You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
N<br />
RISTI O<br />
VATSKI LABU<br />
DS HDSSB HRVATS<br />
DP HSLS HNS IDS HDSSB<br />
AH HNS HDZ SDP HSLS HNS<br />
ABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HS<br />
SB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ<br />
HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HN<br />
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
BROJ 2 GOD.1<br />
IV. kvartal 2014.<br />
ISSN 1849-403X<br />
Monetizacija<br />
autocesta<br />
Energetska<br />
politika<br />
Hrvatska<br />
vanjska<br />
politika<br />
Promjena<br />
izbornog<br />
sustava
BROJ 2 GOD.1<br />
IV. kvartal 2014.<br />
ISSN 1849-403X<br />
HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURIS-<br />
TI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI<br />
LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB<br />
HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS<br />
IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP<br />
HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS<br />
HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI<br />
ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI<br />
LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB<br />
HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS<br />
IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP<br />
HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS<br />
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija<br />
autocesta<br />
Energetska<br />
politika<br />
Hrvatska<br />
vanjska<br />
politika<br />
Promjena<br />
izbornog<br />
sustava<br />
Alpheus Policy <strong>inSight</strong><br />
Izvješće o stavovima političkih stranaka<br />
IMPRESSUM<br />
Alpheus Policy <strong>inSight</strong><br />
Izvješće o stavovima<br />
političkih stranaka<br />
IZDAVAČ:<br />
Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5,<br />
10000 Zagreb<br />
www.alpheus.hr<br />
ZA IZDAVAČA:<br />
Mario Aunedi Medek<br />
AUTOR PROJEKTA:<br />
Mario Aunedi Medek<br />
UREDNIK:<br />
Zdravko Ivić<br />
AUTORI:<br />
Zdravko Ivić<br />
Jakov Žižić<br />
Grafičke analize napravljene su<br />
na temelju istraživanja javnog<br />
mnijenja agencije<br />
Ipsos Puls iz listopada<br />
2014. godine.<br />
PRIJEVOD<br />
NA ENGLESKI JEZIK:<br />
Ivan Fischer<br />
SAVJETNIK:<br />
Tin Nuić<br />
LIKOVNO I GRAFIČKO<br />
OBLIKOVANJE:<br />
Bernardić studio d.o.o., Zagreb<br />
www.bernardic.hr<br />
Uvodna riječ<br />
Dragi čitatelji,<br />
pred vama se nalazi drugi broj Alpheus Policy <strong>inSight</strong>a, izvješća koje donosi stavove hrvatskih<br />
političkih stranaka o aktualnim društvenim pitanjima. Prvi smo broj izdali u travnju<br />
ove godine, s neskrivenom i neskromnom ambicijom da pozitivno utječemo na unapređenje<br />
političkih procesa u Hrvatskoj.<br />
Sve pohvale koje smo dobili za prvo izdanje brzo smo zaboravili, a sve kritike uvažili te ih<br />
djelomično uklopili u novi broj koji je sadržajno i vizualno još atraktivniji. Metodologija<br />
prema kojoj su nastali stavovi ostala je ista. Osnova za pregled stranačkih stavova bili su<br />
odgovori na pitanja iz našeg upitnika podijeljena u četiri tematske skupine –vanjska politika,<br />
izborni sustav, energetska politika te monetizacija autocesta.<br />
Što se tiče odaziva stranaka, u odnosu na prošli broj, vladajući SDP poslao je odgovore<br />
koncentrirajući se pritom samo na dvije teme koje se tiču pitanja iz resora koje izravno<br />
kontroliraju. Stranka koja prema istraživanjima javnog mnijenja trenutno uživa najveće<br />
povjerenje građana, HDZ, nije poslala svoje odgovore. No, do njihovog smo stava došli<br />
kroz druge metodološke stupove ove analize, odnosno sintezom medijskih istupa istaknutih<br />
članova, pregledom službenih stranačkih dokumenata te njihove zakonodavne aktivnosti,<br />
tako da niste zakinuti niti za jednu relevantnu političku stranku. Također, i u ovom<br />
broju, partner nam je bila renomirana agencija za istraživanje javnog mnijenja Ipsos Puls,<br />
zahvaljujući kojoj donosimo mišljenje građana o istim pitanjima.<br />
Naš cilj je potaknuti način razmišljanja u hrvatskom društvu koji je usmjeren na konkretne<br />
javne politike te bolju komunikaciju između stranaka i njihovih birača. Nadamo se<br />
kako će naredne analize tome i pridonijeti.<br />
Uredništvo<br />
Sadržaj<br />
3<br />
HRVATSKA VANJSKA POLITIKA<br />
12<br />
PROMJENA IZBORNOG SUSTAVA<br />
16<br />
ENERGETSKA POLITIKA<br />
22<br />
MONETIZACIJA AUTOCESTA
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska<br />
vanjska politika<br />
Od samostalnosti države, hrvatska vanjska politika nije se “aktivno” i<br />
“angažirano” uključivala u globalna pitanja. Za tako nešto nije bilo ni<br />
potrebe ni mogućnosti, poglavito zbog toga što je zemlja bila usredotočena<br />
na ostvarivanje vlastitih strateških ciljeva. No, ulaskom zemlje u Europsku<br />
uniju situacija se značajno promijenila. Hrvatska sad ima novu ulogu,<br />
uključena je u globalno važna pitanja. Stoga smo najznačajnije hrvatske<br />
političke stranke pitali o prioritetima kojima bi se trebala voditi naša<br />
vanjska politika, njihovu ocjenu hrvatske politike prema Siriji, Ukrajini,<br />
te stvaranju države palestinskog naroda. Konačno, pitali smo ih i treba li<br />
Hrvatska uvjetovati Srbiji ulazak u EU rješavanjem bilateralnih sporova ili<br />
otvorenih pitanja iz nedavne prošlosti.<br />
| 3 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
<br />
Vox populi:<br />
Treba li Hrvatska<br />
uvjetovati<br />
ulazak Srbije u<br />
EU rješavanjem<br />
otvorenih pitanja sa<br />
Hrvatskom, kao što<br />
je to činila Slovenija<br />
prema Hrvatskoj,<br />
ili Hrvatska ne bi<br />
trebala uvjetovati<br />
ulazak Srbije u<br />
EU međusobnim<br />
otvorenim pitanjima<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
12,2%<br />
26,3%<br />
Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU<br />
rješavanjem otvorenih pitanja<br />
Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU<br />
rješavanjem otvorenih pitanja<br />
Ne zna<br />
61,5%<br />
SDP<br />
Nakon samostalnosti, međunarodnog<br />
priznanja i članstva u NATO-u,<br />
ulaskom u Europsku uniju stvorene<br />
su ključne pretpostavke za Hrvatsku da na<br />
zdravim političkim, ekonomskim i pravosudnim<br />
temeljima razvije sve svoje potencijale, u<br />
čemu vanjska politika mora pomoći. Socijaldemokrati<br />
nisu izravno odgovorili na pitanja iz upitnika<br />
na temu vanjske politike. Iako taj resor vodi osoba<br />
iz druge stranke, SDP je ipak najsnažnija stranka<br />
vladajuće koalicije te se stoga njegovi vanjskopolitički<br />
stavovi zasigurno u velikoj mjeri preklapaju s aktualnom<br />
politikom. Uz politike Vlade RH, u analizi<br />
stavova SDP-a uzeti su u obzir i programski dokumenti<br />
stranke, glasovanje u europskom i hrvatskom<br />
parlamentu te medijski istupi čelnih ljudi stranke.<br />
Ulaskom u EU Hrvatska je učvrstila svoj međunarodni<br />
položaj, što daje mogućnost za snažnije djelovanje<br />
SDP BI UVJETOVAO ULAZAK SRBIJE U<br />
EU S PODIZANJEM NOVIH OPTUŽNICA<br />
ZA RATNE ZLOČINE. PODRŽAVA IH<br />
NJIHOVIH SIMPATIZERA,<br />
A NJIH 24% JE PROTIV<br />
61%<br />
| 4 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
u regiji na razvoju dobrosusjedskih odnosa i njenoj<br />
stabilizaciji. Za SDP, hrvatska je obveza, ali i izravni<br />
interes, zalaganje za što brži proces eurointegriranja<br />
zemalja regije. Uz naglasak na regiju, Vladi u kojoj je<br />
SDP vodeća stranka koalicije prioritet je i održavanje<br />
vrlo dobrih odnosa s najvažnijim transatlantskim<br />
saveznikom i najmoćnijom zemljom svijeta. Vidljivo<br />
je to kroz intenzivnu suradnju s američkim vojnim<br />
snagama, donacije vojne opreme te odlikovanju koji<br />
je SDP-ov ministar dodijelio načelniku združenog<br />
stožera vojske SAD-a. Takav zaključak nameće se i<br />
promatranjem hrvatske politike prema Bliskom istoku.<br />
Hrvatska vlada pod SDP-om od samih početaka<br />
je politički, ali i logistički podržavala oporbenjake<br />
u Siriji. Radikaliziranjem dijela oporbenih snaga te<br />
jačanjem ISIL-a Hrvatska je postala dijelom međunarodne<br />
koalicije pod američkim vodstvom koja je<br />
usmjerena protiv rastućih terorističkih snaga. I SDP<br />
se kontinuirano zalaže za dvije države na području<br />
Palestine, ali ako je suditi prema medijskim natpisima,<br />
Hrvatska će priznati državu palestinskog naroda<br />
tek nakon što se za takav potez odluče ostale zemlje<br />
članice EU. Što se tiče, situacije u Ukrajini, čelni ljudi<br />
SDP-a smatraju kako je takva razina miješanja u<br />
unutarnje stvari jedne zemlje nedopustiva. Za SDP,<br />
odnosi u Ukrajini su “jako komplicirani, zbog čega<br />
Europa nema jedinstveno stajalište”. Uz to, valja napomenuti<br />
kako Vlada RH još uvijek nije ratificirala<br />
sporazum o pridruživanju Ukrajine EU, što je dosad<br />
učinilo sedam europskih zemalja.<br />
SDP podupire ulazak Srbije u EU, ali je čvrstog<br />
stava da kandidati za članstvo, poput Hrvatske,<br />
