elektronicko izdanje 280 - HIC-a

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ 

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ 

+ 

EKSKLUZIVNO Mr. HEINRICH ANGELIDES, PREDSJEDNIK UPRAVE VOLKSBANKE: 

U HRVATSKOJ SMO DA PONUDIMO 

+ 

EUROPSKU KVALITETU USLUGA 

str. 2 

Dom i svijet 

ZAGREB/FRANKFURT, 24. sijeËnja 2000. - BROJ 280 • www.hic.hr/dom • 

Izgleda za pobjedu imaju Mate GraniÊ, Draæen Budiπa i Stipe MesiÊ 

KAKAV 

PREDSJEDNI»KI 

IZBORI 

PREDSJEDNIK 

DANAS HRVATSKI GRA–ANI BIRAJU 

TREBA 

PREDSJEDNIKA, »OVJEKA S NAJVE- 

∆IM POLITI»KIM OVLASTIMA 

HRVATSKOJ 

akon πto su hrvatski graappleani na 

rasli vremenu i da znaju πto ne æele. 

nedavnim izborima izabrali vlast NajveÊe sporenje u javnosti jest Utoliko Êe izbori za predsjednika pokazati 

koliko smo dorasli izabrati 

N danas biraju, buduÊeg predsjednika 

Republike Hrvatske. BuduÊi je glabjedniËke 

koalicije SDP-HSLS ili predsjednika koji Êe zastupati intere- 

treba li predsjednik biti iz posovanje 

za parlament mnoge neugodno 

iznenadilo nameÊe se pitanje, moæe 

S obzirom da predsjednik Hrvatske 

ne. Pojedinima je to nuæno zbog se veÊine graappleana. 

li se oËekivati joπ jedno fliznenaappleenje«.I prijeko potrebnih promjena, dok po sadaπnjem Ustavu ima, po mnogima, 

prevelike ovlasti sumnjati u graapplea- 

kakvo bi to iznenaappleenje trebalo i moglo 

biti Osobito sada kada se vidjelo trofa jer ne bi postojao niti jedan ne i podcjenjivati ih nitko nema pravo. 

drugi tvrde da bi to bila katas- 

da su hrvatski graappleani dobro razumjeli 

πto znaËi odgovornost pa ih je na politiËkih centara moÊi. U svanom 

sve viπe vidi da graappleani itekako 

mehanizam kontrole izmeappleu Osobito sada kada se sa svakim da- 

parlamentarne izbore iziπlo blizu 80 

dobro procjenjuju predsjedniËke kandidate, 

raspoznaju odgovorne od ne- 

posto. Naime, viπe se ne moæe od kom sluËaju, Hrvatska treba odgovornog 

predsjednika, jasnih odgovornih, zabavljaËe od ozbiljnih, 

hrvatskih graappleana oËekivati da Êe glasovati 

za retoriku - iako je joπ uvijek stavova i velikog ugleda, a tko autsajdere od onih koji imaju izgleda 

dosta politiËara koji se ne mogu odre- Êe to biti prepuπtamo graappleanima 

i njihovoj savjesti 

zasjesti na vruÊu stolicu predsjednika 

Êi onoga πto im je jedino blisko - nego 

dræave. 

se napokon mora prihvatiti da su do- 

Nastavak na str. 2-3 

ZDENKA KOÆI∆, 

U»ITELJICA 

HRVATSKOG 

JEZIKA I KULTURE 

U BRUXELLESU: 

Djecu odgajamo 

za povratak 

str. 4 

U OVOM BROJU 

SVE VI©E 

FINANCIJSKIH 

AFERA U VRHU 

NJEMA»KE 

POLITIKE: 

Prljava 

politika 

str. 5 

OP∆INA DOBRETI∆I 

U SREDNJOJ 

BOSNI: 

Bez izdaπnije 

pomoÊi nema 

povratka 

Uvodnik 

+ + 

str. 6 

POVODOM TISKOVNE KONFERENCI- 

JE RAVNATELJA HMI-a ANTE BELJE U 

SVEZI S OBJEDAMA U NACIONALU 

Argumentima protiv 

neutemeljenih optuæbi 

N 

ovinarstvo je uvijek bilo u neku ruku ogleda 

lo civilnoga demokratskog druπtva. Na prije 

lazu iz socijalizma u demokratsko druπtvo, k 

tome joπ i u procesu raspada federativne dræavne 

tvorevine, Hrvatska je u naglom skoku tranziciju 

doËekala posebno s medijskom eksplozijom. Samo 

onaj tko je trebao pisati po diktatu Centralnoga 

komiteta zna kako je to kada se odjednom ponese 

demokratsko pravo i odgovornost za javnu rijeË, 

kada novinar viπe ne treba odlaziti partijskom sekretaru 

- kako se to govorilo u bivπem sustavu - flpo 

svoje miπljenje«. 

»emu cijela ova danaπnja uvodna priËa 

Tjednik Nacional, ne previπe blizak dosadaπnjoj 

vlasti HDZ-a, dokopao se nedavno dvaju dokumenata 

i jednog raËuna koji dokazuju da je Hrvatska 

matica iseljenika - a ona je dræavna ustanova - platila 

neke raËune hrvatskim ustanovama u Sjevernoj 

Americi radi obavljenih poslova. Rezultate tih poslova 

novinarka Nacionala nije vidjela i to je bilo 

dovoljna da - bez argumenata, bez dokaza, πto zna- 

Ëi i bez odgovornosti za javnu rijeË - hrvatske ustanove 

i te poslove proglasi fantomskima. I ne samo 

to, nego u borbi za atraktivnu novinarsku priËu ona 

pita dalje koliko je joπ takvih, zasad neotkrivenih 

ustanova u Sjevernoj Americi i koliko je joπ takvih 

fantomskih poslova. BuduÊi su i ravnatelj Matice i 

nositelj jednoga projekta koji je Matica platila uvaæeni 

Ëlanovi takozvane flnorvalske skupine«, koja je 

zajedno s danas pokojnim Franjom Tuapplemanom za- 

Ëela strategiju puta do neovisne Hrvatske novinarka 

Nacionala koristi taj podatak za novi iskorak u 

mrak neargumentiranih tvrdnji. Prvo, flnorvalsku 

skupinu« obiljeæava kao neoustaπku, uz kontekst 

koljaËkih terorista. Zatim tvrdi da novac iz Matice 

preko Chicaga odlazi u fond flnorvalske skupine« 

koja se zalaæe - a svi pripadnici skupine su u toj 

stranci - za πto bræi povratak HDZ-a na vlast. Za Ëelnoga 

borca proglaπava se predsjedniËki kandidat 

Zvonimir ©eparoviÊ i tu nastaje vrhunac konstrukcije 

Nacionala: novac hrvatskih dræavnih obveznika, 

preko Matice, odlazi u norvalsku skupinu koja 

plaÊa ©eparoviÊevu kampanju ne bi li on obnovio 

norvalski program. 

Nacional je sve to iskonstruirao uz pomoÊ triju 

sluËajno naappleenih i uzetih dokumenata! I sve bi to 

proπlo u hrvatskoj javnosti kao velika prijevara Matice 

i njezina ravnatelja da nema druge strane medalje. 

Nacional se okliznuo o temeljno novinarsko pravilo 

da navode, pretpostavke, pa i Ëinjenice treba 

provjeriti najmanje iz dva izvora. Osim toga, graditi 

jednostranu priËu znaËi iskoraËiti u izmiπljanje i biti 

neobjektivan i - oËito - zlonamjeran. Napokon, Nacional 

se okliznuo jer je mislio da za poslove koji su 

bili plaÊeni nema dokaza. Novinarka je zaboravila da 

u Matici radi, uz ravnatelja, podosta duænosnika koji 

su se u Hrvatsku vratili iz demokratskog svijeta, gdje 

su dokaz i Ëinjenica - svetinja! Kao svojedobni emigranti 

okusili su i poveÊan oprez naspram vlasti i nauËili 

da je prijevara Ëin koji se u demokraciji plaÊa 

drastiËno, te ga ne treba ni koristiti. 

Cijela Nacionalova laæna priËa je pala, jer nije 

imala dokaze! Naæalost neki hrvatski mediji joπ su 

vrlo daleko od demokratskoga mentalnog sklopa, 

joπ im je u navici, nekoÊ vladajuÊa montirana neistina 

kao oblik pokriÊa vlastite ideologije. 

Ravnatelj HMI-a Ante Beljo je argumentirano, pomoÊu 

pisanih dokaza, opovrgnuo jednu po jednu 

optuæbu iznesenu u Nacionalu na tiskovnoj konferenciji 

u HMI-u. Osvrnuo se i na dosadaπnje optuæbe 

iznesene u Globusu kada ga se u jednom tekstu, 

gdje je objavljena njegova fotografija, Ëak zamijenilo 

s drugom osobom. Napisano je da se 

dokopao stana izbacivπi stanara na ulicu. Novinarima 

Globusa nije bilo vaæno πto je to bio stanoviti 

Mate, a ne Ante Beljo. U svom flistraæivaËkom novinarskom 

æaru« nitko iz Nacionala niti Globusa se 

nije udostojio doÊi i posluπati argumente na tiskovnoj 

konferenciji. Ili po njima oni u novinarstvu nisu 

uopÊe niti vaæni. 

