30.12.2014 Views

Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BIOGRADSKI GLASNIK - GODINA XI - BROJ 75 - SIJEČANJ 2013 - GRAD BIOGRAD NA MORU - CIJENA 7kn<br />

Dan <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije<br />

Ivan Knez: Mi ne poz<strong>na</strong>mo riječi “odustajanje” i<br />

“čekanje boljih vreme<strong>na</strong>”!<br />

Opširnije <strong>na</strong> 16. stranici.<br />

Spektakularni doček generala u Pakoštanima<br />

Ante Gotovi<strong>na</strong>: “Poslije toliko godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>šao sam<br />

put do svoje kuće!”<br />

Više <strong>na</strong> 10. stranici.


2 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Potpisan ugovor između <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i Ministarstva poduzetništva i obrta<br />

<strong>Biograd</strong>u 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> za razvoj<br />

Industrijske zone<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i zamjenik<br />

ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros<br />

svečano su u gradskoj vijećnici potpisali ugovor<br />

o sufi<strong>na</strong>nciranju infrastrukture biogradske<br />

Industrijske zone vrijedan 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />

Posebno važnom događaju za razvoj lokalnog<br />

poduzetništva usmjerenim ka stvaranju novih<br />

poduzetničkih vrijednosti i stabilnog lokalnog<br />

gospodarstva, posebno u da<strong>na</strong>šnjim okolnostima<br />

kada gospodarstve<strong>na</strong> kriza, malo je reći, ne ide<br />

<strong>na</strong> ruku ovdašnjim poduzetnicima i obrtnicima,<br />

<strong>na</strong>zočili su župan Zadarske županije Stipe Zrilić<br />

s resornim županijskim pročelnicima, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

Marijan Stopfer, predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin te predstavnici<br />

tvrtki čiji pogoni u Industrijskoj zoni već<br />

duži niz godi<strong>na</strong> svoje proizvode izvoze u svijet<br />

– Darko Eškinja iz „Tvornice mreža i ambalaže“<br />

te Denis Klarin, A<strong>na</strong> Mandić i Leo Mandić iz<br />

„Jadran tune“. Industrijska zo<strong>na</strong>, podsjetimo,<br />

prošire<strong>na</strong> je sa 34 <strong>na</strong> 80 hektara čime su stečeni<br />

uvjeti za apliciranje projekata prema Europskoj<br />

uniji, između ostalog, i za nedavno osnovani<br />

Poduzetnički inkubator koji će biti smješten u<br />

novom dijelu zone.<br />

Iznimno mi je veliko zadovoljstvo što da<strong>na</strong>s<br />

možemo potpisati jedan vrijedan ugovor<br />

kojim <strong>na</strong>stavljamo projekt fi<strong>na</strong>nciranja<br />

izgradnje Industrijske zone <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.<br />

Ovime <strong>na</strong>stavljamo projekt izgradnje infrastrukture<br />

jer, moramo reći, da je ova zo<strong>na</strong><br />

u proteklih 4 do 5 godine, što se tiče ministarstva,<br />

sufi<strong>na</strong>nciran sa 4 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />

Naravno da <strong>na</strong>m je cilj sada uz ovakvu jednu<br />

novu, da tako kažem, fi<strong>na</strong>ncijsku injekciju,<br />

potaknuti daljnji razvoj poduzetništva i da<br />

sa sadašnjih dvadeset poduzetnika dođemo<br />

do četrdeset, tj. sa sadašnjih 180 zaposlenih<br />

dođemo do 500. – istakao je zamjenik ministra<br />

Dražen Pros.<br />

Ulaskom u EU, Hrvatskoj će iz strukturnih<br />

europskih fondova biti <strong>na</strong> raspolaganju između<br />

1,1 i 1,4 milijarde eura <strong>na</strong>mijenjenih za razvoj,<br />

investicijska desti<strong>na</strong>cija, odnosno, desti<strong>na</strong>cija<br />

za nove investitore. – dodao je <strong>na</strong> kraju<br />

zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen<br />

Pros.<br />

Župan Zrilić istaknuo je, pored ostalog, doprinos<br />

Zadarske županije u razvoju biogradske<br />

Industrijske zone, dakako, u skladu s mogućnostima<br />

te podržao plan ministarstva o sufi<strong>na</strong>nciranju<br />

samo onih zo<strong>na</strong> koje su opravdale<br />

ulože<strong>na</strong> sredstva i u kojima postoji gospodarstve<strong>na</strong><br />

aktivnost.<br />

Kada je osnova<strong>na</strong> Industrijska zo<strong>na</strong>, imala<br />

je 13 hektara. Proširili smo je <strong>na</strong> 34 od kojih<br />

je veći dio prodan poduzetnicima. Ovdje<br />

se upravo radi o intenciji da ti poduzetnici<br />

što prije počnu s gradnjom svojih pogo<strong>na</strong>,<br />

Pakoštane, Tkon, Pašman i Polača budući<br />

da oni nemaju tu mogućnost. Time stječemo<br />

uvjete za korištenje sredstava iz europskih<br />

fondova. Inkubatorski centar trebao bi biti<br />

nukleus budućih lokalnih poduzetnika.<br />

Zahvaljujem se i tvrtkama „Tvornici mreža<br />

i ambalaže“ i „Jadran tuni“ koji su <strong>na</strong>ši <strong>na</strong>jveći<br />

izvoznici <strong>na</strong> razini županije. – istakao je<br />

grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

U drugom dijelu svečanosti organiziran je posjet<br />

Industrijskoj zoni i tvrtkama „Jadran tuni“ i<br />

„Tvornici mreža i ambalaže“ čiji su me<strong>na</strong>džeri<br />

zamjenika ministra Draže<strong>na</strong> Prosa ukratko<br />

upoz<strong>na</strong>li s poslovanjem, tehnološkim procesima<br />

i budućim planovima ovih dviju uspješnih<br />

tvrtki koje svoje dobre poslovne rezultate ostvaruje<br />

već duži niz godi<strong>na</strong> upravo u biogradskoj<br />

Industrijskoj zoni. (Stjepan Mišulić)<br />

Svečanom potpisivanju <strong>na</strong>zočili su grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, zamjenik ministra Dražen Pros, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />

Stopfer, predsjednik vijeća Tonči Šangulin, župan Stipe Zrilić sa surednicima, poduzetnik Darko Eškinja i drugi.<br />

Zamjenik ministra Dražen Pros posjetio je dvije tvrtke koje imaju pogone u<br />

biogradskoj poslovnoj zoni – „Jadran tunu“...<br />

Dražen Pros i Ivan Knez potpisali su ugovor o sufi<strong>na</strong>nciranju infrastrukture<br />

Industrijske zone vrijednom 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong><br />

između ostalog, malog i srednjeg poduzetništva<br />

i obrta te, <strong>na</strong>glasio je Pros, umnogome o <strong>na</strong>ma<br />

samima ovisi u kojoj mjeri i <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin ćemo<br />

ih z<strong>na</strong>ti iskoristiti.<br />

Htio bih grado<strong>na</strong>čelniku <strong>Biograd</strong>a čestitati<br />

i zahvaliti se <strong>na</strong> svemu što je dosad <strong>na</strong>pravljeno<br />

za ovaj grad koji je, koliko imam prilike<br />

pratiti, zaista izrastao u jednu izuzetno<br />

poželjnu turističku desti<strong>na</strong>ciju <strong>na</strong> Jadranu, a<br />

siguran sam da će u budućnosti biti i izuzet<strong>na</strong><br />

odnosno, da podnesu potrebnu dokumentaciju.<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> će im uz pomoć<br />

ministarstva te s ovim, možemo reći, ogromnim<br />

sredstvima omogućiti da već sljedeće<br />

godine imaju osigurane sve priključke, od<br />

električne energije, vode i ostaloga što će<br />

se kroz ovaj ugovor fi<strong>na</strong>ncirati. Htjeli smo<br />

pomoći <strong>na</strong>šim budućim malim poduzetnicima<br />

pa smo osnovali inkubatorski centar zajedno<br />

s <strong>na</strong>šim susjednim opći<strong>na</strong>ma Sv. Filip i Jakov,<br />

...i „Tvornicu mreža i ambalaže“.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 3<br />

<strong>Biograd</strong> će dobiti novi, suvremeni ulaz u grad<br />

Jadranska ulica rasteretit će glavni ulaz<br />

Započela su radovi <strong>na</strong> rekonstrukciji Jadranske<br />

ulice koja će, kada se spoji s Jadranskom magistralom,<br />

postati novi ulaz u grad <strong>Biograd</strong> čime<br />

će se prometovanje kroz glavni ulaz, Ulicu dr.<br />

Franje Tuđma<strong>na</strong>, u ljetnim mjesecima, z<strong>na</strong>čajno<br />

smanjiti. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 2,5<br />

miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, a investitori su <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i<br />

Županijska uprava za ceste Zadarske županije.<br />

Radovi će trajati oko tri mjeseca.<br />

Izgradit će se komplet<strong>na</strong> infrastruktura,<br />

od odvodnje otpadnih i oborinskih voda,<br />

podzemnih instalacija za vodoopskrbnu i<br />

plinovodnu mrežu, nogostupa s obje strane<br />

prometnice, do nove javne rasvjete. Cesta će<br />

biti širine 6,25 metara, a riješit će se i uređenje<br />

susjedne Primorske ulice i drugi slijepih<br />

ulica. – ističe grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Projekt novog zapadnog ulaza u grad, kada<br />

se upotpuni s drugim planiranim prometnim<br />

rješenjima <strong>na</strong> Jadranskoj magistrali, dodaje<br />

grado<strong>na</strong>čelnik, neizmjerno će povećati protočnost<br />

gradskih prometnica u vrijeme ljetne<br />

sezone, podići standarde življenja građanima,<br />

a prije svega, pridonijeti sigurnosti svih sudionika<br />

u prometu. Bolja i brža povezanost dijela<br />

grada ispod i iz<strong>na</strong>d magistrale nedvojbeno će<br />

<strong>Biograd</strong> će dobiti moderni ulaz sa zapadne strane. Vrijednost<br />

radova je 2,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />

Investitori su <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Županijska uprava za<br />

ceste Zadarske županije<br />

se postići planiranom izgradnjom dvaju kružnih<br />

tokova <strong>na</strong> Jadranskoj magistrali, jedan kod<br />

hotela „<strong>Biograd</strong>“, drugi kod ulaza u komu<strong>na</strong>lnoposlovnu<br />

zonu Buči<strong>na</strong> te raskrižja u dvije razine.<br />

Ishođenje dokumentacije za izgradnju spomenutih<br />

kružnih tokova već su pri kraju. Novča<strong>na</strong><br />

sredstva planiraju se <strong>na</strong>maknuti uz pomoć<br />

„Hrvatskih cesta“ i europskih fondova u okviru<br />

Projekta obnove cesta Republike Hrvatske pod<br />

<strong>na</strong>zivom „Betterment“.<br />

Moder<strong>na</strong> infrastruktura uvjet je svakog<br />

razvitka i bržeg protoka roba i usluga.<br />

<strong>Biograd</strong> se mora i želi razvijati te će ova,<br />

a i druga, promet<strong>na</strong> rješenja za koja smo<br />

također dobili suglasnost Hrvatskih cesta te<br />

su ucrta<strong>na</strong> u Prostorni plan uređenja <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a, itekako ubrzati razvoj i poboljšati<br />

životne uvjete građa<strong>na</strong>. – kazao je Knez.<br />

Završetkom projekta Jadranske ulice te drugih<br />

prometnih rješenja <strong>na</strong>stavlja se i razvoj komu<strong>na</strong>lne<br />

infrastrukture što će potaknuti gospodarstveni<br />

rast, a time i nova zapošljavanja. To<br />

se prije svega odnosi, <strong>na</strong>glašava Ivan Knez, <strong>na</strong><br />

ekonomski oporavak, razvoj poduzetništva,<br />

tehnološki razvoj te korištenje sredstava iz<br />

europskih fondova.<br />

(S. Mišulić)<br />

Sanirane <strong>na</strong>jkritičnije točke gata <strong>na</strong> Obali kralja Petra Krešmira IV.<br />

Sa<strong>na</strong>cijom spriječene nesreće<br />

Opasnost od urušavanja gata u biogradskoj luci s<br />

eventualnim katastrofalnim posljedicama, barem<br />

za neko vrijeme, je nestala zahvaljujući nedavnoj<br />

hitnoj sa<strong>na</strong>ciji njegovih <strong>na</strong>jkritičnijih zo<strong>na</strong>.<br />

Prošle godine planira<strong>na</strong> je cjelovita rekonstrukcija<br />

dotrajalog gata u vrijednosti od 14 miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong> u kojoj je Zadarska županija, odnosno,<br />

Županijska lučka uprava Zadar, trebala sudjelovati<br />

u 80-postotnom udjelu i to kroz program<br />

EIB III Europske investicijske banke, a <strong>Grad</strong><br />

<strong>Biograd</strong> s preostalih 20 posto vlastitih novčanih<br />

sredstava. Promjenom vlasti <strong>na</strong> državnoj<br />

razini projekt se praktički <strong>na</strong>šao u slijepoj ulici<br />

budući da su zbog ekonomske krize svi kapitalni<br />

projekti iz EIB III programa koji su trebali krenuti<br />

u sedam primorskih županija zaustavljeni.<br />

Stoga su, po<strong>na</strong>jviše iz sigurnosnih razloga, <strong>Grad</strong><br />

