Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik 75.indd - Grad Biograd na Moru
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BIOGRADSKI GLASNIK - GODINA XI - BROJ 75 - SIJEČANJ 2013 - GRAD BIOGRAD NA MORU - CIJENA 7kn<br />
Dan <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije<br />
Ivan Knez: Mi ne poz<strong>na</strong>mo riječi “odustajanje” i<br />
“čekanje boljih vreme<strong>na</strong>”!<br />
Opširnije <strong>na</strong> 16. stranici.<br />
Spektakularni doček generala u Pakoštanima<br />
Ante Gotovi<strong>na</strong>: “Poslije toliko godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>šao sam<br />
put do svoje kuće!”<br />
Više <strong>na</strong> 10. stranici.
2 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Potpisan ugovor između <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i Ministarstva poduzetništva i obrta<br />
<strong>Biograd</strong>u 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> za razvoj<br />
Industrijske zone<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i zamjenik<br />
ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros<br />
svečano su u gradskoj vijećnici potpisali ugovor<br />
o sufi<strong>na</strong>nciranju infrastrukture biogradske<br />
Industrijske zone vrijedan 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Posebno važnom događaju za razvoj lokalnog<br />
poduzetništva usmjerenim ka stvaranju novih<br />
poduzetničkih vrijednosti i stabilnog lokalnog<br />
gospodarstva, posebno u da<strong>na</strong>šnjim okolnostima<br />
kada gospodarstve<strong>na</strong> kriza, malo je reći, ne ide<br />
<strong>na</strong> ruku ovdašnjim poduzetnicima i obrtnicima,<br />
<strong>na</strong>zočili su župan Zadarske županije Stipe Zrilić<br />
s resornim županijskim pročelnicima, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />
Marijan Stopfer, predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin te predstavnici<br />
tvrtki čiji pogoni u Industrijskoj zoni već<br />
duži niz godi<strong>na</strong> svoje proizvode izvoze u svijet<br />
– Darko Eškinja iz „Tvornice mreža i ambalaže“<br />
te Denis Klarin, A<strong>na</strong> Mandić i Leo Mandić iz<br />
„Jadran tune“. Industrijska zo<strong>na</strong>, podsjetimo,<br />
prošire<strong>na</strong> je sa 34 <strong>na</strong> 80 hektara čime su stečeni<br />
uvjeti za apliciranje projekata prema Europskoj<br />
uniji, između ostalog, i za nedavno osnovani<br />
Poduzetnički inkubator koji će biti smješten u<br />
novom dijelu zone.<br />
Iznimno mi je veliko zadovoljstvo što da<strong>na</strong>s<br />
možemo potpisati jedan vrijedan ugovor<br />
kojim <strong>na</strong>stavljamo projekt fi<strong>na</strong>nciranja<br />
izgradnje Industrijske zone <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.<br />
Ovime <strong>na</strong>stavljamo projekt izgradnje infrastrukture<br />
jer, moramo reći, da je ova zo<strong>na</strong><br />
u proteklih 4 do 5 godine, što se tiče ministarstva,<br />
sufi<strong>na</strong>nciran sa 4 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Naravno da <strong>na</strong>m je cilj sada uz ovakvu jednu<br />
novu, da tako kažem, fi<strong>na</strong>ncijsku injekciju,<br />
potaknuti daljnji razvoj poduzetništva i da<br />
sa sadašnjih dvadeset poduzetnika dođemo<br />
do četrdeset, tj. sa sadašnjih 180 zaposlenih<br />
dođemo do 500. – istakao je zamjenik ministra<br />
Dražen Pros.<br />
Ulaskom u EU, Hrvatskoj će iz strukturnih<br />
europskih fondova biti <strong>na</strong> raspolaganju između<br />
1,1 i 1,4 milijarde eura <strong>na</strong>mijenjenih za razvoj,<br />
investicijska desti<strong>na</strong>cija, odnosno, desti<strong>na</strong>cija<br />
za nove investitore. – dodao je <strong>na</strong> kraju<br />
zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen<br />
Pros.<br />
Župan Zrilić istaknuo je, pored ostalog, doprinos<br />
Zadarske županije u razvoju biogradske<br />
Industrijske zone, dakako, u skladu s mogućnostima<br />
te podržao plan ministarstva o sufi<strong>na</strong>nciranju<br />
samo onih zo<strong>na</strong> koje su opravdale<br />
ulože<strong>na</strong> sredstva i u kojima postoji gospodarstve<strong>na</strong><br />
aktivnost.<br />
Kada je osnova<strong>na</strong> Industrijska zo<strong>na</strong>, imala<br />
je 13 hektara. Proširili smo je <strong>na</strong> 34 od kojih<br />
je veći dio prodan poduzetnicima. Ovdje<br />
se upravo radi o intenciji da ti poduzetnici<br />
što prije počnu s gradnjom svojih pogo<strong>na</strong>,<br />
Pakoštane, Tkon, Pašman i Polača budući<br />
da oni nemaju tu mogućnost. Time stječemo<br />
uvjete za korištenje sredstava iz europskih<br />
fondova. Inkubatorski centar trebao bi biti<br />
nukleus budućih lokalnih poduzetnika.<br />
Zahvaljujem se i tvrtkama „Tvornici mreža<br />
i ambalaže“ i „Jadran tuni“ koji su <strong>na</strong>ši <strong>na</strong>jveći<br />
izvoznici <strong>na</strong> razini županije. – istakao je<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
U drugom dijelu svečanosti organiziran je posjet<br />
Industrijskoj zoni i tvrtkama „Jadran tuni“ i<br />
„Tvornici mreža i ambalaže“ čiji su me<strong>na</strong>džeri<br />
zamjenika ministra Draže<strong>na</strong> Prosa ukratko<br />
upoz<strong>na</strong>li s poslovanjem, tehnološkim procesima<br />
i budućim planovima ovih dviju uspješnih<br />
tvrtki koje svoje dobre poslovne rezultate ostvaruje<br />
već duži niz godi<strong>na</strong> upravo u biogradskoj<br />
Industrijskoj zoni. (Stjepan Mišulić)<br />
Svečanom potpisivanju <strong>na</strong>zočili su grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, zamjenik ministra Dražen Pros, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />
Stopfer, predsjednik vijeća Tonči Šangulin, župan Stipe Zrilić sa surednicima, poduzetnik Darko Eškinja i drugi.<br />
Zamjenik ministra Dražen Pros posjetio je dvije tvrtke koje imaju pogone u<br />
biogradskoj poslovnoj zoni – „Jadran tunu“...<br />
Dražen Pros i Ivan Knez potpisali su ugovor o sufi<strong>na</strong>nciranju infrastrukture<br />
Industrijske zone vrijednom 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong><br />
između ostalog, malog i srednjeg poduzetništva<br />
i obrta te, <strong>na</strong>glasio je Pros, umnogome o <strong>na</strong>ma<br />
samima ovisi u kojoj mjeri i <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin ćemo<br />
ih z<strong>na</strong>ti iskoristiti.<br />
Htio bih grado<strong>na</strong>čelniku <strong>Biograd</strong>a čestitati<br />
i zahvaliti se <strong>na</strong> svemu što je dosad <strong>na</strong>pravljeno<br />
za ovaj grad koji je, koliko imam prilike<br />
pratiti, zaista izrastao u jednu izuzetno<br />
poželjnu turističku desti<strong>na</strong>ciju <strong>na</strong> Jadranu, a<br />
siguran sam da će u budućnosti biti i izuzet<strong>na</strong><br />
odnosno, da podnesu potrebnu dokumentaciju.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> će im uz pomoć<br />
ministarstva te s ovim, možemo reći, ogromnim<br />
sredstvima omogućiti da već sljedeće<br />
godine imaju osigurane sve priključke, od<br />
električne energije, vode i ostaloga što će<br />
se kroz ovaj ugovor fi<strong>na</strong>ncirati. Htjeli smo<br />
pomoći <strong>na</strong>šim budućim malim poduzetnicima<br />
pa smo osnovali inkubatorski centar zajedno<br />
s <strong>na</strong>šim susjednim opći<strong>na</strong>ma Sv. Filip i Jakov,<br />
...i „Tvornicu mreža i ambalaže“.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 3<br />
<strong>Biograd</strong> će dobiti novi, suvremeni ulaz u grad<br />
Jadranska ulica rasteretit će glavni ulaz<br />
Započela su radovi <strong>na</strong> rekonstrukciji Jadranske<br />
ulice koja će, kada se spoji s Jadranskom magistralom,<br />
postati novi ulaz u grad <strong>Biograd</strong> čime<br />
će se prometovanje kroz glavni ulaz, Ulicu dr.<br />
Franje Tuđma<strong>na</strong>, u ljetnim mjesecima, z<strong>na</strong>čajno<br />
smanjiti. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 2,5<br />
miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, a investitori su <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i<br />
Županijska uprava za ceste Zadarske županije.<br />
Radovi će trajati oko tri mjeseca.<br />
Izgradit će se komplet<strong>na</strong> infrastruktura,<br />
od odvodnje otpadnih i oborinskih voda,<br />
podzemnih instalacija za vodoopskrbnu i<br />
plinovodnu mrežu, nogostupa s obje strane<br />
prometnice, do nove javne rasvjete. Cesta će<br />
biti širine 6,25 metara, a riješit će se i uređenje<br />
susjedne Primorske ulice i drugi slijepih<br />
ulica. – ističe grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Projekt novog zapadnog ulaza u grad, kada<br />
se upotpuni s drugim planiranim prometnim<br />
rješenjima <strong>na</strong> Jadranskoj magistrali, dodaje<br />
grado<strong>na</strong>čelnik, neizmjerno će povećati protočnost<br />
gradskih prometnica u vrijeme ljetne<br />
sezone, podići standarde življenja građanima,<br />
a prije svega, pridonijeti sigurnosti svih sudionika<br />
u prometu. Bolja i brža povezanost dijela<br />
grada ispod i iz<strong>na</strong>d magistrale nedvojbeno će<br />
<strong>Biograd</strong> će dobiti moderni ulaz sa zapadne strane. Vrijednost<br />
radova je 2,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Investitori su <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Županijska uprava za<br />
ceste Zadarske županije<br />
se postići planiranom izgradnjom dvaju kružnih<br />
tokova <strong>na</strong> Jadranskoj magistrali, jedan kod<br />
hotela „<strong>Biograd</strong>“, drugi kod ulaza u komu<strong>na</strong>lnoposlovnu<br />
zonu Buči<strong>na</strong> te raskrižja u dvije razine.<br />
Ishođenje dokumentacije za izgradnju spomenutih<br />
kružnih tokova već su pri kraju. Novča<strong>na</strong><br />
sredstva planiraju se <strong>na</strong>maknuti uz pomoć<br />
„Hrvatskih cesta“ i europskih fondova u okviru<br />
Projekta obnove cesta Republike Hrvatske pod<br />
<strong>na</strong>zivom „Betterment“.<br />
Moder<strong>na</strong> infrastruktura uvjet je svakog<br />
razvitka i bržeg protoka roba i usluga.<br />
<strong>Biograd</strong> se mora i želi razvijati te će ova,<br />
a i druga, promet<strong>na</strong> rješenja za koja smo<br />
također dobili suglasnost Hrvatskih cesta te<br />
su ucrta<strong>na</strong> u Prostorni plan uređenja <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a, itekako ubrzati razvoj i poboljšati<br />
životne uvjete građa<strong>na</strong>. – kazao je Knez.<br />
Završetkom projekta Jadranske ulice te drugih<br />
prometnih rješenja <strong>na</strong>stavlja se i razvoj komu<strong>na</strong>lne<br />
infrastrukture što će potaknuti gospodarstveni<br />
rast, a time i nova zapošljavanja. To<br />
se prije svega odnosi, <strong>na</strong>glašava Ivan Knez, <strong>na</strong><br />
ekonomski oporavak, razvoj poduzetništva,<br />
tehnološki razvoj te korištenje sredstava iz<br />
europskih fondova.<br />
(S. Mišulić)<br />
Sanirane <strong>na</strong>jkritičnije točke gata <strong>na</strong> Obali kralja Petra Krešmira IV.<br />
Sa<strong>na</strong>cijom spriječene nesreće<br />
Opasnost od urušavanja gata u biogradskoj luci s<br />
eventualnim katastrofalnim posljedicama, barem<br />
za neko vrijeme, je nestala zahvaljujući nedavnoj<br />
hitnoj sa<strong>na</strong>ciji njegovih <strong>na</strong>jkritičnijih zo<strong>na</strong>.<br />
Prošle godine planira<strong>na</strong> je cjelovita rekonstrukcija<br />
dotrajalog gata u vrijednosti od 14 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong> u kojoj je Zadarska županija, odnosno,<br />
Županijska lučka uprava Zadar, trebala sudjelovati<br />
u 80-postotnom udjelu i to kroz program<br />
