22. broj 2. lipnja 2011.

More documents

Recommendations

Info

8 2. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIK „Pjevaj, drugo, iz šokačke grane“ „Kad sa sebe skinem robu, / bećara pustim u sobu“ „Digni, Kajo, kraj od šlingeraja“ Matica hrvatska Ogranak Pečuh, Hrvatska samouprava sela Kukinja i tamošnji KUD Ladislava Matušeka 18. svibnja organizirali su koncert pod nazivom „Pjevaj, drugo, iz šokačke grane“ Ženske pjevačke skupine Šokice iz Osijeka. Priredba se održala u prepunome kukinjskom domu kulture, a nazočne, među njima i dr. Veru Erl, predsjednicu Udruge Šokačka grana, u sklopu koje djeluje Ženska pjevačka skupina Šokice, pozdravili su predsjednik Matice hrvatske Ogranak Pe - čuh Stjepan Blažetin i voditelj KUD-a Ladis - lava Matušeka, ujedno i predsjednik Hrvat ske samouprave sela Kukinja Ivo Griš nik. Do - gađaju je nazočila i generalna konzulica Ljiljana Pancirov. Kukinjski koncert bio je zapravo i predstavljanje prvoga nosača zvuka (CD) Ženske pjevačke skupine Šokice pod naslovom “Pjevaj, drugo, iz šokačke grane”. Bitno je napomenuti kako je sav prihod od prodaje Udruga šokačka grana namijenila kao dar Udruzi Moje dijete, koja okuplja roditelje djece oboljele i liječene od zloćudnih bolesti. Vesele Šokice oduševile su nazočne, a druženje je nastavljeno i nakon koncerta uz bogati stol i kuharsko umijeće Ive Grišnika. Uza Žensku pjevačku skupinu Šokice nastupio je i orkestar Šokačke grane te samičar Franjo Verić. Napomenimo kako Matica hrvatska Ogranak Pečuh ugovor o suradnji s Udrugom Šokačka grana ima od samoga osnutka te Udruge, a isti je ugovor potpisao lani i KUD Ladislava Matušeka iz Kukinja. -bpb- Samostalna večer Kulturno-umjetničkog društva Ladislava Matušeka Već se uobičajilo da Kulturna udruga „Ladislav Matušek” i Hrvatska manjinska samouprava sela Kukinja o Uskrsu organiziraju nastup ili samostalnu večer Ku lturno-umjetničkog društva La disla va Matušeka. Tako je bilo i ove godine, 30. travnja. U kukinjskom se domu kulture okupio poveći broj znatiželjnika, Hrvata iz sela i okolnih naselja, te KUD-ovih prijatelja. Među njima i konzulica generalnog konzulata Katja Bakija, te predsjednik HDS-a Mišo Hepp. Nazočne je pozdravila članica KUD-a Milica Klaić Ta rađija koja je gledatelje vodila kroz cjelovečernji program. KUD-om upravlja Ivo Grišnik, a Društvo broji blizu tridesetak članova, te djeluje Pjevački zbor, Orkestar i Plesna skupina. Članovi su iz Kukinja, Semelja, Pečuha, Mišljena i drugih naselja. Svi se oni vole družiti, srijedom ići na probe, te putovati na mnogobrojne nastupe koje ima ovaj popularni KUD. KUD Ladislava Matušeka trostruki je dobitnik „izvrsne“ kvalifikacije Saveza ma đarskih zborova, orkestara i kulturno-umjetničkih društava (KÓTA). Programu je sudjelovao i KUD „Dubrava” iz Semelja, čiji su članovi ujedno i članovi KUD-a Ladislava Matušeka. Šokačka kuvarica „Što su jeli naši stari u korizmi“ ukoričena je kulinarska tradicija Šokadije objavljena u korizmi 2011. godine kao prilog dnevnoga lista „Glas Slavonije“. Kiflice, gibanice, lokše, pogače, valjušci, rezanci, tačke, knedle, žganci, prova, papula, čorbe, trganci i mnoga druga tradicijska jela dio su Šokačke kuvarice “Što su jeli naši stari u korizmi”, u izdanju Glasa Slavonije. – Što su jeli naši stari u korizmi bio je prvi program Šokačke grane Osijek s kojim se Udruga predstavila već 2005. g., na prijedlog Joze Jurušića. Predstavljanje gastronomskih šokačkih korizmenih slastica organizira se otada svake godine, a šestu obljetnicu predstavljanja šokačkog kulinarstva 2011. obilježili smo ukoričenjem recepata – kaže predsjednica Udruge mr. sc. Vera Erl, dodajući kako je naša dužnost očuvanje kulinarskih vrijednosti. Naime marljivost i mukotrpan rad naših