17. broj 26. travnja 2012.

More documents

Recommendations

Info

6 26. travnja 2012. HRVATSKI GLASNIK BUDIMPEŠTA Prva narodnosna smotra filmova u Mađarskoj U organizaciji Zaklade radionice Kar - patskog bazena, u Nacionalnom kinu „Urania”, odnosno Kavani Indija na Rákóczievoj ulici u Budimpešti, 27. travnja 2012, s početkom u 14 sati priređuje se Prva narodnosna smotra filmova u Mađarskoj. Smotru s početkom u 14 sati u Dvorani I otvaraju Éva Fischer, kuratorica Zaklade, i Milan Đurić, voditelj Srpskog dokumentacijskog i kulturnog središta u Mađarskoj. Na smotri će biti prikazano ukupno 19 dokumentarnih filmova domaćih autora. Prema programu, u Dvorani I od 14.15 prikazuje se trinaest dokumentaraca na mađarskome jeziku, među kojima prevladavaju romske teme. Istodobno u Dvorani II prikazuju se filmovi sa srpskim temama domaćih srpskih autora, i onih iz Srbije, na srpskom jeziku, s titlovima na mađarskom ili engleskom jeziku. U Kavani Indija od 18 sati održavaju se stručni razgovori: Bence Fliegauf, redatelj nagrađen Srebrnim medvjedom na Filmskoj smotri u Berlinu, Ernő Kállai, parlamentarni pravobranitelj narodnosti, i István Fre - tyán, član ocjenjivačkog suda. Smotru zat varaju Ernő Kállai i Ines Seeger-Gi - bowski, referentica za javnost Vele - poslanstva Njemačke u Budimpešti. Ulaz je na smotru slobodan. PEČUH – Opraštanje gimnazijalaca u pečuškoj Hrvatskoj gimnaziji priređuje se u subotu, 28. travnja, s početkom u 10 sati, u predvorju škole. Školske klupe napuštaju: Ágota Barabás, Vjekoslav Blažetin, Steven Budai, Ergimen Edvin Djindji, Ferenc Szilárd Dobos, Nikolett Fülöp, Marina Gavranović, Bettina Gribl, Zoltán Hajdu, Éva Horváth, Jelena Jorgić, Marko Jukić, Marcell Kedves, Zsombor Kis Szabó, Ferenc Kiss, Kitti Kovács, Vesna Kovačević, Blaž Matoric, Klaudija Milanković, Krisztina Németh, Szandra Raffai, Evelin Szerencsés, Stje - pan Turul i Martin Vlašić. Razrednica je dvanaestog razreda Nada Belajski. Spomin-otpodne staromu školniku, kantoru u Petrovom Selu Vridni kinč Ivana Nemetha konačno u knjigi Polag Pinke stoji mala hižica Čuda kitic je va Pinčenoj dragi Va njoj me je rodila majka mila. Roža, klinčac, rozmarin, tulipani Zato ljubim ja oto malo gnjezdo, Mali paradižom je va krajina Ne bi je dal za nikarčkovo srebro. Zlata j’ vridna saka mala travica. U uvodu prezentacije dnevnika staroga školnika Ivana Nemetha, 1. aprila, u nedilju otpodne, najprlje je zaglušala Nemethova jačka ka je uprav pred devedesetimi ljeti napisana, na tambura domaćega sastava Koprive. Za blagom melodijom dica iz petroviske Dvojezične škole su dokazala koliko je još i danas živa i priljubljena Nemethova materinska rič. Lipim štrofam i njevim malim recitatorom čvrsto i dugo je aplaudirala publika, ka je napunila veliku dvoranu te nedilje. Ana Škrapić-Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu srdačno je pozdravila goste, a posebno je bila zahvalna za dolazak nukićev Ivana Nemetha, Györgya, Zsuzse i Valerije s njevimi obitelji. Peljačica Hrvatov u Petrovom Selu je rekla da stara im se je želja spunila s tim da konačno vidu u tiskanom formatu dnevnik, zapise staroga školnika, zahvaljujući Te melj - nom koordinacijskom fondu Sándor Wekerle. Pokidob je pozitivan odgovor sa zakašnjenjem dospio Hrvatskoj samoupravi, tako su kasnije mogli začeti s djelom. Ovako knjiga već nije mogla biti Nardanski etnolog dr. Šandor Horvat je predstavio dnevnik izdana po planiranom terminu lani, na 50. obljetnicu smrti školnika, kantora i školskoga ravnatelja. „Zato smo držali važnim da se ov rukopis objavi, kad smo tako mislili