program iii kongresa ssdbih - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...

SVJETSKI SAVEZ DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE 

RADNI PROGRAM 

III KONGRESA SSDBIH 

Birmingham, Maj 2006

Priprema: Anes Cerić 

Dizajn: Zaim Viteškić 

Štampa: UTIC

Sadržaj 

Glavni odbor SSDBiH ..................................................................................................................... 6 

Uvodni govor .................................................................................................................................. 7 

Program III Kongresa .................................................................................................................... 8 

Izvještaj o aktivnostima SSDB 

• Izvještaj o radu GO SSDBiH .............................................................................................. 10 

• Izvještaj o radu radnih grupa SSDBiH .............................................................................. 15 

• Srce za BiH ....................................................................................................................... 24 

Finansijski izvještaj ...................................................................................................................... 26 

Članice SSD BiH 

• Amerika – Bosansko-Američko udruženje ……….. ………………………....….……............. 29 

• Australija - Vijeće bosanskohercegovačkih organizacija Australije ..................................... 32 

• Austrija - BiH Linz …………………..…………………………………………........................... 34 

• Holandija - Platforma organizacija bh udruženja dijaspore.................................................. 35 

• Hrvatska - Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske .............................................................. 37 

• Irska – Razvojni projekat BH zajednice u Irskoj .................................................................. 38 

• Italija - Zajednica građana Bosne i Hercegovine .................................................................. 39 

• Luksemburg .... .................................................................................................................... 41 

• Njemačka - Zajednica bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, 

Saksoniji i Tirginiji ...................................................................................................................... 42 

• Njemačka – Udruženje ranjenika iz Bosne i Hercegovine u dijaspori ………………………. 43 

• Norveška - Savez udruženja građana Bosne i Hercegovine .............................................. 44 

• Srbija i Crna Gora – Udruženje za pomoć izbjeglicama i prognanicima …………………… 45 

• Slovenija - Društvo bosanskohercegovačkih studenta ……………………..……………….. 46 

• Švedska - Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj .................................... 48 

• Švicarska .......................................................................................................................... 50 

• Velika Britanija - Savez bh udruženja u Velikoj Britaniji .………………......…................... 51 

• 

Normativni akti SSDBiH 

• Statut ................................................................................................................................ 53 

• Pravilnik o radu Kongresa ................................................................................................ 63

Namik 

ALIMAJSTOROVIĆ 

Predsjednik 

Milorad 

MURATOVIĆ 

Podpredsjednik 

Senada 

SOFTIĆ 

Podpredsjednik 

Anes 

CERIĆ 

Sekretar 

Ramiz 

ZUBČEVIĆ 

Nihad 

FILIPOVIĆ 

Faruk 

TIČIĆ 

Zaim 

PAŠIĆ 

Hajrudin 

OMEROVIĆ 

Enisa 

BUKVIĆ 

Refka 

KOVAČ 

Haris 

HALILOVIĆ 

Kemal 

BAYSAK 

Emina 

ZEJNIĆ 

Fadil 

MEŠAN 

Hajrudin 

ISOVIĆ 

Ivana 

DELIĆ 

Hilko 

BJELAK 

Naida 

RIBIĆ 

Admira 

FAZLIĆ 

6 

Ismet 

MAJDANČIĆ

Poštovani prijatelji, 

Dobro došli na Treći kongres Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. 

Imamo izuzetnu čast i zadovoljstvo da Vas možemo pozdraviti ispred SSDBIH interesne, multietične, 

vanstranačke asocijacije čiji je osnovni cilj uvezivanje i koordiniranje bosanskohercegovačkih saveza 

i udruženja koja djeluju širom svijeta te zajednička saradnja sa našom maticom Bosnom i 

Hercegovinom. 

Temelji SSDBIH udareni su u Londonu 2001. godine, na pripremnom sastanku za održavanje 

Kongresa dijaspore BiH. Na tom sastanku prisustvovali su predstavnici 12 zemalja, predstavnici 

državnih organa Bosne i Hercegovine, te nekoliko nevladinih organizacija iz naše zemlje. Izvanredan 

domaćin sastanka bila je Zajednica bosanskohercegovačkih organizacija i humanitarnih organizacija 

u Velikoj Britaniji - BiH UK Network. 

Sama organizacija osnovana je na Prvom kongresu dijaspore održanom u Sarajevu, maja mjeseca 

2002. godine. Na ovom historijskom skupu bh. iseljeništva učestvovalo je više od 200 delegata, 

predstavnika različitih udruženja i asocijacija iz 23 zemlje u kojima djeluje bosanskohercegovačka 

dijaspora. 

U više navrata SSDBIH je državnim organima Bosne i Hercegovine prezentirao probleme sa kojima 

se susreće naše iseljeništvo. Nažalost, do danas nije riješeno pitanje dvojnog državljanstva, problemi 

sa priznavanjem diploma naših sdutenata stečenih u inostranstvu takođe nisu riješeni, nije napravljen 

jedinstveni plan za bh. dopunske škole, niti je osnovano ministarstvo za dijasporu, koje bi ova pitanja 

rješavalo. SSDBIH pokrenuo je i peticiju za izmjenu dejtonskog ugovora, zajedno sa nezavisnom 

televizijom Hayat vodi humanitarnu emisiju “Srcem za BiH”, a putem svojih Biznis klubova nastoji 

privući strane inevestitore u našu zemlju. Nažalost, to zbog same političke i ekonomske situacije u 

zemlji ide veoma teško. Ipak, ohrabruje činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora nije bosansku 

ekonomiju ostavila na cjedilu. Po riječima guvernera bosanskohercegovačke Centralne Banke, 

gospodina Kemala Kozarića, najveći investitori u BiH su građani naše zemlje koji žive u inostrasntvu. 

Oni godišnje u Bosnu i Hercegovinu unesu preko dvije milijarde eura. 

Drugi Kongres dijaspore BiH je održan prije dvije godine u Sarajevu u hotelu Holiday Inn, uz prisustvo 

124 delegata iz 24 zemlje, od Australije do Amerike, ovaj put pod pokroviteljstvom državnih organa 

BiH, odnosno nadležnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ovaj potez nadležnog ministarstva 

pokazao je, da je i država donekle shvatila da mora podržavati organizovanu dijasporu. 

Treći kongres SSDBIH održava se u suorganizaciji sa Danskim Vijećem za izbjeglice, a pod 

pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Na ovom kongresu SSDBIH će 

analizirati svoj dosadašnji rad i utvrditi svoju daljnju strategiju razvoja. Osim toga, ovo je prilika da i 

bh. dijaspora čuje šta njena matica očekuje od nje odnosno šta bh. dijaspore može korisno uraditi za 

svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. 

Na kraju, koristimo priliku da se zahvalimo suorganizatoru kongresa Danskom vijeću za izbjeglice, 

Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na pokoroviteljstvu kongresa i svim sponzorima koji su 

omogućili organizovanje kongresa. 

Glavni odbor 

7

PROGRAM III KONGRESA SSDBIH 

PETAK, 12.05.2006. 

Biznis forum dijaspore BiH 

13.30 – 14.00 Registracija 

14.00 - 14.10 Pozdravna riječ 

• Haris Bašić - FIPA direktor 

• Namik Alimajstorović, SSDBiH predsjednik 

14.10 – 15.00 Poslovna klima u BiH 

• FIPA prezentacija – Jasna Kulić 

Značaj imidža države za privlačenje stranih investicija 

• FIPA -Jasna Krivošić Prpić – zamjenik direktora FIPA 

15.00 – 15.15 Pitanja i odgovori 

15.15 – 15.45 Prezentacija projekata 

• FIPA – Sead Terzimehić 

15.45 – 16.00 Pitanja i odgovori 

16.00 Koktel 

SUBOTA, 13.05.2006. 

08:00 

• Registracija 

10:00 

• Otvaranje Kongresa i pozdravna riječ predsjednika SSD BiH g. N. 

Alimajstorovića 

• Prijedlog radnog predsjedništva 

• Prijedlog zapisničara i ovjerivača zapisnika 

• Prijedlog i usvajanje Dnevnog reda 

• Prijedlog i izbor Verifikacione komisije 

• Izbor komisije za izradu Zaključaka Kongresa 

Pozdravne riječi pokrovitelja, sponzora i gostiju 

11.30 

Pauza 

11.45 

8

• Izvještaj verifikacione komisije 

• Izvještaj o radu SSD BiH - sekretar SSDBIH gospodin Anes Cerić 

• Diskusija o Izvještaju o radu SSBHD 

• Izvještaj i diskusija o izvještaju Nadzor nog odbora-gospođa Zdenka 

12:30 

Besara 

Strategija razvoja SSDBiH 

14:00 

Ručak 

15.00 

Rad Okruglih stolova: 

• BH-a omladina u dijaspori i BiH 

• Školstvo i kultura 

• informisanje i sport u bh. dijaspori 

• Humanitarne aktivnosti bh.udruženja 

19:30 

Svečana večera i kulturno-zabavno veče 

NEDELJA, 14.05.2006. 

10:00 

• Prijedlog i usvajanje Zaključaka Kongresa 

• Diskusija 

12:00 

Pauza 

12.30 

• Davanje razrješnice Glavnom odboru i drugim organima Kongresa 

• Prijedlog i izbor članova Glavnog odbora 

• Prijedlog i izbor predsjednika, dva podpredsjednika i sekretara SSBHD 

• Izbor Nadzornog odbora 

• Obraćanje Kongresu predsjednika SSBHD 

14:00 

• Ručak 

K R A J 

9

RAD GLAVNOG ODBORA SSDBiH 

Uvodni dio 

Od održavanja II Kongresa Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine Glavni Odbor 

SSDBiH je održao četiri sastanka i jedan sastanak sekreterijata za organizovanje III kongresa. 

Sastanci GO su održani u: 

• Drammen (Norveška, 19 - 21.11.2004) 

• Mjesto održavanja: Izmir (Turska, 16.04.05) 

• Birmingham (Velika Britanija, 4-6 novembar 2005) 

• Piacenzi (Italija,11.03.06) 

• U Briselu (Belgija, 15 april 2006) je održan sastanak sekreterijata za organizovanje 

kongresa 

Prisustvo delegate na sastancima je bilo zadovaljavajuće uz napomenu da je na svim sastancima 

postojao kvorum za donošenje punovažani odluka. 

Sastancima GO je prisustvovao i određen broj predstavnika državnih organa Bosne i Hercegovine 

kao i gostiju iz država gdje su održavani sastanci: 

Dramen: Dr. Haris Silajdžić, gospodin Rade Čolić - generalni konzul u Norveškoj, Aase Klundelienšefica 

za kulturu pokrajine Buskerud 

Izmir: G-đa Jasmina Sarajlić (savjetnik ambasade BiH u republici Turskoj), Mustafa Hajrić (ispred 

biznis kluba Njemačke), Galib Dragovac (ispred biznis kluba Holandije), Hasan Šehović (član GO 

Turske), Andrej Dedić (Oslobodjenje) i načelnik opštine Bužim, Jasmin Emrić. 

Birmingham: Jasna Krivošić-Prpic (FIPA-BiH), Rusmira Tihić-Kadrić (Ministarstvo za ljudska prava i 

izbjeglice - BiH), Zlatko Horvat (Ministarstvo civilnih poslova - BiH), Enisa Hadžović (Ambasada 

BiH u Velikoj Britaniji), Royston Jones. 

Piacenca: Midhat Haračić (ambasador BiH u Italiji), predstavnik vlasti grada Piacence , 

Rusmira Kadrić – Tihić pomoćnik ministra (Min. za ljudska prava i izbjeglice), gospodin Emir 

Turkušić ministar kulture u kantonu Sarajevo, načelnik opštine Jajce, gospodin Nizvet Rizvić, 

Andrej Dedić – direktor evropskog izdanja Oslobodjenja. 

Na ovim sastancima je ukupno razmatrano 39 tačaka dnevnog reda. 

Osnovne karakteristike sastanaka GO 

I sastanak GO u Dramenu - ovo je bio prvi sastanak GO nakon II kongresa i glavna tema 

sastanka je bila analiza organizacije i zaključaka II kongresa i način realizacije istih. U cilju analize 

sveukupne organizacije II kongresa urađena je anketa koju je ispred SSDBiH sprovela gospođa 

Senad Softić. Na osnovu rezultata ankete zaključak je da je II Kongres bio dobar i da se sve odluke 

trebaju sprovoditi, a nedostaci otkloniti. Treba napomenuti da odziv na ovu anketu nije bio 

zadovoljavajući. 

10

Zaključci sa Kongresa i i njihova realizacija: Svi članovi GO su dobili zaključke sa kongresa koji 

su urađeni prema rezultatima prezentacije na okruglim stolovima. Na ovom sastanku formirane su 

radne grupe koje su radile na realizaciji zaključaka II Kongresa : 

• Radna grupa za pravne poslove (PG) 

• Radna grupa za Humanitarne poslove (HG) 

• Radna grupa za sport (GS) 

• Radna grupa za kulturu, obrazovanje i informisanje (GKOI) 

• Radna grupa za biznis (BG) 

• Radna grupa za pronalaženje fondova (FG) 

Takve grupe su imale zadatak da izrade programe rada za naredni kongresni period. Od svih tih 

grupa to su samo učinile sljedeće radne grupe: Radna grupa za pravne poslove, Radna grupa za 

biznis, Radna grupa za humanitarne poslove i Radna grupa za sport. 

II sastanak GO: Izmir (Turska, 16.04.05) 

Glavna tema i ovog sastanka je bila izrada konačnog plana aktivnosti GO u cilju realizacije II 

kongresa. Sve radne gupe formirane na prethodnom sastanku su dostavile svoj plan aktivnosti koji 

dostavljamo u prilogu ovog izvještaja. 

Također, na sastanku se diskutovalo o načinu unapređenja finansiranja aktivnosti SSDBiH kao i 

analiza rada pojedinih članova GO prema postavljenim i preuzetim zadacima sa II kongresa 

Odlučeno je da se svim članovima GO koji su neaktivni, uputi pismo na njihove Saveze (udruženja) 

radi utvrđivanja činjeničnog stanja. 

Sastanku su prisustvovali i predstavnici BH biznis klubova iz Njemačke i Holandije kao i 

predstavnici Agencije za pormociju stranih investicija (FIPA). U tom cilju ovaj sastanak je iskorišten 

za promovisanje mogućnosti ulaganja u BiH i u tom cilju su održani sastanci u kabinetu 

gradonačelnika Izmira i u kabinetu predstavnika Privredne komore za egejsku regiju. 

Također, delegati GO su prisustvovali obilježavanju desetogodišnjice masakra u Srebrenici. 

III sastanak GO (Birmingham -Velika Britanija, 4-6 novembar 2005). Posebna karakteristika ovog 

sastanka GO jeste činjenica da smo imali odgovarajući interes državnih organa BiH, Jasna 

Krivošić-Prpić (FIPA-BiH), Rusmira Tihić-Kadrić (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - BiH), 

Zlatko Horvat (Ministarstvo civilnih poslova - BiH), Enisa Hadžović (Ambasada BiH u Velikoj 

Britaniji). Prisustvo predstavnika državnih organa je iskorišteno da se zajednički izvrši analiza 

realizacije zahtjeva SSDBiH upućenih državnim organima BiH: 

Povratak izbjeglica - Zaključeno da je malo ostvareno iz takozvanog održivog povratka. 

Ministarstvo za dijasporu - SSDBiH je ranije uputio zahtjev bh. vlastima da se formira 

Ministarstvo za dijasporu koje bi rješavalo sva pitanja od interesa za dijasporu a isto tako još više 

približilo dijasporu matici. Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice gospođa Ruzmira Tihić- 

11

Kadrić je iznijela da je neupitna potreba za Minstarstvom za dijasporu, ali to trenutno nije realno 

očekivati iz dva razloga: 

A) nema finansijskih sredstava 

B) nema podrške međunarodne zajednice, smatraju da su prioritetna neka druga 

ministarstva. 

Dvojno državljanstvo - Većinu informacija vezano za ovu materiju smo poznavali od ranije. 

Zaključeno je: (a) da se i dalje traži promjena zakona; (b) u međuvremenu da se traži nastavak 

aktivnosti na uspostavljanju bilateralnih sporazuma; (c) uputiti apel ministrima Mirsadu Kebi i 

Safetu Haliloviću da apeluju u vijeću ministara da se pokrene procedura za izmjenu Zakona o 

dvojnom državljanstvu. 

Priznavanje diploma stečenih u inostranstvu - priznavanje diploma je veoma vazno za povratak 

visoko obrazovanih mladih stručnjaka i njihov doprinos rekonstrukciji i razvoju BiH. Zaključeno je 

da se uputi apel bh. vlastima da se što prije donese Zakon o visokom obrazovanju jer bez njega 

ovaj proces je blokiran. 

Osnovno i srednje školsko obrazovanje - članicama SSDBiH je u septembru 2005 g. dostavljen 

Plan i program za predmetnu nastavu za dopunske, osnovne i srednje škole namjenjeno dijaspori. 

Da bi se slijedio usvojeni Plan i program neophodne su adekvatne knjige kojih nažalost još uvijek 

nema. 

Predstavnik Ministarstva civilnih poslova, gospodin Zlatko Horvat je upoznao prisutne da je cijeli 

proces ovog problema blokiran. Za printanje knjiga je potrebno 70.000 KM i Ministarstvo civilnih 

poslova nema tih sredstava. Predloženo je da se uradi elektronska verzija knjiga i time bi se 

izbjegao problem sa novcem potreban za printanje knjiga. 

Pitanje povrata stanovai i restitucije - Svima nama je poznato da svi oni koji nisu podnijeli 

zahtjeve za povrat tzv. društvenih stanova u predviđenim vremenskim rokovima su izgubili svoja 

prava (a što SSDBiH smatra da je pogrešno). Gospodin Horvat je rekao da se kompletan proces 

oko povrata stanova vodi pod diktatom međunarodne zajednice i da je taj process završen. 

Nadoknada radnog staža (92'- 95') - U procesu socijalne i penzione politike, koje jest komplesno 

pitanje, nas interesuje koliko se stvarno radi na ovim reformama, a naročito na ovom segmentu 

gdje dijaspora traži nadoknadu i uvezivanje ratnih godina u radni i penzijski staž, i svima onima koji 

su bili zatočeni u logorima priznavanje tog vremena beneficirano. 

Zaključeno je da bi se ovaj problem riješio potreban je i adekvatan zakon o radu, a koji još ne postoji na 

nivou države BiH. 

Satelitski televizijski program - Ovaj zahtjev je djelimično ispunjen. Već od ranije postoji NTV Hayat, a 

sada se i RTVBiH1 emituje na satelitskoj mreži. Problem je taj što je njihovo emitiranje kodirano i što je 

veoma malo programa posvećenog dijaspori. Gospođa Tihić-Kadrić nas je obavjestila da je ona 

prisustvovala određenim razgovorima u cilju da se emituje emisija za dijasporu. To još uvijek nije 

realizovano. 

Podrška “Buldožer” reformama - Prema izlaganju gospođe Krivošić-Prpić iz Državne agencije za 

promociju stranih ulaganja učinjen je značajan progres na ovom polju. Mnoge reforme su realizovane i 

pozitivni rezultati ovih reformi već sada se mogu osjetiti. Međunarodne organizacije su pružile značajnu 

pomoć u izradi ovih reformi i početnoj fazi realizacije istih. Međutim, kompletan proces daljnje 

implementacije ovih reformi je sada u rukama domaćih vlasti. 

12

Zapošljavanje mladih građana iz dijaspore u ambasadama BiH - Po ovom pitanju nema 

nekakvih velikih pomaka. 

