HRVATSKE ŠUME 8 (31.10.1992)

More documents

Recommendations

Info

31. listopada 1992. U ŠVEDSKO] JE POLOVINOM RUDNA ODRŽAN SEMINAR ZA INFORMATIČARE Kompjutori su stigli u šumu Ekonomska komisija UN za Europu (ECE), Organizacija UN za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Međunarodna organizacija rada (ILO), a okupljene zajedno u Udruženom komitetu ECE/FAO- /ILO za šumarstvo, organiziraju u redovitim ciklusima instruktivne i informativne seminare za specijaliste pojedinih područja u šumarstvu. Ove godine na redu su, između ostalih, bili i informatičari. U Švedskoj je između 14. i 18. rujna održan seminar »Korištenje informatičkih sustava u šumarstvu«. Kroz 20 referata i dvije stručne terenske ekskurzije dan je pregled najnovijih dostignuća na primjeni informatike i informatičkih tehnika u šumarstvu. Glavne teme seminara su bile: 1) dugoročno planiranje u šumarstvu, 2) srednje i kratkoročno planiranje, 3) upravljanje šumarskom proizvodnjom i 4) Utjecaj novih informacijskih tehnika na organizaciju šumarstva. Osim zanimljivih referata, domaćini su bili u prilici i pokazati u praksi neka od dostignuća svojih šumarskih informatičara. A imaju šta pokazati. Kompjutori su došli u šumu. Obuhvat podataka svih izmjera radi se u šumi pomoću malih džepnih kompjutora (uglavnom elektronskim promjerkama). Svaki radnički kamp, osim servisne radionice, prikolice za odmor i čajne kuhinje, ima i kompjutor (prijenosni PC i pisač), telekomunikacijske uređaje, telefon. Svaki HARWESTER (stroj za obaranje, otkoravanje, kresanje grana i prerezivanje) ima kompjutor koji preuzima narudžbe iz tvornice, kontinuirano mjeri i prerezuje debla točno prema toj narudžbi i evidentira što je izradio. U nekim novijim izvedbama čak i podatke o tome što je izradio šalje svakog dana u 24.00 sata radio putem u centralu. U radu seminara sudjelovalo je 49 sudionika iz 13 zemalja, kao i ekipa iz Ženeve, iz FAO i ILO. Najzastupljeniji su, naravno, bili Skandinav¬ ci, ali su bili tu i predstavnici USA, Kanade, Njemačke, Velike Britanije, Švicarske. Skup je znatnu pažnju posvetio i »zemljama u prelasku na tržišnu ekonomiju«, kako oni kažu. Prisutne su bile Poljska, Češka i Slovačka i Hrvatska. Kao predstavnici tih zemalja pozvani smo da podnesemo kraće izlaganje o organizaciji šumarstva i informatike u šumarstvu u svojim zemljama, lako su naša dostignuća na sasvim drugoj kvalitativnoj razini u odnosu na ostale zemlje, sudionici u diskusiji su se ipak pohvalno izrazili o našim naporima i ukazali na mogućnost izvjesne pomoći preko UN tj. Udruženog komiteta za šumarstvo, kako u organizaciji šumarstva općenito, tako i u organizaciji informatičke funkcije. B. M. ŠVEDSKA KRATAK OSVRT NA »DOMAN« DOMAN je nova korporacija duge povijesti. Do prije dva i pol mjeseca bili smo poznati kao »Nacionalno šumarsko poduzeće Švedske« iliti »DOMANVER¬ KET« po švedski. Mi smo najveći šumarski vlasnici u Švedskoj sa 3,6 milijuna hektara produktivnog šumskog zemljišta. Kompanije DOMAN zajednica je danas organizirana kao roditeljska kompanija — DO MAN AB, koja je vlasnik šumskog i poljoprivrednog zemljišta, a radi na pet osnovnih poslovnih područja. DOMAN Skog AB je šumarska kompanija. To je najveća šumarska kompanija u Švedskoj. U 1991. prodali su 5,5 milijuna kubičnih metara kvalitetnog drva. DOMAN Mark AB je kompanija za razvoj zemljišta i poljoprivrede. To je jedna od 4 najveće kompanije u Švedskoj. DOMAN Timber AB je kompanija za preradu drva. To je jedna od tri najveće pilanske industrije u Švedskoj sa kapacitetom od 600.000 kubnih metara ispilje¬ nog drva godišnje. DOMAN Konsult AB je konzultanska kompanija. Ona djeluje na polju šumarstva, šumarske Industrije i razvoja zemljišta. Djeluje uz pomoć GIS i EDP sustava. 