moraju ispuniti sve kriterije. Jedan od tih kriterija<br />
bit će podizanje novih optužnica i suđenja<br />
za ratne zločine.<br />
vanjske politike treba biti<br />
zajedništvo domovinske i iseljene<br />
HDZPrioritet<br />
Hrvatske, što je za njih jedna od<br />
ključnih strateških pretpostavki sveukupnog<br />
razvoja Hrvatske. HDZ nije izravno odgovorio<br />
na pitanja iz upitnika, ali su odgovori za tu<br />
stranku izvučeni iz drugih metodoloških stupova<br />
istraživanja. Uz programske dokumente<br />
stranke, posebno su analizirani javni nastupi<br />
HDZ-ovih saborskih zastupnika te zastupnika<br />
u Europskom parlamentu. Posebnu pozornost<br />
posvećuju Hrvatima u BiH, za čiju se ravnopravnost<br />
te dosljedno poštivanje prava osobito zalažu. Jedan<br />
od vanjskopolitičkih prioriteta HDZ-a također je i<br />
“konkretnije ugovorno i institucionalno povezivanje<br />
BiH s Europskom unijom”. Za HDZ su važne i hrvatske<br />
manjine u zemljama članicama i u zemljama<br />
nečlanicama EU te traže za njih odgovarajuće financiranje.<br />
Ostali su prioriteti HDZ-ove vanjske politike daljnja<br />
izgradnja transatlantske i europske suradnje, kao<br />
i odnosa s jugoistočnim susjedstvom. Upravo u europskom<br />
kontekstu vide veliku priliku jer je Hrvatska,<br />
prema njima, “potpunu suverenost i samostalnost u<br />
vanjskoj politici stekla tek ulaskom u EU”. Dodatno<br />
jačanje hrvatske pozicije na starom kontinentu<br />
HDZ vidi kroz odabir europskih partnera s kojima<br />
bismo privilegirano surađivali. To se osobito odnosi<br />
na Njemačku, zemlju koja je odigrala konstruktivnu<br />
ulogu kad se Hrvatska borila za samostalnost, a koje<br />
je aktualna vlast narušila, među ostalim, i zbog Lex<br />
Perković.<br />
HDZ dosad nije izravno javno govorio o hrvatskoj<br />
politici prema krizi u Siriji. Ipak, njegovi eurozastupnici<br />
u nekoliko navrata su oštro osudili zločine<br />
Islamske države i njihov progon kršćana te se založili<br />
za snažan vojni angažman međunarodne zajednice.<br />
67%<br />
SIMPATIZERA HDZ-A<br />
SMATRA DA HRVATSKA<br />
TREBA UVJETOVATI<br />
ULAZAK SRBIJE U EU RJEŠAVANJEM<br />
OTVORENIH PITANJA, DOK IH JE<br />
28% PROTIV<br />
Zbog vrlo dobrih odnosa koje ima s trenutnim i bivšim<br />
dužnosnicima Države Izrael te “iskrenog prijateljstva<br />
i uvažavanja” kojeg gaji s Likudom, najvećom<br />
izraelskom konzervativnom strankom, pretpostavka<br />
je kako je HDZ rezerviran prema priznavanju samostalne<br />
Palestine. Takvu pretpostavku potvrđuje<br />
nedavna kritika Vladinog stava prema priznavanju<br />
Palestine koji je bivši HDZ-ov ministar vanjskih<br />
| 5 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih<br />
pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi<br />
trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima<br />
Analiza istraživanja populacije PREMA OBRAZOVANJU<br />
Ne zna<br />
Ne treba<br />
uvjetovati<br />
ulazak<br />
Srbije u EU<br />
rješavanjem<br />
otvorenih<br />
pitanja<br />
100%<br />
90%<br />
80%<br />
70%<br />
60%<br />
50%<br />
18%<br />
11%<br />
23% 28%<br />
7%<br />
24%<br />
40%<br />
Treba<br />
uvjetovati<br />
ulazak<br />
Srbije u EU<br />
rješavanjem<br />
otvorenih<br />
pitanja<br />
30%<br />
20%<br />
10%<br />
0% 59% 61% 69%<br />
Osnovna škola Srednja škola Viša škola/Fakultet<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
poslova nazvao “ishitrenom”. U slučaju Ukrajine,<br />
HDZ-ovi eurozastupnici bili su vrlo jasni. Za njih je<br />
kriza u Ukrajini test vjerodostojnosti vanjske politike<br />
EU jer je riječ o očitom kršenju međunarodnog<br />
prava i narušavanju teritorijalnog integriteta jedne<br />
zemlje. HDZ-ovci se također zalažu za nastavak<br />
pritisaka i restriktivnih mjera prema Rusiji te brzu<br />
provedbu Sporazuma o pridruživanju Ukrajine i<br />
EU. Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije u kontekstu<br />
ulaska te zemlje u EU, HDZ traži suočavanje s<br />
istinom o agresiji koja je počinjena nad Hrvatskom.<br />
HDZ-ovci su također oštro osuđivali njima krajnje<br />
neprihvatljive izjave pravnih zastupnika Vlade Republike<br />
Srbije tijekom rasprava u tužbi za genocid<br />
na Međunarodnom sudu pravde. Tad su poručivali<br />
da Srbija “itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima<br />
prema RH, državi članici EU, ako namjerava kročiti<br />
europskim putem.”<br />
| 6 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
vanjsku politiku moraju<br />
se promicati solidarnost, održivost,<br />
pravednost, pravična<br />
ORaHKroz<br />
ekonomska suradnja, borba protiv svih vrsta<br />
diskriminacije te energetska učinkovitost. Za<br />
Održivi razvoj Hrvatske napokon je došlo vrijeme<br />
za vođenje vanjske politike prilagođene<br />
stanju svijeta u drugom desetljeću 21. stoljeća.<br />
Kao što se i iz imena stranke da naslutiti, prioritet<br />
je takve nove vanjske politike koncepcija<br />
dugoročno održivog razvoja Hrvatske. Kako<br />
navode u OraH-u, Hrvatska je dio EU koja je<br />
zajednica vrijednosti, stoga se kroz vanjsku<br />
politiku moraju isticati vrijednosti po kojima<br />
će Hrvatska biti prepoznatljiva. Kako bi hrvatski<br />
nacionalni interesi postali prepoznatljivi unutar<br />
EU, OraH predlaže stvaranje specifičnih policy niša u<br />
kojima bi Hrvatska aktivno predlagala politike. Kao<br />
primjer niša navode energetiku, vodni sektor i održivi<br />
transport, održivi razvoj Mediterana, turizam i proizvodnju<br />
hrane te daljnje proširenje EU.<br />
OraH snažno osuđuje kršenje normi međunarodnog<br />
prava u Siriji. Pri tome misle na zločine Islamske države<br />
te se zalažu za procesuiranje svih odgovornih na<br />
Međunarodnom kaznenom sudu. Izravan stav o hrvatskoj<br />
politici prema Siriji nisu izrekli, ali napominju<br />
kako bi oni podržali uspostavu poslovnih i diplomatskih<br />
aktivnosti sa sirijskom vlasti koja bi bila uspostavljena<br />
na temeljima “mira, demokracije, održivosti<br />
i ljudskim pravima”. Za održivi mir ORaH se zalaže i<br />
u slučaju Palestine. On je moguć ako sve uključene<br />
strane, posebice Izrael, poštuju međunarodno pravo<br />
i ljudska prava. Prema ORaH-u, napadanje civilnih<br />
ciljeva obiju strana temelj je za ratni zločin i treba ga<br />
kazniti. Što se tiče konkretnog rješavanja problema,<br />
OraH se zalaže za povratak na međunarodno<br />
priznate granice iz 1967. godine. U ORaH-u<br />
jasno ističu svoju opredijeljenost i za neovisnost, suverenitet<br />
i teritorijalni integritet Ukrajine. Održivo<br />
političko rješenje krize u toj zemlji, prema njima,<br />
“podrazumijeva intenzivnu komunikaciju između ruskih<br />
i ukrajinskih dužnosnika koja može utrti put punom<br />
pomirenju i ojačati jedinstvo zemlje.” Podsjećaju<br />
također kako je pripajanjem Krima Rusija prekršila<br />
svoje ranije potpisane međunarodne obveze, ali i napominju<br />
kako bi ukrajinske vlasti trebale pristupiti temeljitoj<br />
ustavnoj, političkoj i ekonomskoj reformi zemlje.<br />
Što se tiče energetskog aspekta ukrajinske krize,<br />
u Orahu napominju kako se ionako snažno zalažu za<br />
povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije<br />
čime bi se smanjila europska ovisnost o fosilnom<br />
gorivu.<br />
Što se tiče ulaska Srbije u EU, ORaH se snažno zalaže<br />
za nastavak procesa proširenja koje će biti isključivo<br />
temeljeno na vrednovanju preuzimanja i provedbe<br />
pravne stečevine te smatraju da Hrvatska treba susjedima<br />
pružiti svu tehničku pomoć. U ORaH-u također<br />
napominju kako je u Saborskoj Deklaraciji o promicanju<br />
europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi<br />
iz listopada 2011. godine, Hrvatska već dala čvrsto<br />
stajalište da “otvorena pitanja između država, koja<br />
su bilateralnog karaktera, ne smiju kočiti pristupanje<br />
62%<br />
SIMPATIZERA ORaH<br />
SMATRA DA HRVATSKA<br />
TREBA UVJETOVATI<br />
ULAZAK SRBIJE U EU, DOK IH JE 30 %<br />
PROTIV TAKVE POLITIKE<br />
država kandidata u Europsku uniju”. Ipak, naglašavaju<br />
kako će rješavanje pojedinih pitanja biti važno za<br />
ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU. Kako napominju<br />
u ORaH-u, “pitanje naknade imovine, informacije o<br />
1600 nestalih branitelja i civila, povrat kulturnog blaga,<br />
pitanje utvrđivanja granice na Dunavu izvrstan su<br />
izazov i mogućnost za srbijansku vladu da pokaže da<br />
postaje zemlja koja prihvaća europske standarde.”<br />
| 7 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih<br />
pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi<br />
trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima<br />
Analiza istraživanja populacije PREMA MJESTU STANOVANJA<br />
56%<br />
65%<br />
Selo<br />
Grad<br />
27% 26%<br />
17%<br />
9%<br />
Treba uvjetovati<br />
ulazak Srbije u<br />
EU rješavanjem<br />
otvorenih pitanja<br />
Ne treba uvjetovati<br />
ulazak Srbije u<br />
EU rješavanjem<br />
otvorenih pitanja<br />
Ne zna<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
vanjska politika se treba<br />
voditi upravo onim prioritetima<br />