Anappleelko PerinËiÊ

2/ 24. SIJE»NJA 2000. 

Dom i Svijet 

EKSKLUZIVNO 

U HRVATSKOJ 

SMO DA PONUDIMO 

EUROPSKU KVALITETU 

I 

USLUGA 

Mr.Heinrich Angelides 

ako je hrvatsko bankarsko træiπte u 

proteklih nekoliko godina zbog ban 

krota nekih banaka izgubilo na rejtingu 

to nije omelo inozemne banke da 

otvore svoje podruænice u Hrvatskoj, Ëime 

su stavile do znanja da vjeruju u buduÊnost 

i rast naπega gospodarstva. Meappleu njima 

je i Volksbanka iz Austrije, koja uæiva veliki 

ugled i ima bogatu povijest suradnje s Hrvatima 

koji æive u zapadnoj Europi. Motivirana 

prije svega za razvijanje poslova, a ne za 

brzu zaradu, ova banka ubrzano πiri obim poslova. 

O tome πto su u stanju ponuditi hrvatskim 

graappleanima, iseljenicima, povratnicima 

te svim poslovnim partnerima banke razgovarali 

smo s predsjednikom Uprave mag. Heinrichom 

Angelidesom. 

•Koliko ste dugo prisutni na hrvatskom 

træiπtu i kako vidite ulogu Vaπe banke u hrvatskom 

bankarstvu 

-Volksbank d.d. osnovana je, u oæujku 

1997. sa sjediπtem u Zagrebu, kao banka - 

kÊer Österreichische Volksbanken AG 

(ÖVAG) iz BeËa, i u njenom je stopostotnom 

vlasniπtvu. Teæiπte Volksbanke je u financiranju 

i poslovnom praÊenju malih i srednjih poduzeÊa, 

obrtnika, slobodnih zanimanja, kao i 

praÊenje privatnih osoba tj. graappleana kod njihovih 

financijskih potreba. 

Nastojimo se uklopiti u mikroregionalne 

gospodarske strukture, te smo tako, nakon 

srediπnjice u Zagrebu, otvorili podruænice u 

Varaædinu, Rijeci i Splitu, a Osijek je u pripremi. 

•Kakva je Vaπa politika kamatnih stopa i 

nudite li istu kvalitetu usluga u Hrvatskoj kao 

i vaπa matiËna kuÊa u Austriji. Naime, iz razgovora 

s iseljenicima Ëesto Ëujemo zamjerke 

na sporost i birokratizam u izvoappleenju poslovnih 

operacija nekih domaÊih banaka 

Teæiπte Volksbanke je u financiranju 

i poslovnom praÊenju 

malih i srednjih poduzeÊa, 

obrtnika, slobodnih zanimanja, 

kao i praÊenje privatnih 

osoba tj. graappleana kod njihovih 

financijskih potreba 

-Svojim klijentima moæemo ponuditi πiroku 

paletu usluga: razni vidovi πtednje, financiranja, 

plaÊanja, koji su temeljeni prije svega na 

kvaliteti, sigurnosti i brzini, a ne na brzoj zaradi. 

U Volksbank d.d. postoji moguÊnost odabira 

roËnosti i iznosa uloga, te se ovisno o tome 

formiraju i kamatne stope, koje su za 

Hrvate u iseljeniπtvu interesantnije, jer su ve- 

Êe nego na Zapadu. No s druge strane, treba 

naglasiti da naπe πtediπe ne zanimaju astronomske 

kamatne stope, jer su one automatski 

vezane i za visoki rizik, veÊ prije svega sigurnost 

i dugoroËna suradnja s nama. Takoappleer 

treba istaknuti da je za stalno podizanje 

kvalitete naπe usluge u Hrvatskoj vaæno i to 

da naπi djelatnici iz Hrvatske redovito pohaappleaju 

i poslovne seminare gdje se kontinuirano 

doeduciraju, a isto tako i naπi struËnjaci iz 

Austrije dolaze poduËavati u Hrvatsku. Svakako, 

u naπu europsku razinu usluge najbolje 

se mogu uvjeriti oni koji preko nas posluju. 

•Dosta iseljenika koji se vraÊaju æeli kupiti 

stan, kuÊu ili vikendicu. Recite, jeste li ih 

©tediπe su sigurne-matiËna banka Êe uvijek podræati banku - kÊer 

Volksbanke postoje u Austriji veÊ preko 100 godina i nije poznat slu- 

Ëaj da je neki ulagaË ili πtediπa izgubio 1 πiling. To govori da je Volksbank 

pojam za stabilnost, pouzdanost i sigurnost, a ta ista naËela 

vaæna su nama i u Hrvatskoj 

•VeÊina Hrvatskih iseljenika u zapadnim zemljama je prije πtedjela novac zaraappleen u 

inozemstvu u bankama u Hrvatskoj. Nakon propasti proπle godine nekoliko domaÊih banaka, 

propalo je i dosta πtednih uloga iz iseljeniπtva. Zbog toga su Hrvati u dijaspori zainteresirani 

za polaganje novca u neku stranu banku koja posluje u Hrvatskoj, buduÊi ih 

i dalje privlaËe kamate na πtednju koje su viπe nego u dræavama u kojima æive. Moæete li 

reÊi koliku im u tom smislu vaπa banka moæe ponuditi sigurnost i je li ugled koji vaπa 

banka ima u Austriji garancija i za πtediπe u Hrvatskoj 

-Volksbank d. d. ukljuËena je u meappleunarodnu mreæu Volksbanaka, koja ima viπe od 

45.000 poslovnica πirom svijeta. Naπa matiËna kuÊa ÖVAG je jedna od prvih zapadnoeuropskih 

banaka koja je osnovala banke - kÊeri s mreæom podruænica u Srednjoj Europi 

i to u SlovaËkoj (1991. treÊa banka po veliËini), »eπkoj (1997), Maapplearskoj (1991), Sloveniji 

(1993), Hrvatskoj, Malti, a u pripremi su podruænice u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj. 

Volksbanke postoje u Austriji veÊ preko 100 godina i nije poznat sluËaj da je neki ulagaË 

ili πtediπa izgubio 1 πiling. To govori da je Volksbank pojam za stabilnost, pouzdanost 

i sigurnost, a ta ista naËela vaæna su nama i u Hrvatskoj. 

Obavljamo svaki posao po standardima i procedurama sigurnog odvijanja bankarskih 

poslova koje se veÊ godinama primjenjuju i unaprjeappleuju u Volksbank koncernu. Osim 

toga, ÖVAG garantira za sve veÊe riziËne poslove Banke i jamËi za pribavljanje inozemnih 

izvora, Ëime je interes za sigurnost Banke daleko izraæeniji. Nepodræavanje banke - kÊeri 

od strane matiËne banke imalo bi za posljedicu opadanje ili gubitak njezinog rejtinga na 

domaÊem i svjetskom bankarskom træiπtu. Takoappleer vaæno je istaknuti da naπa banka vrlo 

paæljivo odabire komitente koje Êe kreditirati i odluku donosimo nakon prouËavanja svih 

rizika. Time dodatno poveÊavamo sigurnost i πtednih uloga. 

Sjediπte Volksbanke u Zagrebu 

Mag. HEINRICH ANGELIDES, PREDSJEDNIK UPRAVE 

VOLKSBANK D.D.,BANKE KOJA BRZO POVE∆AVA OP- 

SEG POSLOVA I UÆIVA SVE VE∆I UGLED ME–U GRA- 

–ANIMA I PODUZE∆IMA U HRVATSKOJ 

Hrvatska kasni s 

pretvorbom bankarskog 

sustava 

•Kako Êe se po Vaπem miπljenju razvijati 

hrvatsko bankarsko træiπte u bliæoj buduÊnosti 

-©to se tiËe trenutaËne situacije na bankarskom 

træiπtu u Hrvatskoj, smatramo da se aktualnim 

Zakonom o bankama Hrvatskoj narodnoj 

banci osigurao uËinkovitiji nadzor nad 

radom pojedinih poslovnih banaka. I dalje 

oËekujemo promjene na bankarskom træiπtu. 

S jedne strane to Êe se dogoditi okrupnjavanjem 

banaka, a s druge ulaskom stranog kapitala 

u domaÊe banke, a πto Êe utjecati na 

pojaËanje konkurentske borbe. Uvjerenja 

smo da Êe u buduÊnosti prevladati i opstati 

one banke koje na prvo mjesto stavljaju kvalitetu 

klijenata i svog poslovanja, a ne brzu 

stopu rasta i profita. 