EIB III Europske investicijske banke, a <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong> s preostalih 20 posto vlastitih novčanih<br />
sredstava. Promjenom vlasti <strong>na</strong> državnoj<br />
razini projekt se praktički <strong>na</strong>šao u slijepoj ulici<br />
budući da su zbog ekonomske krize svi kapitalni<br />
projekti iz EIB III programa koji su trebali krenuti<br />
u sedam primorskih županija zaustavljeni.<br />
Stoga su, po<strong>na</strong>jviše iz sigurnosnih razloga, <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong> i Zadarska županija odlučili zajednički<br />
poduzeti korake te sanirati <strong>na</strong>jugroženije dijelove<br />
biogradskog gata.<br />
Prošle godine projekt je u okviru EIB III programa,<br />
<strong>na</strong>mijenjenog za razvoj infrastrukture<br />
u priobalju i <strong>na</strong> otocima, dobio zeleno<br />
svjetlo od ministarstva Božidara Kalmete.<br />
Nažalost, stopiran je i mi smo morali intervenirati<br />
i pristupiti saniranju kako se ne<br />
bi, ne daj Bože, dogodilo zlo. – kazao je<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Povijesni podaci govore da je prvi parobrod <strong>na</strong><br />
gat pristao 1881. godine. Posljednji veći radovi<br />
koji su obavljeni <strong>na</strong> gatu u prošlosti dogodili<br />
su se početkom prošlog stoljeća, davne 1913.<br />
godine, još za vrijeme austrougarske vladavine.<br />
Nekoliko godi<strong>na</strong> u<strong>na</strong>zad od da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong>kon provedenog<br />
inspekcijskog <strong>na</strong>dzora, gatom je zabranjen<br />
promet kamionima. Ovi podaci <strong>na</strong>jbolje govore o<br />
stanju gata i nužnosti njegove obnove, pogotovo<br />
kada z<strong>na</strong>mo da se <strong>na</strong>lazi u jednom od <strong>na</strong>jposjećenijih<br />
turističkih odredišta <strong>na</strong> Jadranu koje<br />
svake godine bilježi rekordne turističke rezultate.<br />
Vrijednost ovih sa<strong>na</strong>cijskih radova je oko 250<br />
tisuća ku<strong>na</strong>. Dok čekamo cjelovitu sa<strong>na</strong>ciju<br />
<strong>na</strong> kojoj možemo zahvaliti razumijevanju<br />
Zadarske županije, župa<strong>na</strong> Stipe Zrilića i njegovih<br />
suradnika, započeli su radovi <strong>na</strong> njegovim<br />
<strong>na</strong>jopasnijim točkama. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je<br />
do sada za izradu projektne dokumentacije<br />
i ishođenje građevinske i lokacijske dozvole<br />
izdvojio oko 600.000 ku<strong>na</strong>. – dodaje Knez.<br />
Prema izrađenom projektu tvrtke „Pomgrad<br />
inženjering“ d.o.o. iz Splita, kada, <strong>na</strong>damo se, u<br />
dogledno vrijeme krene cjelovita sa<strong>na</strong>cija gata,<br />
gabariti gata ostat će nepromijenjeni kao i njegov<br />
operativni dio. (S. Mišulić)<br />
Za projekt cjelovite obnove gata <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je do sada<br />
izdvojio 600 tisuća ku<strong>na</strong>.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 5<br />
Održa<strong>na</strong> posljednja sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> u 2012. godini<br />
Rebalans II, UPU-i za Crvenu luku,<br />
Industrijsku zonu i karting centar<br />
Nakon usvojenog Rebalansa I u lipnju prošle<br />
godine, vijećnici su uz jedan glas protiv, radi<br />
potreba realnijeg usklađenja prihoda i rashoda,<br />
prihvatili i Rebalans II za 2012. godinu čime se<br />
ukupni iznos proraču<strong>na</strong>, raču<strong>na</strong>jući bez planiranih<br />
sredstava za pokriće prenesenog manjka<br />
iz prethodnih godi<strong>na</strong>, snižava sa 49,5 <strong>na</strong> 44,7<br />
miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, odnosno za 4,8 miliju<strong>na</strong>. Potom,<br />
prihvaćen je prijedlog programa javnih potreba u<br />
kulturi za 2013. godinu za što će se kroz proračun<br />
osigurati 2,7 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Isto tako, za program<br />
javnih potreba u sportu za 2013. bit će osigurano<br />
milijun i dvadeset tisuća ku<strong>na</strong>, a za javne potrebe<br />
u socijalnoj skrbi i zdravstvu 1,45 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. Nadalje, jednoglasno je usvoje<strong>na</strong> odluka<br />
o donošenju UPU-a Crve<strong>na</strong> luka – za prostornu<br />
cjelinu izvan građevinskog područja <strong>na</strong>selja. Na<br />
sjednici održanoj u rujnu 2011. godine donesene<br />
su izmjene i dopune spomenutog UPU, međutim,<br />
budući da se radi o izmje<strong>na</strong>ma z<strong>na</strong>čajnog<br />
obima, u srpnju ove godine donese<strong>na</strong> je odluka o<br />
izradi novog pla<strong>na</strong>. Potom, prihvaće<strong>na</strong> je odluka<br />
o donošenju izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> UPU-a cjelovite<br />
zone proizvodne-pretežno industrijske <strong>na</strong>mjene<br />
kojim se proširuje Industrijska zo<strong>na</strong>. U novom<br />
dijelu, <strong>na</strong> samo ulazu u zonu, predviđen je prostor<br />
za izgradnju budućeg poduzetničkog inkubatora,<br />
zatim, šest zemljišnih čestica površine dva hektara<br />
predviđene su za izgradnju foto<strong>na</strong>ponskih<br />
solarnih postrojenja <strong>na</strong>jveće s<strong>na</strong>ge 1 MW.<br />
Kao što z<strong>na</strong>te, imamo zainteresirane investitore<br />
iz Austrije, Njemačke, Italije i Češke<br />
za gradnju solarnih rješenja. Procedura ne<br />
može ići brzo ali mi se trudimo da kompliciranu<br />
proceduru riješimo što brže. – rekao je<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Među ostalim, vijećnici su usvojili odluku o<br />
izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma odluke o komu<strong>na</strong>lnom<br />
doprinosu kojom se dopunjuje ranija odluka i<br />
utvrđuje smanjeni iznos doprinosa i za građevine<br />
u kojima se obavlja poljoprivred<strong>na</strong> djelatnost.<br />
Vijećnici su, <strong>na</strong> temelju prijedloga Odbora za<br />
dodjelu javnih priz<strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a, prihvatili prijedlog odluke o dodjeli<br />
Nagrade <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za životno djelo<br />
nedavno umirovljenom dugogodišnjem rav<strong>na</strong>telju<br />
Osnovne škole prof. Josipu Brtanu za njegov<br />
40-godišnji doprinos osnovnoškolskom obrazovanju<br />
<strong>na</strong> području grada <strong>Biograd</strong>a. Godišnja<br />
<strong>na</strong>grada <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2012. godinu pripast<br />
će, odlučeno je, Udruzi za organiziranje<br />
<strong>na</strong>tjecanja orača Zadarske županije za nemali<br />
doprinos u organizaciji 59. Svjetskog <strong>na</strong>tjecanja<br />
u oranju održanom u rujnu prošle godine<br />
u <strong>Biograd</strong>u. Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> svečanoj<br />
sjednici 11. siječnja 2013. u povodu Da<strong>na</strong> grada<br />
<strong>Biograd</strong>a bit će uruče<strong>na</strong> iznimno uspješnom<br />
sportašu Anti Mrvičiću za osvojeno 7. mjesto<br />
<strong>na</strong> ekipnom Svjetskom prvenstvu u karateu u<br />
Parizu, zatim, Anti Štampaliji za izniman doprinos<br />
u očuvanju tradicio<strong>na</strong>lnog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> bavljenja<br />
poljoprivredom, Slavi Panđi za izniman doprinos<br />
u očuvanju tradicio<strong>na</strong>lnih vrijednosti u uzgoju<br />
masli<strong>na</strong>, Deniju Šariću, vaterpolskom juniorskom<br />
reprezentativcu, za sudjelovanje u polufi<strong>na</strong>lu<br />
Svjetskog prvenstva u vaterpolu, Boženi<br />
Brčić, odgajateljici u Dječjem vrtiću <strong>Biograd</strong>, za<br />
izniman doprinos u promicanju glazbene kulture<br />
i pokretanju inovativnog projekta Lavandomanija<br />
te Gordanu Borčilu za izniman doprinos u organizaciji<br />
domaćih i među<strong>na</strong>rodnih jedriličarskih<br />
regata. Sjednica je zaključe<strong>na</strong> usvajanjem odluke<br />
o donošenju UPU Karting centar <strong>na</strong>kon što je<br />
ranije provede<strong>na</strong> jav<strong>na</strong> rasprava te su dobive<strong>na</strong><br />
sva potreb<strong>na</strong> mišljenja i suglasnosti. Ovaj UPU<br />
odnosi <strong>na</strong> područje iz<strong>na</strong>d magistrale u blizini<br />
skretanja za Turističko <strong>na</strong>selje Crve<strong>na</strong> luka i<br />
njemu je planira<strong>na</strong> izgradnja karting centra kao<br />
još jednog oblika turističke ponude grada koji je,<br />
usput da kažemo, ovu turističku godinu zaključio<br />
sa čak milijun i 200 tisuća noćenja. (S. Mišulić)<br />
Održa<strong>na</strong> pretposljednja u 2012. godini sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Usprkos recesiji,<br />
biogradski proračun - razvojan<br />
Na početku sjednice, čiji je dnevni red sadržavao<br />
sedam točaka, uz jedan glas protiv, usvojen je<br />
prijedlog proraču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2013.<br />
godinu s projekcijom proraču<strong>na</strong> za 2014. i 2015.<br />
i Planom razvojnih programa za razdoblje od<br />
2013.-2015. godine. Novi proračun iznosi 72,3<br />
miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je za 6,8 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> više<br />
od lanjskog. Od ukupnog iznosa, stoji u obrazloženju<br />
odluke, 14,1 milijun ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenjeno<br />
je pokriću viška rashoda <strong>na</strong>d prihodima iz prethodnih<br />
godi<strong>na</strong>. Proračun za 2013. godinu, ne<br />
uzevši preneseni manjak iz prethodnih godi<strong>na</strong>,<br />
iznosi 58,2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je 17,7 % više od<br />
prošlogodišnjeg <strong>na</strong>kon 1. rebalansa koji je iznosio<br />
48,5 miliju<strong>na</strong>. Za ulaganje u izgradnju <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong> planira izdvojiti 28,1 milijun iz čega se<br />
vidi, usprkos krizi, da novi proračun ima s<strong>na</strong>žnu<br />
razvojnu komponentu. Ovom treba pridodati<br />
i ulaganja kroz kapitalne pomoći „Bošani“ za<br />
izgradnju javne rasvjete, odvodnju otpadnih<br />
i oborinskih voda u iznosu od milijun ku<strong>na</strong>,<br />
„Komu<strong>na</strong>lcu“ za izgradnju i rekonstrukciju<br />
vodoopskrbne mreže u iznosu od 418 tisuća,<br />
Srednjoj školi <strong>Biograd</strong> za dogradnju zgrade u<br />
iznosu od 300 tisuća te Županijskoj lučkoj upravi<br />
za sa<strong>na</strong>ciju glavnog gata u iznosu od 500 tisuća<br />
ku<strong>na</strong>. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez istakao je projekte<br />
za koju su planira<strong>na</strong> novča<strong>na</strong> sredstva kao<br />
što je izgradnja Jadranske ulice, tj. novog ulaza<br />
grad sa zapadne strane, zatim, dobive<strong>na</strong> sredstva<br />
od resornog ministarstva za infrastrukturno<br />
opremanje Industrijske zone, izgradnja i rekonstrukcija<br />
Pučkog otvorenog učilišta i <strong>Grad</strong>ske<br />
knjižnice, izgradnja sekundarne mreže odvodnje<br />
otpadnih voda fi<strong>na</strong>ncira<strong>na</strong> iz EU fondova<br />
i drugo.<br />
Hvala Bogu, evo <strong>na</strong>kon 4 i po godine, radovi<br />
su krenuli, izabrali smo izvođača, tvrtku<br />
„Golemi“ koja je bila <strong>na</strong>jpovoljnija. Nadam<br />
se da će ovaj novi ulaz u grad biti za nekoliko<br />
mjeseci gotov u cijelosti – od trotoara,<br />
rasvjete, odvodnje za oborinske vode, za<br />
otpadne već je prije postavlje<strong>na</strong>. Isti tako,<br />
Primorska ulica će biti riješe<strong>na</strong> kao i o<strong>na</strong><br />
treća, slijepa ulica. – istakao je Knez.<br />
Nadalje, vijećnici su usvojili jednoglasno izvješće<br />
o utrošku proračunske zalihe za 2012. godinu,<br />
