elektronicko izdanje 280 - HIC-a

4/5 24. SIJE»NJA 2000. Dom i Svijet
O IZAZOVIMA I ZADOVOLJSTVU RADA S DJECOM HRVATA U
BELGIJI GOVORI ZDENKA KOÆI∆, U»ITELJICA HRVATSKOG
JEZIKA I KULTURE U BRUXELLESU
NAπA πKOLA JE
PRVA STEPENICA U
PRIPREMI DJECE ZA
BUDUÊI POVRATAK
P
otaknuti vijestima o uspje
πnom radu uËiteljice Zden
ke KoæiÊ u poduËavanju
mladih Hrvata u izvandomovinstvu,
te promicanju Hrvatske u Belgiji,
zamolili smo ju da za Ëitatelje
flDoma i svijeta« neπto viπe kaæe o
svome radu.
•Kada je osnovana hrvatska
dopunska nastava u Bruxellesu
-Hrvatska dopunska nastava
osnovana je 1992. godine u Bruxellesu,
Antwerpenu i Liegu zahvaljuju-
Êi sveÊenicima hrvatske katoliËke
misije, don Mladenu Karaappleoli i pateru
Dragi Rogini. Godinu dana kasnije
Ministarstvo prosvjete i πporta RH
preuzelo je skrb o nastavi u spomenutim
belgijskim gradovima. Napomenula
bih da u Belgiji rade dvije
uËiteljice, Jasna VorgiÊ u Liegu i ja u
Bruxellesu i Antwerpenu.
•Kada ste Vi zapoËeli s radom u
hrvatskoj dopunskoj πkoli u Belgiji
-ZapoËela sam s radom prije
godinu dana. Prije toga radila sam
u 14 godina u zagrebaËkoj
Osnovnoj πkoli Dragutin Kuπlan. U
toj sam πkoli radila kao uËiteljica
razredne nastave, gdje sam izvela
tri generacije od I. do IV. razreda,
nakon Ëega, u sijeËnju 1999.,
odlazim u inozemstvo.
•Kako je organizirana nastava i
koliko je uËenika pohaapplea
-U Bruxellesu imamo iznajmljenu
uËionicu u πkoli Athenee Royal
d’Auderghem.
Nastava za uËenike od 6
do 17 godina
U Antwerpenu nastavu izvodim
u sklopu prostorija Croatia cluba.
Nastava se odræava za sve uËenike u starosti
od 6 do 17 godina, u pet grupa.
U Bruxellesu nastavu pohaapplea 21 uËenik od
6 do 17 godina, dok u Antwerpenu imamo 15
uËenika od 7 do 15 godina.
•Koje su poteπkoÊe koje Vas prate pri radu
-Oteæani rad, prije svega, stvara nemoguÊnost
odvajanja po grupama, odjeljenjima, potom
manjak nastavnih sredstava i pomagala, ali i
preoptereÊenost uËenika nastavnim programom
u belgijskim πkolama, kao i premalena
satnica uËenja hrvatskog jezika.
Ove smo godine nabavili priruËnike za V., VI.,
VII. i VIII. razred hrvatske dopunske πkole.., a
Hrvatska darovnica, autori V. PandæiÊ i V. Sabljak,
Êe nam znatno olakπati svladavanje nastavnog
plana i programa. Za mlade uËenike
za sada nema adekvatnog udæbenika, stoga
rad traæi temeljitu pripravu za individualno pristupanje
svakom uËeniku i izradu nastavnih listiÊa.
ZahvaljujuÊi Veleposlanstvu RH u Bruxellesu
imam moguÊnost fotokopiranja i koriπtenja
kompjutora, bez Ëega bi bilo teπko raditi.
Razlika u naËinu rada u domovini i
Belgiji
Moram napomenuti kako mi nedostaje timski
rad na koji sam nauËila u svojoj πkoli u Zagrebu.