<strong>Biograd</strong> i Zadarska županija odlučili zajednički<br />

poduzeti korake te sanirati <strong>na</strong>jugroženije dijelove<br />

biogradskog gata.<br />

Prošle godine projekt je u okviru EIB III programa,<br />

<strong>na</strong>mijenjenog za razvoj infrastrukture<br />

u priobalju i <strong>na</strong> otocima, dobio zeleno<br />

svjetlo od ministarstva Božidara Kalmete.<br />

Nažalost, stopiran je i mi smo morali intervenirati<br />

i pristupiti saniranju kako se ne<br />

bi, ne daj Bože, dogodilo zlo. – kazao je<br />

grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Povijesni podaci govore da je prvi parobrod <strong>na</strong><br />

gat pristao 1881. godine. Posljednji veći radovi<br />

koji su obavljeni <strong>na</strong> gatu u prošlosti dogodili<br />

su se početkom prošlog stoljeća, davne 1913.<br />

godine, još za vrijeme austrougarske vladavine.<br />

Nekoliko godi<strong>na</strong> u<strong>na</strong>zad od da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong>kon provedenog<br />

inspekcijskog <strong>na</strong>dzora, gatom je zabranjen<br />

promet kamionima. Ovi podaci <strong>na</strong>jbolje govore o<br />

stanju gata i nužnosti njegove obnove, pogotovo<br />

kada z<strong>na</strong>mo da se <strong>na</strong>lazi u jednom od <strong>na</strong>jposjećenijih<br />

turističkih odredišta <strong>na</strong> Jadranu koje<br />

svake godine bilježi rekordne turističke rezultate.<br />

Vrijednost ovih sa<strong>na</strong>cijskih radova je oko 250<br />

tisuća ku<strong>na</strong>. Dok čekamo cjelovitu sa<strong>na</strong>ciju<br />

<strong>na</strong> kojoj možemo zahvaliti razumijevanju<br />

Zadarske županije, župa<strong>na</strong> Stipe Zrilića i njegovih<br />

suradnika, započeli su radovi <strong>na</strong> njegovim<br />

<strong>na</strong>jopasnijim točkama. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je<br />

do sada za izradu projektne dokumentacije<br />

i ishođenje građevinske i lokacijske dozvole<br />

izdvojio oko 600.000 ku<strong>na</strong>. – dodaje Knez.<br />

Prema izrađenom projektu tvrtke „Pomgrad<br />

inženjering“ d.o.o. iz Splita, kada, <strong>na</strong>damo se, u<br />

dogledno vrijeme krene cjelovita sa<strong>na</strong>cija gata,<br />

gabariti gata ostat će nepromijenjeni kao i njegov<br />

operativni dio. (S. Mišulić)<br />

Za projekt cjelovite obnove gata <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je do sada<br />

izdvojio 600 tisuća ku<strong>na</strong>.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 5<br />

Održa<strong>na</strong> posljednja sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> u 2012. godini<br />

Rebalans II, UPU-i za Crvenu luku,<br />

Industrijsku zonu i karting centar<br />

Nakon usvojenog Rebalansa I u lipnju prošle<br />

godine, vijećnici su uz jedan glas protiv, radi<br />

potreba realnijeg usklađenja prihoda i rashoda,<br />

prihvatili i Rebalans II za 2012. godinu čime se<br />

ukupni iznos proraču<strong>na</strong>, raču<strong>na</strong>jući bez planiranih<br />

sredstava za pokriće prenesenog manjka<br />

iz prethodnih godi<strong>na</strong>, snižava sa 49,5 <strong>na</strong> 44,7<br />

miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, odnosno za 4,8 miliju<strong>na</strong>. Potom,<br />

prihvaćen je prijedlog programa javnih potreba u<br />

kulturi za 2013. godinu za što će se kroz proračun<br />

osigurati 2,7 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Isto tako, za program<br />

javnih potreba u sportu za 2013. bit će osigurano<br />

milijun i dvadeset tisuća ku<strong>na</strong>, a za javne potrebe<br />

u socijalnoj skrbi i zdravstvu 1,45 miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>. Nadalje, jednoglasno je usvoje<strong>na</strong> odluka<br />

o donošenju UPU-a Crve<strong>na</strong> luka – za prostornu<br />

cjelinu izvan građevinskog područja <strong>na</strong>selja. Na<br />

sjednici održanoj u rujnu 2011. godine donesene<br />

su izmjene i dopune spomenutog UPU, međutim,<br />

budući da se radi o izmje<strong>na</strong>ma z<strong>na</strong>čajnog<br />

obima, u srpnju ove godine donese<strong>na</strong> je odluka o<br />

izradi novog pla<strong>na</strong>. Potom, prihvaće<strong>na</strong> je odluka<br />

o donošenju izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> UPU-a cjelovite<br />

zone proizvodne-pretežno industrijske <strong>na</strong>mjene<br />

kojim se proširuje Industrijska zo<strong>na</strong>. U novom<br />

dijelu, <strong>na</strong> samo ulazu u zonu, predviđen je prostor<br />

za izgradnju budućeg poduzetničkog inkubatora,<br />

zatim, šest zemljišnih čestica površine dva hektara<br />

predviđene su za izgradnju foto<strong>na</strong>ponskih<br />

solarnih postrojenja <strong>na</strong>jveće s<strong>na</strong>ge 1 MW.<br />

Kao što z<strong>na</strong>te, imamo zainteresirane investitore<br />

iz Austrije, Njemačke, Italije i Češke<br />

za gradnju solarnih rješenja. Procedura ne<br />

može ići brzo ali mi se trudimo da kompliciranu<br />

proceduru riješimo što brže. – rekao je<br />

grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Među ostalim, vijećnici su usvojili odluku o<br />

izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma odluke o komu<strong>na</strong>lnom<br />

doprinosu kojom se dopunjuje ranija odluka i<br />

utvrđuje smanjeni iznos doprinosa i za građevine<br />

u kojima se obavlja poljoprivred<strong>na</strong> djelatnost.<br />

Vijećnici su, <strong>na</strong> temelju prijedloga Odbora za<br />

dodjelu javnih priz<strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a, prihvatili prijedlog odluke o dodjeli<br />

Nagrade <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za životno djelo<br />

nedavno umirovljenom dugogodišnjem rav<strong>na</strong>telju<br />

Osnovne škole prof. Josipu Brtanu za njegov<br />

40-godišnji doprinos osnovnoškolskom obrazovanju<br />

<strong>na</strong> području grada <strong>Biograd</strong>a. Godišnja<br />

<strong>na</strong>grada <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2012. godinu pripast<br />

će, odlučeno je, Udruzi za organiziranje<br />

<strong>na</strong>tjecanja orača Zadarske županije za nemali<br />

doprinos u organizaciji 59. Svjetskog <strong>na</strong>tjecanja<br />

u oranju održanom u rujnu prošle godine<br />

u <strong>Biograd</strong>u. Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> svečanoj<br />

sjednici 11. siječnja 2013. u povodu Da<strong>na</strong> grada<br />

<strong>Biograd</strong>a bit će uruče<strong>na</strong> iznimno uspješnom<br />

sportašu Anti Mrvičiću za osvojeno 7. mjesto<br />

<strong>na</strong> ekipnom Svjetskom prvenstvu u karateu u<br />

Parizu, zatim, Anti Štampaliji za izniman doprinos<br />

u očuvanju tradicio<strong>na</strong>lnog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> bavljenja<br />

poljoprivredom, Slavi Panđi za izniman doprinos<br />

u očuvanju tradicio<strong>na</strong>lnih vrijednosti u uzgoju<br />

masli<strong>na</strong>, Deniju Šariću, vaterpolskom juniorskom<br />

reprezentativcu, za sudjelovanje u polufi<strong>na</strong>lu<br />

Svjetskog prvenstva u vaterpolu, Boženi<br />

Brčić, odgajateljici u Dječjem vrtiću <strong>Biograd</strong>, za<br />

izniman doprinos u promicanju glazbene kulture<br />

i pokretanju inovativnog projekta Lavandomanija<br />

te Gordanu Borčilu za izniman doprinos u organizaciji<br />

domaćih i među<strong>na</strong>rodnih jedriličarskih<br />

regata. Sjednica je zaključe<strong>na</strong> usvajanjem odluke<br />

o donošenju UPU Karting centar <strong>na</strong>kon što je<br />

ranije provede<strong>na</strong> jav<strong>na</strong> rasprava te su dobive<strong>na</strong><br />

sva potreb<strong>na</strong> mišljenja i suglasnosti. Ovaj UPU<br />

odnosi <strong>na</strong> područje iz<strong>na</strong>d magistrale u blizini<br />

skretanja za Turističko <strong>na</strong>selje Crve<strong>na</strong> luka i<br />

njemu je planira<strong>na</strong> izgradnja karting centra kao<br />

još jednog oblika turističke ponude grada koji je,<br />

usput da kažemo, ovu turističku godinu zaključio<br />

sa čak milijun i 200 tisuća noćenja. (S. Mišulić)<br />

Održa<strong>na</strong> pretposljednja u 2012. godini sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Usprkos recesiji,<br />

biogradski proračun - razvojan<br />

Na početku sjednice, čiji je dnevni red sadržavao<br />

sedam točaka, uz jedan glas protiv, usvojen je<br />

prijedlog proraču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2013.<br />

godinu s projekcijom proraču<strong>na</strong> za 2014. i 2015.<br />

i Planom razvojnih programa za razdoblje od<br />

2013.-2015. godine. Novi proračun iznosi 72,3<br />

miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je za 6,8 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> više<br />

od lanjskog. Od ukupnog iznosa, stoji u obrazloženju<br />

odluke, 14,1 milijun ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenjeno<br />

je pokriću viška rashoda <strong>na</strong>d prihodima iz prethodnih<br />

godi<strong>na</strong>. Proračun za 2013. godinu, ne<br />

uzevši preneseni manjak iz prethodnih godi<strong>na</strong>,<br />

iznosi 58,2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je 17,7 % više od<br />

prošlogodišnjeg <strong>na</strong>kon 1. rebalansa koji je iznosio<br />

48,5 miliju<strong>na</strong>. Za ulaganje u izgradnju <strong>Grad</strong><br />

<strong>Biograd</strong> planira izdvojiti 28,1 milijun iz čega se<br />

vidi, usprkos krizi, da novi proračun ima s<strong>na</strong>žnu<br />

razvojnu komponentu. Ovom treba pridodati<br />

i ulaganja kroz kapitalne pomoći „Bošani“ za<br />

izgradnju javne rasvjete, odvodnju otpadnih<br />

i oborinskih voda u iznosu od milijun ku<strong>na</strong>,<br />

„Komu<strong>na</strong>lcu“ za izgradnju i rekonstrukciju<br />

vodoopskrbne mreže u iznosu od 418 tisuća,<br />

Srednjoj školi <strong>Biograd</strong> za dogradnju zgrade u<br />

iznosu od 300 tisuća te Županijskoj lučkoj upravi<br />

za sa<strong>na</strong>ciju glavnog gata u iznosu od 500 tisuća<br />

ku<strong>na</strong>. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez istakao je projekte<br />

za koju su planira<strong>na</strong> novča<strong>na</strong> sredstva kao<br />

što je izgradnja Jadranske ulice, tj. novog ulaza<br />

grad sa zapadne strane, zatim, dobive<strong>na</strong> sredstva<br />

od resornog ministarstva za infrastrukturno<br />

opremanje Industrijske zone, izgradnja i rekonstrukcija<br />

Pučkog otvorenog učilišta i <strong>Grad</strong>ske<br />

knjižnice, izgradnja sekundarne mreže odvodnje<br />

otpadnih voda fi<strong>na</strong>ncira<strong>na</strong> iz EU fondova<br />

i drugo.<br />

Hvala Bogu, evo <strong>na</strong>kon 4 i po godine, radovi<br />

su krenuli, izabrali smo izvođača, tvrtku<br />

„Golemi“ koja je bila <strong>na</strong>jpovoljnija. Nadam<br />

se da će ovaj novi ulaz u grad biti za nekoliko<br />

mjeseci gotov u cijelosti – od trotoara,<br />

rasvjete, odvodnje za oborinske vode, za<br />

otpadne već je prije postavlje<strong>na</strong>. Isti tako,<br />

Primorska ulica će biti riješe<strong>na</strong> kao i o<strong>na</strong><br />

treća, slijepa ulica. – istakao je Knez.<br />

Nadalje, vijećnici su usvojili jednoglasno izvješće<br />

o utrošku proračunske zalihe za 2012. godinu,<br />

potom, odluku o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma odluke<br />

o komu<strong>na</strong>lnom doprinosu kojom je određe<strong>na</strong><br />

visi<strong>na</strong> kamatne stope kod obročnog plaćanja<br />

komu<strong>na</strong>lnog doprinosa u tzv. postupku legalizacije.<br />

Naime, kamat<strong>na</strong> stopa odredit će se prema<br />

visini važeće eskontne kamatne stope Hrvatske<br />

<strong>na</strong>rode banke. Zatim, usvojen je prijedlog strategije<br />

izjed<strong>na</strong>čavanja mogućnosti za osobe s<br />

invaliditetom u gradu <strong>Biograd</strong>u za razdoblje<br />

od 2012.-2015. godine.<br />

Europska unija traži od <strong>na</strong>s, bez obzira što<br />

imamo tri socijalne udruge u kojima su članovi<br />

i invalidi, da osnujemo i udrugu invalida<br />

rada. Z<strong>na</strong>či, ta udruga mora biti poseb<strong>na</strong>.<br />

To ćemo i <strong>na</strong>praviti što je i određeno ovom<br />

strategijom. Mi smo za invalide, i ne samo<br />

za njih već i za djecu s posebnim potrebama,<br />

zajedno s resornim ministarstvom riješili problem<br />

zaposlenja 1 djelatnika u čemu <strong>Grad</strong><br />

sudjeluje s 50 posto, isto toliko i ministarstvo.<br />

– kazao je Ivan Knez.<br />

Sjednica je zaključe<strong>na</strong> prihvaćanjem odluke o<br />

izboru članova Savjeta mladih <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

<strong>na</strong> <strong>Moru</strong> u čije članstvo su izabrani Marti<strong>na</strong><br />