35% prometa ostvarila je unutar DO MAN grupe, a 50% prometa su međunarodni projekti. DOMAN Turist AB je turistička kompanija. Ona uglavnom upravlja zemljištem za kampiranje, ali organizira i plasira i visoko kvalitetan ribolov, lov, konferencije i skijaške turističke kapacitete. Promijena organizacije Zadnjih godina upravo je organizacija zauzimala glavno mjesto u razvoju. Ako pogledamo upravljanje šumama u DO MAN sredinom osamdesetih, imamo organizaciju sa jednim velikim upravljačkim središtem, 6 šumskih regija i 35 šumskih upravljačkih okruga. Danas imamo jednu šumarsku kompaniju sa vrlo malo osoblja i 17 šumskih upravnih okruga. Promatrajući kroz isti period, broj zaposlenih je smanjen upola, dok je dohodak dupliran. Kako je to moguće Istina, jedan od glavnih faktora je mehanizacija proreda, ali to objašnjava samo jedan dio razvitka. Da bi doveli do velikih organizacijskih promjena, morate mijenjati i način razmišljanja. A za to vam trebaju i novi »pametni« alati. A sve to možete učiniti samo uz pomoć INFORMATIKE. Upotreba informacijskog sustava u DOMAN ima dugu povijest, ali sve do nedavno, svi ti lijepi alati »bježali« su od proizvodnje. Dnevni poslovi u Domanu Promatrajmo rad u DOMAN i pogledajmo kako se tamo koristi informacijski sustav. Ostersund — uređivanje šuma (IND) KABA U Ostersundskom šumskom području u toku je revizija uređivačkih podataka. Podaci o staništu sakupljaju se na licu mjesta, u šumi. Ove sezone tu se testira sustav za prikupljanje podataka nazvan Field-IND, obuhvat podataka u poljski portabl kompjutor. Podaci ulaze direktno u kompjutor, gdje se vrše testiranja i kalkulacije. Potom se podaci prenose i pohranjuju u glavni kompjuterski sustav direktno — telefonom ili disketom. Te tehnologija povećava točnost podataka i skraćuje vrijeme od inventure do punog korištenja sustava, budući da se unos podataka vrši samo jednom. Podaci o inventuri, ili možda ipak točnije rečeno, podaci za upravljanje, obraduju se sustavom zvanim IND. Glavni korisnik ovog sustava je revirnik, koji je osim toga isključivo odgovoran za sve evidentirane informacije. Evidencija sadrži informacije o stanju zemljišta i sastojine, njegovu historijatu i budućem tretmanu. Šumske karte su digitalizirane u KA BA, našem GIS sustavu, koji je povezan sa IND sustavom. Oboje, i dugoročno, strateško i kratkoročno, operativno planiranje su na neki način bazirani na podacima iz ovih evidencija. Alysbyi - KABA u Alvsbynskom šumskom području su planovi za zimsku sječu. Prije sječe obavljaju se razgovori organizatora sa radnicima. Tematske karte, obrađene programom KABA velika su pomoć u tim razgovorima. Slijedeći vrlo korisni proizvod, koga lokalni revirnik može Izvući iz programskog sustava KABA, su karte objekata. To su karte pojedinih dijelova sastojine što će biti tretirani, sa uključenim odabranim podacima iz sustava IND. Sve to je jednostavno, ali vrlo korisno sredstvo u diskusijama sa proizvodnim timom ili poduzetnicima. AIvdalen—Skog—Ber/OPUS u Alvdalenu revirnici provjeravaju sastojine koje će biti