br />

Recitalom koji je predvodio<br />

domaći župnik Španović,<br />

nekoliko je vjernika izreklo<br />

zazive svetim mučenicima koje<br />

je napisao Mitar Dragutinac.<br />

Svečano je bdjenje završilo<br />

pozdravnim govorom biskupa<br />

Srakića, u kojem je izrazio<br />

zahvalnost za to stvarno<br />

zajedništvo, pravu eklezijalnu<br />

solidarnost s Crkvom<br />

Đakovačkom i Srijemskom<br />

koja odaje hvalu Bogu za dar<br />

hrabroga svjedočenja sve do<br />

prolijevanja krvi što ga u<br />

temelje Đakovačke i Srijemske<br />

Crkve položiše slavni mučenici<br />

Panonije i grada Sirmija. U ime<br />

čitave Đakovačke i Srijemske<br />

biskupije, svih vjernika te<br />

članova ustanova posvećenoga<br />

života, biskup Srakić izrazio je<br />

najsrdačniju dobrodošlicu<br />

brojnim kardinalima,<br />

nadbiskupima i biskupima<br />

među kojima i predsjedatelju<br />

središnjega euharistijskoga


slavlja u utorak 26. listopada,<br />

milanskom nadbiskupu<br />

kardinalu Dionigiju<br />

Tettamanziju. Biskup Srakić<br />

pozdravni je govor zaključio<br />

riječima: "Među nama se<br />

uzdiže slavni plamen "svijetle<br />

vojske mučenika", onih koji<br />

"ubijeliše svoje haljine u krvi<br />

Janjetovoj", koji postadoše i<br />

sami neugasivi svijetli trag u<br />

povijesti spasenja. Njihova krv<br />

posta "semen christianorum" -<br />

v i j e s t i n e w s<br />

"sjeme kršćana", koje ne<br />

prestaje rasti ni danas. Naš<br />

život, put i iskustvo vjere,<br />

gradimo na slavu<br />

svjedočanstvu".<br />

Svečanom službom ravnao je<br />

mons. Luka Strgar, u asistenciji<br />

su bili đakoni i bogoslovi<br />

Bogoslovnoga sjemeništa u<br />

Đakovu, pjevanje je predvodio<br />

srijemskomitrovački<br />

konkatedralni zbor "Sv.<br />

Vlč. Šušnjara novi misionar u Kamerunu<br />

Yaounde, 26.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Hrvatski svećenik Ivica<br />

Šušnjara preuzeo je ovih dana<br />

mjesto kapelana u župi sv.<br />

Vinka Paulskog u predgrađu<br />

Yaounde, glavnog grada<br />

Kameruna. Uz brojne redovite<br />

pastoralne aktivnosti, vlč.<br />

Šušnjara sudjelovat će u gradnji<br />

pastoralno-kulturnog centra, a<br />

svakodnevno mora voditi brigu<br />

i mnogovrsnim humanitarnim<br />

potrebama svih stanovnika toga<br />

kraja. Tu župu vodi zajedno sa<br />

župnikom koji je, premda i sam<br />

Afrikanac s Madagaskara,<br />

odlučio odgovoriti<br />

misionarskom pozivu i doći u<br />

Kamerun.<br />

Ivica Šušnjara rođen je 1963. u<br />

peteročlanoj obitelji u<br />

Komletincima kod Vinkovaca.<br />

U najranijoj dobi se s<br />

roditeljima preselio u Pulu,<br />

gdje je proveo sretno<br />

djetinjstvo, a ranu mladost je<br />

pomutio odlazak oca. Završio<br />

je redovno školovanje i<br />

ekonomski fakultet te postao<br />

uspješan mladi poduzetnik sa<br />

zavidnom perspektivom.<br />

Istodobno je Bog prodirao u<br />

njegov život preko prijatelja<br />

Papin pozdrav hrvatskoj mladeži<br />

Vatikan, <strong>27.10.2004</strong>. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Papa Ivan Pavao II. pozdravio<br />

je u tijeku opće audijencije 27.<br />

listopada i hrvatske<br />

hodočasnike riječima: "Srdačno<br />

pozdravljam hrvatsku mladež iz<br />

okolice Essena i Dortmunda u<br />

Njemačkoj i ostale hrvatske<br />

Cecilija" čija je voditeljica s.<br />

Cecilija Tomkić, a animirao je<br />

vicerektor Bogoslovnoga<br />

sjemeništa u Đakovu mr. Ivan<br />

Ćurić. Prije svečane Večernje<br />

sa Službom svjetla svi<br />

kardinali, nadbiskupi i biskupi<br />

dočekani su zvonjavom<br />

konkatedralnih zvona i<br />

pljeskom više stotina vjernika u<br />

dvorištu konkatedrale.<br />

btu<br />

mons. Antuna Bogetića,<br />

budućeg porečko-pulskog<br />

biskupa i Neokatekumenskog<br />

puta. Nekoliko godina bio je<br />

katehist - laik - itinerant u<br />

Africi i Aziji (Kazahstan) te<br />

Poljskoj. Godine 1997. ušao je<br />

u Misionarsko sjemenište u<br />

Varšavi, a za svećenika je<br />

zaređen 2001. Od tada je bio<br />

kapelan u dvije župe u središtu<br />

Varšave, a na zamolbu afričkog<br />

biskupa, kardinal Jozef Glemp<br />

mu u jesen ove godine daje<br />

dopuštenje da krene u misije u<br />

Yaounde.<br />

hodočasnike. Predragi na sve<br />

zazivam Božji blagoslov.<br />

Hvaljen Isus i Marija!".<br />

Crkva u Hrvata<br />

Kao kapelan u župi sv.<br />

Vinka Paulskog u<br />

predgrađu Yaoundea<br />

sudjelovat će i u<br />

gradnji pastoralnokulturnog<br />

centra te se<br />

baviti humanitarnim<br />

radom<br />

www.ika.hr<br />

29


www.ika.hr<br />

Inozemne vijesti<br />

Izlaganje stalnog<br />

promatrača Svete<br />

Stolice na skupštini<br />

UN-a<br />

Latinski biskupi<br />

arapske regije i<br />

sjevernoafrička BK sa<br />

zasjedanja u Rimu<br />

pozvali kršćane da im<br />

se 22. prosinca<br />

pridruže u postu i<br />

molitvi za mir u Svetoj<br />

zemlji<br />

Kampanja<br />

Međunarodnog<br />

Caritasa<br />

30 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Nadbiskup Migliore kritizirao MMF, Svjetsku banku i<br />

G7<br />

New York, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

"Međunarodna je zajednica<br />

pozvana pružiti pomoć Africi,<br />

posebice na području<br />

gospodarstva, te joj pomoći<br />

riješiti sukobe koji se tamo još<br />

uvijek vode, a čiji su uzroci<br />

vrlo složeni. Oni su, naime,<br />

često uzrokovani<br />

nesuglasicama unutar pojedinih<br />

afričkih država, ali ne treba<br />

zanemariti ni korist drugih<br />

vezanu uz Afriku". Na<br />

spomenute je probleme<br />

upozorio apostolski nuncij i<br />

stalni promatrač Svete Stolice<br />

pri Ujedinjenim narodima<br />

nadbiskup Celestino Migliore u<br />

izlaganju na 59. glavnoj<br />

skupštini Organizacije<br />

ujedinjenih naroda 19. listopada<br />

u New Yorku. "Glede izgradnje<br />

mira, opće sigurnosti,<br />

sprečavanja sukoba i pomirenja<br />

na afričkome kontinentu, treba<br />

još puno toga učiniti", ustvrdio<br />

je nadbiskup Migliore.<br />

Pohvalio je, međutim,<br />

djelovanje Afričke unije i<br />

Partnerstva za afrički razvoj<br />

(NEPAD), te zalaganje afričkih<br />

vođa oko stvaranja uvjeta<br />

nužnih za održivi razvoj,<br />

uklanjanje siromaštva, mir,<br />

sigurnost, stabilnost, poštivanje<br />

ljudskih prava i dobro vođenje<br />

gospodarstva.<br />

Nadbiskup Migliore kritizirao<br />

je Međunarodni monetarni<br />

fond, Svjetsku banku i ministre<br />

Dan molitve i posta za mir u Svetoj zemlji<br />

Rim, 19.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Članovi Regionalne biskupske<br />

konferencije Sjeverne Afrike<br />

(CERNA) i Konferencije<br />

latinskih biskupa iz arapskih<br />

područja (CELRA) predložili<br />

su da 22. prosinca bude<br />

proglašen Danom posta i<br />

molitve za mir u Svetoj zemlji,<br />

objavila je 19. listopada<br />

misijska agencija Fides.<br />

Okupljeni od 11. do 16.<br />

listopada na zasjedanju u Rimu,<br />

biskupi su razmijenili mišljenja<br />

o problemima pravde i mira na<br />

svojim područjima. Zaključili<br />

su kako su sve njihove zemlje u<br />

opasnosti zbog bliskoistočne<br />

nestabilnosti, koja prijeti miru<br />

čitavoga svijeta, no neke zemlje<br />

ipak trpe više od drugih: Irak,<br />

Somalija, Sudan i Sveta zemlja,<br />

kako Palestina tako i Izrael.<br />

Imajući na umu sva područja<br />

"Mir je u Kolumbiji moguć"<br />

Bogota, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Kampanja "Mir je u Kolumbiji<br />