Šokica i Šokaca, prostrana polja i izdašna zemlja omogućili su obilje blagodati na astalima i sinijama po našim selima. Poznato je da su Slavonci i Baranjci vrlo pobožni ljudi, koji su od davnina iskreno prigrlili katoličanstvo i crkveni nauk. I danas kada razvijamo Šokačka kuvarica našu turističku priču, jedan od najvećih aduta jest ono u čemu će naši gosti uživati kada sjed nu za stol dok se pokraj njih vrte kotlići, a pred njima je već poslužena pogača iz kruš - ne peći. Takva neodoljivost prizora i okusa stvarana je iz naraštaja u naraštaj. Naša je dužnost očuvanje kulinarskih tradicijskih vrijednosti koje nas podsjećaju tko smo i odakle smo, baš kao i ova korizmena kuharica. Oduvijek su slavonsko-baranjski domaći proizvodi privlačili ljude, a sva današnja jela dio su kulinarskoga slijeda naših baka i djedova oplemenjena novim idejama i predstavljena kao izvorni šokački specijalitet. Snaše Šokačke grane Anica Dragić, Ana Muhar i Ljubica Pilipović priredile su recepte za ukoričenje koje smo tiskali pomoću Glasa Sla - vonije. Kuharica obuhvaća čak 64 recepta s toga širokog područja, gdje god su živjeli Šokci. Iako gotovo svako jelo ima nekoliko naziva (primjerice, čikmaci i rezanci), ovisno u kojem selu se priprema, sva su ova jela utkana duboko u svijest svakome tko je odrastao u Šokadiji. -pripremila: bpb- Trenutak za pjesmu Krešimir Bagić Veliki žuti suncokret 3. trebalo bi srušiti zidove gutače vatre plamena gutače dima vremena gutače reklama govorim htio brezi o zračnom prstenu koji se uzdiže u nebo dok ga oči traže po prašini ako me čuješ budi kometa ako ga vidiš ispruži ruke postani nebeski otok budi spokojan neon je smrtan i mrtav doći ćemo ti pješice s rukama punim lišća i rima
HRVATSKI GLASNIK 2. lipnja 2011. 9 „Ja sam bager i buldožer koji ruje, kopa, čisti teren. Poslije mene doći će drugi koji će na očišćenom terenu graditi.“ (Marko Majstorović) Hrvatski klub Augusta Šenoe 17. svibnja priredio je Književnu tribinu s vlč. Markom Bubalom. Na njoj je predstavljena knjiga vlč. Marka Bubala, naslova „Velečasni Marko Majstorović 1928–2004” s pod naslovom Prilozi istraživanju života i djelovanja. Knjiga je 2011. godine ugledala svjetlo dana u nakladi Glasa Koncila – Župe Presvetog Trojstva, Zagreb–Tordinci, u Biblioteci Ljudi i događaji. Uredio ju je Anto Pavlović. Predstavljanje su svojim nastupom uljepšale članice Ženskoga pjevačkog zbora Augusta Šenoe, na čelu s Marijom Bošnjak, i gošća iz Hrvatske koju je ja sobom doveo autor knjige, a koja je otpjevala Ave Mariju U sklopu predstavljanja Marko Bubalo naglasio je vrijednosti Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj, što ga redovito prima i čita, prateći tako događanja iz života Hrvata u Mađarskoj, čestitajući ujedno 20. obljetnicu Hrvatskome glasniku. Istaknuo je kako rado dolazi u Pečuh te je zahvalio svima koji su ga svojom nazočnošću počastili te večeri u Hrvatskome klubu. Vlč. Marko Bubalo od 1. srpnja 1973. župnik je u Tordincima. Mi Hrvati u Mađarskoj upoznali smo ga u razdoblju od 1991. do 1997. godine kao svećenika koji se brinuo o 30-ak tisuća prognanika u okolici Pečuha i šire u Mađarskoj (djelovao je na prostoru od Balatona do Mohača, a sjedište je imao u Pečuhu). Uz taj rad usko je surađivao s Hrvatima ovoga prostora, objavljivao u našim tiskovinama, služio mise po hrvatskim selima. Godine 1997. se vraća, gradi razrušenu župu. Dobitnik je brojnih nagrada. Napisao je pet knjiga. U najnovijoj knjizi o velečasnom Marku Majstoroviću autor se prihvatio zabilježiti „sve znano i neznano” o tome „slavonskom dobrotvoru”, o „slavonskom Stepincu”, izuzetnom svećeniku, pokretaču brojnih zanimljivih pothvata ne samo na pastoralnom nego i na društvenom, kulturnom, narodnom, dobrotvornom