•Kako Êe se po Vaπem miπljenju promjena 

vlasti odraziti na ukupnu poslovnu klimu u 

Hrvatskoj 

-Parlamentarni izbori otvorili su put integraciji 

Hrvatske u Europu i vjerujemo da strani 

ulagaËi vide i u novoj vlasti prigodu za suradnju. 

BuduÊe politiËko djelovanje oËekujemo u 

jaËanju demokratskih institucija i provoappleenje 

uËinkovitijih mjera na privrednom, pa tako i 

na bankarskom podruËju. 

•Kakav je hrvatski bankarski sustav u usporedbi 

s onima u drugim dræavama tranzicije 

-Druge tranzicijske zemlje krenule su prije 

s provoappleenjem promjena i pretvorbom u 

bankarskom sustavu, pa su tako otiπli neπto 

dalje u razvoju od Hrvatske. Primjerice u Maapplearskoj 

je bankarski sustav razvijen u potpunosti 

prema zapadnom uzorku. 

spremni kreditirati i znaËi li πtednja u Vaπoj 

banci i veÊu moguÊnost za dobivanje kredita 

-Za odobravanje kredita nije uvjet da je 

graappleanin komitent Banke, ali zato kao naπ klijent 

ima posebne pogodnosti. 

• Moæete li im u tome ponuditi bolje uvjete 

od hrvatskih banaka 

-I na podruËju financiranja formiramo uvjete, 

kao i u podruËju πtednje, ovisno o potrebama 

naπih klijenata. U podruËju kreditiranja 

biljeæimo stabilan porast odobrenih kredita, a 

oËekujemo da Êe se taj trend nastaviti, jer 

nam na to ukazuje reakcija træiπta. 

•Za kraj, moæete li neπto dodati. Recimo, 

πto nudite zainteresiranima za suradnju s vaπom 

bankom 

-Naπim komitentima i partnerima koji su, 

kao πto sam rekao, najËeπÊe obrtnici, mala i 

srednja poduzeÊa u Hrvatskoj i inozemstvu, 

te proizvoappleaËi izvoznici moæemo ponuditi 

usluge u meappleunarodnom platnom prometu, 

poslovima vezanim za akreditive, ostale dokumentarne 

poslove, otvaranje i voappleenje ra- 

Ëuna. Zatim, dajemo kredite za obrtna sredstva, 

financiramo investicije, izvoz i proizvodnju, 

dajemo garancije i otkupljujemo 

potraæivanja. Takoappleer, poslovno povezujemo 

klijente (naravno ukoliko je to moguÊe). Isto 

tako smo partneri naπim komitentima i u poslovima 

s graappleanima. 

Æeljko RebiÊ 

KAKAV 

asada je svakom vidljivo da su kandidati 

ljudi s vrlinama i manama. Istina, svi o 

Z 

Nastavak sa str.1 

sebi misle sve naj naj, πto je ljudski, i svi 

su uvjereni da su dorasli ulozi predsjednika. 

OdluËni su u istjerivanju istine i pravde. Osobito 

tri glavna konkurenta; Mate GraniÊ, kandidat 

HDZ- a, Draæen Budiπa, kandidat HSLS-a i SDPa 

i Stipe MesiÊ, kandidat HSS-a, LS-a HNS-a i 

IDS-a. Ostali konkurenti, pa i oni sami tako govore, 

nisu ozbiljna konkurencija ovoj trojici. 

Dosadaπnji ministar vanjskih poslova i kandidat 

HDZ-a Mate GraniÊ tvrdi da je Hrvatsku nekoliko 

puta spasio od meappleunarodnih sankcija, 

πto je izazvalo Antu –apiÊa koji mu je odgovorio 

ne imenujuÊi ga: flPasivnom i mlitavom diplomacijom 

jedan je kandidat doveo dræavu 

pred sankcije«. Izjavio je i da je flvrijeme karizmatskog 

predsjednika kakav je bio dr. Tuappleman 

proπlo« i da ne æeli flparalelnu vladu u kojoj 

bi predsjednik zasebno donosio odluke«, te 

da mu je flneshvatljivo da od oko 1280 tuæenih 

poduzetnika i bankara nitko nije zavrπio u zatvoru«. 

GraniÊ obeÊava flukloniti aroganciju, bahatost 

i laæni nepotrebni trijumfalizam, nerjeπavanje 

raznih korupcionaπkih afera, poglavito 

bankarskih«. Pritom je spomenuo i Glumina 

banku u kojoj je propao novac hrvatskih iseljenika. 

Premda mnogi misle da govori iskreno rijetko 

mu tko vjeruje. Mnogi su mu zamjerili πto 

indirektno MesiÊa naziva zabavljaËem, a nekadaπnjem 

ministru vanjskih poslova, sada ministru 

pravosuapplea Zvonimiru ©eparoviÊu odriËe sudjelovanje 

u graappleenju hrvatske dræave. flTime 

πto GraniÊ priznanje Hrvatske hoÊe pripisati sebi, 

osporavajuÊi ga drugima, agresivnim i brutalnim 

laæima, on æeli promijeniti povijest«, odgovorio 

mu je ©eparoviÊ. 

MesiÊ prijeti i zabavlja 

Stipe MesiÊ, kojega mnogi vide, a i ankete 

su mu sklone, na mjestu buduÊeg predsjednika 

Republike Hrvatske u svojim nastupima ne 

libi se veÊ viappleene retorike - jedino sam ja pravi, 

a sve drugo je promaπaj - obeÊava da Êe on, 

kao predsjednik Hrvatske, znati kako vladati i 

da Êe biti protuteæa pobjedniËkom dvojcu 

SDP-HSLS, koji bi svoj monopol mogao negativno 

koristiti. U svojim nastupima, koje je prilagodio 

πirokim masama, onome πto ih boli i πto 

æele Ëuti, MesiÊ je najbliæi obiËnom Ëovjeku. 

GovoreÊi o Hrvatskoj kazao je: flBrod je trebao 

biti usmjeren prema Europi, ali je HDZ-ova vlast 

dovela do nove katastrofe, do uniπtenja, 

Masovnost predizbornih 

predsjedniËkih skupova najbolji 

su dokaz da je narodu vrlo bitno 

tko Êe biti prvi Ëovjek RH 

FENOMEN 

danaπnjoj Hrvatskoj mnogi se proble 

mi pojavljuju zbog toga πto izbori i je 

U 

su i nisu izbori. Izabrani nisu izravno 

izabrani niti imaju baπ previπe kontakata s 

onima koji su glasovali za njih ili protiv njih, 

ali koji su iz njihove izborne jedinice. Naime, 

izabrani bi trebali biti oni koje su stvarno 

hrvatski biraËi izabrali, koji su se uistinu borili 

da doappleu do glasova, koji su kucali na biraËka 

vrata i borili se za svaki glas, objaπnjavajuÊi 

biraËima πto nudi stranka u ime koje na- 

U Hrvatskoj danas netko moæe 

biti potpuni gubitnik, ali 

ako dobro stoji u stranci ipak 

mu je mjesto osigurano u Saboru. 

Zapravo bilo bi bolje re- 

Êi u sabornici, nego u samom 

Saboru

+ 

PREDSJEDNIK 

Dom i Svijet 24. SIJE»NJA 2000. /3 

PREDSJEDNI»KI IZBORI 

DANAS HRVATSKI GRA–ANI BIRAJU PREDSJEDNI- 

KA, »OVJEKA S NAJVE∆IM POLITI»KIM OVLASTIMA 

+ 

TREBA HRVATSKOJ 

GraniÊ obeÊava flukloniti aroganciju, 

bahatost i laæni nepotrebni 

trijumfalizam, nerjeπavanje 

raznih korupcionaπkih afera, 

poglavito bankarskih«. Mnogi su 

mu zamjerili πto indirektno MesiÊa 

naziva zabavljaËem, a nekadaπnjem 

ministru vanjskih poslova, 

sada ministru pravosuapplea, 

Zvonimiru ©eparoviÊu odriËe 

sudjelovanje u graappleenju hrvatske 

dræave 

MesiÊu se najviπe zamjera svjedoËenje 

u Haagu, koje veÊina 

hrvatskih graappleana shvaÊa 

kao haaπki obraËun s pokojnim 

Tuapplemanom, a nikako kao 

doprinos pravdi i hrvatskim 

interesima 

osramoÊenja i izolacije Hrvatske. Dok se vodio 

rat, balavci su kupili banke a hohπtapleri poduzeÊa. 

Oni trebaju zavrπiti na malom prostoru, 

iza brave, gdje Êe biti slobodni kao ptice. 

Najsigurnije im je u Lepoglavi, jer ih vani oËekuje 

hrvatska dijaspora koja se takoappleer pita 

gdje je njihov novac«. 

Budiπina trezvenost 

Nasuprot duhovitosti, koju mu nitko ne moæe 

zanijekati, MesiÊu se prigovara i neozbiljan, 

kavanski pristup ozbiljnim politiËkim problemima: 

Svima takvima nije ostao duæan pa je poruËio; 

flMesiÊ ide tamo gdje su ljudi; ako su u 

kavani, onda ide u kavanu«. Ipak, od svega 

MesiÊu se najviπe zamjera svjedoËenje u Haagu, 

koje veÊina hrvatskih graappleana shvaÊa 

kao haaπki obraËun s pokojnim Tuapplemanom, a 

Zvonimir 

©eparoviÊ dosta 

je popularan u 

dijaspori 

nikako kao doprinos pravdi i hrvatskim interesima. 