moguć", koju je pokrenuo te je<br />

promiče Međunarodni Caritas s<br />

ciljem postizanja mira u toj<br />

zemlji, uključuje kako crkvenu,<br />

tako i međunarodnu društvenu<br />

zajednicu. Ravnatelj<br />

Međunarodnoga Caritasa za<br />

Kolumbiju mons. Hector Fabio<br />

Henao Gaviria pojasnio je kako<br />

je riječ o internom sukobu<br />

uglavnom ekstremnih<br />

desničarskih paravojnih<br />

skupina koje su već više od 40<br />

godina u sukobu među sobom,<br />

ali i protiv vojske. "Tu su i<br />

društveni problemi: siromaštvo,<br />

brojnih sukoba u svijetu,<br />

biskupi su se ipak usredotočili<br />

prvenstveno na Svetu zemlju.<br />

Istaknuli su kako je sukob u<br />

Svetoj zemlji briga svih kršćana<br />

koji su svjesni da njihovi<br />

duhovni korijeni leže u zemlji<br />

Kristova otkupljenja. Situacija<br />

traje već mnogo godina, a<br />

danas više nego ikada zahtijeva<br />

akciju koja će okončati patnje<br />

svih stanovnika tog područja,<br />

Židova, kršćana i muslimana,<br />

koji, upleteni u spiralu<br />

okrutnoga i nerazumnoga<br />

nasilja, ne uspijevaju privesti<br />

svoje sukobe kraju, poručuju<br />

biskupi. "Oba naroda,<br />

Palestinci i Izraelci, na rubu su<br />

uništenja, kako oni jaki među<br />

njima tako i oni slabi, kako oni<br />

koji pribjegavaju nasilju, tako i<br />

oni koji strpljivo očekuju mirno<br />

nasilje i trgovina drogom.<br />

Svakako, vrlo složena<br />

situacija", istaknuo je mons.<br />

Gaviria. Problemi koji se tiču<br />

djece i mladih prisutni su od<br />

početka sukoba, i to ne<br />

isključivo zbog sukoba, već i<br />

zbog trgovine drogom, koja<br />

svoje uporište nalazi uglavnom<br />

u siromašnijim četvrtima gdje<br />

se mlade uključuje u naoružane<br />

skupine i iskorištava kao<br />

privatnu vojsku. "U toj složenoj<br />

situaciji Crkva nastoji<br />

uspostaviti kontakte s<br />

naoružanim paravojnim<br />

skupinama; nastoji se, dakle,<br />

približiti različitim stranama te<br />

financija zemalja članica<br />

skupine G7, jer nisu postigli<br />

dogovor o uklanjanju<br />

vanjskoga duga 27<br />

najsiromašnijih zemalja.<br />

Osvrnuo se također i na<br />

korištenje bogatstava u Africi,<br />

koje je česti uzrok sukoba.<br />

"Vrlo je važno da svaka vlada<br />

ima potpuni nadzor nad<br />

vlastitim prirodnim<br />

bogatstvima te njima upravlja<br />

na dobrobit naroda, kako bi se<br />

na transparentan način njima<br />

svi mogli koristiti", napomenuo<br />

je nadbiskup Migliore<br />

istaknuvši važnost aktivne<br />

uloge samih Afrikanaca u<br />

rješavanju sukoba na tom<br />

kontinentu.<br />

rješenje", ističe se u<br />

dokumentu.<br />

"Zahvalni smo Svetome Ocu za<br />

njegove riječi i pothvate u<br />

korist mira. Zahvalni smo svim<br />

Crkvama za njihove brojne<br />

poruke i djela solidarnosti kao i<br />

za njihovu velikodušnost",<br />

ističu biskupi te napominju<br />

kako se približava vrijeme<br />

Došašća. Kršćanski će svijet<br />

uskoro proslaviti Božić, a s<br />

njime i rođenje Spasitelja-<br />

Mesije, Kneza mira, dok se u<br />

Betlehemu i u čitavoj Svetoj<br />

zemlji i dalje prolijeva krv.<br />

Stoga biskupi CERNA-e i<br />

CELRA-e predlažu da srijeda<br />

22. prosinca 2004. bude dan<br />

posta i molitve na tu nakanu i<br />

pozivaju kršćane da im se<br />

pridruže u tom, kao i u ostalim<br />

pothvatima.<br />

ih dovesti do zajedničkoga<br />

stajališta za pregovore s<br />

Vladom. Ljudi vjeruju Crkvi i u<br />

Crkvu. Predsjednik biskupske<br />

konferencije je vrlo jasno kazao<br />

kako je za mir potrebno duboko<br />

poštovanje istine, kao i<br />

uspostavljanje uvjeta za pravdu.<br />

Mi kao Crkva očekujemo da<br />

ove brojne žrtve, uz oko 3<br />

milijuna izbjeglica, dobiju<br />

odštetu. Za njih je Crkva veoma<br />

važna, jer su izgubili ne samo<br />

svoju zemlju, već i svoje<br />

obitelji", zaključio je mons.<br />

Gaviria.


Relikvije sv. Klare u Sloveniji<br />

Ljubljana, 20.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

U ljubljanskoj je katedrali 16.<br />

listopada priređen doček<br />

relikvija sv. Klare. Misu je<br />

predslavio upravitelj<br />

Ljubljanske nadbiskupije<br />

biskup Andrej Glavan. Nakon<br />

Ljubljane moći su prenijete u<br />

samostan klarisa u Nazarju u<br />

Mariborskoj biskupiji. U tijeku<br />

tri tjedna relikvije će biti<br />

izložene u mnogim crkvama<br />

diljem Slovenije, među ostalim<br />

i u poznatim marijanskim<br />

v i j e s t i n e w s<br />

svetištima Brezje i Ptujska<br />

Gora. Relikvije sv. Klare<br />

započele su svoj put u travnju<br />

2003. u povodu Godine sv.<br />

Klare (750 godina od njezine<br />

smrti). U tijeku 2003. relikvije<br />

su posjetile nekoliko talijanskih<br />

pokrajina, zatim Švicarsku,<br />

Austriju i Meksiko. U travnju<br />

ove godine bile su u Albaniji. U<br />

Sloveniji je prvi samostan<br />

klarisa utemeljen 1300. u<br />

Mekinjah kod Kamnika, a<br />

kasnije i u Gorici, Ljubljani i<br />

Međunarodni kongres svećenika na Malti<br />

La Valletta, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />

- Kongregacije za kler priredila<br />

je od 18. do 22. listopada na<br />

Malti međunarodni susret<br />

svećenika na temu "Svećenici,<br />

odgojitelji novih svetaca za<br />

novo tisućljeće, na tragu<br />

apostola Pavla". Susret na Malti<br />

okupio je oko 1.300 svećenika<br />

iz 90 zemalja sa svih<br />

kontinenata, među njima i 30<br />

biskupa i 13 kardinala koji su<br />

predstavljali ukupno 290<br />

biskupija i nadbiskupija i oko<br />

30 družbi u svijetu.<br />

Na otvaranju skupa 18.<br />

listopada u katedrali Sv. Ivana<br />

Krstitelja pročelnik<br />

Kongregacije za kler kardinal<br />

Dario Castrillon Hoyos<br />

predvodio je svečanu misu, a<br />

19. listopada održao uvodno<br />

izlaganje pod naslovom<br />

"Pavao, evangelizacija i izazovi<br />

pred kulturama". Među<br />

uzvanicima bili su i pročelnik<br />

Kongregacije za evangelizaciju<br />

naroda kardinal Crescenzio<br />

Sepe, tajnik Kongregacije za<br />

kler nadbiskup Csaba Ternyak i<br />

predsjednik Talijanske<br />

biskupske konferencije kardinal<br />

Camillo Ruini. Na brojnim<br />

susretima sudionici kongresa<br />

nastojali su odgovoriti na<br />

pitanje kako plodove<br />

razmišljanja i molitava prenijeti<br />

u svakodnevni život i<br />

suvremeno društvo. Španjolski<br />

teolog mons. Juan Escherda<br />

Bifet tako je upozorio kako<br />

suvremeni čovjek više vjeruje<br />

svjedocima, nego učiteljima pa<br />

je stoga nužno predstaviti lik<br />

svećenika kao dobroga pastira.<br />

Kardinal Sepe ustvrdio je kako<br />

to nije nimalo lako u današnjem<br />

vremenu koje obilježava raspad<br />

vrednota, teološki pluralizam i<br />

relativizam, primijetivši kako,<br />

međutim, postoji i druga strana<br />

medalje, odnosno obnovljeno<br />

pitanje o smislu koje se otvara<br />

nadi i solidarnosti.<br />

Propovjednik Papinskoga doma<br />

o. Raniero Cantalamessa u<br />

svojemu je izlaganju, pak,<br />

podsjetio kako svećenici u<br />

molitvi posjeduju čudesno<br />

bogatstvo i milosni dar na koji<br />

trebaju uzvratiti i njegovati ga.<br />

Slijedeći Isusov primjer,<br />

apostoli i sveci nisu molili prije<br />

početka rada, već za to da<br />

spoznaju što trebaju činiti,<br />

zaključio je o. Cantalamessa.<br />

Sudionicima kongresa 21.<br />

listopada uz pomoć video-veze<br />

obratio se i papa Ivan Pavao II.<br />

"Crkva ima potrebu za<br />

svećenicima koji će stvarati<br />

svece za novo tisućljeće",<br />

istaknuo je Sveti je Otac i<br />

pozvao svećenike da budu<br />

"Kristovi apostoli", prije svega<br />

posredstvom svetosti vlastitoga<br />

života. "Na vama je zadaća da<br />

na svakom mjestu odjekuje<br />

snaga istinite riječi Evanđelja,<br />

koja jedina može iz temelja<br />

promijeniti ljudsko srce i<br />

darovati mu mir", upozorio je<br />

Papa, potičući svećenike da<br />

postanu "vjerodostojni učitelji<br />

evanđeoskoga života te proroci<br />

nade". "S Kristom sam razapet.<br />

Živim, ali ne više ja, nego živi<br />

u meni Krist" - u tim riječima<br />

Jeruzalem: Apel franjevačkog kustosa<br />

Jeruzalem, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Poglavar franjevačke kustodije<br />

u Svetoj zemlji o. Pierbattista<br />

Pizzaballa pozvao je kršćane u<br />

cijelome svijetu da ne odustaju<br />

od hodočašćenja u biblijsku<br />

zemlju. U apelu koji je 22.<br />

listopada objavila vatikanska<br />

redovnička tiskovna agencija<br />

VID, Pizzaballa također ističe<br />

da sveta mjesta nisu cilj<br />

intifade. Nema problema ni<br />

opasnosti za hodočasnike u<br />

Svetu zemlju i hodočašća "bez<br />

Škofjoj Loki. Samostani su<br />

početkom 1782. odlukom cara<br />

Josipa II. raspušteni. Gotovo<br />

200 godina kasnije, ponovno je<br />

ustanovljen prvi samostan<br />

klarisa u travnju 1978.<br />

dolaskom triju redovnica<br />

slovenske nacionalnosti iz<br />

zagrebačkog samostana. U<br />

Nazarju danas živi petnaest<br />

redovnica, a još ih je pet u<br />

Dolnicah u Ljubljani, gdje je<br />

samostan otvoren jubilarne<br />

2000.<br />

sv. Pavla Papa prepoznaje<br />

program svakog svećenika koji<br />

je Božjom providnošću pozvan<br />

kako bi pomagao ženama i<br />

muškarcima, mlađima i<br />

starijima u nasljedovanju traga<br />

Božanskog Učitelja. "Ovaj otok<br />

čuva živo sjećanje na prolazak<br />

sv. Pavla, koji je, nakon što ga<br />

je Isus osvojio, postao ponizan i<br />

hrabar služitelj evanđelja. U<br />

Pavlovu iskustvu, svaki<br />

svećenik neovisno od toga gdje<br />

se nalazi ili što radi, može<br />

pronaći svoj nacrt sažet u<br />

nasljedovanju Krista", kazao je<br />

Sveti Otac koji je svećenicima<br />

ukazao i na lik Majke Marije,<br />

koja je potvrdila početni dah<br />

Božje volje u svakom trenutku<br />

svoga života, sve do Kalvarije,<br />

kada je "postala majka svih<br />

vjernika, posebice vaša, dragi<br />

svećenici, kako bi vas pratila u<br />

vašem svakidašnjem hodu".<br />

Predočiti djeci i mladima,<br />

obiteljima i bolesnima,<br />

poduzetnicima i radnicima,<br />

intelektualcima i političarima,<br />

drugim riječima cijelom<br />

čovječanstvu, raspetoga i<br />

uskrslog Otkupitelja", zadaća je<br />

koju je Papa u svojoj poruci<br />

povjerio svim svećenicima.<br />

Međunarodni kongres<br />

zaključen je 22. listopada u<br />

marijanskom svetištu Ta Pinu,<br />

na otoku Gozo. Nakon molitve<br />

krunice, euharistijsko slavlje<br />

predvodio je državni tajnik<br />

Svete Stolice kardinal Angelo<br />

Sodano, a kardinal Hoyos<br />

izgovorio je na kraju posvetnu<br />

molitvu Majci Božjoj.<br />

straha" mogu ponovno<br />

započeti. Tamošnji kršćani<br />

trebaju moralnu potporu svoje<br />

vjerske braće, a hodočašća su<br />

najbolji način takve pomoći,<br />

poručuje franjevački kustos.<br />

Inozemne vijesti<br />

Relikvije će u tijeku tri<br />

tjedna biti izložene u<br />

mnogim crkvama<br />

diljem Slovenije, među<br />

ostalim i u poznatim<br />

marijanskim<br />

svetištima Brezje i<br />

Ptujska Gora<br />

Središnja tema<br />

susreta bila je<br />

"Svećenici, odgojitelji<br />

novih svetaca za novo<br />

tisućljeće, na tragu<br />

apostola Pavla", a<br />

Papa je u videoporuci<br />

pozvao<br />

svećenike da budu<br />

vjerodostojni učitelji<br />

evanđeoskoga života i<br />

proroci nade<br />

O. Pierbattista<br />

Pizzaballa pozvao je<br />

kršćane u cijelome<br />

svijetu da ne odustaju<br />

od hodočašćenja u<br />

Svetu zemlju<br />

www.ika.hr<br />

31


www.ika.hr<br />

Inozemne vijesti<br />

Nema alternative<br />

pomirenju i suradnji<br />

nekadašnjih zaraćenih<br />

strana, istaknuo je<br />

hrvatski premijer na<br />

susretu u Solunu<br />

Dva bogoslovna<br />

sjemeništa s više od<br />

100 kandidata pružaju<br />

veliki razlog za nadu,<br />

ocijenio je kardinal<br />

Swiatek<br />

32 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Europske pučke stranke u dijalogu s pravoslavljem<br />

Solun, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednici Vlada jugoistočne<br />