potom, odluku o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma odluke<br />
o komu<strong>na</strong>lnom doprinosu kojom je određe<strong>na</strong><br />
visi<strong>na</strong> kamatne stope kod obročnog plaćanja<br />
komu<strong>na</strong>lnog doprinosa u tzv. postupku legalizacije.<br />
Naime, kamat<strong>na</strong> stopa odredit će se prema<br />
visini važeće eskontne kamatne stope Hrvatske<br />
<strong>na</strong>rode banke. Zatim, usvojen je prijedlog strategije<br />
izjed<strong>na</strong>čavanja mogućnosti za osobe s<br />
invaliditetom u gradu <strong>Biograd</strong>u za razdoblje<br />
od 2012.-2015. godine.<br />
Europska unija traži od <strong>na</strong>s, bez obzira što<br />
imamo tri socijalne udruge u kojima su članovi<br />
i invalidi, da osnujemo i udrugu invalida<br />
rada. Z<strong>na</strong>či, ta udruga mora biti poseb<strong>na</strong>.<br />
To ćemo i <strong>na</strong>praviti što je i određeno ovom<br />
strategijom. Mi smo za invalide, i ne samo<br />
za njih već i za djecu s posebnim potrebama,<br />
zajedno s resornim ministarstvom riješili problem<br />
zaposlenja 1 djelatnika u čemu <strong>Grad</strong><br />
sudjeluje s 50 posto, isto toliko i ministarstvo.<br />
– kazao je Ivan Knez.<br />
Sjednica je zaključe<strong>na</strong> prihvaćanjem odluke o<br />
izboru članova Savjeta mladih <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
<strong>na</strong> <strong>Moru</strong> u čije članstvo su izabrani Marti<strong>na</strong><br />
Stevanja, Franka Troskot, Antonia Radas, Iva<strong>na</strong><br />
Mitrović, Antonia Mikulić, Domagoj Nimac te<br />
Marko Šarić.<br />
(S. Mišulić)
6 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Ministar Tihomir Jakovi<strong>na</strong> svečano otvorio novi proizvodni pogon tvrtke „Jadran tu<strong>na</strong>“ u Industrijskoj zoni <strong>Biograd</strong><br />
U<strong>na</strong>toč krizi, „Jadran-tu<strong>na</strong>“ otvara<br />
U <strong>na</strong>zočnosti grado<strong>na</strong>čelnika grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Iva<strong>na</strong> Kneza, predsjednika uprave tvrtke<br />
„Jadran-tu<strong>na</strong>“ Mila<strong>na</strong> Mandića, dožupa<strong>na</strong><br />
Đanija Bunje, nekoliko suvlasnika tvrtke<br />
„Jadran-tu<strong>na</strong>“, poslovnih partnera i brojnih<br />
djelatnika ove uspješne tvrtke za uzgoj i preradu<br />
ribe, ministar poljoprivrede Tihomir<br />
Jakovi<strong>na</strong> svečano je otvorio novouređeni proizvodni<br />
pogon „Jadran-tune“ u Industrijskoj zoni<br />
<strong>Biograd</strong>. Vrijednost cjelokupne investicije iznosi<br />
16,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, od čega je 7,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong><br />
60 novih radnih mjesta<br />
Investicija vrijed<strong>na</strong> 16,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> otvorit će 60 novih radnih mjesta u<br />
Industrijskoj zoni <strong>Biograd</strong>.<br />
uloženo u objekt, a 9 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> u tehničkotehnološki<br />
dio.<br />
Želim vas podsjetiti da je „Jadran-tu<strong>na</strong>“,<br />
po svojoj politici, samozataj<strong>na</strong> tvrtka od<br />
samog početka osnivanja. Rijetko se reklamira<br />
i jako rijetko komuniciramo s medijima,<br />
vezano za <strong>na</strong>še poslovanje. I dalje<br />
ćemo voditi politiku koja nije megalomanska,<br />
takvu politiku koja će omogućiti da svi<br />
mi dostojno živimo od svoga rada. Nitko<br />
od <strong>na</strong>s nije kupovao jahte, niti gradio vile i<br />
„palace“, a u zadnjih pet godi<strong>na</strong> nikome nije<br />
isplaće<strong>na</strong> ni kune dobiti ali je zato uvijek<br />
i <strong>na</strong> vrijeme isplaćiva<strong>na</strong> teško zarađe<strong>na</strong><br />
plaća. – <strong>na</strong>glasio je jedan od suvlasnika tvrtke<br />
„Jadran tu<strong>na</strong>“ Milan Mandić.<br />
Uzgoj tu<strong>na</strong> je relativno mlada gospodarstve<strong>na</strong><br />
gra<strong>na</strong> koja ima usko tržište, samo u Japanu.<br />
Svjetska kriza nije zaobišla ni Japan pa prodaja<br />
tune ide dosta sporo u odnosu <strong>na</strong> prošle godine<br />
te je cije<strong>na</strong> pala za deset posto, a očekivanja su da<br />
će i dalje padati, dogodine i za 20 posto. Tvrtka<br />
„Jadran-tu<strong>na</strong>“, u<strong>na</strong>toč svemu, protiv krize bori<br />
se dodatnim ulaganjem u proizvodni proces i<br />
otvaranjem novih radnih mjesta.<br />
Ja kao grado<strong>na</strong>čelnik mogu biti samo<br />
ponosan da se ovakva jed<strong>na</strong> tvrtka <strong>na</strong>lazi<br />
u <strong>Biograd</strong>u. Ako se sjećamo, prije nekoliko<br />
godi<strong>na</strong>, nije bila pa smo, eto, uspjeli <strong>na</strong>govoriti<br />
gospodi<strong>na</strong> Mandića da prebaci svoju<br />
tvrtku u grad <strong>Biograd</strong> te mu ovom prilikom<br />
zahvaljujem. Zahvaljujem se i svima vama<br />
koji svoje novce u ova teška vreme<strong>na</strong> ulažete<br />
u proizvodnju u proširenje kapaciteta, što<br />
nije praksa u Republici Hrvatskoj. Nadam se<br />
da će se takva praksa promijeniti da ćemo svi<br />
zajedno, i političari, ja kao grado<strong>na</strong>čelnik kao<br />
i Vlada, prepoz<strong>na</strong>ti ovakve poduzetnike i biti<br />
im <strong>na</strong> pomoći. – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />
Knez te izrazio vjeru da će se uskoro realizirati<br />
projekt ribarske luke u Tkonu te iskrcajno mjesto<br />
u <strong>Biograd</strong>u.<br />
Novootvoreni objekt u kojim se obavlja proizvodni<br />
proces površine je 6 tisuća četvornih<br />
metara i kapaciteta 10 tisuća to<strong>na</strong> godišnje ili 2<br />
tisuće to<strong>na</strong> odjednom dok kapacitet zamrzavanja<br />
hladnjače iznosi 100 to<strong>na</strong>. Tvrtka „Jadran-tu<strong>na</strong>“<br />
u svojoj floti ima deset ribarskih brodova te<br />
zapošljava 60 djelatnika dok još 90-ero radi <strong>na</strong><br />
ulovu ribe. Prema riječima Mila<strong>na</strong> Mandića,<br />
„Jadran-tu<strong>na</strong>“ će u svojem novom pogonu<br />
otvoriti 60 novih radnih mjesta <strong>na</strong> kojima će se<br />
zaposliti isključivo žene. Naime, plan je, uz uzgoj<br />
tune, baviti se i preradom plave ribe, inću<strong>na</strong>,<br />
srdele i lokarde, za istog kupca iz Japa<strong>na</strong>.<br />
Nazočne je pozdravio i ministar Jakovi<strong>na</strong> pohvalivši<br />
poslovne rezultate „Jadran-tune“.<br />
Na sastanku s veleposlanstvom Japa<strong>na</strong>, kada<br />
sam pogledao vanjskotrgovinsku bilancu<br />
Ministar Jakovi<strong>na</strong>: „Dobrim radom,<br />
ulaganjem i promišljanjem s vrlo<br />
kvalitetnim proizvodom i vrlo probirljiva<br />
tržišta možemo osvajati.“<br />
gdje se vidi koliko smo stvarno s ovim krasnim<br />
proizvodom kojeg vi izvozite <strong>na</strong> to tržište<br />
u jednom odličnom suficitu, mislim da<br />
smo daleko preko 100 miliju<strong>na</strong> u izvozu. To<br />
su pokazatelji kako s dobrim radom, ulaganjem<br />
i promišljanjem i s izuzetno kvalitetnim<br />
proizvodom možemo i takva vrlo probirljiva<br />
tržišta osvajati. – rekao je ministar Jakovi<strong>na</strong>.<br />
U drugom dijelu svečanosti Milan Mandić<br />
proveo je ministra Jakovinu, grado<strong>na</strong>čelnika<br />
Kneza i druge uzvanike kroz novouređeni objekt<br />
ukratko ih upoz<strong>na</strong>vši s tehnološkim procesom<br />
proizvodnje.<br />
(Stjepan Mišulić)<br />
LAG „Laura“ <strong>na</strong>stavlja niz uspješno provedenih projekata fi<strong>na</strong>nciranih od Europske unije<br />
Među<strong>na</strong>rodnom razmjenom z<strong>na</strong>nja i<br />
iskustava do razvoja ruralnih sredi<strong>na</strong><br />
U organizaciji, vrijedi <strong>na</strong>glasiti, <strong>na</strong>juspješnije<br />
lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji,<br />
usudimo se kazati, zasigurno, i jedne od <strong>na</strong>jistaknutijih<br />
<strong>na</strong> državnoj razini, biogradske LAG<br />
„Laure“, uspješno je proveden još jedan projekt<br />
fi<strong>na</strong>nciran od strane Europske unije. Svoj doprinos<br />
u projektu pod <strong>na</strong>zivom „Joint venture for<br />
a better life“, u prijevodu, „Zajedničko ulaganje<br />
za bolji život“, vrijednom 13 tisuća eura, dakako,<br />
dali su i predstavnici susjednih jedinica lokalnih<br />
samouprava, ovom prigodom partneri u projektu:<br />
općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Tkon,<br />
Bibinje, Lišane Ostrovičke, <strong>Grad</strong> Benkovac<br />
te partneri iz inozemstva – LAG „MDD“ iz<br />
Slovenije te Hrvatski kulturni savez iz Slovačke.<br />
Jedni od ciljeva projekta, istaknuto je <strong>na</strong> konferenciji<br />
za medije, bili su jačanje tolerancije i<br />
međusobnog razumijevanja između europskih<br />
građa<strong>na</strong> s ruralnih područja kroz promicanje<br />
kulturno-jezične raznolikosti i međusobnog<br />
poštivanja.<br />
Na kraju provedbe projekta vidimo z<strong>na</strong>čajne<br />
rezultate iza kojih stoje volonteri LAG-a<br />
„Laura“. Uz ovaj projekt, radimo paralelno<br />
<strong>na</strong> još 20 projekata, što onih u pripremi, što<br />
onih u fazi provedbe. Zasad imamo uspjeha,<br />
kao što možete vidjeti. Nadamo se da ćemo i<br />
dalje razvijati pozitivne odnose i da ćemo biti<br />
dio novih projekata. – <strong>na</strong>glasio je predsjednik<br />
LAG „Laure“ Ivan Čupić.<br />
Tijekom petodnevnog programa sudionicima<br />
u projektu kroz predavanja, radionice, <strong>na</strong>stupe,<br />
prezentacije i posjete predstavlje<strong>na</strong> je kultur<strong>na</strong><br />
bašti<strong>na</strong>, <strong>na</strong>rodni običaji i tradicijske vrijednosti<br />
ruralnog dijela područja kojeg obuhvaća<br />
LAG „Laura“. Tom prigodom sudionici su<br />
posjetili Bibinje, Pakoštane, Tkon, Sv. Filip i<br />
Jakov, Benkovac i Lišane Ostrovičke obišavši<br />
sve važnije turistički atraktivne lokacije i<br />
pritom izmijenivši z<strong>na</strong>nja i iskustva u rješavanju<br />
zajedničkih problema nedovoljne razvijenosti<br />
ruralnih sredi<strong>na</strong> budući da su takva područja,<br />
bilo u Hrvatskoj, Sloveniji ili Slovačkoj, izlože<strong>na</strong><br />
problemima nestimulativnog poslovnog<br />
okruženja, odseljavanjem mladih, nedostatkom<br />
edukacijskih središta te nedovoljno razvijenim<br />
turističkim sadržajima. Međutim, z<strong>na</strong>čajni<br />
razvojni potencijal tih sredi<strong>na</strong> leži u bogatom<br />
kulturnom <strong>na</strong>slijeđu i prirodnim bogatstvima.<br />
Tijekom projekta, stoga, predstavljeni su mogući<br />
razvojni modeli i uspješni primjeri u praksi s<br />
ciljem rješavanja problema s kojima se susreću<br />
stanovnici ruralnih područja.<br />
Sigurno je da ćemo s <strong>na</strong>še strane učiniti sve<br />
da iz projekta <strong>na</strong>stane uspješ<strong>na</strong> suradnja<br />
i uspostave se nove veze. Već smo i razgovarali<br />
o planovima kojim bismo <strong>na</strong>stavili<br />
uspješno započetu suradnju, da to ne bude<br />
samo za jedanput već da vaše kulturne<br />
udruge posjete i <strong>na</strong>s. – istakao je Radoslav<br />
Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog<br />
Uspješ<strong>na</strong> započeta suradnja u Sv. Filip i Jakovu i drugim<br />
mjestima <strong>na</strong>stavit će se i u Sloveniji i Slovačkoj.<br />
saveza u Slovačkoj, organizacije koja okuplja<br />
pripadnike hrvatske manjine u Slovačkoj.<br />
Na završnom susretu, gostima iz Slovenije i<br />
Slovačke <strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor<br />
Pedisić, predsjednik KUD-a „Sv. Roko“ Ivan<br />
Eškinja te predsjednik LAG „Laure“ Ivan Čupić<br />
