HRVATSKE ŠUME 8 (31.10.1992)

More documents

Recommendations

Info

31. listopada 1992. Snimak dekora Predsjedništva simpozija na Sajmu (neuporediv s onim na nedavno održanom Savjetovanju na Brijunima) posto nepopravljivih »zelenih« smatra da se šuma uopće ne smije sjeći. Čak 79 posto stanovništva smatra da se gospodarenje može usuglasiti s isključivo rekreativnom funkcijom šuma. Saznali smo da Europa još nema zajedničke komisije i politike za ekologiju, ekološku ravnotežu, rezerve pitke vode i si. Možda čekaju nas Četvrta impresija su PC. Iako će tome biti posvećeni termini u listopadu, već na ovom sajmu izloženi su softweri u punoj službi šumarske privrede. Nakon viđenog zamišljam si radni milje jednog našeg upravitelja šumarije ili uprave gdje ama baš sve osim dnevne temperature ima na ekranu PC. Taksacijski podaci, doznačena drvna masa, kvalitativne tabele sastojina, posjećena i prodana drvna masa, fakture i klaudacioni zapisnici, analize i iskoriščene drvne mase, rekapitulacija i kompletna kartografska i statistička opsluga, ceste, vlake, udaljenosti — nedostaje samo satelitski snimak, višebojni! Sto će mu gojzerice i »Pajero«. A, to ćemo s PC i kod nas napraviti. Zamislite tek zbrku sitnih nosilaca vlasništva nakon denacionalizacije s osobitim naglaskom na nailazak na četničke mine. No, to je Austrija. Tu sve ima svoj red. Tu se dugo nije brinulo da svuda bude nered. O petoj impresiji neću puno govoriti. Radi se o opremi za eksploataciju šuma. Kada pomnožim aktuelne cijene ponuđene sajamske opreme i naše razorene, pokradene ili dotrajale opreme, na džepnom kalkulatoru pojavi se brojka E. To može značiti: Europa, Erwartung. Elita ili Ende E, a LAMENTIRANJE NA ZADANU TEMU Za Slavonce, kojima se Zemlja zadnju godinu okreće na krivu stranu, doživjeti Klagenfurtski sajam je više nego pogledati odakle to pusu zapadni vjetrovi. Kada do tog pograničnog grada putuješ u »režiji firme« 12 sati, tada te šarene i jasne boje »trulog« zapada dobiju apsolutno transparentni ton. Dodati još i to da ovaj najjači šumarski vašar vidiš prvi put u životu, tada moraš uzeti pero i ispustiti svoje impresije na bijelu podlogu papira. — Prvo, predlažem novom dekanu našeg starog fakulteta da obligatno uvede u program školovanje naših VSS kadrova posjet Klagenfurtskom sajmu, a umjesto kolokvija iz šibera studenti da pišu abecedu šumarstva iz Messegelande Klagenfurt. — Drugo, ostavimo sad naše zasluge za stanje šuma i šumarstva u Hrvatskoj pa nagovorimo gospodina doministra za turizam da obiđe takovu manifestaciju. Na njoj se našlo sve od političke do gos KLAGENFURT 92 podarske kreme Austrije i svi su tu, a posebno mjesto ima profesorska elita. Tu su da svima i svi pokažu kamo vode šumarstvo Austrije, To dolaze gledati i Austrijanci, ali i ljudi cijeloga svijeta. Nađe se u tome dio odgovora odakle maloj Austriji deset puta više prometa od turizma nego nama. Svaka im čast. Od svega prave feštu. — Treće, ne prepustimo isčuđivanju vrijeme koje slijedi. Treba reći da uz sve dostignuto u šumarstvu Austrija povećava svoje površine pod šumom. Danas ima 3,75 mil. ha šuma, a za protekle poluperiode povećala se prosječno drvna zaliha za 10 m'/ha. Na prigodnom simpoziju, na kojeg smo stigli dobro pospani, uvažena šumarska gospoda i gospoda bečke administracije nisu krila svoja razmišljanja. Njihov motto vrtio se u programiranju svijesti austrijskog šumarstva i drvne privrede u ujedinjenoj Europi. Snimak za uspomenu među mnogobrojnim eksponatima koji su nama samo daleki snovi - - •.i^mHa^sKmtmSi,mmM&i»mmmmai^i»^-- Dio Slavonaca l(OJi su došli u Klagenfurt u radni posjet, a ne u shoping Uvažavajući podatak da tri četvrtine potreba za drvetom ovaj naš susjed podmiruje iz zemlje izvan europske zajednice, kolege šumari to i dalje gledaju kao vlastitu šansu. Pomno se prati raspad real- -socijalistićkog sistema i procjenjuje kako će dugo trajati prilagodba napuštanja »planskih« privreda te