Europe okupljeni 21. i 22.<br />

listopada na 8. dijalogu<br />

pravoslavnih Crkava i<br />

europskih pučkih stranaka u<br />

Solunu (Thessaloniki) pozvali<br />

su Crkve na pojačano<br />

sudjelovanje u procesu<br />

pomirenja u regiji. Na poziv<br />

ekumenskog patrijarha<br />

Bartholomaiosa I., pod čijim se<br />

pokroviteljstvom susreti<br />

održavaju, u radovima su<br />

između ostalih sudjelovali<br />

beogradski katolički nadbiskup<br />

i metropolit Stanislav Hočevar,<br />

banjolučki biskup Franjo<br />

Komarica, predstavnik<br />

Apostolske nuncijature u<br />

Grčkoj mons. Astolfo Astolfi,<br />

predsjednik i tajnik COMECEa<br />

biskup Josef Homeyer i Noel<br />

Treanor.<br />

Među sedamdesetak sudionika<br />

susreta bili su i posebni<br />

koordinator Pakta o stabilnost<br />

Erhard Busek, voditeljica<br />

međuparlamentarnog<br />

izaslanstva za odnose s JI<br />

Europom Doris Pack, hrvatski<br />

premijer Ivo Sanader, premijer<br />

Srbije i Crne Vojislav<br />

Koštunica i ministar u vladi<br />

BiH Bariša Čolak. Tema<br />

susreta bila je "Izgradnja<br />

Europe pomoću pomirenja i<br />

suradnje" s posebnim<br />

naglaskom na područje<br />

Jugoistočne Europe i zemalja<br />

bivše Jugoslavije. Susret je<br />

otvoren molitvom i pozdravom<br />

domaćeg metropolite<br />

Anthimosa te čitanjem poruke<br />

ekumenskoga carigradskog<br />

patrijarha.<br />

Premijer Sanader poručio je<br />

kako bi europske vrednote<br />

morale postati sredstvo za<br />

nadilaženje trenutačnih podjela,<br />

ističući važnost vjerskog<br />

dijaloga u tome. Najavio je i<br />

skori prvi službeni pohod<br />

Beogradu, na kojemu će se<br />

raspravljati o sporazumu o<br />

zaštiti nacionalnih manjina, te<br />

istaknuo kako nema alternative<br />

pomirenju i suradnji<br />

nekadašnjih zaraćenih strana.<br />

Smatra da će moguće<br />

pristupanje Hrvatske Europskoj<br />

uniji 2005. godine pozitivno<br />

odraziti na zemlje nekadašnje<br />

Jugoslavije, koje će moći<br />

koristiti njezina iskustva u<br />

približavanju Uniji.<br />

Premijer Koštunica izjavio je<br />

kako Crkve moraju pomoći u<br />

stvaranju društvenog ozračja u<br />

kojemu se vjerska uvjerenja<br />

više neće moći politički<br />

instrumentalizirati. Svoje je<br />

izlaganje usredotočio na stanje<br />

na Kosovu i diskriminaciju<br />

srpske manjine. Grčki premijer<br />

Konstantinos Karamanlis<br />

potaknuo je Crkve na<br />

sudjelovanje u izgradnji<br />

demokratskije i ljudskije<br />

Europe. Busek je posebno<br />

kritizirao nedovoljne znakove<br />

pomirenja na mjesnoj razini,<br />

spomenuvši kako su mu u<br />

Mostaru rekli kako je "rat<br />

nastavljen u srcima i glavama".<br />

Doris Pack pozvala je na<br />

intenziviranju razmjenu osobito<br />

mladih naraštaja i zatražila što<br />

skoriju razradu europskih<br />

programa koji bi obuhvatili i<br />

studente iz balkanskih zemalja.<br />

Poručila je da apeli za<br />

tolerancijom nisu dovoljni te<br />

vjerske zajednice u regiji<br />

moraju postati uzori.<br />

Na početku svoga izlaganja<br />

biskup Komarica spomenuo je<br />

kako je već na sličnom susretu<br />

prije tri godine na Kreti<br />

upozorio da "u BiH nedostaje<br />

pravna podloga od strane<br />

međunarodne zajednice, kao<br />

nužni preduvjet za pomirenje,<br />

zajednički život ljudi i naroda<br />

te ostvarenje pravednog mira".<br />

Zatim je istaknuo da ni danas<br />

nije puno bolje, jer još uvijek<br />

uglavnom vlada zakon jačega s<br />

mnogovrsnim negativnim<br />

posljedicama. Govoreći o<br />

međusobnim odnosima između<br />

Katoličke i Srpske pravoslavne<br />

crkve, te Islamske i židovske<br />

zajednice, biskup je istaknuo<br />

Bjelorusija otežava ulaz katoličkim svećenicima<br />

Frankfurt, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Inozemni katolički svećenici<br />

još samo uz velike poteškoće<br />

mogu ući u Bjelorusiju. Za to<br />

im je potrebna viza, a dozvolu<br />

boravka moraju svake godine<br />

obnavljati, istaknuo je<br />

predsjednik Bjeloruske<br />

biskupske konferencije<br />

nadbiskup Minska kardinal<br />

Kazimierz Swiatek. U<br />

razgovoru za međunarodnu<br />

katoličku udrugu za pomoć<br />

"Crkva u nevolji", kardinal je<br />

pojasnio kako je razlog strožih<br />

uvjeta ulaska u zemlju zakon<br />

koji je stupio na snagu 2003., a<br />

kojim je Vlada namjeravala<br />

"normalizirati" odnose Crkava i<br />

države. No, ispalo je da se<br />

"potrebu prihvaćanja istine o<br />

drugom kao drugačijem - kako<br />

u svakodnevnom životu ljudi<br />

tako i u službenim susretima<br />

predstavnika Crkava i vjerskih<br />

zajednica. Naveo je<br />

mnogobrojne susrete službenih<br />

vjerskih predstavnika,<br />

profesora teoloških učilišta kao<br />

i običnih ljudi u svakodnevnim<br />

kontaktima - kao dragocjeno<br />

kamenje u gradnji zgrade<br />

međusobnog pomirenja i<br />

povjerenja. Spomenuo je i<br />

razlike koje postoje kod<br />

crkvenih odnosno vjerskih<br />

predstavnika u pogledu<br />

nužnosti i smisla ekumenizma i<br />

dijaloga. Uputio je zatim niz<br />

kritičkih pitanja koja su se<br />

odnosila na izlaganja političara:<br />

kako se može uspješno i<br />

odgovorno raditi na pomirenju i<br />

izgradnji zajedničke budućnosti<br />

kad političari svim silama i na<br />

sve načine ne dozvoljavaju ni<br />

živjeti u vlastitoj Domovini;<br />

kad političari nastoje<br />

sprječavati susretanje ljudi koji<br />

se žele vratiti u svoj rodni kraj i<br />

živjeti životom dostojnim<br />

čovjeka zajedno sa svojim<br />

susjedima; kad političari ne<br />

uvažavaju zajedničke napore<br />

predstavnika Crkava i vjerskih<br />

zajednica oko izgradnje,<br />

pomirenja i međusobnog<br />

povjerenja. Istaknuvši želju<br />

Katoličke crkve u BiH da još<br />

uspješnije nastavi u svom<br />

odgojnom i socijalnom<br />

angažmanu - prijeko potrebnom<br />

za izgradnju povjerenja i<br />

zajedničkog života, pogotovo<br />

među mladima, biskup<br />

Komarica zamolio je europske<br />

političare da pomognu te i<br />

slične konstruktivne akcije.<br />

Izrazio je svoje osobno<br />

opredjeljenje da i ubuduće i<br />

molitvom i radom pridonosi<br />

afirmaciji čovjekova<br />

dostojanstva, zaštiti njegovih<br />

prava, praštanju, pomirenju i<br />

izgradnji pravednog mira za sve<br />

stanovnike BiH i susjednih<br />

zemalja.<br />

uvažava samo ono što odgovara<br />

vlastima, a ne i Crkvama,<br />

smatra kardinal. Usprkos tome<br />

zemlja doživljava "ponovno<br />

rođenje" Katoličke crkve nakon<br />

pada komunizma te dva<br />

bogoslovna sjemeništa s više od<br />

100 kandidata pružaju veliki<br />

razlog za nadu, ocijenio je<br />

kardinal Swiatek.


Papa: Istinska vjernost u braku može spriječiti<br />

pošast AIDS-a<br />

Vatikan, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Uvjeren sam da istinska<br />

vjernost u braku može spasiti<br />

čovječanstvo od daljnjeg<br />

širenja pošasti AIDS-a, kazao<br />

je primajući 22. listopada u<br />

Vatikanu angolske biskupe<br />

papa Ivan Pavao II. Sveti Otac<br />

napomenuo je da vanbračni<br />

odnosi, poligamija, rastava i<br />

prostitucija pogoduju širenju te<br />

bolesti koja je prerasla u<br />

v i j e s t i n e w s<br />

epidemiju i ugrožava društvenu<br />

i gospodarsku stabilnost<br />

mnogih afričkih zemalja.<br />

Suočavajući se s tim izazovom<br />

Crkva mora uvijek iznova<br />

zauzeto posredovati, osobito<br />

mladima, sreću i duševni mir<br />

kršćanskog braka i vjernosti,<br />

poručio je Papa.<br />

Papa se u svome govoru<br />

angolskim biskupima osvrnuo i<br />

na stanje u njihovim<br />

Filipinska Crkva zahtijeva ukidanje smrtne kazne<br />

Manila, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Filipinska katolička Crkva i<br />

