Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni raÃ„Âuni Uvod

Makro-vjeţbe (O.Vukoja) 

Uvod-Makroekonomske varijable 

Uvod - Makroekonomske varijable i 

nacionalni računi 

Blanchard: Poglavlje 1. & 2. 

Makro-vjeţbe (O. Vukoja & M. Penava) Uvod - Makroekonomske varijable #1 

Uvod 

Koju od ovih varijabli proučava 

mikroekonomija 

a) stopa nezaposlenosti 

b) proizvodnja automobila 

c) agregatni output 

d) agregatna razina cijena 

Koju od ovih varijabli proučava 

makroekonomija 

a) cijena osobnih računala 

b) proizvodnja udţbenika 

c) agregatni output 

d) profitabilnost poduzeća 

Što je makroekonomija 

grana ekonomije koja proučava ponašanje sveukupnog gospodarstva 

agregirani (=ukupni makro) efekti individualnog ponašanja (mikro) na 

robnom, novčanom i trţištu rada 

teoretski modeli razvijeni u makroekonomiji mogu se aplicirati na ekonomske 

probleme svih zemalja svijeta 

Makro-vjeţbe (O. Vukoja & M. Penava) Uvod - Makroekonomske varijable #2



Uvod 

ključne makroekonomske varijable: 

bruto domaći proizvod 

stopa inflacije 

stopa nezaposlenosti 

makroekonomski ciljevi: 

gospodarski rast – razvoj 

stabilna razina cijena 

rast zaposlenosti 

vanjsko-trgovinska ravnoteţa 

Zašto se makroekonomisti često ne slaţu 

različiti ciljevi 

različite pretpostavke 

nemogućnost provođenja kontroliranih eksperimenata (kompleksnost 

gospodarstva) 


Makroekonomske varijable 

1. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD 

mjera agregatnog outputa u nacionalnim računima 

BDP=output=proizvodnja=dohodak 

BDP je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu 

tijekom određenog perioda (uobičajeno godina dana) 

Formiranje BDP-a: 3 pristupa 

S PROIZVODNE STRANE 

1. BDP = vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom 

danog razdoblja 

2. BDP = zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danog razdoblja 

vrijednost proizvedenog – vrijednost intermedijarnih dobara = dodana vrijednost 




S DOHODOVNE STRANE 


3. BDP = zbroj dohodaka ostvarenih u gospodarstvu tijekom danog razdoblja 

Tko što dobiva 

indirektni porezi + trošak rada (nadnice) + dobit 

(drţava) (radnici) (poduzeća) 

drţava – porez na potrošnju (indirektni porezi poput PDV-a) 

radnici – primaju nadnice (dohodak od rada) 

poduzeće – kada se od vrijednosti prodanog proizvoda oduzmu porezi i trošak 

nadnica poduzeću ostaje kapitalni dohodak ili profit 


BDP 

+ priljev faktorskih dohodaka iz svijeta 

- odljev faktorskih dohodaka u svijet 

BNP 

- potrošnja fiksnog kapitala 

NNP 

- indirektni porezi 

- ostalo uključujući statističke pogreške 

NACIONALNI DOHODAK 

- dobiti poduzeća 

+ osobni dohodak od dividendi 

- neto kamata 

+ osobni dohodak od kamata 

+ drţavni i poslovni transferi 

- doprinosi za mirovinsko osiguranje 

OSOBNI DOHODAK 

- porezi i davanja 

RASPOLOŢIVI OSOBNI DOHODAK 

Nacionalni računi 

PRISTUP DOHOTKA 

(PRIHODNA METODA) 

NACIONALNI DOHODAK 

1. naknade zaposlenima 

2. dobiti poduzeća 

3. neto kamata 

4. vlasnički dohodak 

5. renta 





BDP (bruto domaći proizvod) 

= trţišna vrijednost dobara i usluga stvorenih radom i imovinom koja 

se nalazi u RH (domaća i inozemna poduzeća koja posluju u RH) 