posječene tijekom nadolazeće sezone. Dugoročno, intenzitet zahvata za cjeloviti revir postavlja se dijalogom između šumskih upravitelja i lokalnih revir¬ nika. Oni koriste različite alate u tom procesu dogovaranja. Jedan je SKOG- -BER programski sustav, koji ima module za dugoročno planiranje. Slijedeći programski paket je »Planiranje u upravljanju šumama« razvijen na Švedskom poljoprivrednom fakultetu. Kada je utvrđen intenzitet sječe za re¬ vir, revirnik dobije listu sastojina koje ispunjavaju uvjete za sječu, poredanih po dohodovnosti sastojina. Ta lista dolazi od drugih modula SKROG-BER sustava. Konačnu odluku koje će se sastojine 1 kojim redom sjeći, donosi revirnik nakon izlaska na teren. Za konačnu odluku istu važnost ima znanje i iskustvo njega i njegova osoblja, kao i podaci iz sustava za planiranje. Za operativno planiranje koristi se programski sustav nazvan OPUS. Taj sustav preuzima postojeće podatke od IND sustava (uređivački podaci). Kada su sve planirane sastojine unijele u sustav OPUS, revirnik dobije plan sječa i troškova za revir. Planovi sječa za pojedine revire objedinjuju se u cjelovit plan isporuke za cijelo šumsko gospodarsko područje. Vanersborg—APTAN/Kompjutor- —sjekač/ U Vanersborgu je sklopljen ugovor sa jednom od velikih pilanskih kompanija. U namjeri da postigne dobru cijenu za drvo, pilanska kompanija zahtijeva točno određenu distribuciju promjera, dužina i kvalitete trupaca, koji najbolje odgovaraju za preradu pilani. »Šef za trupce« u šumskom području koristi programski sustav zvan APTAN, razvijen od strane Skogsarbeten, za simuliranje efekata različitih načina krojenja drvne građe. Kada su i pilana i dotični šef zadovoljni distribucijom dimenzija potencijalnih trupaca, instrukcija za krojenje se pohranjuje u kompjutor na harvesteru. Kompjutor će sada davati sugestije ru¬ kovaocu harvestera o tome gdje će pre¬ rezati svaki pojedini trupac, kako bi u konačnici postigao očekivanu distribuciju dimenzija drvne građe. Varnamo — kompjutor u šumi U Varnamou je proizvodni tim upravo završio radni dan i podaci o proizvodnji tog radnog dana unose se u njihov terenski kompjuter — u portabl osobni kompjutor (PC). Programski sustav kojim je terenski kompjuter opskrbljen omogućuje proizvodnom timu kako unos, tako i korištenje informacija iz proizvodnih podataka. Preuzima i neke od »papirnih poslova« lokalnog revirni¬ ka i istovremeno daje mogućnosti proizvodnom timu da uzme veći udio u planiranju i kontroli proizvodnje. Sveučilište Uppsala—pcSkog U Swedforest Systemu u Falun specijalist za terensko prikupljanje podataka — Karl Brik Blom dlgitalizira novu šumsku kartu za novi plan upravljanja šumama, koji on i njegove kolege rade za šume Sveučilišta u Uppsali. Sustav korišten za izradu plana upravljanja šumama i za šumsko kartiranje (GIS) nazvan je pcSkog. To je programski sustav za personalni kompjutor razvijen za male i srednje velike šumovlasnike. SCA—Analitički plotter Za analitičkim smo plotterom pronašli Rolf Gralls, također specijalistu za šumarsku inventarizaciju. On radi na predinventarizaciji šumskog zemljišta šumarske kompanije SCA. Ova metoda proizvodi geokodirane baze podataka i digitalne karte, i istovremeno, obrađuje neke inventarizacijske podatke. KENVA—inventarizacija šuma pomoću satelita U Keniji Per Svensson iz Swedforest International prikazuje satelitsku sliku koja se koristi u programskom