HNSHrvatska<br />
kojima se trenutno vodi. Hrvatska<br />
narodna stranka je u posebnoj situaciji što se<br />
tiče vanjske politike. Kao stranka čija čelnica vodi<br />
ovaj resor imaju snažan utjecaj na formiranje vanjske<br />
politike. Prioriteti za njih je pozicioniranje Hrvatske<br />
unutar institucija EU, ali i u regiji i to prvenstveno<br />
kroz potporu euroatlanskim procesima u zemljama<br />
okruženja. Prioritet vanjske politike također je suradnja<br />
s partnerima u NATO-u, poglavito SAD-om te multilateralna<br />
suradnja, osobito s državama južnog Mediterana,<br />
Bliskog istoka te državama Istočnog partnerstva.<br />
Na tom području Hrvatska, uz razvojnu i humanitarnu<br />
pomoć, radi na jačanju civilnog angažmana te povezivanju<br />
civilnih i vojnih misija. Primjeri su takvih<br />
aktivnosti poseban sastanak o ulozi žena u postkonfliktnim<br />
društvima, održan na marginama zasjedanja<br />
Opće skupštine UN-a, te izgradnja centra za obrazovanje<br />
primalja u Afganistanu. Uz to, HNS navodi<br />
kako se kroz vanjsku politiku realiziraju i posebni<br />
projekti kao što su Gospodarska diplomacija, “Jadranska<br />
provansa”, Zaklada Hrvatska kuća te specijalistički<br />
studij diplomacije, novi obrazovni program za profesionalne<br />
diplomate.<br />
| 8 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
Što se tiče konkretnih pitanja međunarodne politike,<br />
HNS smatra kako je Hrvatska napravila što je mogla<br />
u očuvanju nacionalnih interesa u Siriji. Prema njima,<br />
s obzirom na “sankcije koje su uvele zemlje EU,<br />
a Hrvatska u potpunosti provodi zajedničku vanjsku<br />
i sigurnosnu politiku, iluzorno je pomisliti kako je<br />
moguće poslovati u zemlji u kojoj je de facto ratno<br />
stanje.” Što se tiče Palestine, Hrvatska se kontinuirano<br />
zalaže za dvije države na tom području, odnosno<br />
državu palestinskog naroda uz trajnu i neugroženu<br />
sigurnost Države Izrael. Kako i ostale države EU idu<br />
prema ovakvom scenariju, sigurno je kako će ga i Hrvatska<br />
otvoreno podržati, iako se u ovom trenutku,<br />
kako navode u HNS-u, “još uvijek ne može točno reći<br />
kad i kako.” Nadalje, Hrvatska priznaje teritorijalni<br />
suverenitet i neovisnost Ukrajine te njezinu europsku<br />
perspektivu. To prema ovoj stranci nikako nije u<br />
suprotnosti s našim gospodarskim ili energetskim interesima,<br />
jer Hrvatska nije ovisna o ruskim energentima,<br />
a trenutno se razvijaju i energetski projekti koji će<br />
osigurati diversifikaciju izvora i dobavljača.<br />
HNS: NAŠA ZEMLJA NE TREBA I NEĆE<br />
SUSJEDIMA NIŠTA UVJETOVATI<br />
Što se tiče ulaska Srbije u EU, HNS ima jasan stav da<br />
naša zemlja ne treba i neće susjedima ništa uvjetovati.<br />
Bilateralna pitanja će se rješavati bilateralno, a u pristupnim<br />
pregovorima rješavat će se pitanja vezana uz<br />
europsku pravnu stečevinu.<br />
kako je najveći prioritet<br />
naše vanjske politike sigurnost<br />
HSSsmatra<br />
zemlje, osobito u kontekstu ukrajinske<br />
krize i budućnosti opskrbe Europe<br />
energijom, trzavica između Srbije i Albanije<br />
te trajnog problema u BiH. Druga je najvažnija<br />
stvar revitalizacija gospodarske diplomacije. Prema<br />
HSS-u, upravo na tom pitanju hrvatska vanjska politika<br />
“još uvijek vrluda”, što dokazuje i naglo povlačenje<br />
trgovinskih atašea s dolaskom nove vlasti.<br />
Uzimajući u obzir i nejasnu budućnost Hrvatske<br />
gospodarske komore, neizvjesno je kad će se uspostaviti<br />
relevantan sustav promocije nacionalnog<br />
gospodarstva u inozemstvu. Treći prioritet vanjske<br />
politike, prema HSS-u, trebala bi biti briga o Hrvatima<br />
izvan domovine. U HSS-u navode kako je<br />
trenutno apsolutno zanemaren potencijal hrvatske<br />
dijaspore. Ona ima kapital raspoloživ za investicije<br />
i treba se učiniti sve da ga se privuče. Uz to, posebna<br />
pažnja mora se posvetiti i Hrvatima u BiH,<br />
jer su pokušaji njihove političke majorizacije stalni.<br />
Četvrti je HSS-ov prioritet vanjske politike jačanje<br />
uloge i profiliranje RH unutar Europske unije.<br />
HSS smatra kako smo trenutno potpuno nevidljivi<br />
u Uniji, čemu je najbolji dokaz dodjeljivanje “nebitnog<br />
resora hrvatskom kandidatu za povjerenika<br />
EU” te činjenica da definiranju europske vanjske<br />
politike gotovo uopće ne pridonosimo.<br />
HSS SMATRA DA SMO U SIRIJI<br />
POGRIJEŠILI JER NISMO VODILI<br />
RAČUNA O INTERESIMA HRVATSKIH<br />
KOMPANIJA U TOJ ZEMLJI<br />
Za HSS u Siriji smo pogriješili jer je sad jasno kako će<br />
Bashar al-Assad opstati na vlasti. Prema njima, nekritički<br />
smo se poveli “općim raspoloženjem međunarodne<br />
zajednice, ne vodeći pritom računa o šteti koja prijeti Ini<br />
i njezinim investicijama u Siriji.” Što se tiče Palestine, u<br />
HSS-u smatraju kako bi idealno rješenje moglo biti postojanje<br />
dviju država, ali i da Hrvatska mora apsolutno<br />
podržati opstojnost Izraela. Nadalje, za HSS je “esencijalni<br />
hrvatski interes podržati pravednu borbu Ukrajine<br />
za vlastito vanjskopolitičko određenje” jer je ta borba<br />
moralno opravdana, podržavaju je naši najvažniji saveznici<br />
SAD i Europska unija, a može i posredno utjecati<br />
na redefiniranje energetskih pravaca u korist Hrvatske.<br />
Konačno, u HSS-u smatraju kako će otvorena pitanja<br />
između Hrvatske i Srbije prirodno doći na red za rješavanje<br />
u sklopu pristupnog procesa. Iako u toj stranci<br />
smatraju kako Hrvatska treba izbjeći stvaranje percepcije<br />
ucjenjivanja susjeda, ipak se zalažu da se novonastala<br />
okolnost “iskoristi za posvemašnju zaštitu hrvatskih političkih<br />
i drugih interesa.”<br />
| 9 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih<br />
pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi<br />
trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima<br />
Analiza istraživanja populacije U REGIJI<br />
100%<br />
Ne zna<br />
90%<br />
Ne treba<br />
uvjetovati<br />
ulazak<br />
Srbije u EU<br />
rješavanjem<br />
otvorenih<br />
pitanja<br />
80%<br />
70%<br />
60%<br />
50%<br />
40%<br />
Treba<br />
uvjetovati<br />
ulazak<br />
Srbije u EU<br />
rješavanjem<br />
otvorenih<br />
pitanja<br />
30%<br />
20%<br />
10%<br />
0%<br />
Zagreb<br />
i okolica<br />
Sjeverna<br />
Hrvatska<br />
Slavonija<br />
Lika i<br />
Banovina<br />
Hrvatsko<br />
Primorje<br />
i Istra<br />
Dalmacija<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
vanjske politike<br />
su odnosi u regiji i to prije<br />
svega sa zemljama tzv.<br />
HDSSBPrioritet<br />
Višegradske skupine (V4 = Češka, Slovačka,<br />
Mađarska i Poljska). Za HDSSB, do ulaska u EU i<br />
NATO u hrvatskoj vanjskoj politici nije bilo posebne<br />
“inventivnosti ili sadržajne kreacije”. Slijedili su se<br />
i ispunjavali uvjeti zadani od organizacija u koje smo<br />
ulazili. No, ulaskom u EU situacija se značajno promijenila.<br />
Hrvatska je, prema Slavoncima i Baranjcima,<br />
sad u puno povoljnijem položaju koji mora iskoristiti<br />
za osnaživanje svog političkog i gospodarskog položaja.<br />
Pridruživanje skupini V4 prvi je konkretan potez<br />
koji bi povukli jer je to poželjan politički okvir kroz<br />
koji bi Hrvatska obnovila svoju srednjoeuropsku poziciju<br />
prekinutu 1918. godine. Uz to, približila bi se<br />
zemljama koje su joj bile snažan oslonac u zadnjim<br />
dvama desetljećima, a intenzivnija suradnja s njima<br />
bila bi i dobitna okolnost u gospodarskom i kulturoškom<br />
smislu. Dobre gospodarske odnose HDSSB bi<br />
razvijao i sa svim zemljama bivše Jugoslavije. No, oni<br />
ne vide Hrvatsku kao lidera nekakve nove regije, nego<br />
| 10 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Hrvatska vanjska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
samo kao zemlju koja je “partner u kompatibilnim<br />
proizvodnim i trgovačkim kapacitetima”. Izuzetak je<br />
politika prema Bosni i Hercegovini, koju bi Hrvatska<br />
trebala dodatno poduprijeti u njenoj europskoj budućnosti<br />
te joj pomoći u promjeni državnog ustroja<br />
kako bi se ostvarila stvarna konstitutivnost i jednakost<br />
Hrvata s drugim narodima.<br />
Što se tiče konkretnih problema koji opterećuju međunarodnu<br />
politiku, HDSSB ima poprilično jasan stav o<br />
Siriji. Prema njima, u Siriji se dogodio sličan scenarij<br />
kao i u ostalim zemljama u kojima se održalo “Arapsko<br />
proljeće”. Dok su na vlasti bili “diktatori” situacija<br />
je bila puno bolja i jednostavnija, jer se pokazalo kako<br />
se “demokratska opozicija” vrlo brzo okomila na sve<br />
drugačije, osobito na kršćane. Zbog toga na pitanje je<br />
li se hrvatska politika prema Siriji trebala voditi podržavanjem<br />
demokratskih nastojanja naroda ili zaštitom<br />
interesa domaćih kompanija koje tamo posluju, HD-<br />
SSB nudi jasan odgovor – zaštitom hrvatskih kompanija.<br />
Što se tiče Palestinskog pitanja, u ovoj stranci<br />
smatraju kako je izgledno da bi stvaranje palestinske<br />
HDSSB SMATRA KAKO BI NAM<br />
UCJENJIVANJE SRBIJE DUGOROČNO<br />
SAMO ŠTETILO<br />