Stevanja, Franka Troskot, Antonia Radas, Iva<strong>na</strong><br />

Mitrović, Antonia Mikulić, Domagoj Nimac te<br />

Marko Šarić.<br />

(S. Mišulić)


6 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Ministar Tihomir Jakovi<strong>na</strong> svečano otvorio novi proizvodni pogon tvrtke „Jadran tu<strong>na</strong>“ u Industrijskoj zoni <strong>Biograd</strong><br />

U<strong>na</strong>toč krizi, „Jadran-tu<strong>na</strong>“ otvara<br />

U <strong>na</strong>zočnosti grado<strong>na</strong>čelnika grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Iva<strong>na</strong> Kneza, predsjednika uprave tvrtke<br />

„Jadran-tu<strong>na</strong>“ Mila<strong>na</strong> Mandića, dožupa<strong>na</strong><br />

Đanija Bunje, nekoliko suvlasnika tvrtke<br />

„Jadran-tu<strong>na</strong>“, poslovnih partnera i brojnih<br />

djelatnika ove uspješne tvrtke za uzgoj i preradu<br />

ribe, ministar poljoprivrede Tihomir<br />

Jakovi<strong>na</strong> svečano je otvorio novouređeni proizvodni<br />

pogon „Jadran-tune“ u Industrijskoj zoni<br />

<strong>Biograd</strong>. Vrijednost cjelokupne investicije iznosi<br />

16,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, od čega je 7,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong><br />

60 novih radnih mjesta<br />

Investicija vrijed<strong>na</strong> 16,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> otvorit će 60 novih radnih mjesta u<br />

Industrijskoj zoni <strong>Biograd</strong>.<br />

uloženo u objekt, a 9 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> u tehničkotehnološki<br />

dio.<br />

Želim vas podsjetiti da je „Jadran-tu<strong>na</strong>“,<br />

po svojoj politici, samozataj<strong>na</strong> tvrtka od<br />

samog početka osnivanja. Rijetko se reklamira<br />

i jako rijetko komuniciramo s medijima,<br />

vezano za <strong>na</strong>še poslovanje. I dalje<br />

ćemo voditi politiku koja nije megalomanska,<br />

takvu politiku koja će omogućiti da svi<br />

mi dostojno živimo od svoga rada. Nitko<br />

od <strong>na</strong>s nije kupovao jahte, niti gradio vile i<br />

„palace“, a u zadnjih pet godi<strong>na</strong> nikome nije<br />

isplaće<strong>na</strong> ni kune dobiti ali je zato uvijek<br />

i <strong>na</strong> vrijeme isplaćiva<strong>na</strong> teško zarađe<strong>na</strong><br />

plaća. – <strong>na</strong>glasio je jedan od suvlasnika tvrtke<br />

„Jadran tu<strong>na</strong>“ Milan Mandić.<br />

Uzgoj tu<strong>na</strong> je relativno mlada gospodarstve<strong>na</strong><br />

gra<strong>na</strong> koja ima usko tržište, samo u Japanu.<br />

Svjetska kriza nije zaobišla ni Japan pa prodaja<br />

tune ide dosta sporo u odnosu <strong>na</strong> prošle godine<br />

te je cije<strong>na</strong> pala za deset posto, a očekivanja su da<br />

će i dalje padati, dogodine i za 20 posto. Tvrtka<br />

„Jadran-tu<strong>na</strong>“, u<strong>na</strong>toč svemu, protiv krize bori<br />

se dodatnim ulaganjem u proizvodni proces i<br />

otvaranjem novih radnih mjesta.<br />

Ja kao grado<strong>na</strong>čelnik mogu biti samo<br />

ponosan da se ovakva jed<strong>na</strong> tvrtka <strong>na</strong>lazi<br />

u <strong>Biograd</strong>u. Ako se sjećamo, prije nekoliko<br />

godi<strong>na</strong>, nije bila pa smo, eto, uspjeli <strong>na</strong>govoriti<br />

gospodi<strong>na</strong> Mandića da prebaci svoju<br />

tvrtku u grad <strong>Biograd</strong> te mu ovom prilikom<br />

zahvaljujem. Zahvaljujem se i svima vama<br />

koji svoje novce u ova teška vreme<strong>na</strong> ulažete<br />

u proizvodnju u proširenje kapaciteta, što<br />

nije praksa u Republici Hrvatskoj. Nadam se<br />

da će se takva praksa promijeniti da ćemo svi<br />

zajedno, i političari, ja kao grado<strong>na</strong>čelnik kao<br />

i Vlada, prepoz<strong>na</strong>ti ovakve poduzetnike i biti<br />

im <strong>na</strong> pomoći. – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />

Knez te izrazio vjeru da će se uskoro realizirati<br />

projekt ribarske luke u Tkonu te iskrcajno mjesto<br />

u <strong>Biograd</strong>u.<br />

Novootvoreni objekt u kojim se obavlja proizvodni<br />

proces površine je 6 tisuća četvornih<br />

metara i kapaciteta 10 tisuća to<strong>na</strong> godišnje ili 2<br />

tisuće to<strong>na</strong> odjednom dok kapacitet zamrzavanja<br />

hladnjače iznosi 100 to<strong>na</strong>. Tvrtka „Jadran-tu<strong>na</strong>“<br />

u svojoj floti ima deset ribarskih brodova te<br />

zapošljava 60 djelatnika dok još 90-ero radi <strong>na</strong><br />

ulovu ribe. Prema riječima Mila<strong>na</strong> Mandića,<br />

„Jadran-tu<strong>na</strong>“ će u svojem novom pogonu<br />

otvoriti 60 novih radnih mjesta <strong>na</strong> kojima će se<br />

zaposliti isključivo žene. Naime, plan je, uz uzgoj<br />

tune, baviti se i preradom plave ribe, inću<strong>na</strong>,<br />

srdele i lokarde, za istog kupca iz Japa<strong>na</strong>.<br />

Nazočne je pozdravio i ministar Jakovi<strong>na</strong> pohvalivši<br />

poslovne rezultate „Jadran-tune“.<br />

Na sastanku s veleposlanstvom Japa<strong>na</strong>, kada<br />

sam pogledao vanjskotrgovinsku bilancu<br />

Ministar Jakovi<strong>na</strong>: „Dobrim radom,<br />

ulaganjem i promišljanjem s vrlo<br />

kvalitetnim proizvodom i vrlo probirljiva<br />

tržišta možemo osvajati.“<br />

gdje se vidi koliko smo stvarno s ovim krasnim<br />

proizvodom kojeg vi izvozite <strong>na</strong> to tržište<br />

u jednom odličnom suficitu, mislim da<br />

smo daleko preko 100 miliju<strong>na</strong> u izvozu. To<br />

su pokazatelji kako s dobrim radom, ulaganjem<br />

i promišljanjem i s izuzetno kvalitetnim<br />

proizvodom možemo i takva vrlo probirljiva<br />

tržišta osvajati. – rekao je ministar Jakovi<strong>na</strong>.<br />

U drugom dijelu svečanosti Milan Mandić<br />

proveo je ministra Jakovinu, grado<strong>na</strong>čelnika<br />

Kneza i druge uzvanike kroz novouređeni objekt<br />

ukratko ih upoz<strong>na</strong>vši s tehnološkim procesom<br />

proizvodnje.<br />

(Stjepan Mišulić)<br />

LAG „Laura“ <strong>na</strong>stavlja niz uspješno provedenih projekata fi<strong>na</strong>nciranih od Europske unije<br />

Među<strong>na</strong>rodnom razmjenom z<strong>na</strong>nja i<br />

iskustava do razvoja ruralnih sredi<strong>na</strong><br />

U organizaciji, vrijedi <strong>na</strong>glasiti, <strong>na</strong>juspješnije<br />

lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji,<br />

usudimo se kazati, zasigurno, i jedne od <strong>na</strong>jistaknutijih<br />

<strong>na</strong> državnoj razini, biogradske LAG<br />

„Laure“, uspješno je proveden još jedan projekt<br />

fi<strong>na</strong>nciran od strane Europske unije. Svoj doprinos<br />

u projektu pod <strong>na</strong>zivom „Joint venture for<br />

a better life“, u prijevodu, „Zajedničko ulaganje<br />

za bolji život“, vrijednom 13 tisuća eura, dakako,<br />

dali su i predstavnici susjednih jedinica lokalnih<br />

samouprava, ovom prigodom partneri u projektu:<br />

općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Tkon,<br />

Bibinje, Lišane Ostrovičke, <strong>Grad</strong> Benkovac<br />

te partneri iz inozemstva – LAG „MDD“ iz<br />

Slovenije te Hrvatski kulturni savez iz Slovačke.<br />

Jedni od ciljeva projekta, istaknuto je <strong>na</strong> konferenciji<br />

za medije, bili su jačanje tolerancije i<br />

međusobnog razumijevanja između europskih<br />

građa<strong>na</strong> s ruralnih područja kroz promicanje<br />

kulturno-jezične raznolikosti i međusobnog<br />

poštivanja.<br />

Na kraju provedbe projekta vidimo z<strong>na</strong>čajne<br />

rezultate iza kojih stoje volonteri LAG-a<br />

„Laura“. Uz ovaj projekt, radimo paralelno<br />

<strong>na</strong> još 20 projekata, što onih u pripremi, što<br />

onih u fazi provedbe. Zasad imamo uspjeha,<br />

kao što možete vidjeti. Nadamo se da ćemo i<br />

dalje razvijati pozitivne odnose i da ćemo biti<br />

dio novih projekata. – <strong>na</strong>glasio je predsjednik<br />

LAG „Laure“ Ivan Čupić.<br />

Tijekom petodnevnog programa sudionicima<br />

u projektu kroz predavanja, radionice, <strong>na</strong>stupe,<br />

prezentacije i posjete predstavlje<strong>na</strong> je kultur<strong>na</strong><br />

bašti<strong>na</strong>, <strong>na</strong>rodni običaji i tradicijske vrijednosti<br />

ruralnog dijela područja kojeg obuhvaća<br />

LAG „Laura“. Tom prigodom sudionici su<br />

posjetili Bibinje, Pakoštane, Tkon, Sv. Filip i<br />

Jakov, Benkovac i Lišane Ostrovičke obišavši<br />

sve važnije turistički atraktivne lokacije i<br />

pritom izmijenivši z<strong>na</strong>nja i iskustva u rješavanju<br />

zajedničkih problema nedovoljne razvijenosti<br />

ruralnih sredi<strong>na</strong> budući da su takva područja,<br />

bilo u Hrvatskoj, Sloveniji ili Slovačkoj, izlože<strong>na</strong><br />

problemima nestimulativnog poslovnog<br />

okruženja, odseljavanjem mladih, nedostatkom<br />

edukacijskih središta te nedovoljno razvijenim<br />

turističkim sadržajima. Međutim, z<strong>na</strong>čajni<br />

razvojni potencijal tih sredi<strong>na</strong> leži u bogatom<br />

kulturnom <strong>na</strong>slijeđu i prirodnim bogatstvima.<br />

Tijekom projekta, stoga, predstavljeni su mogući<br />

razvojni modeli i uspješni primjeri u praksi s<br />

ciljem rješavanja problema s kojima se susreću<br />

stanovnici ruralnih područja.<br />

Sigurno je da ćemo s <strong>na</strong>še strane učiniti sve<br />

da iz projekta <strong>na</strong>stane uspješ<strong>na</strong> suradnja<br />

i uspostave se nove veze. Već smo i razgovarali<br />

o planovima kojim bismo <strong>na</strong>stavili<br />

uspješno započetu suradnju, da to ne bude<br />

samo za jedanput već da vaše kulturne<br />

udruge posjete i <strong>na</strong>s. – istakao je Radoslav<br />

Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog<br />

Uspješ<strong>na</strong> započeta suradnja u Sv. Filip i Jakovu i drugim<br />

mjestima <strong>na</strong>stavit će se i u Sloveniji i Slovačkoj.<br />

saveza u Slovačkoj, organizacije koja okuplja<br />

pripadnike hrvatske manjine u Slovačkoj.<br />

Na završnom susretu, gostima iz Slovenije i<br />

Slovačke <strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor<br />

Pedisić, predsjednik KUD-a „Sv. Roko“ Ivan<br />

Eškinja te predsjednik LAG „Laure“ Ivan Čupić<br />

uručili su prigodne darove. (S. Mišulić)


8 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Tradicio<strong>na</strong>lno darivanje u gradskoj vijećnicizoni <strong>Biograd</strong><br />

Darovi mališanima iz vrtića i djeci<br />

U gradskoj vijećnici dogrado<strong>na</strong>čelnik grada<br />

<strong>Biograd</strong>a Marijan Stopfer u povodu blagda<strong>na</strong><br />

Božića primio je devet<strong>na</strong>estero djece s posebnim<br />

potrebama s područja grada <strong>Biograd</strong>a. Ove<br />

godine, u<strong>na</strong>toč gospodarstvenoj krizi, <strong>Grad</strong><br />

s posebnim potrebama<br />

Drago mi je što smo se i ove godine <strong>na</strong>šli<br />

ovdje da zajedno dočekamo skorašnje blagdane.<br />

Evo, da<strong>na</strong>s <strong>na</strong> dan sv. Lucije darovat<br />

ćemo vam poklone kojima ćemo obradovati<br />

djecu. Evo, ne želim po<strong>na</strong>vljati ali nekako<br />

grada <strong>Biograd</strong>a, u svoje ime i u ime djelatnika<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, želim vam sve <strong>na</strong>jbolje u<br />

