elektronicko izdanje 280 - HIC-a

More documents

Recommendations

Info

2/ 24. SIJE»NJA 2000. Dom i Svijet EKSKLUZIVNO U HRVATSKOJ SMO DA PONUDIMO EUROPSKU KVALITETU I USLUGA Mr.Heinrich Angelides ako je hrvatsko bankarsko træiπte u proteklih nekoliko godina zbog ban krota nekih banaka izgubilo na rejtingu to nije omelo inozemne banke da otvore svoje podruænice u Hrvatskoj, Ëime su stavile do znanja da vjeruju u buduÊnost i rast naπega gospodarstva. Meappleu njima je i Volksbanka iz Austrije, koja uæiva veliki ugled i ima bogatu povijest suradnje s Hrvatima koji æive u zapadnoj Europi. Motivirana prije svega za razvijanje poslova, a ne za brzu zaradu, ova banka ubrzano πiri obim poslova. O tome πto su u stanju ponuditi hrvatskim graappleanima, iseljenicima, povratnicima te svim poslovnim partnerima banke razgovarali smo s predsjednikom Uprave mag. Heinrichom Angelidesom. •Koliko ste dugo prisutni na hrvatskom træiπtu i kako vidite ulogu Vaπe banke u hrvatskom bankarstvu -Volksbank d.d. osnovana je, u oæujku 1997. sa sjediπtem u Zagrebu, kao banka - kÊer Österreichische Volksbanken AG (ÖVAG) iz BeËa, i u njenom je stopostotnom vlasniπtvu. Teæiπte Volksbanke je u financiranju i poslovnom praÊenju malih i srednjih poduzeÊa, obrtnika, slobodnih zanimanja, kao i praÊenje privatnih osoba tj. graappleana kod njihovih financijskih potreba. Nastojimo se uklopiti u mikroregionalne gospodarske strukture, te smo tako, nakon srediπnjice u Zagrebu, otvorili podruænice u Varaædinu, Rijeci i Splitu, a Osijek je u pripremi. •Kakva je Vaπa politika kamatnih stopa i nudite li istu kvalitetu usluga u Hrvatskoj kao i vaπa matiËna kuÊa u Austriji. Naime, iz razgovora s iseljenicima Ëesto Ëujemo zamjerke na sporost i birokratizam u izvoappleenju poslovnih operacija nekih domaÊih banaka Teæiπte Volksbanke je u financiranju i poslovnom praÊenju malih i srednjih poduzeÊa, obrtnika, slobodnih zanimanja, kao i praÊenje privatnih osoba tj. graappleana kod njihovih financijskih potreba -Svojim klijentima moæemo ponuditi πiroku paletu usluga: razni vidovi πtednje, financiranja, plaÊanja, koji su temeljeni prije svega na kvaliteti, sigurnosti i brzini, a ne na brzoj zaradi. U Volksbank d.d. postoji moguÊnost odabira roËnosti i iznosa uloga, te se ovisno o tome formiraju i kamatne stope, koje su za Hrvate u iseljeniπtvu interesantnije, jer su ve- Êe nego na Zapadu. No s druge strane, treba naglasiti da naπe πtediπe ne zanimaju astronomske kamatne stope, jer su one automatski vezane i za visoki rizik, veÊ prije svega sigurnost i dugoroËna suradnja s nama. Takoappleer treba istaknuti da je za stalno podizanje kvalitete naπe usluge u Hrvatskoj vaæno i to da naπi djelatnici iz Hrvatske redovito pohaappleaju i poslovne seminare gdje se kontinuirano doeduciraju, a isto tako i naπi struËnjaci iz Austrije dolaze poduËavati u Hrvatsku. Svakako, u naπu europsku razinu usluge najbolje se mogu uvjeriti oni koji preko nas posluju. •Dosta iseljenika koji se vraÊaju æeli kupiti stan, kuÊu ili vikendicu. Recite, jeste li ih ©tediπe su sigurne-matiËna banka Êe uvijek podræati