pokret protiv smrtne kazne<br />

uputili su apel filipinskoj<br />

predsjednici Gloriji Arroyo,<br />

kojim traže ukidanje smrtne<br />

kazne i promicanje novih<br />

zakona koji će spriječiti<br />

kriminal i zaštititi društvo, bez<br />

oduzimanja života. O. Robert<br />

Reyes, odgovoran u koaliciji za<br />

ukidanje smrtne kazne,<br />

istaknuo je u razgovoru za<br />

agenciju AsiaNews kako i za<br />

zločince trebaju vrijediti<br />

ljudska prava, naravno vodeći<br />

uvijek računa o počinjenom<br />

zlodjelu. "Smrtna je kazna na<br />

Filipine ponovno uvedena prije<br />

10 godina i ništa nije<br />

promijenila ", ustvrdila je i<br />

glavna tajnica Udruge<br />

dragovoljaca za pravnu pomoć<br />

Maria Socorro Diokno.<br />

U Burundiju pogubljen katolički svećenik<br />

Bujumbura, 22.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />

- U Burundiju je 18. listopada<br />

ubijen biskupijski vikar o.<br />

Gerard Nzeyimana, objavila je<br />

20. listopada agencija Misna.<br />

Automobilu u kojemu su se<br />

vozili o. Gerard i dvije<br />

redovnice put je u gradiću<br />

Makamba, stotinjak kilometara<br />

jugoistočno od glavnoga grada<br />

Bujumbure zapriječila<br />

nepoznata skupina ljudi.<br />

Prisilili su ih da iziđu,<br />

opljačkali, redovnicama<br />

zapovjedili da odu, a njega ubili<br />

hicem u glavu.<br />

"Ne razumijemo zašto su ga<br />

ubili. Dao im je sve što su<br />

tražili, a ipak su ga ubili",<br />

izjavio je generalni vikar<br />

biskupije u Bururiju mons.<br />

Hermenegilde Ndoricimpa.<br />

Prema tamošnjim izvorima<br />

Papa sa studentima na misi u prigodi početka<br />

akademske godine u Rimu<br />

Vatikan, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) - U<br />

vatikanskoj bazilici Sv. Petra<br />

okupili su se s papom Ivanom<br />

Pavlom II. u poslijepodnevnim<br />

satima 23. listopada studenti<br />

papinskih sveučilišta na<br />

svečanoj koncelebriranoj misi u<br />

prigodi početka nove<br />

akademske godine koju je<br />

predvodio pročelnik<br />

Kongregacije za katolički odgoj<br />

kardinal Zenon Grocholewski.<br />

Papa je u propovijedi izrazio<br />

zadovoljstvo raznolikošću<br />

papinskih sveučilišta,<br />

istaknuvši kako je crkveni<br />

akademski krajolik u Rimu<br />

jedinstven u svijetu,<br />

prvenstveno po bogatstvu<br />

ponude i studenata. Rimski<br />

crkveni fakulteti pridonose<br />

isticanju univerzalnosti Crkve i<br />

njezina jedinstva. U svijetu ima<br />

oko 170 crkvenih fakulteta, a u<br />

Rimu je sjedište šest papinskih<br />

sveučilišta i tri papinske visoke<br />

škole s ukupno više od 20.000<br />

studenata, kao i brojnih<br />

crkvenih fakulteta i instituta.<br />

Osvrnuvši se na želje za novu<br />

akademsku godinu, kardinal<br />

Grocholewski u razgovoru za<br />

Radio Vatikan istaknuo je prije<br />

svega želju da se na crkvenim<br />

fakultetima bolje shvati i živi<br />

Godina euharistije. Kako bi se<br />

poznavale božanske istine nije<br />

dostatno jednostavno učiti,<br />

nužan je kontakt s Bogom,<br />

nužna je molitva, upozorio je<br />

kardinal te dodao kako brojni<br />

sveci nisu završili škole, ali su<br />

unatoč tomu snažno utjecali na<br />

povijest Crkve, poput sv. Franje<br />

ili sv. Katarine Sijenske, koja<br />

nije znala čitati niti pisati.<br />

sjemeništima, pozivajući ih na<br />

posebnu pozornost u izboru<br />

kandidata i praćenju njihova<br />

sazrijevanja. Duhovnici su<br />

pozvani odreći se materijalnih<br />

dobara i živjeti u celibatu, a ako<br />

se toga ne pridržava i dođe do<br />

"skandaloznog ponašanja",<br />

takvi se slučajevi moraju<br />

odgovorno istraživati i<br />

korigirati, poručio je Papa.<br />

Protivnici smrtne kazne, naime,<br />

ističu kako se broj kriminalnih<br />

radnji nije smanjio, a<br />

zabrinjavajuća je činjenica da je<br />

77% smrtnih presuda plod<br />

sudskih pogrešaka. Udruge za<br />

zaštitu ljudskih prava<br />

izvješćuju o teškim<br />

zloporabama u sudskoj upravi,<br />

kao i o mučenjima<br />

osumnjičenih kriminalaca u<br />

svrhu iznuđivanja priznanja.<br />

radilo se, pak, o "klasičnoj<br />

egzekuciji" budući da je o.<br />

Nzeyimana, Tutsi, bio poznat<br />

po opetovanim oštrim osudama<br />

nasilja u toj zemlji. U tijeku<br />

nepunih deset godina u<br />

etničkom sukobu između<br />

plemena Tutsi i Hutu bilo je<br />

više od 300 tisuća mrtvih, a<br />

zemljom još uvijek haraju<br />

naoružane skupine koje su<br />

izvan svakog nadzora.<br />

Njihova je velika mudrost<br />

proizišla iz meditacije i<br />

sjedinjenja s Bogom.<br />

Napominjući kako se<br />

znanstveni i tehnički uspjesi<br />

mogu iskoristiti kako čineći<br />

dobro, tako i čineći zlo, a,<br />

nažalost, češće se koriste za<br />

zlo, kardinal je kazao kako<br />

crkvena sveučilišta nude<br />

upravo ono što današnjemu<br />

svijetu treba, odnosno<br />

razmišljanje o smislu i<br />

najdubljim pitanjima u vezi s<br />

ljudskim životom. Trebamo se<br />

upitati što doista želimo, koji je<br />

smisao istraživanja i kako<br />

trebamo iskoristiti znanstvena i<br />

tehnička postignuća?<br />

Razmišljanje je o tome nužno, a<br />

upravo to nude crkveni<br />

fakulteti, poručio je kardinal.<br />

Inozemne vijesti<br />

Primajući angolske<br />

biskupe, Ivan Pavao<br />

II. također ih je<br />

pozvao na pozornost u<br />

odabiru svećeničkih<br />

kandidata<br />

Broj zločina se nije<br />

smanjio, a 77%<br />

smrtnih presuda plod<br />

je sudskih pogrešaka<br />

O. Gerard Nzeyimana<br />

bio je poznat po<br />

oštrim osudama<br />

nasilja u zemlji<br />

U svijetu ima oko 170<br />

crkvenih fakulteta, u<br />

Rimu je sjedište šest<br />

papinskih sveučilišta i<br />

tri papinske visoke<br />

škole s ukupno više od<br />

20.000 studenata, kao<br />

i brojnih crkvenih<br />

fakulteta i instituta<br />

www.ika.hr<br />

33


www.ika.hr<br />

Inozemne vijesti<br />

40.000 talijanskih<br />

skauta s Ivanom<br />

Pavlom II. proslavili<br />

obljetnice njegova<br />

pontifikata, 30 godina<br />

djelovanja Saveza<br />

talijanskih skauta i 50<br />

godina Saveza<br />

odraslih skauta<br />

Kardinalski zbor<br />

isada ma 187 članova,<br />

od toga 122 s pravom<br />

izbora pape<br />

Pozivajući se na<br />

crkveni zakonik,<br />

kardinal je pismeno<br />

izvijestio francuskog<br />

biskupa da je njegovo<br />

sudjelovanje na skupu<br />

u Bonnu nepoželjno<br />

Theodoros II. uveden<br />

je u službu na<br />

svečanome bogoslužju<br />

na kojemu su se<br />

okupili i papa<br />

Shenuda III.,<br />

predstavnici Svete<br />

Stolice i grčki<br />

predsjednik<br />

Stefanopoulos<br />

34 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Papa slavio s talijanskim izviđačima<br />

Vatikan, 23.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Vatikanski trg Sv. Petra šarenio<br />

se 23. listopada odorama oko<br />

40.000 talijanskih skauta koji<br />

su se okupili kako bi s papom<br />

Ivanom Pavlom II. proslavili<br />

čak tri obljetnice: 26 godina<br />

njegova pontifikata, 30 godina<br />

djelovanja Saveza talijanskih<br />

skauta i 50 godina Saveza<br />

talijanskih odraslih skauta. Uz<br />

mnogo pjesme, glazbe i<br />

oduševljenja mladi su pred<br />

Svetim Ocem obnovili svoja<br />

obećanja. S radošću pratim<br />

vaša nastojanja biti vjeran<br />

Bogu, koji vas je pozvao da s<br />

njim živite zajedništvo i<br />

prijateljstvo. U vjernosti sebi<br />

samima da tražite i ispunite<br />

Božji plan; i vjernosti svojim<br />

bližnjima koji od vas očekuju<br />

dar čovječnog i kršćanskog<br />

sudioništva pomaže vam zakon<br />

izviđača kako ga je izrazio vaš<br />

utemeljitelj Lord Baden-<br />

Powell: učiniti nemoguće<br />

mogućim. Papa je također<br />

Washington: Umro kardinal Hickey<br />

Washington, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>)<br />

- Nakon duge i teške bolesti u<br />

Washingtonu je 24. listopada<br />

umro kardinal James Hickey<br />

(84), umirovljeni nadbiskup<br />

glavnoga grada SAD-a.<br />

Nadbiskupiju je vodio 1980. do<br />

2000. godine, bio je poznat po<br />

svome zalaganju za Crkvu u<br />

Srednjoj Americi te kao bliski<br />

prijatelj nadbiskupa San<br />

Salvadora Oscara romera,<br />

ubijenog 1980. godine. Pred<br />

američkim Kongresom<br />

uputio poseban pozdrav<br />

odgajateljima izviđačkih<br />

skupina, zahvaljujući im za<br />

njihovu tešku i odgovornu<br />

zadaću. Pozvao ih je da budu<br />

muškarci i žene koji u duhu<br />

Kristova evanđelja znaju<br />

odgajati druge živjeti u slobodi<br />

i odgovornosti, čak i "plivati<br />

protiv struje" kako bi se<br />

pobijedile kušnje<br />

individualizma, lijenosti i<br />

ravnodušnosti.<br />

zauzimao se za obustavu<br />

potpore pobunjenika u<br />

Nikaragvi. Nakon smrti<br />

kardinala Hickeyja Kardinalski<br />

zbor ima 187 članova, od toga<br />

122 mlađe od 80 godina i s<br />

pravom izbora pape.<br />

Kardinal Meisner zabranio biskupu Gaillotu nastup u<br />

Koelnskoj nadbiskupiji<br />

Koeln, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Koelnski nadbiskup kardinal<br />

Joachim Meisner zabranio je<br />

francuskom biskupu Jacquesu<br />

Gaillotu pristup na područje<br />

svoje nadbiskupije, objavio je<br />

časopis "Spiegel", a prenosi<br />

njemački program Radio<br />

Vatikana. Biskup Gaillot želio<br />

je u Bonnu zajedno s crkvenim<br />

kritičarom Eugenom<br />

Drewermannom sudjelovati na<br />

skupu na temu "Biti kršćanin u<br />

trećem tisućljeću". Kardinal<br />

Meisner, pozivajući se na<br />

crkveni zakonik, pismeno je<br />

izvijestio francuskog biskupa<br />

da mu zabranjuje javni nastup u<br />

Koelnskoj nadbiskupiji.<br />

Njemački tjednik navodi i<br />

kardinalove riječi iz pisma<br />

Gaillotu: "Vaša nazočnost na<br />

skupu u biskupiji nije<br />

poželjna".<br />

Gaillotu je 1995. godine papa<br />

Ivan Pavao II. oduzeo<br />

upravljanje<br />

sjevernofrancuskom<br />

biskupijom Evreux i istodobno<br />

mu dodijelio titularnu biskupiju<br />

Partenia, koja ne postoji otkako<br />

je nastupila islamizacija Alžira.<br />

Gaillot se osamdesetih i<br />

devedesetih godina kritički<br />

odnosio prema Crkvi i svojim<br />

se zauzimanjem obraćao<br />

rubnim skupinama društva, a<br />

nakon što mu je oduzeta<br />

biskupija, otvorio je svoju<br />

"Virtualnu biskupiju" na<br />

Internetu. Francuska biskupska<br />

konferencija "pomirila" se s<br />

biskupom Gaillotom 2000.<br />

godine. Nadbiskup Louis-Marie<br />

Bille uputio mu je pismo u<br />

kojemu se između ostaloga<br />

Novi pravoslavni aleksandrijski patrijarh svečano<br />

uveden u službu<br />

Kairo, 24.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Novi grčkopravosalvni patrijarh<br />

Aleksandrije Theodoros II.<br />

uveden je u službu u nedjelju<br />

24. listopada. Na svečanome<br />

bogoslužju u Aleksandriji uz<br />

oko 2.000 vjernika bili su,<br />

između ostalih, i koptski<br />

pravoslavni patrijarh papa<br />

Shenuda III., predstavnici Svete<br />

Stolice, a iz Grčke, domovine<br />

novoga patrijarha, stigao je<br />

predsjednik države<br />

Constantinos Stefanopoulos.<br />

Theodorosa II. Sveti Sinod<br />

njegove Crkve izabrao je 9.<br />

listopada za nasljednika Petra<br />

VII. koji je 11. rujna izgubio<br />

život u padu helikoptera u<br />

Egejsko more. Aleksandrijski<br />

patrijarh smatra se drugom<br />

osobom u svjetskom<br />

pravoslavlju, nakon<br />

ekumenskoga carigradskog<br />

patrijarha, koji je "prvi među<br />

jednakima". Patrijarh<br />

ističe: "Usprkos proteklim<br />

događajima, usprkos<br />

napetostima u položaju koji i<br />

dalje ostaje težak, ti si sasvim<br />

sigurno naš brat u biskupstvu".<br />

Stalno vijeće Francuske BK<br />

Gaillotu je iskazalo<br />

"zajedništvo u vjeri i u službi<br />

Evanđelju", ističući kako se<br />

njegovo zauzimanje za<br />

siromašne događa u "slobodi<br />

angažmana, koji ga obilježuje i<br />

koji se razlikuje od njihova".<br />

Za javnost je važno da dozna<br />

kako je jedinstvo koje nas<br />

povezuje kao braću stvarnost,<br />

premda se živi na drukčiji<br />

način, napisao je tada<br />

nadbiskup Bille. Znak<br />

pomirenja francuski su biskupi<br />

proslavili u Lyonu u prigodi<br />

ekumenskoga slavlja u godini<br />

Velikog jubileja.<br />

Theodoros II. rođen je 25.<br />

studenoga 1954 kao Theodoros<br />

Nikolaos Horeftakis na grčkom<br />

otoku Kreti, gdje je i djelovao<br />

nakon završetka teološkog<br />

studija. Godine 1985. preuzeo<br />

je službu u Aleksandrijskom<br />

patrijarhatu; 1997. imenovan je<br />

metropolitom u Kamerunu i<br />

2002. metropolitom u<br />

Zimbabveu.