države moglo donijeti trajniji mir na Bliskom istoku te<br />
bi stoga Hrvatska trebala podržati to rješenje. Ukrajini<br />
pak HDSSB daje apsolutnu podršku. Prema njima,<br />
tu zemlju treba podržati na njezinom putu u euroatlanske<br />
saveze bez obzira na potencijalne ucjene, odnosno<br />
negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i<br />
energetsku sigurnost. Pristajanje na ucjene dugoročno<br />
ionako samo šteti.<br />
Što se tiče uvjetovanja ulaska u EU Srbiji prethodnim<br />
rješavanjem bilateralnih pitanja, HDSSB smatra kako<br />
je pravo vrijeme za razgovor o pravima hrvatske manjine<br />
u toj zemlji i inzistiranje na njihovom punom<br />
provođenju. No, HDSSB je i u ovoj situaciji protiv<br />
ucjena jer, kako navode, “zloupotreba pozicije<br />
dugoročno uvijek šteti onom koji je koristi”.<br />
u euroatlanskim integracijama<br />
Hrvatska tek djelomično<br />
IDSČlanstvom<br />
ostvarila vlastite strateške vanjskopolitičke<br />
ciljeve. Sad je tek definiran okvir, a<br />
prioritet vanjske politike trebao bi biti efikasno<br />
funkcioniranje unutar njega, sve s ciljem<br />
afirmacije i zaštite interesa Hrvatske. Istrijani<br />
zagovaraju dosljedan i aktivan angažman u<br />
svim međunarodnim organizacijama u kojima<br />
smo prisutni, uz ulaganje dodatnih napora<br />
kako bismo se profilirali na europskom planu<br />
kao ozbiljan partner. Prema IDS-u, Hrvatska<br />
nikako ne smije zapostaviti svoje okruženje.<br />
Regija, prema njima, mora biti prioritet naše vanjske<br />
politike, a aktivnom i konstruktivnom regionalnom<br />
politikom osigurat ćemo predvodničku ulogu u jugoistočnoj<br />
Europi. IDS-ovci također navode kako<br />
Hrvatska mora “što učinkovitije iskoristiti razvojne<br />
i političke mogućnosti koje nude Jadransko-jonska i<br />
Dunavska strategija” te dodatno unaprijediti učinkovitost<br />
gospodarske diplomacije.<br />
Za IDS-ovce situacija u Siriji iznimno je složena.<br />
Ipak, prema njima, Hrvatska u toj zemlji nije trebala<br />
birati između podupiranja demokratskih nastojanja<br />
sirijskog naroda i zaštite interesa domaćih kompanija<br />
koji tamo posluju. Ta dva cilja su komplementarna.<br />
IDS PODRŽAVA STVARANJE<br />
PALESTINSKE DRŽAVE SUKLADNO<br />
PRIJAŠNJIM REZOLUCIJAMA UN-A<br />
Nadalje, IDS smatra kako se Hrvatska treba zalagati<br />
za stvaranje palestinske države sukladno prijašnjim<br />
odlukama Ujedinjenih naroda. Jedini preduvjet<br />
za stvaranje samostalne Palestine treba biti njezino<br />
priznanje Izraela te jamstvo njegove sigurnosti. Što<br />
se tiče ukrajinske krize, IDS priznaje Rusiji pravo<br />
na interese u svom susjedstvu, ali također naglašava<br />
kako se taj interes može provoditi prema međunarodnom<br />
pravu te uz poštivanje nepovredivosti granica<br />
svih susjednih država. Hrvatska politika prema<br />
Ukrajini treba pak slijediti zajedničku vanjsku i sigurnosnu<br />
politiku EU. Sukladno definiranju regije kao<br />
jednog od prioriteta vanjske politike, IDS se zalaže<br />
za “što bržu integraciju cijelog Zapadnog Balkana u<br />
Europsku uniju, pa tako i Srbije”. Otvorena pitanja<br />
iz prošlosti, prema njima, ne smiju remetiti dinamiku<br />
pregovora, ali isto tako Srbija mora pokazati kako je<br />
spremna riješiti probleme sa susjedima, od Kosova,<br />
Albanije, BiH do Hrvatske.<br />
| 11 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Promjena<br />
izbornog sustava<br />
Prema postojećem izbornom sustavu provedena su četiri ciklusa<br />
izbora za Hrvatski sabor. Strukturni elementi ovog izbornog sustava<br />
su cijelo to vrijeme ostali nepromijenjeni. U posljednje vrijeme<br />
povećao se broj zahtjeva za reformom pojedinih strukturnih elemenata<br />
hrvatskog izbornog sustava. Zajedno s ovim ponovno je aktualizirano<br />
i pitanje modela posebnog političkog predstavljanja i oblika glasovanja<br />
hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, kolokvijalno nazvanih<br />
“dijaspora”. Stoga smo pitali stranke postoje li razlozi za reformu<br />
izbornog sustava te što misle o preferencijskom glasovanju, izbornim<br />
koalicijama ili glasovanju “dijaspore”.<br />
| 12 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Promjena izbornog sustava<br />
PROSINAC 2014.<br />
<br />
Vox populi:<br />
Podržavate li<br />
Vi osobno ili<br />
ne podržavate<br />
zabranu sklapanja<br />
predizbornih<br />
koalicija<br />
Podržavam zabranu sklapanja<br />
predizbornih koalicija<br />
Ne podržavam zabranu sklapanja<br />
predizbornih koalicija, tu mogućnost<br />
treba i dalje zadržati<br />
19,2%<br />
37,4%<br />
43,3%<br />
Ne zna<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
SDP<br />
drži kako postojeći izborni sustav<br />
funkcionira bez većih problema, potresa<br />
i nestabilnosti te kako njegove<br />
promjene nisu nužne. Socijaldemokrati ne izdvajaju<br />
nijedan strukturni element hrvatskog izbornog sustava<br />
kao posebno sporan, ali smatraju kako su određene<br />
korekcije potrebne u pogledu oblika izbornih lista, odnosno<br />
načina glasovanja te veličine izbornih jedinica.<br />
Stoga podržavaju uvođenje preferencijskog glasovanja<br />
i to već na sljedećim parlamentarnim izborima. U pogledu<br />
izbornih jedinica, ova je stranka za korekcije<br />
veličine izbornih jedinica, odnosno njihovo ujednačavanje<br />
s obzirom na broj stanovnika. Nadalje, SDP je<br />
protiv referendumskog odlučivanja o izbornim<br />
pravilima te je po pitanju konstitucionalizacije izbornih<br />
pravila za to da se samo okvir izbora definira u<br />
Ustavu, dok se sama pravila izbornog natjecanja trebaju<br />
utvrditi zakonom. Konačno, SDP je jasno protiv zabrane<br />
stvaranja izbornih koalicija te je također protiv<br />
toga da se povećava broj zastupnika koje u Hrvatskom<br />
saboru biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.<br />
SDP JE PROTIV ZABRANE<br />
IZBORNIH KOALICIJA,<br />
ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA<br />
NJIHOVIH BIRAČA, DOK JE<br />
NJIH 44% ZA ZABRANU.<br />
46%<br />
| 13 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Promjena izbornog sustava<br />
PROSINAC 2014.<br />
HDZse zalaže za cjelovitu i sveobuhvatnu<br />
reformu izbornog zakonodavstva.<br />
Iako stranka nije izravno<br />
odgovorila na pitanja iz upitnika, taj zaključak<br />
može se izvući temeljem javnih istupa njezinih<br />
čelnika. Pri tome svoju moguću podršku izbornoj<br />
reformi uvjetuje promjenama institucionalnog modela<br />
političkog predstavljanja i oblika glasovanja hrvatskih<br />
državljana koji žive izvan Hrvatske, a koji su<br />
ustavno definirani. HDZ ne izdvaja kao posebno<br />
sporan nijedan strukturni element hrvatskog izbornog<br />
sustava, ali pritom ističe svoju podršku primjeni<br />
preferencijskog glasovanja i na izborima za Hrvatski<br />
sabor. Protivi se zabrani izbornog koaliranja. Također,<br />
zalaže se za promjenu trenutnog modela<br />
po kojem je broj saborskih zastupnika hrvatskih<br />
državljana koji žive izvan Hrvatske fiksiran<br />
na tri.<br />
HDZ SE PROTIVI ZABRANI<br />
IZBORNOG KOALIRANJA,<br />
ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA<br />
44%<br />
NJIHOVIH SIMPATIZERA,<br />
DOK IH JE 41% ZA<br />
ZABRANU<br />
temeljitu i cjelovitu<br />
reformu izbornog sustava. Kao<br />
ORaHpodržava<br />
neuralgičnu točku postojećeg izbornog<br />
sustava ORaH izdvaja strukturu izbornih jedinica,<br />
što vide kao strukturni element izbornog sustava<br />
koji je ključno reformirati. U skladu s tim ORaH se<br />
zalaže za smanjenje broja izbornih jedinica i njihovo<br />
formiranje sukladno novim regionalnim područjima<br />
koja bi trebala pratiti administrativno-upravne granice.<br />
Prema njima, takve bi izborne jedinice trebale biti<br />
različite veličine te bi broj mandata trebao ovisiti o<br />
broju stanovnika. OraH se također zalaže za preferencijalno<br />
glasovanje i takav oblik glasovanja uveli bi već<br />
na sljedećim parlamentarnim izborima. Pritom svoju<br />
podršku preferencijalnom glasovanju uvjetuju zakonskim<br />
osiguranjem ravnomjerne zastupljenosti žena<br />
i muškaraca u Hrvatskom saboru. Ova se stranka<br />
protivi reformi hrvatskog izbornog sustava putem<br />
referenduma, kao i reguliranju izbornog procesa<br />
Ustavom te smatra kako bi izborna pravila trebala<br />
biti samo u domeni zakona. Konačno, ORaH se protivi<br />
zabrani izbornih koalicija stranaka, kao i povećanju<br />
ORaH SE PROTIVI ZABRANI<br />
IZBORNIH KOALICIJA STRANAKA,<br />
ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA<br />
NJIHOVIH BIRAČA. NJIH 55%<br />
PAK PODRŽAVA ZABRANU<br />
33%<br />
broja saborskih zastupnika hrvatskih državljana koji<br />
žive izvan Hrvatske.<br />
HNS<br />
smatra kako je postojeći hrvatski<br />
izborni sustav pridonio stabilnosti<br />
ukupnog političkog sustava. Shodno<br />
tome drži da ga nije potrebno mijenjati, već<br />
samo djelomično reformirati, odnosno provesti<br />
određene modifikacije. Narodnjaci su stava kako<br />
su najsporniji strukturni elementi izbornog sustava<br />
struktura izbornih jedinica i zatvorene blokirane liste.<br />