uključivanja u modernu šumarsku infrastrukturu, logistiku i menagement. Bez lažne skromnosti tabelarno se prikazuju i paralelne cijene koštanja uvezenog i domaćeg drveta (»Keine Angst vor Ostholz«). Kroz tu činjenicu daje se šumarima orijentacija što je austrijsko šumarstvo u Gem-Europi: znanost i praksa dobiva obavezu da očuva biosistem za generacije koje dolaze. U tome angažirati do maksimuma tradicionalni poslovni i poduzetnički duh. Uzorna materijalna privreda zahtijeva još veći ulog zajednice za očuvanje kvalitete šuma. Rastuće potrebe nadoknađivati, dok se ne snađu same, iz Istočne Europe, pa do bilateralnih ulaganja. Vlastite vlasnike šuma čuvati smanjenim porezima. Evo čime se bavi sjeverni austrijski susjed Njemačka. Analizira svoju sječu šuma i pita svoj plebs. Ovaj odgovara — 10 može se reći i ovako: 1 traktor s vitlom stoji na dan 1. listopada 1992. godine ravno 1740 m"" slavonskog hrasta 1 klase (uključujući domaću cijenu rokova plaćanja i šticovanjel. Što je pristojnije reći šarmantnoj Austriji: Hvala neću ili hvala ne mogu! Povratak kraj Beiburga uključuje nas u stvarnost. Razgovori u autobusu vode se o tehničko-taktičkim kvalitetama pojedinog oružja i broju granata na vlastitom tavanu. STRUČNJACI U PRIKRAJKU u posjet sajmu u Klagenfurtu (Celovcu) nedavno je otišlo nekoliko rukovodilaca iz jedne od naših šumskih Uprava. Ništa neobično, rekli bismo, i time završili ovu konstataciju, u uvjerenju da je dobro što naši šumarski stručnjaci proširuju vidokruge svoga znanja te tako koriste sebi i poduzeću u kojem su zaposleni. No, odlazak u glavni grad austrijske pokrajine Koruške obavljen je, po običaju, nedovoljnom obaviještenošću ostalih zaposlenih a mnogima nije bilo jasno po kojem je ključu izvršen odabir spomenutih sretnika. ]asno je samo da bi pojedine stručne probleme trebali rješavati stručni suradnici za određena područja pa je logično da više moraju biti uključeni u različita dopunska usavršavanja pa, između ostalog, i u odlaske na slične sajmove. Bez takvih usavršavanja nema ni napretka u struci a ni zadovoljavajućih rješenja, jer izostaju upoznavanja s drugim stručnjacima te razmjene znanja i iskustava. Običaj je do sada, na žalost, bio da se izbjegavaju slati adekvatni stručnjaci na takve manifestacije. Postavlja se pitanje zašto je tako. Da li zato da ne mogu dati prava rješenja u poslu ili da ne mogu utvrditi loša rješenja u radu ili su u sistematizaciji radnih mjesta suvišna kategorija zaposlenih. Čini se, na žalost, da je uzrok takvim odnosima prema stručnim suradnicima nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje njihovih zadataka i mogućnosti od strane rukovodilaca. Stručni suradnici trebaju za određene probleme iznaći najbolja rješenja, gledano kratkoročno ili dugoročno, a kada se rukovodioci odluče za jedno od tih rješenja, moraju ga realizirati u praksi putem radne, tehnološke ili organizacione discipline i to najčešće pismenim ili rjeđe usmenim nalozima. Zbog slabe kadrovske politike i tzv. negativne selekcije te nedorečenosti Zakona 0 radnim odnosima, rukovodioci se nerijetko nalaze u začaranom krugu, ponekad nesvjesni svoje uloge moći i odgovornosti da energičnim rezom razriješe ovaj zamršeni Gordijev čvor, a da vrući krumpir nagomilanih problema ne ispuštaju olako iz ruku. Da bi ipak spasili svoj kakav-takav ugled, stručni suradnici pokušavaju riješiti ovu enigmu, ali najčešće ne uspijevaju. Zašto Predlažući adekvatno proizvodno rješenje, obično su neshvaćeni i odbijeni. Ta zaboga, tko se od nadređenih želi upustiti u tamo neke sumnjive i komplicirane prijedloge, koji bi eventualno poboljšali i racionalizirali proizvodnju. Der, lakše je ne odreći se svojih ustaljenih radnih navika, komoditeta i privilegija. Budući da nemaju moć i ovlaštenja rukovodioca, stručni suradnici mu se uporno opet obraćaju, a ako i tada budu odbijeni, gube motivaciju-pokretačku snagu svakog rada, i to je najpogubnije. Naime, iz takvih odnosa stručnjak postaje nestručnjak a u borbi za vlastitu egzistenciju nerijetko poslušnik a katkada i beskičmenjak. Konačan ishod su anarhična organizacija rada i zaostala tehnologija, a poduzeće često posluje bez profita. Mnogi uposleni ponašaju se smjerno, okrenuti sami sebi ali i u smjeru kamo vjetar puše, iako im je osobni dohodak ispod svakog ljudskog dostojanstva. Ka-Me