<strong>na</strong>dolazećoj 2013. godini i sretne božićne<br />

blagdane! – rekao je dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />

Stopfer.<br />

Potom je uslijedila dodjela prigodnih darova te<br />

poklon-paketa. U povodu božićnih blagda<strong>na</strong><br />

za djecu s posebnim potrebama organiziran je<br />

besplatni odlazak <strong>na</strong> božićni koncert u Zadar.<br />

Tradicio<strong>na</strong>lno druženje završeno je zajedničkim<br />

fotografiranjem.<br />

Istoga da<strong>na</strong>, za blagdan sv. Lucije, polaznici<br />

Dječjeg vrtića <strong>Biograd</strong> u pratnji odgajateljica te<br />

uz pomoć djelatnika „Bošane“ i njihovih posebno<br />

opremljenih kamio<strong>na</strong>, okitila su božićnu jelku<br />

postavljenu ispred gradske uprave. Hrabri mališani<br />

nisu se bojali ući u košaru te dizalicom pod<br />

budnim okom djelatnika „Bošane“ kititi <strong>na</strong>jviše<br />

dijelove jelke. Nakon uređenja jelke, djeci je u<br />

gradskoj vijećnici u povodu blagda<strong>na</strong> Božića<br />

dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer uručio prigodne<br />

darove.<br />

(S. Mišulić)<br />

Iznos od sedamsto ku<strong>na</strong> te poklon-paket z<strong>na</strong>k je pažnje <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i<br />

tvrtke Bošane za djecu s posebnim potrebama s područja grada <strong>Biograd</strong>a.<br />

<strong>Biograd</strong> za njih je i njihove roditelje izdvojio<br />

sedamsto ku<strong>na</strong>, od toga <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> 500<br />

te komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> tvrtka „Boša<strong>na</strong>“ 200 ku<strong>na</strong>. Na<br />

početku susreta, djecu te roditelje pozdravio je<br />

dogrado<strong>na</strong>čelnik Stopfer.<br />

<strong>na</strong>m je zadnje tri godine uvijek slič<strong>na</strong> priča<br />

s obzirom <strong>na</strong> tešku situaciju. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />

je i ove godine vas podržao i dokazao da<br />

brine o svakom građaninu, dakako, prema<br />

svojim mogućnostima. U ime grado<strong>na</strong>čelnika<br />

Svake godine mališani su sve hrabriji u kićenju jelke ispred zgrade gradske uprave –<br />

uspeti se dizalicom visoko i zakvačiti ukras neopisiv je doživljaj za svakoga od njih.<br />

Božićni sajam, ove godine, održan <strong>na</strong> novoj lokaciji<br />

Topli<strong>na</strong> srca jača od zimske hladnoće<br />

Tijekom posljednje tri adventske subote održan<br />

je Božićni sajam koji je, i ove godine, ponudio<br />

građanima i gostima grada <strong>Biograd</strong>a, u ove<br />

hladne predbožićne dane, toplinu srca i radost<br />

davanja. Za razliku od prošlih godine kada je<br />

sajam bio organiziran u središtu grada u Ulici<br />

kraljice Jelene, ove godine priređen je u božićnonovogodišnjem<br />

ruhu uređenom „Bure centru“.<br />

Na štandovima ispred centra posjetitelji su imali<br />

prigodu uživati u blagdanskim gastronomskim<br />

„guštima“ – kroštulama, fritulama, bakalaru, a<br />

isto tako mogli su i pribaviti po povoljnim cije<strong>na</strong>ma<br />

i poneki božićni ukras ili aranžman i učiniti<br />

dobro djelo budući da su sredstva od dijela prodanih<br />

predmeta bila <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> u humanitarne<br />

svrhe. U zabavnom dijelu sajma <strong>na</strong>stupili su od<br />

<strong>na</strong>jstarijih do <strong>na</strong>jmlađih. Polaznici dječjih vrtića<br />

iz <strong>Biograd</strong>a i susjednih mjesta svakako su bili <strong>na</strong>jsimpatičniji<br />

kao i <strong>na</strong>jmlađe formacije <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h<br />

mažoretkinja. Svoju kreativnost i u predbožićno<br />

vrijeme pokazali su članovi Društva „Naša djeca“.<br />

Uz njih, pozornost brojnih posjetitelja svojim<br />

atraktivnim <strong>na</strong>stupima privukli su i starije<br />

<strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje, zatim, Pakoštanske<br />

mažoretkinje, Ples<strong>na</strong> udruga „Prvi ples“ te Ples<strong>na</strong><br />

skupi<strong>na</strong> „K2“. U prvoj suboti Božićnog sajma,<br />

<strong>na</strong>zvanog „Izvorni Božićni sajam“, <strong>na</strong>stupili su<br />

članovi <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong>, KUD-ovi „Kralj<br />

Tomislav“ i Sv. Roko“ te Mješoviti glazbeni orkestar<br />

Osnovne škole <strong>Biograd</strong>. Trećeg da<strong>na</strong> zabava<br />

je bila zajamče<strong>na</strong> velikim koncertom „Kuzme i<br />

Shaka Zulu“. Šarmu biogradskog Božićnog sajma<br />

nije odolio ni hrvatski heroj nedavno oslobođeni<br />

general Ante Gotovi<strong>na</strong>.<br />

Prvi puta je Božićni sajam organiziran u<br />

i ispred „Bure centra“. Ove godine smo se<br />

odlučili za ovu lokaciju s obzirom da je prošlih<br />

godi<strong>na</strong> bilo nešto primjedbi građa<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>vodnu buku. - kazao je dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

Marijan Stopfer koji je i svečano otvorio Božićni<br />

sajam u <strong>Biograd</strong>u.<br />

Organizator trećeg po redu Božićnog sajma je<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> u suradnji s „Bure centrom“.<br />

(S. M.)<br />

Zabave, smijeha, plesa i pjesme u pravom predbožićnom ambijentu<br />

„Bure centra“ nije nedostajalo, štoviše bilo je <strong>na</strong>pretek.<br />

Fotografija s Djedom Božićnjakom poseb<strong>na</strong> je radost svakome djetetu.


10 - Opći<strong>na</strong> Pakoštane<br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Spektakularni doček generala Gotovine u rodnim Pakoštanima<br />

Ante Gotovi<strong>na</strong>: „Ovo je večer <strong>na</strong>še pobjede!“<br />

Deseci tisuća neopisivom radošću ispunjenih<br />

su<strong>na</strong>rodnjaka, sumješta<strong>na</strong>, prijatelja, rodbine i<br />

suboraca preplavilo je pakoštansku rivu željno<br />

dočekavši hrvatskog heroja Domovinskog rata<br />

oslobođenog generala Antu Gotovinu. Pjesma,<br />

u Pakoštanima, <strong>na</strong> kojeg se čekalo jeda<strong>na</strong>est<br />

godi<strong>na</strong> prethodilo je izvođenje hrvatske himne,<br />

a zatim i stihovi Gundulićeve „Himne slobodi“<br />

u izvedbi glumca Božidara Alića. Od mnoštva<br />

okupljenih koji su ga htjeli pozdraviti i foto-<br />

osjećaju ugroženima, da bismo sutra vidjeli<br />

da bi svaki čovjek u <strong>na</strong>šoj domovini mogao<br />

živjeti sretno i osjećati se sretnim. To je<br />

<strong>na</strong>š zajednički cilj. I vjerujem da je to <strong>na</strong>še<br />

sutra sigurno i da zapravo sve to pozitivno je<br />

ispred <strong>na</strong>s, da ono ovisi o <strong>na</strong>ma. Ali sigurno<br />

da ova iskaza<strong>na</strong> kršćanska ljubav treba biti<br />

prisut<strong>na</strong> svakodnevno među <strong>na</strong>ma i mi je<br />

trebamo širiti dalje. Ugod<strong>na</strong> vam večer i<br />

zajedno smo svi skupa! – poručio je general<br />

Gotovi<strong>na</strong> okupljenima koji su pljeskom i skan-<br />

pristizali se ponude, svi su htjeli pomoći pri<br />

organizaciji veličanstvenog dočeka i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />

zahvaliti generalu pa su tako Biograđani dali<br />

svoj <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> stol i veliku pozornicu, Riječani<br />

ogromni videozid, „boduli“ ribu, Pažani janjetinu.<br />

Pakoštanska Torcida pozdravila je generala<br />

atrakativnom bakljadom s krova obližnje<br />

zgrade i zahvalila se porukom <strong>na</strong> transparentu:<br />

„Hvala ti za sve, slobodni smo ljudi!“. Hrvatsko<br />

zrakoplovstvo preletima iz<strong>na</strong>d Pakošta<strong>na</strong><br />

pozdravilo je generala Gotovinu i sve okupljene.<br />

Gotovi<strong>na</strong>: “Kršćanska ljubav treba biti svakodnevno među <strong>na</strong>ma!”<br />

veselje, ozare<strong>na</strong> lica, zastave, baklje stvorilo je<br />

ozračje kakvo je Ante Gotovi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>kon godi<strong>na</strong><br />

nepravedno provedenih u zatvoru, samo mogao<br />

poželjeti. Njegov ponovni susret s rodnim mjestom<br />

u društvu svojih <strong>na</strong>jmilijih, njegov iskreni<br />

osmijeh <strong>na</strong> licu i blagostanje u srcu nešto je<br />

čega će se general Gotovi<strong>na</strong>, a i svi koji su dočekali,<br />

zauvijek sjećati u svojem životu. Njegove<br />

riječi koje je odaslao svome <strong>na</strong>rodu, <strong>na</strong>jprije s<br />

Trga ba<strong>na</strong> Jelačića, a zatim iz rodnih Pakošta<strong>na</strong><br />

pa potom sa zadarskog Foruma, dojmile su<br />

svakoga štovatelja pravde i istine. Događaju<br />

grafirati, general se u pratnji supruge Dunje,<br />

<strong>na</strong>čelnika Općine Pakoštane Milivoja Kurtova<br />

i drugih jedva uspio popeti <strong>na</strong> pozornicu.<br />

Veselite se! Ovo je <strong>na</strong>ša večer, ovo je večer<br />

<strong>na</strong>še pobjede! Eto, <strong>na</strong>pokon, poslije toliko<br />

godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>šao sam put do svoje kuće! Što<br />

mogu reći drugo nego da sam sretan! Sretan<br />

sam što sam među vama, među svojima.<br />

Hvala vam <strong>na</strong> iskazanoj kršćanskoj ljubavi<br />

svih ovih godi<strong>na</strong>. Ovu kršćansku ljubav koju<br />

smo iskazali trebamo širiti dalje, posebno<br />

onima koji su <strong>na</strong>jslabiji, onima koji se<br />

Svi su htjeli zagrliti generala Gotovinu, dati mu ruku.<br />

diranjem „Ante, Ante“ izrazili mu podršku i<br />

zahvalnost.<br />

Veliko slavlje <strong>na</strong>stavilo se uz ritmove Tomislava<br />

Bralića i klape Intrade, Marka Perkovića<br />

Thompso<strong>na</strong>, Draže<strong>na</strong> Zečića, Ivice Sikirića<br />

Iće, Mate Bulića i drugih. Iz cijele Hrvatske<br />

Na doček u Pakoštanima stigli su i Kliški uskoci,<br />

Šibenska gradska straža, Murterani s gajetama<br />

<strong>na</strong> latinsko idro, kulturno-umjetnička društva iz<br />

susjednih mjesta i cijele županije, zatim, domaći<br />

Vitezovi vranski i Pakoštanske mažoretkinje i<br />

brojni drugi.<br />

(S. Mišulić)<br />

Sjednica Općinskog vijeća Općine Pakoštane<br />

Popust domaćim žiteljima pri legalizaciji<br />

Na posljednjoj sjednici u 2012. godini Općinsko<br />

vijeće Općine Pakoštane, između ostalog, usvojilo<br />

je većinom glasova odluku koja <strong>na</strong> prošloj<br />

sjednici nije usvoje<strong>na</strong>, a radi se o polugodišnjem<br />

izvršenju općinskog proraču<strong>na</strong> za 2012.<br />

godinu. Potom, također većinom glasova, usvojen<br />

je Rebalans I proraču<strong>na</strong> za prošlu godinu<br />

u iznosu od 21,4 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je za 5,5<br />

miliju<strong>na</strong> manje od prvotno planiranog proraču<strong>na</strong>.<br />

Proračun za 2013. godinu planiran je u<br />

ukupnom iznosu od 28,2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je<br />

većinom glasova i prihvaćeno. U njemu je predviđen<br />

i iznos kredita potrebnog za izgradnju<br />

mreže odvodnje otpadnih voda u Dragama, a<br />

koji će po završetku projekta biti refundiran od<br />

strane europskih fondova. Za program gradnje<br />

objekata i uređaja komu<strong>na</strong>lne infrastrukture<br />

u 2013. godini proračunom je predviđeno 8,1<br />

milijun ku<strong>na</strong> u okviru kojih će se realizirati više<br />

projekata kao što su već spomenuta ka<strong>na</strong>lizacija<br />

u Dragama, potom, ka<strong>na</strong>lizacija i gradnja groblja<br />

u Pakoštanima, zatim groblje u Dragama,<br />

mrtvačnice u Vrani, transformatorske stanice<br />

Čelinka i tako dalje. Za potrebe u kulturi, obrazovanju<br />

i ostalim društvenim aktivnostima<br />

planirano je 917 tisuća ku<strong>na</strong>, u socijalnoj skrbi i<br />

zdravstvenoj zaštiti 364 tisuće dok se za potrebe<br />

u sportu planira izdvojiti ukupno 325 tisuća<br />

ku<strong>na</strong>. Nadalje, vijećnici su jednoglasno prihvatili<br />

izmjene i dopune odluke o komu<strong>na</strong>lnom<br />

doprinosu koje se ogledaju u mogućnosti<br />

obročne otplate komu<strong>na</strong>lnog doprinosa pri<br />

postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih<br />

građevi<strong>na</strong>, tj. legalizaciji. Podnositelj će moći<br />

podmiriti doprinos kroz maksimalno dva<strong>na</strong>est<br />

rata te će moći zatražiti i poček od godinu da<strong>na</strong>.<br />

I dalje stoji <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi 90-postotni popust za one<br />

koji imaju prebivalište <strong>na</strong> području Općine<br />

Pakoštane deset ili više godi<strong>na</strong> dok oni koji<br />

nemaju, imaju pravo <strong>na</strong> popust od 25 posto pri<br />

jednokratnoj uplati doprinosa. Novost je i to da<br />

90-postotni popust mogu koristiti i oni koji su<br />

nekada imali prebivalište <strong>na</strong> područje općine ili<br />

su stekli građevinu koju legaliziraju od svojih<br />

roditelja koji su imali ili imaju prebivalište <strong>na</strong><br />

području općine ali, dakako, pod uvjetom da se<br />

novi vlasnici planiraju trajno <strong>na</strong>staniti u Općini<br />

Pakoštane. Zatim, prihvaće<strong>na</strong> su izvješća o<br />

radu za prošlu godinu Agencije Han-Vra<strong>na</strong> te<br />

Dječjeg vrtića „Gardelin“ za pedagošku godinu<br />

2011./2012. Usvoje<strong>na</strong> je i odluka o dodjeli<br />

koncesije za prijevoz pokojnika <strong>na</strong> području<br />

Općine Pakoštane. Koncesiju za razdoblje od<br />

pet godi<strong>na</strong> stručno povjerenstvo dodijelilo<br />

je Trgovinskom obrtu „Lanta<strong>na</strong>“ iz Sv. Filip i<br />

Jakova u vlasništvu Marine Eškinje.<br />

(S. Mišulić)