Gradonačelnik Birminghama Lord John Hood je povodom održavanja sastanka GO SSDBiH u 

Birminghamu organizovao prijem za delegaciju GO SSDBiH i goste iz BiH na čelu sa 

Ambasadorom BiH u Velikoj Britaniji, gospođom Tanjom Milašinović. Tokom ovog prijema gospođa 

Jasna Krivošić-Prpić (FIPA) je gradonačelnika Birminghama i predstavnike Privredne komore za 

West Midlands upoznala o mogućnostima investiranja u BiH i pozvala biznismene iz ove regije da 

posjete BiH. Birmingham je inače najveća opština u Evropi i ima više od 56.000 radnika. 

Uručivanje peticije za izmjenu Dejtonskog ustava - Članovi Pravne grupe su predali peticiju za 

izmjenu Dejtonskog ustava predstavnicima Ministarstva civilnih poslova i Ministarstva za ljudska 

prava i izbjeglica, gospodi Zlatki Horvatu i Ruzmiri Tihić-Kadrić. Primaoci peticije su obećali da će 

istu posredstvom svojih Ministarstava proslijediti nadležnim organima. 

Treba napomenuti da su, pored prethodno navedenog na dnevnom redu sastanka u Birminghamu, 

donesene odluke o: 

• Formiranju i načinu rada Komisije za finansiranje SSDBiH 

• Prijedlog strategije daljnjeg razvoja SSD 

• Datumu i mjestu održavanja III svjetskog prvenstva dijaspore BiH u malom fudbalu 

• formiranju sekreterijat koji je radio na organizovanju III kongresa 

IV sastanak GO SSDBiH (Piacenca, 11.3.2006) 

Na prijedlog domaćina ovog sastanka, BH zajednice u Italiji, održan je i sastanak omladine na 

kome su prisustvovali predstavnici omladinskih organizacija iz Njemačke, Slovenije, Holandije, 

Danske i domaćina Italije. 

Centralna tema sastanka GO je bila analiza do tada ostvarenih aktivnosti na organizaciji III 

kongrsa. Donesena je odluka da pokrovitelj III kongresa bude Ministarstvo za ljudska prava i 

izbjeglice, a suorganizator Dansko vijeće za izbjeglice. Svi prijedlozi članova GO i Sekreterijata za 

organizovanje kongresa uvršteni su u jedinsven nacrt plana i isti je postavljen na web stranici 

SSDBiH. 

Ministar kulture kantona Sarajevo za obrazovanje gospodin Emir Turkušić je upoznao GO sa 

održavanjem Kongresa naučne dijaspore planirang za jesen 2006 godine. 

Tokom boravka u Italiji organizovan je i sastanak sa predstavnicima Privrednih Komora iz 

Bergama, Bresche i Cremone. 

Domaćin sastanka u Italiji je organizovao i javnu tribinu na temu: Perspektive za BiH; integritet u 

jednoj enterogenoj realnosti uz učešće Dr Harisa Silajdžića, Tomo Iseka, profesor sa Sarajevskog 

univerziteta, Luca Leone novinar, pisac Francesco Guida profesor Università Roma 3 iz Rima, Dr 

Milorad Muratović i profesor Silvio Ferrara sa Universiteta u Genovi, H). 

Radna posjeta delegacije SSDBiH domovini (14-17 decembar 2005) 

U okviru ove posjete održano je 12 sastanaka, razgovaralo se o temama koje su trenutno veoma 

aktuelne u BiH, a odnose se i na dijasporu (np. Izborni zakon, štampanje knjiga za dopunske škole, 

promjena ustava i dr.). 

13

Sastanci u FIPA-i I Privrednoj komori BiH su iskorišteni za unapređenje saradnje ovih institucija i 

SSDBiH. Razgovarali smo o unapređenju saradnje Privredne komore i SSDBiH. Ove institucije iz 

finansijskih razloga nisu u mogućnosti da imaju predstavnistva izvan BiH i u tom cilju je ponuđena 

mogućnost da uspješni bh. građani i njihovi poslovni partneri predstavljaju ove institucije u 

državama gdje borave. 

Dogovoreno je da se u okviru kongresa organizuje skup poslovnih ljudi pod nazivom “BIZNIS 

FORUM DIJASPORE BiH”. 

Izborna komisija BiH-Svrha ovog sastanka je bila da upoznamo Izbornu komisiju o postojanju 

SSDBiH u cilju da nas informišu kada se rješavaju stvari od interesa za dijasporu. Dogovoreno je 

da se uputi pismo OHR, Izbornoj komisiji i drugim državnim institucijama i da ih upoznamo sa 

stavom dijaspore kada je u pitanju zakon o glasanju a koji se odnosi na dijasporu i isto je i 

urađeno. 

U okviru ove posjete održani su i sastanci sa predstavnicima BH Radio1, RTV BiH i Hayat i 

dogovoreni su detalji medijskog pokroviteljstva III kongresa, a sa predstavnicima Danskog vijeća 

za izbjeglice i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice su utvrđeni detalji oko suorganizacije 

odnosno pokroviteljstva Kongresa 

Održan je i sastanak sa gospodinom Martinom Ragužem koga smo upoznali o aktivnostima 

SSDBiH uključujući sve naše dosadašnje inicijative upućene nadležnim institucijama države BiH i 

ujedno predali Peticiju za promjenu Dejtonskog ustava. Dobili smo usmeno podršku našim 

aktivnostima i obećanje g. Raguža da će u okviru svojih mogućnosti podržati naše inicijative. 

Sa gospodinom Zlatkom Horvatom (Ministarstvo civilnih poslova) smo razgovarali o štampanju 

knjiga za bh. dopunske škole. Kao što smo ranije obavješteni za štampanje je potrebno 70.000 KM 

i Ministarstvo civilnih poslova nema tih sredstava. Na sastanku smo obavješteni da postoji 

mogućnost da ovo ministarstvo ipak do kraja 2005. godine odvoji 50.000 KM za štampanje, a 

početkom 2006. godine da obezbijede dodatnih 20.000. Druga mogućnost je da SSDBiH obezbjedi 

ovih 20.000, a da zauzvrat dobijemo knjige. 

Delegacija je 15. decembra u Banjaluci prisustvovala godišnjoj skupštini saveza Saveza izbjeglica i 

raseljenih lica. Ovom prilikom potpisan je Protokol o saradnji u cilju unapređenja saradnje ove 

organizacije i SSDBiH. 

Mr. Anes Cerić 

Sekretar SSDBiH 

14

Izvještaj o radu radnih grupa: 

Grupa za pravna pitanja 

1) Koordinacija u izradi Zapisnika sa II Kongresa SSD BiH. 

2) Koordinacija u izradi Zapisnika sa sastanka GO SSD BiH u Drammenu - Norveška 

3) Izrada Zaključaka II Kongresa SSD BiH. 

4) Izrada Programa rada Grupe za pravna pitanja. 

5) Izrada normativnih akata za potrebe Komisije za humanitarna pitanja: 

a. Odluka o osnivanju Humanitarnog Fonda «Srce za BiH« 

b. Pravilnik u funkcionisanju humanitarne emisije «Srce za BiH«. 

6) Izrada pisma za ministra Safeta Halilovića. 

7) Izrada pisma za Nacionalnu zajednicu intelektualaca BiH, u skladu sa zaključkom GO 

SSD BiH. 

8) Izrada materijala pod naslovom «Zašto su BiH građani nezainteresovani za izbore« 

9) Izrada teksta Peticije za izmjenu ustavno – pravnog uređenja BiH. 

10) Učešće u koordinaciji izrade i postavljanja Peticije za izmjenu ustavno pravnog 

uređenja BiH na WEB stranicu SSD BiH. 

11) Izrada pisma za Venecijansku komisiju i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope. 

12) Izrada tekstova pod naslovom «Klopka«, «Moja majka je rodica njegove nene...», 

«Ruski Rulet«, «Bosna i Hercegovin u ogledalu«, «Ringe Ringe Raja«, «Oko Peticije«, 

«Mali ljudi«, «Delić u Hagu», «Naš cunami», «Presaltavanje», «U tunelu», «Nas 

Cunami», «Anglo Bosnian Blues», «Laž», «Mali ogled o dobru i zlu»kao i mnoge druge 

reportaze za WEB stranicu SSD BiH 

13) Učešće u radu sastanka GO SSD BiH u Drammenu – Norveška (2 člana grupe ) 

14) Izrada pisma za Izbornu Komisiju, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH. 

15) Poslovi u vezi sa zadacima: Povrat stanova i Zakon o restituciji – trazene su i dobijene 

informacije od nadleznog Ministsratva u BiH koje su proslijedjene svim clanovima GO 

SSD BiH. 

16) Izrada Protokola o saradnji između SSD BiH i Matice iseljenika BiH 

17) Učešće u radu sastanka GO SSD BiH u Izmiru ( 2 člana grupe ) 

15

18) Izrada materijala «Pravci razvoja SSD BiH« 

19) Izrada prijedloga Odluke o formiranju i načinu rada Komisije za finansiranje SSD BiH 

20) Izrada prijedloga Uputstva o finansijama SSD BiH 

21) Izrada Otvorenog pisma za bh. medije ( utakmica u Bgd) 

22) Izrada Otvorenog pisma Predsjedništvu BiH 

23) Izrada Prijedloga reagovanja na izjavu ministra Mirsada Kebe i predsjednika SDA SR 

Njemačke, 

24) Planirani zadaci u vezi sa nastavnim Planom i programom nisu bili predmet rada 

Grupe, obzirom da je u međuvremenu isti usvojen i distribiran, 

25) Izrada prečišćenopg teksta Statuta SSD BiH 

26) Informacija o stanju rješvanja tzv. «8 zahtjeva SSD BiH« će biti prezetnirana na 

sastanku GO u V. Britaniji, 

27) Izrada zapisnika sastanka GO SSD BiH u Izmiru (Turska) 

28) Izrada tesktova za WEB stranicu SSD BiH (od marta mjeseca 2005. godine) 

29) Pismo Predsjednistvu BiH povodom njihovog načina rada i komuniciranja 

30) Pismo Izbornoj komisiji oko promjena Izbornog zakona 

31) Pismo Vijeću Ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Izbornoj komisiji povodom 

promjena Izbornog zakona BiH 

32) Uručivanje peticije SSD BiH oko promjene ustava, nadležnim predstavnicim BiH na 

sastanku u Birminghamu 

33) Pismo Vijeću ministara BiH povodom izgradnje magistralnog puta Vc 

34) Pomoć pri izradi pisma upućeno pregovoračima koji rade na izmjeni tzv Dejtonskog 

ustava 

35) Učešće na sastanku GO u Italiji (jedan član) 

36) Izrada zapisnika sa sastanka GO u Italiji 

37) Učešće u radu oko planiraju slijedećeg kongresa (III Kongresa) 

38) Reagovanja povodom prijedloga amandmana na ustav BiH 

Faruk Tičić 

16

Izvještaj o aktivnostima Biznis Kluba 

Sama ideja Biznis Kluba u SSD BiH je da se naši biznismeni ili oni koji imaju kontakt sa 

biznismenima zemalja u kojima žive okupe oko stvaranja mogućnosti povećanja ulaganja u 

privredu Bosne i Hercegovine kao i boljoj promociji potencijala bosanskohercegovačke privrede 

kroz izvoz i stvaranja boljeg imidža. 

Komisija Biznis Klub SSD BiH je na II Kongresu dobila zadatak da pokuša uz saradnju sa 

predsjednicima Saveza članova SSD BIH osnivati tj.organizovati naše građane u biznis 

klubove. 

Krenulo se sa realizacijom zaključka pa je osnovano nekoliko klubova: Norveška, Holandi-ja, 

Velika Britanija, Njemačka, gdje su članovi naše grupe uzeli učešće u radu i pomoći. 

U toku su razgovori sa savezima u Italiji (bilo planirano da se osnuje klub na sastanku u 

Piacenci, međutim nije se imalo vremena ali su uslovi idealni) Slovenija takođe pokušava da se 

organizuje, Švedska ima osnivački sastanak u južnom dijelu Malme 05 maja. Nadamo se da će 

biti sve OK jer izvještaj se radi u Aprilu. U ranijim razgovorima ima mogućnosti organizovanja u 

Švicarskoj a takođe je velika aktivnost u Turskoj gdje se organizuju posjete turskih biznismena 

bosanskohercegovačkim kompanijama i opštinama kako bi se ostvarilo ulaganje i pomoć 

domovini tj. našoj privredi. 

U decembru prošle 2005. godine smo organizovali posjetu institucijama BiH, a između ostalih 

posjetili smo FIPA-u (Agenciju za inostrana ulaganja u BiH) sa kojima smo ranije u Minhenu 

potpisali ugovor o saradnji sa tadašnjim direktorom Mirzom Hajrićem, a ovu posjetu smo 

iskoristili da se upoznamo sa novim direktorom Harisom Bašićem i razgovaramo o nastavku 

saradnje. Posjetili smo i Privrednu Komoru BiH gdje smo dogovorili da ćemo u narednom 

periodu osnivati saradnju između klubova i privredne Komore gdje ista nema svoje kancelarije 

kako bi se lakše realizovala saradnja sa drugim Komorama u svijetu. 

23 Marta 2006. godine u BiH Ambasadi u Londonu je održana konferencija o turizmu Bosne i 

Hercegovine u suorganizaciji sa FIPA-om gdje je BH Biznis Klub Engleske pomogao sa 

tehničkom opremom i prisustvom sa britanskim biznismenima koji su naši članovi i namjeravaju 

da ulažu u BiH. Ovo je jedan pozitivan primjer saradnje između SSD BiH i naše Domovine što 

je realizacija ideje da budemo partner državi u narednom periodu. Na ovoj konferenciji smo 

promovisali gospodina Rojstona Jonesa za predstavnika FIPA u Velikoj Britaniji što je takođe 

dobar primjer za druge klubove i naše saveze. 

Sve ove aktivnosti se nastavljaju i pozivamo sve naše građane uključene u naše saveze i 

organizacije u svijetu da nam se pridruže i daju neke nove ideje da se još bolje organizujemo u 

našoj ideji. 

Zaim Pašić 

17

Izvještaj komisije za sport 

Među komisijama Svjetskog saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine svoje mjesto je našla i 

Komisija za sport. 

Ako se zna da je sport najčvršća karika u borbi za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, onda ne 

treba čuditi što SSDBiH upravo sportu posvećuje ogromnu pažnju.Tako su širom svijeta a 

nema mjesta na zemaljskoj kugli gdje svoje mjesto pod suncem nisu našli ljudi iz Bosne i 

Hercegovine formirana: udruženja, društva i mnogobrojni sportski klubovi. Upravo se aktivnost 

Komisije za sport, svodila na saradnju saudruženjima, društvima i posebno sa sportskim 

klubovima od kojih su mnogi uključeni u zvanična takmičenja zemalja u kojima egzistiraju. 

Međutim, puno pažnje je posvećeno održavanju Svjetskog prvenstva u malom 

fudbalu/nogometu koje je postalo tradicionalno i održava se svake godine. 

Do sada su održana tri, a u organizaciji Svjetskog saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine. 

Domaćin prvom i drugom Svjetskom prvenstvu bila je BiH Dijaspora Austrije, dok je trećem to 

čast imala BiH Dijaspora Belgije. Prvenstva su održana na visokom nivou, na zadovoljstvo 

organizatora, domaćina i svih onih koji su imali priliku da prate prvenstva. 

Organizacija Svjetskog prvenstva je opravdala svrhu, ne samo takmičarskom smislu, nego i u 

smislu druženja, a time i sklapanja novih prijateljstava. 

Do sada su na takmičenjima izostajale reprezentacije sa kontinenata Amerike i Australije. 

Upravo zbog te činjenice, Komisija za sport čini sve kako bi se na sljedećim prvenstvima 

pojavile spomenute reprezentacije Amerike i Australije. 

U to svrhu su već uspostavljeni kontakti sa predstavnicima odgovornim za sport u tim 

dijelovima svijeta. 

Sa puno pažnje članovi Komisije za sport su pratili i dalje prate mlade talente u raznim 

sportovima, a koji već nešto znače u sredini u kojoj se bave sportom. Razloga za to praćenje je 

više, a među njima i onaj koji će im omogućiti da sutra sa ponosom nose dres sa znamenjem 

njihove Bosne i Hercegovine. Primjera gdje sportisti iz BiH nose dresove drugih zemalja ima 

mnogo, te ih nije potrebno ovdje nabrajati. Krivicu za to sigurno je, snose Sportski savezi BiH. 

Komisija za sport u svom planu i programu ima i ostale sportove kojima, na nivou SD, želi 

organizovati takmičenja.Tu prije svih se misli na takmičenja u kojima će učestvovati ženska 

populacija. Momentalno, članovi Komisije za sport su okupirani idejom,da se najskorije vrijeme 

održi malonogometni/fudbalski susret između reprezentacija Bosne i Hercegovine i 

reprezentacije Svjetske Dijaspore. Ta utakmica bi se igrala u humanitarne svrhe. 

Aktivno se radi na saradnji sa Sportskim savezima BiH, koje do sada skoro da i nije bilo. Ta 

veza sa BiH Sportskim savezima je od velikog značaja u unapređenju sporta kako u BiH tako i i 

Dijaspori. 

Komisija za sport je sigurno opravdala svoje postojanje uz napomenu da je rnogla uraditi i više. 

Što nije, ima razloga za to. No, nadajmo se da uskoro ti razlozi neće biti prepreka za još 

uspješniji njezin rad. 

Komisiju za sport pri Svjetskom Savezu Dijaspore Bosne i Hercegovine čine: Anes Cerić 

(Engleska), Haris Halilović, (Njemačka), Hajrudin Isović (Njemačka) i Fadil Mešan (Belgija). 

Fadil Mešan 

18

Grupa za obrazovanje i informisanje 

Od onog šta je planirano ostvareno je slijedeće: 

• Urađena je anketa sa ciljem da se utvrdi stvarno stanje oko postojanja, organizacije i rada 

dopunskih škola. 

• Anketa sa obrazloženjem dostavljena svim članovima GO, sa molbom da popune anketni list i 

dostave predsjedniku komisije na obradu. 

• Vrlo mali broj članova GO tri (3) dostavili su tražene podatke. Ni poslije ponovljene zamolbe 

rezultati su bili isti. 

• Po nama razlog za ovakvo ponašanje je što u vrlo malom broju zemalja postoje ove škole, koje 

organizirano rade. One danas ne rade ni u zemljama u kojima su nekad radile. 

• Stekao se utisak da pojedinci i neznaju šta obuhvata rad dopunskih škola, pa organizaciju kurseva 

bosanskog jezika smatraju dopunskom školom. (Bolje je i ovo već ništa. 

• Podaci su obrađeni, ali radi minimalnog uzorka nisu validni. 

• Plan da se radi na organizaciji takmičenja učenika dopunskih škola na nivou evrope iz istih razloga 

nije se mogao ni ostvariti. 

• Grupa je stalno pratila rad na Nastavnom planu i programu za dopunske škole, pisala 

odgovarajućem ministarstvu. Nastavni plan je usvojen, ali pitanje je hoće li se imati gdje 

primjenjivati. 

• Redovno se radi na daljem izlaženju našeg lista u okviru ”Oslobođenja” 

• Mišljenja smo da se SSBHD više treba baviti ovim životnim pitanjima za dijasporu, i tražiti od 

članova GO da se angažiraju na ovim pitanjima u svojim sredinama. 

• Toliko smo optuživali odgovarajuća ministarstva u BiH da ništa ne rade na usvajanju Nastavnih 

planova i programa za ove škole, a kada smo pokušali utvrditi stvarno stanje u organizaciji škola, 

onda smo doživjeli razočarenje. 

Prof. dr. Ramiz H. Zubčević 

19

Kultura 

Svi znamo koliko je kultura važan segment našeg življenja. Kulture nikada nije dosta i svi je 

prezentuju i prikazuju na svoj način. 