Novi ljubljanski nadbiskup i metropolit Alojz Uran<br />

Vatikan, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Papa Ivan Pavao II. imenovao<br />

je u ponedjeljak 25. listopada<br />

dosadašnjega ljubljanskoga<br />

pomoćnog biskupa Alojza<br />

Urana novim ljubljanskim<br />

nadbiskupom i metropolitom,<br />

objavio je Tiskovni ured<br />

Slovenske biskupske<br />

konferencije.<br />

Mons. Alojz Uran rođen je 22.<br />

siječnja 1945. u općini Šmartno<br />

kao treće dijete u<br />

zemljoradničkoj obitelji. Nakon<br />

studija na Teološkom fakultetu<br />

u Ljubljani za svećenika ga je<br />

29. lipnja 1970. zaredio<br />

nadbiskup Jožef Pogačnik.<br />

Nakon službe kapelana u župi<br />

sv. Nikole u Ljubljani, godine<br />

1973. upućuje se na studij u<br />

Rim. Magistrirao je 1977. na<br />

pedagoškom fakultetu<br />

Papinskoga salezijanskog<br />

v i j e s t i n e w s<br />

sveučilišta. Po povratku u<br />

Ljubljanu te godine imenovan<br />

je rektorom malog sjemeništa<br />

pri sv. Petru. Godine 1980.<br />

imenovan je župnikom<br />

Ljubljana-Šentvid, te je tu<br />

službu obnašao sve do<br />

biskupskog imenovanja. Od<br />

1981. bio je i prodekan<br />

zapadnog dijela Ljubljanskog<br />

dekanata i dekan kasnije<br />

utemeljenog Ljubljana-Šentvid.<br />

Ivan Pavao II. imenovao ga je<br />

16. prosinca 1992. pomoćnim<br />

ljubljanskim biskupom te ga i<br />

zaredio 6. siječnja 1993. u<br />

Rimu. Za biskupsko je geslo<br />

izabrao "Da, Oče".<br />

Mons. Alojz Uran je 34.<br />

rezidencijalni biskup<br />

Ljubljanske nadbiskupije i 4.<br />

metropolit nakon obnove<br />

Ljubljanske metropolije 1969.,<br />

ali peti metropolit u povijesti<br />

Ljubljanske (nad)biskupije.<br />

Predstavljen Sažetak socijalnoga nauka Crkve<br />

Vatikan, 25.10.2004. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Predsjednik Papinskoga vijeća<br />