Pa i unatoË tome on je vrlo ozbiljan kandidat 

za predsjednika dræave. 

Kao najozbiljniji, ali i najodgovorniji, kandidat 

predstavio se Draæen Budiπa. U svojim 

nastupima ne vrijeapplea, ne obeÊava, trezven je 

i realan. Pa i onda kada replicira to Ëini odmjereno 

pazeÊi da nikoga ne uvrijedi. Osim 

πto je rekao: flveÊ nakon 3. sijeËnja i pobjede 

oporbe otvaraju nam se vrata Europe, a dionice 

naπih poduzeÊa porasle su otprilike 30 

posto«, Budiπa je odgovarajuÊi GraniÊu i nevjernim 

Tomama poruËio da on ulogu predsjednika 

ne shvaÊa autoritarnom, niti da bi 

ona s njim mogla biti destabilizirajuÊa. Naprotiv! 

GraniÊu je rekao da sada govori o tome 

da bi: flpredsjednik trebao biti njihov kandidat, 

i to radi ravnoteæe, kako bi mogao kontrolirati 

rad parlamenta, a ja tvrdim da mora 

biti obrnuto - parlament 

mora kontrolirati predsjednika 

dræave jer je 

iznad njega«. Premda je 

Budiπa vrlo odmjeren, racionalan 

i napredan politi- 

Ëar dosta ih je koji se boje 

da bi mogao izgubiti, argumentirajuÊi 

to time da 

mu mnogi SDP-ovci zamjeraju 

nacionalistiËku 

proπlost i da zbog njegova 

domoljublja neÊe glasovati 

na njega. Pa i bez 

obzira na to Budiπa je najozbiljniji 

kandidat za buduÊeg predsjednika 

Hrvatske. 

Nasuprot ovoj trojici ostali kandidati, njih πest, 

su se kandidirali znajuÊi unaprijed da Êe 

izgubiti. Letica se kandidirao, tako je izjavljivao, 

da bi fldruge pouËio kako se buduÊi predsjednik 

treba ponaπati«, o Ëemu i kako uljuappleeno 

komunicirati. Uz to je umirovljenicima obeÊao, 

flako postane predsjednik, svake godine svog 

mandata Êe isplatiti 13 mirovinu«. Ante LediÊ 

je rekao fldrugi predsjedniËki kandidati imaju 

novac i pompozne kampanje, ali nemaju srca, 

Nije potpuno jasno koga Êe podræati Hercegovina, GraniÊa ili Budiπu 

hrabrost i odluËnost«. Tomislav MerËep je gotovo 

nezamjetan, osim kada proziva tajkune, 

udbaπe i kosovce. »ini se da se kandidirao za 

predsjednika ponajviπe kako bi promovirao 

sebe, a tek onda i svoju stranku. Ante –apiÊ 

biraËe uvjerava da je jedini autentiËni zastupnik 

i branitelj hrvatskih interesa, da nije ksenofob 

i rasist. flNe mrzim ni strance ni Srbe, kako 

mi se pripisuje, ali nitko u Hrvatskoj ne moæe 

imati veÊa prava od Hrvata«. Ante PrkaËin kaæe 

da ga je na kandidaturu ponukalo fluvjerenje 

da Êe u suËeljavanju s protukandidatima 

pokazati svoju superiornost i na taj naËin dobiti 

naklonost biraËa«. On je takoappleer rekao da 

flnovi hrvatski predsjednik, bez obzira tko Êe 

to biti, mora poduprijeti reviziju svega, od pretvorbe 

i privatizacije, rada MORH-a i MUP-a do 

revizije vojnih Ëinova i akademskih titula«. 

Premda je Budiπa vrlo odmjeren, racionalan i napredan 

politiËar dosta ih je koji se boje da bi mogao izgubiti, 

argumentirajuÊi to time da mu mnogi SDP-ovci zamjeraju 

nacionalistiËku proπlost i da zbog njegova domoljublja 

neÊe glasovati za njega 

S obzirom na broj prijavljenih kandidata mnogi funkciju 

buduÊeg predsjednika ismijavaju, obezvrjeappleuju, s njom 

se sprdaju i tvrde da joπ nismo dorasli potrebama demokracije 

©eparoviÊ je, po miπljenju mnogih objektivnih 

promatraËa predsjedniËke kampanje, najveÊi 

gubitnik. Izgleda kao brod koji tone, πto on i ne 

skriva, pa je tako zbog postavljenih pitanja i Budiπina 

spota napustio studio Obiteljskog radija. 

On je izjavio da je incident izazvan time πto je 

njegova supruga, koja je Ëekala da emisija zavrπi, 

flvidjela da na zidu Obiteljskog radija visi slika 

Josipa Broza Tita«, πto je novinar emisije opovrgnuo. 

I bez obzira na sve to hrvatska dijaspora 

ga smatra najboljim kandidatom za buduÊeg 

predsjednika Hrvatske. Misle da je on garancija 

za zaπtitu i obranu hrvatskih interesa u svijetu. 

Dakle, kako su mnogi o predsjedniËkim izborima 

rekli πto misle joπ ih je dosta koji su neodluËni 

i razmiπljaju tko je najbolji kandidat i kakav 

predsjednik Hrvatskoj treba i koliko je ta funkcija 

vaæna i ozbiljna Koliko je specifiËna, a 

koliko mora biti sliËna predsjedniku neke druge 

dræave 

Tito na Obiteljskom radiju 

Dok jedni misle da bi buduÊi predsjednik trebao 

zadræati ovlasti koje je imao pokojni predsjednik 

Tuappleman, drugi su uvjereni da bi trebao 

imati protokolarnu funkciju, a po nekima gotovo 

i zabavljaËku. A s obzirom na broj prijavljenih 

kandidata mnogi funkciju buduÊeg predsjednika 

ismijavaju, obezvrjeappleuju, s njom se 

sprdaju i tvrde da joπ nismo dorasli potrebama 

demokracije. I dok se politiËari, analiti- 

Ëari, sociolozi, politolozi i mnogi drugi 

bave analizama, kandidati su pred biraËima, 

koji vjerojatno neÊe zaboraviti 

πto je tko govorio, kako je govorio i s 

kojim pokriÊem. 

Pritom mnogi neÊe zaboraviti je li 

kandidat u svemu tome bio moralan i 

umjeren, koliko se hvalio, koga je optuæivao, 

kome je prigovorao i kako je i koga 

sve uvrijedio. Dosta je i onih koji su 

skloni reÊi da takva razmiπljanja nisu 

samo odlika pretendenata, nego da je 

to i reakcija na predsjednikovanje dr. 

Tuapplemana. Nitko od njih nije rekao da 

supruzi nije divan muæ i djeci otac, svi 

znaju plesati, a neki i pjevati i svirati. Dakle, svi su 

obiËni ljudi, svakome sliËni. ZnaËi li to i da su taπti, 

uvrjedljivi i skloni vrijeappleanju Naravno! A 

mnogi su pokazali da su u tome i vrlo uspjeπni. 

Zato maπkaradu oko izbora predsjednika dræave 

ne treba preozbiljno i odsudno shvaÊati. Jedan 

od naËina ponudio je humorist i karikaturist 

SreÊko PuntariÊ, gdje u karikaturi njegov Felix 

veli da od pet milijuna Hrvata 4,999.999 æeli biti 

predsjednik dræave a da onaj jedan æeli biti ministar 

humora. Andrija MoskoviÊ 

POLITIËKE INCESTUOZNOSTI 

OTU–UJU LI SE SABORNICI 

OD IZBORNE BAZE 

stupaju, a πto oni kao osobe te izborne jedinice 

zastupaju. Zato se i dobiva dojam kako 

se neki prelagano razbacuju tuappleom karizmom, 

da nepodnoπljivom lakoÊom rasiplju 

ono πto su drugi za njih mukotrpno stekli. 

Svi u Zagrebu 

Drugi opet, koji su bili gubitnici u malom 

sad idu na veliko. I sve to tako, i sve to u nedogled. 

PolitiËki dinamizam se sve viπe gubi 

pred senekurama, hrvatski Sabor sve viπe 

naliËi domu umirovljenika koje posluπni novinari 

iz nekih neobjaπnjivih razloga dræe na 

oku. Proπle sam godine s nekoliko prijatelja 

za Dan hrvatske dræavnosti bio u nekoliko 

opÊina. I nigdje ni jednog politiËara. Ni za lijek. 