U skladu s tim ova stranka zagovara “usklađivanje<br />
veličine izbornih jedinica s preporukama Ustavnog<br />
suda” te “uvođenje tzv. poluotvorenih lista s preferencijskim<br />
glasovanjem”. U pogledu ovog posljednjeg,<br />
HNS podržava uvođenje preferencijskog glasovanja<br />
već na sljedećim izborima za Hrvatski<br />
sabor. Protiv su referendumskog odlučivanja o izbornim<br />
pravilima te drže kako institucionalno-pravni<br />
okvir izbornog procesa ne treba regulirati Ustavom,<br />
već da tu materiju treba uređivati isključivo izbornim<br />
zakonom. Također, ova se stranka protivi zabrani<br />
izbornih koalicija, kao i povećanju broja zastupnika<br />
koje u Hrvatski sabor imaju pravo izabrati hrvatski<br />
državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.<br />
HNS JE PROTIV REFERENDUMSKOG<br />
ODLUČIVANJA O IZBORNIM PRAVILIMA<br />
| 14 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Promjena izbornog sustava<br />
PROSINAC 2014.<br />
HSS<br />
smatra kako postoje stvarni razlozi<br />
za temeljitu reformu hrvatskog<br />
izbornog sustava. Pri tome HSS-ovci<br />
kao najspornije strukturne elemente postojećeg izbornog<br />
sustava apostrofiraju zakonski izborni prag od 5<br />
%, strukturu izbornih jedinica te zatvorene blokirane<br />
liste. HSS se stoga zalaže za “smanjenje izbornog praga<br />
na prihvatljivih 3-4%”, kao i za manji broj izbornih jedinica<br />
koje bi trebale imati podjednak broj stanovnika<br />
odnosno birača. Ova stranka zagovara i preferencijsko<br />
glasovanje koje žele uvesti što prije. HSS se nije odredio<br />
oko izmjena izbornog sustava putem referenduma,<br />
no drži kako izborni proces ne treba biti reguliran<br />
hrvatskim Ustavom, već samo zakonskim okvirom.<br />
Ova stranka je stava kako ne treba zabraniti<br />
stvaranje zajedničkih koalicijskih lista te kako<br />
također ne treba povećati broj zastupnika koje<br />
biraju Hrvati koji žive izvan Republike Hrvatske.<br />
HSS SE ZALAŽE ZA SMANJENJE<br />
IZBORNOG PRAGA NA 3 ILI 4 POSTO<br />
izmjene izbornog<br />
zakonodavstva, ali pritom<br />
naglašava da trenutno<br />
HDSSBpodržava<br />
nema prostora za sveobuhvatnu reformu izbornog<br />
sustava. HDSSB ne ističe kao posebno problematičan<br />
nijedan strukturni element izbornog<br />
sustava, ali ističe svoju podršku uvođenju preferencijalnog<br />
glasovanja koji treba uvesti već<br />
na sljedećim parlamentarnim izborima. Također<br />
ističe i svoj stav kako je u sklopu sveobuhvatne izborne<br />
reforme potrebno i smanjiti broj izbornih jedinica<br />
HDSSB SMATRA DA HRVATSKA TREBA<br />
IMATI SAMO PET IZBORNIH JEDINICA<br />
s trenutnih deset na pet. HDSSB se nije eksplicitno<br />
odredio po pitanju referendumskog odlučivanja o izbornim<br />
pitanjima, no istaknuo je svoju podršku inicijativi<br />
“U ime obitelji” koja teži upravo tome. HDSSB se<br />
založio za zabranu izbornog koaliranja, a po pitanju<br />
povećanja broja zastupnika koje bira hrvatska<br />
“dijaspora” nije se izravno odredio.<br />
da je postojeće izborno zakonodavstvo<br />
u “mnogim svojim dijelovima<br />
zastarjelo, nedorečeno i vrlo<br />
IDSsmatra<br />
problematično” te kako je potrebna njegova<br />
sustavna i temeljita reforma. Ova stranka kao najproblematičniji<br />
strukturni element izbornog sustava<br />
izdvaja strukturu izbornih jedinica te iz toga izvodi<br />
svoje policy stavove u području izbornog dizajna.<br />
Istrijani se tako zalažu za prelazak na kombinirani<br />
izborni sustav u kojem bi se pola zastupnika<br />
biralo većinskim sustavom u malim izbornim<br />
jedinicama, a druga polovica razmjernim<br />
sustavom u jedinicama koje bi pratile granice<br />
budućih hrvatskih regija. Ove izborne jedinice,<br />
prema njima, ne bi bile jednake po broju mandata već<br />
bi to ovisilo o broju birača unutar njih. Druga IDSova<br />
policy preferencija je razmjerni izborni sustav u<br />
kojem bi izborne jedinice također pratile granice regija,<br />
što bi trebalo biti praćeno i ponovnom uspostavom<br />
gornjeg doma Hrvatskog sabora u kojem bi sve<br />
regije bila zastupljene s jednakim brojem zastupnika.<br />
IDS postojanje zatvorenih blokiranih lista u postojećem<br />
izbornom sustavu ne smatra toliko spornim te<br />
drži da se o uvođenju preferencijskog glasovanja “treba<br />
raspravljati isključivo u širem kontekstu promjene<br />
pravila izbornog natjecanja”. Smatraju da se okvir<br />
izbornog natjecanja ne može definirati Ustavom, kao<br />
ni referendumom, odnosno da se Ustavom ili referendumom<br />
mogu utvrditi samo grublji okviri izbora.<br />
IDS-ovci se nisu odredili po pitanju zabrane izbornih<br />
koalicija, ali su zauzeli stav kako ne treba povećati broj<br />
zastupnika koje biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.<br />
IDS SE ZALAŽE ZA PONOVNU<br />
USPOSTAVU GORNJEG DOMA<br />
HRVATSKOG SABORA<br />
| 15 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska<br />
politika<br />
Sve države svijeta stavljaju energetsku politiku na visoko mjesto svojih<br />
prioriteta. Hrvatska nije iznimka i unazad nekoliko godina upravo se<br />
u energetskom sektoru vidi velik prostor za rast od kojeg se očekuje da<br />
potom potakne industrijski razvoj i zapošljavanje. No, pred hrvatskom<br />
energetskom politikom je trenutno niz strateških dvojbi – razrješenje<br />
spora oko nacionalne naftne kompanije i njezinih rafinerija, inzistiranje na<br />
“čišćim”, ali skupljim obnovljivim izvorima energije ili konvencionalnijim<br />
načinima njezine proizvodnje te inzistiranje na potrazi za naftom u<br />
Jadranu, bez obzira na potencijalne ekološke incidente koji bi mogli<br />
ugroziti turizam kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva. Razrješenje<br />
ovih dvojbi uvelike će odrediti budućnost svakog hrvatskog građanina pa<br />
smo stoga ispitali stavove političkih stranaka o njima.<br />
| 16 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
<br />
Vox populi:<br />
Ukoliko nafta<br />
bude pronađena u<br />
dovoljnoj količini,<br />
treba li započeti<br />
komercijalno vađenje<br />
kako bi se osigurali<br />
značajni prihodi,<br />
uz poštovanje svih<br />
standarda, ili to ne bi<br />
svejedno trebalo čini<br />
radi zaštite prirode i<br />
turizma<br />
9,9%<br />
29,6%<br />
60,5%<br />
Treba početi komercijalno vađenje nafte<br />
Ne treba pokrenuti komercijalno vađenje nafte<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
Ne zna<br />
eksploataciju nafte u Jadranu<br />
jer to “može bit dobra priča, ako<br />
SDPpodržava<br />
ekologija bude na najvišoj razini.“<br />
Vodeća stranka koalicije nije izravno odgovorila na<br />
pitanja iz upitnika, ali smo s dobili iz drugih metodoloških<br />
stupova. Vlada predvođena Socijaldemokratima<br />
snažno podržava i projekt rekonstrukcije<br />
termoelektrane Plomin jer je to energetski iznimno<br />
značajan projekt za Hrvatsku. Za SDP u slučaju<br />
novog bloka termoelektrane riječ je o tehnologiji<br />
koja je puno naprednija od postojeće te će značajno<br />
smanjiti zagađenje.<br />
SDP PODRŽAVA EKSPLOATACIJU<br />
NAFTE U JADRANU, KAO I<br />
NJIHOVIH SIMPATIZERA,<br />
DOK IH JE 27 % PROTIV<br />
65%<br />
Za Socijaldemokrate INA je poslovno pitanje, a ne<br />
terena sraza između Hrvata i Mađara. Hrvatska se<br />
u Ini mora ponašati kao odgovoran vlasnik i unutar<br />
konteksta koji je definiran prijašnjim potezima izvući<br />
maksimalnu moguću korist. Cilj je stvoriti kompaniju<br />
koja će se razvijati, zapošljavati, ulagati u razvoj te<br />
ostvarivati dobit i reinvestirati.<br />
| 17 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
SDP se zalaže za to da Hrvatska moderan i svjetski<br />
rafinerijski kapacitet. Ipak, priznaju kako u ovom trenutku<br />
INA možda ne može uložiti u modernizaciju<br />
sviju hrvatskih rafinerija, jer je to prevelik novac<br />
i mogla bi se ugroziti stabilnost kompanije. Iz toga se<br />
može zaključiti da SDP djelomično podržava zatvaranje<br />
rafinerije u Sisku, ali samo pod uvjetom da uprava<br />
Ine predloži plan daljnjeg razvoja kompanije.<br />
HDZse djelomično protivi eksploataciji<br />
nafte u Jadranu. Za HDZ su naftne<br />
platforme potencijalna atomska bomba<br />
za turizam, najvažniju granu hrvatskog gospodarstva<br />
od koje godišnje neizravno dobivamo 10 milijardi<br />
eura. Ova se stranka ponajviše protivi eksploataciji<br />
u Jadranu zbog netransparentnog postupka koji provodi<br />
trenutna Vlada, bez komunikacije s javnostima,<br />
udrugama, gospodarstvom ili jedinicama lokalne<br />
samouprave. HDZ-ovci također napominju kako se<br />
proces odvija bez izrade strateške studije utjecaja na<br />
okoliš, suprotno Zakonu o zaštiti okoliša. Uz to, sporno<br />
im je što je tvrtka Spectrum dobila posao snimanja<br />
Jadranskog mora bez natječaja i to preko Ministarstva<br />
obrazovanja, pod izlikom da će dobiveni podaci služiti<br />
akademskoj zajednici.<br />
HDZ se zalaže za rekonstrukciju termoelektrane<br />
Plomin. U ovoj stranci smatraju kako je proizvodnja<br />
električne energije iz plina trenutno nekonkurentna<br />