Naæalost, kolegica VorgiÊ je daleko, stoga
suradnju naπih uËenika i ËeπÊe susrete, te
zajedniËke priredbe ne moæemo ostvariti. Napomenula
bih kako mi nedostaje i struËna literatura,
kao i nemoguÊnost odvoappleenja uËenika
u muzeje, na izlete, te izloæbe.
•Moæete li nam neπto reÊi o postignuÊima
uËenika hrvatske nastave Bruxelles-Antwerpen u
UËenici prigodom nastave likovne kulture
UËiteljica KoæiÊ (treÊa slijeva) s uËenicima prigodom
posjeta izloæbi Brusses Eureka
Oteæani rad, prije svega, stvara nemoguÊnost
odvajanja po grupama, potom manjak nastavnih
sredstava i pomagala, ali i preoptereÊenost
uËenika nastavnim programom u belgijskim
πkolama, kao i premalena satnica uËenja
hrvatskog jezika
UËenici hrvatske nastave Bruxelles posjetili su
11. studenog proπle godine izloæbu Brusses
Eureka, gdje su uËenici Jakπa FranuliÊ i Leda
PiËuljan intervjuirali nagraappleene hrvatske inovatore,
zagrebaËke srednjoπkolce iz πkole
Ruappleera BoπkoviÊa, i svoj novinarski uradak
poslali u Ëasopis za djecu flModra lasta«
prvom razdoblju πkolske godine 1999./2000.
-Sudjelovali smo sa svojim likovnim radovima
na veÊ tradicionalnoj izloæbi Hrvatske matice
iseljenika uz boæiÊne blagdane flSvim na
zemlji mir, veselje«. Poslano je 13 radova uËenika
iz Bruxellesa i 12 iz Antwerpena. Uz to bih
naglasila da su naπi radovi bili izloæeni tijekom
prosinca u O© flJelenje - Draæice«, πkoli DubrovaËke
æupanije. Uz navedeno, poslali smo likovne
radove u Ëasopis flRadost« u Zagreb. Do
sada su objavljeni radovi Kreπimira ©imca i
Mladena VuletiÊa (listopad, prosinac 1999. g.).
UËenici hrvatske nastave Bruxelles posjetili
su 11. studenog proπle godine izloæbu Brusses
Eureka, gdje su uËenici Jakπa FranuliÊ i Leda
PiËuljan intervjuirali nagraappleene hrvatske inovatore
i svoj novinarski uradak poslali u Ëasopis
za djecu flModra lasta«.
Spomenula bih da su uËenici izradili boæiÊne
Ëestitke kojima smo Ëestitali blagdane osobama
zasluænim za osnivanje naπe πkole, a takoappleer
smo i pripremili kraÊi program uz BoæiÊ
i Novu godinu za uzvanike i roditelje.
Moram napomenuti kako me posebice raduje
zapoËeta suradnju sa zagrebaËkom O©
Dragutin Kuπlan s kojom smo razmijenili likovne
i literarne radove, te Ëestitke.
Naπu zajedniËku izloæbu radova, uz prigodan
boæiÊni program, imali su prigodu razgledati
uzvanici 18. prosinca proπle godine u Athenee
Royal d’ Auderghem, dok je u Zagrebu
prijateljska πkola naπe radove izloæila tijekom
prosinca 1999.godine.
•Kakvi su Vam planovi za buduÊnost
-Æelja mi je organizirati posjet Zagrebu u suradnji
s bivπom πkolom, kako bi se uËenici dopisivali,
druæili i posjeÊivali.
