22. broj 2. lipnja 2011.

HRVATSKI GLASNIK 2. lipnja 2011. 5
Königreichs Ungarn Und Der Serbischen Wo -
iwodschaft Mit Dem Teme scher Banate dominira
dalmatinsko ime za hrvatsko stanovništvo
(podjednako i za Bu njevce i Šokce), primjerice
navodi se da dalmatinsko stanovništvo živi u
Aljmašu, Baču, Bajmoku, Beregu, Bikiću,
Čavolju, Čantaviru, Čonoplji, Gari, Kaćmaru,
Sonti, Subotici, Vajskoj itd. Etnonim Hrvat u
izvorima i popisima koji se odnose na područje
Bačke, Banata i Srijema tijekom 19. stoljeća
uglavnom se koristio za osobe koje su bile
podrijetlom iz Banske Hrvatske ili hrvatskog
dijela Vojne krajine, ponajviše naseljenih u 18.
i na početku 19. stoljeća. S druge strane za ono
stanovništvo naseljavano od 13. do 17. st. us -
poredno se koriste imena Dalmatinci, Hrvati,
Bunjevci i Iliri, uz prevagu dalmatinskog
imena. János Hunfalvy (Az Osztrák birodalom
rövid statisztikája különös tekintettel a Magyar
államra 1867) koji se poziva na Fé nyesa, navodi
da na području Ugarske 1864. živi 94.128
Hrvata i 70.102 Dalmata (pod tim imenom su
ujedinjene razne hrvatske skupine), koji su u
prijašnjim popisima temeljem govornog jezika
pripisivani Srbima.
Nesređenosti i manjkavosti
Novi moment u klasifikaciji stanovništva
nastupa s jačanjem mađarske nacionalne ideje i
formiranjem dvojne Austro-Ugarske Monar hije
1867. Službena tijela Ugarske tako potis kuju
dalmatinsko ime i sve više ističu etnonim
Bunjevci, ujedno i kao popisnu kategoriju stanovništva.
Razlog tomu je bio političke prirode
jer je u Dalmaciji hrvatski preporod u to vrijeme
bio na svome vrhuncu pa je dalmatinsko
ime moglo jasno označavati hrvatsko podrijetlo
Bunjevaca. Stoga su ugarske vlasti dalmatinsko
ime (Dalmat) sustavno potiskivale kroz
nekoliko desetljeća. Etnonim Bunjevci, koji je
od vremena naseljavanja hrvatskih skupina u
Podunavlje koegzistirao s etnonimom Dalmat,
stanovništvo je dijelom spontano, dijelom uz
prisilu kroz državni aparat internaliziralo pa će
se pod tim imenom izgrađivati i učvršćivati
identitet, a pod tim imenom bit će pokrenuta i
preporodna gibanja. Kasniji popisi stanovništva
iskazuju broj Hrvata i Srba u Ugarskoj
zajedno, od 1890. ih odvajaju, ali bez ikakve
dosljednosti. Glede popisnih kategorija, Dal -
mati, Bunjevci i Šokci su u jednoj te istoj županiji
u pojedinim kotarevima pribrajani Hrvati -
ma, u drugim opet Srbima. Nadalje, popis iz
1900. i 1910. godine, na području županija koje
pokrivaju današnji teritorij Vojvodine, Hrvate
evidentira i dijeli u šest popisnih kategorija:
Hrvati, Dalmati, Bunjevci, Šokci, Karaševci (u
Izbištu, Uljmi, Karlsdorfu/današnjem Banat -
skom Karlovcu) i pod kategorijom ostali.
Pritom se može primijetiti da su Dalmati u
nekim naseljima u popisima 1900. i 1910. iskazivani
kao posebna kategorija s Bunjev cima ili
Šokcima, a u nekima su popisani i kao većinsko
stanovništvo. Popisom stanovništva iz
1910. godine popisna kategorija Dalmati gotovo
se posve izgubila.
O nesređenosti i manjkavosti metodologije
popisa govori nešto i činjenica da su unutar
nekih naselja stanovnici, nesumnjivo istog et -
nič kog podrijetla, dijeljeni na Dalmate i Bu -
njevce (npr. u Aljmašu, Čavolju, Baškutu),
odnosno Dalmate i Hrvate (Parabuć/Ratkovo,
Mateović), Bunjevce i Hrvate (Kaćmar), Hrva -
te i Šokce (Apatin, Senta, Novi Sad) ili
Bunjevce i Šokce (Monoštor) itd. Najsli kovitiji
primjer klasifikacijske konfuzije za isto stanov -
ništvo može nam dati popis stanovnika u naselju
Stara Moravica, gdje je 1900. popisan 31
Šokac, a na sljedećem 1910. godine 41
Bunjevac i 18 Hrvata (navedeno prema Laka -
toš, Narodna statistika, 1914). Osim nesređenosti
mađarske statistike ovi popisi nam svjedoče
o nekadašnjoj nazočnosti Hrvata u znatnom
broju naselja gdje ih danas ima tek u malome
broju ili su u cijelosti asimilirani (Bačka
Topola, Stara Moravica, Pačir, Ratkovo, Čantavir,
Mol, Senta, Žabalj, Šajkaš itd.).