uručili su prigodne darove. (S. Mišulić)
8 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Tradicio<strong>na</strong>lno darivanje u gradskoj vijećnicizoni <strong>Biograd</strong><br />
Darovi mališanima iz vrtića i djeci<br />
U gradskoj vijećnici dogrado<strong>na</strong>čelnik grada<br />
<strong>Biograd</strong>a Marijan Stopfer u povodu blagda<strong>na</strong><br />
Božića primio je devet<strong>na</strong>estero djece s posebnim<br />
potrebama s područja grada <strong>Biograd</strong>a. Ove<br />
godine, u<strong>na</strong>toč gospodarstvenoj krizi, <strong>Grad</strong><br />
s posebnim potrebama<br />
Drago mi je što smo se i ove godine <strong>na</strong>šli<br />
ovdje da zajedno dočekamo skorašnje blagdane.<br />
Evo, da<strong>na</strong>s <strong>na</strong> dan sv. Lucije darovat<br />
ćemo vam poklone kojima ćemo obradovati<br />
djecu. Evo, ne želim po<strong>na</strong>vljati ali nekako<br />
grada <strong>Biograd</strong>a, u svoje ime i u ime djelatnika<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, želim vam sve <strong>na</strong>jbolje u<br />
<strong>na</strong>dolazećoj 2013. godini i sretne božićne<br />
blagdane! – rekao je dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />
Stopfer.<br />
Potom je uslijedila dodjela prigodnih darova te<br />
poklon-paketa. U povodu božićnih blagda<strong>na</strong><br />
za djecu s posebnim potrebama organiziran je<br />
besplatni odlazak <strong>na</strong> božićni koncert u Zadar.<br />
Tradicio<strong>na</strong>lno druženje završeno je zajedničkim<br />
fotografiranjem.<br />
Istoga da<strong>na</strong>, za blagdan sv. Lucije, polaznici<br />
Dječjeg vrtića <strong>Biograd</strong> u pratnji odgajateljica te<br />
uz pomoć djelatnika „Bošane“ i njihovih posebno<br />
opremljenih kamio<strong>na</strong>, okitila su božićnu jelku<br />
postavljenu ispred gradske uprave. Hrabri mališani<br />
nisu se bojali ući u košaru te dizalicom pod<br />
budnim okom djelatnika „Bošane“ kititi <strong>na</strong>jviše<br />
dijelove jelke. Nakon uređenja jelke, djeci je u<br />
gradskoj vijećnici u povodu blagda<strong>na</strong> Božića<br />
dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer uručio prigodne<br />
darove.<br />
(S. Mišulić)<br />
Iznos od sedamsto ku<strong>na</strong> te poklon-paket z<strong>na</strong>k je pažnje <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i<br />
tvrtke Bošane za djecu s posebnim potrebama s područja grada <strong>Biograd</strong>a.<br />
<strong>Biograd</strong> za njih je i njihove roditelje izdvojio<br />
sedamsto ku<strong>na</strong>, od toga <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> 500<br />
te komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> tvrtka „Boša<strong>na</strong>“ 200 ku<strong>na</strong>. Na<br />
početku susreta, djecu te roditelje pozdravio je<br />
dogrado<strong>na</strong>čelnik Stopfer.<br />
<strong>na</strong>m je zadnje tri godine uvijek slič<strong>na</strong> priča<br />
s obzirom <strong>na</strong> tešku situaciju. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />
je i ove godine vas podržao i dokazao da<br />
brine o svakom građaninu, dakako, prema<br />
svojim mogućnostima. U ime grado<strong>na</strong>čelnika<br />
Svake godine mališani su sve hrabriji u kićenju jelke ispred zgrade gradske uprave –<br />
uspeti se dizalicom visoko i zakvačiti ukras neopisiv je doživljaj za svakoga od njih.<br />
Božićni sajam, ove godine, održan <strong>na</strong> novoj lokaciji<br />
Topli<strong>na</strong> srca jača od zimske hladnoće<br />
Tijekom posljednje tri adventske subote održan<br />
je Božićni sajam koji je, i ove godine, ponudio<br />
građanima i gostima grada <strong>Biograd</strong>a, u ove<br />
hladne predbožićne dane, toplinu srca i radost<br />
davanja. Za razliku od prošlih godine kada je<br />
sajam bio organiziran u središtu grada u Ulici<br />
kraljice Jelene, ove godine priređen je u božićnonovogodišnjem<br />
ruhu uređenom „Bure centru“.<br />
Na štandovima ispred centra posjetitelji su imali<br />
prigodu uživati u blagdanskim gastronomskim<br />
„guštima“ – kroštulama, fritulama, bakalaru, a<br />
isto tako mogli su i pribaviti po povoljnim cije<strong>na</strong>ma<br />
i poneki božićni ukras ili aranžman i učiniti<br />
dobro djelo budući da su sredstva od dijela prodanih<br />
predmeta bila <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> u humanitarne<br />
svrhe. U zabavnom dijelu sajma <strong>na</strong>stupili su od<br />
<strong>na</strong>jstarijih do <strong>na</strong>jmlađih. Polaznici dječjih vrtića<br />
iz <strong>Biograd</strong>a i susjednih mjesta svakako su bili <strong>na</strong>jsimpatičniji<br />
kao i <strong>na</strong>jmlađe formacije <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h<br />
mažoretkinja. Svoju kreativnost i u predbožićno<br />
vrijeme pokazali su članovi Društva „Naša djeca“.<br />
Uz njih, pozornost brojnih posjetitelja svojim<br />
atraktivnim <strong>na</strong>stupima privukli su i starije<br />
<strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje, zatim, Pakoštanske<br />
mažoretkinje, Ples<strong>na</strong> udruga „Prvi ples“ te Ples<strong>na</strong><br />
skupi<strong>na</strong> „K2“. U prvoj suboti Božićnog sajma,<br />
<strong>na</strong>zvanog „Izvorni Božićni sajam“, <strong>na</strong>stupili su<br />
članovi <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong>, KUD-ovi „Kralj<br />
Tomislav“ i Sv. Roko“ te Mješoviti glazbeni orkestar<br />
Osnovne škole <strong>Biograd</strong>. Trećeg da<strong>na</strong> zabava<br />
je bila zajamče<strong>na</strong> velikim koncertom „Kuzme i<br />
Shaka Zulu“. Šarmu biogradskog Božićnog sajma<br />
nije odolio ni hrvatski heroj nedavno oslobođeni<br />
general Ante Gotovi<strong>na</strong>.<br />
Prvi puta je Božićni sajam organiziran u<br />
i ispred „Bure centra“. Ove godine smo se<br />
odlučili za ovu lokaciju s obzirom da je prošlih<br />
godi<strong>na</strong> bilo nešto primjedbi građa<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>vodnu buku. - kazao je dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />
Marijan Stopfer koji je i svečano otvorio Božićni<br />
sajam u <strong>Biograd</strong>u.<br />
Organizator trećeg po redu Božićnog sajma je<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> u suradnji s „Bure centrom“.<br />
(S. M.)<br />
Zabave, smijeha, plesa i pjesme u pravom predbožićnom ambijentu<br />
„Bure centra“ nije nedostajalo, štoviše bilo je <strong>na</strong>pretek.<br />
Fotografija s Djedom Božićnjakom poseb<strong>na</strong> je radost svakome djetetu.
10 - Opći<strong>na</strong> Pakoštane<br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Spektakularni doček generala Gotovine u rodnim Pakoštanima<br />
Ante Gotovi<strong>na</strong>: „Ovo je večer <strong>na</strong>še pobjede!“<br />
Deseci tisuća neopisivom radošću ispunjenih<br />
su<strong>na</strong>rodnjaka, sumješta<strong>na</strong>, prijatelja, rodbine i<br />
suboraca preplavilo je pakoštansku rivu željno<br />
dočekavši hrvatskog heroja Domovinskog rata<br />
oslobođenog generala Antu Gotovinu. Pjesma,<br />
u Pakoštanima, <strong>na</strong> kojeg se čekalo jeda<strong>na</strong>est<br />
godi<strong>na</strong> prethodilo je izvođenje hrvatske himne,<br />
a zatim i stihovi Gundulićeve „Himne slobodi“<br />
u izvedbi glumca Božidara Alića. Od mnoštva<br />
okupljenih koji su ga htjeli pozdraviti i foto-<br />
osjećaju ugroženima, da bismo sutra vidjeli<br />
da bi svaki čovjek u <strong>na</strong>šoj domovini mogao<br />
živjeti sretno i osjećati se sretnim. To je<br />
<strong>na</strong>š zajednički cilj. I vjerujem da je to <strong>na</strong>še<br />
sutra sigurno i da zapravo sve to pozitivno je<br />
ispred <strong>na</strong>s, da ono ovisi o <strong>na</strong>ma. Ali sigurno<br />
da ova iskaza<strong>na</strong> kršćanska ljubav treba biti<br />
prisut<strong>na</strong> svakodnevno među <strong>na</strong>ma i mi je<br />
trebamo širiti dalje. Ugod<strong>na</strong> vam večer i<br />
zajedno smo svi skupa! – poručio je general<br />
Gotovi<strong>na</strong> okupljenima koji su pljeskom i skan-<br />
pristizali se ponude, svi su htjeli pomoći pri<br />
organizaciji veličanstvenog dočeka i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />
zahvaliti generalu pa su tako Biograđani dali<br />
svoj <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> stol i veliku pozornicu, Riječani<br />
ogromni videozid, „boduli“ ribu, Pažani janjetinu.<br />
Pakoštanska Torcida pozdravila je generala<br />
atrakativnom bakljadom s krova obližnje<br />
zgrade i zahvalila se porukom <strong>na</strong> transparentu:<br />
„Hvala ti za sve, slobodni smo ljudi!“. Hrvatsko<br />
zrakoplovstvo preletima iz<strong>na</strong>d Pakošta<strong>na</strong><br />
pozdravilo je generala Gotovinu i sve okupljene.<br />
Gotovi<strong>na</strong>: “Kršćanska ljubav treba biti svakodnevno među <strong>na</strong>ma!”<br />
veselje, ozare<strong>na</strong> lica, zastave, baklje stvorilo je<br />
ozračje kakvo je Ante Gotovi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>kon godi<strong>na</strong><br />
nepravedno provedenih u zatvoru, samo mogao<br />
poželjeti. Njegov ponovni susret s rodnim mjestom<br />
u društvu svojih <strong>na</strong>jmilijih, njegov iskreni<br />
osmijeh <strong>na</strong> licu i blagostanje u srcu nešto je<br />
čega će se general Gotovi<strong>na</strong>, a i svi koji su dočekali,<br />
zauvijek sjećati u svojem životu. Njegove<br />
riječi koje je odaslao svome <strong>na</strong>rodu, <strong>na</strong>jprije s<br />
Trga ba<strong>na</strong> Jelačića, a zatim iz rodnih Pakošta<strong>na</strong><br />
pa potom sa zadarskog Foruma, dojmile su<br />
svakoga štovatelja pravde i istine. Događaju<br />
grafirati, general se u pratnji supruge Dunje,<br />
<strong>na</strong>čelnika Općine Pakoštane Milivoja Kurtova<br />
i drugih jedva uspio popeti <strong>na</strong> pozornicu.<br />
Veselite se! Ovo je <strong>na</strong>ša večer, ovo je večer<br />
<strong>na</strong>še pobjede! Eto, <strong>na</strong>pokon, poslije toliko<br />
godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>šao sam put do svoje kuće! Što<br />
mogu reći drugo nego da sam sretan! Sretan<br />
sam što sam među vama, među svojima.<br />
Hvala vam <strong>na</strong> iskazanoj kršćanskoj ljubavi<br />
svih ovih godi<strong>na</strong>. Ovu kršćansku ljubav koju<br />
smo iskazali trebamo širiti dalje, posebno<br />
onima koji su <strong>na</strong>jslabiji, onima koji se<br />
Svi su htjeli zagrliti generala Gotovinu, dati mu ruku.<br />
diranjem „Ante, Ante“ izrazili mu podršku i<br />
zahvalnost.<br />
Veliko slavlje <strong>na</strong>stavilo se uz ritmove Tomislava<br />
Bralića i klape Intrade, Marka Perkovića<br />
Thompso<strong>na</strong>, Draže<strong>na</strong> Zečića, Ivice Sikirića<br />
Iće, Mate Bulića i drugih. Iz cijele Hrvatske<br />
Na doček u Pakoštanima stigli su i Kliški uskoci,<br />
Šibenska gradska straža, Murterani s gajetama<br />
<strong>na</strong> latinsko idro, kulturno-umjetnička društva iz<br />
susjednih mjesta i cijele županije, zatim, domaći<br />
Vitezovi vranski i Pakoštanske mažoretkinje i<br />
brojni drugi.<br />
(S. Mišulić)<br />
Sjednica Općinskog vijeća Općine Pakoštane<br />
Popust domaćim žiteljima pri legalizaciji<br />
Na posljednjoj sjednici u 2012. godini Općinsko<br />
vijeće Općine Pakoštane, između ostalog, usvojilo<br />
je većinom glasova odluku koja <strong>na</strong> prošloj<br />
sjednici nije usvoje<strong>na</strong>, a radi se o polugodišnjem<br />
izvršenju općinskog proraču<strong>na</strong> za 2012.<br />
godinu. Potom, također većinom glasova, usvojen<br />
je Rebalans I proraču<strong>na</strong> za prošlu godinu<br />