Æeljka LeπiÊ
TRAPISTI»KI RED OBILJE-
ÆIO STO I TRIDESET GO-
DINA PRISUTNOSTI U
BANJALU»KOJ REGIJI
»
uveni banjaluËki trapisti tiho su i ne
primjetno obiljeæili 130. obljetnicu
svoga dolaska u Bosnu. Jedan od
TrapistiËki samostan u Banja Luci
RADI, MOLI, πUTI I POMAÆI
Samostan Marije Zvijezde osnovali su
trapisti u lipnju 1869. u Delibaπinu Selu
kod Banje Luke. VeÊ u prvim godinama
su podigli prve moderne zgrade, prvu
industrijsku jezgru, osnovali viπe zanatskih
pogona, prvu hidrocentralu, prvu
tkaonicu, pivovaru i sl.
najstroæih i najsamozatajenijih redova unutar
KatoliËke crkve, utisnuo je neizbrisiv peËat u
æivotu banjaluËke regije. No, njihovo ime Êe
mnoge prije podsjetiti na ukusan sir koje su
patentirali redovnici. Ime mu dolazi od naziva
samostana flLa Trappe« u Francuskoj, u kojemu
je sredinom 17. stoljeÊa zapoËela reforma
cistercistskog reda, Ëiji je smisao bio
vraÊanje strogoj disciplini iz vremena sv. Barnarda
(11. stoljeÊe), a iz koje su nastali trapisti.
Samostan Marije Zvijezde osnovali su u
lipnju 1869. u Delibaπino Selu kod Banje Luke.
O. Franz Wendelin Pfanner, prodoran
Ëovjek koji, kaæu, nije znao za odustajanje,
poËeo je tada s gole ledine. VeÊ u prvim godinama
trapisti su utemeljili moderan gospodarski
i kulturni razvoj banjaluËkog kraja.
Podigli su prve moderne zgrade, prvo industrijsku
jezgru, osnovali viπe zanatskih
pogona, prvu hidrocentralu, prvu tkaonicu -
pivovaru! - koje su uz proizvodne funkciju
sluæile i za odgoj mladeæi. Uskoro, trapisti su
uz pomoÊ Ëasnih sestara (sestre milosrdnica
Druæbe sv. Vinka Paulskog i sestara Klanjateljica
Krvi Kristove koje slave 120. obljetnicu)
pridigli prve generacije mladih ljudi.
Sve to, kako primjeÊuje naπ suvremenik, banjaluËki
kroniËar Aco RavliÊ, pod zvukom
zvona koja su donijeli sa sobom nakon nekoliko
stoljeÊa tiπine...
Pomaæemo iako i sami æivimo
od pomoÊi
flProizvodili smo sir, pivo, maslac, tjesteninu...
i po tome bili poznati«, prisjeÊa se u intervjuu
za flSvjetlo rijeËi« danaπnji superior
trapistiËke opatije Marije Zvijezda Nirvald
Volkmer, koji slavi 55. godiπnjicu monaπtva.
flDanas nas mnogi pitaju zaπto viπe ne proizvodimo
npr. trapistiËki sir. Uvijek im odgovaram
isto. Naime, trapisti su do kraja Drugog
svjetskog rata proizvodili sir zato πto su imali
od koga kupovati mlijeko. Po zavrπetku rata
komunisti su protjerali odavde mjeπtane njemaËke
nacionalnosti, tako da nismo imali od
Ëega krenuti. Tada je oduzet i dio naπega samostana
u koji je smjeπtena bolnica koja je i
danas ondje«.
Prema kazivanju superiora Volkmera, od
1931. do kraja Drugog svjetskog rata u flMariji
Zvijezdi« je boravilo prosjeËno oko 130
trapista. Nakon rata broj se smanjio na 50
braÊe, 1963. bilo ih je 20, kad sam on doπao
za superiora ujesen 1991. bilo ih je 10, a sada
samo petorica.
Za vrijeme posljednjeg rata trapisti nisu
pretrpjeli veÊe materijalno πtete. No, na pastoralnom
podruËju svedeni su na minimum.