da ov kinč moraju viditi i oni ki neće nutraprojti u sambotelski Arhiv, nego to se mora dati u ruke širje publike, u ruke svih nas, ke zanima prošlost našega Petrovoga Sela. Stari školnik za me gor čuda značu, kad sam pred 25-imi Ana Škrapić-Timar, predsjednica mjesne Hrvatske samouprave prilikom pozdravne riči László Mayer iz sambotelskog Arhiva pokazuje Nemethov rukopis od petsto stranic ljeti u Arhivu njegove knjige štala i gledala, ispisala za moje diplomsko djelo, mojemu srcu je jako blizu zrasao, a moram i to reći da mi i u školi od njegovih pjesmic živimo. Jako čuda je povidaju naša dica, kad idemo na naticanja, a što nas još bolje veseli da ove jačke se recitiraju i u Bizonji, Gornjem Četaru, Nardi, Hrvatskom Židanu – je naglasila uz ostalo petroviska peljačica i odgovorna izda- PEČUH – Orkestar Vizin 27. travnja u Klubu 74 priređuje svoju redovitu ple - sačnicu. Plesove će podučavati Vesna Velin. OLAS – U povodu crkvenoga goda, „bučure”, u tamošnjem tomu kulture 29. travnja organizira se takozvani Šokački bal. Svira Orkestar Juice. Petroviski školari ne samo na naticanji, nego i ovput su recitirali pjesmice Ivana Nemetha
HRVATSKI GLASNIK 26. travnja 2012. 7 Teta Veronka Milišić (Žimićeva), bivša školarica Ivana Nemetha dugo je jačila s tamburaši stare, ljubljene jačke vačica ove knjige, ter je svim ki su pomagali u ovom velikom djelu, izrekla riči zahvale. László Mayer arhivist je naglasio da Petro - višćani nisu očividno bogati samo materijalno, nego i duhovno, a to je dobro znao i autor predstavljene knjige, čiji rukopis je zašao u Arhiv Željezne županije 1973. ljeta. Ne zna se, otkud i prik koga. A pokidob svaki rukopis, i ov od petsto stranic ne more izbjeći svoju sudbinu, prolistavali su ga istraživači, studenti, sociologi, etnografi, dok si je našao put do svojega otkrivača i sad u ovom izdanju poručuje svoje dugo čuvane tajne ter upozorenja iz prošlosti vridnoga naroda i sela. – Smišna je ova mišavina književne vrste od seoske kronike, monografije, kalendara i jač - karne knjige. Ako si ovo izdanje u ruke zamete, morete biti zadovoljni, ali nikako se ne smijete pomiriti s tim da smo na kraju djela. Imamo još zadaće. Ova knjiga mora zajti svakoj petroviskoj obitelji, u svaku knjižnicu Že - ljezne županije i na svako mjesto kade se bavu istraživanjem hrvatski stručnjaki, etnografi, povjesničari. Nadalje mora zajti svim onim Petrovišćanom ki su se odselili prik morja i oceana i rasuto živu po svitu, do ka - zajući da ono sime što su gospodin i školnik posadili, našlo je i plodno tlo i da izraš ćeni bogati duhovni jerb ostane i nadalje u ovom selu – je rekao prvi recenzent knjige. Urednik dnevnika dr. Šandor Horvat iz Narde je priznao da prilikom svojega etnografskoga djela čudaputi se strefio ovim rukopisom, koji skup - lja u jedan buket petrovoseosku hištoriju iz Napunila se dvorana kulturnog doma te nedilje Nukica Ivana Nemetha, Valerija Molnár prikzame od Ane Škrapić-Timar primjerak didine knjige početka 20. stoljeća. Uz to su u ovoj knjigi i temeljna znanja za narodopis, kojega su u školsku nastavu dopeljali takaj u onu dob. Čuda se je školnikov obrnulo u selu, ki nisu znali zapravo ništ o običaji, niti o povijesti ovoga sela, tako kot pomoćni materijal i njim je namjeravao prikdati školnik osnovne po - dat ke, vijesti i informacije od svojega voljenoga Petrovoga Sela i o ovi marljivi, bogabojeći stanovniki. Od ulice do ulice, od svinjske paše je u predstavljanju pohodio sve kraje Pinčene doline, ne izostavljajući ni petrovisku Goricu ka je kasnije priključena, po odluki Trianonske