banku - kÊer Volksbanke postoje u Austriji veÊ preko 100 godina i nije poznat slu- Ëaj da je neki ulagaË ili πtediπa izgubio 1 πiling. To govori da je Volksbank pojam za stabilnost, pouzdanost i sigurnost, a ta ista naËela vaæna su nama i u Hrvatskoj •VeÊina Hrvatskih iseljenika u zapadnim zemljama je prije πtedjela novac zaraappleen u inozemstvu u bankama u Hrvatskoj. Nakon propasti proπle godine nekoliko domaÊih banaka, propalo je i dosta πtednih uloga iz iseljeniπtva. Zbog toga su Hrvati u dijaspori zainteresirani za polaganje novca u neku stranu banku koja posluje u Hrvatskoj, buduÊi ih i dalje privlaËe kamate na πtednju koje su viπe nego u dræavama u kojima æive. Moæete li reÊi koliku im u tom smislu vaπa banka moæe ponuditi sigurnost i je li ugled koji vaπa banka ima u Austriji garancija i za πtediπe u Hrvatskoj -Volksbank d. d. ukljuËena je u meappleunarodnu mreæu Volksbanaka, koja ima viπe od 45.000 poslovnica πirom svijeta. Naπa matiËna kuÊa ÖVAG je jedna od prvih zapadnoeuropskih banaka koja je osnovala banke - kÊeri s mreæom podruænica u Srednjoj Europi i to u SlovaËkoj (1991. treÊa banka po veliËini), »eπkoj (1997), Maapplearskoj (1991), Sloveniji (1993), Hrvatskoj, Malti, a u pripremi su podruænice u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj. Volksbanke postoje u Austriji veÊ preko 100 godina i nije poznat sluËaj da je neki ulagaË ili πtediπa izgubio 1 πiling. To govori da je Volksbank pojam za stabilnost, pouzdanost i sigurnost, a ta ista naËela vaæna su nama i u Hrvatskoj. Obavljamo svaki posao po standardima i procedurama sigurnog odvijanja bankarskih poslova koje se veÊ godinama primjenjuju i unaprjeappleuju u Volksbank koncernu. Osim toga, ÖVAG garantira za sve veÊe riziËne poslove Banke i jamËi za pribavljanje inozemnih izvora, Ëime je interes za sigurnost Banke daleko izraæeniji. Nepodræavanje banke - kÊeri od strane matiËne banke imalo bi za posljedicu opadanje ili gubitak njezinog rejtinga na domaÊem i svjetskom bankarskom træiπtu. Takoappleer vaæno je istaknuti da naπa banka vrlo paæljivo odabire komitente koje Êe kreditirati i odluku donosimo nakon prouËavanja svih rizika. Time dodatno poveÊavamo sigurnost i πtednih uloga. Sjediπte Volksbanke u Zagrebu Mag. HEINRICH ANGELIDES, PREDSJEDNIK UPRAVE VOLKSBANK D.D.,BANKE KOJA BRZO POVE∆AVA OP- SEG POSLOVA I UÆIVA SVE VE∆I UGLED ME–U GRA- –ANIMA I PODUZE∆IMA U HRVATSKOJ Hrvatska kasni s pretvorbom bankarskog sustava •Kako Êe se po Vaπem miπljenju razvijati hrvatsko bankarsko træiπte u bliæoj buduÊnosti -©to se tiËe trenutaËne situacije na bankarskom træiπtu u Hrvatskoj, smatramo da se aktualnim Zakonom o bankama Hrvatskoj narodnoj banci osigurao uËinkovitiji nadzor nad radom pojedinih poslovnih banaka. I dalje oËekujemo promjene na bankarskom træiπtu. S jedne strane to Êe se dogoditi okrupnjavanjem banaka, a s druge ulaskom stranog kapitala u domaÊe banke, a πto Êe utjecati na pojaËanje konkurentske borbe. Uvjerenja smo da Êe u buduÊnosti prevladati i opstati one banke koje na prvo mjesto stavljaju kvalitetu klijenata i svog poslovanja, a ne