te se stoga zalažu za ugljen kao osnovni energent<br />
novog bloka termoelektrane.<br />
HDZ SE DJELOMIČNO PROTIVI<br />
EKSPLOATACIJI NAFTE U JADRANU,<br />
ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA<br />
25%<br />
NJIHOVIH SIMPATIZERA,<br />
DOK IH JE 69% ZA<br />
KOMERCIJALNO VAĐENJE NAFTE<br />
Što se tiče scenarija budućnosti Ine, HDZ se dosad nije<br />
konkretnije izjašnjavao o tom pitanju. Stranka se načelno<br />
zalaže za maksimalnu zaštitu nacionalnih interesa u<br />
Ini, ali i uz poštivanje investitora. Puno su konkretniji<br />
po pitanju rafinerije u Sisku, čijem se zatvaranju žestoko<br />
protive. Kako napominju, sve obveze strateških partnera<br />
u Ini, pa i one vezane uz modernizaciju rafinerija,<br />
definirane su dioničkim ugovorom i Vlada mora inzistirati<br />
na zaštiti strateških hrvatskih interesa.<br />
ORaH<br />
je u odgovoru na upitnik je<br />
još jednom ponovio svoje<br />
više puta izrečeno protivljenje<br />
crpljenju nafte iz Jadranskog mora. Za<br />
njih je to složen tehnološki proces koji sadrži<br />
puno operativnih rizika ugrožavanja prirode.<br />
To se pogotovo odnosi na plitka i zatvorena mora kao<br />
što je Jadransko, u kojima i najmanja havarija može<br />
uzrokovati dugotrajno onečišćenje. Uz očite negativne<br />
aspekte koje potencijalno može imati na turizam,<br />
u ORaH-u navode kako istraživanje i eksploatacija<br />
nafte mogu ugroziti i ribarstvo (posebice akvakulturu)<br />
te nacionalne parkove, odnosno gospodarske<br />
grane koje čine stabilan i sve značajniji dio prihoda<br />
lokalne zajednice. OraH je također snažno protiv<br />
rekonstrukcije termoelektrane Plomin. Kako navode,<br />
kod projekta uopće nije riječ o rekonstrukciji,<br />
kako se predstavlja javnosti, nego izgradnji potpuno<br />
nove termoelektrane. Ova stranka smatra kako je za<br />
Hrvatsku, kao članicu Europske unije čiji je strateški<br />
smjer razvoj niskougljične energetike i gospodarstva,<br />
potpuno neprihvatljiva gradnja termoelektrane na<br />
uvozni ugljen. Elektranom na uvozni ugljen neće se<br />
povećati hrvatska energetska neovisnost, a riječ je i o<br />
energentu koji će u velikoj mjeri utjecati na povećanje<br />
emisija CO2, zbog čega će proizvedena energija u<br />
konačnici biti nekonkurentna. U ORaH-u to dodatno<br />
argumentiraju i najavom izgradnje LNG terminala na<br />
Krku koja podrazumijeva i gradnju termoelektrane na<br />
plin te rekonstrukciju TE Urinj. Završetkom tih projekata<br />
proizvodnja električne energije iz TE Plomin<br />
C bit će dodatno nekonkurentna na tržištu, već samo<br />
zbog troška emisija ili skladištenja CO2.<br />
| 18 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Ukoliko nafta bude pronađena u dovoljnoj količini, treba li započeti<br />
komercijalno vađenje kako bi se osigurali značajni prihodi, uz poštovanje svih standarda,<br />
ili to ne bi svejedno trebalo čini radi zaštite prirode i turizma<br />
Analiza istraživanja populacije U REGIJI<br />
100%<br />
90%<br />
80%<br />
Ne zna<br />
Ne treba<br />
pokrenuti<br />
komercijalno<br />
vađenje nafte<br />
70%<br />
60%<br />
50%<br />
40%<br />
Treba početi<br />
komercijalno<br />
vađenje nafte<br />
30%<br />
20%<br />
10%<br />
0%<br />
Zagreb<br />
i okolica<br />
Sjeverna<br />
Hrvatska<br />
Slavonija<br />
Lika i<br />
Banovina<br />
Hrvatsko<br />
Primorje<br />
i Istra<br />
Dalmacija<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
Što se tiče situacije oko Ine, ORaH prepoznaje dugogodišnju<br />
pasivnost hrvatske strane u definiraju i donošenju<br />
strateških odluka kompanije. Priznaju kako<br />
ne postoji jednostavna pravna podloga za poništenje<br />
potpisanog ugovora, ali pretpostavljaju da “RH ima<br />
pravo pokrenuti spor protiv MOL-a za naknadu štete<br />
zbog izgubljenog profita uslijed štetnog ugovora” te<br />
da postoji stvarna mogućnost za dobivanje tog spora.<br />
Naknada štete dogovorom može se pretvoriti u<br />
vlasničke udjele, čime bi država opet postala većinski<br />
vlasnik tvrtke. Zatvaranje rafinerije u Sisku nazivaju<br />
ad hoc i neozbiljnim rješenjem Inine uprave. Smatraju<br />
da se o zatvaranju rafinerije može raspravljati tek<br />
nakon što INA donese plan u kojem se zadržava zaposlenost<br />
radnika.<br />
ORaH JE PROTIV CRPLJENJA NAFTE U<br />
JADRANU, S ČIME SE NE SLAŽE<br />
67%<br />
NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK<br />
NJIH 29 % PODRŽAVA STAV<br />
STRANKE<br />
| 19 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
HNSu potpunosti podržava raspisivanje<br />
koncesija za pronalazak<br />
nafte u Jadranu jer to znači<br />
energetsku stabilnost i manji uvoz energije<br />
te donosi velika ulaganja. Briga za energetski<br />
sektor u raspodjeli odgovornosti među strankama<br />
vladajuće koalicije pripala je HNS-u, koji se<br />
profilirao u velikog zagovornika svih projekata<br />
koji su bili predmet naše analize. Kao argument<br />
za projekt eksploatacije nafte i plina navode<br />
činjenicu da se oni već desetljećima crpe u Jadranskom<br />
moru bez ijednog incidenta. Talijani<br />
ionako već na svojoj strani imaju 128 bušotina,<br />
a kako navode u HNS-u, našim morem prometuje<br />
preko 300 tankera. Jasan stav HNS ima i<br />
oko rekonstrukcije termoelektrane Plomin.<br />
Oni taj projekt snažno podržavaju jer je važan<br />
iz nekoliko razloga, prije svega zbog zamjene zastarjele<br />
tehnologije iz postojećeg bloka, čime bi<br />
se osigurala veća efikasnost elektrane, povećali<br />
ekološki standardi te jeftinije proizvodila električna<br />
energija.<br />
ZA HNS, U SITUACIJI S INOM<br />
NAJIZGLEDNIJA OPCIJA ZA<br />
BUDUĆNOST TVRTKE JE<br />
PRONALAZAK NOVOG PARTNERA<br />
HNS-ov ministar šef je Vladinog pregovaračkog tima<br />
u sporu s MOL-om oko Ine i u više je navrata potvrdio<br />
stavove koje je ta stranka navela i u odgovoru na<br />
upitnik. Prema njima, svaka suverena država mora štiti<br />
svoje strateške interese, a to podrazumijeva kontrolu<br />
nad ključnim nacionalnim tvrtkama. Pred Inom su<br />
dva rješenja, ili dogovor s postojećim partnerom<br />
ili pronalazak drugog partnera, a prema njima<br />
drugi je scenarij izgledniji. Što se tiče zatvaranja rafinerije<br />
u Sisku, HNS smatra da se MOL prije takvih strateških<br />
koraka mora dogovoriti s drugim najvećim dioničarom,<br />
sa zaključkom kako je zemljama koje ne crpe<br />
naftu puno lakše donijeti takvu odluku. Prema njima,<br />
u zemljama koje imaju proizvodnju, koju u budućnosti<br />
žele čak i povećati, mora se “i o tome voditi računa i ne<br />
može samo interes tvrtke biti u prvom planu.”<br />
protivi eksploataciji nafte u Jadranu.<br />
Za njih je turizam, uz poljopri-<br />
HSS<br />
se<br />
vredu, najvažnija hrvatska gospodarska<br />
grana. Istraživanje i eksploatacija nafte nose prevelik<br />
rizik za ribarstvo i okoliš hrvatskog zaobalja, priobalja<br />
i otoka, a Hrvatska bi taj energent trebala u što većoj<br />
mjeri zamjenjivati s obnovljivim izvorima energije.<br />
HSS-ovci se isto tako protive projektu rekonstrukcije<br />
Termoelektrane Plomin. Prema njima,<br />
termoelektrane na ugljen tehnologije su 19. i 20. stoljeća<br />
jer imaju mali stupanj korisnosti, a donose veliko<br />
onečišćenje okoliša. Uz to, napominju kako prema<br />
planovima blok C “neće biti kogeneracijsko postrojenje<br />
koje bi koristilo i toplinsku energiju, već se ona<br />
nepovratno baca u okoliš”.<br />
Što se tiče Ine, HSS se također zalaže za povratak te<br />
nacionalno i strateški važne tvrtke u hrvatsko vlasništvo.<br />
Ova stranka problem bi riješila poništenjem ili<br />
HSS JE PROTIV PROJEKTA PLOMIN C<br />
JER SU TERMOELEKTRANE NA UGLJEN<br />
TEHNOLOGIJE 19. I 20. STOLJEĆA<br />
promjenom Dioničarskog ugovora. MOL-u se može<br />
nadoknaditi eventualna šteta, smanjena za kompenzaciju<br />
zbog propuštanja povećanja vrijednosti Ine,<br />
prije svega zbog “zanemarivanja ulaganja u Inine rafinerije<br />
te neistraživanja zaliha nafte i plina”. Trenutna<br />
situacija oko rafinerije u Sisku, za HSS je samo još jedan<br />
od dokaza kako je Inu nužno vratiti u vlasništvo<br />
RH. Ipak, HSS priznaje kako će se u Hrvatskoj jedna<br />
od dviju rafinerija morati zatvoriti jer potražnja za<br />
naftnim derivatima u Europi opada, a MOL, koji je<br />
još uvijek njihov vlasnik, ima pogone za preradu koji<br />
su u boljem stanju od ovih u Hrvatskoj.<br />
| 20 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Energetska politika<br />
PROSINAC 2014.<br />
podržava raspisivanje koncesija<br />
za istraživanje nafte,<br />
HDSSB ali u ograničenim područjima<br />
Jadrana te uz poštivanje najviših standarda<br />
zaštite. Najviši standardi zaštite, prema njima,<br />
podrazumijevaju dodatnu zaštitu tornjeva za vađenje<br />
nafte i to dvostrukim barijerama koje bi priječile širenje<br />
onečišćenja uslijed mogućeg izlijevanja nafte. Uz<br />
takve i slične mjere turizam ne bi bio ugrožen, a vađenje<br />
nafte doprinijelo bi općem razvoju i blagostanju.<br />
Slavonci i Baranjci također podržavaju projekt Plomin<br />
C jer je to s ekonomsko-energetskog aspekta jedino<br />