pogodbe, k Austriji. Stari školnik spolom je pisao, svaku malu sitnicu je zabilježio, jer mu je želja bila da napravi nešto trajno, nešto što će se suprotstaviti vrimenu. Rodjeni Hrvat iz Hrvatskoga Nadalja 38 ljet je podučavao u Petrovom Selu, dvojezično je pisao pjesmice za dicu i odrašćene, štoveć i hrvatske igrokaze, koji su mu objavljeni na početku 1920-ih ljet u Naši Novina. Zvana toga je još imao brojne zasluge na hasan ovde živećim ljudem. Skupa s mjesnim farnikom Strassnerom bili su istinski peljači ovoga sela i naroda. Kako na jednom mjestu piše, oni su samo ukapali u vinogradu, izbirali ter iščistili i vanhitili smetlje da se poboljšaju dušice petroviske. – Morebit i tomu neprestalnomu djelu se more danas Petrovo Selo zahvaliti da vas je toliko i na ovom spomin-otpodnevu – je rekao dr. Šandor Hor - vat i preštao iz knjige aktuelnu pjesmu Teški dani. Izdanje koje je tiskano u Croatici, morete kupit pri izdavaču, mjesnoj Hrvat - skoj samoupravi za 2000 Ft. Za promocijom knjige još dugo su ostali gosti, Ne - metho vi bivši školari, po tomki na skupnom druženju i okripljenju, jačuć stare jačke uz mili glas tambure. -Tiho- PETROVO SELO – U mjesni kulturni dom su pozvali petroviske umirovljenike 25. aprila, u srijedu početkom od 19 uri. Cilj spravišća je bio utemeljenje Kluba penzionistov. Dokle u Nardi, Bizonji i Koljnofu već desetljeća dugo imaju takovo društvo ko priredjuje i različite programe za ljude zrelijih ljet, Petrovišćani su se sad odlučili da će osnovati svoju samostalnu organizaciju. JURA – Na 40. jubilarno gradišćanskohrvatsko shodišće čekaju vjernike iz trih zemalj u Juri, po tradiciji na Majkin dan, prve majuške nedilje. U jurskoj katedrali u 10 uri se začme sveta maša u nazoč nosti brojnih hrvatskih svećenikov, a prodiku će održati kanonik u Juri, Franjo Ben - ković. Crikveni obred će muzički oblikovati židanski tamburaši. Otpodne pred kipom Krvave suze točeće Marije na večernici će molitvu peljati židanski dušobrižnik, Štefan Dumović. HRVATSKI ŽIDAN – Željeznožupanijska organizacija Državne službe hitne pomoći svoj dan priredjuje na hodočas - nom mjestu pri kapeli Peruške Marije, 5. majuša, u subotu. U židanskoj lozi od 10 uri se primaju gosti, a u 11 uri počinje svetačna maša sa sambotelskim biškupom dr. Andrásom Ve resem. U okviru svete maše blagoslovit će se spomenik Sv. Kamile, zaštitnika betežnikov, djelatnikov Hitne pomoći, bolnicov. U 12 uri je skupni objed, u 13.30 oproštajna molitva i zbogomdavanje. Na shodišću budu na - zočni i predstavniki Črljenoga križa iz Austrije. PETROVO SELO, HRVATSKI ŽI - DAN – U okviru svečane maše 6. majuša, u nedilju pet dice će se pričešćati u Petrovom Selu, dokle u Hrvatskom Židanu 20. majuša, takaj u nedilju će tri školari prvi put k sebi zeti tijelo Kristuševo. NARDA – Od Petrovoga Sela do Narde će se miništranti strefiti znova pri nogometnoj utakmici 28. aprila, u subotu, početo od 14 uri. Na dvoru nardanske fare pet ekipov (Keresteš–Gornji Četar u jednoj grupi, Petrovo Selo, Pornova, Hrvat - ske Šice, Narda), sve skupa 60 dice će se naticati za prvo mjesto u ovoj ligi med seli. Pobjed nička ekipa potom ide dalje na regionalno naticanje. Kako nam je farnik Pinčene doline Tamás Várhelyi rekao, kotrigi nogometne grupe nardanskih mi - ništrantov ljetos će nositi novi dres. Novo športsko rublje je kupljeno djelomično iz dobrovoljnih darov ter farske pinezne potpore.
Page 1 and 2: HRVATSKI GLASNIK 26. travnja 2012.
Page 5: HRVATSKI GLASNIK 26. travnja 2012.

17. broj 26. travnja 2012.

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?