za pravdu i mir kardinal Renato<br />

Martino predstavio je 25.<br />

listopada u Tiskovnome uredu<br />

Svete Stolice Sažetak<br />

socijalnoga nauka Crkve, koji<br />

je pripremilo spomenuto<br />

Vijeće, a koji predstavlja<br />

smjernice namijenjene prije<br />

svega pastoralnim djelatnicima<br />

i svakome kršćaninu, kao<br />

pomoć za shvaćanje<br />

promjenjivoga političkog,<br />

gospodarskog i socijalnog<br />

scenarija našega vremena, te<br />

kako bi mogli djelovati u<br />

skladu s naučavanjem<br />

Evanđelja i crkvene tradicije.<br />

Nikada dosad nije pripremljen<br />

sličan dokument; njegova je<br />

priprema trajala pet godina.<br />

Trebalo je, naime, sažeti više<br />

od stotinu godina socijalnoga<br />

nauka papa i Crkve, na 319<br />

stranica teksta i 200 stranica<br />

kazala, i pritom ne oštetiti ni<br />

Tisuće kršćana napustilo Irak<br />

Bagdad, <strong>27.10.2004</strong>. (<strong>IKA</strong>) -<br />

Oko 4000 kršćanskih obitelji u<br />

protekla je tri mjeseca napustilo<br />

Irak, objavila je misijska<br />

agencija Fides. Val iseljavanja<br />

započeo je nakon prvoga niza<br />

napada na kršćanske crkve 1.<br />

kolovoza, nakon kojih su<br />

uslijedili daljnji napadi na<br />

vjerska zdanja i domove<br />

kršćana. U međuvremenu<br />

mnoge zajednice vjernika<br />

bogoslužja slave u podrumima<br />

složenost, a ni potpunost<br />

takvoga naučavanja. Taj<br />

dokument, osim svojega<br />

glavnog obilježja -<br />

dokumentiranoga popisa nauka,<br />

želi također obuhvatiti neke<br />

odlučne izazove sadašnjega<br />

trenutka, napomenuo je<br />

kardinal Martino, dodavši kako<br />

je riječ o kulturnome izazovu,<br />

kako bi, jačajući<br />

interdisciplinarno obilježje,<br />

socijalni nauk proširio u<br />

vremenu vječnu istinu<br />

Evanđelja u odnosu na brižljivo<br />

razrađena ljudska znanja. Tu je<br />

zatim izazov prouzročen<br />

etičkom i religioznom<br />

ravnodušnošću, kako bi se išlo<br />

dalje od odvajanja etike i<br />

politike, te kako bi se ojačao<br />

dijalog s ostalim religijama o<br />

gorućim temama mira i ljudskih<br />

prava, napomenuo je kardinal,<br />

ustvrdivši kako će<br />

međureligijska suradnja biti<br />

jedan od strateški važnih<br />

svojih crkava kako bi izbjegli<br />

opasnost mogućih napada.<br />

Izbjegli kršćani zaštitu su<br />

privremeno potražili u Siriji,<br />

Libanonu i Jordanu. Prije rata u<br />

Iraku je živjelo oko milijun<br />

kršćana različitih<br />

vjeroispovijesti.<br />

Kršćanski studenti i studentice<br />

koji su na državnom sveučilištu<br />

u Mossulu na sjeveru Iraka<br />

prosvjedovali protiv prisilnog<br />

nošenja vela, nakon tjedan dana<br />

Između ostaloga bio je član<br />

biskupijskoga i<br />

međubiskupijskoga katehetskog<br />

vijeća, voditelj Komisije za<br />

duhovna zvanja, predavač na<br />

Teološko-pastoralnoj školi pri<br />

Teološkom fakultetu u<br />

Ljubljani, Novomu Mestu,<br />

Kopru i Novoj Gorici. Bio je i<br />

voditelj Biskupijskog odbora<br />

za duhovna zvanja i odgovoran<br />

za duhovna zvanja pri<br />

Slovenskoj BK. Godine 1996.<br />

sudjelovao je u pripravi i<br />

koordinaciji prvoga Papina<br />

posjeta Sloveniji.<br />

Ljubljanska nadbiskupska<br />

stolica bila je ispražnjena<br />

otkako je nadbiskup Franc<br />

Rode 21. travnja u Rimu<br />

preuzeo službu prefekta<br />

Kongregacije za redovnike i<br />

ustanove posvećenog života.<br />

pravaca za dobro čovječanstva i<br />

odlučan u budućnosti<br />

socijalnoga nauka. Treći je<br />

izazov pastoralni, kako bi se<br />

socijalni nauk Crkve bolje<br />

poznavao, te kako bi bio<br />

snažnije ukorijenjen, širen i<br />

svjedočen.<br />

Kardinal Martino na kraju se<br />

osvrnuo na nazočnost kršćana u<br />

društvu, te na potrebu da oni<br />

budu aktivni svjedoci nauka i<br />

animatori istinskoga<br />

humanizma koji uključuje<br />

društvene strukture. "Nadam se<br />

da će Sažetak socijalnoga<br />

nauka Crkve pomoći u<br />

sazrijevanju istinskih vjernika i<br />

nadahnuti ih da budu<br />

vjerodostojni svjedoci, kadri<br />

promijeniti mišlju i<br />

djelovanjem mehanizme<br />

sadašnjega društva. Svjedoci,<br />

mučenici i sveci, uvijek su<br />

potrebni, pa i na društvenome<br />

području", zaključio je kardinal<br />

Martino.<br />

odustali su i vratili se na<br />

nastavu kako ne bi ugrozili<br />

polaganje svojih ispita. Naime,<br />

u lecima koje su dijelile<br />

militantne islamističke skupine,<br />

djevojkama se zaprijetilo<br />

nasiljem ako se u javnosti<br />

pokažu bez marame. Sada<br />

svaka u torbi nosi maramu kako<br />

bi je stavila u opasnim<br />

situacijama, dok ih u<br />

unutrašnjim prostorima<br />

sveučilišta ne moraju ih nositi.<br />

Inozemne vijesti<br />

Mons. Uran je 34.<br />

rezidencijalni biskup<br />

Ljubljanske<br />

nadbiskupije i peti<br />

metropolit u povijesti<br />

Ljubljanske<br />

(nad)biskupije<br />

Na 319 stranica teksta<br />

i 200 stranica kazala<br />

u pet godina pripreme<br />

sažeto je više od<br />

stotinu godina<br />

socijalnoga nauka<br />

papa i Crkve<br />

Kršćanski studenti i<br />

studentice odustali od<br />

prosvjeda protiv<br />

prisilnog nošenja<br />

marame<br />

www.ika.hr<br />

35


www.ika.hr<br />

Prilog dokumenti<br />

Poruka pape Ivana<br />

Pavla II. za XIII.<br />

svjetski dan bolesnika<br />

- Svetište Marije<br />

Kraljice apostola,<br />

Yaounde, Kamerun,<br />

11. veljače 2005.<br />

36 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Krist, nada Afrike<br />

1. Godine 2005., nakon deset<br />

godina, ponovno će Afrika biti<br />

domaćinom glavne proslave<br />

Svjetskoga dana bolesnika, koja<br />

će se održati uz Svetište Marije<br />

Kraljice apostola u mjestu<br />

Yaounde u Kamerunu. Taj će<br />

smještaj omogućiti da se<br />

pokaže konkretna solidarnost s<br />

narodima toga kontinenta,<br />

suočenima s teškim<br />

zdravstvenim nedostacima.<br />

Tako će biti napravljen još<br />

jedan korak u ostvarivanju<br />

onoga zadatka što su ga si prije<br />

već deset godina zadali afrički<br />

kršćani, u tijeku trećega<br />

Svjetskog dana bolesnih, a to je<br />

da postanu "dobri samarijanci"<br />

braći i sestrama u nevolji.<br />

U posinodalnom nagovoru<br />

Ecclesia in Africa,<br />

preuzimajući opažanja mnogih<br />

sinodalnih otaca, napisao sam<br />

da se "Afrika današnjice može<br />

usporediti s onim čovjekom<br />

koji je silazio iz Jeruzalema u<br />

Jerihon. On je pao u ruke<br />

razbojnicima koji su ga<br />

opljačkali i izudarali, te ga,<br />

otišavši, ostavili napola mrtva<br />

(usp. Lk 10,30-37)". I dodao<br />

sam da je "Afrika kontinent u<br />

kome mnoga ljudska bića -<br />

muškarci i žene, djeca i mladi -<br />

leže, tako reći, uz rub puta,<br />

bolesni, ranjeni, nemoćni,<br />

zapostavljeni i napušteni.<br />

Njima su žarko potrebni dobri<br />

samarijanci koji će im izići u<br />

pomoć" (br. 41: AAS 88<br />

[1996], 27).<br />

2. Svjetski dan bolesnika ima<br />

također kao cilj i poticanje<br />

razmišljanja o pojmu zdravlja,<br />

koje u svome najpotpunijem<br />

smislu označava i stanje<br />

suglasja ljudskoga bića sa<br />

samim sobom i sa svijetom koji<br />

ga okružuje. Upravo to viđenje<br />

izražava Afrika na izuzetno<br />

bogat način u svojim kulturnim<br />

predajama, kako to svjedoče<br />

toliki umjetnički izričaji, kako<br />

svjetovni tako i religiozni, puni<br />

radosnoga smisla za ritam i<br />

muzikalnost.<br />

Nažalost, taj je sklad danas<br />

teško narušen. Tolike bolesti<br />

uništavaju ovaj kontinent, a<br />

među njima osobito pošast<br />

AIDS-a, "koji sije bol i smrt u<br />

mnogim područjima Afrike"<br />

(isto, br. 116: AAS 88 [1996],<br />

69). Sukobi i ratovi, koji satiru<br />

nemali broj afričkih krajeva, još<br />

više otežavaju nastojanja oko<br />

prevencije i liječenja ovih<br />

bolesti. U izbjegličkim i<br />

prognaničkim logorima često se<br />

čak nalaze i osobe bez živežnih<br />

namirnica neophodnih za<br />

preživljavanje.<br />

Potičem one kojima je to<br />

moguće da nipošto ne prekinu<br />

svoja nastojanja oko<br />

okončavanja takvih tragedija<br />

(usp. isto, br. 117: AAS 88<br />

[1996], 69-70). Podsjećam,<br />

potom, odgovorne za trgovinu<br />

oružjem na ono što sam napisao<br />

u navedenom dokumentu: "Oni<br />

koji potiču ratove u Africi<br />

putem trgovine oružja sukrivci<br />

su mrskih zlodjela protiv<br />

čovječanstva" (isto, br. 118:<br />

AAS 88 [1996], 70).<br />

3. Glede tragedije AIDS-a, već<br />

sam i drugim prigodama mogao<br />

podcrtati da se ona predstavlja i<br />

kao neka "bolest duha". Kako<br />

bi joj se na odgovoran način<br />

suprotstavilo, potrebno je jačati<br />

prevenciju putem obrazovanja<br />

za poštivanje svetosti života i<br />

odgoja za ispravno življenje<br />

seksualnosti. Doista, premda je<br />

velik broj zaraženih putem krvi,<br />

posebice u trudnoći - protiv<br />

čega se svim silama valja boriti<br />

- još su mnogo brojniji zaraženi<br />

putem spolnih odnosa, što<br />

može biti izbjegnuto osobito<br />

odgovornim ponašanjem i<br />

obdržavanjem kreposti čistoće.<br />

Biskupi, sudionici na<br />

spomenutoj Sinodi za Afriku<br />

1994., misleći na utjecaj koji u<br />

širenju ove bolesti ima<br />

neodgovorno shvaćanje<br />

seksualnosti, uobličili su savjet<br />

kojega bih i ovdje htio<br />

ponoviti: "Ljubav, radost,<br />

veselje i mir koje donose<br />

kršćanski brak i vjernost, kao i<br />

sigurnost što ju pruža čistoća,<br />

moraju stalno biti razlagani<br />

vjernicima, posebice mladima"<br />

(Apostolski nagovor Ecclesia in<br />

Africa, 116: AAS 88 [1996],<br />

69).<br />

4. Svi se moraju osjećati<br />

uključeni u borbu protiv AIDSa.<br />

Potrebno je da vladari i<br />

građanske vlasti o tome pruže<br />

jasne i ispravne informacije u<br />

korist građana, kao i da izdvoje<br />

dovoljno sredstava za<br />

obrazovanje mladih i za<br />

zdravstvenu skrb. Ohrabrujem<br />

međunarodne ustanove da<br />

promiču, na tom polju, pothvate<br />

nadahnute mudrošću i<br />

solidarnošću, nastojeći uvijek<br />

zaštiti ljudsko dostojanstvo i<br />

braniti neotuđivo pravo na<br />

život.<br />

Veliku pohvalu upućujem<br />

farmaceutskim industrijama<br />

koje nastoje održati niske cijene<br />

lijekova potrebnih za oboljele<br />

od AIDS-a. Naravno, potrebna<br />

su i novčana sredstva za<br />

znanstveno istraživanje na<br />

polju zdravstva, a dodatna su<br />

sredstva potrebna za<br />

omogućavanje trgovanja<br />

lijekovima koji su otkriveni, no<br />

pred hitnošću kakvu nameće<br />

AIDS, očuvanje ljudskoga<br />

života mora biti važnije od<br />

svega drugoga.<br />

Od pastoralnih djelatnika<br />

zahtijevam "da braći i sestrama<br />

ugroženim AIDS-om pruže<br />

svaku moguću pomoć, kako<br />

materijalnu tako i moralnu i<br />

duhovnu. Od ljudi znanosti i do<br />

odgovornih političara iz<br />

čitavoga svijeta tražim da<br />

živom ustrajnošću, pokrenuti<br />

ljubavlju i dužnim poštovanjem<br />

prema svakoj ljudskoj osobi, ne<br />

štede kada se radi o sredstvima<br />

koja mogu okončati ovu<br />

pošast" (Apostolski nagovor<br />

Ecclesia in Africa, 116: AAS<br />

88 [1996], 69).<br />

Na osobiti bih način ovdje s<br />

udivljenjem htio spomenuti<br />

tolike zdravstvene djelatnike,<br />

redovničke pomoćnike i<br />

volontere koji, poput dobrih<br />

samarijanaca, provode svoj<br />

život uz žrtve AIDS-a, te se<br />

brinu o članovima njihovih<br />

obitelji. U tom je smislu<br />

dragocjena služba koju vrši<br />

mnoštvo katoličkih<br />

zdravstvenih ustanova<br />

pomažući, ponekad i na<br />

herojski način, svima koji su u<br />

Africi pogođeni svakom vrstom<br />

bolesti, osobito AIDS-om,<br />

malarijom i tuberkulozom.<br />

Posljednjih sam godina imao<br />

priliku primijetiti da moji<br />

pozivi u korist žrtava AIDS-a<br />

nisu ostali uzaludni. Sa<br />

zadovoljstvom sam pratio kako<br />

su, usklađujući svoje napore,<br />

različite zemlje i ustanove<br />

podržale konkretne akcije u<br />

prevenciji bolesti i liječenju<br />

bolesnih.<br />

5. Na osobiti se način sada<br />

obraćam vama, draga braćo<br />

biskupi iz biskupskih<br />

konferencija ostalih<br />

kontinenata, sa željom da se<br />

velikodušno pridružite<br />

pastirima u Africi, te se tako


djelotvorno suprotstavite ovoj i<br />

drugim nevoljama. Papinsko<br />

vijeće za pastoral osoblja u<br />

službi bolesnika neće propustiti<br />

da pruži, kao što je to činilo i<br />

ranije, svoj doprinos u<br />

usklađivanju i promicanju<br />

takve suradnje, potičući<br />

djelatnu pomoć svake<br />

biskupske konferencije.<br />

Pozornost Crkve na probleme<br />

Afrike nije motivirana samo<br />

razlozima filantropskoga<br />

suosjećanja prema čovjeku u<br />

potrebi, nego je potaknuta i<br />

pristajanjem uz Krista<br />

Otkupitelja, čiji lik prepoznaje<br />