I u GO SSDBiH kultura zauzima jedno važno mjesto. Ono što je komisija smatrala jako važnim 

je inventarizacija kulturnog stanja naših Saveza u cilju stvaranja Kulturnih klubova. Stvaranjem 

Kulturnih klubova bh kultura bi bila još bolje prezentovana širom svijeta. 

Zbog toga je napravljena anketa na osnovu koje će se znati približno stanje kulturnih zbivanja u 

našim Savezima. Od 14 članica GO anketu su popunile 8 Saveza ili 60% članica GO. Zaključci 

ankete će se prezentovati za vrijeme okruglog stola za Kulturu. 

- Komisija je bila suorganizator Sajma knjige 2005, koji je organizovan od strane 

Ministarstva za vanjske poslove. 

- Napravljen je program organizovanja prvog Festivala Kulture Dijaspore. 

- Suorganizator takmičenja djece u pisanju najboljeg teksta o BiH . 

- Napravljen plan projekta ”Upoznaj kulturu svoje Domovine” namjenjen djeci Evrope. 

- Za vrijeme održavanja festivala “Viteški dani”u općini Bužim napravljena Internacionalna 

izložba umjetničkih radova. 

- Uspostavljena saradnja sa organizacijom “Pomoć Srebrenici” u cilju organizovanja 

programa i manifestacija 

- Pokrenuta ideja o web stranici kulture Dijaspore 

Naida Ribić 

20

Izvještaj humanitarne radne grupe SSD BiH 

Članice SSD BiH, u državama u kojima djeluju realizuju, kroz njihove aktivnosti i mnogobrojne 

humanitarnog karaktera. Na osnovo podataka koje su dostavili članovi GO mozemo navesti 

sledeće primjere: 

Australija 

Savez udruženja BiH u Australiji preko njihovih članica sprovodi mnogobrojne aktivnosti u 

humanitarne svrhe. Ako se krene od same Fondacije za Pravdu BiH iz Australije upućeno je 

preko $50,000 dolara, te raznosvrsne akcije za pomoć u BiH upućeno je iz svih krajeva 

Australije - neke manje neke veće akcije, program za pomoć bolesnoj djeci putem web stranice 

www.pomozite.tripod.com a sad se radi na organizaciji projekta sa Islamic Relief za 

sponzorisanje djece šehida, Udruženje Srebrenica i Podrinje sa akcijama za Srebrenicu 

itd.......... 

Neke akcije su u ime zajednica, neke u ime osoba koje su primile odobrenje da vode te akcije, 

tako da je teško realno sve to prikupiti da sve bude tačno i da se neke ne izostave.... 

Italija 

Što se tiče humanitarih aktivnosti preko udruženja BiH u Italiji veoma važno je navesti da 

članovi Zajednice građana BiH iz Rima i udruženja BiH van granica iz Piacenze, rade na 

praćenju liječenja u Italiji djece iz BiH oboljele od leukemije, koja su najčešće evakuisana u 

Italiji preko Crvenog Križa i italijanskog SFOR-a. Ova djeca smještena su po bolnicama u 

Rimu, Torinu, Bologni, Anconi, Cagliari i drugim italijanskim gradovima. 

Udruženje BiH van granica iz Piacence zajedno sa ISCOS – CISL realizuju uz saradnju 

udruženja „Ruhama“ iz Zenice socijalne projekte namijenjene starim i iznemoglim osobama na 

području Dobojsko – Zenickog Kantona. Pored toga, ovo BiH udruženje iz Piacenze radi na 

izgradnji Centra za starije osobe u Zenici uz saradnju Opština Zenica i udruženja „Ruhama“ iz 

Zenice. 

Švedska 

Što se tiče Saveza bh.udruženja u Švedskoj, oni se uglavnom ne bave humanitarnom 

aktivnošću (izuzev pojedinačnih akcija na nivou udruženja) već po ranijem sporazumu to u ime 

svih radi Dobrotvorno društvo Merhamet u Švedskoj. Podatke o toj obimnoj aktivnosti možete 

vidjeti na stranici www.merhamet.nu . Aktivnosti su raznovrsne i mnogobrojne: stipendiranje 

djece bez roditelja u BiH, akcije pod nazivom “Kurban”, “Ljeto” “Iftari” te omogućili su rad 

ambulanti Merhameta BiH do jula 2006 godine i to u gradovima: Banja Luka, Doboj i Prijedor. 

Njemačka 

Najvažnije humanitarne aktivnosti koje je vodila Zajednica bh. udruženja i građana u Bavarskoj, 

Saksoniji i Tiringiji su akcije: "Spasimo život Ahmeta Ađulovića", akcija koja je vođena u 

saradnji sa Udruženjem ranjenika iz BiH u dijaspori i pomoć za nekoliko pojedinaca i porodica 

iz BiH. Osim toga, Zajednica BiH iz Minhena obezbijedila je mjesečnu stipendiju za jednog 

dječaka iz Srebrenice koji je u ratu ostao bez oca. Zajednica BiH iz Minhena je u junu, prošle 

godine, zajedno sa INTEGRATION SYSTEM TRANSFER, firmom Bosanke Enise Zukić iz 

21

Minhena organizovala Benefic galu na kojoj su obezbijeđena sredstva za trogodišnje 

školovanje u Sarajevu dva dječaka bez ijednog roditelja. 

Članica ZAJEDNICE, Udruženje ranjenika iz BiH u dijaspori, sa sjedištem u Minhenu pokrenulo 

je akciju "Paket za najugroženije roditelje poginulih boraca odbrambenog rata u BiH i RVI" čija 

je realizacija planirana u ovoj godini. 

Norveška 

Članice Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj u svom planu i programu imaju pored 

drugih i humanitarne aktivnosti, kao i Savez. Različita udruženja su odradila i različite 

humanitarne akcije, Kao npr. pomoć Udruženju žena Srebrenice, pomoć oboljeloj djeci, pomoć 

pojedinim školama za kupovine užine za djecu bez roditelja, naravno i donacije za emisiju 

"Srce za BiH" i mnoge druge manje akcije. Jedna od većih i zajednička je akcija Saveza i 

njenih članica za pomoć finansiranja tužbe protiv SiCG. akcija "100 kruna za istinu" gdje smo 

prikupili 24.000 KM. Humanitarne akcije i dalje ostaju u našem planu i programu. 

Velika Britanija 

Humanitarne aktivnosti BiH UK Networka u protekloj godini: Naravno kao i u drugim Savezima i 

u Velikoj Britaniji naši građani su realizovali akcije humanog karaktera pa samo kratko o nekim 

detaljima i kategorijama pomoći. 

1. Djeca bez roditelja, gde je su uzeli učešće građani pojedinačno, iznosi oko 

£ 7,500 

2. Pomoć oboljelim i nemoćnim £4.000 

3. Pomoć za izgradnju Memorijalnog Centra Kaplan £ 2,800 

4. Pomoć jednokratna udruženja “Žene Srebrenice” £ 1.500 

5. Pomoć udruženju Grad Jana “Bolesti nije kraj” £ 1.500 

6. U toku je prikupljanje sredstava za podršku tužbe BiH protiv SCG £ 1500 

7. Prikupljena pomoć za stradale od Tsunamija £ 1.230 

Ukupno £ 17.300 (oko 50.000 KM) što nije i konačna cifra jer ima jos naših građana koji 

uplaćuju direktno za djecu bez roditelja i onima koji su najugroženiji. 

Emisija “Srcem za BiH” u realizaciji SSD/Hayat TV 

Od septembra 2004. godine je u toku aktivnost Komisije za Humanitarni rad SSD i NTV Hayat 

preko Emisije “Srcem za BiH” za prikupljanje sredstava za pomoć najugroženijoj populaciji u 

Bosni i Hercegovini, - bolesnim, porodicama bez primanja i na rubu egzistencije, talentima koji 

ne mogu obezbijediti sredstva za dalje napredovanje i djeci bez oditelja. 

Ova emisija, koju uređuje Mirela Franković, se emituje svake druge subote u večernjim satima 

a repriza je nedeljom, tako da od septembra 2004 godine do maja 2006 godine je realizovano 

59 emisija u kojima je predstavljeno 98 pojedinačnih slučajeva te mnogobrojna udruženja koja 

pomažu osobama u teškim situacijama kao što su (Žene žrtve rata, Žene Srebrenice, 

Udruženje šehidskih porodica, Udruženje roditelja djece oboljele od raka, Udruženje 

“Obrazovanje gradi BiH”, Asocijacija Fatma i mnoga druga ). Uplate za pojedinačne slučajeve 

ili udruženja možete vidjeti na web stranici www.bihdijaspora.com 

22

U periodu od II do III Kongresa SSD, humanitarna radna grupa realizovala je sljedeće 

aktivnosti u okviru gore imenovane emisije: 

- Redovni kontakti emailom između članova humanitarne radne grupe radi koordiniranja 

određenih aktivnosti i razmjene informacija 

- Telefonski kontakti i preko emaila sa voditeljicom emisije “Srcem za BiH”, Udruženjem za 

izbjegla i raseljena lica u Sarajevu i Raiffajsen bankom u Sarajevo radi koordiniranja uplata na 

račun za korisnike prikupljenih sredstava preko već imenovane emisije. 

- Sastanaci članova komisije za humanitarni rad u Rajffajzen banci radi verifikacije svih 

dotadašnjih uplata iz BiH i inostranstva na račun za korisnike pomoći predstavljenih u emisiji 

“Srcem za BiH”. 

- Sastanci u Hayat TV radi kordiniranja isplate korisnicima . 

- Sastanci članova komisije i predsjednika SSD BiH, obično u Sarajevu, radi donošenja odluke 

za isplatu korisnicima uplaćenih sredstava na račun “Srcem za BiH”. 

- Kontakti sa korisnicima, isplata i uručivanje pomoći u Sarajevu 

- Postavljanje liste donatora na Web stranici SSD BiH 

Članovi humanitarne radna grupe SSD BiH: Refka Kovač, Hajrudin Isović, Rizvan Halilović, 

Zaim Pašić i Enisa Bukvić. 

Enisa Bukvić 

23

Srce za BiH 

Na inicijativu SSD BiH, NTV Hayat pokrenula je u septembru 2004 godine emisiju za pomoć 

ugroženim kategorijama stanovništva u BiH, pod nazivom „Srce za BiH“. Ovaj humani projekat 

trenutno je jedini takve vrste u medijskom prostoru BiH. 

U dvije godine emitiranja emisija, njih 59, od septembra 2004 godine do maja 2006 godine objavili 

smo 95 apela za pomoć, pojedinaca i porodica, onih u stanju socijalne potrebe ali i talentiranih 

učenika i studenata. Predstavili smo 13 udruženja, fondova i asocijacija. 

Našim apelima odazivali su se ljudi iz zemlje i svijeta. 

U slučaju dviju porodica, uspjeli smo obezbjediti jednogodišnje, kontinuirane stipendije. 

Najkonkretnija i kontinuirana pomoć i podrška stizala je iz Danske, u organizaciji humanitarnog 

Udruženja Bošnjaka iz Danske Most-Bro, zatim grupe građana iz Stege, Danska, te Islamske 

zajednice Bošnjaka iz Norveškoj. Uspjesli smo animirati i općinske i kantonalne vlasti kao i pojedina 

preduzeća iz BiH da svojim donacijama konkretno pomognu u liječenju ili nabavci neophodnih 

sredstava za život onima koji su nam se obratili za pomoć. 

Iz daleke Norveške naši ljudi su dvojici braće iz Srebrenice dovukli i toliko željeni traktor. 

Bilo je onih organizacija i pojedinaca koji su uveliko pomogli ali sa željom da ostanu anonimni. 

Na zajednički, samo za potrebe ove emisije otvoreni žiro račun u Raiffaissen banci Sarajevo, u 

protekle dvije godine uplaćenasu značajna sredstva koja su uz monitoring i odobrenje stručne 

komisije imenovane od strane SSD BiH, uplaćena na lične žiro račune onih čije smo apele objavili u 

emisijama. 

Ovom prilikom zahvaljujemo se Savezu izbjeglih i raseljenih BiH i predsjednici, gospođi Mirhunisi 

Zukić, bez čije pomoći ne bi smo bili u mogućnosti otvoriti ovakav žiro računa. 

Važno je napomenuti da je Udruženje Most-Bro iz Danske, ugroženima direktno doniralo 75.339 DKK 

u periodu Februar-Decembar 2005 godine i 32.700 DKK,te 130 EUR u periodu Januar - April 2006. 

godine, a što smo mi medijski i propratiliu svrhu transparetnog informiranja javnosti. 

Također navodim da je u nekoliko navrata stizala pomoć u hrani, obući, odjeći te jednim ćilimom i 

jednim invalidskim kolicima, iz Danske, za pojedine porodice, koje smo mi iz TV Hayat lično uručili te 

snimili i emitirali kako bi opet u potpunosti zadovoljili potrebe za transparentnošću. 

Ovom prilikom želim naglasiti da su brojni građani iz zemlje i inostranstva željelisvoju novčanu pomoć 

uplatiti na direktne žiro račune osoba čije smo apele snimili i objavili, u čemu smo im mi sa 

zadovoljstvom pomogli. Iako smo zbog toga na žalost u nemogućnosti imati preciznu evidenciju 

doniranih sredstava, ipak je najvažnije da je novac stigao svima kojima je i namijenjen. 

Nakon dvije godine rada na ovom humanom projektu slobodno mogu zaključitida je bh. dijaspora ta 

koja uistinu ima srce za sve bosance i hercegovce kojima treba pomoć. 

Nadam se da ćemo i ubuduće nastaviti suradnju na zadovoljstvo svih onih kojima je u ovom trenutku 

potrebna naša pomoć, jer na žalost, bez sistemskog rješenja socijalne politike u BiH oni svi ovise o 

humanim i dobrim ljudima iz zemlje i dijaspore. 

S poštovanjem 

Mirela Franković, 

Urednica emisije 

24

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ - 13.06.2004 / 01.05.2006 

A. PRIHOD 

Prenesena sredstva 3.439.53 

Donacije 11.107.38 

Članarina 2.214.49 

Kamata 7.60 

TOTAL 16.769.00 

B. RASHOD 

Putni troškovi 7.470.47 

Reprezentacija 698.24 

Kancelarijski materijal 91.25 

Telefon 995.00 

Stručna naknada 990.00 

"Srce Bosne" 1.331.68 

Usluga Banke 10.00 

Razno 406.99 

TOTAL 11.993.63 

C. BALANS 4.775.37 

26

D. UPLAĆENA ČLANARINA 

17.06.2004 Bošnjačka Kulturna Zveza Slovenija 60.00 

17.06.2004 Bošnjačka Nacionalna Zajednica Hrvatska 60.00 

17.06.2004 BH Asocijacija Makedonija 60.00 

25.06.2004 BH Asocijacija Drammen Norveška 137.31 

18.01.2005 BH Asocijacija Kaarst 137.84 

30.03.2005 XX 68.09 

04.04.2005 Bosnia Appeal B'gham Britanija 37.15 

23.05.2005 BH Asocijacija Drammen Norveska 141.45 

29.06.2005 BH Asocijacija Kopenhagen Danska 125.09 

08.07.2005 BHUKN B'gham Britanija 140.00 

14.07.2005 BH Asocijacija Linc Austrija 134.90 

31.10.2005 BHUKN B'gham Britanija 200.00 

21.12.2005 BH Klub " Spreča " Zug 124.16 

28.12.2005 XX 199.00 

24.04.2006 BH Federacija udr. kulture Turska 589.50 

TOTAL 2.214.49 

27

BOSNIAN AMERICAN ASSOCIATION - BOSANSKO AMERICKO UDRUZENJE 

New York City 

26-40 18 th Street Astoria, NY 11102 tel.718.278.7118 fax.718.606.2840 www.baanyc.org astoria@baanyc.org 

BH DIJASPORA U NEW YORKU 

Bosansko-hercegovačka dijaspora u New Yorku, ubrajajući New Jessey i Conecticut, stara je koliko i 

posljedna genocidna agresija na našu domovinu, naravno ako izuzmemo nekoliko porodica koje su mnogo 

prije imigrirale u ovom dijelu istočne obale sjeverno-američkog kontitenta. Razlozi dolazaka imigranata do 

1991. i 1992. su različite prirode, odnosno iz političkih i ekonomsko-socijalnih problema, dok nakon 1992. 

tu se uglavnom radi o prognanicima, izbjeglicama, logorašima, ranjenicima…, koji su spašavajući svoj 

život i svoje porodice od ratne stihije našli utočiste u ovoj nama prijateljskoj zemlji. Ovdje ćemo naglasiti i 

dolaske bosanskih prognanika koji su boravili u europskim zemljama (Njemačka, Austrija, Italija, Holandija, 

Norveška…), te im se nakon potpisanog Daytonskog sporazuma, zbog nemogućnosti povratka u mjesta 

življenja do prije progona, omogućio odlazak u tzv “treće zemlje”, što ih je dobrim dijelom dovelo na tlo ove 

‘obećane zemlje’. Najduže se čuvaju sjećanja na one koji su pomogli kod dočeka, smještaja, 

zapošljavanja… U to vrijeme su značajan doprinos dale nekoliko hrvatskih organizacija i medija koji djeluju 

na ovom području, a značajnu ulogu su odigrali i Bošnjaci iz južnog dijela Sandžaka (Plav i Gusinje). 

Tačan broj prognanika i izbjeglica teško je utvrditi, ali po nekim slobodnim procjenama računa se da ih ima 

od tri do pet hiljada iz svih krajeva BiH. Odmah nakon dolaska prihvatili su se učenja engleskog jezika te 

upisivanja raznih kurseva, škola i koledža, koji su im omugućivali da što lakše prebrode dijasporske 

probleme, ali i da dođu do što boljeg posla, koji su adekvatno plaćeni. Smatramo da su uspjeli u tome, 

posebno što su djeca, i već danas momci i cure naših imigranata, među najboljim đacima i studentima, te 

na taj način u korak sa rođenim Amerikancima stiču akademska obrazovanja i koji su izuzetno cijenjeni u 

firmama u kojima rade i sredinama u kojima žive, što bez sumnje povećava ugled našoj domovini Bosni i 

Hercegovini. 

Naravno ovdje ne smijemo zaboraviti ni naše ljude koji su svoja iskustva iz bosanskog prijeratnog biznisa 

prenijeli na njujošrko područje. Tako da pored biznisa može se reći promoviraju vrijednosti BiH, što 

dovoljno govore nazivi restorana, trgovina, ćevabdžinica… Sarajevo, Đerdan, Stari Most, Bosnia-express, 

ali i američkih naziva Black bul, Brick… 

Organiziranje 

Zbog novinskog prostora nastojat ćemo ukratko spomenuti samo neke oblike organiziranja. 

Do početka raspada bivše SFRJ, može se reći da nisu bili čak ni organizirani, dok godine 1991. godine 

formira se Stranka demokratske akcije, koja je djelovala kao neprofitna organizacija. Nakon par godina 

djelovanja, ova organizacija se “gasi”, ali nakon toga uz nove snage nastaju i novi oblici organiziranja, tako 

29

se formira, također neprofitna organizacija, Bosnia-Hercegovina Relif Found, koja je po riječima njenih 

članova poslala u BiH kada je bilo najpotrebnije oko 3-4 miliona dolara vrijednosti. 

Radio Glas Bosne i Hercegovine 

Dok godine 1992. grupa entuzijasta, dr. Džemaludin Harba, Jozo Sučić, Ivica Puljić, Adem Čahtarević, 

Luka Raguz, Hazim Lemes, Slobodan Vlasić, Omer Isak, Smail Dzonlić, i Blanka Nazir, organizovala su 

Voice of Bosnia and Herzegovina, Inc., kao neprofitnu organizaciju koja je nadzorno tijelo Radija Glas 

Bosne i Hercegovine. 