sustavu za optimizaclju korištenja zemljišta i upravljanje šumama što ga je ovdje razvio Swedforest. Alati, a ne ciljevi Naprijed su opisani programski sustavi koji se koriste na više mjesta i za više različitih svrha u DOMAN korporaciji. Zajednički za sve je da su sve to alati za pomoć u proizvodnji. To je očito, ali nije uvijek i točno. Previše ljudi informacijski sustav osjeća kao prijetnju svojim profesionalnim vještinama. Druga stvar je činjenica da informacijski sustav stvara više posla ljudima zaposlenima u proizvodnji, bez neke naročite direktne koristi za njih. Ljudi su različiti i žele stvari raditi na različite načine. Zbog toga je nemoguće pronaći sve opisane sustave u upotrebi na jednom mjestu. Uvođenje novih rutina i novih alata je proces i zahtijeva izvjesno vrijeme. U DOMAN Skog danas možete pronaći revire gdje su manje/više sva planiranja i upravljanja proizvodnjom kompjutorizirana i revire gdje se gotovo sve te stvari obavljaju ručno. Strateške odluke Sa svim tim spoznajama, strategija na ovom području za DOMAN Skog je razvoj jezgre osnovnog sustava koji se mora koristiti u svakom reviru, i razvojnog takvog sustava koji je prenosiv, što je više moguće, između različitih operativnih sustava. Noviji sustavi se izvode sa ORACLE bazom podataka, ARC/INFO GIS osnovom i programskim jezikom C, što za bazni sustav nije dovoljno. Jezgru čitavog sustava čine IND — podaci za upravljanje, KABA — GIS sustav i OPUS — sustav za operativno planiranje. Svi programski sustavi, opisani u ovom materijalu, razvijeni su od strane Swedeforest System ako nije drugačije navedeno. Preveo i obradio Meštrić Branko
UZ MJESEC <strong>HRVATSKE</strong> KNJIGE 31. listopada 1992. ŠUMAR JOSIP KOZARAC Ja sam šumar vječni lutalica, U prirodi i cvrkutu ptica. Uvalama, silnim brijegovima, Od mog' traga, bezbroj staza ima! Svako stablo i granu najmanju. Mogu naći noću ili danju. Sve brloge, izvore studene, Nema tajni u šumi za mene! »Prekrasne hrastove šume, moje malo kraljevstvo, tihi seoski mir i ničim nepomućeno moje duševno zadovoljstvo, to su ona tri blaga koja se rijetko kada nalaze ujedinjena« Josip Kozarac, jedan od prvaka Hrvatskog realizma, u svojim je književnim djelima gotovo bez izuzetka okrenut selu i (gospodarskim, društvenim, moralnim) problemima sela, a u trenucima lirskog nadahnuća — prirodi, koju je s udiv- Ijenjem doživljavao i onda kad mu je ona pokazivala svoje proturječnosti. U svojim glavnim književnim djelima (romani »Mrtvi kapitali« i »Medu svjetlom i tminom« te novele »Poletarci«, »Slavonska šuma«, »Tena«, »Mira Kodolićeva« i dr.) nikad ne pribjegava nekoj konstataciji niti izmišljenoj fabuli. Njegova djela prožima ono što je viđeno i doživljeno a tu dominiraju čovjekovo stradanje, patnja, bol, očaj. Slikom slavonskog sela u posljednja tri desetljeća devetnaestog stoljeća, ostavio je umjetničko svjedočanstvo o jednom dobu i njegovim previranjima. Nakon završene gimnazije u Vinkovcima i studija šumarstva u Beču (1876-79.) Kozarac je stupio u službu kod Državne direkcije šuma u Vinkovcima (1880-1906). Živio je i radio godinama, kao šumar, u mnogim manjim mjestima i selima Hrvatske, Vrbanji, Županji, Jasenovcu, Lipovljanima (10 godina kao upravitelj od 1885-95). Zadužio je Hrvatsko šumarstvo, svojim radom kao praJitićar (na području ondašnje direkcije državnih šuma u Vinkovcima i šumarije u Lipovljanima] te obrađivanjem aktualnih šumarskih problema u Šumarskom listu u kojem je neko vrijeme (1896.