isplativo rješenje. Što pod tim misle, u ovoj stranci<br />
objašnjavaju izračunom cijene proizvodnje i prodaje<br />
električne energije. U proizvodnji energije temeljenoj<br />
na ugljenu cijena MWh iz elektrane iznosi od 40 do 45<br />
EUR/MWh, što je blizu sadašnjoj tržišnoj cijeni i na<br />
granici je rentabilnosti. Za usporedbu, kad bi se kao<br />
osnovni energent koristio plin, cijena proizvodnje<br />
iznosila bi oko 75 EUR/MWh. HDSSB-ovci napominju<br />
kako bi “plinska” elektrana Plomin, čija je snaga<br />
prema planu 500 MW, kod maksimalne proizvodnje<br />
generirala dnevni gubitak od 360.000 eura. Uzimajući<br />
također u obzir potencijalne probleme u isporuci plina<br />
zbog situacije u Ukrajini, alternativne ideje o “Plominu<br />
na plin” za njih su neprihvatljive.<br />
Spor oko Ine HDSSB bi riješio kroz dva koraka<br />
koji u konačnici rezultiraju ponovnim dolaskom<br />
Ine u vlasništvo RH. Prvi su koraci izmjene<br />
Zakona o dioničarstvu i Zakona o Ini, čime bi se jasno<br />
definirala proporcionalnost vlasničkih udjela s upravljačkim<br />
pravima, a drugi je korak “dokup dionica na<br />
tržištu” čime bi Hrvatska stekla više od 50 posto vlasništva.<br />
Rafineriju u Sisku ova stranka ne bi zatvarala<br />
jer bi to u konačnici značilo prestanak prerade domaće<br />
nafte, jer bi i rafinerija Rijeka zbog transportnih<br />
troškova postala nekonkurentna. Srednjoročni i dugoročni<br />
interes Ine nije zatvaranje rafinerije Sisak, već<br />
povećanje proizvodnje nafte i njezina modernizacija,<br />
što će donijeti “zapošljavanje i razvoj za cijeli kraj i<br />
Hrvatsku.”<br />
ZA HDSSB PLOMIN C NA<br />
UGLJEN JE JEDINO ISPLATIVO<br />
RJEŠENJE I ALTERNATIVNE IDEJE O<br />
TERMOELEKTRANI NA PLIN SU ZA<br />
NJIH NEPRIHVATLJIVE<br />
IDS<br />
podržava planove za istraživanje i<br />
eksploataciju nafte i plina u Jadranu.<br />
Prema njima, turizam i naftna industrija<br />
mogu ići skupa, a najbolji je primjer za to<br />
funkcioniranje dviju plinskih platformi nedaleko<br />
od Pule. Ipak, u ovoj stranci napominju kako<br />
se prije eksploatacije mora provesti strateška studija<br />
utjecaja na okoliš, uz poštivanje svih europskih normi.<br />
Uz to, u IDS-u napominju kako se kod ovakvih<br />
velikih projekata mora uvažavati i glas jedinica lokalne<br />
i regionalne samouprave koje su najbliže tim područjima.<br />
Upravo zbog blizine IDS-ovci su posebno zainteresirani<br />
za projekt rekonstrukcije termoelektrane Plomin.<br />
Za njih sama rekonstrukcija nije sporna, ali je im je<br />
sporan ugljen kao njezin osnovni energent. IDS navodi<br />
kako je prostorni plan Istarske županije, u kojoj<br />
je ta stranka na vlasti od hrvatske neovisnosti, definirao<br />
plin kao energent i to jasno iskazuje stav koji<br />
imaju o projektu. Dodatno napominju kako su svjesni<br />
da “država može i mimo lokalne zajednice realizirati<br />
projekt, ali je jedini ispravni put dogovor s lokalnom<br />
zajednicom i poštivanje volje građana koji žive na tom<br />
području. ”<br />
Što se tiče Ine, u ovoj stranci smatraju kako Vlada RH,<br />
čiji su i oni sastavni dio, treba iskoristiti sve pravne<br />
mehanizme kako bi osporila valjanost ugovora kojeg<br />
je potpisao bivši premijer Ivo Sanader. Kratkoročno,<br />
to podrazumijeva povrat upravljanja Inom u skladu<br />
s udjelima koje imaju najveći dioničari, dok je dugoročni<br />
cilj dogovaranje novog modela upravljanja tvrtkom.<br />
IDS se također zalaže za opstanak rafinerije<br />
u Sisku, jer je riječ o strateškoj tvrtki i industriji<br />
“za koju se treba boriti i koja može biti rentabilna”.<br />
IDS JE ZA PLOMIN C NA PLIN<br />
| 21 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija<br />
autocesta<br />
Trenutno teško stanje u javnim financijama Vlada planira ublažiti<br />
davanjem autocesta u višegodišnju koncesiju. Ideja je to koja se u<br />
različitim oblicima već nekoliko puta pojavila u hrvatskom političkom<br />
životu, ali nikad nije bila ovoliko blizu realizacije. Ako se ispune želje<br />
Vlade RH, potencijalni konzorcij investitora preuzet će kontrolu nad<br />
autocestama u rasponu od 30 do 40 godina uz minimalni ponuđeni<br />
iznos od 2,5 milijardi eura. Rok za slanje neobvezujućih ponuda<br />
približava se, a inicijativa “Ne damo naše autoceste” prikupila je<br />
dovoljno potpisa za referendum te traže njegovo što skorije raspisivanje.<br />
Pitali smo stranke podržavaju li monetizaciju autocesta ili zagovaraju<br />
alternativna rješenja problema.<br />
| 22 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija autocesta<br />
PROSINAC 2014.<br />
<br />
Vox populi:<br />
Vlada razmišlja o<br />
davanju autocesta u<br />
koncesiju na 30 do<br />
50 godina kako bi<br />
osigurala jednokratni<br />
prihod kojim bi<br />
se vratila većina<br />
kredita podignutih za<br />
izgradnju autocesta.<br />
Temeljem informacija<br />
koje sada imate, kakvo<br />
je Vaše mišljenje o<br />
tom prijedlogu<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
38,5%<br />
6,7%<br />
23,1%<br />
U potpunosti ga podržavam<br />
Uglavnom ga podržavam<br />
Ne znam, nema mišljenje<br />
Uglavnom ga ne podržavam<br />
Uopće ga ne podržavam<br />
12,8%<br />
18,8%<br />
snažno podržavaju<br />
monetizaciju autocesta i taj je<br />
SDPSocijaldemokrati<br />
stav još jedanput ponovio i u odgovoru<br />
na naš upitnik. Kako napominju, monetizacija<br />
je najpovoljnija među trima analiziranima mogućnostima<br />
za rješavanje nagomilanih HAC-ovih<br />
dugova koji s kamatama iznose gotovo 33 milijarde<br />
kuna. Taj bi dug s godinama samo rastao pa bi tako<br />
do 2039. godine iznosio čak 60 milijardi kuna. Reprogramiranje<br />
dugova po povoljnijim uvjetima nije<br />
moguće. Naime, kako navode u SDP-u, za reprogram<br />
duga novi kredit neće odobriti ni IBRD ni EBRD,<br />
već isključivo komercijalne banke, a visina kamata<br />
kod njih nije nikako povoljna za Hrvatsku. Uz to,<br />
Vlada RH je s EU jedva ispregovarala državna jamstva<br />
za prošlogodišnji kredit HAC-a. Naime, takva<br />
vrsta subvencioniranja protivna je europskim pravilima<br />
i u SDP-u naglašavaju kako Europska komisija<br />
neće dopustiti ponovno davanje državnih jamstava.<br />
PREMA SDP-U MONETIZACIJA<br />
JE NAJPOVOLJNIJA OPCIJA<br />
ZA HRVATSKU<br />
| 23 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija autocesta<br />
PROSINAC 2014.<br />
U ovoj stranci naglašavaju kako je “koncesija za autoceste<br />
ozbiljna poslovna odluka i predstavlja alternativu<br />
zaduživanju budućih generacija”. Autoceste bi ionako<br />
ostale u hrvatskom vlasništvu, samo bi njihovo održavanje<br />
i upravljanje preuzeo koncesionar, a korisnici ne<br />
bi osjetili razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti. Alternativa<br />
bi, naglašavaju SDP-ovci, bilo ponovno<br />
vraćanje 60 lipa trošarine HAC-u, što znači da<br />
neće biti dovoljno novca za izgradnju i obnovu<br />
željeznica ni za gradnju državnih cesta.<br />
U vodećoj stranici trenutne koalicijske Vlade ipak napominju<br />
da treba pričekati ponude potencijalnih koncesionara<br />
kako bi se donijela konačna odluka.<br />
ORaH<br />
se protivi monetizaciji autocesta.<br />
Prema njima, jedini je razlog<br />
zbog kojeg Vlada inzistira na ovom<br />
projektu krpanje rupa u proračunu. Monetizacija je<br />
upitna s ekonomskog i prometnog aspekta. Ekonomski<br />
aspekt upitan je jer se nakon izgradnje jadransko-jonske<br />
autoceste, procjenjuju u ORaH-u, može očekivati<br />
veći promet na Dalmatini. Što se tiče prometnog aspekta,<br />
u ovoj stranci očekuju kako će budući koncesionar<br />
u dogledno vrijeme povećati cijene cestarine te<br />
smanjiti broj zaposlenih i na održavanju, što bi moglo<br />
sniziti sigurnost prometa. Također napominju kako je<br />
“prometna infrastruktura neosporno nacionalno bogatstvo<br />
neke zemlje, a davanje autocesta u koncesiju<br />
od 50 godina jest zapravo njihova prodaja”.<br />
Kao alternativu monetizaciji ORaH predlaže nekoliko<br />
mjera. Prije svega, zalažu se za restrukturiranje javnih<br />
tvrtki koje upravljaju autocestama. Navode kako su te<br />
javne tvrtke dosad bile plodno tlo za nekontrolirano<br />
zapošljavanje, što je dovelo do situacije da čak 46,7 %<br />
HDZ JE SNAŽNO PROTIV<br />
MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDE<br />
U PRODAJI OBVEZNICA<br />
HDZ<br />
se protivi monetizaciji. Iako nisu<br />
izravno odgovorili na pitanje, HDZ-ovci<br />
su više puta u medijskim nastupima<br />
jasno istaknuli kako su protiv davanja autocesta u<br />
koncesiju, a njihovi su čelnici i potpisali zahtjev za<br />
referendum o tom pitanju. Prema njima, argument o<br />
smanjivanju javnog duga na klimavim je nogama jer<br />
je Vlada u posljednje tri godine povećala javni dug<br />
50 milijardi kuna, a toliko je koštala i ukupna vrijednost<br />
izgradnje autocesta. Također, napominju kako<br />
Vlada očekuje od koncesijske naknade 20 milijardi<br />
kuna, što znači da bi se autoceste predale u višegodišnju<br />
koncesiju za samo 40 posto vrijednosti njihove<br />