Æupa im je pred rat imala 2500 vjernika,
sada ih je, prema posljednjem blagoslovu
kuÊa, 344. Superior
Volkmer kaæe da je
povratak, koji nije nimalo
lagan, poËeo i da
se vratilo 45 ljudi. flVjernici
su svjesni da se
OsnivaË trapistiËkog samostana Franz
Wendelin Pfanner
TrapistiËki red je poznat po dobrom siru
BanjaluËki trapisti su u svojih prvih trideset godina prisustva
postigli zavidne gospodarske rezultate
HRVATI U POKRAJINI SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA PROSLAVILI DAN ME–UNARODNOG PRI-
ZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE
DOGAappleAJ ZA PAMÊENJE
ao i svugdje u svijetu,
gdje æive Hrvati koji vole Zdravka BuπiÊ i Ante Beljo u svojim su se govorima zahvalili na povjerenju
K svoju domovinu Hrvatsku,
odræane su brojne proslave
kojima se obiljeæio Dan me-
koju je iseljena Hrvatska na izborima podarila Hrvatskoj demokratskoj zajednici
i osvrnuli se na teæak put ne samo stvaranja Republike Hrvatske,
appleunarodnog priznanja Republike
Hrvatske. U NjemaËkoj nego i teπke borbe za njeno meappleunarodno priznanje
pokrajini Sjeverno Porajnje i
Vestfalija centralna proslava
odræana je u subotu 15. sijeËnja
2000. u Erkrathu u blizini Duesseldorfa.
Proslavu je organizirala Koordinacija
HDZ-a za Sjeverno Porajnje
i Vestfaliju u gradskoj dvorani
Erkrath, uz nesebiËnu pomoÊ
Ëlanova ove stranke te
njihovih obitelji i prijatelja.
U prepunoj dvorani najprije je
odsvirana hrvatska himna te minutom
πutnje odana poËast preminulom
predsjedniku dr. Franji
Tuapplemanu.
Nakon toga nazoËnima se
obratio voditelj programa Niko
Ereπ, predsjednik Koordinacijskog
odbora HDZ-a za Sjeverno
Prepuna dvorana u Ekkrathu
Porajnje i Vestfaliju. Toplo i iskreno se zahvalio
organizacijskom odboru proslave, ali i svima
udrugama i pojedincima koji su omoguÊili ovu
proslavu.
Posebno su pozdravljeni gosti iz domovine,
saborska zastupnica mr. Zdravka BuπiÊ, ravnatelj
HMI-a i upravitelj HIC-a i zastupnik u saboru
Ante Beljo, te savjetnik i voditelj Konzularnog
odjela Hrvatskog veleposlanstva u Bonnu Hrvoje
Sagrak, vojni ataπe pri konzularnom predstavniπtvu
Bonn gospodin Herceg, predsjednik
HSK-a u NjemaËkoj Branko MariÊ te tri Ëasnika
Hrvatske vojske koji su na edukaciji u NjemaËkoj.
Zdravka BuπiÊ i Ante Beljo u svojim su se govorima
zahvalili na povjerenju koju je iseljena
Hrvatska na izborima podarila Hrvatskoj demokratskoj
zajednici i osvrnuli se na teæak put ne
samo stvaranja Republike Hrvatske, nego i teπke
borbe za njeno meappleunarodno priznanje.
Burnim pljeskom odobravanja, kojim su prekidani
u govoru, gosti iz domovine pokazali su da
se hrvatska dijaspora ne moæe zanijekati. flU Europu
da - ali samo uspravno i nezavisno, bez
ikakvih nametnutih integracija«, istaknuo je Ante
Beljo govoreÊi iz srca nazoËnima. Poslije izlaganja
drugih gostiju Niko Ereπ uruËio je odliËje
Hrvatski trolist doktoru LuetiÊu, te Spomenicu
domovinske zahvalnosti doktoru Veselku JovanoviÊu.
Nakon toga je poËeo kulturno-zabavni dio pro-
svakodnevno moraju
boriti i biti hrabri u svojim
æivotnim ciljevima.
Hvala Bogu, ustrajavaju.
Uzdam se u Boæju
providnost. Mi im moæemo
podijeliti humanitarnu
pomoÊ, posebno
u graappleevinskom materijalu.