BNP (bruto nacionalni proizvod) 

= trţišna vrijednost dobara i usluga stvorenih radom i imovinom 

rezidenata RH (domaća poduzeća koja posluju u RH i inozemstvu) 



PRISTUP PROIZVODNJE - AGREGATNE POTRAŢNJE 

(RASHODNA METODA) 

OSOBNA POTROŠNJA 

(a) trajna dobra 

(b) potrošna dobra 

(c) usluge 

INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL 

(a) nerezidnecijalne 

(b) rezidencijalne 

DRŢAVNA POTROŠNJA 

(a) središnja drţava 

(b) lokana drţava 

NETO IZVOZ 

(a) izvoz 

(b) uvoz 

PROMJENA ZALIHA 

BDP 

bitno zapamtiti 

1. BDP je mjera agregatnog outputa, kojeg moţemo promatrati ili s proizvodne 

(agregatna proizvodnja) ili s dohodovne (agregatni dohodak) strane 

2. agregatna proizvodnja = agregatni dohodak 





Tehnološki napredak i hedonističko određivanje cijena (hedonic 

pricing – kvalitativno prilagođena cijena) 

- dva razvoja u ekonomiji kompliciraju izračunavanje BDP-a: 

1) nastanak novih dobara, 

2) robe čije se karakteristike mijenjaju iz godine u godinu (npr. PC). 

kada se karakteristike roba mijenjaju iz godine u godinu, cijena te robe 

se moţe mijenjati kako bi odraţavala te promjene u karakteristikama. 

Ekonomisti koriste pristup (hedonic pricing) kako bi prilagodili aktualne 

cijene promjenama u proizvodnim karakteristikama. 



Što se događa s vrijednošću outputa (BDP-a), ako se tijekom vremena cijene 

povećaju a proizvedena količina ostane ista 

→ više cijene će precijeniti BDP tijekom vremena 

BDP = vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga u danom razdoblju 

vrijednost je cijena finalnog proizvoda 

Prema tome, 

BDP = cijena x količina finalnih proizvoda 

Nominalni BDP 

= količina finalnih proizvoda x tekuće cijene tih proizvoda 

Realni BDP 

= količina finalnih proizvoda x konstantne cijene tih proizvoda u nekoj 

(baznoj) godini 

eliminira utjecaj inflacije BDP raste isključivo zahvaljujući većoj količini 

proizvedenih dobara i usluga 





sinonimi: 

nominalni BDP = BDP u tekućoj valuti (dolarima, kunama itd.) 

realni BDP = BDP izraţen u proizvodima, BDP u konstantnoj valuti (dolarima, 

kunama itd.), BDP prilagođen za inflaciju, BDP u valuti iz neke godine (1996) 

oznake: 

Y = realni BDP, Y t = realni BDP u godini t 

$Y = nominalni BDP, $Y t = nominalni BDP u godini t 

Ekonomija s 1 proizvodom - automobili 

Godina Količina Cijena Nominalni BDP Stopa rasta Realni BDP Stopa rasta 

1995 10 $20 000 $200 000 $240 000 

1996 12 $24 000 $288 000 44% $288 000 20% 

1997 13 $26 000 $338 000 16% $312 000 8% 

rast realnog BDP-a = (Y t – Y t-1 )/Y t-1 

pozitivni rast BDP-a = ekspanzija 

negativni rast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja = recesija 



Stvarni svijet - ekonomija s više od 1 proizvoda 

God. 0 Količina Cijena Nominalni BDP Realni BDP 

(bazna=0) 

Realni BDP 

(bazna=1) 

Keksi 100 000 $1 $100 000 $100 000 $120 000 

Auti 10 $10 000 $100 000 $100 000 $100 000 

$200 000 $200 000 $220 000 

God. 1 Količina Cijena Nominalni BDP Realni BDP 

(bazna=0) 

Realni BDP 

(bazna=1) 