izgradnje. HDZ smatra kako je aktualna vlast kriva<br />
zbog toga što javne tvrtke za upravljanje autocestama<br />
imaju problema s likvidnošću i to zbog odluke o preusmjeravanju<br />
trošarina iz goriva prema željeznicama<br />
i Hrvatskim cestama, čime su ova javna poduzeća<br />
ostala bez 1,3 milijarde kuna godišnje.<br />
Alternativu monetizaciji HDZ vidi u dvama<br />
modelima. Prvi je reprogram postojećih obveza i<br />
restrukturiranje javnih tvrtki. Drugi je model prodaja<br />
obveznica mirovinskim fondovima i građanima,<br />
što bi kratkoročno riješilo problem likvidnosti i<br />
duga. Provođenjem ovih modela u djelo autoceste bi<br />
ostale u rukama hrvatskih građana što bi, smatraju u<br />
HDZ-u, trebao biti i cilj vlade koja razmišlja o interesima<br />
Republike Hrvatske.<br />
zaposlenih radi na naplati cestarine. Za osobna vozila<br />
uveli bi vinjete, dok bi se komercijalnim vozilima<br />
cestarina naplaćivala satelitski, prema načelu “zagađivač<br />
plaća” i to ovisno o stupnju zagađenja okoliša koje<br />
vozilo proizvodi. Nadalje, ORaH bi uveo varijabilne<br />
cijene cestarina, ovisno o prometnoj potražnji.<br />
To znači da bi ljeti za vrijeme turističke sezone cijene<br />
bile više, a u ostatku godine niže, čime bi se privukao<br />
dodatan promet autocestama. Dodatan promet ORaH<br />
bi privukao i regulatornim mjerama zabrane korištenja<br />
cestovne infrastrukture, čime bi teški teretni promet<br />
prebacili na autocestu. Konačno, u ORaH-u se<br />
zalažu da se postojeći dugovi javnih poduzeća saniraju<br />
reprogramom te izdavanjem obveznica.<br />
ORaH JE PROTIV MONETIZACIJE,<br />
ALTERNATIVU VIDI U SMANJENJU<br />
ZAPOSLENIH NA NAPLATI TE<br />
VARIJABILNIM CIJENAMA CESTARINA<br />
| 24 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija autocesta<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako<br />
bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju<br />
autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu<br />
Analiza istraživanja populacije U REGIJI<br />
100%<br />
Uopće ga ne<br />
podržavam<br />
Uglavnom ga ne<br />
podržavam<br />
Ne znam, nema<br />
mišljenje<br />
Uglavnom ga<br />
podržavam<br />
U potpunosti<br />
ga podržavam<br />
90%<br />
80%<br />
70%<br />
60%<br />
50%<br />
40%<br />
30%<br />
20%<br />
10%<br />
0%<br />
Zagreb<br />
i okolica<br />
Sjeverna<br />
Hrvatska<br />
Slavonija<br />
Lika i<br />
Banovina<br />
Hrvatsko<br />
Primorje<br />
i Istra<br />
Dalmacija<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
monetizaciju. Za njih to<br />
predstavlja pokušaj maksimiziranja<br />
iskoristivosti državnog vlasniš-<br />
HNSpodržava<br />
tva. To je racionalan projekt u službi povećanja<br />
životnog standarda hrvatskih građana te<br />
izlaska iz gospodarske krize. Kao i druge stranke<br />
vladajuće koalicije, HNS je podržao Nacionalni plan<br />
reformi i mjera financijske konsolidacije koji je poslan<br />
Europskoj komisiji i u kojem jasno stoji plan monetizacije<br />
autocesta kao jedna od ključnih mjera za upravljanje<br />
dugom javnih poduzeća.<br />
Narodnjaci također napominju kako je model stranog<br />
koncesionara nad autocestama u Hrvatskoj već<br />
poznat te ističu uspješne primjere Istarskog ipsilona<br />
i autoceste Zagreb-Macelj. Također, u koncesiju nad<br />
autocestama imaju priliku ući i hrvatski mirovinski<br />
ZA HNS NAJVEĆI PROBLEM U<br />
PRIČI OKO MONETIZACIJE JE<br />
NEKVALITETNA KOMUNIKACIJA<br />
KOJA JE OMOGUĆILA MANIPULACIJE<br />
| 25 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija autocesta<br />
PROSINAC 2014.<br />
fondovi, čime bi se povećali prihodi budućim hrvatskim<br />
umirovljenicima. Najveći problem procesa<br />
monetizacije HNS vidi u “nekvalitetnoj i nedovoljnoj<br />
komunikaciji, koja je mnogima dala priliku za manipulaciju<br />
oko teme”. Ipak, valja napomenuti kako su u<br />
nedavnom medijskom istupu čelnici stranke izjavili<br />
da Vlada “treba poštivati ako većina bude protiv<br />
monetizacije.”<br />
HSS<br />
djelomično podržava monetizaciju<br />
autocesta. Iako je stranačko vodstvo<br />
više puta javno izrazilo svoje protivljenje<br />
monetizaciji, u odgovoru na naš upitnik HSS-ovci<br />
napominju kako je to “politička odluka, kao što je uostalom<br />
bila i njihova gradnja”. Za ovu stranku, javni<br />
dug koji će uskoro dosegnuti 80 % BDP-a, postaje<br />
najveća prepreka gospodarskom oporavku i pokretanju<br />
novog ciklusa ekonomskog rasta. Njemu snažno<br />
pridonose i dugovi javnih poduzeća koja upravljaju<br />
autocestama, a koji iznose oko 45 milijardi kuna. Ako<br />
bi se ta najveća prepreka ublažila koncesijom, ocjenjuju<br />
u HSS-u, “takva se operacija iz pogleda ekonomske<br />
politike može podržati”.<br />
Ipak, ako građani u značajnoj mjeri ne žele monetizaciju,<br />
Vlada bi trebala zaustaviti proces pronalaska<br />
privatnog koncesionara. U takvoj situaciji<br />
kao alternativu predlažu restrukturiranje HAC-a i<br />
ARZ-a te njihovu dokapitalizaciju emisijom dionica.<br />
ZA HSS JAVNI DUG JE NAJVEĆA<br />
PREPREKA GOSPODARSKOM<br />
OPORAVKU PA SE MONETIZACIJA<br />
S EKONOMSKOG ASPEKTA MOŽE<br />
PODRŽATI<br />
se monetizaciji autocesta.<br />
Pri tome napominju<br />
HDSSBprotivi<br />
da se iz izjava vladinih dužnosnika,<br />
koji konstantno naglašavaju kako u slučaju<br />
propasti projekta neće biti sredstava za mirovine ili<br />
kapitalna ulaganja, može iščitati kako je “cilj i svrha<br />
monetizacije nadoknada manjka u državnom proračunu”.<br />
To je prema njima nedopustivo jer bi se novac<br />
dobiven monetizacijom trebao dijelom iskoristiti za<br />
druga ulaganja u infrastrukturu, primjerice za dovršetak<br />
autoceste na koridoru 5C ili izgradnju brze ceste<br />
Virovitica-Ilok.<br />
Budući da se protive monetizaciji, HDSSB-ovci su<br />
ponudili nekoliko alternativa za rješavanje problema<br />
vraćanja nagomilanih kredita javnih poduzeća koja<br />
upravljaju autocestama. Prva je alternativa izdavanje<br />
“sekuritiziranih osiguranih obveznica”, koje bi moglo<br />
biti zanimljivo i našim “mirovinskim fondovima u<br />
kojima leži 60 milijardi kuna”. Također, u ovoj stranci<br />
napominju kako je “ponuda dionica u inicijalnoj<br />
javnoj ponudi dobro rješenje za poduzeća kojima<br />
se dobro upravlja i troškovno su efikasna”.<br />
Takvima bi ih HDSSB napravio kroz proces restrukturiranja,<br />
čiji bi glavni cilj bilo povećanje financijske<br />
učinkovitosti u upravljanju autocestama.<br />
HDSSB JE PROTIV MONETIZACIJE,<br />
ALTERNATIVU VIDE U IZDAVANJU<br />
SEKURITIZIRANIH OSIGURANIH<br />
OBVEZNICA<br />
| 26 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
<strong>POLICY</strong><br />
<strong>inSight</strong><br />
Monetizacija autocesta<br />
PROSINAC 2014.<br />
Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako<br />
bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju<br />
autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu<br />
Analiza istraživanja populacije PREMA STRANAČKOM OPREDIJELJENJU<br />
100%<br />
Uopće ga<br />
ne podržavam<br />
Uglavnom ga<br />
ne podržavam<br />
Ne znam,<br />
nema mišljenje<br />
Uglavnom<br />
ga podržavam<br />
U potpunosti<br />
ga podržavam<br />
90%<br />
80%<br />
70%<br />
60%<br />
50%<br />
40%<br />
30%<br />
20%<br />
10%<br />
0%<br />
HDZ ORaH SDP<br />
Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika<br />
IDS<br />
podržava monetizaciju. Za Istrijane<br />
monetizacija je iznimno teška odluka koja<br />
zahtijeva ogromnu količinu odgovornosti.<br />
Prepoznaju kako naše autoceste tek moramo otplatiti,<br />
odnosno “u idućih 25 godina moramo vratiti 8 milijardi<br />
eura kojima ne raspolažemo”. Stavljanjem autocesta<br />
u koncesiju osigurala bi se sredstva za<br />
djelomično razduživanje te za nove strateške<br />
razvojne projekte. U IDS-u također smatraju kako<br />
se treba “učiniti sve da u monetizaciji sudjeluju hrvatski<br />
mirovinski fondovi te da se na taj način zadrži<br />
sadašnji i budući kapital u zemlji”.<br />
Ipak, Istrijani smatraju kako Vlada RH ne bi trebala<br />
prihvatiti ponudu koja je niža od stvarne vrijednosti<br />
koncesije za upravljanje i održavanje autocesta.<br />
IDS SMATRA DA VLADA RH NE BI<br />
TREBALA PRIHVATITI PONUDU KOJA<br />
JE NIŽA OD STVARNE VRIJEDNOSTI<br />
KONCESIJE<br />
| 27 |<br />
POVRATAK NA SADRŽAJ
www.alpheus.hr<br />
Alpheus <strong>inSight</strong><br />
Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku<br />
za poslovne ljude i diplomate<br />
Alpheus <strong>inSight</strong> donosi:<br />
• Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku<br />
• Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji<br />
• Dnevne i tjedne izvještaje<br />
• Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama<br />
• Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove<br />
• Veliku i lako pretraživu arhivu članaka<br />
Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr<br />
Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb<br />
T +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541<br />
e-mail: insight@alpheus.hr
Change language