u obrisima svake osobe koja<br />

pati. Vjera, dakle, nagoni<br />

Crkvu da se do kraja zauzme u<br />

skrbi za bolesne, kao što je to<br />

činila kroz čitavu povijest.<br />

Nada joj daje snagu da ustraje u<br />

tom poslanju, bez obzira na<br />

prepreke bilo koje vrste na koje<br />

može naići. Ljubav je konačno<br />

ta koja joj savjetuje pravi<br />

pristup u različitim<br />

okolnostima, omogućujući tako<br />

Crkvi da shvati posebnosti<br />

svake situacije, te da na njih<br />

ispravno odgovori.<br />

Takvim stavom dubokoga<br />

suosjećanja, Crkva izlazi<br />

ususret životno ugroženima,<br />

kako bi im ponudila Kristovu<br />

ljubav i olakšala im boli putem<br />

tolikih oblika pomoći što ih<br />

može predložiti "fantazija<br />

ljubavi" (Apostolsko pismo<br />

Novo millennio ineunte, 50).<br />

Svakome Crkva ponavlja:<br />

Hrabro, Bog te nije zaboravio.<br />

Krist trpi skupa s tobom. A ti,<br />

prinoseći svoje patnje, možeš<br />

surađivati s Njime na<br />

otkupljenju svijeta.<br />

6. Godišnje obilježavanje<br />

Svjetskoga dana bolesnika<br />

svima pruža priliku da bolje<br />

shvate važnost pastorala<br />

zdravlja. U naše doba,<br />

obilježeno kulturom<br />

ispunjenom sekularizmom,<br />

ponekad se može upasti u<br />

napast da se ne vrednuje u<br />

potpunosti to područje<br />

Zahvalnost za misije<br />

1. Danas se slavi Svjetski<br />

misijski dan, posvećen molitvi i<br />

konkretnoj podršci misijama.<br />

Ovoga su dana svi vjernici<br />

pozvani da, uz ostalo, ponovno<br />

ožive svijest o svojoj<br />

odgovornosti u naviještanju<br />

Evanđelja svim narodima.<br />

Zahvaljujem kardinalu prefektu<br />

Kongregacije za evangelizaciju<br />

naroda i Papinskim misijskim<br />

v i j e s t i n e w s<br />

pastorala. Može se pomisliti da<br />

drugi odlučuju o sudbini<br />

čovjeka. Međutim, upravo je u<br />

trenutku bolesti još potrebnije<br />

pronaći odgovore na posljednja<br />

pitanja koja se odnose na<br />

čovjekov život: pitanja o smislu<br />

boli, patnje i same smrti, koja<br />

ima biti shvaćena ne samo kao<br />

zagonetka s kojom se teško<br />

suočiti, nego i kao otajstvo u<br />

kojem Krist sebi pritjelovljuje<br />

naše postojanje, otvarajući ga<br />

za novo i konačno rođenje na<br />

život koji neće nikada završiti.<br />

U Kristu je nada istinskoga i<br />

potpunoga zdravlja. Spasenje<br />

što ga On donosi pravi je<br />

odgovor na čovjekova krajnja<br />

pitanja. Nema suprotnosti<br />

između zemaljskoga zdravlja i<br />

vječnoga spasenja, jer<br />

Gospodin je umro za potpuno<br />

spasenje čovjeka i svih ljudi<br />

(usp. 1 Pt 1,2-5; Obredi<br />

Velikoga petka, Klanjanje<br />

križu). Spasenje predstavlja<br />

konačni sadržaj Novoga saveza.<br />

O nadolazećem Svjetskom<br />

danu bolesnika želimo stoga<br />

proglasiti nadu potpunoga<br />

spasenja za Afriku i za čitavo<br />

čovječanstvo, nastojeći raditi s<br />

još većom odlučnošću u službi<br />

te velike stvari.<br />

7. Na evanđeoskoj stranici o<br />

Blaženstvima, Gospodin<br />

izjavljuje: "Blago<br />

ožalošćenima, oni će se utješiti"<br />

(Mt 5,4). Suprotnost koja kao<br />

da postoji između patnje i<br />

radosti izmijenjena je<br />

zahvaljujući utješujućem<br />

djelovanju Duha Svetoga.<br />

Suobličujući nas otajstvu Krista<br />

raspetoga i uskrsloga, Duh nas<br />

već od ovoga trenutka otvara<br />

radosti koja će dostići svoju<br />

puninu u blaženom susretu s<br />

Otkupiteljem. Ustvari, ljudsko<br />

biće ne teži za samo tjelesnim<br />

ili duhovnim blagostanjem,<br />

nego za "spasenjem" koje se<br />

očituje u potpunom suglasju s<br />

Bogom, sa samim sobom i s<br />

čovječanstvom. Do toga se cilja<br />

djelima koji, u moje ime,<br />

promiču slavlje ovoga Dana, te<br />

ohrabrujem sve biskupijske i<br />

župske inicijative koje teže<br />

prema ovome cilju.<br />

2. Upućujem srdačan pozdrav i<br />

izraze duboke zahvalnosti svim<br />

misionarima i misionarkama,<br />

koji djeluju u graničnim<br />

područjima evangelizacije.<br />

dolazi samo putem otajstva<br />

muke, smrti i uskrsnuća<br />

Kristova.<br />

Rječiti predznak te eshatološke<br />

stvarnosti imamo u Blaženoj<br />

Djevici Mariji, osobito u<br />

otajstvima Bezgrešnoga začeća<br />

i njezina Uznesenja u nebo. U<br />

Njoj, začetoj bez ikakve sjene<br />

grijeha, potpuna je<br />

raspoloživost kako za božansku<br />

volju tako i za služenje ljudima,<br />

a slijedom toga, potpun je i<br />

onaj duboki sklad iz kojega<br />

izvire radost.<br />

S pravom joj se stoga obraćamo<br />

nazivajući je "Uzrokom naše<br />

radosti". Radost koju nam<br />

daruje Djevica jest radost koja<br />

ustraje i u kušnjama. Ipak, dok<br />

mislimo na Afriku obdarenu<br />

ogromnim ljudskim, kulturnim<br />

i religioznim kapacitetima, no<br />

pogođenu neizrecivim<br />

patnjama, spontano nam s usta<br />

teče tužna molitva:<br />

Marijo, Bezgrešna Djevice,<br />

Ženo boli i nade,<br />

budi dobrostiva svakoj osobi<br />

koja trpi,<br />

i svakome izmoli puninu<br />

života.<br />

Svrni svoj majčinski pogled<br />

osobito na one koji se u Africi<br />

nalaze u krajnjoj potrebi,<br />

jer su pogođeni AIDS-om ili<br />

nekom drugom smrtonosnom<br />

bolešću.<br />

Pogledaj majke koje oplakuju<br />

svoju djecu;<br />

pogledaj djedove i bake lišene<br />

sredstava potrebnih<br />

za uzdržavanje svojih unuka<br />

koji su ostali siročad.<br />

Privij sve na svoje majčinsko<br />

srce.<br />

Kraljice Afrike i čitavoga<br />

svijeta,<br />

Blažena Djevice, moli za nas!<br />

Vatikan, 8. rujna 2004.<br />

Ivan Pavao II.<br />

Njima jamčim poseban spomen<br />

u svojim molitvama. Na sasvim<br />

poseban način mislim na one<br />

koji su svjedočenje za Krista i<br />

služenje čovjeku okrunili<br />

žrtvom vlastitoga života.<br />

3. Neka Blažena Djevica<br />

Marija, Kraljica misija, u cijeloj<br />

Crkvi izmoli dar brojnih poziva<br />

na misionarski život.<br />

Prilog dokumenti<br />

Papine riječi uz<br />

molitvu Anđeo<br />

Gospodnji u nedjelju<br />

24. listopada 2004.<br />

www.ika.hr<br />

37


www.ika.hr<br />

Prilog dokumenti<br />

Papine riječi na općoj<br />

audijenciji u srijedu,<br />

27. listopada 2004.<br />

Apel za Irak<br />

38 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Kateheza br. 36. Uvodno<br />

čitanje: Psalam 49,14-21;<br />

Ljudsko bogatstvo ne spasava<br />

(večernja, utorak II. tjedna)<br />

Takav je put onih koji se ludo<br />

uzdaju, / to je konac onih koji<br />

uživaju u sreći. / Poput stada<br />

redaju se u Podzemlju, / smrt<br />

im je pastir, a dobri njima<br />

vladaju. / Njihova će lika brzo<br />

nestati, / Podzemlje će im biti<br />

postojbina. / A moju će dušu /<br />

Bog ugrabiti podzemlju iz<br />

pandža / i milostivo me primiti.<br />

/ Ne boj se ako se tko obogati /<br />

i ako se poveća blago doma<br />

njegova: / kad umre, ništa neće<br />

ponijeti sa sobom, / i blago<br />

njegovo neće s njime sići. /<br />

Ako se u životu držao sretnim /<br />

– "Govorit će se da ti je dobro<br />

bilo!" – / i on će doći u skup<br />

otaca svojih, / gdje svjetlosti<br />

više vidjeti neće. / čovjek koji<br />

nerazumno živi / sličan je stoci<br />

koja ugiba.<br />

1. Bogoslužje večernje<br />

ponovno nam donosi mudrosni<br />

psalam 49, čiji nam je sada<br />

drugi dio naviješten (usp. rr.<br />

14-21). Kao i prethodni dio<br />

(usp. rr. 1-13) na koji smo već<br />

obratili pozornost, i ovaj dio<br />

Psalma osuđuje obmanu što je<br />

stvara obožavanje bogatstva.<br />

To je jedna od stalnih napasti<br />

čovječanstva: navezati se na<br />

novac, za koji se misli da<br />

posjeduje neku nepobjedivu<br />

silu. čovjek si umišlja da može<br />

"kupiti čak i smrt", udaljujući je<br />

od sebe.<br />

U stvarnosti, smrt izbija svom<br />

svojom moći i uništava svaku<br />

varku, razgrćući sve prepreke,<br />

ponižavajući svako<br />

pouzdavanje u samoga sebe<br />

(usp. r. 14), te upućuje bogate i<br />

siromašne, vlastodršce i<br />

podložnike, bezumne i mudre<br />

prema onostranome. Dobra je<br />

slika što je Psalmist koristi<br />

kako bi predstavio smrt kao<br />

pastira koji čvrstom rukom vodi<br />

stado raspadljivih stvorenja<br />

(usp. r. 15). Psalam 49 predlaže<br />

nam, dakle, realistično i<br />

ozbiljno promišljanje o smrti,<br />

neizbježnom krajnjem svršetku<br />

ljudskoga postojanja.<br />

Često nastojimo na svaki način<br />

zaobići tu stvarnost, udaljujući<br />

iz svojega vidokruga i samu<br />

misao na nju. No, osim što je<br />

uzaludan, taj je napor i<br />

neprimjeren. Razmišljanje je o<br />

smrti, doista, korisno, jer<br />

umanjuje važnost tolikim<br />

sekundarnim stvarnostima koje<br />

smo, nažalost, apsolutizirali,<br />

kao što su bogatstvo, uspjeh,<br />

moć... Stoga starozavjetni<br />

mudrac Sirah upozorava: "U<br />

svim svojim djelima misli na<br />

svoj konac, pa nećeš nikada<br />

griješiti" (7,36).<br />

3. No, tu je u našem Psalmu<br />

odlučujući preokret. Ako nas<br />

novac ne može "otkupiti" od<br />

smrti (usp. Ps 49,8-9), postoji<br />

netko tko nas može otkupiti iz<br />

toga tmurnoga i dramatičnoga<br />

obzorja. Psalmist, tako, kaže:<br />

"A moju će dušu Bog ugrabiti<br />

Podzemlju iz pandža" (r. 16).<br />

Otvara se, na taj način, obzorje<br />

nade i besmrtnosti. Na pitanje<br />

postavljeno na početku Psalma<br />

("Što da se bojim?": r. 6), sada<br />

je dat odgovor: "Ne boj se ako<br />

se tko obogati" (r. 17).<br />

4. Pravednik, siromašan i<br />

ponizan u svijetu, kad stigne do<br />

krajnje granice svoga života,<br />

bez dobara je, nema ničega što<br />

bi mogao uplatiti kao<br />

"otkupninu" da zaustavi smrt te<br />

se istrgne iz njezina ledena<br />

zagrljaja. No tu je veliko<br />

iznenađenje: Bog sam uplaćuje<br />

otkupninu i izuzima svoje<br />

vjerne iz ruku smrti, jer On je<br />

jedini koji može pobijediti<br />

smrt, koja je neumoljiva u<br />

odnosu na ljudska stvorenja.<br />

Stoga Psalmist poziva: "Ne boj<br />

se" i ne zavidi bogatome koji je<br />

sve uznositiji u svojoj slavi<br />

(usp. r. 17), jer stigavši do smrti<br />

bit će svega lišen, neće moći<br />

ponijeti sa sobom ni zlato ni<br />

srebro, ni slavu ni uspjeh (usp.<br />

rr. 18-19). Vjernik, međutim,<br />

neće biti od Gospodina<br />

napušten. Njemu će Gospodin<br />

pokazati "stazu u život, puninu<br />

radosti pred licem svojim, sebi<br />

zdesna blaženstvo vječno" (usp.<br />

Ps 16,11).<br />

5. Mogli bismo, dakle, kao<br />

zaključak na razmišljanje o<br />

mudrosnome Psalmu 49, staviti<br />

Isusove riječi u kojima on<br />

ocrtava pravo blago koje se<br />

suprotstavlja smrti: "Ne zgrćite<br />

sebi blago na zemlji, gdje ga<br />

moljac i rđa nagrizaju i gdje ga<br />

kradljivci potkapaju i kradu.<br />

Zgrćite sebi blago na nebu, gdje<br />

ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju<br />

i gdje kradljivci ne potkapaju<br />

niti kradu. Doista, gdje ti je<br />

blago, ondje će ti biti i srce"<br />

(Mt 6,19-21).<br />

6. Na tragu Kristovih riječi,<br />

sveti Ambrozije u svome<br />

Tumačenju Psalma 49 na<br />

precizan i jasan način podcrtava<br />

nesigurnost bogatstva: "Sve su<br />

to prolazne stvari i brže nestanu<br />

nego što su došle. Takvo blago<br />

nije ništa drugo nego samo san.<br />

Probudiš se i već ga nema, jer<br />

čovjek koji uspije nadići<br />

mamurluk ovoga svijeta i<br />

prihvatiti trezvenost kreposti,<br />

prezire sve to i ne pridaje novcu<br />

nikakvu vrijednost"<br />

(Commento a dodici salmi, br.<br />

23: SAEMO, VIII, Milano-<br />

Roma 1980, str. 275).<br />

7. Sveti Ambrozije, milanski<br />

biskup, poziva dakle da<br />

nesmotreno ne dozvolimo da<br />

nas privuku bogatstva i ljudska<br />

slava: "Ne boj se, niti kad čuješ<br />

da je uvećana slava nekoga<br />

moćnika! Nauči pažljivo<br />

gledati u dubinu i uvidjet ćeš da<br />

je prazna ako uz sebe nema<br />

barem zrno od punine vjere".<br />

Doista, prije nego je Krist<br />

došao, čovjek je bio uništen i<br />

prazan: "Razorni pad onoga<br />

prvoga Adama ispraznio nas je,<br />

no ispunila nas je milost<br />

Kristova. On je ispraznio sebe<br />

sama kako bi nas ispunio te u<br />

čovjekovu tijelu nastanio<br />

puninu kreposti". Sveti<br />

Ambrozije zaključuje da<br />

upravo stoga sada s Ivanom<br />

možemo uzviknuti: "Od punine<br />

njegove svi mi primismo, i to<br />

milost na milost" (Iv 1,16) (usp.<br />

isto).<br />

Apel za Irak:<br />

Svakoga dana molitvom pratim<br />

dragi irački narod, koji nastoji<br />

obnoviti institucije svoje<br />

zemlje. Istovremeno, potičem<br />

kršćane da nastave velikodušno<br />

nuditi svoj važan doprinos u<br />

pomirenju srdaca.<br />

Izričem, konačno, svoju<br />

najdublju sućut ražalošćenim<br />

obiteljima žrtava i onima čiji<br />

najdraži su oteti, kao i svima<br />

nevinima koji su pogođeni<br />

slijepim divljaštvom terorizma.