31. listopada 1992. IZ POVOESTI SLAVONSKOG ŠUMARSTVA ORIJAŠ IZ JAVIČKE GREDE Odrezak od ovog orijaša nije se mogao željeznicom otpremiti u Pariz na izložbu zbog toga što nije mogao proći kroz mnogobrojne tunele. U šupljinu njegovu mogao je stati stol i nekoliko ljudi oko njega. U jeku sječa starih slavonskih hrastika koje su, počevši od sedamdesetih godina minulog stolječa, potrajala tri do četiri deset- Iječa — došao je na red i jedan ponešto oronuli, ali još uvijek snažni gorostas, 0 čijem je rodu profinjeno pero pisca i šumara, našeg Kozarca zapisalo: da se ponosito redaju jedan do drugoga, kao negda stasiti krajiški vojnici, a iz cijele prikaze čitaš im, da prkose buri i munji, a da su najjači i najplemenitiji ii svom carsh/u i plemenu. Radilo se je to o hrastu s područja Davičke grede Šumarije Rajić, Kr. nadšumarskog ureda Vinkovci, kojem je tadašnji taksator Staržak izmjerio prsni promjer od 260 cm, a ukupnu drvnu masu 65 kubika. Taj primjer bio je određen za svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine, no izostao je, kako se negdje navodi, pošto ga željeznica nije mogla prihvatiti. Zahvaljujući uvriježenom smislu za dokumentaciju šumarstva tog vremena i postojanju poznatog ateljea Etienne Foto iz Vinkovaca, pruža nam se mogučnost da si kroz donji šuplji dio dočaramo dimenzije tog stabla. Na prvoj slici vidimo njegov pozamašni trupac u sječini okružen broj^nom šumarskom svitom i jednim domaćim čičom. Na drugoj ga nalazimo pred starim zdanjem palače Brodske imovne općine, današnje Srednje ekonomske škole u Vinkovcima, nakon što je dovezen bivolskim zapregama mačvanskih kirijaša. Na trećoj slici teško ga je i prepoznati, pošto je prerušen u saletl-vrtnu sjenicu u dvorištu stana predstojnika Jedan od rijetkih snimalo hrasta gorostasa snimljen u sječini Od orijaša načinjen je saletl u dvorištu predstojnika nadšumarskog ureda u Vinkovcima Orijaš iz Javićke grede stigao je poslije mnogo napora i u centar Vinkovaca i snimljen ispred zgrade bivše Brodske imovne općine, dotegljen na kolima s volovskom zapregom nadšumarskog ureda, današnjeg aneksa Općinskog suda, u kom se je mogao smjestiti stol s nekoliko stolica. 0 saletlu još toliko da je nakon prvog svjetskog rata prenesen u beogradski šumarski muzej, gdje će se kasnije i kroz zub vremena izgubiti svaki trag jednog takovog života dugog nekoliko stoljeća. Ovom prilikom još ćemo spomenuti da je u navedenom sječnom razdoblju posječena glavnina posavskih starih hrastika koja je, prema podacima uvaženog šumara Dovana Metlaša, dala oko 12 milijuna kubika najfinijeg hrastovog tehničkog drva što ga svijet poznaje, zatim da je po svojim karakteristikama, oličenim kroz: finoću strukture, elastičnost, mekoću obrade, zlatno žutu boju i posebno kroz impozantne dimenzije — bila dominantna na tržištima Srednje i Zapadne Europe više od pola stoljeća, te po njegovom mišljenju, to razdoblje čini zasebnu etapu šumarstva ove zemlje. DRAGAN TONKOVIĆ i PODZEMNI POŽAR U DRAGANIČKIM LUGOVIMA »ŠOK« U MOČVARNOJ ŠUMI KARLOVAC — U Draganičkim lugovima, odjel 74b, pojavio se je 27. kolovoza ove godine prizemno-podzemni šumski požar. Gašenje je počelo istog dana uz sudjelovanje djelatnika Šumarije i Profesionalne vatrogasne jedinice iz Karlovca. »... Požar je lokaliziran u 14,00 sati« piše u Zapisniku kojeg je sastavio Dosip Pahanić, poslovođa Šumarije Draganić «no, kako je period suše bio dug, gorio je mjestimično i sloj listinca i humusa od cea 20 cm, kojeg nije bilo moguće ugasiti s malom količinom vode. »Timberjackom« je napravljena