Tokom prvih godina postojanja, program je rađen u dnevnom boravku Ivice Puljića, koji je tih prvih godina 

bio urednik, novinar i tehnički realizator. Nakon što se Ivica sa svojom porodicom preselio u Washington 

D.C., program se preselio - u dnevni boravak Darka Jelisića, sadašnjeg tehničkog urednika. Ali uporedo sa 

tim i urednici programa su se mijenjali, Iskra Čičković, Jasmina Sinanović, Selma Avdičević, ali daleko 

najveći doprinos programu dala je Nina Babović. Slušaoci su uvijek mogli računati na njen glas. U 

posljednjih 18 mjeseci, urednici programa su Edita Zulić i Ilhan Ramić. 

Kako stoji na službenoj stranici Glasa BiH, oni uz pomoć prijatelja i kolega iz Hrvatskog Radio Kluba, gdje 

svake sedmice snimaju program, nego radio zahvaljujući i vjernim slušaocima ima novu opremu i sada 

radio program možete slušati putem internet signala! 

Spomenuti radio je također pokrenuo niz drugih aktivnosti za bosanskohercegovačko-američku zajednicu i 

šire, a čiji je prvenstveni cilj kroz brojna druženja i zabavne programe, promoviranje bosanskohercegovačke 

kulture i bosanskog jezika. 

Više o radiju možete pronaći na web stranici www.voiceofbh.org. 

Bosanskohercegovačko-američko udruženje 

Bosanskohercegovačko-američko udruženje je zvanično počelo sa radom prije šest godina, ali se 

ubrzo nametnulo preko raznih organiziranja kao mjesto gdje se zbivaju važna kulturna i sportska 

dešavanja. Od prije tri godine, upornošću rukovodstva ovog Udruženja, dobili su financijsku pomoć od 

SAD, koji su ocijenili rad Udruženja uspješnim i korisnim, te koji danas iz tog fonda pružaju razne vidove 

pomoći članovima bh. zajednice u New Yorku. Tako se može reći da Udružnje pruža našim građanima 

raznovrsnu i konkretnu pomoć i usluge: organizuje nastavu engleskog jezika na tri nivoa koju izvodi prof. 

dr. Mustafa Tanović, koji je ujedno i potpredsjednik Udruženja. Zatim kompjuterske kurseve na dva nivoa; 

priprema naših građana za polaganje testova za američko državljanstvo; također obezbjeđuje bolesnim 

prijevoz do ljekara i bolnice; obezbjeđuje prevođenje za ta lica sa bposanskog na engleski i obrnuto… 

Također Udruženje organizira razne susrete naših građana sa istaknutim BiH političarima, kulturnim 

znanstvenicima, umjetnicima… Ali isto tako Udruženje organizira izlete po američkim gradovima u cilju što 

boljeg upoznavanja ove bogate zemlje, te sijela i druge oblike druženja. Često ima i sportskih aktivnosti, 

turniri u stoni tennis i šahu… 

Udruženje ima veliki broj porodičnih i pojedinačnih članova. 

Predsjednik Udruženja je Rašid Nuhanović. 

Za više informacija o Udruženju možete pronaci na službenoj web stranici www.baanyc.org. 

30

Bosansko-hercegovački Islamski centar 

Bosansko-herecegovački Islamski centar osnovan je početkom 1994. godine, a u njegovom osnivanju, po 

riječima članova ovog džemaata, prednjačili su Ramiz ef. Aljović, koji je prošle godine preselio na Ahiret, te 

Alija Mehmedagić, Esed Hamza i brojni drugi, prvi predsjednik je bio Šemsudin Šadić. Godine 1996. zbog 

nedostatka materijalnih sredstava za plaćanje iznajmljenog prostora dolazi do prekida rada koji je potrajao 

do kraja 2000. godine, kada se ponovnim okupljanjem vjernika iz BiH i potrebom za zajedničkim 

djelovanjem obnavlja rad ovog džemaata. Kako na početku osnivanja, tako i u obnovi rada džemaata 

dužnost imama je obavljao Ramiz ef. Aljović, sve do njegove smrti. Nakon toga dužnost imama preuzima 

bivši borac Armije RBiH, ujedno preživjeli srebreničkog genocida Senahid Halilović, nažalost brojni članovi 

njegove prodice (tri barata i otac) za navijek su nestali u naletu srpsko-crnogorskog genocidnog agresora 

u julu 1995. godine. Džemaat i danas djeluje u iznajmljenom prostoru, ali su sada u fazi prikupljanja 

sredstava za kupovinu vlastite zgrade koju namjeravaju pretvoriti u centar. 

Predsjednik Bosanskohercegovačkog Islamskog centra je dr. Fuad Jakirlić. 

Bosansko-američka televizija u New Yorku 

Bosansko-američka TV iz New Yorka je jedina naša televizija koja djeluje na području New Yorka i okolice. 

Ona je počela sa emitovanjem programa na bosanskom jeziku jednom sedmično 8. januara 2000. godine. 

Proteklih godina postojanja nastojali su da prisustvuju svim važnijim događanjima bosanskohercegovačkih 

imigranata u Americi. Pohvalno je reći da su do sada snimili preko 350 emisija na bosanskom jeziku. 

TV program se emituje na kablovskoj televiziji u New Yorku u sljedećim terminima: Svake nedjelje od 2:30 

PM i u 10 PM na kanalu 57 za područje Queensa. 

Namjera od prvog dana im je bila da započnu sa satelitskim emitovanjem na jednom od satelita koji 

pokriva SAD i Kanadu. U tome su i uspjeli 17. oktobra 2003. u 10 PM kada je po prvi put emitovan 

Bosanski satelitski program na cijelom području Amerike i Kanade…. 

Osnivač, direktor i producent je Adnan Rudanović, dok su članovi redakcije Tanja Prcić, Aldijana Suljović, 

Kenan Rudanović, Ivica Pjanić, Enver Julardžija, a webmaster je Afan Pašalić. Više informacija o BATV 

možete pronaći na web stranici www.batv.tv. 

Akademija Bosne i Hercegovine 

Akademija Bosne i Hercegovine je neprofitna organizacija sa sjedištem u New York-u, čija misija je 

osnaživanje mladih iz Bosne i Hercegovine koji žive na prostorima Sjedinjenih Američkih Država i širom 

svijeta, te im omogućava povezivanje njihovih kreativnih snaga i intelektualnog potencijala. 

Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu www.academybh.org. 

Esad KRCIĆ 

31

VIJEĆE BH ORGANIZACIJA AUSTRALIJE 

Davne 2001. godine formirano je Vijeće BH organizacija Australije. Za mnoge 2001. nije tako 

davno, ali uzimajući u obzir obim rada Vijeća, nama se čini da je to zaista bilo neke davne 

godine kad smo osnovani… 

U ovih pet godina Vijeće je uspjelo da se afirmiše, sazrije i ostvari sve zacrtane ciljeve pa čak i 

napravi mnogo više od očekivanog. Sve ono što se zamislilo njegovim osnivanjem je ostvareno i 

danas u Australiji s ponosom možemo da kažemo da smo jedna od uspješnijih dijaspora u 

Australiji. 

Mnogo toga je napravljeno i stvoreno, ali ono što vrijedi istaknuti jeste da Vijeće ne radi samo na 

jednosmjernim, kratkotrajnim projektima, Vijeće više vremena ulaže u dugoročne projekte čiji 

rezultati se osjete tek nakon nekoliko godina. Naša filozofija jeste da se zgrada gradi prvo sa 

dobrim temeljima, a sve ostalo će doći na svoje mjesto. Tako nakon 5 godina rada na izgradnji 

čvrstog temelja, Vijeće danas ima zavidan položaj u australijskom društvu, među najznačajnijim 

rezultatima je afirmacija bh dijaspore u Australiji, svijetu i domovini. 

Vijeće održava redovne kontakte sa predstavnicima vlasti, kako Australije tako i Bosne i 

Hercegovine. Zahvaljujući radu, kontaktima i vezama koje Vijeće ima naša bh dijaspora se 

svrstava među najkvalitetnije u svijetu. 

2005. godine Vijeće je osnovalo i prvo BH studentsko udruženje pošto smatramo da je 

budućnost naše dijaspore u rukama mladih a ta mladost će njegovati naše naslijeđe, kulturu, 

jezik i tradiciju. 

U sklopu našeg rada u protekle dvije godine želimo istaći slijedeće aktivnosti: 

• Uspješno održan II Kongres BH dijaspore u Australiji sa učešćem 320 pojedinaca 

• Pokretanje i izdavanje elektronskog lista BH Ogledalo 

Nabavka školskih knjiga iz BiH i dostava istih (kopije) svim BH školama širom Australije 

• Sudjelovanje i rad na uspostavi bosanskog jezika pri državnom školskom programu u 

Viktoriji – bosanski jezik je priznat kao predmet u okviru državnog školskog programa 

• Održali godišnji natječaj najbolje kratke priče na bosanskom jeziku u kategorijama za 

djecu od 8 do 16 godina starosti 

• Pripremili i izdali službeni list sa podacima svih BH zajednica, BH medija i BH škola u 

Australiji 

• Lobirali za uspostavu BH televizije u Australiji – NTV Hayat 

• Lobirali i osigurali ukidanje viza i garantnih pisama za građane BH koji putuju sa 

australskim pasošima 

• Organizovali tribine, sastanke, forume i predavanja u skoro svim gradovima Australije 

• Godišnje održavanje komemorativnog programa obilježavanja agresije na BiH i 

genocid nad Bošnjacima pod nazivom “Srebrenica 11 juli” 

• Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH - svake godine u drugom gradu 

32

• Održali kulturnu manifestaciju povodom obilježavanja Dana državnosti BiH uz učešće 

preko 60 umjetnika 

• Organizovali posjetu gosp. Amora Mašovića 

• Uradili prvo stručno istraživanje o BH dijaspori u Australiji (Istraživanje možete 

pogledati na našoj web stranici www.ausbhcouncil.org) 

• Osnovali Udruženje BH studenata Australije 

• Organizovali putovanje BH studenata u BiH u julu 2005. godine uz saradnju BH vlade, 

univerziteta i NVO, u program posjete uključili prisustvo 10-to godišnjici komemoracije 

u Srebrenici 

• Koordinirali uspješnu humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za rahmetli Edisa Šutu 

(starog 2 godine) zajedno sa Moira Kelly Foundation i prikupili preko $20,000 za 

operacije 

• Koordinirali akciju pomoći žrtvama Tsunamia i prikupili preko $8,500 

• Organizovali prvi festival BH kulture u Imigracionom muzeju u Melbourne-u 

Ovo su samo neke akcije........ 

33

UDRUŽENJE GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE „BIH“LINZ - AUSTRIJA 

Udruženje građana Bosne i Hercegovine “BiH” Linz 

nalazi se u Linzu, Helmholtzstrasse 48, 4020 Linz. U 

protekle dvije godine imali smo veoma mnogo 

aktivnosti, a koje su bile usmjerene ka očuvanju naše 

kulture, tradicije i pomoći našim sugrađanima u BiH. 

Aktivnosti našeg Udruženja su se odvijale u tri 

pravca: humanitarnom, kulturnom i sportskom. 

U protekle dvije godine Udruženje je u okviru 

humanitarne pomoći dalo preko 25.000 €. Riješeno je 

preko 40 zahtjeva za humanitarnom pomoći; 

nastavljeno izvođenje akcije podjele „Bajramskog 

dara“, akcije u okviru koje naše Udruženje daje 

jednokratnu pomoć za djecu bez oba roditelja u BiH; 

pomagano je izgradnji vjerskih objekata, puteva, 

porodičnih kuća… 

Folklor Udruženja na jednom od mnogobrojnih nastupa 

Naši najmlađi na nastupu u Linzu 

U okviru sportske sekcije u Udruženju su 

organizovane ekipe u fudbalu, kugli i šahu. U 

prethodne dvije godine kuglaši i šahisti su imali 

značajne rezultate, ali fudbaleri su ponovo blistali i 

pokazali bosansko srce. Osvojeno je više od 15 

turnira na lokalnom novou, a osim ovih uspjeha treba 

naročito istaći osvajanje Hag-u kupa po peti put, čime 

je veliki kristalni pehar prešao u trajno vlasništvo 

našeg Udruženja. Nagradni fond ovog turnira je ove 

godine bio preko 30.000 € i taj novac ide u fond 

organizacije za borbu oboljelih od raka, čime su naši 

fudbaleri dali i svoj dodatni doprinos na 

humanitarnom planu. Najdraži trofej, svakako, jeste 

osvajanje naslova prvaka na drugom svjetskom 

prvenstvu bh dijaspore. 

Folklor našeg Udruženja broji preko 150 članova i 

organizovan je u više selekcija: najmlađi, omladina i seniori. 

Svake nedelje u našim prostorijama se odvijaju probe 

folklora. Na većini gostovanja nastupaju sve tri selekcije. U 

proteklom periodu smo imali veoma mnogo nastupa: doček 

Nove godine, dva Bajrama, Dan nezavisnosti BiH, Osmi 

mart, Prvi maj, Prvenstvo dijaspore u fudbalu, gostovanje u 

Engleskoj, Švajcarskoj i gostovanja u BiH, te mnogobrojni 

nastupi na lokalnom nivou ( Wels, Traun, Linz ) i nastupi u 

našem Udruženju. Osim folklora, u našem Udruženju postoji 

biblioteka sa fondom od preko 1000 naslova, a 

organizovane su i dramska i recitatorska sekcija. 

Osvajanje Hagu kupa po peti put 

Govor predsjednika Bjelaka na godišnjoj Skupštini 

„Udruženje građana Bosne i Hercegovine ima za cilj očuvanje kulture, običaja, tradicije, jezika i svega što našu 

Bosnu i Hercegovinu čini Bosnom i Hercegovinom. Iako smo daleko od nje, mi je nosimo u srcu, ona je u nama“, 

ovim riječima se predsjednik Bjelak obratio prisutnima na godišnjoj Skupštini i nastavio, “a kao dokaz našeg 

uspješnog rada su i aktivnosti na humanitarnom planu, uspjesi naših sportista i što je još najvažnije, naši najmlađi, 

naš folklor, jer samo sa njima mi imamo nadu da će bosanski duh ostati i na ovim područjima.” Bjelak je upoznao 

prisutne da će naš folklor i naše Udruženje predstavljati Bosnu i Hercegovinu i njenu kulturu na velikoj smotri koja će 

2009. godine biti održana u Linzu, koja nosi naziv “Linz-grad klulture”. Naš folklor bi trebao u okviru te manifestacije 

imati značajan broj nastupa. 

Udruženje građana Bosne i Hercegovine „BiH“ Linz, Helmholtzstrasse 48, 4020 Linz 

www.bihklub-linz.at , tel/fax 0043 732 386 701 , predsjednik Bjelak Hilko 06643912594 

34

NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI PLATFORME BiH U HOLANDIJI 

Platforma zajednice udruženja i građana Bosne i Hercegovine u Holandiji je krovna organizacija 

koja okuplja preko 20 bosanskohercegovačkih udruženja i veći broj istaknutih kulturnih, naučnih 

i javnih bh.ličnosti koji žive i djeluju u Holandiji. 

U Platformi su članovi uprave veoma aktivni i svako ima svoju zonu odgovornosti. 

Pored toga radi se i na realizaciji projekata, gdje se prema potrebi angažuju i spoljni saradnici iz 

redova naših afirmisanih građana iz različitih oblasti. 

Organizacija mladih Mladi-BiH, koju je prije godinu dana osnovala Platforma BiH, je kao snažna 

i dinamična organizacija postala nosilac ili učesnik većeg broja značajnih projekata, 

manifestacija (povodom obilježavanja Deset teških godina Srebrenice i dr.), umjetničkih, 

književnih i informativnih večeri. 

Ovdje se izdvaja projekat Srebrenica, koji vodi pr. Šefkija Hadžiarapović i naš mladi pravnik 

Amir Čengić. U posljednje vrijeme na projektu se angažuje sve veći broj mladih entuzijasta iz 

organizacije Mladi-BiH. 

Na obilježavanju Desete godišnjice zločina u Srebrenici bio je angažovan i sociolog Džemil 

Vejzović, organizujući svečani koncert u Oud Beijerlandu, na kojem je prvi put izvedena 

kompozicija Cantate Sacre kompozitora i autora Esada Kreše. 

Vejzović je tom prigodom pripremio i uredio i drugo izdanje zbirke pjesama posljednjeg radio 

izvještača iz Srebrenice nestalog Nihada Nine Čatića “Ljudi beznađa” na bosanskom i 

holandskom jeziku “Mensen van de wanhoop”. 

Jedan od najvećih i najznačajnijih kulturnih projekata koji su do sada realizovani jeMjesec dana 

kulture BiH u gradu Almere i Amsterdamu, u aprilu i maju 2005.godine. U toku ove velike 

kulturne manifestacije izvedeno je više filmskih predstava, muzičkih priredbi, književnih večeri, 

seminara i izložba slika trojice poznatih bh. likovnih umjetnika: Mirse Bjramovića, Mehmeda 

Klepe i Viktora Majdančića. Nosilac projekta bio je Elvedin Kodžaga, već afirmisani uspješni 

realizator mnogih projekata. Svečanosti otvaranja Dana BH kulture prisustvovao je ambasador 

Bosne i Hercegovine u Holandiji Fuad Sabeta i ministrica za izbjeglice u holandskoj vladi Rita 

Verdonk. 

Projekat opremanja Muzeja odbrane grada Sarajeva uspješno vodi dipl.ing. Fahrudin Čongo 

zajedno sa Elvedinom Kodžagom. Projekat je u početnoj fazi ali su u cilju njegove realizacije 

već ostvareni odgovarajući kontakti sa pojedinim članovima Parlamenta i ministricom za razvoj 

u holandskoj vladi. 

Na polju humanitarnog rada neprekidno su u toku određene aktivnosti. Pomoć u hrani je 

upućena povratnicima u Srebrenicu, Konjević Polje, Hrancu, Glogovu, Bratunac i druga mjesta. 

Medicinska oprema slana je bolnicama u Goraždu, Sarajevu i ovih dana pojedinim mjestima u 

Sandžaku, gdje je sanitarna situacija daleko ispod standardnog minimuma. 

35

Dr Sivro Senail je među našim ljudima u Holandiji a i u mnogim mjestima i zdravstvenim 

institucijama u Bosni i Hercegovini poznat ne kao svjetski stručnjak za ortopedsku hirurgiju nego 

i kao veliki humanista i donator razne medicinske opreme. Do sada je samostalno ili uz pomoć 

Platforme u ovom segmentu obavio više značajnih humanitarnih akcija, što nas narod izuzetno 

cijeni. 

Platforma Bosne i Hercegovine sa IZBN je bila i učesnik u organizaciji i domaćin ženama 

Srebrenice povodom protesta pred Međunarodnim sudom pravde u Den Hagu 27. februara 

o.g., u vezi početka suđenja SCG zbog genocida i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 

Platforma je u 2004. godini izabrala za najpoznatiju ličnost godine pjesnika i novinara Halila 

Džananovića za njegov neumorni rad na kulturnom i informativnom planu afirmisanja istine o 

BiH, a za 2005. akademika, dr.pr. Kemala Hanjalića, istaknutog svjetskog stručnjaka na polju 

termodinamike, prijatelja i savjetnika Platforme, kojem je, pored ranijeg članstva u Akademiji 

nauka BiH, krajem prošle godine dodijeljena i povelja o prijemu u članstvo Britanske kraljevske 

akademije za tehniku (Royal Academy of Engineering) u Londonu. 

Dževad Kurić 

36

SABOR BOŠNJAČKIH ASOCIJACIJA HRVATSKE 

Nova cesta br. 4, 10000 Z A G R E B 

Žiro-račun : 2503007 - 1100035035 – MB: 1919369 

Tel: 01 / 3091 083, Fax: 3091 084 

Zagreb, 28. 04. 2006. g. 

Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) osnovan je 27. 11. 2004. god. u Zagrebu, a 

prema rješenju nadležnog tijela Republike Hrvatske registriran je 08. 03. 2005. g.. 

SABAH je na Osnivačkoj skupštini usvojio: 

- Statut kao temeljni akt, 

- Deklaraciju o potpori zajedništvu, jedinstvu i iznalaženju formi, sadržaja rada, aktivnosti i 

zajedničkog djelovanja svih asocijacija, udruga i udruženja Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, 

- Povelju o Bosanskom jeziku. 

SABAH okuplja na osnovu statutarnih odredbi 22 članice, a deklaracijom i mnogo više. 

Ciljevi Sabora su: 

- afirmiranje, razvijanje, promicanje i zaštita etničkih, vjerskih, političkih, kulturnih, 

braniteljskih, humanitarnih i drugih prava i sloboda Bošnjaka u Hrvatskoj, 

- formiranje jedinstvene i zajedničke politike udruga bošnjačkih asocijacija u Hrvatskoj ili na 

pojedinim dijelovima, 

- ograniziranje i korištenje znanstvenih, stručnih, vjerskih, političkih, braniteljskih, kulturnih i 

svekolikih potencijala Bošnjaka u Hrvatskoj, 

- utvrđivanje zajedničke politike asocijacija na uspostavljanju i razvijanju veza s matičnom 

domovinom, njenim tijelima i institucijama kao i sa drugim zemljama svijeta, 

- uspostavljanje i razvijanje kvalitetnih odnosa sa nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. 

Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske izabrao je: 

- Izvršni odbor - 15 članova, 

- Nadzorni odbor - 5 članova i 

- Sud časti - 3 člana. 

Članovi IO su birani na način da svaka županija i regija budu zastupljene. 

Predsjednik SABAH-a: - Mehmed Džekić ing. 

Tajnik SABAH-a: - Ishak Hodžić 

Potpredsjednici SABAH-a: 

- Hamdija Malić dipl. iur. 

- Edina Sošić Sofić 

- dr. Muhidin Alićehajić 

Sjedište Sabora je: Nova cesta 4, 10000 Zagreb 

37 

Predsjednik SABAH-a: 

Mehmed ing. Džekić

BOSNIAN COMMUNITY DEVELOPMENT PROJECT 

RAZVOJNI PROJEKAT BOSANSKE ZAJEDNICE 

40 PEARSE STREET, DUBLIN 2, REPUBLIC OF IRELAND 

PHONE / FAX: 003531671 9202 E-MAIL: bosnian_cdp@hotmail.com 

O RAZVOJNOM PROJEKTU BOSANSKE ZAJEDNICE 

Razvojni Projekat Bosanske Zajednice je osnovan u junu 1995. godine od strane tadašnje 

“Refugee Agency, Irish Refugee Council & Refugee Trust” te nekolicine Iraca uključenih u rad sa 

bosanskim izbjeglicama. 

Bosanski Projekat je od samog početka bio finansiran od strane Irskog FAS-a 

(agencija za trening i zapošljavanje). Tokom 1996. godine RPBZ je bio finansiran tri godine od 

EU kao pilot projekat. Od 1998. godine pa do danas RPBZ-e je fondiran od strane jednog od 

Irskih Ministarstava (Department of Community, Rural and Gaeltach Affairs) pod programom za 

razvoj zajednice. Napominjemo da je Bosanska Zajednica prva manjinska grupa stranaca u Irskoj 

koja je dobila ovo finansiranje. 

Trenutno RPBZ ima dva zaposlena radnika i Izvršni Odbor sastavljen od 6 članova, uključujući 

zaposlene radnike. Svi članovi IO su bosanski državljani. 

Bosanski Projekat je multinacionalna, multietnička i multireligijska organizacija koja radi sa svim 

građanima BiH, a nerijetko pruža svoje usluge i ostalim narodima sa prostora ex-Jugoslavije i 

Istočne Evrope. 

AKTIVNOSTI RPBZ-e 

Tokom deset godina postojanja RPBZ je kroz svoje aktivnosti i rad ubrzao i olakšao proces 

integracije u Irsko društvo, ali isto tako pridavajući veoma veliku pažnju na očuvanju i održanju 

naše kulture običaja i tradicije, te uspostavljanja bližih kontakata sa domovinom. 

RPBZ svojim radom se zalaže za jednakost i pravilan tretman njenih članova u Republici Irskoj, 

brani, podržava i štiti interese svih naših građana, te lobira kod irskih vlasti za iste. 

U sklopu RPBZ-e postoji i Informativni Centar koji svojim radom i informacijama adekvatno i na 

vrijeme informiše Bosansku zajednicu po svim pitanjima prava i dužnosti naših građana u 

Republici Irskoj (socijalna prava, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, obrazovanje itd), te daje 

usluge svih vrsta prevođenja. 

S druge strane RPBZ posebnu pažnju pridaje najugroženijoj grupi naših građanja, tj. starijim 

osobama koje imaju velike teškoće pri navikavanju na jednu novu sredinu kao i na učenje stranog 

jezika. 

U narednih par mjeseci RPBZ-e intezivno radi na reformi same organizacije, odnosno na 

promjenama rada Bosanskog Projekta koji bi u narednih godinu – dvije trebao početi raditi sa još 

nekim manjinskim grupama sa prostora Istočne Evrope. 

Mi ćemo i u buduće raditi na jačanju naše zajednice u Irskoj kao i na uspostavljanju čvršćih veza 

sa drugim BiH zajednicama/klubovima širom svijeta kao i sa samom nam domovinom Bosnom i 

Hercegovinom. 

RPBZ-e 

Haris Bijedić i Zdenko Stanar 

38

AKTIVNOSTI GRAĐANA BIH U ITALIJI – SAČUVATI BOSANSKO-HERCEGOVAČKI DUH – 

NAJVEĆE BOGASTVO BOSNE I HERCEGOVINE 

Usljed tragičnih događaja u BiH izvjestan broj osoba porijeklom iz iste, posebno žena već 

nastanjenih u Italiji, među prvima je pritekao u pomoć izbjeglicama, ne obraćajući pažnju na 

vjersku pripadnost. Potom, u Rimu, organizovana je Zajednica građana BiH u Italiji, koja, je 

kasnije postala član FORUM-a za strance. 

Uz pomoć drugih organizacija i komiteta Zajednica je do 1996. imala za glavni cilj, pomoć 

izbjeglicama iz BiH koje su stizale u Italiju, kao i prikupljanje i slanje humanitarne pomoći u 

Bosnu i Hercegovinu, te usmjeravanje nevladinih italijanskih organizacija na njihovo djelovanje 

prema BiH. Radilo se, takođe, i na pripremi i štampi informativnog materijala. Posvećena je bila 

velika pažnja radu sa djecom, kako bi se postigla njihova bolja integracija u Italiji, te kroz 

učenje maternjeg jezika održala bosanskohercegovačka kultura i tradicija. 

U Rimu, početkom 2002. godine, iznova je obnovljena Zajednica građana Bosne i Hercegovine 

“Bosna u srcu” sa željom da unesu i realizuju nove ideje i inicijative. Prije svega, radi se o 

aktivnostima društveno-kulturnog karaktera, zahvaljujući kojima svi naši građani, bez obzira na 

vjersku pripadnost, mogu aktivno učestvuju u širenju duha tolerancije, pomirenja, povjerenja, 

suživota. 

Zajednica građana BiH u Iitaliji realizuje svake godine jedan vid ljetne škole, na maternjem 

jeziku, za djecu i omladinu iz BiH, starosne dobi od 6 do 14 godina. Projekat obično uključuje 

od 30 do 50 djece, a financiran je od strane Regije Lazio. 

Članovi Zajednice, rade na praćenju liječenja u Italiji djece iz BiH oboljele od leukemije, koja su 

najčešće evakuisana u Italiji preko Crvenog Križa i italijanskog SFOR-a. Ova djeca smještena 

su po bolnicama u Rimu, Torinu, Bologni, Anconi, Cagliari i drugim italijanskim gradovima. 

Sto se tiče priprema i organizacije susreta informativno-kulturnog karaktera urađene su 

mnogobrojne inicijative, na primjer, povodom obilježavanja desetogodišnjice „Genocida u 

Srebrenici“ održane su konferencije na tu temu, u Rimu, Piacenci i Milanu u organizaciji 

Zajednice građana BiH i udruženja „Bosna i Hercegovina van granica“ iz Piacence, ćiji 

predsjednik je Medaga Hodžić. Prilikom tih susreta, sarađivale su i mnogobrojne italijanske 

nevladine organizacije. Tom prilikom, gosti su bili, Amor Mašović i Muhamed Mujkić, te je 

prikazivan film „Marš smrti“. Pored toga, članovi zajednice, učestvovali su na različitim 

inicijativama o Srebrenici, realizovanim tokom 2005. godine, od strane Italijanskih udruženja u 

Rimu, Rieti, Bologni, Ladispoli, Anconi i Pescari. I dalje se prati ova tematika, posebno, u 

saradni sa novinarom i piscem, Luca Leone, koji je izdao knjigu, početkom 2005 godine, 

„Srebrenica – dani sramote“. Često se realizuju susreti prilikom kojih se promovira i predstavlja 

kultura BiH, uz saradnju, bosansko–hercegovačkih pisaca koji žive u Italiji, Predraga 

39

Matvejevića i Božidara Stanišića. U tim inicijativama obično učestvuju i BiH umjetnice 

slikarstva, također žive u Italiji, a radi se o Nisveti Kurtagić – Granulo i Mersihi Mubašić. Krajem 

decembra mjeseca, organizovani su, Dani kulture BiH u Modeni zajedno sa udruženjem „BiH 

van granica“ iz Piacenze pod pokroviteljsvom Generalnog Konzulata BiH iz Milana. Tom 

prilikom veliki doprinos su dali „Mreža mladih iz BiH u Italiji“ na čelu sa Ivanom Butinom, i uz 

veliku pomoć i od strane Maje Ajdin. Važno je reći, da u mnogobrojnim našim kulturno– 

informativnim inicijativama, učestvuju italijanski pisci i intelektualci, koji se bave Bosnom, a od 

kojih posebno se ističu Laca Leone, Stefania Diverito, Gianguido Palombo, Angelo Lallo, Silvio 

Ferrari i Lorenzo Toresini. Glavni cilj svih ovih kulturnih inicijativa je kako pronać put da se 

sačuva bosansko-hercegovački multikulturalni duh, sobzirom da je on najviše narušen tokom 

rata 1992 -1995, a radi se o najvećem bogastvu što posjeduje Bosna i Hercegovina. 

Početkom marta mjeseca, ove godine, u Piacenzi, je održan sastanak GO SSD sa popratnim 

inicijativama, uz učešće velikog broja Italijanskih institucija, medija iz BiH i Italije, FiPA – e, BiH 

diplomatskih predstavništava i predstavnika grada Jajca. Organizovan je bio i sastanak mladih 

gdje su učestvovali mladi porijeklom iz BiH koji žive u Italiji te gosti, predstavnici bosanskohercegovačke 

omladine iz Evrope i BiH. Značajno je istaći učešće dr. Harisa Silajdžića, te 

profesora, Tomislava Isek, Silvio Ferrari i Milorada Muratovića, pri javnoj trebini. Tom prilikom 

održana je kulturna veče sa pjevačem Halidom Bešlićem i folklornim grupama iz Italije 

(Anteprima danza i il Palcoscenico – Piacenza) i iz Bosne i Hercegovine (HKD Napredak i KZB 

Preporod – Jajze). 

Pripremila: Enisa Bukvić 

40

LUKSEMBURG 

Građani Bosne i Hercegovine nastanjeni u Luxembourgu aktivno su se počeli organizovati i 

djelovati davne '92 godine kada je i najveći broj Bosanaca i Hercegovaca upravo došao u ovu 

malu zemlju. Prve zajedničke akcije naših građana bile su podstaknute idejom o pružanju raznih 

vidova pomoći našoj državi koja je bila pod agresijom. Pomoć se ogledala u prikupljanju, hrane, 

odjeće, obuce, kao i novčanih sredstava na one destinacije i mjesta gdje je to bilo 

najneophodnije. 

Kroz ovakav vid druženja nastale su i ideje o osnivanju klubova i udruženja koja su u početku 

bila kako sve Bošnjačkog, tako i lokalno patriotskog karaktera, tj. zavičajnih klubova u to 

vrijeme. Udruženja i asocijacije zavičajnih klubova postoje i danas koje se nisu prestale baviti 

humanitarnim pitanjima i pomoći našim građanima u domovini. 

Dobar dio građana upražnjava svoje slobodno vrijeme kroz sportske aktivnosti, kulturne 

događaje, družeći se kroz zabavu i ujedno prikupljajući sredstva onim kategorijama građana u 

domovini kojima su one najpotrebnije, n.p: ratni vojni invalidi, demobilisani borci armije Bosne i 

Hercegovine, ratna siročad, korisnici narodnih kuhinja kojih ima sve više i više, penzioneri, itd 

itd... 

Između ostalog vrijedno je istaći da naši građani u Luxembourgu intenzivno pomažu djecu 

Podrinja kojima je nužno neophodna pomoć u daljem školovanju, u pitanju su učenici koji su 

posebno istaknuti kao talentovani i dobri đaci i koji ispunjavaju kriterije koji su postavljeni od 

strane donatora. 

Kao rezultat toga veći dio njih se uključio u jedno krovno tijelo koje se zove S GOD BiH u 

Luxembourgu i kao takvi pristupili smo Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine. 

Ciljevi ovog krovnog tijela su uglavnom usredsređeni na poboljšanje kvaliteta života naših 

građana po već pomenutim pitanjima ali i saradnja sa "SSD BiH". Strateška pitanja i problemi 

dijaspore ovdje u Luxembourgu vezani za svakodnevnicu između ostalog, pitanje nastavno 

školskog programa na Bosanskom jeziku, pitanje ili ispunjavanje uslova o dvojnom 

državljanstvu i još mnogo, mnogo drugih stvari vezane uopšte za život i prosperitet naših 

građana. 

41

ZAJEDNICA BOSANSKO-HERCEGOVA^KIH UDRU@ENJA I GRA\ANA U BAVARSKOJ, SAKSONIJI I TIRINGIJI 

GEMEINSCHAFT BOSNISCH-HERZEGOW. VEREINE UND BÜRGER IN BAYERN, SACHSEN UND THÜRINGEN e.V. 

Zajednica bosansko-hercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji 

(GEMEINSCHAFT BOSNISCH-HERZEGOWINISCHER VEREINE UND BÜRGER IN BAYERN, 

SACHSEN UND THÜRINGEN e.V.) osnovana je 9. marta 2003. godine. Pred njemačkim organima 

vlasti registrovana je 03.07.2003. godine (VR 18107). 

Zajednica je multietnička, nepolitička i interesna organizacija građana Bosne i Hercegovine u SR 

Njemačkoj. 

-Članovi rukovodstva ZAJEDNICE bosansko-hercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, 

Saksoniji i Tiringiji, sa sjedištem u Minhenu su: Haris Halilović, predsjednik, koordinator Sekcije za 

informisanje, sport i kulturu, Omer Mešan, potpredsjednik, Mirnesa Salbeck, sekretar, Osman Čizmić, 

blagajnik, Hajrudin Isović, koordinator Sekcije za humanitarnu djelatnost, Alija Dautović, Sebiha 

Turkanović, Senad Kapetanović, Jasmina Tanjo, Arslo Kamber, Bahudin Sokočević, Tereza 

Tretner, Mustafa Raščić, Desanka Delić, koordinator sekcije žena, Sanita Kadirić, koordinator 

Dječije recitatorske sekcije, Ivana Delić i Edin Tarić, koordinatori sekcije mladih Zajednice. 

- Osnovni cilj i zadaci Zajednice su: koordinacija rada i uvezivanje udruženja i građana, aktivista BiH 

u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji, afirmacija i prezentacija Bosne i Hercegovine i njenih građana u svim 

oblastima života i rada, očuvanje i njegovanje kulture i običaja BiH, unapređivanje i poboljšavanje 

integracije u njemačko društvo i odnosa matice Bosne i Hercegovine, naše domovine i njenih građana u 

inostranstvu i slično. 

- Najvažnije aktivnosti Zajednice u prošloj godini bile su: 

predstavljanje BiH na Internacionalnom festivalu stranaca u Minhenu, Obilježavanje desetogodišnjice 

genocida u Srebrenici, Benefic gala za trogodišnju brigu o dva dječaka iz BiH, bez oba roditelja (sa 

Integration System Transfer) i manifestacija “Dani BiH u Bavarskoj”, koja se povodom Dana državnosti, 

tradicionalno organizuje u novembru, u Minhenu, Nirnbergu i Regensburgu. Zajednica je u prošloj godini 

obezbijedila i starateljstvo – mjesečnu pomoć za jednog dječaka iz Srebrenice, koji je u agresiji na BiH 

izgubio oca. Fudbalska ekipa Zajednice BiH iz Minhena predstavljala je prošle godine građane BiH u 

Njemačkoj na SP stranaca u malom fudbalu, u Njemačkoj, kao i na sva tri SP-a dijaspore BiH u malom 

fudbalu koje je organizovao SSDBiH. 

- Zajednica BiH u Minhenu jedan je od inicijatora osnivanja Saveza bh. asocijacija u Njemačkoj i 

aktivni član SSDBiH, od svog osnivanja. 

- Zajednica nema donatora, stalnih sponzora, zadužbinara, stalnih izvora prihoda (osim skromne 

članarine). 

- Sve urađeno - urađeno je zahvaljujući nesebičnom angažovanju, trudu, znanju, vremenu i volji grupe 

pojedinaca i skromne finansijske pomoći Savjeta stranaca grada Minhena i par bh. uspješnih 

privrednika. 

- Najveći problem u radu Zajednice su nedostatak adekvatnih prostorija za svakodnevne aktivnosti i 

oni koji bi najradije da na svijetu ne postoji ništa sa predznakom bosansko-hercegovačko! 

42

UDRUŽENJE RANJENIKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U DIJASPORI 

Sjedište: Bibergerstr. 12, 82008 Unterhaching -Muenchen, Germany, 

Tel./Fax: 004989 617 591 (Hajrudin Isović, predsjednik) 

MINHEN - Udruženje ranjenika iz BiH u dijaspori ovih dana obilježava 13 godina uspješnog rada i 

djelovanja. Udruženje je osnovano davne 1993. godine, tačnije 15. maja 1993 godine, po dolasku 

prve grupe ranjenika koji su organizirano preko Caritasa Hrvatske i Caritasa Njemačke došli na 

dalje liječenje i rehabilitaciju u SR Njemačku. 

CILJ OSNIVANJA Udruženja ranjenika bio je da se zna gdje se nalaze ranjenici iz BiH u svijetu i 

da isti imaju svoje predstavnike koji će ih predstavljati, kako kod vlasti BiH u domovini - tako i kod 

vlasti u zemlji gdje se nalazimo i liječimo. 

Udruženje ranjenika iz BiH u dijaspori broji 13.534 člana koji su registrirani u zemljama gdje 

trenutno žive u dijaspori. Ima ih najviše u zemljama Evrope, Azije, Afrike, Australije, Amerike, 

Kanade i Novog Zelanda. 

Punopravni članovi su svi oni koji su se borili za jedinstvenu, cjelovitu, međunarodno priznatu BiH, 

a ranjeni su kao pripadnici Armije BiH i HVO-a (Hrvatsko vijeće odbrane). Većina članova 

Udruženja u dijaspori dobila je penzije - mirovine ili je zbrinuta preko socijalnih ustanova u 

zemljama boravka. Žive pristojno i nisu na teretu svojoj domovini BiH. 