brzu stopu rasta i profita. •Kako Êe se po Vaπem miπljenju promjena vlasti odraziti na ukupnu poslovnu klimu u Hrvatskoj -Parlamentarni izbori otvorili su put integraciji Hrvatske u Europu i vjerujemo da strani ulagaËi vide i u novoj vlasti prigodu za suradnju. BuduÊe politiËko djelovanje oËekujemo u jaËanju demokratskih institucija i provoappleenje uËinkovitijih mjera na privrednom, pa tako i na bankarskom podruËju. •Kakav je hrvatski bankarski sustav u usporedbi s onima u drugim dræavama tranzicije -Druge tranzicijske zemlje krenule su prije s provoappleenjem promjena i pretvorbom u bankarskom sustavu, pa su tako otiπli neπto dalje u razvoju od Hrvatske. Primjerice u Maapplearskoj je bankarski sustav razvijen u potpunosti prema zapadnom uzorku. spremni kreditirati i znaËi li πtednja u Vaπoj banci i veÊu moguÊnost za dobivanje kredita -Za odobravanje kredita nije uvjet da je graappleanin komitent Banke, ali zato kao naπ klijent ima posebne pogodnosti. • Moæete li im u tome ponuditi bolje uvjete od hrvatskih banaka -I na podruËju financiranja formiramo uvjete, kao i u podruËju πtednje, ovisno o potrebama naπih klijenata. U podruËju kreditiranja biljeæimo stabilan porast odobrenih kredita, a oËekujemo da Êe se taj trend nastaviti, jer nam na to ukazuje reakcija træiπta. •Za kraj, moæete li neπto dodati. Recimo, πto nudite zainteresiranima za suradnju s vaπom bankom -Naπim komitentima i partnerima koji su, kao πto sam rekao, najËeπÊe obrtnici, mala i srednja poduzeÊa u Hrvatskoj i inozemstvu, te proizvoappleaËi izvoznici moæemo ponuditi usluge u meappleunarodnom platnom prometu, poslovima vezanim za akreditive, ostale dokumentarne poslove, otvaranje i voappleenje ra- Ëuna. Zatim, dajemo kredite za obrtna sredstva, financiramo investicije, izvoz i proizvodnju, dajemo garancije i otkupljujemo potraæivanja. Takoappleer, poslovno povezujemo klijente (naravno ukoliko je to moguÊe). Isto tako smo partneri naπim komitentima i u poslovima s graappleanima. Æeljko RebiÊ KAKAV asada je svakom vidljivo da su kandidati ljudi s vrlinama i manama. Istina, svi o Z Nastavak sa str.1 sebi misle sve naj naj, πto je ljudski, i svi su uvjereni da su dorasli ulozi predsjednika. OdluËni su u istjerivanju istine i pravde. Osobito tri glavna konkurenta; Mate GraniÊ, kandidat HDZ- a, Draæen Budiπa, kandidat HSLS-a i SDPa i Stipe MesiÊ, kandidat HSS-a, LS-a HNS-a i IDS-a. Ostali konkurenti, pa i oni sami tako govore, nisu ozbiljna konkurencija ovoj trojici. Dosadaπnji ministar vanjskih poslova i kandidat HDZ-a Mate GraniÊ tvrdi da je Hrvatsku nekoliko puta spasio od meappleunarodnih sankcija, πto je izazvalo Antu –apiÊa koji mu je odgovorio ne imenujuÊi ga: flPasivnom i mlitavom diplomacijom jedan je kandidat doveo dræavu pred sankcije«. Izjavio je i da je flvrijeme karizmatskog predsjednika kakav je bio dr. Tuappleman proπlo« i da ne æeli flparalelnu vladu u kojoj bi predsjednik zasebno donosio odluke«, te da mu je flneshvatljivo da od oko 1<strong>280</strong> tuæenih poduzetnika i bankara nitko nije zavrπio u zatvoru«. GraniÊ obeÊava flukloniti