U novcu im ne moæemo
pomoÊi, jer i sami
æivimo od milodara. Nemamo
nikakva stalnog
izvora prihoda. No, bra-
Êa sveÊenici se ipak
angaæiraju gdje god
mogu da olakπaju povratnicima prve dane
u njihovoj kuÊi. Tako jedan brat stalno radi
pri Caritasu na izdavanju hrane, drugi pokuπava
srediti dokumente do kojih povratnici
s mukom dospijevaju«, kaæe superior.
Biskupi æele trapistiËku
zajednicu
Trapsti, Ëije je geslo flOra et labora« (Moli
i radi), πto ide do potpune πutnje, u Africi imaju
preko 20 muπkih i æenskih kontemplativnih
opatija. Nakon 130 godina boravka u Banjoj
Luci, donijeli su odluku da viπe ne budu
samo socijalni i kulturni centar. flU buduÊnosti
Êemo prednost viπe dati kontemplativnom
naËinu æivota. To je buduÊnost ne samo naπe
zajednice, nego i reda. Vidite, mnogi misionarski
biskupi æele imati u svojoj biskupiji
jednu naπu zajednicu«, kaæe otac Volkmer.
flSve nas pozivam da ostanemo vjerni pozivu
i ustrajemo s pouzdanjem u Boæju providnost.
Uzdajmo se u Gospu ‘Marije Zvijezde’,
nadu koja se u svim nedaÊama nije
ugasila da Êe i dalje biti mjesto molitve. Pozivam
sve Ëitatelje i dobre ljude da se molimo
Ocu naπemu nebeskome da se naπ narod
ponovno pridigne, kako je to uËinio nakon
osmanlijske vladavine u Bosni. Jer
Bosna bez katolika, triju vjera i triju naroda
nije viπe Bosna!« - istiËe superior Volkmer.
Ivo LuËiÊ
Dr. LuetiÊ primio je
odliËje Hrvatskog
trolista
grama u kojemu su
nastupili folklorna
grupa flZagreb« iz
Wuppertala i folklorna
grupa HKMa
iz Duesseldorfa,
te grupa flDobri duhovi«
iz Hamburga. Glazbe je bilo za svaËiji ukus,
za sve generacije prisutne u dvorani. Na plesnom
podiju je bilo dinamiËno i vedro, a mnogi su okuπali
sreÊu kupujuÊi listiÊe tombole. Takoappleer se
mogla kupiti i knjiga poznate hrvatske spisateljice
Ivane BrliÊ-MaæuraniÊ flPriËe iz davnine« prevedena
na njemaËki jezik, a nazoËnima je pruæena
moguÊnost da u tijeku veËeri svojim dobrotvornim
prilozima poveÊaju iznos koji Êe se
uplatiti za obnovu grada Vukovara.
Zabava i veselje je potrajalo i nakon ponoÊi
i bilo je lijepo vidjeti da se jedan tako vaæan
dan u povijesti naπe domovine Hrvatske nikada
neÊe zaboraviti, bez obzira na to gdje
Hrvati æivjeli.
Kata JuriπiÊ
U
NjemaËkoj su trenutno na politiËkoj sce
ni na programu dvije drame; jedna save
zna, odnosno svenjemaËka, pa i globalna,
a druga je zasad flprovincijska«. U obje se,
meappleutim, radi o fluklanjanju oca« odnosno flpatrijarha«.
U prvoj drami radi se o bivπem dugogodiπnjem
kancelaru H. Kohlu, a u drugoj o bivπem
dugogodiπnjem predsjedniku pokrajine
Sjeverna Rajna Vestfalija i sadaπnjem predsjedniku
SR NjemaËke J. Rauu. Kao i svaka
drama i ova je puna iznenaappleenja i preokreta,
odnosno sadræi sve elemente dramatike, πtoviπe
krimija.