AKCIJE: Dok je trajala agresija na BiH članovi Udruženja uključivali su se u sve akcije prikupljanja 

materijalno-tehničkih sredstava i slali ih organizirano u najugroženije dijelove svoje domovine, te 

vodili akcije za puko preživljavanje svojih članova u tuđem i hladnom svijetu. Među prvim akcijama 

koju su vodili je pomoć za svog člana Nikolu Pilipovića, 100 posto RVI, pripadnika slavne 101. 

Bosanskobrodske brigade. Prikupili su i na namjenski konto istog uplatili 5.050 DM. Članu Mustafi 

Mlivić uz pomoć donatora - majke poznate tenisačice Anke Huber, kupljena je proteza 

potkoljenice. Za operativni zahvat Ibrišimović Enesu iz Tuzle prikupili su 1.985 DM. Ističu akciju 

“Obradujmo djecu poginulih i RVI Bosanske Posavine”. Sa manifestacije koja je održana u 

Minhenu od prikupljenih sredstava kupili su, odvezli i lično podijelili 415 božično-bajramskih 

paketića i obišli 15 familija poginulih-najugroženijih roditelja kojima smo uručili pakete sa 

prehrambenim artiklima i po 100 DM, što ih je iskreno obradovalo. Udruženje ranjenika je vodilo i 

akciju “Spasimo život Ahmeta Ađulovića”, te obišli donatora bubrega u Zavidovićima i 

uspostavili kontakte sa Udruženjem RVI općine Zavidovići i sa Savezom RVI ZE-DO Kantona. 

Udruženje ranjenika u dijaspori kao član SSDBiH je preko humanitarne komisije SSDBiH “Srce za 

BiH” pokrenulo akciju “Paket za najugroženije roditelje poginulih i RVI” koju ćemo, nadamo se, 

realizirati u saradnji sa Ministarstvom za pitanje boraca, RVI i porodica poginulih FBiH i sa 

Kantonalnim Savezima RVI. Nadaju se da će na završnoj manifestaciji koja je predviđena za 

septembar/oktobar, ove godine, u Minhenu, svoje učešće uzeti i kralj sevdaha Safet Isović. 

SARADNJA: Od osnivanja Udruženje je imalo i ima pomoć od njemačkog Caritasa, u kome radi 

humana žena, gospođa Vanja Čirić, te od Mutterhaus, glavne kuće časnih sestara u Minhenu, na 

čelu sa sestrom Teodorom Werner, od svećenika Kopića iz Ulma, Envera Marića, legende našeg 

fudbala i čovjeka velikog srca, braće Osmana i Idriza Pašagića iz Unterhachinga, majke poznate 

tenisačice Anke Huber iz Unterhachinga, međunarodne organizaciju Refugio i gospođe Barbare 

Stainkhof, dr. Rudelicha, dr. Ivana Moro, Ševketa Zukića i Adema Balkana iz Minhena. 

Osnivanjem Zajednice bh. udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji i Udruženje je našlo 

svoje mjesto gdje se svi naši prijedlozi i mišljenja razmatraju i većinom usvajaju. 

Za izuzetan doprinos i pomoć RVI, logorašima i traumatiziranim osobama iz BiH koji trenutno žive 

u SR Njemačkoj imenovali smo bivšeg njemačkog ministra, sada visokog predstavnika u BiH, 

gospodina Kristijana Švarc-Šilinga našim doživotnim počasnim predsjednikom. Ovo naše najveće 

priznanje uručićemo mu uskoro, u prostorijama OHR-a, u BiH. 

Rad i djelovanje RVI u dijaspori podržavaju i prate: “Oslobođenje”, NTV HAYAT, njemački ARD i 

TV Turske. 

43

Izvještaj o radu Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj 

Savez udruženja građana BiH u Norveškoj je organizacija koja je osnovana u novembru 2002 

godine i ima 15 članica, udruženja rasutih širom Norveške. Sva udruženja imaju svog 

predstavnika u glavnom odboru, a predsjednik Saveza je Refka Kovač, zamjenik Dženan Nović, 

sekretar Emira Zubović i blagajnik Muhamed Tufekčić. 

Cilj našeg Saveza je predstavljanje svojih članica kao i zastupanje zajedničkih interesa kod 

vlasti i institucija u Norveškoj i BiH. Jačanje ugleda Bosne i Hercegovine kao i očuvanje 

kulturnih i drugih veza sa BiH. Njegovanje maternjeg jezika, BH kulture, običaja i tradicije tri 

konstutivna naroda i njihovo prenošenje na mlade generacije. Organiziranje kulturnih i sportskih 

manifestacija, festivala, takmičenja, zabava, izložbi, književnih večeri, kurseva seminara i 

predavanja. 

U prošloj godini Savez je uglavnom radio prema planiranim aktivnostima za 2005 godinu ali po 

potrebi reagirao i na one koje su se spontano nametale. Kao što su osvjetljavanje istine o Bosni 

i Hercegovini i reagiranje na medisko prikazivanje dokumentarnih filmova T. Stoltenberga. 

Savez je velikom manifestacijom i na visokom nivou obilježio desetogodišnjicu tragedije u 

Srebrenici u saradnji sa organizacijom Net BK bosanskom ”Mrežom žena”. Tim povodom smo 

imali u gostima norveškog ministra pravosuđa Odd Einara Døruma, ministra Mirsada Kebu, 

Muniru Subašić i Amora Mašovića. 

U saradnji sa SSDBiH Savez je organizirao sastanak za osnivanje biznis kluba u Norveškoj. O 

ciljevima biznis kluba govorili su nasi gosti i predstavnici biznis grupe pri SSDBiH Anes Cerić i 

Zaim Pašić. 

U saradnji sa norveškim bibliotekama radili smo na pribavljanju knjiga na bosanskom jeziku, ali i 

na ispravljanju grešaka o istoriji BiH koje smo otkrili u norveškim udžbenicima za osnovne škole. 

Organizirali smo i seminar za nastavnike maternjeg jezika. 

Savez je radio i na humanitarnom planu i sproveo humanitarnu akciju za finansiranje tužbe 

protiv Srbije i Crne Gore i prikupili 24.000 KM koje smo uplatili na konto fondacije ” Pravda za 

BiH”. 

Što se tiče sportskih aktivnosti, organizirali smo turnir u malom fudbala na nivou Norveške u 

Drammenu, gdje je učestvovalo 10 ekipa a potom formirana ekipa koja je otišla na III svjetsko 

prvenstvo u malom fudbalu održano u Belgiji u organizaciji domaćina i SSDBiH, itd... 

44

Udruženje za pomoć izbjeglicama i prognanicima, SiCG 

Težak položaj oko 350.000 izbjeglica 

BROJ, POLOŽAJ: U odnosu na broj stanovnika Srbija i Crna Gora je zemlja sa najvećim brojem 

izbjeglica. Više od 350.000. Najveća koncentracija izbjeglica iz BiH u Srbiji i Crnoj Gori je u 

Beogradu, Novom Sadu, Subotici, banatskim opštinama i Šapcu u kome ima dosta Bošnjaka - 

kaže prof. dr. Milorad Muratović, predsjednik Udruženja za pomoć izbjeglicama i prognanicima 

u Srbiji i Crnoj Gori i potpredsjednik SSDBiH. Radi se o izbjeglicama iz skoro svih dijelova BiH. 

Svih nacionalnosti. U SiCG je inače izuzetno težak socijalni položaj i domicilnog stanovništva, a 

posebno izbjeglica. To je trajan problem. Neriješena su osnovna pitanja, pitanja egzistencije, 

zaposlenja, invalidska pitanja, pitanja penzija, koja je vlast „gurnula pod tepih“. 

SARADNJA SA AMBASADOM: Saradnja Udruženja za pomoć izbjeglicama i prognanicima u 

Srbiji i Crnoj Gori, multietničke organizacije za izbjeglice, koju podržava više od 85 posto svih 

izbjeglica u SiCG, sa Ambasadom BiH u Beogradu izuzetno je dobra. Skoro svakodnevno imamo 

kontakte, jer imamo ljude koji nam se svakodnevno obraćaju. Po raznim pitanjima. Od pomoći za 

pravne usluge, intervencija za penzije do egzistencijalnih i socijalnih pitanja. Kao Udružnje stalni 

smo gosti Ambasade, a i njihovi zaposleni kod nas. Saradnja se posebno intenzivira sada, u vezi 

sa oktobarskim izborima u BiH. Tražimo mogućnosti kako se uključiti i pomoći. Manje-više slučaj je 

kao i sa drugim zemljama u kojima se nalaze izbjeglice iz BiH. Problem je uspostavljanja tih 

socijalnih veza, veza podrške. Nije sporna ta emocionalna veza. Svi se osjećaju Bosancima i 

Hercegovcima. Svi bi bili spremni koliko mogu da pomognu, npr. razvoju BiH. Problem je kako to 

postići. 

VOLONTERSKI RAD: " Udruženje za pomoć izbjeglicama i prognanicima u SCG, je multietnička 

organizacija izbjegila čiji aktivisti rade u teškim uslovima i volonterski. Aktivisti se okupljaju bez 

ikakve nadoknade. Sami snose troškove svog angažmana i putovanja. Zadovoljstvo im je kad 

uspiju nekome pomoći. 

45

Društvo bosansko hercegovačkih studenata Slovenije – BH4 

O društvu: 

• ustanovljeno juna 2004. u Ljubljani, 

• neprofitna organizacija, predstavlja volontersko i samostalno udruženje, preko kojeg naši članovi 

ostvaruju svoje interese na području školstva, kulture, sporta, druženja,... 

• povezivanje bosansko hercegovačkih studenata u Sloveniji i po svijetu, 

• promoviranje Bosne i Hercegovine, Evrope, bosanskog i slovenačkog jezika, te ostalih jezika i kultura, 

• pomoč studentima. 

Temeljne i specifične funkcije društva: 

• povezivanje bosansko-hercegovačkih studenata u Sloveniji i po svijetu, 

• izvođenje raznih aktivnosti na području obrazovanja, kulture, sporta, zabave, studentskih izmjena,… 

• pomoć studentima pri traženju aktualnih informacija (servis), 

• upoznavanje BiH i bosansko – hercegovačke kulture, 

• poticaj ka sudjelovanju među različitim organizacijama u Sloveniji i inostranstvu, 

• poticaj i njegovanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom. 

Dugoročni ciljevi: 

• međunarodno sudjelovanje sa studentskim organizacijama iz BiH i EU, 

• studentske razmjene, 

• motivacija za školovanje i studij, 

• Projekti za djecu/omladinu/studente (stipendiranje, potpora mladim), 

• Servis informacija za studente iz dijaspore i BiH,... 

Zaključeni projekti: 

• Predavanje g. Huseina Mekanovića o historiji i heraldičkim simbolima BiH, Filozofski fakultet, 

Ljubljana, 7. april. 2005. 

• Humanitarna akcija »Pokloni osmijeh« djeci iz Srebrenice, BiH: U sudjelovanju sa Bošnjačkim 

kulturnim savezom Slovenije – BKSS, multinacionalnim studentskim udruženjem Bosanski Studenti 

Svijeta (BiH-Studenti), humanitarnom organizacijom Merhamet iz Bonna (Njemačka) i sa Udruženjem 

studenata iz Srebrenice – U.S.S. organizirali smo humanitarnu akciju, koja je namijenjena pomoći djeci i 

mladima iz Srebrenice, koji su u ratu godine 1995. na brutalan način izgubili roditelje, bližu rodbinu, dom 

- sve. Donacije smo namijenili kupnji školskog materijala, udžbenika, torbi in kompjutera. Akcija je trajala 

od početka avgusta do decembra 2004. 

• Humanitarni koncert za djecu Srebrenice i obilježavanje 10. godišnjicu genocida u Srebrenici, 

Cankarjev dom, Ljubljana, 18. juna 2005 

• Humanitarna akcija »Pokloni osmijeh« II. – Ljetovanje djece na Debelem rtiču, avgust 2005 u 

sklopu nastavka projekta smo organizirali sa Crvenim krstom Slovenije ljetovanje 30 djece iz Srebrenice 

iz socalno ugroženih obitelji. Djeci smo omogučili aktivan i relaksirajuči ljetni odmor, krači »bijeg« iz 

njihove inače težke svakdašnjice, pokazati im da postoje ljudi, kojima nije svejedno za njih i koji im žele 

vratiti vjeru u svijet; popraviti psiho-socijalno stanje djece, koji su i sami na jedan način bile žrtve 

genocida srebreničkih žrtava te preko druženja i interaktivnih radionica probuditi kod djece osječaj 

samouvjerenosti i vrijednosti vlastite ličnosti. 

• Premiera bosanskog filma »Kod amiđe Idriza«/Pjer Žalica, Kino dvor, Ljubljana, 6. januar 2006, 

sudjelovanje sa poduzećom Demiurg kod organizacije i promocije filma. 

• Teater iz Sarajeva »RAJVOSA«, Bosanska komedija, Šentjakobsko gledališče, 24. februar 2006. 

46

Podupirali smo projekte: 

• Studentska arena, Gospodarsko razstavišče, Ljubljana, 2004., 2005. 

• Bazar nevladinih organizacija, Kongresni trg, 2005. 

• Mjesec međunarodnih izazova, MP, ŠOU 

• Promocija knjige “RAT UŽIVO” (g. Senada Hađifejzovića), Koper, Jesenice, Kamnik 

• Okrugli sto “Budučnost BiH”, Cankarjev dom, Ljubljana, maj 2005. 

Aktualni projekti 

Humanitarna akcija «Podari osmijeh» III., ljetovanje zlostavljene djece i djece bez roditelja iz Unsko- 

Sanskog kantona 

Susret BiH omladine u Sloveniji 

Izlet u BiH 

Druženja 

Sportske aktivnosti 

Sjedište društva – Međunarodna pisarna ŠOU 

Društvo BH 4 Slovenije – Kersnikova 4, SI-1000 Ljubljana 

E-pošta: info@bh4.si 

Mobi: +386 40 427 631 (Sausan - članstvo) 

Internet stranica: www.bh4.si 

47

15 godina u službi članstva 

SAVEZ BOSANSKOHERECEGOVAČKIH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ 

Agresija na nezavisnu i međunarodno priznatu državu BiH bila je u punom jeku i prve izbjeglice 

počele su stizati u Švedsku. Uz pomoć gradjana BiH, koji su ovdje kao ekonomski emigranti 

došli početkom 70-tih godina, izbjeglice i prognanici se organizuju i potpomažu u 

bh.udruženjima. Najstarije takvo udruženje osnovano je u gradu Karlskoga 1972. godine sa 

jugoslavenskim predznakom. Kada je bilo očito da se zajednička država raspada 1991. godine 

napuštaju taj savez i počinju da djeluje samostalno pod imenom ”BH udruženje.” To je bilo prvo 

takvo udruženje i danas je aktivno. Početkom 1992. godini bilo već 10 udruženja koja su 

djelovala samostalno. Prvo udruženje formirano nakon priznavanja samostalnosti BiH bilo je u 

gradu Norčepingu (Norrköping). Do ujedinjavanja bh.udruženja i stvaranja 

”Bosanskohercegovačkog saveza u Švedskoj” došlo je 7.juna 1992. godine u gradu Erebru 

(Örebro). Delegati bh.udruženja iz Geteborga (Göteborg), Surtea, Štokholma (Stockholm), 

Huskvarne (Husqvarna), Karlskoge, Ševdea (Skövde) (dva), Malme (Malmö), Erebra (Örebro) i 

Norčepinga (Norrköping), njih 40, usvojili su Statut, Plan aktivnosti i izabrali Glavni odbor u 

sastavu: H. Fazlić, B. Hondo, D. Kozlica, I. Hadžić, A. Malkoč, H. Tabaković, R. Krujezi, A. 

Pašalić, M. Mecan, I. Zukanović i Em. Poljo. Za prvog predsjednika izabran je Idriz Karaman. Na 

ovoj funkciji kasnije će se naći: Hamdija Tabaković, Muhamed Babović, Edib Poljo, Samir Rajić, 

Nesib Karišik i Bakir Prlja. Akcijom da u svakom mjestu treba imati jedno bh.udruženje stiglo se 

do broja 127. Završetkom rata i velikom migracijom bh.izbjeglica unutar Švedske ovaj broj je 

znatno opao. 

U prvim danima rada Saveza humanitarne aktivnosti i pomoć BiH biće u prvom planu. Uporedo 

će se odvijati grčevita borba za pravo na priznavanje nacionalnog indentiteta, kulture i jezika. Uz 

pomoć švedskih političara i istaknutih ličnosti kulturnog i javnog života – prijatelja Bosne, 

organizovaće se brojne manifestacije u cilju širenja istinitih informacija o agresiji na BiH. Iz BiH 

će dolaziti brojne delegacije koje će govoriti o zbivanjima u domovini i apelovati na što širu 

pomoć ugroženom stanovništvu. Karavane kamiona sa humanitarnom pomoći otišle su put BiH, 

kao i saniteska vozila, vozila za invalide, vatrogasna vozila, a upućena je i znatna pomoć u 

novcu. Tradicija i kultura njegovala se u udruženjima kroz folklorne, dramske, recitatorske i 

horske sekcije. Nije zaboravljen ni sport, pa su širom Švedske nikli sporstki klubovi sa bh 

predznakom.Uz velike napore izboreno je pravo na bosanski jezik. Štampanje Švedskobosanskog 

rječnika jedan je od navrijednih kulturnih poduhvata bh.saveza. U izbjegličkom 

centru u gradu Istad (Ystad) nastavnici-izbjeglice formiraju prvu dopunsku školu za djecu iz BiH. 

Formiran je i Odbor za školstvo, pa se broj škola iz dana u dan povećava. Stižu i udžbenici i 

djeca uče maternji jezik, te osnove kulturne i društvene historije BiH. Organizuju se Savezne 

smotre amaterskog kulturnog stvaralaštva i Savezna takmičenja učenika odjeljenja dopunske 

osnovne škole na bosanskom jeziku. Od 1993. godine Savez ima svoje glasilo ”Glas BiH,” a na 

švedskom državnom radiju emituje se prilog na bosanskom jeziku. 

Savez bosanskohercgovačkih udruženja danas je u fazi prilagodjavanja realnim uslovima i 

potrebama članstva, te sve konkretnijim zahtjevima švedskih institucija po pitanju integracije, 

jednakosti polova i borbe protiv rasizma. Usvajanjem statutarnih izmjena ponovno se udruženje 

stavlja u prvi plan i novim programima rada organi Saveza će raditi na omasovljavanju članstva. 

Bosebna ”bitka” vodiće se na širenju mreže odjeljnja Bosanskohercgovacke dopunske škole 

”Mak Dizdar” i što većem obuhvatu djece. Novi kurs u radu Saveza dobio je bezrezervnu 

podršku članstva na 15. godišnjoj Skupštini održanoj u martu ove godine. Iz Omladinske 

organizacije iz novembra 1992 izrastao je Omladinski bosanskohercegovacki savez, a 

48

Bosansko – švedski savez žena u završnoj je fazi uspješnog etabliranja. Sve tri saveza djeluju 

zajedno, zajedničli grade planove, zajedno nastupaju pred švedskim vladinim i drugim 

institucijama i zajedno propagiraju Švedjanima i drugim doseljenicima bogatstvo kulturnog 

naslijedja BiH. Veze sa Domovinom održavaju se putem međusobnih posjeta djaka iz BiH i 

obratno, prijemom kulturno-umjetničkih društava iz BiH, te posjetom istaknutih naučnih, 

kulturnih, sportskih i estradnih radnika iz BiH. U okviru SSD BiH stvaraju se kontakti za 

povezivanje sa bh.dijasporom u drugim zemljama. Sa humanitarne pomoci, iako se i dalje 

nastavlja praksa slanja paketa i novcanih priloga pojedincima i institucijama u BiH, prelazi se na 

konkretnije ekonomske projekte stvaranjem klubova poslovnih ljudi, pomoći licima koja su se 

odlučila na povratak u BiH u cilju njihovog održivog opstanka, pitanje povezivanja radnog staža, 

penzija i drugog. Veliki broj mladih nastavio bi školovanje u BiH, već afirmisani mladi 

bh.akademski gradjani i stručnjaci bi rado svoje znanje stavili na raspologanje Domovini. Sve 

ove godine bile su u znaku dobre saradnje sa Ambasadom BiH u Kraljevini Švedskoj, a 

pripremaju se i konkretniji planovi zajedničkog djelovanja. 