u iznosu od 21,4 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je za 5,5<br />
miliju<strong>na</strong> manje od prvotno planiranog proraču<strong>na</strong>.<br />
Proračun za 2013. godinu planiran je u<br />
ukupnom iznosu od 28,2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što je<br />
većinom glasova i prihvaćeno. U njemu je predviđen<br />
i iznos kredita potrebnog za izgradnju<br />
mreže odvodnje otpadnih voda u Dragama, a<br />
koji će po završetku projekta biti refundiran od<br />
strane europskih fondova. Za program gradnje<br />
objekata i uređaja komu<strong>na</strong>lne infrastrukture<br />
u 2013. godini proračunom je predviđeno 8,1<br />
milijun ku<strong>na</strong> u okviru kojih će se realizirati više<br />
projekata kao što su već spomenuta ka<strong>na</strong>lizacija<br />
u Dragama, potom, ka<strong>na</strong>lizacija i gradnja groblja<br />
u Pakoštanima, zatim groblje u Dragama,<br />
mrtvačnice u Vrani, transformatorske stanice<br />
Čelinka i tako dalje. Za potrebe u kulturi, obrazovanju<br />
i ostalim društvenim aktivnostima<br />
planirano je 917 tisuća ku<strong>na</strong>, u socijalnoj skrbi i<br />
zdravstvenoj zaštiti 364 tisuće dok se za potrebe<br />
u sportu planira izdvojiti ukupno 325 tisuća<br />
ku<strong>na</strong>. Nadalje, vijećnici su jednoglasno prihvatili<br />
izmjene i dopune odluke o komu<strong>na</strong>lnom<br />
doprinosu koje se ogledaju u mogućnosti<br />
obročne otplate komu<strong>na</strong>lnog doprinosa pri<br />
postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih<br />
građevi<strong>na</strong>, tj. legalizaciji. Podnositelj će moći<br />
podmiriti doprinos kroz maksimalno dva<strong>na</strong>est<br />
rata te će moći zatražiti i poček od godinu da<strong>na</strong>.<br />
I dalje stoji <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi 90-postotni popust za one<br />
koji imaju prebivalište <strong>na</strong> području Općine<br />
Pakoštane deset ili više godi<strong>na</strong> dok oni koji<br />
nemaju, imaju pravo <strong>na</strong> popust od 25 posto pri<br />
jednokratnoj uplati doprinosa. Novost je i to da<br />
90-postotni popust mogu koristiti i oni koji su<br />
nekada imali prebivalište <strong>na</strong> područje općine ili<br />
su stekli građevinu koju legaliziraju od svojih<br />
roditelja koji su imali ili imaju prebivalište <strong>na</strong><br />
području općine ali, dakako, pod uvjetom da se<br />
novi vlasnici planiraju trajno <strong>na</strong>staniti u Općini<br />
Pakoštane. Zatim, prihvaće<strong>na</strong> su izvješća o<br />
radu za prošlu godinu Agencije Han-Vra<strong>na</strong> te<br />
Dječjeg vrtića „Gardelin“ za pedagošku godinu<br />
2011./2012. Usvoje<strong>na</strong> je i odluka o dodjeli<br />
koncesije za prijevoz pokojnika <strong>na</strong> području<br />
Općine Pakoštane. Koncesiju za razdoblje od<br />
pet godi<strong>na</strong> stručno povjerenstvo dodijelilo<br />
je Trgovinskom obrtu „Lanta<strong>na</strong>“ iz Sv. Filip i<br />
Jakova u vlasništvu Marine Eškinje.<br />
(S. Mišulić)
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 11<br />
Obilježe<strong>na</strong> 50. obljetnica djelovanja Tvornice mreža i ambalaže u <strong>Biograd</strong>u<br />
Prisutnost <strong>na</strong> europskom tržištu<br />
potvrda je uspješnog poslovanja<br />
Dugogodišnji simbol biogradskog gospodarstva<br />
Tvornica mreža i ambalaže obilježila je 50. obljetnicu<br />
djelovanja u <strong>Biograd</strong>u. Na domjenku priređenom<br />
u povodu svečanog jubileja okupili su se<br />
brojni djelatnici ove tvrtke, nekadašnji i sadašnji,<br />
te me<strong>na</strong>džment tvrtke <strong>na</strong> čelu s vlasnikom i<br />
uspješnim poduzetnikom Darkom Eškinjom. Na<br />
godi<strong>na</strong> kada je došla u <strong>Biograd</strong>. Evo, prošlo<br />
je 50 godi<strong>na</strong> i ja vjerujem da će proći još puno<br />
više godi<strong>na</strong> i da će ostati <strong>na</strong> ovome mjestu. Mi<br />
ćemo uložiti trud bez obzira <strong>na</strong> one loše stvari<br />
koje <strong>na</strong>m se događaju ali vjerujem da ćemo svi<br />
zajedno ići <strong>na</strong>prijed! – kazao je Darko Eškinja,<br />
vlasnik Tvornice mreža i ambalaže, jedne od<br />
bilo raditi, bilo je dobro društvo, a i mlađi smo<br />
bili. Onda <strong>na</strong>s je bilo i više. Bili smo ponosni<br />
što smo bili dio Tvornice mreža i ambalaže<br />
koja je bila i ostala sinonim za biogradsko<br />
gospodarstvo. Drago <strong>na</strong>m je da smo se sreli<br />
ovdje jer otkada smo u mirovini rijetko se<br />
viđamo. Ovo je jako lijepa prilika da se malo<br />
družimo. – rekla je bivša djelatnica, sada umirovljenica<br />
Jagodinka Ivanović.<br />
Tvornica mreža i ambalaže zapošljava šezdeset<br />
i troje radnika te je pretežno usmjere<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
europsko tržište. Glavni proizvodni asortiman<br />
temelji se <strong>na</strong> proizvodnji mreža za poljoprivredu<br />
te mreža za ribarstvo. Veći<strong>na</strong> proizvoda, oko 70<br />
posto, plasira se <strong>na</strong> njemačko, slovensko, talijansko<br />
i mađarsko tržište. Me<strong>na</strong>džment tvrtke<br />
inzistira <strong>na</strong> kvaliteti proizvoda o čemu <strong>na</strong>jbolje<br />
govori trogodišnja prisutnost biogradske tvornice<br />
<strong>na</strong> zahtjevnom njemačkom tržištu.<br />
Trideset godi<strong>na</strong> sam radio u Tvornici mreža i<br />
ambalaže, <strong>na</strong> ekstruziji. Radio sam i u starom<br />
pogonu, u starom sistemu. Kako je bilo raditi<br />
onda Trebalo je uprijeti i onda i sada! – kazao<br />
<strong>na</strong>m je Igor Ugrinić, nekadašnji djelatnik tvrtke.<br />
Od 2004. godine otkad je preuzeo ovu tvrtku,<br />
Darko Eškinja prednost daje ulaganju u proizvodnu<br />
tehnologiju te sudjelovanju <strong>na</strong> specijaliziranim<br />
sajmovima širom svijeta. Dakako,<br />
poteškoće oko visokih cije<strong>na</strong> energe<strong>na</strong>ta i sirovi<strong>na</strong>,<br />
kašnjenju u <strong>na</strong>plati prodanih proizvoda<br />
s istodobnim <strong>na</strong> vrijeme plaćenim dažbi<strong>na</strong>ma<br />
i porezima, ne može zaobići ni ovu tvornicu.<br />
Međutim, budućnost poslovanja neupit<strong>na</strong> je te<br />
su opravda<strong>na</strong> očekivanja vodstva tvrtke kako<br />
je pred njima vrijeme rasta i daljnjeg <strong>na</strong>pretka.<br />
(S.Mišulić)<br />
Molitvu je održao don Nikola Tokić, župnik župe Sv. Ivan Krstitelj.<br />
početku, župnik župe sv. Iva<strong>na</strong> Krstitelja <strong>na</strong> Kosi<br />
don Nikola Tokić održao je molitvu posvećenu<br />
djelu čovjekovih ruku <strong>na</strong>kon čega se <strong>na</strong>zočnima<br />
obratio vlasnik Darko Eškinja.<br />
Zahvaljujem vam u svoje ime i u ime svoje<br />
obitelji, u prvom redu svim zaposlenicima,<br />
odnosno, svima vama koji ste iz ove tvornice<br />
otišli u mirovinu. Ove godine <strong>na</strong>vršava<br />
se pedeset godi<strong>na</strong> otkada je Tvornica mreža<br />
i ambalaže u <strong>Biograd</strong>u. Davno je bila 1962.<br />
rijetkih hrvatskih tvrtki uopće koja se uspješno<br />
othrvala svim nedaćama tijekom tranzicijskog<br />
razdoblja, štoviše, postiže velike uspjehe izvozeći<br />
svoje proizvode <strong>na</strong> svjetsko tržište.<br />
Domje<strong>na</strong>k u povodu svečane obljetnice bila je<br />
lijepa prigoda za druženje sadašnjih i bivših<br />
djelatnika <strong>na</strong> kojem su se mnogi rado prisjetili<br />
„starih da<strong>na</strong>“.<br />
Dvadeset i dvije godine sam radila ovdje. I<br />
u starom pogonu i ovdje u novom. Lijepo je<br />
Tvornica mreža i ambalaže, u<strong>na</strong>toč krizi, ne posustaje.<br />
<strong>Grad</strong>ska glazba <strong>Biograd</strong> održala tradicio<strong>na</strong>lni božićni koncert<br />
Božićni poklon gradu<br />
U restoranu „Carpy more“ članovi <strong>Grad</strong>ske<br />
glazbe <strong>Biograd</strong> održali su tradicio<strong>na</strong>lni koncert u<br />
povodu blagda<strong>na</strong> Božića. Na repertoaru koncerta<br />
revijalnog karaktera bile su božićne te poz<strong>na</strong>te<br />
domaće i inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne skladbe, među ostalima,<br />
„Jingle bells“, „White Christmas“, „Patricia“,<br />
„Jadranski valovi“, „Adio bella“, „Land of 1000<br />
dances“, „Hit the road Jack“ te „Radetzky march“.<br />
Ovo <strong>na</strong>m je 24. javni <strong>na</strong>stup u 2012. godini<br />
što mislim da rijetko koja udruga to može<br />
<strong>na</strong>praviti. Isti<strong>na</strong> da <strong>na</strong>s je takoreći taman,<br />
dvadeset i dvoje članova i ako samo jedan<br />
nedostaje, tada je već mali problem. Ovo<br />
ljeto smo odradili i više nego što se tražilo<br />
od <strong>na</strong>s, <strong>na</strong>dam se da će <strong>Grad</strong> imati razumijevanja<br />
koji <strong>na</strong>s sad fi<strong>na</strong>ncijski prati kako<br />
bismo uopće opstali. Također i Turistička<br />
zajednica grada <strong>Biograd</strong>a. Tako da se<br />
zahvaljujemo i <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u i Turističkoj<br />
zajednici grada <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> pomoći. – kazao<br />
je predsjednik <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong> Krešimir<br />
Validžić.<br />
Kao gosti <strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong>stupila je<br />
muška klapa „<strong>Biograd</strong>“ koja je za ovu prigodu<br />
izabrala skladbe „Kirie Eleison“, „Blago, blago,<br />
blago ‘nom“, „Kad se Bog čovik učini“ i „Ka’<br />
smo digli crljenu<br />
kapu“.<br />
Najveći problem je dolazak mladih u orkestar.<br />
Po tom pitanju smo se dogovorili s prof.<br />
Jordankom Milošem da djeca poslije praznika<br />
dođu kod <strong>na</strong>s <strong>na</strong> orkestraciju. Trenutno se<br />
radi o učenicima koji sviraju flaute i klarinete,<br />
što je <strong>na</strong>ma interesantno. Za sviranje u <strong>na</strong>šem<br />
orkestru svaki učenik bi dobio opisnu ocjenu<br />
koja ne bi bila o<strong>na</strong> prava ali bi ulazila u obzir<br />
za ko<strong>na</strong>čnu ocjenu za taj predmet. Nadam se<br />
da ćemo uspjeti u ovome jer <strong>na</strong>m je to bitno<br />
da <strong>na</strong>m dolaze mladi. Ove godine nismo imali<br />
novih mladih ali <strong>na</strong>m se vratio stari, što <strong>na</strong>m<br />
je još draže. To je Damir Torbari<strong>na</strong> <strong>na</strong> klarinetu.<br />
– dodaje Validžić.<br />
Deficiti je mladih glazbenika koji sviraju puhačke<br />
instrumente, međutim, Glazbe<strong>na</strong> škola Osnovne<br />
škole <strong>Biograd</strong> ima ambiciju otvoriti upravo<br />
takav odjel za što će tražiti potporu resornog<br />
ministarstva.<br />
Nama bi ti odlično došlo te bismo <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />
„vukli“ kadar iz Glazbene škole. I također iz<br />
<strong>na</strong>še male škole koju polazi osam učenika.<br />
Ako iz te škole ostanu dvoje, to je izvrstan<br />
rezultat. Da<strong>na</strong>s mladi imaju puno veći izbor<br />
aktivnosti, nekada su to bili samo nogomet,<br />
vaterpolo i glazba. Djeca se rasprše jer mogu<br />
birati. Nekima je <strong>na</strong>jljepše kući uz kompjuter.<br />
To je taj problem da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin zainteresirati<br />
mlade. – ističe Validžić.<br />
Osim u svome gradu, <strong>Grad</strong>ska glazba <strong>Biograd</strong><br />
Ukupno 25 <strong>na</strong>stupa su imali „glazbari“ tijekom prošle godine.<br />
tijekom prošle godine imala je i <strong>na</strong>stupe u Zadru<br />
i Pirovcu. Božićni koncert „glazbari“ su održali i<br />
u „Bure centru“ i tim <strong>na</strong>stupom zaključili minulu<br />
2012. godinu. (S.M.)