Na moje Ëuappleenje i pitanje o tome gdje 

bi to oni mogli biti, upitani se zabezeknu. Pa, 

zaboga, u Zagrebu. Gdje drugdje. Tamo je 

glavno. Tamo stranka slavi! Ali, kako Ëovjek 

bi interese morao zastupati. U Hrvatskoj danas 

netko moæe biti potpuni gubitnik, ali 

ako dobro stoji u stranci ipak mu je mjesto 

osigurano u Saboru. Zapravo bilo bi bolje 

reÊi u sabornici, jer mnogima kao da je stalo 

viπe do tog da budu u sabornici, nego u 

samom Saboru. A za neke 

mrze vlast, ako veÊ nisu izabrani, odustanu 

od vladanja. 

Nepoæeljne nove ideje 

ZnaËajnije hrvatske stranke, koje su 

stekle ugled zahvaljujuÊi osobama koje 

da mogu flpokriti svoje potrebe«. Njima ne 

trebaju niti Êe trebati nikakve nove ideje, 

jer ih svrgnuti nitko ne moæe. Oni istina 

mogu i mlade ukljuËivati (ta zaπto i postoji 

zlatna mladeæ nego da nastavi tamo gdje 

starijima, tatekima i dedekima, majka priroda 

rekne dosta). Pa valjda neÊe 

je i svejedno gdje svoje 

ukljuËivati u svoje redove i one 

vrijeme presjede. Naime, U zemljama gdje biraËi biraju zastupnike, biraËi 

glasuju za one koji Êe najbolje πtititi inte- 

mogli zagorËavati. Tako se zapra- 

koji se s njima u neËem ne slaæu. 

na izbore idu stranke, pa 

I koji bi im - ne daj Boæe!- i æivot 

pojedincima koji su se 

znali na vrijeme ukrcati u rese izborne jedinice. Tako bi se delegati boreÊi 

se za flsvoj kraj« borili za Ëitavu Hrvatvo 

stvara politiËka incestuoznost. 

vlak kao da i nije stalo na 

U zemljama gdje biraËi biraju zastupnike, 

biraËi glasuju za one ko- 

kojoj postaji trebaju siÊi 

niti gdje se trenutno nalaze. 

flStranka Êe sigurno bez sretnih i blagodatnih izbornih jedinica 

sku, jer nema sretne i blagodatne Hrvatske ji Êe najbolje πtititi interese baπ te 

izborne jedinstvene i specifiËne 

dobiti toliko i toliko mjesta«. 

A buduÊi da su oni 

gati boreÊi se za flsvoj kraj« borili 

izborne jedinice. Tako bi se dele- 

uvijek na pravom mjestu znat Êe se pobrinuti 

da Ëak i oni pokraj njih budu pravi, jer onoliko mjesta u sabornici, a moæda i vine 

i blagodatne Hrvatske bez sretnih i 

viπe i nisu meappleu nama, znaju da Êe imati zapravo za Ëitavu Hrvatsku, jer nema sret- 

moæe ljubiti stranku svoju, kao apstrakciju onda sve ide lagano. Ti meni, a ja i tebi i sebi. 

Tako ispada da jedino oni koji zaista gubitnici. Oni Êe uvijek imati toliko mjesta 

Vinko GrubiπiÊ 

πe, koliko im treba, ne mogu nikako biti blagodatnih izbornih jedinica. 

+ koju ne vidi, ako ne ljubi biraËa svojega, Ëije 

+

4/5 24. SIJE»NJA 2000. Dom i Svijet 

O IZAZOVIMA I ZADOVOLJSTVU RADA S DJECOM HRVATA U 

BELGIJI GOVORI ZDENKA KOÆI∆, U»ITELJICA HRVATSKOG 

JEZIKA I KULTURE U BRUXELLESU 

NAπA πKOLA JE 

PRVA STEPENICA U 

PRIPREMI DJECE ZA 

BUDUÊI POVRATAK 

P 

otaknuti vijestima o uspje 

πnom radu uËiteljice Zden 

ke KoæiÊ u poduËavanju 

mladih Hrvata u izvandomovinstvu, 

te promicanju Hrvatske u Belgiji, 

zamolili smo ju da za Ëitatelje 

flDoma i svijeta« neπto viπe kaæe o 

svome radu. 

•Kada je osnovana hrvatska 

dopunska nastava u Bruxellesu 

-Hrvatska dopunska nastava 

osnovana je 1992. godine u Bruxellesu, 

Antwerpenu i Liegu zahvaljuju- 

Êi sveÊenicima hrvatske katoliËke 

misije, don Mladenu Karaappleoli i pateru 

Dragi Rogini. Godinu dana kasnije 

Ministarstvo prosvjete i πporta RH 

preuzelo je skrb o nastavi u spomenutim 

belgijskim gradovima. Napomenula 

bih da u Belgiji rade dvije 

uËiteljice, Jasna VorgiÊ u Liegu i ja u 

Bruxellesu i Antwerpenu. 

•Kada ste Vi zapoËeli s radom u 

hrvatskoj dopunskoj πkoli u Belgiji 

-ZapoËela sam s radom prije 

godinu dana. Prije toga radila sam 

u 14 godina u zagrebaËkoj 

Osnovnoj πkoli Dragutin Kuπlan. U 

toj sam πkoli radila kao uËiteljica 

razredne nastave, gdje sam izvela 

tri generacije od I. do IV. razreda, 

nakon Ëega, u sijeËnju 1999., 

odlazim u inozemstvo. 

•Kako je organizirana nastava i 

koliko je uËenika pohaapplea 

-U Bruxellesu imamo iznajmljenu 

uËionicu u πkoli Athenee Royal 

d’Auderghem. 

Nastava za uËenike od 6 

do 17 godina 

U Antwerpenu nastavu izvodim 

u sklopu prostorija Croatia cluba. 

Nastava se odræava za sve uËenike u starosti 

od 6 do 17 godina, u pet grupa. 

U Bruxellesu nastavu pohaapplea 21 uËenik od 

6 do 17 godina, dok u Antwerpenu imamo 15 

uËenika od 7 do 15 godina. 

•Koje su poteπkoÊe koje Vas prate pri radu 

-Oteæani rad, prije svega, stvara nemoguÊnost 

odvajanja po grupama, odjeljenjima, potom 

manjak nastavnih sredstava i pomagala, ali i 

preoptereÊenost uËenika nastavnim programom 

u belgijskim πkolama, kao i premalena 

satnica uËenja hrvatskog jezika. 

Ove smo godine nabavili priruËnike za V., VI., 

VII. i VIII. razred hrvatske dopunske πkole.., a 

Hrvatska darovnica, autori V. PandæiÊ i V. Sabljak, 

Êe nam znatno olakπati svladavanje nastavnog 

plana i programa. Za mlade uËenike 

za sada nema adekvatnog udæbenika, stoga 

rad traæi temeljitu pripravu za individualno pristupanje 

svakom uËeniku i izradu nastavnih listiÊa. 

ZahvaljujuÊi Veleposlanstvu RH u Bruxellesu 

imam moguÊnost fotokopiranja i koriπtenja 

kompjutora, bez Ëega bi bilo teπko raditi. 

Razlika u naËinu rada u domovini i 

Belgiji 

Moram napomenuti kako mi nedostaje timski 

rad na koji sam nauËila u svojoj πkoli u Zagrebu. 

Naæalost, kolegica VorgiÊ je daleko, stoga 

suradnju naπih uËenika i ËeπÊe susrete, te 

zajedniËke priredbe ne moæemo ostvariti. Napomenula 

bih kako mi nedostaje i struËna literatura, 

kao i nemoguÊnost odvoappleenja uËenika 

u muzeje, na izlete, te izloæbe. 

•Moæete li nam neπto reÊi o postignuÊima 

uËenika hrvatske nastave Bruxelles-Antwerpen u 

UËenici prigodom nastave likovne kulture 

UËiteljica KoæiÊ (treÊa slijeva) s uËenicima prigodom 

posjeta izloæbi Brusses Eureka 

Oteæani rad, prije svega, stvara nemoguÊnost 

odvajanja po grupama, potom manjak nastavnih 

sredstava i pomagala, ali i preoptereÊenost 

uËenika nastavnim programom u belgijskim 

πkolama, kao i premalena satnica uËenja 

hrvatskog jezika 

UËenici hrvatske nastave Bruxelles posjetili su 

11. studenog proπle godine izloæbu Brusses 

Eureka, gdje su uËenici Jakπa FranuliÊ i Leda 

PiËuljan intervjuirali nagraappleene hrvatske inovatore, 

zagrebaËke srednjoπkolce iz πkole 

Ruappleera BoπkoviÊa, i svoj novinarski uradak 

poslali u Ëasopis za djecu flModra lasta« 

prvom razdoblju πkolske godine 1999./2000. 

-Sudjelovali smo sa svojim likovnim radovima 

na veÊ tradicionalnoj izloæbi Hrvatske matice 

iseljenika uz boæiÊne blagdane flSvim na 

zemlji mir, veselje«. Poslano je 13 radova uËenika 

iz Bruxellesa i 12 iz Antwerpena. Uz to bih 

naglasila da su naπi radovi bili izloæeni tijekom 

prosinca u O© flJelenje - Draæice«, πkoli DubrovaËke 

æupanije. Uz navedeno, poslali smo likovne 

radove u Ëasopis flRadost« u Zagreb. Do 

sada su objavljeni radovi Kreπimira ©imca i 

Mladena VuletiÊa (listopad, prosinac 1999. g.). 