Na početku ove godine Savez je imao preko 10 000 članova u oko 100 udruženja, a stižu 

zahtjevi za prijem novih udruženja. Savezom rukovodi Glavni odbor, koji sa svojim odborima za 

školstvo, kulturu i sport planira i realizuje vlastite planove aktivnost i aktivnosti koje su plod 

saradnje sa švedskim institucijama, kao i vladinih institucija koje daju potporu Savezu. 

Informisanje članstva i šire javnosti vrši se listom ”Glas BiH” i putem lokalnih radiostanica u 

kojima udruženja imaju program na bosanskom jeziku. Od prošle godine naši gradjani u ovoj 

zemlji imaju svoj prvi Bosanski kulturni centar u gradu Norčepingu. I dalje je glavni kulturni 

dogadjaj Savezna smotra kulture i Savezno takmičenje učenika odjeljenja BDŠ ”Mak Dizdar” uz 

učešće više hiljada takmičara i posjetioca. Savez se prilagodjava vremenu i nastoji slijediti želje i 

potrebe svog članstva. 

49

ZAVIČAJNI KLUB BiH “SPREČA” ZUG, ŠVICARSKA 

BAAR - Zavičajni klub BiH „Spreča“ iz Zuga, Švicarska, osnovan je na samom početku rata, bez 

ikakvih prostorija i materijalno-tehničkih sredstava. Opstao je samo zahvaljujući entuzijazmu 

njegovih članova. 

Mnoge akcije humanitarnog karaktera su krenule iz Zuga za područje, prvenstveno Opštine 

Kalesija, ali i za zvorničko, živiničko, tešanjsko i za područje Janje i Bijeljine. Takve aktivnosti se 

nastavljaju i do današnjih dana. 

Z. K. “Spreča” iz Zuga je tradicionalno sponzor i suorganizator Memorijalnog turnira “Sakib 

Tubić”, koji se svake godine početkom proljeća održava u Kalesiji. Tako|e, i za djecu sa 

posebnim potrebama udruženih u udrugu “Osmijeh nade” u Kalesiji, klub i njegovi članovi su u 

nekoliko navrata davali svoj doprinos. Sve je to sada još i funkcionalnije i organizovanije jer klub 

sada raspolaže sa izuzetno estetski uredjenim prostorom do koga su došli zahvaljujući 

angažovanju svojih članova. 

Aktivnosti kluba prevazilaze područje u kome se nalazi. Uspostavljena je izuzetna i plodna 

saradnja sa Ambasadom BiH u Bernu. Sa Ambasadom BiH su, u septembru, prošle godine 

osnovali dopunsku nastavu na bosanskom jeziku, što je i te kako dobro došlo svoj djeci koja već 

sada teško povezuju i komuniciraju na maternjem jeziku. Klub aktivno sara|uje sa vlastima 

Kantona Zug i radi na predstavljanju bh. kulture i običaja švicarskoj javnosti. Prvi plodovi se već 

naslućuju. 

Z.K. “SPREČA” je i dvije godine bio glavni organizator fudbalskoj ekipi koja se takmičila na 

Svjetskom prvenstvu dijaspore BiH u malom fudbalu. 

Iz Z.K. “Spreča” pozivaju sve zainteresovane da ih posjete i sami se uvjere u njihovu aktivnost. 

Prostorije kluba su otvorene svakog četvrtka i petka navečer, a subotom i nedjeljom preko 

cijelog dana i navečer. Uz dobar izbor jela i pića garantovano je dobro raspoloženje i ugodna 

zabava. Čekamo vas u Ruessenstrasse 5B, 6340 Baar (Sihlbrugg- Wäterswil), tel.: 0041 41 

760 24 60, poručuju zemljaci iz ovog švicarskog grada. 

50

Bosnia & Herzegovina UK Network 

Head Office: Place of Welcome, 172 Herbert Road, Small Heath, Birmingham B10 

0PR 

Tel: +44 (0) 121 772 3052, Fax: +44 (0) 121 773 3861, 

Email: uknetwork@btconnect.com, Website: www.uknetwork.freeserve.co.uk Charity Reg. No. 1067411 

Bosnia & Herzegovina UK Network je krovna organizacija i zajednica BH Organizacija u Velikoj 

Britaniji. BH UK Network je organizovan u maju 1996. godine sa ciljem da koordinira rad BiH 

udruženja u Velikoj Britaniji, a sjediste je u Birminghamu, centralna Engleska. 

BH UK Network je registrovana humanitarna organizacije kod domaćih vlasti, a tijelo koje 

rukovodi Networkom se sastoji od prestavnika izabranih od strane članica iz svih dijelova Velike 

Britanije. 

Velika Britanija je dom za oko 8000 Bosanaca i Hercegovaca, od čega je najveći broj 

koncentrisan u velikim gradovima Londonu, Birminghamu, Manchesteru, Derbiju itd. 

BH građani privremeno nastanjeni u Velikoj Britaniji se mogu podijeliti u 3 kategorije. Prva 

grupa su oni koji su se zatekli u Velikoj Britaniji i dobili izbjeglički status, drugu grupu čine 

izbjeglice koje su polovinom 1992. godine dolazili raznim humanitarnim konvojima, a treću 

grupu čine logoraši i medicinski evakuanti, koji su u Veliku Britaniju došli posredstvom vlade i 

UNHCR. 

Ciljevi organizacije su: organizovano pomaganje Bosni i Hercegovini, obezbjeđivanje 

materijalnih sredstava za rad članica, njegovanje kulture i tradicije naše domovine, 

organizovanje sportskih aktivnosti, informisanje članova zajednica. Pružanje adekvatne pomoći 

članovima zajednice u Velikoj Britaniji u oblasti školstva, zdravstva i boljeg upoznavanja ljudi, 

uspostavljanja dobrih odnosa sa domaćinima, te uska saradnja sa Ambasadom BiH u Londonu. 

Jedna od važnijih aktivnosti naših udruženja je osnivanje bosanskih dopunskih škola, kojih 

trenutno ima 11, a pohađa ih oko 200 ovdašnje djece. Osnovano je više kulturno-umjetničkih 

društava, pokrenut je dvomjesečni magazin "HABER", napravljena izuzetno posjećena web 

stranica. Organizuju se koncerti i bosanska sijela, književne večeri i izložbe, a sve u svrhu 

očuvanja svog kulturnog nasljeđa, svog integriteta, identiteta i osobenosti, tako da se u društvo 

možemo integrirati, a ne asimilirati gubeći svoj identitet. Kao potvrda kvalitetne integracije u 

ovdašnje društvo može poslužiti podatak da se veliki broj naših ljudi zaposlio u prestižnim 

kompanijama, da je na ovdašnjim univerzitetima diplomiralo blizu 350 mladih bosanaca, da 

trenutno oko 450 naših studenata studira širom Velike Britanije i da će ovaj akademski 

potencijal uz pravilno usmjeravanje sigurno jednog dana pomoći svojoj domovini. 

Svakako treba napomenuti da su Network i njene članice od samog osnivanja imali podršku BiH 

ambasade u Londonu. 

Naravno na kraju treba posebno apostrofirati da je Zajednica Bosanskohercegovačkih 

Asocijacija i Humanitarnih Organizacija u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj - Network - 

Birmingham bila sjedište SSDBiH od maja 2001 i u suradnji sa članovima GO SSDBiH 

koordinirali i organizovali 3 kongresa. 

Zahvaljujući upornosti članova naše zajednice i njihovom doprinosu u realizaciji ove ideje, ona 

više nije samo san pojedinaca već je postala realnost od koje se više ne može pobjeći.

Na osnovu ovlašćenja iz člana 22. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Svjetskog Saveza 

dijaspore Bosne i Hercegovine usvojene na II kongresu Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i 

Hercegovine (u daljem tekstu: SSD BiH) održanom u Sarajevu dana 12. i 13. juna 2004. godine, te 

odredaba Statuta SSD BiH usvojenog na I Kongresu SSD BiH odražanog u Vogošći 25 - 26 maja 

2002 godine i odredaba Odluke o izmjenama i dopunama Statuta SSD BiH usvojenoj na II 

Kongresu SSD BiH odražanom u Sarajevu 12 - 13 juna 2004 godine Glavni odbor Svjetskog 

Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, utvrdio je prečišćen tekst Statuta SSD BiH 

STATUT SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE 

(prečišćen tekst) 

I OPĆE ODREDBE 

Član 1 

Savezi, asocijacije, udruženja, klubovi i drugi oblici organiziranja bosansko-hercegovačkog 

iseljeništva (dalje udruženja), udružuju se u jedinstvenu organizaciju "Svjetski Savez Dijaspore 

Bosane i Hercegovine (dalje, Savez). 

Savez je multietnička i nepolitička organizacija. Savez je humanitarna i interesna organizacija 

iseljenika Bosne i Hercegovine 

Član 2 

Savez je pravno lice. Sjedište Saveza je u Velikoj Britaniji – Birmingham - Savez se registrira kod 

nadležnih organa vlasti, u Velikoj Britaniji. 

Član 3 

Savez ima jedinstveni račun, znak i pečat. Znak Saveza je okruglog oblika, žuto plave boje sa 

žutim zvijezdama na plavoj podlozi. 

Pečat Saveza je okruglog oblika, sa znakom Saveza u sredini i ispisanim latiničnim i čirilićnim 

pismom, te na engleskom jeziku, po obodu, "Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine" 

Član 4 

Rad Saveza je javan. Savez može izdavati svoja glasila i publikacije. 

53

II CILJEVI SAVEZA 

Član 5 

Ciljevi Saveza su: 

- Organizaciono uvezivanje bosansko-hercegovačkih udruženja u svijetu u općem interesu. 

- Razmjena informacija i ideja od interesa za iseljeništvo, lobiranje u centrima moći za ono što jeste 

i što bosansko-hercegovačka dijaspora doživljava kao svoj interes i interes Bosne i Hercegovine. 

- Koordiniranje i jedinstven nastup pri rješavanju pitanja od interesa za iseljeništvo pred organima i 

institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. 

«Uspostavljanje trajnih veza sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini, posebno sa Vladom Bosne i 

Hercegovine (Vijeće ministara BiH) i odgovarajućim Ministarstvima, kao i sa nevladinim 

organizacijama« 

- Stvaranje uvjeta za njegovanje i razvijanje bosanske duhovne tradicije u dijaspori. 

- Njegovanje i prenošenje na mlade generacije i razvijanje bosanskog kulturološkog indentiteta i 

svijesti o bosanskoj korijenskoj pripadnosti bosansko-hercegovačkog iseljeništva. 

- Koordiniranje aktivnosti na ostvarenju planiranih kulturnih, humanitarnih, obrazovnih, privrednih, 

informativnih i drugih djelatnosti Saveza. 

Članstvo u Savezu je dobrovoljno. 

III ČLANSTVO 

Član 6 

Članom Saveza udruženje postaje donošenjem odluke o pristupanju Savezu. 

U slučajevima kada član Saveza djeluje suprotno ciljevima iz Statuta i drugih dokumenata, 

odnosno normativnih akata Saveza, član Saveza može biti i isključen iz članstva Saveza. 

Odluku o isključenju donosi Glavni odbor Saveza. 

Na odluku o isključenju udruženje ima pravo žalbe Kongresu Saveza. 

54

IV KONGRES SAVEZA 

Član 7 

Kongres je najviši organ Saveza. 

Član 8 

Udruženja biraju predstavnike za kongres. 

Broj predstavnika utvrđuju udruženja shodno svojim mogućnostima. 

Član 9 

Udruženja imaju jedan glas na kongresu, bez obzira na broj predstavnika na kongresu. 

Član 10 

Kongresu mogu prisustvovati sva zainteresovana udruženja, bez obzira na članstvo i to kao 

posmatrači. 

Predstavnici udruženja iz prethodnog člana ne mogu učestvovati u diskusiji niti u postupku 

glasanja po određenom pitanju. 

Svoje eventualne prijedloge ili sugestije udruženja iz stava 1 ovog člana mogu dostaviti tijelu koje 

predsjedava Kongresom u pismenoj formi 

Član 11 

Kongres donosi odluke nadpolovičnom večinom glasova ukupnog broja članova Saveza. 

Član 12 

Kongres zasjeda jednom u dvije godine, a moguće je i vanredno zasjedanje. Odluku o sazivanju 

Kongresa, vremenu i mjestu održavanja Kongresa, donosi Glavni Odbor Saveza. 

Odluku o sazivanju vanrednog Kongresa donosi Glavni Odbor na prijedlog većine članica. 

Član 13 

Predsjednik Glavnog Odbora obavještava sva udruženja o odluci o sazivanju Kongresa i stara se o 

distribuciji poziva udruženjima na Kongres, s tim da se isti dostavljaju najmanje 45 dana prije 

održavanja Kongresa. 

55

Član 14 

Prijedlog dnevnog reda Kongresa utvrđuje Glavni Odbor Saveza. 

Prijedlozi za dopunu dnevnog reda dostavljaju se Glavnom Odboru najkasnije 30 dana prije 

određivanja datuma kada će se održati Kongres. 

Konačan prijedlog dnevnog reda Kongresa utvrđuje Glavni Odbor. 

Član 15 

Rad Kongresa uređuje se Poslovnikom o radu Kongresa. 

Poslovnik o radu Kongresa usvaja Kongres Saveza. 

Članice saveza imaju pravo: 

V - PRAVA I OBAVEZE ČLANICA SAVEZA 

Član 16 

 

 

 

da budu informisane o radu Saveza i GO, 

da preko svojih predstavnika učestvuju u radu organa Saveza, 

da predlažu i kandidate u članstvo GO i druge organe Saveza, 

da učestvuju u u aktivnostima koje organizuje Savez, 

• da predlažu pojedine aktivnosti Saveza, Projekte i druge aktivnosti iz okvira rada, aktivnosti i 

ciljeva Saveza 

• da predlažu i opozivaju predstavnike u GO i druge organe Saveza, 

• da djeluju i rade u skladu sa Statutom Saveza i drugim aktima Saveza 

Član 17 

Članovi Saveza uplačuju članarinu za finansijsku godinu, koja počinje od 01.04 tekuće godine do 

31.03. naredne godine. Visinu članarine utvrđuje se odlukom Glavnog odbora i ona se izmiruje do 

01.06 tekuće finansijske godine. 

56

U slučaju neizmirenja članarine u navedenom roku prava i obaveze članice saveza miruju 

(privremeno se suspendiraju) zajedno sa članstvom predstavnika te zemlje u Glavnom odboru 

SSD BiH, do izmirenja članarine. 

Član 18 

Savez može imati i počasne članove. Počasni članovi Saveza mogu biti istaknuti pojedinci koji su 

svojim radom doprinijeli afirmaciji Bosne i Hercegovine i Saveza. Počasne članove imenuje 

Kongres Saveza, na prijedlog članica. 

VI GLAVNI ODBOR I PREDSJEDNIK SAVEZA 

Član 19 

Radom Saveza rukovodi Glavni Odbor Saveza kao izvršni organ Kongresa Saveza. 

Član 20 

«U Glavni odbor bira se po jedan član GO iz svake zemlje odakle su članice Saveza» 

Prvi sastav Glavnog odbora bira se na prijedlog Inicijativnog odbora za osnivanje Saveza. 

Svaki sljedeći sastav Glavnog odbora bira se na prijedlog udruženih članica i Glavnog odbora. 

Svoje prijedloge udružene članice dostavljaju Glavnom odboru. 

Članovi i zamjenici Glavnog odbora biraju se po sljedećim kriterijumima: 

- geografska zastupljenost 

- uspješnost i dokazanost na radu 

- moralni i stručni kvaliteti 

- odgovarajuća zastupljenost žena i omladine 

- jedna zemlja – jedan delegat, što znači da svaka zemlja odakle su članice Saveza ima po jednog 

predsatvnika u GO. 

57

Izuzetno, u ovisnosti od potreba za efikasnost u radu u sjedištu Saveza omogućava se izbor i više 

delagata iz zemlje u kojoj se nalazi sjedište Saveza – i to najviše do 5 delegata, s tim što prilikom 

odlučivanja u Glavnom odboru Saveza imaju jedan glas. 

U Glavni odbor Saveza se bira i 1 predstavnik omladine, s tim da zemlja iz koje je izabran 

predstavnik omladine kao član Glavnog odbora, u ovom slučaju ima dva člana Glavnog odbora 

Saveza.» 

U Glavni odbor se bira i 1 predstavnik iz udruženja ranjenika, traumatiziranih osoba i logoraša, s 

tim da zemlja iz koje je izbran predstavnik tog udruženja u tom slučaju ima dva člana u Glavnom 

odboru Saveza. 

Član 21 

Predsjednik Glavnog Odbora bira se na Kongresu, javnim glasanjem, nadpolovićnom večinom 

glasova ukupnog broja članova Saveza. 

Na prijedlog većine prisutnih moguće je i tajno glasanje. 

Uz predsjednika predlažu se i biraju i dva podpredsjednika 

Izbor podpredsjednika se vrši, uz uvažavanje ostalih kriterija, na geografskom principu. 

Predsjednik Glavnog Odbora ujedno je i Predsjednik Saveza. 

Član 22 

Predsjednik Saveza i Glavnog Odbora bira se na 2 godine. 

Pitanje povjerenja predsjedniku može se pokrenuti na Kongresu. 

Postupak glasanja o povjerenju pokreće se na prijedlog 2/3 većine udruženja članova Saveza. 

Odluka se donosi tajnim glasanjem nadpolovičnom većinom ukupnog broja članova Saveza. 

Član 23 

Rad Glavnog odbora uređuje se Pravilnikom o radu Glavnog odbora 

58

VII FINANSIRANJE 

Član 24 

Savez se finansira članarinom te prilozima i donacijama iz raznih izvora. 

Član 25 

Savez ima blagajnika, kojeg imenuje Glavni Odbor. 

Član 26 

Način vođenja finansijske dokumentacije i raspolaganje finansijskim sredstvima realizira se 

posebnom odlukom Glavnog Odbora, koja je prilagođena zakonu o vođenju sveukupne finansijske 

dokumentacije u zemlji gdje je sjedište Saveza, odnosno gdje je Savez registrovan. 

Član 27 

Savez ima Nadzorni Odbor. Nadzorni Odbor vrši kontrolu ukupnog rada Saveza, a posebno 

materijalno-financijskog poslovanja. Nadzorni Odbor priprema odgovarajuće izvještaje za Glavni 

Odbor i Kongres Saveza. Nadzorni odbor vodi računa da li je godišnji finansijski izvještaj urađen i 

dostavljen nadležnoj organizaciji zemlje gdje je sjedište Saveza 

Član 28 

Nadzorni Odbor ima 3 člana koji se biraju na Kongresu 

VIII ORGANIZACIJA RADA U SJEDIŠTU SAVEZA 

Član 29 

«Administrativne i druge tekuće poslove u sjedištu Saveza obavlja Sekretarijat Saveza, koga čine 

radnici na radu u Savezu, a koji se biraju iz sastava delegata – članova GO iz zemlje u kojoj je 

sjedište Saveza. 

Radom sekretarijata rukovodi sekretar koji se bira na način kao i članovi GO. 

Sistematizaciju radnih mjesta u sekretarijatu utvrđuje Glavni odbor Saveza posebnom odlukom. 