-1898.) bio i urednik. Kao jedan od najboljih ne samo hrvatskih nego i europskih stručnjaka, napisao je veći broj stručnih šumarskih rasprava. Podigavši mu znanstvenu razinu sadržaja, šumarski list postaje tražen u stručnim i znanstvenim krugovima širom svijeta. Trećeg rujna 1936. g. na Domu šumarskog udruženja u Zagrebu, svečano je otkriveno poprsje šumaru velikanu Josipu Kozarcu. Poljoprivredno-šumarski fakultet, društvo književnika Hrvatske i čitaonica i knjižnica u Lipovljanima, postavili su 1955. g. u čast Kozarca spomen-ploču na zgradi šumarije u Lipovljanima. U Vinkovcima je 1958. postavljen spomenik u znak štovanja Josipa Kozarca, koji je izradio V. Radauš. Povodom proslave stogodišnjice šumarske nastave (1960) postavljeno mu je poprsje u auli Šumarskog fakulteta u Zagrebu (rad E. Bohutinskog). Josip Kozarac velikan hrvatsice književnosti i šumarstva U Koprivnici, na pročelju kuće broj jedanaest u Ulici Đure Estera nalazi se spomen ploča sa slijedećim tekstom »Ovdje je umro 22. kolovoza 1906. Josip Kozarac, hrvatski književnik, rođen 18. ožujka 1858. u Vinkovcima. O 1000. godišnjici hrv^skog kraljevstva podigao Hrvatski sokol«. Povodom Mjeseca hrvatske knjige '92 odajemo dužno poštovanje ovom šumarskom stručnjaku i osebujnom pjeshiku Slavonije i velikanu hrvatske književnosti. Marijan DOMOVIĆ Cer, hrast, bukva, jasen, bor i jela. Lipa, kesten, grab i breza bijela. Šumar ljubi stabla grane ove. Kao otac kćeri i sinove! Nade zaklon kada kiša pada, A po suncu, pružaju mu hlada! Svojim listom stabla grana svaka. Živom biću, pruža svježeg zraka! Vrijedni šumar, zato brižno radi. Plantištima, nove šume sadi! Gdje vječito raste paprat sama. Ništi korov s' '•novim mladicama'^! Pošumljava brda i doline. Stvara tako nove nastanbine! Šuma lista, hrast i kesten cvjeta. Jača carstvo: »Životinjskog svijeta^! Gnijezda prave raspjevane ptice. Po granama, skaču vjeverice! Zec, jazavac, srne i jeleni. Bez šume bi bili istrebljeni. Lugar šuma čuva i nadzira. Kvalitetu šumar kontrolira, Svako drvo čekićem bilježe. Tek se tada, za potrebe reže. Kad šume ne bi drvo dale. Industrijske grane sve bi stale. Šumar pozna ove neprilike I odgaja nove "rasadnike*! Mladi sadi, zatim staro Teže, Zbog prirodne, šumske ravnoteže! Svojeg truda i znoja ne štedi Ovom svijetu, šumar zlata vrijedi!!! Stjepan Sabljarič Karlovac 1^ Od našeg stalnog dopisnika Alojza Frkovića dobili smo pismo sa nekoliko izabranih fotosa koji konkuriraju za rubriku »Fotosafari«. Za danas smo odabrali fotos pod nazivom; Medvjedić pred brlogom. Ovu vrlo uspješnu fotografiju snimio je autor u teško pristupačnim bitorajskim šumama lovišta »Bjelolasica«, pod Upravom šuma Delnice. POZIV NA SURADN3U! i;^^'-..V Pišite, ('^4' - . O b j a V I j U j t e , ,,.- K'-'- .' V ' i z V j e š t a V a j t e ,- ''^. li^.. Savjetujte, ,,'3., 1*^% '.ui< P r e d I a ž i t e , .•;. - f'.i-si
Page 1 and 2: GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zag
Page 3 and 4: 31. listopada 1992. NA BROUNIMA ODR
Page 5 and 6: 31. listopada 1992. SUDBINSKO PITAN
Page 7 and 8: 31. listopada 1992. danas autoput p
Page 9 and 10: 31. listopada 1992. ANA DANA MRTVIH
Page 11 and 12: 31. listopada 1992. KAKO DOSTIĆI S
Page 13: 31. listopada 1992. IZ POVOESTI SLA

HRVATSKE ŠUME 8 (31.10.1992)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?