Ivan Pavao II. i izazovi papinske diplomacije<br />

"Temeljna prava čovjeka<br />

ključna su tema diplomatskoga<br />

djelovanja pape Ivana Pavla II",<br />

istaknuto je 18. listopada u<br />

Tiskovnom uredu Svete Stolice<br />

u prigodi predstavljanja knjige<br />

"Ivan Pavao II. i izazovi<br />

papinske diplomacije". Knjiga<br />

koju je pripremio apostolski<br />

nuncij u Venezueli nadbiskup<br />

Andre Dupuy sadrži više od<br />

300 Papinih govora u<br />

sjedištima međunarodnih<br />

organizacija, 137 poruka<br />

šefovima država i 18 šefovima<br />

Vlada, te čak 691 govor upućen<br />

veleposlanicima pri Svetoj<br />

Stolici prigodom primanja<br />

njihovih vjerodajnica.<br />

Predstavljanju knjige nazočili<br />

su predsjednik Papinskoga<br />

vijeća za pravdu i mir kardinal<br />

Renato Raffaele Martino, kao i<br />

dotajnik za odnose s državama<br />

v i j e s t i n e w s<br />

u Državnome tajništvu Svete<br />

Stolice mons. Pietro Parolin.<br />

Integralni humanizam povezuje<br />

diplomatske govore Svetoga<br />

Oca, u kojima se on osvrće na<br />

različite teme, od slobode vjere,<br />

društvenoga razvoja i<br />

promicanja mira pa do<br />

obiteljskih prava i prava<br />

naroda. Oni svjedoče o<br />

neumornome zalaganju Svetoga<br />

Oca u hrabroj obrani ljudskoga<br />

života. U svome je izlaganju<br />

mons. Parolin podsjetio kako<br />

zalaganje Crkve oko zaštite<br />

ljudskih prava potječe iz<br />

Evanđelja. "Crkva je stoga<br />

dužna posredovati i podići svoj<br />

glas svaki put kada se svjetski<br />

događaji protive dostojanstvu<br />

ljudske osobe, moralnim<br />

vrednotama pravde, slobode,<br />

istine, solidarnosti i mira. Zbog<br />

toga su riječi Svetoga Oca,<br />

Objavljen prvi svezak trilogije Sigrid Undset<br />

Nakladna kuća Verbum iz<br />

Splita objavila je "Vijenac" -<br />

prvi svezak trilogije "Kristina,<br />

Lavransova kći", remek djelo<br />

čuvene norveške književnice<br />

Sigrid Undset (1882-1949).<br />

Kristina, Lavransova kći, velika<br />

je srednjovjekovna saga u tri<br />

sveska. Oslikavši vrsnim<br />

književnim umijećem svu<br />

psihološku dubinu svojih likova<br />

i zorno predočivši okolnosti<br />

onodobnog života, autorica je<br />

istodobno stvorila i<br />

nadvremensko, uvijek aktualno<br />

djelo. Prvi dio trilogije Vijenac<br />

opisuje odrastanje lijepe<br />

junakinje Kristine i njezinu<br />

zabranjenu ljubav s mladim<br />

Erlendom Nikulaussonom.<br />

Trilogija Kristina, Lavransova<br />

kći (1. dio Vijenac, 2. dio Žena,<br />

3. dio Križ) postala je<br />

međunarodni bestseler i bila<br />

prevedena na najvažnije strane<br />

jezike i prije no što je autorica<br />

za nju dobila Nobelovu nagradu<br />

za književnost 1928. godine, a i<br />

danas nakon 70 godina novi<br />

naraštaji čitatelja oduševljavaju<br />

se tim romanom diljem svijeta.<br />

Kristina, Lavransova kći ne<br />

ostavlja čitatelja ravnodušnim.<br />

Autorica je vrstan romanopisac<br />

s dubokim i realističnim<br />

poznavanjem labirinta<br />

ljudskom uma - u svim<br />

vremenima i na svim<br />

prostorima. Svojim literarnim<br />

umijećem i stručnim<br />

poznavanjem povijesti,<br />

poznavanjem prirode i<br />

razumijevanjem njezina<br />

značenja za sve nas Sigrid<br />

Undset crpi iz ogromnog<br />

osjećajnog i intelektualnog<br />

bogatstva. Autoričine teme su<br />

norveške, ali istodobno i jasno<br />

europske u kojima se<br />

predstavlja kao dijete Europe u<br />

Monografija o Majci Tereziji "Žedan sam"<br />

Uz prvu obljetnicu proglašenja<br />

blaženom Majke Terezije iz<br />

Kalkute, misionarke ljubavi<br />

poznate u cijelom svijetu po<br />

nesebičnoj skrbi za napuštenu<br />

djecu, bolesne, umiruće i ljude<br />

u nevolji, Glas Koncila objavio<br />

je 21. listopada monografiju o<br />

toj, jednoj od najpoznatijih<br />

kršćanki suvremenoga doba<br />

naslovljenu "Žedan sam",<br />

obogaćenu fotografijama<br />

Zvonimira Atletića snimljenima<br />

u Indiji, Zagrebu, Mariji<br />

Bistrici. Riječ je o prijevodu<br />

djela "Mich duerstet" Petera<br />

Kaisera i Zvonimira Atletića.<br />

U prvom dijelu knjige<br />

objavljeni su temeljni<br />

biografski podaci te velike<br />

žene, a u drugom njezine misli<br />

o različitim područjima života.<br />

U knjizi se tako može čitati o<br />

životu u obitelji Bojaxhiuovih u<br />

Skopju, o zavičajnoj crkvi,<br />

odlasku u Dublin u misionarsku<br />

redovničku zajednicu sestara iz<br />

Loreta, hrvatskom misionaru<br />

Anti Gabriću kao njezinu<br />

upućene odgovornima za<br />

narode i nacije, riječi cijele<br />

Crkve", izjavio je mons.<br />

Parolin. Kardinal Martino u<br />

svome je govoru upozorio na<br />

protukršćansko djelovanje<br />

moćnih lobija koji koriste sva<br />

sredstva kako bi ušutkali glas<br />

Katoličke crkve i kršćana.<br />

Potvrdivši stajalište Svete<br />

Stolice u korist reforme<br />

Organizacije ujedinjenih<br />

naroda, kardinal je upozorio<br />

kako čovječanstvo ne smije<br />

"ostvariti vlastita prava na štetu<br />

budućih naraštaja". Osvrnuvši<br />

se potom na knjigu "Ivan Pavao<br />

II. i izazovi papinske<br />

diplomacije" kardinal Martino<br />

je zaključio kako u govorima<br />

Svetoga Oca do izražaja dolazi<br />

"antropologija koja poštuje<br />

potpunu istinu o čovjeku". (ikahrv-dl)<br />

krizi koje je vrlo svjesna.<br />

Kristina, Lavransova kći je<br />

povijesni roman, ali i više od<br />

toga. Povijesna pozadina<br />

romana je precizna i realistična<br />

i nikada romantizirana i<br />

pretvorena u čežnju za<br />

prošlošću. Naprotiv, autorica<br />

prenosi likove i dobro joj znane<br />

osjećaje sreće i tuge,<br />

oduševljenja i očajanja, natrag<br />

u daleku prošlost, ne da bi ih<br />

romantizirala već da uspostavi<br />

distancu koja joj je potrebna<br />

kako bi od svojih jakih osjećaja<br />

i preciznih misli stvorila<br />

umjetničko djelo. Ono što djelo<br />

Kristina, Lavransova kći čini<br />

bezvremenim, misterij je života<br />

koji se iščitava s tih 1400<br />

stranica trilogije. Njezini su<br />

likovi muškarci i žene od krvi i<br />

mesa koji bi lako mogli i danas<br />

biti naši susjedi. (ika-ibo/kj)<br />

ispovjedniku, dolasku u<br />

Kalkutu gdje je postala<br />

učiteljica na loretskoj školi, o<br />

Božjem pozivu da pođe k<br />

siromasima i brine se za njih,<br />

utemeljenju družbe Misionarki<br />

ljubavi, njihovoj skrbi za<br />

siromašne, umiruće,<br />

beskućnike, napuštenu djecu,<br />

oboljele od gube, o životu u<br />

kući matici, o širenju družbe, te<br />

o dodjeli Nobelove nagrade za<br />

mir koju je primila u Oslu<br />

1979. godine. (ika-kj)<br />

Prilog prikazi<br />

Knjiga sadrži više od<br />

300 Papinih govora u<br />

sjedištima<br />

međunarodnih<br />

organizacija, 137<br />

poruka šefovima<br />

država i 18 šefovima<br />

Vlada, te 691 govor<br />

upućen<br />

veleposlanicima pri<br />

Svetoj Stolici<br />

Nakladna kuća<br />

Verbum iz Splita<br />

objavila je "Vijenac" -<br />

prvi svezak remek<br />

djela "Kristina,<br />

Lavransova kći"<br />

norveške književnice<br />

Nobelovke<br />

Izdanje Glasa Koncila<br />

uz prvu obljetnicu<br />

njezina proglašenja<br />

blaženom<br />

www.ika.hr<br />

39


www.ika.hr<br />

Prilog prikazi<br />

Cilj Veritasa je pratiti<br />

zbivanja u i oko<br />

Crkve, objavljivati<br />

originalne priče<br />

hrvatskih i stranih<br />

autora, fotografije,<br />

tekstove o likovnoj<br />

umjetnosti, glazbi i<br />

filmu, biti putokaz u<br />

smislu ponude popisa<br />

brojnih domaćih i<br />

stranih stranica<br />

vjerskog sadržaja<br />

40 27. listopada 2004. broj <strong>43</strong>/2004<br />

Pet godina web stranica Veritasa<br />

Prošlo je pet godina od<br />

pojavljivanja stranica Veritasa<br />

na Internetu. Naime, 1999.<br />

godine prvi put su se pojavile<br />

osobne stranice urednika<br />

stranica Veritasa Emanuela<br />

Jurice Beroša. Te prve stranice<br />

nastale su samo nekoliko dana<br />

nakon završetka Studijskog<br />

tjedna mladih dominikanaca<br />

gdje je urednik radio kao<br />

prevoditelj. U to vrijeme bile su<br />

rijetke stranice s vjerskim<br />

sadržajima na hrvatskom<br />

jeziku. Proučavajući malo<br />

stranice s vjerskim sadržajima u<br />

svijetu, odlučio je započeti s<br />

objavljivanjem tekstova s<br />

vjerskim temama. U početku to<br />

su bili tekstovi uglavnom o<br />

dominikancima, ali vrlo brzo<br />

povećao se broj tema. Od<br />

samog početka na stranicama se<br />

pojavljuje popis poveznica<br />

(linkova) na katoličke stranice,<br />

koji je kasnije prerastao u<br />

Catalogus - katolički direktorij.<br />

Videći da brojne stranice<br />

engleskog jezika objavljuju<br />

kratke priče vjerske tematike,<br />

urednik je zaželio započeti<br />

objavljivanje sličnih. Tada<br />

nastaje Veritasov Natječaj za<br />

kratku priču, koji je danas<br />

došao do svog petog izdanja i<br />

koji postaje i natječaj za<br />

vjersku fotografiju.<br />

Vremenom broj rubrika se<br />

povećao, te je obuhvaćao teme<br />

duhovnosti (molitve, tekstove o<br />

crkvama i samostanima,<br />

svecima i blaženicima,<br />

liturgijski kalendar, tekstove<br />

posvećene B. D. Mariji, te<br />

brojne druge tekstove o<br />

duhovnosti), umjetnosti<br />

(tekstovi o književnosti, kratke<br />

priče, likovna i filmska<br />

umjetnost). Objavljivani su<br />

razni crkveni dokumenti,<br />

molitvene intencije, brojne<br />

vijesti (rubrika panorama).<br />

Paralelno s hrvatskim izdanjem<br />

od samog početka postoji i<br />

englesko, a kratko vrijeme (oko<br />

godinu dana, 2002/03.)<br />

postojalo je i talijansko izdanje,<br />

od kojeg se odustalo, jer je<br />

urednik, naime, jedina osoba<br />

"zaposlena" u Veritasu.<br />

Veritas se od samog početka<br />

nije pojavio pod tim imenom.<br />

Naime, prvi put pojavljuje se<br />

kao Korablja (The Ark - Arca).<br />

To mu se ime učinilo<br />

prikladnim za stranice vjerskog<br />

sadržaja, jer ime koje je uistinu<br />

želio (Veritas) nije mogao<br />

dobiti (jer su sve domene bile<br />

zauzete). Kada je u Hrvatskoj<br />

bilo omogućeno privatnim<br />

osobama registrirati<br />

komercijalne domene, odmah je<br />

registrirana domena<br />

www.veritas.com.hr i ubrzo<br />

nakon toga nastao je Veritas<br />

(2001). U početku katolički<br />

portal - Veritas danas svoju<br />

plovidbu mrežom nastavlja kao<br />

neprofitni katolički magazin.<br />

Prije pojavljivanja Veritasa<br />

(Korablje) na Internetu, urednik<br />

je objavio jedan tiskani broj<br />

Korablje (120 strana, format 20<br />

x 27 cm).<br />

Cilj Veritasa je pratiti zbivanja<br />

u i oko Crkve (rubrika<br />

Panorama, odnosno Observer<br />

na engleskom), objavljivati<br />

originalne priče hrvatskih i<br />

stranih autora, fotografije,<br />

tekstove o likovnoj umjetnosti,<br />

glazbi i filmu (rubrika<br />

Umjetnost i Arts), objavljivati<br />

tekstove crkvenih dokumenata,<br />

što je više ostvareno u rubrici<br />

na engleskom jeziku, biti<br />

putokaz posjetiteljima u smislu<br />

ponude popisa brojnih domaćih<br />

i stranih stranica vjerskog<br />

sadržaja, prijedloga za čitanje.<br />

Želja je povezati se sa svojim<br />

posjetiteljima objavljujući i<br />

molitvene intencije, kratke<br />

priče, razmišljanja, tekstove.<br />

(ika-kj)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!