Slijedeći rezultate popisa iz 1900. mađarski
antropogeograf i etnolog Géza Czirbusz (1902)
hrvatsko stanovništvo u Bačkoj dijeli na nekoliko
skupina. On Dalmate, Bunjevce i Šokce
svrstava u jednu srodnu skupinu stanovništva
koja se dalje dijeli prostorno prema nekim
naseljima pa Dalmati, prema Czirbuszu, žive u:
Mateoviću, Barački, Beregu, Boršodu, Čavolju
i Šandoru; Bunjevci u: Bajmoku, Bikiću, Čantaviru,
Lemešu; Šokci u: Baču, Bukinu, Plavni,
Vajskoj, Bođanima i Sonti. Osim toga navodi
se da u petnaest naselja Dalmati, Bunjevci i
Šokci žive izmiješano.
Nastavak u idućem broju
(Napis iz tjednika Hrvatska riječ)
MOHAČ – Zakladu koja djeluje za
javno dobro 21. ožujka 2001. utemeljile su
4 fizičke osobe. Cilj zaklade: doprinos i
podupiranje odgoja, narodnosnog odgoja
djece u Vrtiću „Eötvös”. Zakladom upravlja
petočlani Kuratorij.
Prihodi Zaklade za 2010. godinu ostvareni
su u iznosu 340.717 Ft (ponuđeni 1% od
poreza na osobni dohodak 275.162 Ft, potpora
Samouprave grada Mohača 40.000 Ft,
potpora Hrvatske samouprave grada Mo -
hača 15.000 Ft, potpora mohačke Šokačke
čitaonice 10.000 Ft, prihod od kamata 555
Ft). Zaklada je svoju imovinu upotrijebila
za djelotvorno ostvarivanje stručnog razvoja.
Potporom kupljeno prijenosno računalo
(laptop) u velikoj mjeri pridonosi praćenju
pojedinačnog razvoja djece, osiguravanjem
preglednosti dokumentacijskog sustava.
Računalom se može elektronično napraviti
pojedinačni razvojni plan djece, bez prekida
pratiti pojedi nač ni razvoj. Ponuđeni 1%
od poreza na osobni dohodak Zaklada je
upotrijebila za vizualne igračke za razvijanje
razuma, memorije, koje uvelike pridonose
razvijanju sposobnosti i oblikovanju
raznih kompetencija. Mogućnost za slo -
bod nu igru osiguravaju građevinske igračke
i igračke za bebe, koje su djeca dobila
za božićne blagdane, pa je time proširena
postojeća zbirka igračaka. Zaklada je u
2010. godini gospodarila s ukupno 342
tisuće, s ostatkom od 73 tisuće forinti.
Zakladinim dužnosnicima nije dodijeljena
nikakva naknada.
KAĆMAR – Hrvatska manjinska samouprava
Kaćmara priređuje tradicionalni Susret
hrvatskih crkvenih zborova koji će se održati
u ponedjeljak 13. lipnja 2011. godine.
Program već po običaju počinje misnim slavljem
na hrvatskome jeziku u koje će u župnoj
crkvi s početkom u 15 sati predvoditi tavankutski
župnik Franjo Ivanković, a suslužiti
Ferenc Nyírő, župnik Kaćmara i Madaroša.
Sudjeluju crkveni zborovi iz Aljmaša, Baje,
Dušnoka i Kaćmara. Nakon susreta druženje
se nastavlja zajedničkom večerom sudionika.
Poziv za dostavljanje prijedloga
Sukladno Pravilniku za dodjelu odličja Hrvatske državne samouprave, pozivamo članove i odbore Skupštine, područne hrvatske samouprave, hrvatske manjinske
samouprave, hrvatske udruge, hrvatske ustanove da dostave svoje prijedloge za dodjelu odličja.
Prijedloge možete dostaviti u ovim kategorijama:
Za istaknutu djelatnost na području hrvatskog odgoja i obrazovanja u Mađarskoj;
Za istaknutu djelatnost na području hrvatske kulture u Mađarskoj;
Za hrvatsku mladež u Mađarskoj;
Za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društveno- političkog života u Mađarskoj.
Odličje se dodjeljuje za priznanje djelatnosti osobama, kolektivu, udrugama i ustanovama koje su se svojim radom, djelatnošću posebno istaknule na polju jačanja
hrvatskoga nacionalnog identiteta, pridonijele razvoju hrvatskoga jezika i kulture, za koje se vežu istaknute osobne i kolektivne zasluge.
Jedan predlagač ima pravo predložiti samo jednoga kandidata.
Prijedlog za odličje predaje se na obrascu koji možete naći na web- stranici: www.horvatok.hu.
Prijedlog za dodjelu odličja treba stići na adresu Ureda Hrvatske državne samouprave (1089 Budimpešta, Bíró L. u. 24, e- mail: hrsamouprava@chello.hu) najkasnije
do 15. lipnja 2011. godine.