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 11<br />

Obilježe<strong>na</strong> 50. obljetnica djelovanja Tvornice mreža i ambalaže u <strong>Biograd</strong>u<br />

Prisutnost <strong>na</strong> europskom tržištu<br />

potvrda je uspješnog poslovanja<br />

Dugogodišnji simbol biogradskog gospodarstva<br />

Tvornica mreža i ambalaže obilježila je 50. obljetnicu<br />

djelovanja u <strong>Biograd</strong>u. Na domjenku priređenom<br />

u povodu svečanog jubileja okupili su se<br />

brojni djelatnici ove tvrtke, nekadašnji i sadašnji,<br />

te me<strong>na</strong>džment tvrtke <strong>na</strong> čelu s vlasnikom i<br />

uspješnim poduzetnikom Darkom Eškinjom. Na<br />

godi<strong>na</strong> kada je došla u <strong>Biograd</strong>. Evo, prošlo<br />

je 50 godi<strong>na</strong> i ja vjerujem da će proći još puno<br />

više godi<strong>na</strong> i da će ostati <strong>na</strong> ovome mjestu. Mi<br />

ćemo uložiti trud bez obzira <strong>na</strong> one loše stvari<br />

koje <strong>na</strong>m se događaju ali vjerujem da ćemo svi<br />

zajedno ići <strong>na</strong>prijed! – kazao je Darko Eškinja,<br />

vlasnik Tvornice mreža i ambalaže, jedne od<br />

bilo raditi, bilo je dobro društvo, a i mlađi smo<br />

bili. Onda <strong>na</strong>s je bilo i više. Bili smo ponosni<br />

što smo bili dio Tvornice mreža i ambalaže<br />

koja je bila i ostala sinonim za biogradsko<br />

gospodarstvo. Drago <strong>na</strong>m je da smo se sreli<br />

ovdje jer otkada smo u mirovini rijetko se<br />

viđamo. Ovo je jako lijepa prilika da se malo<br />

družimo. – rekla je bivša djelatnica, sada umirovljenica<br />

Jagodinka Ivanović.<br />

Tvornica mreža i ambalaže zapošljava šezdeset<br />

i troje radnika te je pretežno usmjere<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

europsko tržište. Glavni proizvodni asortiman<br />

temelji se <strong>na</strong> proizvodnji mreža za poljoprivredu<br />

te mreža za ribarstvo. Veći<strong>na</strong> proizvoda, oko 70<br />

posto, plasira se <strong>na</strong> njemačko, slovensko, talijansko<br />

i mađarsko tržište. Me<strong>na</strong>džment tvrtke<br />

inzistira <strong>na</strong> kvaliteti proizvoda o čemu <strong>na</strong>jbolje<br />

govori trogodišnja prisutnost biogradske tvornice<br />

<strong>na</strong> zahtjevnom njemačkom tržištu.<br />

Trideset godi<strong>na</strong> sam radio u Tvornici mreža i<br />

ambalaže, <strong>na</strong> ekstruziji. Radio sam i u starom<br />

pogonu, u starom sistemu. Kako je bilo raditi<br />

onda Trebalo je uprijeti i onda i sada! – kazao<br />

<strong>na</strong>m je Igor Ugrinić, nekadašnji djelatnik tvrtke.<br />

Od 2004. godine otkad je preuzeo ovu tvrtku,<br />

Darko Eškinja prednost daje ulaganju u proizvodnu<br />

tehnologiju te sudjelovanju <strong>na</strong> specijaliziranim<br />

sajmovima širom svijeta. Dakako,<br />

poteškoće oko visokih cije<strong>na</strong> energe<strong>na</strong>ta i sirovi<strong>na</strong>,<br />

kašnjenju u <strong>na</strong>plati prodanih proizvoda<br />

s istodobnim <strong>na</strong> vrijeme plaćenim dažbi<strong>na</strong>ma<br />

i porezima, ne može zaobići ni ovu tvornicu.<br />

Međutim, budućnost poslovanja neupit<strong>na</strong> je te<br />

su opravda<strong>na</strong> očekivanja vodstva tvrtke kako<br />

je pred njima vrijeme rasta i daljnjeg <strong>na</strong>pretka.<br />

(S.Mišulić)<br />

Molitvu je održao don Nikola Tokić, župnik župe Sv. Ivan Krstitelj.<br />

početku, župnik župe sv. Iva<strong>na</strong> Krstitelja <strong>na</strong> Kosi<br />

don Nikola Tokić održao je molitvu posvećenu<br />

djelu čovjekovih ruku <strong>na</strong>kon čega se <strong>na</strong>zočnima<br />

obratio vlasnik Darko Eškinja.<br />

Zahvaljujem vam u svoje ime i u ime svoje<br />

obitelji, u prvom redu svim zaposlenicima,<br />

odnosno, svima vama koji ste iz ove tvornice<br />

otišli u mirovinu. Ove godine <strong>na</strong>vršava<br />

se pedeset godi<strong>na</strong> otkada je Tvornica mreža<br />

i ambalaže u <strong>Biograd</strong>u. Davno je bila 1962.<br />

rijetkih hrvatskih tvrtki uopće koja se uspješno<br />

othrvala svim nedaćama tijekom tranzicijskog<br />

razdoblja, štoviše, postiže velike uspjehe izvozeći<br />

svoje proizvode <strong>na</strong> svjetsko tržište.<br />

Domje<strong>na</strong>k u povodu svečane obljetnice bila je<br />

lijepa prigoda za druženje sadašnjih i bivših<br />

djelatnika <strong>na</strong> kojem su se mnogi rado prisjetili<br />

„starih da<strong>na</strong>“.<br />

Dvadeset i dvije godine sam radila ovdje. I<br />

u starom pogonu i ovdje u novom. Lijepo je<br />

Tvornica mreža i ambalaže, u<strong>na</strong>toč krizi, ne posustaje.<br />

<strong>Grad</strong>ska glazba <strong>Biograd</strong> održala tradicio<strong>na</strong>lni božićni koncert<br />

Božićni poklon gradu<br />

U restoranu „Carpy more“ članovi <strong>Grad</strong>ske<br />

glazbe <strong>Biograd</strong> održali su tradicio<strong>na</strong>lni koncert u<br />

povodu blagda<strong>na</strong> Božića. Na repertoaru koncerta<br />

revijalnog karaktera bile su božićne te poz<strong>na</strong>te<br />

domaće i inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne skladbe, među ostalima,<br />

„Jingle bells“, „White Christmas“, „Patricia“,<br />

„Jadranski valovi“, „Adio bella“, „Land of 1000<br />

dances“, „Hit the road Jack“ te „Radetzky march“.<br />

Ovo <strong>na</strong>m je 24. javni <strong>na</strong>stup u 2012. godini<br />

što mislim da rijetko koja udruga to može<br />

<strong>na</strong>praviti. Isti<strong>na</strong> da <strong>na</strong>s je takoreći taman,<br />

dvadeset i dvoje članova i ako samo jedan<br />

nedostaje, tada je već mali problem. Ovo<br />

ljeto smo odradili i više nego što se tražilo<br />

od <strong>na</strong>s, <strong>na</strong>dam se da će <strong>Grad</strong> imati razumijevanja<br />

koji <strong>na</strong>s sad fi<strong>na</strong>ncijski prati kako<br />

bismo uopće opstali. Također i Turistička<br />

zajednica grada <strong>Biograd</strong>a. Tako da se<br />

zahvaljujemo i <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u i Turističkoj<br />

zajednici grada <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> pomoći. – kazao<br />

je predsjednik <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong> Krešimir<br />

Validžić.<br />

Kao gosti <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong>stupila je<br />

muška klapa „<strong>Biograd</strong>“ koja je za ovu prigodu<br />

izabrala skladbe „Kirie Eleison“, „Blago, blago,<br />

blago ‘nom“, „Kad se Bog čovik učini“ i „Ka’<br />

smo digli crljenu<br />

kapu“.<br />

Najveći problem je dolazak mladih u orkestar.<br />

Po tom pitanju smo se dogovorili s prof.<br />

Jordankom Milošem da djeca poslije praznika<br />

dođu kod <strong>na</strong>s <strong>na</strong> orkestraciju. Trenutno se<br />

radi o učenicima koji sviraju flaute i klarinete,<br />

što je <strong>na</strong>ma interesantno. Za sviranje u <strong>na</strong>šem<br />

orkestru svaki učenik bi dobio opisnu ocjenu<br />

koja ne bi bila o<strong>na</strong> prava ali bi ulazila u obzir<br />

za ko<strong>na</strong>čnu ocjenu za taj predmet. Nadam se<br />

da ćemo uspjeti u ovome jer <strong>na</strong>m je to bitno<br />

da <strong>na</strong>m dolaze mladi. Ove godine nismo imali<br />

novih mladih ali <strong>na</strong>m se vratio stari, što <strong>na</strong>m<br />

je još draže. To je Damir Torbari<strong>na</strong> <strong>na</strong> klarinetu.<br />

– dodaje Validžić.<br />

Deficiti je mladih glazbenika koji sviraju puhačke<br />

instrumente, međutim, Glazbe<strong>na</strong> škola Osnovne<br />

škole <strong>Biograd</strong> ima ambiciju otvoriti upravo<br />

takav odjel za što će tražiti potporu resornog<br />

ministarstva.<br />

Nama bi ti odlično došlo te bismo <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />

„vukli“ kadar iz Glazbene škole. I također iz<br />

<strong>na</strong>še male škole koju polazi osam učenika.<br />

Ako iz te škole ostanu dvoje, to je izvrstan<br />

rezultat. Da<strong>na</strong>s mladi imaju puno veći izbor<br />

aktivnosti, nekada su to bili samo nogomet,<br />

vaterpolo i glazba. Djeca se rasprše jer mogu<br />

birati. Nekima je <strong>na</strong>jljepše kući uz kompjuter.<br />

To je taj problem da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin zainteresirati<br />

mlade. – ističe Validžić.<br />

Osim u svome gradu, <strong>Grad</strong>ska glazba <strong>Biograd</strong><br />

Ukupno 25 <strong>na</strong>stupa su imali „glazbari“ tijekom prošle godine.<br />

tijekom prošle godine imala je i <strong>na</strong>stupe u Zadru<br />

i Pirovcu. Božićni koncert „glazbari“ su održali i<br />

u „Bure centru“ i tim <strong>na</strong>stupom zaključili minulu<br />

2012. godinu. (S.M.)