Drama prva: Sve se odvijalo i joπ uvijek odvija
poput najuzbudljivijeg krimiÊa, kojemu se joπ
ne nazire kraj. Joπ se zapravo ne zna tko je zakotrljao
tu grudu snijega, koja se s vremenom
POGLED S MAJNE
vrijeme pisanja ovoga teksta, ali Êe to Ëitatelji
veÊ znati kada u ponedjeljak do njih stigne ovaj
Ëlanak). Joπ ove veËeri, iz sata u sat, dolaze vijesti
o novim nepoznatim milijunima, a u cijelu
aferu umijeπana je skupina visokih i poznatih
bivπih ili joπ uvijek aktivnih politiËara.
Rafinirano pranje novca
Drama druga odvija se u pokrajini Sjeverna
Rajna Vestfalija (glavni grad Duesseldorf). Ondje
su se vodeÊi politiËari vladajuÊe SPD sluæili
vodeÊom zemaljskom bankom kao vlastitim
novËanikom. Ta banka je, naime, politiËarima
platila preko stotinu privatnih ili navodnih sluæbenih
zrakoplovnih letova. Bilo je dovoljno nazvati
πefa banke, pa bi zrakoplov za nekoliko
trenutaka kasnije veÊ bio osiguran. O tome je
Prljava politika
pretvorila u lavinu, koja opet pred sobom ne
uklanja samo ljude, nego i osnovno povjerenje
u ljude, osobito politiËare i politiku opÊenito, i
otkriva mnoπtvo prljavπtine.
Na jednom parkiraliπtu u ©vicarskoj, 26. kolovoza
1991., trgovac oruæjem Schreiber predaje
rizniËaru CDU-a (KrπÊanska demokratska unija)
Kiepu kofer s milijun maraka u gotovini. 5. studenoga
1999. Kiep priznaje
da je taj milijun
CDU dobila na dar. Samo
dan kasnije bivπi
kancelar i tadaπnji
predsjednik CDU-a
Helmut Kohl izjavljuje
da o tom daru nema
pojma. Nekoliko dana
kasnije javlja se jedan
od opunomoÊenika
CDU-a i izjavljuje da je
on jedan od trojice ljudi
koji su podijelili navedeni milijun, a da je on od Kiepa
dobio 370.000 DEM. Pred dræavnim tuæiteljstvom
u Augsburgu Kiep govori 17. studenog
1999. o nesluæbenim raËunima CDU-a. Taj sustav
crnih raËuna na istom mjestu potvrappleuje i financijski
inspektor CDU-a Weyrauch. Kohl nije-
Ëe da je umijeπan u podmiÊivanje pri prodaji tenkova
Saudijskoj Arabiji. Bivπi generalni tajnik
CDU-a H. Geissler potvrappleuje 26. studenog postojanje
tajnih raËuna, za koje su odgovorni Kohl
i rizniËar. Dva dana kasnije to potvrappleuje i W. Schaeuble,
sadaπnji predsjednik CDU-a.
Kohl konaËno 30. studenog priznaje da je
znao da sumnjive financijske
radnje i posebne
raËune te izrazio
æaljenje zbog nepreglednosti,
nedostatka
kontrole i krπenja unutarpartijskog
zakona o
financiranju. On sam
nije od toga imao
osobne koristi, nego je
sve radio za dobro
stranke. U istraænom
odboru Bundestaga Schaeuble kaæe da je jednom
samo susreo trgovca oruæjem Schreibera.
PoËetkom prosinca se doznaje da je CDU pokrajine
Hessen od 1989. do 1991. dobio iz inozemstva
viπe od 6 milijuna maraka, a rizniËar Wittgenstein
izjavljuje da bi oni mogli biti od æidovskih
emigranata. 16. prosinca Kohl na televiziji
priznaje da je od 1993. do 1998., kao dar za
CDU, ilegalno dobio 1,5 do 2 milijuna maraka, ali
ne æeli reÊi imena darovatelja.
Uruπeni spomenik Kohl
Nakon toga u CDU-u, Ëiji je Kohl poËasni
predsjednik, raste neraspoloæenje protiv Kohla.