planu, koji svojim životnim putem svjedoči o nesebičnom zalaganju, kazala je profesorica Timea Bockovac predstavljajući autora i knjigu, te dodala kako je knjiga napisana vrlo ljudski, bez patetike osim prepoznatljivoga stila i jezika pa i humora koji se krije unutar korica. Posebno je istaknutom čine prilozi: slike, fotografije, čestitke izražene crtežima, osobna sjećanja, dopisi, razglednice, posvete, članci, zapisnici, tekst oporuke. Za vlč. Marka Majstorovića kazuju kako je bio jednostavan, istinski svećenik, prijatelj, brat. Bio je onaj koji je uvijek tražio načina da pomogne, da dâ onaj prvi znak nade svakome koji je od njega nešto tražio. Autor knjige vlč. Marko Bubalo učinio je veliki mozaik različitih događanja iz Markova života iz kojih se ne iščitava samo Markov život, njegova biografija nego i mnoštvo odnosa između Crkve i društva i u samom društ - vu, između različitih institucija u Crkvi, što daje istinsku sliku ko - ju želimo uvijek čuvati u svojem spomenu da je ponajprije riječ o svećeniku široka srca, otvorenog za svakog čovjeka. „Vlč. Marko Bubalo predstavio nam je jednoga velikoga svećenika. Taj je čovjek volio svoje svećeničko zvanje, Katoličku crkvu kojoj je pripadao svim srcem, i taj je čovjek volio svoj hrvatski narod kojemu je bio odan i služio mu svim srcem“, rekao je jednom prilikom recenzent knjige Mato Artuković, i dodao pri tome kako je malo knjiga koje svećenik posvećuje svećeniku. Ako hoćemo Katoličku crkvu kao uglednu instituciju, onda molim vas svećenike da svoje intelektualne sposobnosti upotrijebite u povijest pa slijedite vlč. Marka Bubala.“ Uz ukoričenu knjigu tu je i DVD s dokumentarnim filmom „Slavonski dobrotvor” autora Krunoslava Tomaševića koji je snimljen u produkciji HRT-a 1994. godine, te sopranistica Marina Kozina iz Nuštra uz glasovirsku pratnju Tamare Krajnović, prof. i sopranistica Marijana Matijević iz Osijeka uz glasovirsku pratnju Eve Kirchmayer Bilić iz Zagreba. -bpb- Bogatstvo... Iz povijesti Hrvatskoga glasnika U prolazu I u doba marksističko-lenjinističke na rod - nos ne politike odnarođivanje se vršilo maltene veselo. Za ilustraciju ove tvrdnje iz športske rubrike današnjih novina prenosim dio osvrta na povijest jednog prvo li - gaš kog nogometnog kluba. Međutim, javio se jedan problem. Prema imenima koja su bila upisana u osobnim iskaznicama, mnogi bijahu stranci. Zato je zasjeo savjet mudraca i održano je pokrštavanje. Ali novim igračima nisu kumovi birali novo ime već uglavnom oni sami. Doduše, nekima je klup ski liječnik dao novo ime. Tako su bra ća Dujmov postala Dunai, Rapić je postao Rádi, Petrešević Pécsi, Frepan Faludi, Valdek Vári, Csupák je postao Csi - nos, Ze lenik Zengői i Glück (danas ugledni prvoligaški trener) postade Ga rami. Eto tako list prepričava veseo događaj pokrštavanja iliti davanja novog prezimena. (Kršteno ime nogometaša ionako je već bilo mađarsko.) Najprije bijahu to „športska” imena koja su zatim postala i „službena” tj. upisana su u osobne iskaznice nogometaša. Danas bi se moglo postaviti najmanje dva pitanja: a) Neosporno da su geni pokrštenih igrača ostali isti, a da li su sa novim prezimenom, koje nije bilo „strano”, postali bolji nogometaši b) Da se slučaj desio u nekoj susjednoj zemlji sa jednom drugom nacional - nom manjinom, da li bi ga isto tako vedro prepričali Stipan Filaković (Hrvatski glasnik 1997/4) Dvi gradišćanske režiserke amaterskih kazališnih grup u Hrvatskom Židanu i Petrovom Selu: sliva Jadranka Tot i Ana Škrapić-Timar
Page 1 and 2: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ glasnik
Page 3 and 4: HRVATSKI GLASNIK 2. lipnja 2011. 3
Page 7: HRVATSKI GLASNIK 2. lipnja 2011. 7

22. broj 2. lipnja 2011.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?