aroganciju, bahatost i laæni nepotrebni trijumfalizam, nerjeπavanje raznih korupcionaπkih afera, poglavito bankarskih«. Pritom je spomenuo i Glumina banku u kojoj je propao novac hrvatskih iseljenika. Premda mnogi misle da govori iskreno rijetko mu tko vjeruje. Mnogi su mu zamjerili πto indirektno MesiÊa naziva zabavljaËem, a nekadaπnjem ministru vanjskih poslova, sada ministru pravosuapplea Zvonimiru ©eparoviÊu odriËe sudjelovanje u graappleenju hrvatske dræave. flTime πto GraniÊ priznanje Hrvatske hoÊe pripisati sebi, osporavajuÊi ga drugima, agresivnim i brutalnim laæima, on æeli promijeniti povijest«, odgovorio mu je ©eparoviÊ. MesiÊ prijeti i zabavlja Stipe MesiÊ, kojega mnogi vide, a i ankete su mu sklone, na mjestu buduÊeg predsjednika Republike Hrvatske u svojim nastupima ne libi se veÊ viappleene retorike - jedino sam ja pravi, a sve drugo je promaπaj - obeÊava da Êe on, kao predsjednik Hrvatske, znati kako vladati i da Êe biti protuteæa pobjedniËkom dvojcu SDP-HSLS, koji bi svoj monopol mogao negativno koristiti. U svojim nastupima, koje je prilagodio πirokim masama, onome πto ih boli i πto æele Ëuti, MesiÊ je najbliæi obiËnom Ëovjeku. GovoreÊi o Hrvatskoj kazao je: flBrod je trebao biti usmjeren prema Europi, ali je HDZ-ova vlast dovela do nove katastrofe, do uniπtenja, Masovnost predizbornih predsjedniËkih skupova najbolji su dokaz da je narodu vrlo bitno tko Êe biti prvi Ëovjek RH FENOMEN danaπnjoj Hrvatskoj mnogi se proble mi pojavljuju zbog toga πto izbori i je U su i nisu izbori. Izabrani nisu izravno izabrani niti imaju baπ previπe kontakata s onima koji su glasovali za njih ili protiv njih, ali koji su iz njihove izborne jedinice. Naime, izabrani bi trebali biti oni koje su stvarno hrvatski biraËi izabrali, koji su se uistinu borili da doappleu do glasova, koji su kucali na biraËka vrata i borili se za svaki glas, objaπnjavajuÊi biraËima πto nudi stranka u ime koje na- U Hrvatskoj danas netko moæe biti potpuni gubitnik, ali ako dobro stoji u stranci ipak mu je mjesto osigurano u Saboru. Zapravo bilo bi bolje re- Êi u sabornici, nego u samom Saboru
+ PREDSJEDNIK Dom i Svijet 24. SIJE»NJA 2000. /3 PREDSJEDNI»KI IZBORI DANAS HRVATSKI GRA–ANI BIRAJU PREDSJEDNI- KA, »OVJEKA S NAJVE∆IM POLITI»KIM OVLASTIMA + TREBA HRVATSKOJ GraniÊ obeÊava flukloniti aroganciju, bahatost i laæni nepotrebni trijumfalizam, nerjeπavanje raznih korupcionaπkih afera, poglavito bankarskih«. Mnogi su mu zamjerili πto indirektno MesiÊa naziva zabavljaËem, a nekadaπnjem ministru vanjskih poslova, sada ministru pravosuapplea, Zvonimiru ©eparoviÊu odriËe sudjelovanje u graappleenju hrvatske dræave MesiÊu se najviπe zamjera svjedoËenje u Haagu, koje veÊina hrvatskih graappleana shvaÊa kao haaπki obraËun s pokojnim Tuapplemanom, a nikako kao doprinos pravdi i hrvatskim interesima osramoÊenja i izolacije Hrvatske. Dok se vodio rat, balavci su kupili banke a hohπtapleri poduzeÊa. Oni trebaju zavrπiti na malom prostoru, iza brave, gdje Êe biti slobodni kao ptice. Najsigurnije im je u Lepoglavi, jer ih vani oËekuje hrvatska dijaspora koja se takoappleer