12 - Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov<br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Održane posljednje sjednice Općinskog vijeća Općine Sv. Filip i Jakov u 2012. godini<br />

Popust i onima kojima imaju kraće<br />

Tijekom studenog i prosinca prošle godine<br />

održane posljednje sjednice Općinskog vijeća<br />

Općine Sv. Filip i Jakov u 2012. godini. Od<br />

ukupno 21 i jedne točke dnevnog reda, izdvojit<br />

ćemo z<strong>na</strong>čajnije usvojene odluke. Vijećnici<br />

su jednoglasno prihvatili odluku o donošenju<br />

UPU-a obalnog pojasa u <strong>na</strong>selju Turanj te<br />

izmjene i dopune UPU-a zone Smiljevača<br />

u Raštanima Donjim. Isto tako, bez glasa<br />

„protiv“, usvoje<strong>na</strong> je odluka o broju etaža koje<br />

se mogu ozakoniti <strong>na</strong> nezakonito izgrađenim<br />

zgradama. Prema toj odluci, može se, osim 2<br />

etaže od kojih je druga potkrovlje, legalizirati<br />

još 3 etaže ako se građevi<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi unutar građevinskoj<br />

područja, a ako se <strong>na</strong>lazi izvan, tada<br />

još 2 etaže. Pretposljednja sjednica zaključe<strong>na</strong><br />

je odlukom o imenovanju predstavnika<br />

Općine Sv. Filip i Jakov, vijećnika Mari<strong>na</strong><br />

Colića, u Lokalnu akcijsku grupu „Laura“<br />

<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> čije područje djelovanja<br />

pri apliciranju projekata <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaje europskih<br />

fondova obuhvaća, uz <strong>Biograd</strong>, od grada<br />

prebivalište od 10 godi<strong>na</strong><br />

Stipendije<br />

Benkovca, Općine Bibinje, Općine Pakoštane<br />

do otoka Pašma<strong>na</strong>. Na posljednjoj sjednici u<br />

minuloj godini, vijećnici su prihvatili općinski<br />

proračun za 2013. godinu koji iznosi 11,8<br />

miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Kroz Program javnih potreba u<br />

kulturi planira se izdvojiti 220 tisuća ku<strong>na</strong>, za<br />

potrebe u sportu 380 tisuća, za potrebe u socijalnoj<br />

skrbi 402 tisuće, za potrebe društvene<br />

brige o djeci predškolske dobi predviđeno je<br />

milijun i 19 tisuća ku<strong>na</strong>. Nadalje, prihvaće<strong>na</strong><br />

je odluka o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma proraču<strong>na</strong><br />

za 2012. godine čiji ukupni iznos <strong>na</strong>kon<br />

Rebalansa I glasi 10,6 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Zatim,<br />

jednoglasno je prihvaće<strong>na</strong> odluka o izmjeni<br />

i dopuni Odluke o komu<strong>na</strong>lnom doprinosu<br />

kojom se, između ostalog, pri tzv. postupku<br />

legalizacije građevi<strong>na</strong>, određuje da je obveznik<br />

dužan dati instrument osiguranja plaćanja –<br />

„bianco“ zadužnicu ili zasnivanje založnog<br />

prava <strong>na</strong> nekretnini u vlasništvu obveznika.<br />

Dakako, ovo vrijedi kod 12-obročnog plaćanja<br />

komu<strong>na</strong>lnog doprinosa dok se u slučaju<br />

Kroz novi općinski proračun predviđen je 90 tisuća ku<strong>na</strong> za studentske stipendije dok je kroz<br />

lanjski proračun isplaćeno 105 tisuća ku<strong>na</strong>. Od osnivanja 1993. godine Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov,<br />

usprkos posljednjim kriznim godi<strong>na</strong>ma, svojim studentima redovito isplaćuje studentske<br />

stipendije. Do sada je u tu svrhu utrošeno ukupno milijun i 249 tisuća ku<strong>na</strong>. Prema odluci<br />

Općinskog vijeća Općine Sv. Filip i Jakov, pravo <strong>na</strong> stipendiju imaju svi studenti koji su upisali<br />

2. i višu godinu studija s ostvarenim prosječnom ocjenom 3.5 ili većom. Za tekuću akademsku<br />

godinu kriterij su zadovoljili sljedeći studenti s područja općine: Ti<strong>na</strong> Deković, Goran Jakov<br />

Matulj, Roko Vodopija, Andrea Brzić, Danica Milat, Barbara Ruža Čirjak, Kristi<strong>na</strong> Milat,<br />

Kristi<strong>na</strong> Brzić, Roma<strong>na</strong> Raspović, Laura Posnjak, Ante Santini, Paula Eškinja, Marija Colić,<br />

Iva Prtenjača, Luka Bezinović, Stipe Čavar, Barbara Topić, Leon Barčić, Đi<strong>na</strong> Brzić, Anita<br />

Mikulić, Šime Zubčić i Filip Šarić.<br />

Igor Pedisić, Marin Colić, Re<strong>na</strong>ta Batur i drugi odali su počast heroju rata Blagi Zadri ispred Spo<br />

doma hrvatskih branitelja u Vukovaru.<br />

jednokratne uplate odobrava 25-postotni<br />

popust. Isto tako, vrijedi <strong>na</strong>glasiti, kako za<br />

svaku godinu prijavljenog prebivališta <strong>na</strong><br />

području općine obveznik dobiva popust od<br />

9% s tim da maksimalni popust može iznositi<br />

90%, dakle, za obveznike koji imaju prebivalište<br />

<strong>na</strong> području općine deset ili više godi<strong>na</strong>.<br />

Popust vrijedi za cijeli obujam jedne građevine<br />

koja se ozakonjuje, odnosno za građevine<br />

do 1000 m3 koja se <strong>na</strong>mjerava graditi.<br />

Ovime smo htjeli izaći u susret i onima<br />

stanovnicima koji imaju prebivalište<br />

području <strong>na</strong>še općine kraće od deset<br />

godi<strong>na</strong>. Vrijedi upozoriti javnost da pri<br />

legalizaciji obvezno istakne <strong>na</strong>mjenu<br />

objekta. Naime, ako će se vlasnik baviti<br />

nekom djelatnošću, turističkom, ugostiteljskom<br />

ili nekom drugom, neka <strong>na</strong>glasi<br />

pri podnošenju zahtjeva da će se raditi o<br />

stambeno-poslovnom objektu, ne samo<br />

o stambenom. – <strong>na</strong>glasio je vijećnik Marin<br />

Colić.<br />

Sjednica je zaključe<strong>na</strong> usvajanjem odluke o<br />

izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma UPU-a neizgrađenog<br />

dijela građevinskog područja <strong>na</strong>selja Sv. Filip<br />

i Jakov.<br />

(S. Mišulić)<br />

U povodu Dan sjećanja <strong>na</strong> žrtve Vukovara 1991. godine<br />

Oda<strong>na</strong> počast vukovarskim žrtvama<br />

U organizaciji Općinskog odbora Hrvatske<br />

demokratske zajednice Općine Sv. Filip i Jakov<br />

<strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić,<br />

predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Općine<br />

Sv. Filip i Jakov Marin Colić, članovi odbora,<br />

predsjednici mjesnih temeljnih ogra<strong>na</strong>ka te<br />

brojni članovi stranke u povodu obilježavanja<br />

21. obljetnice stradavanja grada Vukovara i<br />

Da<strong>na</strong> sjećanja <strong>na</strong> žrtve Vukovara 1991. godine,<br />

posjetili su Vukovar, simbol hrvatskog otpora<br />

velikosrpskoj agresiji početkom devedesetih.<br />

Prije posjeta gradu-heroju, <strong>na</strong> zagrebačkom<br />

groblju Mirogoj paljenjem svijeća oda<strong>na</strong> je<br />

počast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju<br />

hrvatske države dr. Franji Tuđmanu.<br />

Predstavnici i članovi općinskog HDZ-a posjetili<br />

su Spomen-dom Ovčara, Spomen dom hrvatskih<br />

branitelja, vukovarsku bolnicu te sudjelovali u<br />

molitvi i paljenju svijeća kao z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong><br />

poginule vukovarske branitelje i civile koji su<br />

žrtvovali svoje živote za obranu domovine. Isto<br />

tako, sudjelovali su i u Koloni sjećanja koja je ove<br />

godine okupila oko 50 tisuća hodočasnika iz svih<br />

krajeva Lijepe <strong>na</strong>še te s posebnim oduševljenjem<br />

i ovacijama pozdravili nedavno oslobođenog<br />

generala Mlade<strong>na</strong> Markača. Pod spomenik legendarnom<br />

zapovjedniku obrane Vukovara heroju<br />

Domovinskog rata Blagi Zadru u z<strong>na</strong>k sjećanja i<br />

poštovanja prema njegovom doprinosu u obrani<br />

Hrvatske, predstavnici općinskog HDZ-a zapalili<br />

su svijeće.<br />

(S.M.)<br />

Igor Pedisić, Marin Colić, Re<strong>na</strong>ta Batur i drugi odali su počast heroju rata Blagi Zadri ispred Spomen<br />

doma hrvatskih branitelja u Vukovaru.


KLESARIJA<br />

Spomen<br />

U <strong>Biograd</strong>u održan z<strong>na</strong>nstveni skup pod <strong>na</strong>zivom „Glagoljica <strong>na</strong> biogradskom području“<br />

Glagoljica u ulozi identiteta i razvoja<br />

kulturnog turizma<br />

U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Matice<br />

Hrvatske-ogra<strong>na</strong>k Zadar i Sveučilišta u Zadru<br />

u kongresnoj dvorani hotela „Adria“ održan je<br />

z<strong>na</strong>nstveni skup „Glagoljica <strong>na</strong> biogradskom<br />

području“ tijekom kojeg su brojni eminentni<br />

stručnjaci <strong>na</strong> području glagoljaštva održali predavanja<br />

i sudjelovali u raspravama. U uvodu<br />

goste i sudionike pozdravio je predsjednik<br />

organizacijskog odbora skupa Božo Došen te<br />

pozvao <strong>na</strong>zočne da minutom šutnje odaju počast<br />

onima koji su utkali svoje živote u temelje hrvatske<br />

države.<br />

Priređivanje ovog z<strong>na</strong>nstvenog skupa rezultat<br />

je spoz<strong>na</strong>je, odnosno, prakse posljednjih<br />

godi<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a da gospodarstveni i<br />

svaki drugi razvitak je nemoguć bez utvrđivanja<br />

kulturne povijesti ovoga <strong>na</strong>šega kraja<br />

jer jedno s drugim čini o<strong>na</strong>j trenutak koji<br />

pokreće, odnosno, stvara. Osim toga, tek do<br />

temelja priređe<strong>na</strong> prošlost, povijest postaje<br />

putokaz stvaranja budućnosti. – istakao je<br />

prof. Došen, dopredsjednik Matice hrvatske<br />

ogranka Zadar.<br />

Z<strong>na</strong>nstvenom skupu <strong>na</strong>zočili su, između ostalih,<br />

<strong>na</strong>dbiskup zadarski mons. dr. Želimir<br />

Puljić, dopredsjednik Matice hrvatske, akademik<br />

Stjepan Damjanović, akademkinja Anica<br />

Nazor, grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez,<br />

predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Tonči Šangulin i župnik župe Sv. Stošije don<br />

Ivica Mustać.<br />

Zahvaljujem se gospodinu Došenu <strong>na</strong> radu<br />

za javni interes, ne samo sad već i ranije.<br />

Budite sigurni da je malo ljudi koji se žele<br />

baviti humanitarnim i radom za opće dobro.<br />

Ako niste z<strong>na</strong>li, mi smo kao <strong>Grad</strong> već postavili<br />

obilježja <strong>na</strong> zgradu <strong>na</strong>pisa<strong>na</strong> <strong>na</strong> glagoljičnom<br />

pismu te smo <strong>na</strong>ručili ploče koje će biti istaknute<br />

uz prometnice iz svih smjerova, također<br />

<strong>na</strong> glagoljici. Pokrenuli smo i vrijedan projekt,<br />

koji dakako ne može odmah biti završen, a to<br />

je glagoljični park. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Knez.<br />

Neke od tema o kojima su se vodile rasprave tijekom<br />

skupa bile su: „Blaž Jurišić – istraživač hrvatskog<br />

glagoljaštva“, „Benediktinci i benediktinke u<br />

<strong>Biograd</strong>u u ranom i srednjem vijeku“, „Glagoljski<br />

zapisi iz Sikova“, „Tragom glagoljaških <strong>na</strong>pjeva<br />

u zadarskom i biogradskom kraju“, „Glagoljska<br />

knjiga raču<strong>na</strong> župe Radošinovac u 18. st.“,<br />

„Brojevni sustav glagoljske table“, „Svećenici<br />

glagoljaši u biogradskom kraju“, a održali su<br />

ih uvaženi stručnjaci koji se bave glagoljicom,<br />

ranije spomenuti akademici Damjanović i Nazor,<br />

potom, Tomislav Galović, fra Petar Runje, o. Jozo<br />

Milanović, mons. dr. Pavao Kero, Izak Špralja,<br />

Ante Uglešić, Draženko Samardžić, Radomir<br />

Jurić, Josip Lisac, Grozda<strong>na</strong> Živković, Vedran<br />

Na z<strong>na</strong>nstvenom skupu sudjelovao je velik broj uvaženih stručnjaka koji se z<strong>na</strong>nstveno bave glagoljicom.<br />

Žužak, Gorda<strong>na</strong> Čupković, Iv<strong>na</strong> Anzulović, don<br />

Zdenko Milić, Dario Tikulin, Josip Kolanović i<br />

Livio Marijan.<br />

Jedni o ciljeva ovog skupa bili su odrediti z<strong>na</strong>čaj<br />

pojave glagoljice u <strong>Biograd</strong>u i okolici, dati joj<br />

pravo mjesto u biogradskoj povijesti kulture te,<br />

<strong>na</strong> temelju z<strong>na</strong>nstvenih proučavanja i dokaza,<br />

razriješiti nedoumice koje se u da<strong>na</strong>šnje vrijeme<br />

pojavljuju kada je riječ o glagoljici, poglavito, o<br />

pitanjima gdje se prvi puta pojavilo glagoljično<br />

pismo, <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin, u kojoj mjeri i slično.<br />

(S. Mišulić)


14 - Kultura i prosvjeta<br />

Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

U <strong>Grad</strong>skoj knjižnici <strong>Biograd</strong> gostovao hrvatski pisac Ivan Aralica<br />

Aralica: „Osjećam radost kada pišem.“<br />

U biogradskoj knjižnici poz<strong>na</strong>ti hrvatski književnik<br />

i akademik Ivan Aralica predstavio je<br />

svoj novi roman pod <strong>na</strong>zivom „Kepec“. U<br />

uvodu događaja rav<strong>na</strong>teljica knjižnice Jelka<br />

Sipi<strong>na</strong> pozdravila je uvaženog gosta te urednicu<br />

posljednjeg Araličinog djela prof. Miroslavu<br />

Vučić ukratko predstavivši njegov dosadašnji<br />

plodonosni rad.<br />

Do sada je Ivan Aralica <strong>na</strong>pisao dvadeset<br />

i dva djela, od toga sedam<strong>na</strong>est roma<strong>na</strong>.<br />

Svakako je domi<strong>na</strong>ntan hrvatski prozaik ali<br />

se okušao i u drugim žanrovima i izrazima<br />

kao što su recimo političke teme, publicistika<br />

i tako dalje. Prema autorovim djelima snimljeni<br />

su i igrani filmovi „Život sa stricem“,<br />

„Četverored“ i „Konjanik“. – kazala je, između<br />

ostalog, rav<strong>na</strong>teljica Sipi<strong>na</strong>.<br />

Roman „Kepec“ vraća <strong>na</strong>s u prve godine poslije 2.<br />

svjetskog rata kada je komunistički režim zabranio<br />

rad svim cirkusima u zemlji. Iz toga razloga<br />

jedan od dvojice glavnih likova roma<strong>na</strong>, Janos<br />

Liliput, i<strong>na</strong>če, izda<strong>na</strong>k velike di<strong>na</strong>stije cirkuskih<br />

zabavljača, ostaje bez posla. On upoz<strong>na</strong>je Baru<br />

Klepeta<strong>na</strong>, komunističkog gorostasa koji uspinjući<br />

se <strong>na</strong> rame<strong>na</strong> „patuljaka“ gradi svoj raj.<br />

Upravo odnos dvaju glavnih likova, Janosa i Bare,<br />

čini srž <strong>na</strong>jnovijeg Araličinog djela.<br />

Mnogi me pitaju kako je raditi s Ivanom<br />

Aralicom Kakav je veliki pisac za radnim<br />

stolom Takav da bi ga svaki urednik mogao<br />

Predstavlje<strong>na</strong> nova knjiga pjesama biogradskog pjesnika Tomislava Brace Kazije<br />