UËenici hrvatske nastave Bruxelles posjetili 

su 11. studenog proπle godine izloæbu Brusses 

Eureka, gdje su uËenici Jakπa FranuliÊ i Leda 

PiËuljan intervjuirali nagraappleene hrvatske inovatore 

i svoj novinarski uradak poslali u Ëasopis 

za djecu flModra lasta«. 

Spomenula bih da su uËenici izradili boæiÊne 

Ëestitke kojima smo Ëestitali blagdane osobama 

zasluænim za osnivanje naπe πkole, a takoappleer 

smo i pripremili kraÊi program uz BoæiÊ 

i Novu godinu za uzvanike i roditelje. 

Moram napomenuti kako me posebice raduje 

zapoËeta suradnju sa zagrebaËkom O© 

Dragutin Kuπlan s kojom smo razmijenili likovne 

i literarne radove, te Ëestitke. 

Naπu zajedniËku izloæbu radova, uz prigodan 

boæiÊni program, imali su prigodu razgledati 

uzvanici 18. prosinca proπle godine u Athenee 

Royal d’ Auderghem, dok je u Zagrebu 

prijateljska πkola naπe radove izloæila tijekom 

prosinca 1999.godine. 

•Kakvi su Vam planovi za buduÊnost 

-Æelja mi je organizirati posjet Zagrebu u suradnji 

s bivπom πkolom, kako bi se uËenici dopisivali, 

druæili i posjeÊivali. 

Æeljka LeπiÊ 

TRAPISTI»KI RED OBILJE- 

ÆIO STO I TRIDESET GO- 

DINA PRISUTNOSTI U 

BANJALU»KOJ REGIJI 

» 

uveni banjaluËki trapisti tiho su i ne 

primjetno obiljeæili 130. obljetnicu 

svoga dolaska u Bosnu. Jedan od 

TrapistiËki samostan u Banja Luci 

RADI, MOLI, πUTI I POMAÆI 

Samostan Marije Zvijezde osnovali su 

trapisti u lipnju 1869. u Delibaπinu Selu 

kod Banje Luke. VeÊ u prvim godinama 

su podigli prve moderne zgrade, prvu 

industrijsku jezgru, osnovali viπe zanatskih 

pogona, prvu hidrocentralu, prvu 

tkaonicu, pivovaru i sl. 

najstroæih i najsamozatajenijih redova unutar 

KatoliËke crkve, utisnuo je neizbrisiv peËat u 

æivotu banjaluËke regije. No, njihovo ime Êe 

mnoge prije podsjetiti na ukusan sir koje su 

patentirali redovnici. Ime mu dolazi od naziva 

samostana flLa Trappe« u Francuskoj, u kojemu 

je sredinom 17. stoljeÊa zapoËela reforma 

cistercistskog reda, Ëiji je smisao bio 

vraÊanje strogoj disciplini iz vremena sv. Barnarda 

(11. stoljeÊe), a iz koje su nastali trapisti. 

Samostan Marije Zvijezde osnovali su u 

lipnju 1869. u Delibaπino Selu kod Banje Luke. 

O. Franz Wendelin Pfanner, prodoran 

Ëovjek koji, kaæu, nije znao za odustajanje, 

poËeo je tada s gole ledine. VeÊ u prvim godinama 

trapisti su utemeljili moderan gospodarski 

i kulturni razvoj banjaluËkog kraja. 

Podigli su prve moderne zgrade, prvo industrijsku 

jezgru, osnovali viπe zanatskih 

pogona, prvu hidrocentralu, prvu tkaonicu - 

pivovaru! - koje su uz proizvodne funkciju 

sluæile i za odgoj mladeæi. Uskoro, trapisti su 

uz pomoÊ Ëasnih sestara (sestre milosrdnica 

Druæbe sv. Vinka Paulskog i sestara Klanjateljica 

Krvi Kristove koje slave 120. obljetnicu) 

pridigli prve generacije mladih ljudi. 

Sve to, kako primjeÊuje naπ suvremenik, banjaluËki 

kroniËar Aco RavliÊ, pod zvukom 

zvona koja su donijeli sa sobom nakon nekoliko 

stoljeÊa tiπine... 

Pomaæemo iako i sami æivimo 

od pomoÊi 

flProizvodili smo sir, pivo, maslac, tjesteninu... 

i po tome bili poznati«, prisjeÊa se u intervjuu 

za flSvjetlo rijeËi« danaπnji superior 

trapistiËke opatije Marije Zvijezda Nirvald 

Volkmer, koji slavi 55. godiπnjicu monaπtva. 

flDanas nas mnogi pitaju zaπto viπe ne proizvodimo 

npr. trapistiËki sir. Uvijek im odgovaram 

isto. Naime, trapisti su do kraja Drugog 

svjetskog rata proizvodili sir zato πto su imali 

od koga kupovati mlijeko. Po zavrπetku rata 

komunisti su protjerali odavde mjeπtane njemaËke 

nacionalnosti, tako da nismo imali od 

Ëega krenuti. Tada je oduzet i dio naπega samostana 

u koji je smjeπtena bolnica koja je i 

danas ondje«. 

Prema kazivanju superiora Volkmera, od 

1931. do kraja Drugog svjetskog rata u flMariji 

Zvijezdi« je boravilo prosjeËno oko 130 

trapista. Nakon rata broj se smanjio na 50 

braÊe, 1963. bilo ih je 20, kad sam on doπao 

za superiora ujesen 1991. bilo ih je 10, a sada 

samo petorica. 

Za vrijeme posljednjeg rata trapisti nisu 

pretrpjeli veÊe materijalno πtete. No, na pastoralnom 

podruËju svedeni su na minimum. 

Æupa im je pred rat imala 2500 vjernika, 

sada ih je, prema posljednjem blagoslovu 

kuÊa, 344. Superior 

Volkmer kaæe da je 

povratak, koji nije nimalo 

lagan, poËeo i da 

se vratilo 45 ljudi. flVjernici 

su svjesni da se 

OsnivaË trapistiËkog samostana Franz 

Wendelin Pfanner 

TrapistiËki red je poznat po dobrom siru 

BanjaluËki trapisti su u svojih prvih trideset godina prisustva 

postigli zavidne gospodarske rezultate 

HRVATI U POKRAJINI SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA PROSLAVILI DAN ME–UNARODNOG PRI- 

ZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE 

DOGAappleAJ ZA PAMÊENJE 

ao i svugdje u svijetu, 

gdje æive Hrvati koji vole Zdravka BuπiÊ i Ante Beljo u svojim su se govorima zahvalili na povjerenju 

K svoju domovinu Hrvatsku, 

odræane su brojne proslave 

kojima se obiljeæio Dan me- 

koju je iseljena Hrvatska na izborima podarila Hrvatskoj demokratskoj zajednici 

i osvrnuli se na teæak put ne samo stvaranja Republike Hrvatske, 

appleunarodnog priznanja Republike 

Hrvatske. U NjemaËkoj nego i teπke borbe za njeno meappleunarodno priznanje 

pokrajini Sjeverno Porajnje i 

Vestfalija centralna proslava 

odræana je u subotu 15. sijeËnja 

2000. u Erkrathu u blizini Duesseldorfa. 

Proslavu je organizirala Koordinacija 

HDZ-a za Sjeverno Porajnje 

i Vestfaliju u gradskoj dvorani 

Erkrath, uz nesebiËnu pomoÊ 

Ëlanova ove stranke te 

njihovih obitelji i prijatelja. 

U prepunoj dvorani najprije je 

odsvirana hrvatska himna te minutom 

πutnje odana poËast preminulom 

predsjedniku dr. Franji 

Tuapplemanu. 

Nakon toga nazoËnima se 

obratio voditelj programa Niko 

Ereπ, predsjednik Koordinacijskog 

odbora HDZ-a za Sjeverno 

Prepuna dvorana u Ekkrathu 

Porajnje i Vestfaliju. Toplo i iskreno se zahvalio 

organizacijskom odboru proslave, ali i svima 

udrugama i pojedincima koji su omoguÊili ovu 

proslavu. 

Posebno su pozdravljeni gosti iz domovine, 

saborska zastupnica mr. Zdravka BuπiÊ, ravnatelj 

HMI-a i upravitelj HIC-a i zastupnik u saboru 

Ante Beljo, te savjetnik i voditelj Konzularnog 

odjela Hrvatskog veleposlanstva u Bonnu Hrvoje 

Sagrak, vojni ataπe pri konzularnom predstavniπtvu 

Bonn gospodin Herceg, predsjednik 

HSK-a u NjemaËkoj Branko MariÊ te tri Ëasnika 

Hrvatske vojske koji su na edukaciji u NjemaËkoj. 