pita gdje je njihov novac«. Budiπina trezvenost Nasuprot duhovitosti, koju mu nitko ne moæe zanijekati, MesiÊu se prigovara i neozbiljan, kavanski pristup ozbiljnim politiËkim problemima: Svima takvima nije ostao duæan pa je poruËio; flMesiÊ ide tamo gdje su ljudi; ako su u kavani, onda ide u kavanu«. Ipak, od svega MesiÊu se najviπe zamjera svjedoËenje u Haagu, koje veÊina hrvatskih graappleana shvaÊa kao haaπki obraËun s pokojnim Tuapplemanom, a Zvonimir ©eparoviÊ dosta je popularan u dijaspori nikako kao doprinos pravdi i hrvatskim interesima. Pa i unatoË tome on je vrlo ozbiljan kandidat za predsjednika dræave. Kao najozbiljniji, ali i najodgovorniji, kandidat predstavio se Draæen Budiπa. U svojim nastupima ne vrijeapplea, ne obeÊava, trezven je i realan. Pa i onda kada replicira to Ëini odmjereno pazeÊi da nikoga ne uvrijedi. Osim πto je rekao: flveÊ nakon 3. sijeËnja i pobjede oporbe otvaraju nam se vrata Europe, a dionice naπih poduzeÊa porasle su otprilike 30 posto«, Budiπa je odgovarajuÊi GraniÊu i nevjernim Tomama poruËio da on ulogu predsjednika ne shvaÊa autoritarnom, niti da bi ona s njim mogla biti destabilizirajuÊa. Naprotiv! GraniÊu je rekao da sada govori o tome da bi: flpredsjednik trebao biti njihov kandidat, i to radi ravnoteæe, kako bi mogao kontrolirati rad parlamenta, a ja tvrdim da mora biti obrnuto - parlament mora kontrolirati predsjednika dræave jer je iznad njega«. Premda je Budiπa vrlo odmjeren, racionalan i napredan politi- Ëar dosta ih je koji se boje da bi mogao izgubiti, argumentirajuÊi to time da mu mnogi SDP-ovci zamjeraju nacionalistiËku proπlost i da zbog njegova domoljublja neÊe glasovati na njega. Pa i bez obzira na to Budiπa je najozbiljniji kandidat za buduÊeg predsjednika Hrvatske. Nasuprot ovoj trojici ostali kandidati, njih πest, su se kandidirali znajuÊi unaprijed da Êe izgubiti. Letica se kandidirao, tako je izjavljivao, da bi fldruge pouËio kako se buduÊi predsjednik treba ponaπati«, o Ëemu i kako uljuappleeno komunicirati. Uz to je umirovljenicima obeÊao, flako postane predsjednik, svake godine svog mandata Êe isplatiti 13 mirovinu«. Ante LediÊ je rekao fldrugi predsjedniËki kandidati imaju novac i pompozne kampanje, ali nemaju srca, Nije potpuno jasno koga Êe podræati Hercegovina, GraniÊa ili Budiπu hrabrost i odluËnost«. Tomislav MerËep je gotovo nezamjetan, osim kada proziva tajkune, udbaπe i kosovce. »ini se da se kandidirao za predsjednika ponajviπe kako bi promovirao sebe, a tek onda i svoju stranku. Ante –apiÊ biraËe uvjerava da je jedini autentiËni zastupnik i branitelj hrvatskih interesa, da nije ksenofob i rasist. flNe mrzim ni strance ni Srbe, kako mi se pripisuje, ali nitko u Hrvatskoj ne moæe imati veÊa prava od Hrvata«. Ante PrkaËin kaæe da ga je na kandidaturu ponukalo fluvjerenje da Êe u suËeljavanju s protukandidatima pokazati svoju superiornost i na taj naËin dobiti naklonost biraËa«. On je takoappleer rekao da flnovi hrvatski predsjednik, bez obzira tko Êe to biti, mora poduprijeti reviziju svega, od pretvorbe i privatizacije, rada MORH-a i MUP-a do revizije