12 - Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov<br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Održane posljednje sjednice Općinskog vijeća Općine Sv. Filip i Jakov u 2012. godini<br />
Popust i onima kojima imaju kraće<br />
Tijekom studenog i prosinca prošle godine<br />
održane posljednje sjednice Općinskog vijeća<br />
Općine Sv. Filip i Jakov u 2012. godini. Od<br />
ukupno 21 i jedne točke dnevnog reda, izdvojit<br />
ćemo z<strong>na</strong>čajnije usvojene odluke. Vijećnici<br />
su jednoglasno prihvatili odluku o donošenju<br />
UPU-a obalnog pojasa u <strong>na</strong>selju Turanj te<br />
izmjene i dopune UPU-a zone Smiljevača<br />
u Raštanima Donjim. Isto tako, bez glasa<br />
„protiv“, usvoje<strong>na</strong> je odluka o broju etaža koje<br />
se mogu ozakoniti <strong>na</strong> nezakonito izgrađenim<br />
zgradama. Prema toj odluci, može se, osim 2<br />
etaže od kojih je druga potkrovlje, legalizirati<br />
još 3 etaže ako se građevi<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi unutar građevinskoj<br />
područja, a ako se <strong>na</strong>lazi izvan, tada<br />
još 2 etaže. Pretposljednja sjednica zaključe<strong>na</strong><br />
je odlukom o imenovanju predstavnika<br />
Općine Sv. Filip i Jakov, vijećnika Mari<strong>na</strong><br />
Colića, u Lokalnu akcijsku grupu „Laura“<br />
<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> čije područje djelovanja<br />
pri apliciranju projekata <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaje europskih<br />
fondova obuhvaća, uz <strong>Biograd</strong>, od grada<br />
prebivalište od 10 godi<strong>na</strong><br />
Stipendije<br />
Benkovca, Općine Bibinje, Općine Pakoštane<br />
do otoka Pašma<strong>na</strong>. Na posljednjoj sjednici u<br />
minuloj godini, vijećnici su prihvatili općinski<br />
proračun za 2013. godinu koji iznosi 11,8<br />
miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Kroz Program javnih potreba u<br />
kulturi planira se izdvojiti 220 tisuća ku<strong>na</strong>, za<br />
potrebe u sportu 380 tisuća, za potrebe u socijalnoj<br />
skrbi 402 tisuće, za potrebe društvene<br />
brige o djeci predškolske dobi predviđeno je<br />
milijun i 19 tisuća ku<strong>na</strong>. Nadalje, prihvaće<strong>na</strong><br />
je odluka o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma proraču<strong>na</strong><br />
za 2012. godine čiji ukupni iznos <strong>na</strong>kon<br />
Rebalansa I glasi 10,6 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Zatim,<br />
jednoglasno je prihvaće<strong>na</strong> odluka o izmjeni<br />
i dopuni Odluke o komu<strong>na</strong>lnom doprinosu<br />
kojom se, između ostalog, pri tzv. postupku<br />
legalizacije građevi<strong>na</strong>, određuje da je obveznik<br />
dužan dati instrument osiguranja plaćanja –<br />
„bianco“ zadužnicu ili zasnivanje založnog<br />
prava <strong>na</strong> nekretnini u vlasništvu obveznika.<br />
Dakako, ovo vrijedi kod 12-obročnog plaćanja<br />
komu<strong>na</strong>lnog doprinosa dok se u slučaju<br />
Kroz novi općinski proračun predviđen je 90 tisuća ku<strong>na</strong> za studentske stipendije dok je kroz<br />
lanjski proračun isplaćeno 105 tisuća ku<strong>na</strong>. Od osnivanja 1993. godine Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov,<br />
usprkos posljednjim kriznim godi<strong>na</strong>ma, svojim studentima redovito isplaćuje studentske<br />
stipendije. Do sada je u tu svrhu utrošeno ukupno milijun i 249 tisuća ku<strong>na</strong>. Prema odluci<br />
Općinskog vijeća Općine Sv. Filip i Jakov, pravo <strong>na</strong> stipendiju imaju svi studenti koji su upisali<br />
2. i višu godinu studija s ostvarenim prosječnom ocjenom 3.5 ili većom. Za tekuću akademsku<br />
godinu kriterij su zadovoljili sljedeći studenti s područja općine: Ti<strong>na</strong> Deković, Goran Jakov<br />
Matulj, Roko Vodopija, Andrea Brzić, Danica Milat, Barbara Ruža Čirjak, Kristi<strong>na</strong> Milat,<br />
Kristi<strong>na</strong> Brzić, Roma<strong>na</strong> Raspović, Laura Posnjak, Ante Santini, Paula Eškinja, Marija Colić,<br />
Iva Prtenjača, Luka Bezinović, Stipe Čavar, Barbara Topić, Leon Barčić, Đi<strong>na</strong> Brzić, Anita<br />
Mikulić, Šime Zubčić i Filip Šarić.<br />
Igor Pedisić, Marin Colić, Re<strong>na</strong>ta Batur i drugi odali su počast heroju rata Blagi Zadri ispred Spo<br />
doma hrvatskih branitelja u Vukovaru.<br />
jednokratne uplate odobrava 25-postotni<br />
popust. Isto tako, vrijedi <strong>na</strong>glasiti, kako za<br />
svaku godinu prijavljenog prebivališta <strong>na</strong><br />
području općine obveznik dobiva popust od<br />
9% s tim da maksimalni popust može iznositi<br />
90%, dakle, za obveznike koji imaju prebivalište<br />
<strong>na</strong> području općine deset ili više godi<strong>na</strong>.<br />
Popust vrijedi za cijeli obujam jedne građevine<br />
koja se ozakonjuje, odnosno za građevine<br />
do 1000 m3 koja se <strong>na</strong>mjerava graditi.<br />
Ovime smo htjeli izaći u susret i onima<br />
stanovnicima koji imaju prebivalište<br />
području <strong>na</strong>še općine kraće od deset<br />
godi<strong>na</strong>. Vrijedi upozoriti javnost da pri<br />
legalizaciji obvezno istakne <strong>na</strong>mjenu<br />
objekta. Naime, ako će se vlasnik baviti<br />
nekom djelatnošću, turističkom, ugostiteljskom<br />
ili nekom drugom, neka <strong>na</strong>glasi<br />
pri podnošenju zahtjeva da će se raditi o<br />
stambeno-poslovnom objektu, ne samo<br />
o stambenom. – <strong>na</strong>glasio je vijećnik Marin<br />
Colić.<br />
Sjednica je zaključe<strong>na</strong> usvajanjem odluke o<br />
izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma UPU-a neizgrađenog<br />
dijela građevinskog područja <strong>na</strong>selja Sv. Filip<br />
i Jakov.<br />
(S. Mišulić)<br />
U povodu Dan sjećanja <strong>na</strong> žrtve Vukovara 1991. godine<br />
Oda<strong>na</strong> počast vukovarskim žrtvama<br />
U organizaciji Općinskog odbora Hrvatske<br />
demokratske zajednice Općine Sv. Filip i Jakov<br />
<strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić,<br />
predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Općine<br />
Sv. Filip i Jakov Marin Colić, članovi odbora,<br />
predsjednici mjesnih temeljnih ogra<strong>na</strong>ka te<br />
brojni članovi stranke u povodu obilježavanja<br />
21. obljetnice stradavanja grada Vukovara i<br />
Da<strong>na</strong> sjećanja <strong>na</strong> žrtve Vukovara 1991. godine,<br />
posjetili su Vukovar, simbol hrvatskog otpora<br />
velikosrpskoj agresiji početkom devedesetih.<br />
Prije posjeta gradu-heroju, <strong>na</strong> zagrebačkom<br />
groblju Mirogoj paljenjem svijeća oda<strong>na</strong> je<br />
počast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju<br />
hrvatske države dr. Franji Tuđmanu.<br />
Predstavnici i članovi općinskog HDZ-a posjetili<br />
su Spomen-dom Ovčara, Spomen dom hrvatskih<br />
branitelja, vukovarsku bolnicu te sudjelovali u<br />
molitvi i paljenju svijeća kao z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong><br />
poginule vukovarske branitelje i civile koji su<br />
žrtvovali svoje živote za obranu domovine. Isto<br />
tako, sudjelovali su i u Koloni sjećanja koja je ove<br />
godine okupila oko 50 tisuća hodočasnika iz svih<br />
krajeva Lijepe <strong>na</strong>še te s posebnim oduševljenjem<br />
i ovacijama pozdravili nedavno oslobođenog<br />
generala Mlade<strong>na</strong> Markača. Pod spomenik legendarnom<br />
zapovjedniku obrane Vukovara heroju<br />
Domovinskog rata Blagi Zadru u z<strong>na</strong>k sjećanja i<br />
poštovanja prema njegovom doprinosu u obrani<br />
Hrvatske, predstavnici općinskog HDZ-a zapalili<br />
su svijeće.<br />
(S.M.)<br />
Igor Pedisić, Marin Colić, Re<strong>na</strong>ta Batur i drugi odali su počast heroju rata Blagi Zadri ispred Spomen<br />
doma hrvatskih branitelja u Vukovaru.
KLESARIJA<br />
Spomen<br />
U <strong>Biograd</strong>u održan z<strong>na</strong>nstveni skup pod <strong>na</strong>zivom „Glagoljica <strong>na</strong> biogradskom području“<br />
Glagoljica u ulozi identiteta i razvoja<br />
kulturnog turizma<br />
U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Matice<br />
Hrvatske-ogra<strong>na</strong>k Zadar i Sveučilišta u Zadru<br />
u kongresnoj dvorani hotela „Adria“ održan je<br />
z<strong>na</strong>nstveni skup „Glagoljica <strong>na</strong> biogradskom<br />
području“ tijekom kojeg su brojni eminentni<br />
stručnjaci <strong>na</strong> području glagoljaštva održali predavanja<br />
i sudjelovali u raspravama. U uvodu<br />
goste i sudionike pozdravio je predsjednik<br />
organizacijskog odbora skupa Božo Došen te<br />
pozvao <strong>na</strong>zočne da minutom šutnje odaju počast<br />
onima koji su utkali svoje živote u temelje hrvatske<br />
države.<br />
Priređivanje ovog z<strong>na</strong>nstvenog skupa rezultat<br />
je spoz<strong>na</strong>je, odnosno, prakse posljednjih<br />
godi<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a da gospodarstveni i<br />
svaki drugi razvitak je nemoguć bez utvrđivanja<br />
kulturne povijesti ovoga <strong>na</strong>šega kraja<br />
jer jedno s drugim čini o<strong>na</strong>j trenutak koji<br />
pokreće, odnosno, stvara. Osim toga, tek do<br />
temelja priređe<strong>na</strong> prošlost, povijest postaje<br />
putokaz stvaranja budućnosti. – istakao je<br />
prof. Došen, dopredsjednik Matice hrvatske<br />
ogranka Zadar.<br />
Z<strong>na</strong>nstvenom skupu <strong>na</strong>zočili su, između ostalih,<br />
<strong>na</strong>dbiskup zadarski mons. dr. Želimir<br />
Puljić, dopredsjednik Matice hrvatske, akademik<br />
Stjepan Damjanović, akademkinja Anica<br />
Nazor, grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez,<br />
predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Tonči Šangulin i župnik župe Sv. Stošije don<br />
Ivica Mustać.<br />
Zahvaljujem se gospodinu Došenu <strong>na</strong> radu<br />
za javni interes, ne samo sad već i ranije.<br />
Budite sigurni da je malo ljudi koji se žele<br />
baviti humanitarnim i radom za opće dobro.<br />
Ako niste z<strong>na</strong>li, mi smo kao <strong>Grad</strong> već postavili<br />
obilježja <strong>na</strong> zgradu <strong>na</strong>pisa<strong>na</strong> <strong>na</strong> glagoljičnom<br />
pismu te smo <strong>na</strong>ručili ploče koje će biti istaknute<br />
uz prometnice iz svih smjerova, također<br />
<strong>na</strong> glagoljici. Pokrenuli smo i vrijedan projekt,<br />
koji dakako ne može odmah biti završen, a to<br />
je glagoljični park. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez.<br />
Neke od tema o kojima su se vodile rasprave tijekom<br />
skupa bile su: „Blaž Jurišić – istraživač hrvatskog<br />
glagoljaštva“, „Benediktinci i benediktinke u<br />
<strong>Biograd</strong>u u ranom i srednjem vijeku“, „Glagoljski<br />
zapisi iz Sikova“, „Tragom glagoljaških <strong>na</strong>pjeva<br />
u zadarskom i biogradskom kraju“, „Glagoljska<br />
knjiga raču<strong>na</strong> župe Radošinovac u 18. st.“,<br />
„Brojevni sustav glagoljske table“, „Svećenici<br />
glagoljaši u biogradskom kraju“, a održali su<br />
ih uvaženi stručnjaci koji se bave glagoljicom,<br />
ranije spomenuti akademici Damjanović i Nazor,<br />
potom, Tomislav Galović, fra Petar Runje, o. Jozo<br />
Milanović, mons. dr. Pavao Kero, Izak Špralja,<br />
Ante Uglešić, Draženko Samardžić, Radomir<br />
Jurić, Josip Lisac, Grozda<strong>na</strong> Živković, Vedran<br />
Na z<strong>na</strong>nstvenom skupu sudjelovao je velik broj uvaženih stručnjaka koji se z<strong>na</strong>nstveno bave glagoljicom.<br />
Žužak, Gorda<strong>na</strong> Čupković, Iv<strong>na</strong> Anzulović, don<br />
Zdenko Milić, Dario Tikulin, Josip Kolanović i<br />
Livio Marijan.<br />
Jedni o ciljeva ovog skupa bili su odrediti z<strong>na</strong>čaj<br />
pojave glagoljice u <strong>Biograd</strong>u i okolici, dati joj<br />
pravo mjesto u biogradskoj povijesti kulture te,<br />
<strong>na</strong> temelju z<strong>na</strong>nstvenih proučavanja i dokaza,<br />
razriješiti nedoumice koje se u da<strong>na</strong>šnje vrijeme<br />
pojavljuju kada je riječ o glagoljici, poglavito, o<br />