Keksi 100 000 $1.2 $120 000 $100 000 $120 000 

Auti 11 $10 000 $110 000 $110 000 $110 000 

$230 000 $210 000 $230 000 

Stopa rasta 

realnog BDP-a 

Bazna=0 5% 

Bazna=1 4,5% 

stopa rasta BDP-a varira s obzirom na odabir bazne godine → izračun realnog 

BDP-a pomoću veriţnih indeksa (chained type indexes) 

Metoda veriţnih indeksa 

realni BDP = količina finalnih proizvoda x prosječne cijene za dvije susjedne 

godine (1995-1996, 2001-2002) 




2. STOPA NEZAPOSLENOSTI 


stanovništvo u radnoj dobi (15-64) = radna snaga + izvan radne snage 

radna snaga (L) = zaposleni (N) + nezaposleni (U) 

stopa nezaposlenosti 

u = U/ L 

mjerenje nezaposlenosti: 

ILO (Anketa o radnoj snazi) 

• nemaju posao u anketnom tjednu, traţe ga u posljednja 4 tjedna i spremni 

su ga prihvatiti u sljedeća 2 tjedna 

• oni koji aktivno ne traţe posao ne ulaze u radnu snagu 

• kad je nezaposlenost velika pojedini radnici odustanu od traţenja posla 

obeshrabreni radnici 

DZS – prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje 

stopa participacije = L / stanovništvo u radnoj dobi 

viša stopa nezaposlenosti obično je povezana s niţom stopom participacije 



Odnos nezaposlenosti i domaćeg proizvoda 

• nezaposlenost je visoka za vrijeme recesija, niska za vrijeme ekspanzija 

odnos između promjene nezaposlenosti i rasta BDP-a Okunov zakon 

• visok rast BDP-a stopa nezaposlenosti 

• nizak rast BDP-a stopa nezaposlenosti 

Odnos inflacije i nezaposlenosti 

Phillipsova krivulja: 

• niska nezaposlenost inflacija 

• visoka nezaposlenost inflacija 





3. STOPA INFLACIJE 

stopa inflacije = stopa po kojoj raste razina cijena 

inflacija = porast opće razine cijena 

deflacija = pad opće razine cijena 

praktično pitanje – Kako definirati razinu cijena 

→ mjere razine cijena su cjenovni indeksi: 

BDP deflator 

prosječna cijena proizvedenih finalnih proizvoda 

BDP deflator u godini t 

samo broj, u baznoj godini iznosi 1 (tj. 100) 

porast deflatora (P t -P t-1 )/P t-1 

P t = nominalni BDP/realni BDP 

= stopa inflacije 

- ako je BDP deflator u 2000. = 100, a u 2001. = 103,4 

tada stopa inflacije iznosi 3,4% 



CPI (Consumer Price Index) = Indeks potrošačkih cijena 

prosječne cijene konzumiranih proizvoda - mjeri trošak ţivota 

zbog čega cijena proizvedenih dobara nije jednaka cijeni dobara koja se 

troše (CPI≠BDP deflator) 

• neka dobra se ne prodaju potrošačima nego poduzećima, drţavi ili inozemstvu 

(BDP deflator) 

• neka dobra koja kupuju potrošači se ne proizvode u zemlji već se uvoze (CPI) 

CPI pokazuje trošak određene skupine dobara i usluga kroz vrijeme, 

tzv. potrošačke košarice 

CPI je također indeks, za bazni period od nekoliko godina iznosi 100 

CPI i deflator kreću se podjednako većinu vremena, ali kad dođe do porasta 

uvoznih cijena u odnosu na dobra proizvedena u zemlji, CPI raste brţe od 

deflatora 

Kratki (nekoliko godina), srednji (desetljeće) i dugi (pola stoljeća ili više) rok 

(potraţnja) (ponuda i potraţnja) (sustav obrazovanja, 

stopa štednje i vlada!)

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni raÃ„Âuni Uvod

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni raÃ„Âuni Uvod