vojnih Ëinova i akademskih titula«. Premda je Budiπa vrlo odmjeren, racionalan i napredan politiËar dosta ih je koji se boje da bi mogao izgubiti, argumentirajuÊi to time da mu mnogi SDP-ovci zamjeraju nacionalistiËku proπlost i da zbog njegova domoljublja neÊe glasovati za njega S obzirom na broj prijavljenih kandidata mnogi funkciju buduÊeg predsjednika ismijavaju, obezvrjeappleuju, s njom se sprdaju i tvrde da joπ nismo dorasli potrebama demokracije ©eparoviÊ je, po miπljenju mnogih objektivnih promatraËa predsjedniËke kampanje, najveÊi gubitnik. Izgleda kao brod koji tone, πto on i ne skriva, pa je tako zbog postavljenih pitanja i Budiπina spota napustio studio Obiteljskog radija. On je izjavio da je incident izazvan time πto je njegova supruga, koja je Ëekala da emisija zavrπi, flvidjela da na zidu Obiteljskog radija visi slika Josipa Broza Tita«, πto je novinar emisije opovrgnuo. I bez obzira na sve to hrvatska dijaspora ga smatra najboljim kandidatom za buduÊeg predsjednika Hrvatske. Misle da je on garancija za zaπtitu i obranu hrvatskih interesa u svijetu. Dakle, kako su mnogi o predsjedniËkim izborima rekli πto misle joπ ih je dosta koji su neodluËni i razmiπljaju tko je najbolji kandidat i kakav predsjednik Hrvatskoj treba i koliko je ta funkcija vaæna i ozbiljna Koliko je specifiËna, a koliko mora biti sliËna predsjedniku neke druge dræave Tito na Obiteljskom radiju Dok jedni misle da bi buduÊi predsjednik trebao zadræati ovlasti koje je imao pokojni predsjednik Tuappleman, drugi su uvjereni da bi trebao imati protokolarnu funkciju, a po nekima gotovo i zabavljaËku. A s obzirom na broj prijavljenih kandidata mnogi funkciju buduÊeg predsjednika ismijavaju, obezvrjeappleuju, s njom se sprdaju i tvrde da joπ nismo dorasli potrebama demokracije. I dok se politiËari, analiti- Ëari, sociolozi, politolozi i mnogi drugi bave analizama, kandidati su pred biraËima, koji vjerojatno neÊe zaboraviti πto je tko govorio, kako je govorio i s kojim pokriÊem. Pritom mnogi neÊe zaboraviti je li kandidat u svemu tome bio moralan i umjeren, koliko se hvalio, koga je optuæivao, kome je prigovorao i kako je i koga sve uvrijedio. Dosta je i onih koji su skloni reÊi da takva razmiπljanja nisu samo odlika pretendenata, nego da je to i reakcija na predsjednikovanje dr. Tuapplemana. Nitko od njih nije rekao da supruzi nije divan muæ i djeci otac, svi znaju plesati, a neki i pjevati i svirati. Dakle, svi su obiËni ljudi, svakome sliËni. ZnaËi li to i da su taπti, uvrjedljivi i skloni vrijeappleanju Naravno! A mnogi su pokazali da su u tome i vrlo uspjeπni. Zato maπkaradu oko izbora predsjednika dræave ne treba preozbiljno i odsudno shvaÊati. Jedan od naËina ponudio je humorist i karikaturist SreÊko PuntariÊ, gdje u karikaturi njegov Felix veli da od pet milijuna Hrvata 4,999.999 æeli biti predsjednik dræave a da onaj jedan æeli biti ministar humora. Andrija MoskoviÊ POLITIËKE INCESTUOZNOSTI OTU–UJU LI SE SABORNICI OD IZBORNE BAZE stupaju, a πto oni kao osobe te izborne jedinice zastupaju. Zato se i dobiva dojam kako se neki prelagano razbacuju