Pjesme prožete autorovom ljubavi prema zavičaju<br />

„Pokojni, <strong>na</strong>ma dragi, zadarski profesor Julije Derossi kazao je da Tomislav Braco Kazija piše „tadijanovićevski“ obično i<br />

„ujevićevski“ organizirano.“ – kazao je prof. Došen<br />

U prostoru Osnovne škole <strong>Biograd</strong> predstavlje<strong>na</strong><br />

je netom tiska<strong>na</strong> zbirka pjesama<br />

biogradskog autora Tomislava Brace Kazije<br />

pod <strong>na</strong>zivom „Biograjski momenti – Pisma<br />

<strong>na</strong> pismu“. Nakon pozdravnog govora rav<strong>na</strong>telja<br />

prof. Jordanka Miloša, večer posvećenu<br />

novom djelu Tomislava Brace Kazije<br />

pjesmom su otvorile članice ženske klape<br />

„Meštrovice“ koje su za ovu posebnu prigodu<br />

odabrale upravo autorove pjesme za<br />

koje i sam <strong>na</strong>pisao glazbu i aranžman. Osvrt<br />

poželjeti. Vrlo sustavan, vrlo odgovoran<br />

prema književnom tekstu, prema priči i uvijek<br />

s mišlju <strong>na</strong> čitatelja. To je jedno ugodno druženje<br />

s puno smijeha i to mogu samo jednostavni,<br />

a veliki ljudi. – istakla je urednica<br />

„Kepeca“ prof. Miroslava Vučić.<br />

Roman „Kepec“ spada, uz „Četverored“, među<br />

<strong>na</strong>jdulje pripremane romane Iva<strong>na</strong> Aralice – čak<br />

nekoliko desetljeća.<br />

Mnogi kažu kako sam marljiv pisac. Ili kažu:<br />

„Što se taj <strong>na</strong>preže kad to radi.“ Hoću kazati<br />

da ja pišem s izuzetnom lakoćom. I sad u 82.<br />

godini kada pišem često se pitam: „Što će ti<br />

to“ Postigao si određeni standard u književnosti,<br />

ne možeš više ništa postići nego što<br />

si postigao, materijalno nisi zainteresiran,<br />

ne treba ti ni to, zašto to pišeš Kad bih ja<br />

osjećao <strong>na</strong>por, ja bih doista prestao. Ali ja<br />

ne osjećam <strong>na</strong>por, osjećam radost. Ja mogu<br />

<strong>na</strong>pisati roman za 2-3 godine od 800 stranica,<br />

a da uopće ne osjetim da sam se oko nečega<br />

zamarao. To meni ide tako lagano i ja u tome<br />

uživam. – rekao je Ivan Aralica.<br />

Ivan Aralica rođen je 1930. godine u Promini.<br />

Učiteljsku školu završio 1953. u Kninu, a<br />

zatim bio učitelj u selima Dalmatinske zagore.<br />

Diplomirao je slavistiku <strong>na</strong> Filozofskom fakultetu<br />

u Zadru 1961. godine. Bio je rav<strong>na</strong>telj Pedagoške<br />

gim<strong>na</strong>zije u Zadru, a to je mjesto morao <strong>na</strong>pustiti<br />

<strong>na</strong>kon sloma hrvatskog proljeća. Dobitnik je više<br />

<strong>na</strong> poezijsko djelo „Bijograjski momenti –<br />

Pisma <strong>na</strong> pismu“, kojeg zapravo čine dvije<br />

zbirke pjesama tiskane u jednom uvezu, dao<br />

je prof. Božo Došen.<br />

Tematika ovih zbirki <strong>na</strong>dahnuta je domoljubnim<br />

osjećajima, a posebice autorovim<br />

rodnim <strong>Biograd</strong>om u kojeg je nerijetko<br />

dolazio. Pjesme ovih dviju zbirki, osobito<br />

„Od Soli<strong>na</strong> do Bošane“, <strong>na</strong>jneposrednije<br />

i <strong>na</strong>jobimnije izražava duh i njegovu<br />

ljubav prema Hrvatskoj, Dalmaciji, Splitu,<br />

književnih <strong>na</strong>grada: 1981. – Nagrada K. Š. Gjalski<br />

za djelo „Put bez s<strong>na</strong>“, 2008. – Nagrada Dubravko<br />

Horvatić za priču „Godine“, 2010. – Nagrada<br />

Vladimir Nazor za životno djelo za 2010. godinu<br />

u kategoriji književnosti i 2011. – Nagrada K. Š.<br />

a iz<strong>na</strong>d svega, prema <strong>na</strong>šem i njegovom<br />

<strong>Biograd</strong>u. Naš Tomislav svojom pjesmom<br />

pokušava doći do srca čitatelja utiskujući<br />

Tomislav Braco Kazija<br />

svoje stihove u <strong>na</strong>š razum. Njegovu poeziju<br />

čitatelj doživljava kao logički i estetski<br />

slijed riječi utkanih u mozak neiscrpnog<br />

bogatstva izričaja. Nužno je kazati da se<br />

njegove pjesme, zbog punine z<strong>na</strong>čenja,<br />

lako pamte. – istakao je, između ostalog,<br />

prof. Došen <strong>na</strong>glasivši glazbu kao neisključivu<br />

i bitnu komponentu Kazijinih zbirki jer pruža<br />

zavičajni ambijent što dolazi iz činjenice što<br />

je autor, po vokaciji, glazbenik.<br />

Po želji autora, prof. Došen čitao je stihove<br />

<strong>na</strong>slovne pjesme „Pisma <strong>na</strong> pismu“. Tomislav<br />

Braco Kazija recitirao je pjesme „Tri majke<br />

imam“, „Imao sam jednu lipu malu“, „Na<br />

Gjalski. Bio je član-suradnik Hrvatske akademije<br />

z<strong>na</strong>nosti i umjetnosti od 1986. do 1992. a<br />

redovit je član HAZU – Razred za književnost<br />

od 1992. godine.<br />

(S.Mišulić)<br />

kamenu Peristila“, „Laste“, „Masli<strong>na</strong> moga<br />

dide“, „Rič moga dide“ te kratku priču <strong>na</strong>slova<br />

„Vino i kokakola“. Nikola Majerović Stilinović<br />

i Tomislav Braco Kazija zajednički su pročitali<br />

stihove pjesme „Barba Toma“, dok su „meštrovice“<br />

Josipa Zrilić i Anita Pedišić recitirale<br />

„Buket ruža“, „Na Bošani“, „Sritno ti bilo <strong>na</strong>jdraži<br />

grade“ i „Pogled s kampanela“.<br />

Knjigu „Biograjski momenti – Pisma<br />

<strong>na</strong> pismu“ čini ukupno 120 <strong>na</strong>slova.<br />

Osamdeset je pjesama, a preostalih četrdeset<br />

<strong>na</strong>slova su male, kratke priče šaljivog<br />

karaktera u prozi. To je ono što će, možda,<br />

vas i više zainteresirati nego neke pjesme.<br />

Nekoliko je i priloga: Jedan je o „biograjskom“<br />

govoru, drugi o biogradskim <strong>na</strong>dimcima.<br />

Već u jednoj ranijoj knjizi pisao sam<br />

o biogradskim <strong>na</strong>dimcima ali sada sam<br />

malo obogatio s oko 80 novih. Jedan od<br />

priloga su notni prilozi pet mojih pjesama<br />

koje mogu pjevati <strong>na</strong>še klape, bilo muška<br />

„<strong>Biograd</strong>“ ili ženska „Meštrovice“. Treba<br />

<strong>na</strong>pomenuti da mi je za pjesmu „Sritno ti<br />

bilo grade“ melodijsku ideju, ono što je <strong>na</strong>jvažnije<br />

za pjesmu, dao g. Šime Jadrešić koji<br />

me zamolio da je malo obradim za <strong>na</strong>šu<br />

klapu. – <strong>na</strong>glasio je Tomislav Braco Kazija.<br />

Knjiga je većinom pisa<strong>na</strong> <strong>na</strong> biogradskom<br />

govoru, ikavicom, uz jedan dio <strong>na</strong>pisanim<br />

književnim jezikom. Uglavnom, riječ je o zavičajnoj<br />

poeziji, bilo da se radi o širem zavičaju<br />

ili o <strong>na</strong>jbližem, voljenom gradu.<br />

U glazbenom dijelu večeri, uz žensku<br />

klapu „Meštrovice“, <strong>na</strong>stupili su i učenici<br />

iz Mješovitog glazbenog orkestra Osnovne<br />

škole <strong>Biograd</strong> pod vodstvom prof. Ad<strong>na</strong><strong>na</strong><br />

Huseinbegovića. Riječi zahvale onima koji<br />

su pomogli u tiskanju Tomislav Braco Kazija<br />

uputio je <strong>Grad</strong>skoj knjižnici <strong>Biograd</strong>, Pučkom<br />

otvorenom učilištu <strong>Biograd</strong>, Turističkoj zajednici<br />

grada <strong>Biograd</strong>a te <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u.<br />

(S. Mišulić)


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. Sport - 15<br />

U organizaciji Rukometnog kluba „<strong>Biograd</strong>“<br />

održan je dvodnevni rukometni turnir<br />

„Berislav Bere Ivanišević“ u z<strong>na</strong>k sjećanja<br />

<strong>na</strong> pokojnog Berislava Ivaniševića, igrača<br />

biogradskog rukometnog kluba koji je 1993.<br />

godine dao svoj život u obrani mlade hrvatske<br />

države. Na turniru je, uz domaći<strong>na</strong>,<br />

sudjelovala Hrvatska reprezentacija gluhih,<br />

i<strong>na</strong>če aktualni europski prvaci, zatim, trećeligaš<br />

„Arba<strong>na</strong>si“ te „premijerligaš“ „Split“.<br />

U polufi<strong>na</strong>lnim dvobojima prvog da<strong>na</strong> turnira,<br />

kojeg je svečano otvorio grado<strong>na</strong>čelnik<br />

grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez, „Split“ je <strong>na</strong>digrao<br />

„Arba<strong>na</strong>se“, a „<strong>Biograd</strong>“ je bio bolji od<br />

hrvatske reprezentacije gluhih. Fi<strong>na</strong>lni ogled<br />

prvoligaša „<strong>Biograd</strong>a“ i premijerligaša „Splita“<br />

ponudio je izjed<strong>na</strong>čenu utakmicu u kojoj su<br />

Splićani tek pred kraj uspjeli slomiti otpor<br />

upornih Biograđa<strong>na</strong>. Tijekom cijelog dvoboja<br />

domaćini su bili u manjku od jednog do tri<br />

pogotka, a u 55. minuti uspjeli su i izjed<strong>na</strong>čiti<br />

Odigran Memorijalni rukometni turnir „Berislav Bere Ivanišević“<br />

Pehar „Splitu“ – “<strong>Biograd</strong>“ drugi<br />

Dobra igra Biograđa<strong>na</strong> protiv reprezentacije gluhih u kojoj su<br />

minutažu u završnici utakmice dobili i mladi.<br />

Nakon uvjerljive pobjede protiv reprezentacije gluhih,<br />

zastali u fi<strong>na</strong>lu – RK „<strong>Biograd</strong>“<br />

<strong>na</strong> 26:26 ali ne i povesti. Odlučujuće zgoditke<br />

za „Split“ postigao je Oliver Lušić, i<strong>na</strong>če, član i<br />

hrvatske gluhe reprezentacije te time postavio<br />

krajnji ishod 31:28 za „Split“. Biograđani su<br />

čvrstim otporom momčadi koja se <strong>na</strong>tječe<br />

u <strong>na</strong>jvišem rangu <strong>na</strong>tjecanja pokazali još<br />

jednom neupitnu kvalitetu <strong>na</strong> domaćem<br />

terenu. Da je bilo malo više s<strong>na</strong>ge i koncentracije<br />

u završnici, pobjednički pehar je mogao<br />

vrlo lako biti i u rukama domaći<strong>na</strong>. Najbolji<br />

kod „<strong>Biograd</strong>a“ bili su Ivan Buovac (11 pogodaka,<br />

3 iz sedmerca) i Danijel Duvnjak (7<br />

pogodaka). U utakmici za treće mjesto reprezentacija<br />

gluhih bila je bolja od „Arba<strong>na</strong>sa“<br />

rezultatom 34:28. Naslov <strong>na</strong>jboljeg igrača turnira<br />

pripao je domaćem rukometašu Ivanu<br />

Buovcu, a <strong>na</strong>jbolji strijelac bio je Josip Lončar<br />

iz „Arba<strong>na</strong>sa. Pehar pobjedničkoj ekipi<br />

„Splita“ uručio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez,<br />

odličja i priz<strong>na</strong>nja drugoplasiranim, trećeplasiranima<br />

te <strong>na</strong>jboljima pobjednicima turnira<br />

dodijelili su predsjednik Športske zajednice<br />

grada <strong>Biograd</strong>a Marijan Stopfer, sin pokojnog<br />

Berislava Ivaniševića Danijel Ivanišević,<br />

predsjednik RK „<strong>Biograd</strong>“ Zdenko Kvartuč,<br />

izbornik reprezentacije gluhih Vojo Bjegović<br />

te dugogodišnji djelatnik biogradskog rukometnog<br />

kluba i među<strong>na</strong>rodni delegat Siniša<br />

Rudić. Turnir posvećen biogradskom rukometašu<br />

i hrvatskom branitelju Berislavu Beri<br />

Ivaniševiću pratili su i članovi njegove obitelji.<br />

(S. Mišulić)<br />

Karate klub „B“ <strong>Biograd</strong><br />

Stasanje nove generacije<br />

Minula godi<strong>na</strong> za karataše i karatašice biogradskog<br />

Karate kluba „B“ bila je posebno uspješ<strong>na</strong>.<br />

Naime, osam<strong>na</strong>est zlatnih odličja, devet srebrnih<br />

i trideset i tri brončanih, što čini kolekciju od<br />

čak šezdeset medalja osvojenih u jakoj domaćoj<br />

i među<strong>na</strong>rodnoj konkurenciji, iznimno je<br />

z<strong>na</strong>čajan rezultat.<br />

Za dvadeset medalja smo uspješniji nego<br />

2011. godine. Prošla godi<strong>na</strong> bila je svojevrs<strong>na</strong><br />