Koncem prosinca je u popravljenom obraËunu
CDU-a za 1998. iskrslo joπ oko pola milijuna nezakonito
primljenih maraka. Potom se doznaje
da je generalni tajnik hessenskog CDU-a dobio
flprivatni kredit« u iznosu od dva milijuna maraka,
koji su kasnije navodno upotrijebljeni za
izbornu kampanju u Hessenu, ali nigdje nisu registrirani.
Protiv Kohla se 3. sijeËnja u Bonnu otvara istraæni
proces. A onda joπ jedan udarac, 10. sijeËnja
W. Schaeuble priznaje da je od Schriebera
osobno primio 100.000 DEM, koje nisu
uknjiæene kao dar. U stranci raste neraspoloæenje
protiv njega, traæi se i ostavka. Joπ jedan teæak
udarac 14. sijeËnja donosi bivπi πef hessenskog
CDU-a i bivπi Kohlov ministar unutarnjih
poslova M. Kanther. On priznaje da je osamdesetih
godina na tajne (crne) raËune u ©vicarskoj
poloæio nekoliko milijuna maraka, koje je kasnije
postupno tajno prebacivao u NjemaËku. Na
tom raËunu u ©vicarskoj ima joπ 17 milijuna
DEM.
U Hessenu SPD traæi nove izbore. Kanther se
17. sijeËnja odriËe svoga zastupniËkog mjesta
u Bundestagu. Sutradan se sastalo predsjedniπtvo
CDU-a, koje podræava Schaeublea a Kohla
poziva da se odrekne poËasnog predsjedniπtva
u CDU-u i da aktivno suraappleuje na otkrivanju
afere. Kohl se potom odriËe titule poËasnog
predsjednika CDU-a, koju je dobio 1998., a 19.
sijeËnja izjavljuje u Hamburgu da nikada nije
bio podmitljiv, da Êe se boriti za svoju Ëast i da
neÊe prekrπiti danu Ëasnu rijeË. To znaËi da ne
æeli otkriti imena darovatelja. Moæda Êe morati,
jer njegova Ëasna rijeË ne moæe biti iznad Ustava
i zakona. U Ëetvrtak, 20. sijeËnja, Bundestag
raspravlja o cijeloj aferi. Svi se pitaju hoÊe li se
ondje pojaviti i Kohl ili Êe podnijeti ostavku na
svoje zastupniËko mjesto (to se joπ ne zna za
19. sijeËnja iscrpno svjedoËila jedna sluæbenica.
Kao dugogodiπnji predsjednik te pokrajine,
aktualni njemaËki predsjednik J. Rau, posluæio
se tako oko 40 puta, a jednom mu je plaÊena i
roappleendanska feπta. Ministar Schleusser je nekoliko
puta letio tako i u Hrvatsku na odmor i jedrenje(gdje
ima jahtu). I ta afera se trenutaËno
uveliko istraæuje, a rezultati se sa strepnjom
oËekuju.
IstiËe se Ëinjenica da je demokracija
svagdje u krizi, gdje god je vlast
dugo u rukama jednoga Ëovjeka.
Oba glavna suparniËka aktera
afere, H. Kohl i J. Rau, bili su predugo
na vlasti; prvi je 16 godina bio
kancelar, a drugi je isto toliko godina
na Ëelu pokrajine NRW
Razmjeri kao i sveukupne
posljedice
ove trakavice ne daju
se uopÊe sagledati.
VeÊ se meappleutim moæe
izreÊi nekoliko opÊenitih
znaËajki.
Prva je opÊe nepovjerenje
u politiku i politiËare.
Otkad je svijeta
i vijeka ljudi se bave
politikom. Otada govore
da je politika Ëastan posao, na opÊe dobro
graappleana i dræave. Otada meappleutim isto tako govore
da je politika prljav posao, da je ovo i ono.
Politika je premazana svim bojama, pa tako i politiËari.
NjemaËka javnost je zgranuta i preneraæena.
BuduÊi se meappleutim radi o vodeÊim njemaËkim
politiËkim strankama, u krizi je zapravo
osnovica njemaËkoga politiËkog stranaËkog sustava
i djelovanja.