tuappleom karizmom, da nepodnoπljivom lakoÊom rasiplju ono πto su drugi za njih mukotrpno stekli. Svi u Zagrebu Drugi opet, koji su bili gubitnici u malom sad idu na veliko. I sve to tako, i sve to u nedogled. PolitiËki dinamizam se sve viπe gubi pred senekurama, hrvatski Sabor sve viπe naliËi domu umirovljenika koje posluπni novinari iz nekih neobjaπnjivih razloga dræe na oku. Proπle sam godine s nekoliko prijatelja za Dan hrvatske dræavnosti bio u nekoliko opÊina. I nigdje ni jednog politiËara. Ni za lijek. Na moje Ëuappleenje i pitanje o tome gdje bi to oni mogli biti, upitani se zabezeknu. Pa, zaboga, u Zagrebu. Gdje drugdje. Tamo je glavno. Tamo stranka slavi! Ali, kako Ëovjek bi interese morao zastupati. U Hrvatskoj danas netko moæe biti potpuni gubitnik, ali ako dobro stoji u stranci ipak mu je mjesto osigurano u Saboru. Zapravo bilo bi bolje reÊi u sabornici, jer mnogima kao da je stalo viπe do tog da budu u sabornici, nego u samom Saboru. A za neke mrze vlast, ako veÊ nisu izabrani, odustanu od vladanja. Nepoæeljne nove ideje ZnaËajnije hrvatske stranke, koje su stekle ugled zahvaljujuÊi osobama koje da mogu flpokriti svoje potrebe«. Njima ne trebaju niti Êe trebati nikakve nove ideje, jer ih svrgnuti nitko ne moæe. Oni istina mogu i mlade ukljuËivati (ta zaπto i postoji zlatna mladeæ nego da nastavi tamo gdje starijima, tatekima i dedekima, majka priroda rekne dosta). Pa valjda neÊe je i svejedno gdje svoje ukljuËivati u svoje redove i one vrijeme presjede. Naime, U zemljama gdje biraËi biraju zastupnike, biraËi glasuju za one koji Êe najbolje πtititi inte- mogli zagorËavati. Tako se zapra- koji se s njima u neËem ne slaæu. na izbore idu stranke, pa I koji bi im - ne daj Boæe!- i æivot pojedincima koji su se znali na vrijeme ukrcati u rese izborne jedinice. Tako bi se delegati boreÊi se za flsvoj kraj« borili za Ëitavu Hrvatvo stvara politiËka incestuoznost. vlak kao da i nije stalo na U zemljama gdje biraËi biraju zastupnike, biraËi glasuju za one ko- kojoj postaji trebaju siÊi niti gdje se trenutno nalaze. flStranka Êe sigurno bez sretnih i blagodatnih izbornih jedinica sku, jer nema sretne i blagodatne Hrvatske ji Êe najbolje πtititi interese baπ te izborne jedinstvene i specifiËne dobiti toliko i toliko mjesta«. A buduÊi da su oni gati boreÊi se za flsvoj kraj« borili izborne jedinice. Tako bi se dele- uvijek na pravom mjestu znat Êe se pobrinuti da Ëak i oni pokraj njih budu pravi, jer onoliko mjesta u sabornici, a moæda i vine i blagodatne Hrvatske bez sretnih i viπe i nisu meappleu nama, znaju da Êe imati zapravo za Ëitavu Hrvatsku, jer nema sret- moæe ljubiti stranku svoju, kao apstrakciju onda sve ide lagano. Ti meni, a ja i tebi i sebi. Tako ispada da jedino oni koji zaista gubitnici. Oni Êe uvijek imati toliko mjesta Vinko GrubiπiÊ πe, koliko im treba, ne mogu nikako biti blagodatnih izbornih jedinica. + koju ne vidi, ako ne ljubi biraËa svojega, Ëije +
Page 1: ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

elektronicko izdanje 280 - HIC-a

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?