protupožarna vlaka, širine 2,5 m i dubine cea 20 em. lako je lokaliziran, zbog suše i vjetra prijetila je opasnost širenja požara i uništenja korjenovog sistema svih hrastovih stabala. Prišlo se sustavnom gašenju i polijevanju sloja humusa i žarišta sa vatrogasnim cisternama DVD Draganići i DVD- -Mrzljaki-Goljaki, te traktorskom cisternom, te je požar ugašen 23. rujna. Pregledom požarišta ustanovljeno je da je kod velikog broja stabala izgorio podzemni dio korjenovog sistema (žilišta), te se osušio list i otpao i drveće u proljeće neće prelistati. Također je kod istih stabala primjećen napad mušice u donjem dijelu stabla do visine 60—70 cm od tla. Na odsjeku Podzemno-prizemni požar u Draganičkim lugovima uništio je 5,60 ha kvalitetne šume hrasta lužnjaka, posebno podmiadak koji je bio vrlo gust i kvalitetan. Kako je gašen podzemni požar je bio dobar i gust hrastov podmiadak, koji je sav Izgorio.« Požar je znatno uništio šumu u odsjeku I Šumariji nije preostalo ništa drugo do da Izvrši doznaku stabala kojima je uništeno korijenje. Doznačeno je 101 stablo, a doznaka je vršena samo kod stabala koja su već potpuno izgubila lišće. Stabla za koja je bilo Imalo nade ostavljena su u šumi do proljeća i dobar dio njih će slijedeće godine biti doznačeni kao šušci. U zoni kojom je harao požar — podmiadka uopće nema, a u zonama na rubnim dijelovima požarišta podmiadak je Izgorio, ali se uz Izgorene mladice pojavljuju novi listovi. Požarište je 13. listopada obišla Komisija za utvrđivanje štete I, medu Inim, konstatirala: da je podzemnim požarom obuhvaćena površina od 3,60 ha hrasta lužnjaka starog oko 140 godina, da je uništen dobar dio korjenovog sistema, što će prouzročiti sušenje stabala da bi daljnje ostavljanje 101 uništenog stabla u šumi značilo propadanje drvne mase i da ih je'potrebno hitno posjeći, posebno stoga što su doznakom vađena samo Izrazito oštećena stabla. — Sa ovakvim požarom nismo imali nikakvog iskustva — rekao je tijekom obilaska ovog odsjeka Dosip Pahanić, poslovođa — i gašenje smo vršili vrlo teško. Cisterne vode smo izlijevali po izvorištima požara bez pravih efekata. Pomagalo je samo »ušpricavanje« vode pod sloj humusa, ispod kojeg je sloj ilovače. Nakon gašenja sloj Ilovače je djelovao kao »pečena cigla«... Veći dio nerastvorenog dijela humusa je izgorio, a najveća šteta je nestajanje podmiatka sa opožarene površine, jer postojeća stabla su već dovoljno zrela za sječu. — Doznačeno je zaista samo ono što ne može preživjeti — komentirao je Inž. Stjepan Lukačić, savjetnik u UŠ Karlovac i predsjednik Komisije za utvrđivanje šteta — I mislim da će se tek na proljeće vidjeti koliko stabala je zaista stradalo. Neka stabla su »šokirana«, pa postoji nada da će se oporaviti. Dio stabala Ima I sada potpuni list I mislim da im žilište nije značajnije oštećeno. Mislim da već sada treba razmišljati o obnovi ove površine i da bi najbolje bilo tu posijati žir I zatanjurati ga... Kako i zašto je došlo do podzemno-prizemnog požara u ovoj kvalitetnoj sastojini — nitko ne zna. Uzrok i počinioc su i dalje nepoznati, ali sigurno je da je dugotrajna suša pogodovala njegovu širenju i otežala gašenje. Podzemni požari su pomalo »novina« i angažirali su djelatnike toliko da šumu nisu napuštali ni noću, što je omogućilo gašenje. Ono što predstavlja najveću zanimljivost za svakog tko imalo poznaje šumu III pojavu požara u šumama jest lokacija Draganičkih lugova. Naime, radi se — o močvarnom području! Vesna Hrkalović
Page 1 and 2: GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zag
Page 3 and 4: 31. listopada 1992. NA BROUNIMA ODR
Page 5 and 6: 31. listopada 1992. SUDBINSKO PITAN
Page 7 and 8: 31. listopada 1992. danas autoput p
Page 9 and 10: 31. listopada 1992. ANA DANA MRTVIH
Page 11: 31. listopada 1992. KAKO DOSTIĆI S
Page 15 and 16: UZ MJESEC HRVATSKE KNJIGE 31. listo

HRVATSKE ŠUME 8 (31.10.1992)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?