U tom sklopu se radi i o krizi demokracije.
IstiËe se Ëinjenica da je demokracija svagdje u
krizi, gdje god je vlast dugo u rukama jednoga
Ëovjeka, partije ili jedne skupine ljudi. Oba glavna
suparniËka aktera
afere, H. Kohl i J. Rau,
bili su predugo na vlasti;
prvi je 16 godina
bio kancelar i moæda
joπ dulje πef CDU-a, a
drugi je, Ëini mi se,
isto toliko godina na
Ëelu pokrajine NRW.
Pritom je vaæno naglasiti
joπ jednu dimenziju
ovoga sluËaja,
a to je politiËka propast dojuËer neosporivih
politiËkih veliËina. flSpomenik Kohl« se veÊ uruπio,
iako to izgleda samo on sam nije joπ primijetio.
Ovih dana se u NjemaËkoj postavilo
pitanje: flJesmo li svi lopovi« Otvaranje
crnih raËuna, primanje mita i
milijunske gotovine, raËuni u inozemstvu,
velikoduπno davanje kredita
i plaÊanje raËuna i previπe podsjeÊa
na tipiËno mafijaπko pranje
novca
Kriza morala
Usko vezano s prije reËenim jest i gubitak i
nedostatak osnovnoga politiËkoga morala i
kulture. Ovih dana se u NjemaËkoj postavilo pitanje:
flJesmo li svi lopovi« Otvaranje crnih ra-
Ëuna, primanje mita i milijunske gotovine, raËuni
u inozemstvu, velikoduπno davanje kredita i
plaÊanje raËuna i previπe podsjeÊa na tipiËno
mafijaπko pranje novca, ali samo rafinirano i u
velikom stilu, a neki govore i o pravom organiziranom
kriminalu u njemaËkoj politiËkoj vrhuπki.
ObiËni mali Ëovjek osjeÊa se pritom izigranim i
prevarenim, jer se njega pritiπÊe za najmanju
sitnicu, za svaku marku, dok su flpolitiËki bogovi«
nedostupni na svom Olimpu.
Joπ je veÊa kriza fldemokrπÊanskog« politiËkog
morala, jer CDU nosi krπÊanski predznak.
Neki joj Ëak predviappleaju sudbinu talijanske demokracije,
koja je prije nekoliko godina propala
zbog sliËnih i drugih afera.
Nitko nije mogao oËekivati da Êe ga iz politiËke
nesposobnosti izvuÊi upravo - Kohl. I nakon
ove afere on ima veliku priliku da sa svojom
SPD dobije predstojeÊe pokrajinske izbore u
NWR i Schleswieg-Holsteinu.
Valja na kraju spomenuti joπ jednu dimenziju
ove afere. Ona, naime, definitivno baca u sjenu
neke predrasude i o njemaËkoj politici i njemaËkim
karakteristikama. NjemaËka je politika
dugo bila opijena slikom koju je stvorila sama o
sebi: kao poπtena, dosljedna, pedantna, demokratiËna.
S tom slikom je djelovala i nastupala u
javnosti. »esto je malim dræavama i narodima
svisoka znala dræati lekcije o demokraciji, a
protiv diktature, nemorala, korupcije. Sad se
najednom i sama naπla u istom dubokom glibu
iz kojega se oËito vrlo teπko i sporo Ëupa, πto je
takoappleer jedna od tipiËnih njemaËkih znaËajki.
Nije to dakako nikakvo opravdanje za provoappleenje
takve politike, koja je i kod nas u domovini
imala sliËne, iako grublje obrise i posljedice,
nego upozorenje na varljivu politiËku sudbinu.
Politika je, naæalost, prljav posao. Zbog toga
mnogi nisu gubili samo obraz, nego je to bilo
razlogom i za gubitak mnoπtva æivota i upropaπtenih
egzistencija. Povjerenje je dakako dobro
i lijepo, ali je kontrola ipak bolja.
Anto BatiniÊ