Popuna radnih mjesta u sekretarijatu se vrši se na osnovu odluke Glavnog odbora, a u skladu sa 

finansijskim ogućnostima Saveza. 

59

IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 30 

Članovi glavnog odbora učestvuju u radu Kongresa na naćin kao i ostali predstavnici udruženja, 

članica Saveza, do izbora novog sastava Glavnog odbora 

Član 31 

Savez jamči za svoje obaveze u visini sredstava sa kojima raspolaže. Udruženja - članovi Saveza 

jamče za obaveze Saveza u visini godišnje članarine. 

Član 32 

Udruženja članovi Saveza zadržavaju svoju samostalnost i organizacioni oblik. 

Član 33 

Regitsracija saveza se vrši u državi i mjestu koje odredi Kongres 

Savez može biti raspušten. 

Član 34 

Odluku o raspuštanju Saveza donosi Kongres dvotrećinskom većinom udruženih članica. 

Sva sredstva preostala nakon podmirenja obaveza Saveza uplaćuju se u humanitarne svrhe. 

Član 35 

Pregled učesnika Osnivačkog Kongresa SSD BiH čini poseban prilog ovog Statuta. 

Član 36 

Odluka o izmjenama i dopunama ovog statuta donose se na kongresu Saveza dvotrećinskom 

većinom udruženih članica 

Član 37 

Prečišćen tekst Statuta Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine utvrđen je na osnovu: 

Statuta Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine usvojenom na I Kongresu Svjetskog 

Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine održanom u Vogošći 25. i 26. maja 2002. godine, 

i 

60

Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine 

usvojene na II Kongresu Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercgeovine održanog u Srajevu 12. i 

13. juna 2004. godine. 

Glavni odbor Svjetskog Savez dijaspore Bosne i Hercgeovine 

Predsjednik 

Namik Alimajstorović 

Birmingham 06 juni 2005 godine 

«SSD BiH je regostrovan kao humanitrana organizacija U Velikoj Britaniji pod 

brojem__1101912________ 

kod nadležnog organa__________ Charity commission 

________________________________ « 

61

Na osnovu člana 15 Statuta Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, članice Saveza na II 

Kongresu Svjetskog Saveza dijaspore Bodne i Hercegovine, održanom dana 12 – 13 juna 2004 

godine u Sarajevu, donijeli su. 

POSLOVNIK 

O RADU KONGRESA SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE 

BOSNE I HERCEGOVINE 

I OPŠTE ODREDBE 

Član 1 

Ovim Poslovnikom uređuju se pitanja rada Kongresa Svjetskog Saveza dijaspore Bosne i 

Hercegovine (u daljem tekstu: Savez), a naročito: 

- način i uslovi priprema za održavanje Kongresa, 

- prijem i akreditacija delegacija, odnosno članova Saveza, 

- erifikacija prisutnih članova, 

- radno predsjedništvo 

- utvrđivanje dnevnog reda, 

- rad Kongres po pojedinim pitanjima dnevnog reda, 

- način prijema materijala za Kongres, 

- način glasanja na Kongresu, 

- druga pitanja od značaja za punovažan i efikasan rad Kongresa 

Član 2 

U slučajevima kada je određeno pitanje detaljnije ili ev drugačije regulisano ovim Poslovnikom u 

odnosu na druga normativna akta Saveza primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika. 

II NAČIN I USLOVI PRIPREME ZA ODRŽAVANJE KONGRESA 

Član 3 

Odluku o sazivanju Kongresa te datum i mjesto održavanja Kongresa donosi Glavni odbor Saveza. 

Član 4 

Glavni odbor za svaki Kongres formira poseban Sekretarijat, sa obavezom da pripremi i realizuje 

održavanje Kongresa. 

Član 5 

Sekrterijat je dužan da pripremi Plan aktivnosti, sa određivanjem aktivnosti, detaljnim sadržajem tih 

aktivnosti, nosiocima realizacije aktivnosti, te rokovima izvršavanja istih. 

63

Član 6 

Sekretar saveza i GO po funkciji rukovodi radom sekretarijata. 

Član 7 

Za svoj rad sekretarijat je odgovoran Glavnom odboru Saveza. 

Član 8 

U slučajevima kada se određena neophodna ili bitna aktivnost ne može realizovarti sekretar je 

dužan da o tome obavjesti predsjednika GO. 

Predsjednik preduzima dodatne mjere da se obezbjedi uslovi za realizaciju takve aktivnosti 

sekretarijata. 

Član 9 

U sastavu sekrteraijata mogu biti članovi GO, kao i osobe koje su svojom stručnošću u ranijim 

aktivnostima u radu Saveza, dokazali da mogu doprinjeti realizaciji određene aktivnosti. 

III AKREDITACIJA 

Član 10 

Obavezna aktivnost Sekretarijata jeste akreditacija učesnika Kongresa. 

Akreditaciju vrši posebno formirana radna grupa Sekretarijata. 

Član 11 

Akreditacija učesnika se vrši na uobičajen način uz slijedeće uslove: 

- akreditacija aktivnih članova Saveza sa plaćenom članarinom, 

- uz akreditaciju se vrše i ostale aktivnosti koje su bitne za bazu podataka Saveza, na način koji ne 

remeti tok same akreditacije, 

Uz akreditaciju prisutnih članova Saveza vrši se i upis svih ostalih prisutnih predstavnika udruženja 

i gostiju. 

Član 12 

Pored obaveze iz prethodnog člana radna grupa je dužna: 

- da izvrši upis svih prisutnih gostiju Kongresu, 

- da izvrši upis predstavnika svih udruženja koja su prisutna na Kongresu, 

Član 13 

Posebno urađene spiskove iz člana 11 i 12 ovog Poslovnika radna grupa predaje Verifikacionoj 

Komisiji, zajedno sa kompletnim materijalom za akreditaciju. 

64

IV VERIFIKACIJA 

Član 14 

Nakon prijema materijala od grupe za akreditaciju Komisija za verifikaciju pregleda isti i o tome 

sačinjava poseban izvještaj, koga podnosi Kongresu prije početka zvaničnog rada Kongresa. 

Član 15 

Izvještaj Verifikacione Komisije obavezno sadrži: 

- broj prisutnih članova Saveza uz navođenje svake zemlje sa brojem članova delagacije, 

- spisak prsutnih gostiju Kongresu, 

- spisak udruženja u svojstvu posmatrača Kongresa. 

Član 16 

Komisija je dužna da svojim izvještajem potvrdi akreditaciju prisutnih članova Saveza i prijedlog da 

Kongres može punovažno raditi i odlučivati 

V TOK I RAD KONGRESA 

Član 17 

Obavezne tačke dnevnog reda svakog Kongresa su: 

- Izvještaj o radu Saveza i Glavnog odbora za prethodni period, 

- Izvještaj Nadzornog odbora o materijalno – finansijskom poslovanju Saveza za prethodni period, 

- Izbori 

Član 18 

Prije početka rada Kongresa predsjednik SSD BiH uz pozdravnu riječ zvanično otvara Kongres i 

predlaže imenovanje radnog predsjedništvo Kongresa od 5 članova (predsjedavajući i članovi) čije 

su obaveze slijedeće: 

- da vrši najavu i predstavljanje gostiju Kongresa – uz pozdravne govore i uvodna obraćanja 

Kongresu, 

- da vrši najavu svake tačke dnevnig reda Kongresa, 

- da vodi računa o strogom poštovanju dnevnog reda, 

- da vodi računa o vremenu predviđenom za diskusiju i repliku, 

- da vodi računa o samom redu i radu Kongresa,. 

Izbor se vrši na uobičajen način, glasanjem nadpolovičnom većinom prisutnih članova Saveza. 

Uz izbor radnog predsjedništva vrši se izbor zapisničara i dva ovjerivača zapisnika. 

Prijedlog za radno predsjedništvo Kongresa može dati svaki član Saveza – učesnik Kongresa. 

Član 19 

Predsjedavajući potom predlaže dnevni red Kongresa. 

Dnevni red je usvojen ukoliko je za njega glasalo nadpolovična većina prisutnih članova Saveza. 

65

Član 20 

Predsjedavajući potom daje mogućnost zvaničnm - prijavljenim gostima Kongresa da se 

učesnicima obrate sa odgovarjućim pozdravnim govorom. 

Član 21 

Prijedlozi za dnevni red Kongresa se ne mogu davati na samom Kongresu. 

Eventulane prijedloge za dnevni red zainteresovani mogu uputiti GO Saveza na najmanje 15 dana 

prije datuma održavanja Kongresa. 

Član 22 

Za usvajanje pojedinih odluka, zaključaka ili dr. potrebna je nadpolovična većina broja članova 

Saveza – član 11 Statuta Saveza, a za izmjene Statuta dvotrećinska večina članova Saveza – član 

36 Statuta. 

Član 23 

U radu Kongresa učestvuju aktivni članovi Saveza – koji su dobili akreditaciju za punopravno 

učestvovanje i odlučivanje. 

Član 24 

Ostali učesnici Kongresa imaju ulogu posmatrača ili gosta Kongresa, i njihova uloga na Kongresu 

je regulisana odredbom člana 10 Statuta. 

Član 25 

Po jednoj tački dnevnog reda svaki delegat ima pravo diskutovati samo jednom i to u trajanju od 5 

minuta. 

U slučaju potrebe delegat ima pravo replike u trajanju od 2 minuta. 

VI NAČIN GLASANJA NA KONGRESU 

Član 26 

Broj predstavnika na Kongresu (delegaciju) Udruženja određuje skladno svojim mogućnostima i 

potrebama učešća na Kongresu u raznim vidovima rada Kongresa 

- radni stolovi i dr. – kojom prilikom se ne vrši glasanje, niti odlučivanje po tim pitanjima. 

Član 27 

Prilikom akreditacije odnosno prijavljivanja za učešće na Kongresu, Udruženja dobijaju glasačke 

kartone i to: 

Zeleni «ZA»; crveni «NE»; žuti «UZDRŽAN « 

66

Ukoliko iz jedne zemlje ima više udruženja – članova Saveza glasačke kartone dobija Udruženje ili 

predstavnik Udruženja koje se prvo prijavi za akreditaciju. 

Prijem glasačkih kartona od strane predstavnika Udruženja iz prethodnog člana podrazumejva i 

obavezu usaglašavanja stavova sa ostalim udruženjima iz te zemlje, po svim pitanjima o kojima se 

glasa, a naročito po pitanjima iz člana 28. stav 7. alineja 1. ovog Poslovnika. 

Član 28. 

Udruženja imaju jeda glas na Kongresu (član 9. stav 1.Statuta Saveza). 

Udruženja iz jedne zemlje imaju jedan glas i u slučaju kada iz te zemlje ima više udruženja 

(saveza) – članova saveza. 

U slučaju iz prethodnog stava koji podrazumjeva da iz jedne zemlje ima više članica Saveza, 

udruženja vrše dogovor odnosno usaglašavaju svoje stavove ili mišljenja po određenom pitanju. 

U slučaju da se ne postigne saglasnost iz prethodnog stava udruženja mogu tražiti da svako od tih 

udruženja – članica Saveza iznesu svoj stav ili mišljenje, odnosno svoj prijedlog o čemu Kongres 

posebno glasa. 

Odredba prethodnog stava se ne primjenjuje kod izbora u članstvo GO. 

Konačno se prihvata onaj stav, mišljenje ili prijedlog koji dobije nadpolovičnu većinu glsova 

prisutnih članica Kongresa i isti rezultat se pridružuje ostalim rezultatima glasanja po tom pitanju. 

Obavezno usaglašavanje po odredbama ovog Poslovnika se vrši u slijedećim sluačjevima: 

- prilikom predlaganja kandidata za člana GO, 

- prilikom predlaganja ev. drugog – novog mjesta za sjedište sjedište saveza, 

- prilikom odlučivanja po svakom pitanju za koje se odlučuje sistemom glasanja, 

Udruženja iz stava 2., odnosno 3. ovog člana samostalno učestvuju u radnim aktivnostima 

Kongresa sa svojim mišljenjima, prijedlozima, sugestijama odnosno u diskusijama, pa i po 

pitanjima o kojima se vrši usaglašavanje, kao i u ostalim radnim aktivnostima, kada se ne odlučuje 

po sistemu glasanja, odnosno u aktivnostima koje doprinose ili pomažu uspješnom odvijanju 

Kongresa. 

Član 29 

Predstavnici u GO SSD BiH, uz ispunjavanje uslova za člana GO predviđenih odredbama Statuta i 

Poslovnika o radu GO, predlažu se i biraju po sljedećim kriterijima: 

a) za zemlje iz kojih je samo jedan član SSD BiH (Asocijacija,odnosno Savez ili Udruženje) - 

člana GO predlaže član Saveza, 

b) za zemlje iz kojih su članovi SSD BiH Asocijacija, odnosno Savez i udruženje ili više 

udruženja – člana GO predlaže Asocijacija, odnosno Savez, 

c) za zemlje iz kojih su članovi SSD BiH više Udruženja – člana GO predlaže brojčano 

najveće i najaktivnije udruženje, uz pribavljeno mišljenje DKP BiH iz te zemlje (ako je moguće) 

ili na osnovu dostavljene prijave za akreditaciju. 

U slučaju eventualnog prigovora ili neslaganja predlaganje će se izvršiti naknadno po 

pribavljenom mišljenju DKP BiH iz konkretne zemlje, 

d) za zemlje iz kojih su članovi SSD BiH više Asocijacija – Saveza na način određen u članu 

30 ovog Pravilnikla. 

67

Član 30 

Kao kriteriji i mogući načini usaglašavanja ili utvrđivanja prijedloga za člana GO SSD BiH Savezi iz 

prethodnog člana, alineja d), mogu izvršiti usaglašavanjem: 

a) kriteriji: 

ispunjavanaje uslova za člana GO predviđenih odredbama Statuta i Poslovnika o radu 

Glavnog odbora 

b) način usaglašavanja 

- broj glasova u usaglašavanju stava za glasanje (udruženja ili saveza) za jedan od 

prijedloga, s tim što svaki član Saveza ima jedan glas, ili 

- ukupan broj članova članice Saveza (pojedinačano) čiji predstavnici usaglašavaju svoj stav 

za glasanje, 

- ukupan broj članica Saveza (kolektivno), čiji predstavnici usaglašavaju svoj stav za 

glasanje, ili 

c) drugi način za koji se odluče sama udruženja: 

- da se član GO iz te zemlje ne bira na Kongresu, te da se udruženjima iz te zemlje ostavi 

roku od 3 mjeseca da usaglase prijedlog za člana GO iz te zemlje i isti dostave GO, čime će se 

smatrati da je izbor predstavnika iz te zemlje u GO punovažno izvršen, ili 

- da udruženja – članice Saveza dogovorno odrede periode u toku trajanja mandata 

članstva u GO – 24 mjeseca – u kome će svako udruženje birati odnosno imati punovažnog 

predstavnika u GO. 

Predloženi način usaglašavnja iz prethodnog stava za izbor delegata u GO 

(alineja b i c) nisu obavezni, što znači da udruženja mogu sistem usaglašavanja po pitanju 

predlaganja delagata u sastava GO za koji trebaju da daju svoj glas mogu odrediti i na drugi način 

ili uz druge kriterije, o čemu obavještavjaju Kongres. 

Član 31 

Nakon utvrđivanja stava ili mišljenja po određenom pitanju na zahtjev predsjedavajućeg 

predstavnik udruženje iz te zemlje (član 28. i 30.) daje svoj glas sa obrazloženjem da je usaglašen. 

VII DOSTAVLJANJE MATERIJALA 

Član 32 

Dostavljanje dnevnog reda se vrši na najmanje 45 dana prije datuma određenog za održavanje 

Kongresa. 

Član 33 

Dostavljanje materijala Kongresa se vrši na uobičajen mogući način (internet ili drugi način) na 

najmanje 25 dana prije datuma određenog sa održavnje Kongresa. 

Član 34 

Dostavljanje prijedloga za pojedine tačke dnevnog reda od strane članica Saveza vrši se u 

rokovima koje odredi GO saveza, odnosno sekretarijat. 

68

Član 35 

Podjela materijala za Kongres se vrši na samom Kongresu, prije početka rada Kongresa, uz 

akreditaciju učesnika Kongresa. 

VIII RAD KONGRESA PO POJEDINIM PITANJIMA 

Član 36 

Kongres donosi po svakom pitanju dnevnog reda jedan od slijedećih vidova akata: 

d) odluke, 

e) zaključke. 

f) preporuke, 

g) mišljenja, 

h) ev. drugi oblik akta 

Član 37 

Svaki član Saveza sa akreditacijom ima pravo predlaganja, davanja svog mišljenja, sugestije, 

preporuke i dr. vida izražavanja stava članice saveza koju predstavlja. 

Član 38 

Predstavnicima udruženja – članice Saveza se ne mogu uskratiti prava iz prethodnog stava. 

Član 39 

Radi efikasnijeg rada Kongresa, članice Saveza mogu odrediti osobu – člana delagacije koji će za 

određena pitanja iznositi stavove ili mišljenje i dr. članice Saveza čiji je član odnosno predstavnik. 

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom usvajanja. 

IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 40 

Glavni odbor SSD BiH 

OBRAZLOŽENJE 

Pravni osnov 

Osnov za donošenje Poslovnika o radu Kongresa SSD BiH sadržan je u članu 15. Statuta SSD 

BiH. 

69

Razlozi za donošenje Poslovnika 

Tokom aktivnosti Glavnog dobora, a posebno u toku izrade Odluke o izmjenama i dopunama 

Statuta SSD BiH primjećena je potreba regulisanja potrebnih pitanja kojima po suštini i sadržaju 

nije mjesto u Statutu, već u Poslovniku o radu Kongresa. 

Pored toga i praktične potrebe zahtjevaju postojanje ovog normativnog akta. 

Predložena rješenja 

Ovim poslovnikom su uređena pitanja koja su u principu uobičajena da se regulišu ovim aktom. 

Posebna pažnja se posvetila pitanju načina glasanja, što ustvari predstavlja detaljniju ili detaljnu 

razradu član 9. Statuta SSD BiH u kome je navedeno: 

«Udruženja imaju jedan glas na Kongresu, bez obzira na broj predstavnika na Kongresu. 

Udruženja iz jedne zemlje na Kongresu imaju jedan glas« 

Dati prijedlozi su pokušaj da se na što efikasniji i objektivniji način realizuje ovaj princip iz člana 9. 

Statuta SSD BiH. 

Pored toga Poslovnikom su regulisana i pitanja koja su se na sastanku GO u Minhenu pokazala 

kao neophodna u pripremi i održavanju Kongresa, što je privremeno urađeno odgovarajućom 

odlukom GO, kao napr. formiranje i obaveze Sekretarijata za pripremu i održavanje Kongresa. 

Pored toga u Prijedlogu ovog normativnog akta data su određena rješenja koja su inače 

uobičajena za te vrste pitanja, no ima potrebe da se i takva pitanja obuhvate ovim Poslovnikom. 

Pošto je radna grupa za pravna pitanja tražila i dobila saglasnost od članova GO SSD BH putem 

interneta (e-mail), u periodu od 5 aprila 2006 do 10 aprila 2006, da otkloni sve eventualne tehničke 

greške u pravnim aktima i uskladi redosljed članova Poslovnika o radu Kongresa sa prečišćenim 

tekstom statuta SSD BiH, ista je to i uradila. Ovakav način rada GO SSD BiH je usklađen 

Pravilnikom o radu GO SSD BiH čl 17 i čl 18. 

Isključivo radi pojašnjenja na ovaj način želimo vam pružiti objašnjenje, a i pomoć, obzirom da 

pojedinačna navođenja članova odredbi statuta u poslovniku o radu kongresa nisu odgovarali istim 

u prečišćenom tekstu statuta, što je sada i urađeno. 

Glavni odbor SSD BiH 

70

program iii kongresa ssdbih - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?