pitanjima gdje se prvi puta pojavilo glagoljično<br />
pismo, <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin, u kojoj mjeri i slično.<br />
(S. Mišulić)
14 - Kultura i prosvjeta<br />
Siječanj 2013. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
U <strong>Grad</strong>skoj knjižnici <strong>Biograd</strong> gostovao hrvatski pisac Ivan Aralica<br />
Aralica: „Osjećam radost kada pišem.“<br />
U biogradskoj knjižnici poz<strong>na</strong>ti hrvatski književnik<br />
i akademik Ivan Aralica predstavio je<br />
svoj novi roman pod <strong>na</strong>zivom „Kepec“. U<br />
uvodu događaja rav<strong>na</strong>teljica knjižnice Jelka<br />
Sipi<strong>na</strong> pozdravila je uvaženog gosta te urednicu<br />
posljednjeg Araličinog djela prof. Miroslavu<br />
Vučić ukratko predstavivši njegov dosadašnji<br />
plodonosni rad.<br />
Do sada je Ivan Aralica <strong>na</strong>pisao dvadeset<br />
i dva djela, od toga sedam<strong>na</strong>est roma<strong>na</strong>.<br />
Svakako je domi<strong>na</strong>ntan hrvatski prozaik ali<br />
se okušao i u drugim žanrovima i izrazima<br />
kao što su recimo političke teme, publicistika<br />
i tako dalje. Prema autorovim djelima snimljeni<br />
su i igrani filmovi „Život sa stricem“,<br />
„Četverored“ i „Konjanik“. – kazala je, između<br />
ostalog, rav<strong>na</strong>teljica Sipi<strong>na</strong>.<br />
Roman „Kepec“ vraća <strong>na</strong>s u prve godine poslije 2.<br />
svjetskog rata kada je komunistički režim zabranio<br />
rad svim cirkusima u zemlji. Iz toga razloga<br />
jedan od dvojice glavnih likova roma<strong>na</strong>, Janos<br />
Liliput, i<strong>na</strong>če, izda<strong>na</strong>k velike di<strong>na</strong>stije cirkuskih<br />
zabavljača, ostaje bez posla. On upoz<strong>na</strong>je Baru<br />
Klepeta<strong>na</strong>, komunističkog gorostasa koji uspinjući<br />
se <strong>na</strong> rame<strong>na</strong> „patuljaka“ gradi svoj raj.<br />
Upravo odnos dvaju glavnih likova, Janosa i Bare,<br />
čini srž <strong>na</strong>jnovijeg Araličinog djela.<br />
Mnogi me pitaju kako je raditi s Ivanom<br />
Aralicom Kakav je veliki pisac za radnim<br />
stolom Takav da bi ga svaki urednik mogao<br />
Predstavlje<strong>na</strong> nova knjiga pjesama biogradskog pjesnika Tomislava Brace Kazije<br />
Pjesme prožete autorovom ljubavi prema zavičaju<br />
„Pokojni, <strong>na</strong>ma dragi, zadarski profesor Julije Derossi kazao je da Tomislav Braco Kazija piše „tadijanovićevski“ obično i<br />
„ujevićevski“ organizirano.“ – kazao je prof. Došen<br />
U prostoru Osnovne škole <strong>Biograd</strong> predstavlje<strong>na</strong><br />
je netom tiska<strong>na</strong> zbirka pjesama<br />
biogradskog autora Tomislava Brace Kazije<br />
pod <strong>na</strong>zivom „Biograjski momenti – Pisma<br />
<strong>na</strong> pismu“. Nakon pozdravnog govora rav<strong>na</strong>telja<br />
prof. Jordanka Miloša, večer posvećenu<br />
novom djelu Tomislava Brace Kazije<br />
pjesmom su otvorile članice ženske klape<br />
„Meštrovice“ koje su za ovu posebnu prigodu<br />
odabrale upravo autorove pjesme za<br />
koje i sam <strong>na</strong>pisao glazbu i aranžman. Osvrt<br />
poželjeti. Vrlo sustavan, vrlo odgovoran<br />
prema književnom tekstu, prema priči i uvijek<br />
s mišlju <strong>na</strong> čitatelja. To je jedno ugodno druženje<br />
s puno smijeha i to mogu samo jednostavni,<br />
a veliki ljudi. – istakla je urednica<br />
„Kepeca“ prof. Miroslava Vučić.<br />
Roman „Kepec“ spada, uz „Četverored“, među<br />
<strong>na</strong>jdulje pripremane romane Iva<strong>na</strong> Aralice – čak<br />
nekoliko desetljeća.<br />
Mnogi kažu kako sam marljiv pisac. Ili kažu:<br />
„Što se taj <strong>na</strong>preže kad to radi.“ Hoću kazati<br />
da ja pišem s izuzetnom lakoćom. I sad u 82.<br />
godini kada pišem često se pitam: „Što će ti<br />
to“ Postigao si određeni standard u književnosti,<br />
ne možeš više ništa postići nego što<br />
si postigao, materijalno nisi zainteresiran,<br />
ne treba ti ni to, zašto to pišeš Kad bih ja<br />
osjećao <strong>na</strong>por, ja bih doista prestao. Ali ja<br />
ne osjećam <strong>na</strong>por, osjećam radost. Ja mogu<br />
<strong>na</strong>pisati roman za 2-3 godine od 800 stranica,<br />
a da uopće ne osjetim da sam se oko nečega<br />
zamarao. To meni ide tako lagano i ja u tome<br />
uživam. – rekao je Ivan Aralica.<br />
Ivan Aralica rođen je 1930. godine u Promini.<br />
Učiteljsku školu završio 1953. u Kninu, a<br />
zatim bio učitelj u selima Dalmatinske zagore.<br />
Diplomirao je slavistiku <strong>na</strong> Filozofskom fakultetu<br />
u Zadru 1961. godine. Bio je rav<strong>na</strong>telj Pedagoške<br />
gim<strong>na</strong>zije u Zadru, a to je mjesto morao <strong>na</strong>pustiti<br />
<strong>na</strong>kon sloma hrvatskog proljeća. Dobitnik je više<br />
<strong>na</strong> poezijsko djelo „Bijograjski momenti –<br />
Pisma <strong>na</strong> pismu“, kojeg zapravo čine dvije<br />
zbirke pjesama tiskane u jednom uvezu, dao<br />
je prof. Božo Došen.<br />
Tematika ovih zbirki <strong>na</strong>dahnuta je domoljubnim<br />
osjećajima, a posebice autorovim<br />
rodnim <strong>Biograd</strong>om u kojeg je nerijetko<br />
dolazio. Pjesme ovih dviju zbirki, osobito<br />
„Od Soli<strong>na</strong> do Bošane“, <strong>na</strong>jneposrednije<br />
i <strong>na</strong>jobimnije izražava duh i njegovu<br />
ljubav prema Hrvatskoj, Dalmaciji, Splitu,<br />
književnih <strong>na</strong>grada: 1981. – Nagrada K. Š. Gjalski<br />
za djelo „Put bez s<strong>na</strong>“, 2008. – Nagrada Dubravko<br />
Horvatić za priču „Godine“, 2010. – Nagrada<br />
Vladimir Nazor za životno djelo za 2010. godinu<br />
u kategoriji književnosti i 2011. – Nagrada K. Š.<br />
a iz<strong>na</strong>d svega, prema <strong>na</strong>šem i njegovom<br />
<strong>Biograd</strong>u. Naš Tomislav svojom pjesmom<br />
pokušava doći do srca čitatelja utiskujući<br />
Tomislav Braco Kazija<br />
svoje stihove u <strong>na</strong>š razum. Njegovu poeziju<br />
čitatelj doživljava kao logički i estetski<br />
slijed riječi utkanih u mozak neiscrpnog<br />
bogatstva izričaja. Nužno je kazati da se<br />
njegove pjesme, zbog punine z<strong>na</strong>čenja,<br />
lako pamte. – istakao je, između ostalog,<br />
prof. Došen <strong>na</strong>glasivši glazbu kao neisključivu<br />
i bitnu komponentu Kazijinih zbirki jer pruža<br />
zavičajni ambijent što dolazi iz činjenice što<br />
je autor, po vokaciji, glazbenik.<br />
Po želji autora, prof. Došen čitao je stihove<br />
<strong>na</strong>slovne pjesme „Pisma <strong>na</strong> pismu“. Tomislav<br />
Braco Kazija recitirao je pjesme „Tri majke<br />
imam“, „Imao sam jednu lipu malu“, „Na<br />
Gjalski. Bio je član-suradnik Hrvatske akademije<br />
z<strong>na</strong>nosti i umjetnosti od 1986. do 1992. a<br />
redovit je član HAZU – Razred za književnost<br />
od 1992. godine.<br />
(S.Mišulić)<br />
kamenu Peristila“, „Laste“, „Masli<strong>na</strong> moga<br />
dide“, „Rič moga dide“ te kratku priču <strong>na</strong>slova<br />
„Vino i kokakola“. Nikola Majerović Stilinović<br />
i Tomislav Braco Kazija zajednički su pročitali<br />
stihove pjesme „Barba Toma“, dok su „meštrovice“<br />
Josipa Zrilić i Anita Pedišić recitirale<br />
„Buket ruža“, „Na Bošani“, „Sritno ti bilo <strong>na</strong>jdraži<br />
grade“ i „Pogled s kampanela“.<br />
Knjigu „Biograjski momenti – Pisma<br />
<strong>na</strong> pismu“ čini ukupno 120 <strong>na</strong>slova.<br />
Osamdeset je pjesama, a preostalih četrdeset<br />
<strong>na</strong>slova su male, kratke priče šaljivog<br />
karaktera u prozi. To je ono što će, možda,<br />
vas i više zainteresirati nego neke pjesme.<br />
Nekoliko je i priloga: Jedan je o „biograjskom“<br />
govoru, drugi o biogradskim <strong>na</strong>dimcima.<br />
Već u jednoj ranijoj knjizi pisao sam<br />
o biogradskim <strong>na</strong>dimcima ali sada sam<br />
malo obogatio s oko 80 novih. Jedan od<br />
priloga su notni prilozi pet mojih pjesama<br />
koje mogu pjevati <strong>na</strong>še klape, bilo muška<br />
„<strong>Biograd</strong>“ ili ženska „Meštrovice“. Treba<br />
<strong>na</strong>pomenuti da mi je za pjesmu „Sritno ti<br />
bilo grade“ melodijsku ideju, ono što je <strong>na</strong>jvažnije<br />
za pjesmu, dao g. Šime Jadrešić koji<br />
me zamolio da je malo obradim za <strong>na</strong>šu<br />
klapu. – <strong>na</strong>glasio je Tomislav Braco Kazija.<br />
Knjiga je većinom pisa<strong>na</strong> <strong>na</strong> biogradskom<br />
govoru, ikavicom, uz jedan dio <strong>na</strong>pisanim<br />
književnim jezikom. Uglavnom, riječ je o zavičajnoj<br />
poeziji, bilo da se radi o širem zavičaju<br />
ili o <strong>na</strong>jbližem, voljenom gradu.<br />
U glazbenom dijelu večeri, uz žensku<br />
klapu „Meštrovice“, <strong>na</strong>stupili su i učenici<br />
iz Mješovitog glazbenog orkestra Osnovne<br />
škole <strong>Biograd</strong> pod vodstvom prof. Ad<strong>na</strong><strong>na</strong><br />
Huseinbegovića. Riječi zahvale onima koji<br />
su pomogli u tiskanju Tomislav Braco Kazija<br />
uputio je <strong>Grad</strong>skoj knjižnici <strong>Biograd</strong>, Pučkom<br />
otvorenom učilištu <strong>Biograd</strong>, Turističkoj zajednici<br />
grada <strong>Biograd</strong>a te <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u.<br />
(S. Mišulić)
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Siječanj 2013. Sport - 15<br />
U organizaciji Rukometnog kluba „<strong>Biograd</strong>“<br />
održan je dvodnevni rukometni turnir<br />
„Berislav Bere Ivanišević“ u z<strong>na</strong>k sjećanja<br />
<strong>na</strong> pokojnog Berislava Ivaniševića, igrača<br />
biogradskog rukometnog kluba koji je 1993.<br />
godine dao svoj život u obrani mlade hrvatske<br />
države. Na turniru je, uz domaći<strong>na</strong>,<br />
sudjelovala Hrvatska reprezentacija gluhih,<br />
i<strong>na</strong>če aktualni europski prvaci, zatim, trećeligaš<br />
„Arba<strong>na</strong>si“ te „premijerligaš“ „Split“.<br />
U polufi<strong>na</strong>lnim dvobojima prvog da<strong>na</strong> turnira,<br />
kojeg je svečano otvorio grado<strong>na</strong>čelnik<br />
grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez, „Split“ je <strong>na</strong>digrao<br />
„Arba<strong>na</strong>se“, a „<strong>Biograd</strong>“ je bio bolji od<br />
hrvatske reprezentacije gluhih. Fi<strong>na</strong>lni ogled<br />
prvoligaša „<strong>Biograd</strong>a“ i premijerligaša „Splita“<br />
ponudio je izjed<strong>na</strong>čenu utakmicu u kojoj su<br />
Splićani tek pred kraj uspjeli slomiti otpor<br />
upornih Biograđa<strong>na</strong>. Tijekom cijelog dvoboja<br />
domaćini su bili u manjku od jednog do tri<br />
pogotka, a u 55. minuti uspjeli su i izjed<strong>na</strong>čiti<br />
Odigran Memorijalni rukometni turnir „Berislav Bere Ivanišević“<br />
Pehar „Splitu“ – “<strong>Biograd</strong>“ drugi<br />
Dobra igra Biograđa<strong>na</strong> protiv reprezentacije gluhih u kojoj su<br />
minutažu u završnici utakmice dobili i mladi.<br />
Nakon uvjerljive pobjede protiv reprezentacije gluhih,<br />
zastali u fi<strong>na</strong>lu – RK „<strong>Biograd</strong>“<br />
<strong>na</strong> 26:26 ali ne i povesti. Odlučujuće zgoditke<br />
za „Split“ postigao je Oliver Lušić, i<strong>na</strong>če, član i<br />
hrvatske gluhe reprezentacije te time postavio<br />
krajnji ishod 31:28 za „Split“. Biograđani su<br />
čvrstim otporom momčadi koja se <strong>na</strong>tječe<br />
u <strong>na</strong>jvišem rangu <strong>na</strong>tjecanja pokazali još<br />
jednom neupitnu kvalitetu <strong>na</strong> domaćem<br />
terenu. Da je bilo malo više s<strong>na</strong>ge i koncentracije<br />
u završnici, pobjednički pehar je mogao<br />
vrlo lako biti i u rukama domaći<strong>na</strong>. Najbolji<br />
kod „<strong>Biograd</strong>a“ bili su Ivan Buovac (11 pogodaka,<br />
3 iz sedmerca) i Danijel Duvnjak (7<br />
pogodaka). U utakmici za treće mjesto reprezentacija<br />
gluhih bila je bolja od „Arba<strong>na</strong>sa“<br />
rezultatom 34:28. Naslov <strong>na</strong>jboljeg igrača turnira<br />
pripao je domaćem rukometašu Ivanu<br />