prekretnica za <strong>na</strong>š klub. Moj sin, hrvatski<br />

reprezentativac Ante Mrvičić prešao je<br />

u zagrebački KK „Hrvatski dragovoljac“ ali<br />

i dalje radi s <strong>na</strong>ma. Stalno je pod mojom<br />

paskom kada je u <strong>Biograd</strong>u. Drugo, 2011.<br />

godi<strong>na</strong> je bila začetak novog <strong>na</strong>raštaja djece i<br />

mladih koji treniraju između godine i po i dvije<br />

i po godine. Uspješ<strong>na</strong> 2012. godi<strong>na</strong> posljedica<br />

je <strong>na</strong>pretka i stasanja te nove generacije.<br />

Dogodio se zapravo ljudski čimbenik. Došli su<br />

novi momci, nove cure. Nikada nismo imali<br />

cure tako uspješne, a one su sada bolje nego<br />

dečki. Prebrodili smo jaz generacija koji se<br />

<strong>na</strong>jviše osjetio tijekom 2010. godine. – ističe<br />

predsjednik i trener biogradskog karate kluba<br />

Svemir Mrvičić.<br />

Tijekom prošle godine biogradski karataši i<br />

karatašice <strong>na</strong>stupili su i osvojili brojne medalje<br />

<strong>na</strong> Prvenstvu Hrvatske u Rijeci, Kupu Jadra<strong>na</strong><br />

u Splitu, Prvenstvu Hrvatske za učenike u<br />

Sukošanu, Među<strong>na</strong>rodnom turniru „Sv. Duje“<br />

u Splitu, Kupu grada Ploče, Među<strong>na</strong>rodnom<br />

turniru Kup grada Zadra, Zagreb Karate festu,<br />

među<strong>na</strong>rodnom Croatia Open-u u Rijeci, među<strong>na</strong>rodnom<br />

Međimurje Open-u u Čakovcu, Euro<br />

Cup-u Istre u Poreču, Među<strong>na</strong>rodnom turniru<br />

„Sv. Nikola“ u Varaždinu, „Ploče Open-u“ u<br />

Pločama te <strong>na</strong> posljednjem <strong>na</strong>tjecanju “Božićnom<br />

kupu“ u Zagrebu.<br />

Za istaknuti je viceprvakinju Enu Novaković,<br />

zatim osmogodišnjeg Matea Mitrovića koji se<br />

<strong>na</strong>tječe u kategoriji mlađi učenici i učenici,<br />

često sa starijim suparnicima i, bez obzira<br />

<strong>na</strong> to, <strong>na</strong> svakom <strong>na</strong>tjecanju <strong>na</strong> kojem smo<br />

<strong>na</strong>stupili osvojio je odličje, zatim, Petru<br />

Mitrović, Žarka Pedisića koji, kao i Mateo<br />

Mitrović, kratko trenira, a već je počeo osvajati<br />

medalje, Bepa Pedisića, Anu Morožin,<br />

Svemir Mrvičić<br />

Kristinu Katušu i tako dalje. Tu se radi o <strong>na</strong>tjecateljima<br />

koji su redovito osvajali medalje<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanjima <strong>na</strong> kojima smo sudjelovali.<br />

Od starijih tu su Dino Tomić, Marijeta Lukšić<br />

i drugi. Planovi za ovu godinu Nastaviti raditi<br />

kako smo i započeli. Rad, discipli<strong>na</strong> i usvajanje<br />

novih z<strong>na</strong>nja su <strong>na</strong>m prioriteti. – rekao<br />

je Mrvičić.<br />

Početkom listopada prošle godine u organizaciji<br />

Hrvatskog karate saveza i Karate kluba „B“ u<br />

<strong>Biograd</strong>u je u školskoj sportskoj dvorani održano<br />

ekipno Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete<br />

i juniore dok je za seniore održano u Zagrebu u<br />

prosincu kada je Ante Mrvičić i njegov novi klub<br />

osvojio prvo mjesto.<br />

Savez je bio jako zadovoljan i oduševljen<br />

organizacijom i njihova je želja da <strong>Biograd</strong><br />

bude domaćin državnog prvenstva za učenike<br />

i mlađe kadete u ožujku ove godine. Isto tako<br />

predlažu i održavanje dvaju među<strong>na</strong>rodnih<br />

turnira u lipnju i studenom. – kazao je Mrvičić.<br />

Karate klub „B“ djeluje od kraja 1995. godine i<br />

dao je do da<strong>na</strong>s ukupno šes<strong>na</strong>est reprezentativaca.<br />

Do sada su njegovi članovi osvojili čak 1136<br />

medalja pri čemu su <strong>na</strong>juspješniji pojedinci bili<br />

dvostruki europski prvak i svjetski prvak Danil<br />

Domdjoni, te peterostruki prvak Hrvatske Ante<br />

Mrvičić.<br />

(S. M.)


Održa<strong>na</strong> sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Knez: Mi ne poz<strong>na</strong>jemo riječi<br />

„odustajanje“ i „čekanje boljih vreme<strong>na</strong>!“<br />

U svečarskom ambijentu biogradske srednjoškolske<br />

sportske dvorane održa<strong>na</strong> je sveča<strong>na</strong> sjednica<br />

<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu Da<strong>na</strong><br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> njegove nebeske zaštitnice<br />

sv. Stošije. U potpuno ispunjenoj dvorani<br />

sjednici su <strong>na</strong>zočili grado<strong>na</strong>čelnici i predstavnici<br />

Mi se ne trebamo opterećivati u kojem smo<br />

vremenu rođeni. Ovo je <strong>na</strong>še vrijeme, kakvo<br />

je, takvo je. Zbog toga što nemamo drugo<br />

vrijeme, iskoristimo ga i <strong>na</strong>učimo od <strong>na</strong>ših<br />

starih i neukih predaka, ali koji su imali mudre<br />

i , za <strong>na</strong>s da<strong>na</strong>s, poučne izreke. Jed<strong>na</strong> od njih<br />

fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava putem <strong>na</strong>tječaja EU fondova<br />

i resornih ministarstava. Pozdravnu riječ<br />

uz čestitku <strong>na</strong> dosadašnjem postignućima uputili<br />

su zadarski župan Stipe Zrilić, karlovački župan<br />

Ivan Vučić, u ime Mila<strong>na</strong> Bandića voditelj kabineta<br />

grado<strong>na</strong>čelnika Stipe Zeba, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

se bave „brendiranjem“ osmislio je logotip koji<br />

svojim dizajnom i bojama simbolizira glavne osobitosti<br />

Sv. Katarine – otoka ljubavi. Dobitnicima<br />

ovogodišnjih priz<strong>na</strong>nja predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin i grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Ivan Knez uručili su <strong>na</strong>grade. Grb <strong>Grad</strong>a<br />

Članovi <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a tijekom svečane sjednice<br />

grada Splita Jure Šundov, <strong>na</strong>čelnik Radlja <strong>na</strong> Dravi<br />

Alan Bukovnik te grado<strong>na</strong>čelnik rumunjskog kraljevskog<br />

grada Alba Iulia Mircea Hava. Posebnu<br />

videočestitku iz Japa<strong>na</strong> uputio je grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Hirošime te predsjednik svjetske organizacije<br />

„<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“ Kazumi Matsui istakavši<br />

važnu ulogu biogradskog grado<strong>na</strong>čelnika Iva<strong>na</strong><br />

Kneza u radu ove asocijacije koja okuplja 5524<br />

Ivan Knez<br />

brojnih europskih i hrvatskih partnerskih gradova<br />

i opći<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a – Villamagne, Tolfe, Alba<br />

Iulije, Stare Lubovne, Kyjova, Felsonyeka, Baje,<br />

Slovenskih Konjica, Moravskih Toplica, Stolca,<br />

Zagreba, Splita, Grubišnog Polja, Višnja<strong>na</strong>, Kni<strong>na</strong>,<br />

Varaždi<strong>na</strong>, Otočca, Dugog Sela i drugih, zatim,<br />

župan Stipe Zrilić, saborski zastupnik Branko<br />

Kutija, mnogi gosti iz političkog, gospodarstvenog<br />

i crkvenog života te građani. Na velikim videozidovima<br />

predstavljeni su budući projekti <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a od kojih su posebno istaknuti izgradnja<br />

zgrade za potrebe Visoke škole za poslovanje i<br />

upravljanje te mirovinskog doma.<br />

glasi: „Di ima ljubavi, ni jedno zlo ne šteti.<br />

Di nema ljubavi, ni jedno dobro ne koristi!“<br />

Razmišljajmo o ovim mudrim izrekama! Neka<br />

<strong>na</strong>m one budu vodilja, poticaj i <strong>na</strong>dahnuće i za<br />

buduća postignuća <strong>na</strong> svekolikom poboljšanju<br />

života svih <strong>na</strong>ših sugrađanki i sugrađa<strong>na</strong>!<br />

– istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez poručivši<br />

kako gradska uprava ne poz<strong>na</strong> riječi „odustajanje“<br />

i „čekanje boljih vreme<strong>na</strong>“ već se zdušno priprema<br />

kako bi realizirala zacrtane planove, između<br />

ostalih, gradnju suvremene knjižnice te doma<br />

za starije i nemoćne i to, <strong>na</strong>glasio je Knez, bez<br />

poreznog opterećivanja građa<strong>na</strong>, već dobivanjem<br />

Miroslav Škoro <strong>na</strong>stupio je u zabavnom dijelu svečane sjednice<br />

Sjednici su <strong>na</strong>zočili brojni gosti, prijatelji<br />

grada <strong>Biograd</strong>a iz Hrvatske i Europe<br />

grada iz 156 zemalja. Na isti <strong>na</strong>čin, građanima<br />

<strong>Biograd</strong>a i <strong>na</strong>zočnima u prepunoj dvorani čestitali<br />

su i dobitnici „Pori<strong>na</strong>“ održanih u <strong>Biograd</strong>u –<br />

pjevačica Lea Dekleva, Massimo, Marijan Brkić<br />

iz „Parnog valjka“ te direktor Jadranskih igara,<br />

priredbe čije je među<strong>na</strong>rodno fi<strong>na</strong>le održano<br />

u <strong>Biograd</strong>u, Miroslav Krzyk. S ciljem obogaćivanja<br />

biogradske turističke ponude, poz<strong>na</strong>ti<br />

zadarski arhitekt Igor Pedišić predstavio je projekt<br />

izrade vizualnog identiteta otočića Sv. Katari<strong>na</strong> u<br />

Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu, svojevrsnog brenda grada<br />

<strong>Biograd</strong>a. S promidžbenim sloganom „Otok Sv.<br />

Katari<strong>na</strong> – djelić raja!“ profesio<strong>na</strong>lni tim dizajnera,<br />

marketinških stručnjaka i arhitekata koji<br />

<strong>Biograd</strong>a dodijeljeni su profesoru <strong>na</strong> Muzičkoj<br />

akademiji u Zagrebu Šimi Vuleliji, predsjedniku<br />

Jedriličarskog kluba „<strong>Biograd</strong>“ Gordanu<br />

Borčilu, vaterpolskom reprezentativcu Deniju<br />

Šariću, karate reprezentativcu Anti Mrvičiću,<br />

poljoprivrednicima Slavi Panđi i Anti Štampaliji<br />

te odgajateljici Boženi Belamarić-Brčić. Godišnju<br />

<strong>na</strong>gradu dobila je Udruga za organizaciju <strong>na</strong>tjecanja<br />

orača Zadarske županije (ZUONO), koju<br />

je preuzeo predsjednik udruge Miroslav Andrić,<br />

dok je Nagrada za životno djelo uruče<strong>na</strong> donedavnom<br />

rav<strong>na</strong>telju Osnovne škole <strong>Biograd</strong> prof.<br />

Josipu Brtanu za izniman doprinos u obrazovanju<br />

i školstvu. Sveča<strong>na</strong> sjednica zaključe<strong>na</strong> je<br />

<strong>na</strong>stupom pjevača Miroslava Škore i popularne<br />

primoštenske klape „Kampanel“ koja je, između<br />

ostalog, otpjevala i himnu grada <strong>Biograd</strong>a pod<br />

<strong>na</strong>zivom „Bili grade, <strong>Biograd</strong>e“. Opušteniji dio<br />

programa obilježavanja Da<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

priređen je u obližnjem hotelu „Adria“ gdje je<br />

uz švedski stol građane i goste zabavljao Miroslav<br />

Škoro.<br />

(Stjepan Mišulić)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!