Zdravka BuπiÊ i Ante Beljo u svojim su se govorima 

zahvalili na povjerenju koju je iseljena 

Hrvatska na izborima podarila Hrvatskoj demokratskoj 

zajednici i osvrnuli se na teæak put ne 

samo stvaranja Republike Hrvatske, nego i teπke 

borbe za njeno meappleunarodno priznanje. 

Burnim pljeskom odobravanja, kojim su prekidani 

u govoru, gosti iz domovine pokazali su da 

se hrvatska dijaspora ne moæe zanijekati. flU Europu 

da - ali samo uspravno i nezavisno, bez 

ikakvih nametnutih integracija«, istaknuo je Ante 

Beljo govoreÊi iz srca nazoËnima. Poslije izlaganja 

drugih gostiju Niko Ereπ uruËio je odliËje 

Hrvatski trolist doktoru LuetiÊu, te Spomenicu 

domovinske zahvalnosti doktoru Veselku JovanoviÊu. 

Nakon toga je poËeo kulturno-zabavni dio pro- 

svakodnevno moraju 

boriti i biti hrabri u svojim 

æivotnim ciljevima. 

Hvala Bogu, ustrajavaju. 

Uzdam se u Boæju 

providnost. Mi im moæemo 

podijeliti humanitarnu 

pomoÊ, posebno 

u graappleevinskom materijalu. 

U novcu im ne moæemo 

pomoÊi, jer i sami 

æivimo od milodara. Nemamo 

nikakva stalnog 

izvora prihoda. No, bra- 

Êa sveÊenici se ipak 

angaæiraju gdje god 

mogu da olakπaju povratnicima prve dane 

u njihovoj kuÊi. Tako jedan brat stalno radi 

pri Caritasu na izdavanju hrane, drugi pokuπava 

srediti dokumente do kojih povratnici 

s mukom dospijevaju«, kaæe superior. 

Biskupi æele trapistiËku 

zajednicu 

Trapsti, Ëije je geslo flOra et labora« (Moli 

i radi), πto ide do potpune πutnje, u Africi imaju 

preko 20 muπkih i æenskih kontemplativnih 

opatija. Nakon 130 godina boravka u Banjoj 

Luci, donijeli su odluku da viπe ne budu 

samo socijalni i kulturni centar. flU buduÊnosti 

Êemo prednost viπe dati kontemplativnom 

naËinu æivota. To je buduÊnost ne samo naπe 

zajednice, nego i reda. Vidite, mnogi misionarski 

biskupi æele imati u svojoj biskupiji 

jednu naπu zajednicu«, kaæe otac Volkmer. 

flSve nas pozivam da ostanemo vjerni pozivu 

i ustrajemo s pouzdanjem u Boæju providnost. 

Uzdajmo se u Gospu ‘Marije Zvijezde’, 

nadu koja se u svim nedaÊama nije 

ugasila da Êe i dalje biti mjesto molitve. Pozivam 

sve Ëitatelje i dobre ljude da se molimo 

Ocu naπemu nebeskome da se naπ narod 

ponovno pridigne, kako je to uËinio nakon 

osmanlijske vladavine u Bosni. Jer 

Bosna bez katolika, triju vjera i triju naroda 

nije viπe Bosna!« - istiËe superior Volkmer. 

Ivo LuËiÊ 

Dr. LuetiÊ primio je 

odliËje Hrvatskog 

trolista 

grama u kojemu su 

nastupili folklorna 

grupa flZagreb« iz 

Wuppertala i folklorna 

grupa HKMa 

iz Duesseldorfa, 

te grupa flDobri duhovi« 

iz Hamburga. Glazbe je bilo za svaËiji ukus, 

za sve generacije prisutne u dvorani. Na plesnom 

podiju je bilo dinamiËno i vedro, a mnogi su okuπali 

sreÊu kupujuÊi listiÊe tombole. Takoappleer se 

mogla kupiti i knjiga poznate hrvatske spisateljice 

Ivane BrliÊ-MaæuraniÊ flPriËe iz davnine« prevedena 

na njemaËki jezik, a nazoËnima je pruæena 

moguÊnost da u tijeku veËeri svojim dobrotvornim 

prilozima poveÊaju iznos koji Êe se 

uplatiti za obnovu grada Vukovara. 

Zabava i veselje je potrajalo i nakon ponoÊi 

i bilo je lijepo vidjeti da se jedan tako vaæan 

dan u povijesti naπe domovine Hrvatske nikada 

neÊe zaboraviti, bez obzira na to gdje 

Hrvati æivjeli. 

Kata JuriπiÊ 

U 

NjemaËkoj su trenutno na politiËkoj sce 

ni na programu dvije drame; jedna save 

zna, odnosno svenjemaËka, pa i globalna, 

a druga je zasad flprovincijska«. U obje se, 

meappleutim, radi o fluklanjanju oca« odnosno flpatrijarha«. 

U prvoj drami radi se o bivπem dugogodiπnjem 

kancelaru H. Kohlu, a u drugoj o bivπem 

dugogodiπnjem predsjedniku pokrajine 

Sjeverna Rajna Vestfalija i sadaπnjem predsjedniku 

SR NjemaËke J. Rauu. Kao i svaka 

drama i ova je puna iznenaappleenja i preokreta, 

odnosno sadræi sve elemente dramatike, πtoviπe 

krimija. 

Drama prva: Sve se odvijalo i joπ uvijek odvija 

poput najuzbudljivijeg krimiÊa, kojemu se joπ 

ne nazire kraj. Joπ se zapravo ne zna tko je zakotrljao 

tu grudu snijega, koja se s vremenom 

POGLED S MAJNE 

vrijeme pisanja ovoga teksta, ali Êe to Ëitatelji 

veÊ znati kada u ponedjeljak do njih stigne ovaj 

Ëlanak). Joπ ove veËeri, iz sata u sat, dolaze vijesti 

o novim nepoznatim milijunima, a u cijelu 

aferu umijeπana je skupina visokih i poznatih 

bivπih ili joπ uvijek aktivnih politiËara. 

Rafinirano pranje novca 

Drama druga odvija se u pokrajini Sjeverna 

Rajna Vestfalija (glavni grad Duesseldorf). Ondje 

su se vodeÊi politiËari vladajuÊe SPD sluæili 

vodeÊom zemaljskom bankom kao vlastitim 

novËanikom. Ta banka je, naime, politiËarima 

platila preko stotinu privatnih ili navodnih sluæbenih 

zrakoplovnih letova. Bilo je dovoljno nazvati 

πefa banke, pa bi zrakoplov za nekoliko 

trenutaka kasnije veÊ bio osiguran. O tome je 

Prljava politika 

pretvorila u lavinu, koja opet pred sobom ne 

uklanja samo ljude, nego i osnovno povjerenje 

u ljude, osobito politiËare i politiku opÊenito, i 

otkriva mnoπtvo prljavπtine. 

Na jednom parkiraliπtu u ©vicarskoj, 26. kolovoza 

1991., trgovac oruæjem Schreiber predaje 

rizniËaru CDU-a (KrπÊanska demokratska unija) 

Kiepu kofer s milijun maraka u gotovini. 5. studenoga 

1999. Kiep priznaje 

da je taj milijun 

CDU dobila na dar. Samo 

dan kasnije bivπi 

kancelar i tadaπnji 

predsjednik CDU-a 

Helmut Kohl izjavljuje 

da o tom daru nema 

pojma. Nekoliko dana 

kasnije javlja se jedan 

od opunomoÊenika 

CDU-a i izjavljuje da je 

on jedan od trojice ljudi 

koji su podijelili navedeni milijun, a da je on od Kiepa 

dobio 370.000 DEM. Pred dræavnim tuæiteljstvom 

u Augsburgu Kiep govori 17. studenog 

1999. o nesluæbenim raËunima CDU-a. Taj sustav 

crnih raËuna na istom mjestu potvrappleuje i financijski 

inspektor CDU-a Weyrauch. Kohl nije- 

Ëe da je umijeπan u podmiÊivanje pri prodaji tenkova 

Saudijskoj Arabiji. Bivπi generalni tajnik 

CDU-a H. Geissler potvrappleuje 26. studenog postojanje 

tajnih raËuna, za koje su odgovorni Kohl 

i rizniËar. Dva dana kasnije to potvrappleuje i W. Schaeuble, 

sadaπnji predsjednik CDU-a. 

Kohl konaËno 30. studenog priznaje da je 

znao da sumnjive financijske 

radnje i posebne 

raËune te izrazio 

æaljenje zbog nepreglednosti, 

nedostatka 

kontrole i krπenja unutarpartijskog 

zakona o 

financiranju. On sam 

nije od toga imao 

osobne koristi, nego je 

sve radio za dobro 

stranke. U istraænom 

odboru Bundestaga Schaeuble kaæe da je jednom 

samo susreo trgovca oruæjem Schreibera. 