Buovcu, a <strong>na</strong>jbolji strijelac bio je Josip Lončar<br />
iz „Arba<strong>na</strong>sa. Pehar pobjedničkoj ekipi<br />
„Splita“ uručio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez,<br />
odličja i priz<strong>na</strong>nja drugoplasiranim, trećeplasiranima<br />
te <strong>na</strong>jboljima pobjednicima turnira<br />
dodijelili su predsjednik Športske zajednice<br />
grada <strong>Biograd</strong>a Marijan Stopfer, sin pokojnog<br />
Berislava Ivaniševića Danijel Ivanišević,<br />
predsjednik RK „<strong>Biograd</strong>“ Zdenko Kvartuč,<br />
izbornik reprezentacije gluhih Vojo Bjegović<br />
te dugogodišnji djelatnik biogradskog rukometnog<br />
kluba i među<strong>na</strong>rodni delegat Siniša<br />
Rudić. Turnir posvećen biogradskom rukometašu<br />
i hrvatskom branitelju Berislavu Beri<br />
Ivaniševiću pratili su i članovi njegove obitelji.<br />
(S. Mišulić)<br />
Karate klub „B“ <strong>Biograd</strong><br />
Stasanje nove generacije<br />
Minula godi<strong>na</strong> za karataše i karatašice biogradskog<br />
Karate kluba „B“ bila je posebno uspješ<strong>na</strong>.<br />
Naime, osam<strong>na</strong>est zlatnih odličja, devet srebrnih<br />
i trideset i tri brončanih, što čini kolekciju od<br />
čak šezdeset medalja osvojenih u jakoj domaćoj<br />
i među<strong>na</strong>rodnoj konkurenciji, iznimno je<br />
z<strong>na</strong>čajan rezultat.<br />
Za dvadeset medalja smo uspješniji nego<br />
2011. godine. Prošla godi<strong>na</strong> bila je svojevrs<strong>na</strong><br />
prekretnica za <strong>na</strong>š klub. Moj sin, hrvatski<br />
reprezentativac Ante Mrvičić prešao je<br />
u zagrebački KK „Hrvatski dragovoljac“ ali<br />
i dalje radi s <strong>na</strong>ma. Stalno je pod mojom<br />
paskom kada je u <strong>Biograd</strong>u. Drugo, 2011.<br />
godi<strong>na</strong> je bila začetak novog <strong>na</strong>raštaja djece i<br />
mladih koji treniraju između godine i po i dvije<br />
i po godine. Uspješ<strong>na</strong> 2012. godi<strong>na</strong> posljedica<br />
je <strong>na</strong>pretka i stasanja te nove generacije.<br />
Dogodio se zapravo ljudski čimbenik. Došli su<br />
novi momci, nove cure. Nikada nismo imali<br />
cure tako uspješne, a one su sada bolje nego<br />
dečki. Prebrodili smo jaz generacija koji se<br />
<strong>na</strong>jviše osjetio tijekom 2010. godine. – ističe<br />
predsjednik i trener biogradskog karate kluba<br />
Svemir Mrvičić.<br />
Tijekom prošle godine biogradski karataši i<br />
karatašice <strong>na</strong>stupili su i osvojili brojne medalje<br />
<strong>na</strong> Prvenstvu Hrvatske u Rijeci, Kupu Jadra<strong>na</strong><br />
u Splitu, Prvenstvu Hrvatske za učenike u<br />
Sukošanu, Među<strong>na</strong>rodnom turniru „Sv. Duje“<br />
u Splitu, Kupu grada Ploče, Među<strong>na</strong>rodnom<br />
turniru Kup grada Zadra, Zagreb Karate festu,<br />
među<strong>na</strong>rodnom Croatia Open-u u Rijeci, među<strong>na</strong>rodnom<br />
Međimurje Open-u u Čakovcu, Euro<br />
Cup-u Istre u Poreču, Među<strong>na</strong>rodnom turniru<br />
„Sv. Nikola“ u Varaždinu, „Ploče Open-u“ u<br />
Pločama te <strong>na</strong> posljednjem <strong>na</strong>tjecanju “Božićnom<br />
kupu“ u Zagrebu.<br />
Za istaknuti je viceprvakinju Enu Novaković,<br />
zatim osmogodišnjeg Matea Mitrovića koji se<br />
<strong>na</strong>tječe u kategoriji mlađi učenici i učenici,<br />
često sa starijim suparnicima i, bez obzira<br />
<strong>na</strong> to, <strong>na</strong> svakom <strong>na</strong>tjecanju <strong>na</strong> kojem smo<br />
<strong>na</strong>stupili osvojio je odličje, zatim, Petru<br />
Mitrović, Žarka Pedisića koji, kao i Mateo<br />
Mitrović, kratko trenira, a već je počeo osvajati<br />
medalje, Bepa Pedisića, Anu Morožin,<br />
Svemir Mrvičić<br />
Kristinu Katušu i tako dalje. Tu se radi o <strong>na</strong>tjecateljima<br />
koji su redovito osvajali medalje<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanjima <strong>na</strong> kojima smo sudjelovali.<br />
Od starijih tu su Dino Tomić, Marijeta Lukšić<br />
i drugi. Planovi za ovu godinu Nastaviti raditi<br />
kako smo i započeli. Rad, discipli<strong>na</strong> i usvajanje<br />
novih z<strong>na</strong>nja su <strong>na</strong>m prioriteti. – rekao<br />
je Mrvičić.<br />
Početkom listopada prošle godine u organizaciji<br />
Hrvatskog karate saveza i Karate kluba „B“ u<br />
<strong>Biograd</strong>u je u školskoj sportskoj dvorani održano<br />
ekipno Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete<br />
i juniore dok je za seniore održano u Zagrebu u<br />
prosincu kada je Ante Mrvičić i njegov novi klub<br />
osvojio prvo mjesto.<br />
Savez je bio jako zadovoljan i oduševljen<br />
organizacijom i njihova je želja da <strong>Biograd</strong><br />
bude domaćin državnog prvenstva za učenike<br />
i mlađe kadete u ožujku ove godine. Isto tako<br />
predlažu i održavanje dvaju među<strong>na</strong>rodnih<br />
turnira u lipnju i studenom. – kazao je Mrvičić.<br />
Karate klub „B“ djeluje od kraja 1995. godine i<br />
dao je do da<strong>na</strong>s ukupno šes<strong>na</strong>est reprezentativaca.<br />
Do sada su njegovi članovi osvojili čak 1136<br />
medalja pri čemu su <strong>na</strong>juspješniji pojedinci bili<br />
dvostruki europski prvak i svjetski prvak Danil<br />
Domdjoni, te peterostruki prvak Hrvatske Ante<br />
Mrvičić.<br />
(S. M.)
Održa<strong>na</strong> sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Knez: Mi ne poz<strong>na</strong>jemo riječi<br />
„odustajanje“ i „čekanje boljih vreme<strong>na</strong>!“<br />
U svečarskom ambijentu biogradske srednjoškolske<br />
sportske dvorane održa<strong>na</strong> je sveča<strong>na</strong> sjednica<br />
<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu Da<strong>na</strong><br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> njegove nebeske zaštitnice<br />
sv. Stošije. U potpuno ispunjenoj dvorani<br />
sjednici su <strong>na</strong>zočili grado<strong>na</strong>čelnici i predstavnici<br />
Mi se ne trebamo opterećivati u kojem smo<br />
vremenu rođeni. Ovo je <strong>na</strong>še vrijeme, kakvo<br />
je, takvo je. Zbog toga što nemamo drugo<br />
vrijeme, iskoristimo ga i <strong>na</strong>učimo od <strong>na</strong>ših<br />
starih i neukih predaka, ali koji su imali mudre<br />
i , za <strong>na</strong>s da<strong>na</strong>s, poučne izreke. Jed<strong>na</strong> od njih<br />
fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava putem <strong>na</strong>tječaja EU fondova<br />
i resornih ministarstava. Pozdravnu riječ<br />
uz čestitku <strong>na</strong> dosadašnjem postignućima uputili<br />
su zadarski župan Stipe Zrilić, karlovački župan<br />
Ivan Vučić, u ime Mila<strong>na</strong> Bandića voditelj kabineta<br />
grado<strong>na</strong>čelnika Stipe Zeba, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />
se bave „brendiranjem“ osmislio je logotip koji<br />
svojim dizajnom i bojama simbolizira glavne osobitosti<br />
Sv. Katarine – otoka ljubavi. Dobitnicima<br />
ovogodišnjih priz<strong>na</strong>nja predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin i grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Ivan Knez uručili su <strong>na</strong>grade. Grb <strong>Grad</strong>a<br />
Članovi <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a tijekom svečane sjednice<br />
grada Splita Jure Šundov, <strong>na</strong>čelnik Radlja <strong>na</strong> Dravi<br />
Alan Bukovnik te grado<strong>na</strong>čelnik rumunjskog kraljevskog<br />
grada Alba Iulia Mircea Hava. Posebnu<br />
videočestitku iz Japa<strong>na</strong> uputio je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Hirošime te predsjednik svjetske organizacije<br />
„<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“ Kazumi Matsui istakavši<br />
važnu ulogu biogradskog grado<strong>na</strong>čelnika Iva<strong>na</strong><br />
Kneza u radu ove asocijacije koja okuplja 5524<br />
Ivan Knez<br />
brojnih europskih i hrvatskih partnerskih gradova<br />
i opći<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a – Villamagne, Tolfe, Alba<br />
Iulije, Stare Lubovne, Kyjova, Felsonyeka, Baje,<br />
Slovenskih Konjica, Moravskih Toplica, Stolca,<br />
Zagreba, Splita, Grubišnog Polja, Višnja<strong>na</strong>, Kni<strong>na</strong>,<br />
Varaždi<strong>na</strong>, Otočca, Dugog Sela i drugih, zatim,<br />
župan Stipe Zrilić, saborski zastupnik Branko<br />
Kutija, mnogi gosti iz političkog, gospodarstvenog<br />
i crkvenog života te građani. Na velikim videozidovima<br />
predstavljeni su budući projekti <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a od kojih su posebno istaknuti izgradnja<br />
zgrade za potrebe Visoke škole za poslovanje i<br />
upravljanje te mirovinskog doma.<br />
glasi: „Di ima ljubavi, ni jedno zlo ne šteti.<br />
Di nema ljubavi, ni jedno dobro ne koristi!“<br />
Razmišljajmo o ovim mudrim izrekama! Neka<br />
<strong>na</strong>m one budu vodilja, poticaj i <strong>na</strong>dahnuće i za<br />
buduća postignuća <strong>na</strong> svekolikom poboljšanju<br />
života svih <strong>na</strong>ših sugrađanki i sugrađa<strong>na</strong>!<br />
– istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez poručivši<br />
kako gradska uprava ne poz<strong>na</strong> riječi „odustajanje“<br />
i „čekanje boljih vreme<strong>na</strong>“ već se zdušno priprema<br />
kako bi realizirala zacrtane planove, između<br />
ostalih, gradnju suvremene knjižnice te doma<br />
za starije i nemoćne i to, <strong>na</strong>glasio je Knez, bez<br />
poreznog opterećivanja građa<strong>na</strong>, već dobivanjem<br />
Miroslav Škoro <strong>na</strong>stupio je u zabavnom dijelu svečane sjednice<br />
Sjednici su <strong>na</strong>zočili brojni gosti, prijatelji<br />
grada <strong>Biograd</strong>a iz Hrvatske i Europe<br />
grada iz 156 zemalja. Na isti <strong>na</strong>čin, građanima<br />
<strong>Biograd</strong>a i <strong>na</strong>zočnima u prepunoj dvorani čestitali<br />
su i dobitnici „Pori<strong>na</strong>“ održanih u <strong>Biograd</strong>u –<br />
pjevačica Lea Dekleva, Massimo, Marijan Brkić<br />
iz „Parnog valjka“ te direktor Jadranskih igara,<br />
priredbe čije je među<strong>na</strong>rodno fi<strong>na</strong>le održano<br />
u <strong>Biograd</strong>u, Miroslav Krzyk. S ciljem obogaćivanja<br />
biogradske turističke ponude, poz<strong>na</strong>ti<br />
zadarski arhitekt Igor Pedišić predstavio je projekt<br />
izrade vizualnog identiteta otočića Sv. Katari<strong>na</strong> u<br />
Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu, svojevrsnog brenda grada<br />
<strong>Biograd</strong>a. S promidžbenim sloganom „Otok Sv.<br />
Katari<strong>na</strong> – djelić raja!“ profesio<strong>na</strong>lni tim dizajnera,<br />
marketinških stručnjaka i arhitekata koji<br />
<strong>Biograd</strong>a dodijeljeni su profesoru <strong>na</strong> Muzičkoj<br />
akademiji u Zagrebu Šimi Vuleliji, predsjedniku<br />
Jedriličarskog kluba „<strong>Biograd</strong>“ Gordanu<br />
Borčilu, vaterpolskom reprezentativcu Deniju<br />
Šariću, karate reprezentativcu Anti Mrvičiću,<br />
poljoprivrednicima Slavi Panđi i Anti Štampaliji<br />
te odgajateljici Boženi Belamarić-Brčić. Godišnju<br />
<strong>na</strong>gradu dobila je Udruga za organizaciju <strong>na</strong>tjecanja<br />
orača Zadarske županije (ZUONO), koju<br />
je preuzeo predsjednik udruge Miroslav Andrić,<br />
dok je Nagrada za životno djelo uruče<strong>na</strong> donedavnom<br />
rav<strong>na</strong>telju Osnovne škole <strong>Biograd</strong> prof.<br />
Josipu Brtanu za izniman doprinos u obrazovanju<br />
i školstvu. Sveča<strong>na</strong> sjednica zaključe<strong>na</strong> je<br />
<strong>na</strong>stupom pjevača Miroslava Škore i popularne<br />
primoštenske klape „Kampanel“ koja je, između<br />
ostalog, otpjevala i himnu grada <strong>Biograd</strong>a pod<br />
<strong>na</strong>zivom „Bili grade, <strong>Biograd</strong>e“. Opušteniji dio<br />
programa obilježavanja Da<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
priređen je u obližnjem hotelu „Adria“ gdje je<br />
uz švedski stol građane i goste zabavljao Miroslav<br />
Škoro.<br />
(Stjepan Mišulić)