PoËetkom prosinca se doznaje da je CDU pokrajine 

Hessen od 1989. do 1991. dobio iz inozemstva 

viπe od 6 milijuna maraka, a rizniËar Wittgenstein 

izjavljuje da bi oni mogli biti od æidovskih 

emigranata. 16. prosinca Kohl na televiziji 

priznaje da je od 1993. do 1998., kao dar za 

CDU, ilegalno dobio 1,5 do 2 milijuna maraka, ali 

ne æeli reÊi imena darovatelja. 

Uruπeni spomenik Kohl 

Nakon toga u CDU-u, Ëiji je Kohl poËasni 

predsjednik, raste neraspoloæenje protiv Kohla. 

Koncem prosinca je u popravljenom obraËunu 

CDU-a za 1998. iskrslo joπ oko pola milijuna nezakonito 

primljenih maraka. Potom se doznaje 

da je generalni tajnik hessenskog CDU-a dobio 

flprivatni kredit« u iznosu od dva milijuna maraka, 

koji su kasnije navodno upotrijebljeni za 

izbornu kampanju u Hessenu, ali nigdje nisu registrirani. 

Protiv Kohla se 3. sijeËnja u Bonnu otvara istraæni 

proces. A onda joπ jedan udarac, 10. sijeËnja 

W. Schaeuble priznaje da je od Schriebera 

osobno primio 100.000 DEM, koje nisu 

uknjiæene kao dar. U stranci raste neraspoloæenje 

protiv njega, traæi se i ostavka. Joπ jedan teæak 

udarac 14. sijeËnja donosi bivπi πef hessenskog 

CDU-a i bivπi Kohlov ministar unutarnjih 

poslova M. Kanther. On priznaje da je osamdesetih 

godina na tajne (crne) raËune u ©vicarskoj 

poloæio nekoliko milijuna maraka, koje je kasnije 

postupno tajno prebacivao u NjemaËku. Na 

tom raËunu u ©vicarskoj ima joπ 17 milijuna 

DEM. 

U Hessenu SPD traæi nove izbore. Kanther se 

17. sijeËnja odriËe svoga zastupniËkog mjesta 

u Bundestagu. Sutradan se sastalo predsjedniπtvo 

CDU-a, koje podræava Schaeublea a Kohla 

poziva da se odrekne poËasnog predsjedniπtva 

u CDU-u i da aktivno suraappleuje na otkrivanju 

afere. Kohl se potom odriËe titule poËasnog 

predsjednika CDU-a, koju je dobio 1998., a 19. 

sijeËnja izjavljuje u Hamburgu da nikada nije 

bio podmitljiv, da Êe se boriti za svoju Ëast i da 

neÊe prekrπiti danu Ëasnu rijeË. To znaËi da ne 

æeli otkriti imena darovatelja. Moæda Êe morati, 

jer njegova Ëasna rijeË ne moæe biti iznad Ustava 

i zakona. U Ëetvrtak, 20. sijeËnja, Bundestag 

raspravlja o cijeloj aferi. Svi se pitaju hoÊe li se 

ondje pojaviti i Kohl ili Êe podnijeti ostavku na 

svoje zastupniËko mjesto (to se joπ ne zna za 

19. sijeËnja iscrpno svjedoËila jedna sluæbenica. 

Kao dugogodiπnji predsjednik te pokrajine, 

aktualni njemaËki predsjednik J. Rau, posluæio 

se tako oko 40 puta, a jednom mu je plaÊena i 

roappleendanska feπta. Ministar Schleusser je nekoliko 

puta letio tako i u Hrvatsku na odmor i jedrenje(gdje 

ima jahtu). I ta afera se trenutaËno 

uveliko istraæuje, a rezultati se sa strepnjom 

oËekuju. 

IstiËe se Ëinjenica da je demokracija 

svagdje u krizi, gdje god je vlast 

dugo u rukama jednoga Ëovjeka. 

Oba glavna suparniËka aktera 

afere, H. Kohl i J. Rau, bili su predugo 

na vlasti; prvi je 16 godina bio 

kancelar, a drugi je isto toliko godina 

na Ëelu pokrajine NRW 

Razmjeri kao i sveukupne 

posljedice 

ove trakavice ne daju 

se uopÊe sagledati. 

VeÊ se meappleutim moæe 

izreÊi nekoliko opÊenitih 

znaËajki. 

Prva je opÊe nepovjerenje 

u politiku i politiËare. 

Otkad je svijeta 

i vijeka ljudi se bave 

politikom. Otada govore 

da je politika Ëastan posao, na opÊe dobro 

graappleana i dræave. Otada meappleutim isto tako govore 

da je politika prljav posao, da je ovo i ono. 

Politika je premazana svim bojama, pa tako i politiËari. 

NjemaËka javnost je zgranuta i preneraæena. 

BuduÊi se meappleutim radi o vodeÊim njemaËkim 

politiËkim strankama, u krizi je zapravo 

osnovica njemaËkoga politiËkog stranaËkog sustava 

i djelovanja. 

U tom sklopu se radi i o krizi demokracije. 

IstiËe se Ëinjenica da je demokracija svagdje u 

krizi, gdje god je vlast dugo u rukama jednoga 

Ëovjeka, partije ili jedne skupine ljudi. Oba glavna 

suparniËka aktera 

afere, H. Kohl i J. Rau, 

bili su predugo na vlasti; 

prvi je 16 godina 

bio kancelar i moæda 

joπ dulje πef CDU-a, a 

drugi je, Ëini mi se, 

isto toliko godina na 

Ëelu pokrajine NRW. 

Pritom je vaæno naglasiti 

joπ jednu dimenziju 

ovoga sluËaja, 

a to je politiËka propast dojuËer neosporivih 

politiËkih veliËina. flSpomenik Kohl« se veÊ uruπio, 

iako to izgleda samo on sam nije joπ primijetio. 

Ovih dana se u NjemaËkoj postavilo 

pitanje: flJesmo li svi lopovi« Otvaranje 

crnih raËuna, primanje mita i 

milijunske gotovine, raËuni u inozemstvu, 

velikoduπno davanje kredita 

i plaÊanje raËuna i previπe podsjeÊa 

na tipiËno mafijaπko pranje 

novca 

Kriza morala 

Usko vezano s prije reËenim jest i gubitak i 

nedostatak osnovnoga politiËkoga morala i 

kulture. Ovih dana se u NjemaËkoj postavilo pitanje: 

flJesmo li svi lopovi« Otvaranje crnih ra- 

Ëuna, primanje mita i milijunske gotovine, raËuni 

u inozemstvu, velikoduπno davanje kredita i 

plaÊanje raËuna i previπe podsjeÊa na tipiËno 

mafijaπko pranje novca, ali samo rafinirano i u 

velikom stilu, a neki govore i o pravom organiziranom 

kriminalu u njemaËkoj politiËkoj vrhuπki. 

ObiËni mali Ëovjek osjeÊa se pritom izigranim i 

prevarenim, jer se njega pritiπÊe za najmanju 

sitnicu, za svaku marku, dok su flpolitiËki bogovi« 

nedostupni na svom Olimpu. 

Joπ je veÊa kriza fldemokrπÊanskog« politiËkog 

morala, jer CDU nosi krπÊanski predznak. 

Neki joj Ëak predviappleaju sudbinu talijanske demokracije, 

koja je prije nekoliko godina propala 

zbog sliËnih i drugih afera. 

Nitko nije mogao oËekivati da Êe ga iz politiËke 

nesposobnosti izvuÊi upravo - Kohl. I nakon 

ove afere on ima veliku priliku da sa svojom 

SPD dobije predstojeÊe pokrajinske izbore u 

NWR i Schleswieg-Holsteinu. 

Valja na kraju spomenuti joπ jednu dimenziju 

ove afere. Ona, naime, definitivno baca u sjenu 

neke predrasude i o njemaËkoj politici i njemaËkim 

karakteristikama. NjemaËka je politika 

dugo bila opijena slikom koju je stvorila sama o 

sebi: kao poπtena, dosljedna, pedantna, demokratiËna. 

S tom slikom je djelovala i nastupala u 

javnosti. »esto je malim dræavama i narodima 

svisoka znala dræati lekcije o demokraciji, a 

protiv diktature, nemorala, korupcije. Sad se 

najednom i sama naπla u istom dubokom glibu 

iz kojega se oËito vrlo teπko i sporo Ëupa, πto je 

takoappleer jedna od tipiËnih njemaËkih znaËajki. 

Nije to dakako nikakvo opravdanje za provoappleenje 

takve politike, koja je i kod nas u domovini 

imala sliËne, iako grublje obrise i posljedice, 

nego upozorenje na varljivu politiËku sudbinu. 

Politika je, naæalost, prljav posao. Zbog toga 

mnogi nisu gubili samo obraz, nego je to bilo 

razlogom i za gubitak mnoπtva æivota i upropaπtenih 

egzistencija. Povjerenje je dakako dobro 

i lijepo, ali je kontrola ipak bolja. 

Anto BatiniÊ

elektronicko izdanje 280 - HIC-a

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?