“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”
“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”
“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BH GLAS<br />
BOSNISK NYHEDSBLAD<br />
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ<br />
JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com<br />
ISSN: 1904-5433<br />
Promjena vlasti<br />
u Danskoj:<br />
Dolaze li<br />
bolja<br />
vremena<br />
za strance<br />
Amer Delić:<br />
“Moja<br />
povezanost<br />
sa <strong>BiH</strong> je<br />
uvijek bila<br />
velika”<br />
Dr.<br />
Ismet Ovčina,<br />
direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke <strong>BiH</strong> :<br />
<strong>“NUB</strong> <strong>BiH</strong> <strong>dostojno</strong> <strong>predstavlja</strong> <strong>BiH</strong><br />
i <strong>obogaćuje</strong> <strong>izdavačku</strong> <strong>produkciju”</strong><br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 1
Sretno putovanje uz<br />
Vašu Papalinu!!!<br />
NOVO!!!<br />
Tokom putovanja<br />
topli napitci<br />
neograničeno gratis<br />
Ljubazno osoblje naše agencije<br />
stoji Vam na raspolaganju!<br />
Sve informacije i rezervacije na telefone:<br />
2 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
BOSNISK NYHEDSBLAD<br />
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ<br />
JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com<br />
UVODNIK<br />
BH GLAS<br />
Promjena vlasti<br />
u Danskoj:<br />
Dolaze li<br />
bolja<br />
vremena<br />
za strance<br />
Dr.<br />
Ismet Ovčina,<br />
direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke <strong>BiH</strong> :<br />
Amer Delić:<br />
“Moja<br />
povezanost<br />
sa <strong>BiH</strong> je<br />
uvijek bila<br />
velika”<br />
<strong>“NUB</strong> <strong>BiH</strong> <strong>dostojno</strong> <strong>predstavlja</strong> <strong>BiH</strong><br />
i <strong>obogaćuje</strong> <strong>izdavačku</strong> <strong>produkciju”</strong><br />
ISSN: 1904-5433<br />
BH Glas<br />
Bosnisk nyhedsblad<br />
Broj /Nr.: 18<br />
Oktobar 2011.<br />
Glavni i<br />
odgovorni urednik:<br />
Fadil ]atovi}<br />
Izvr{ni i<br />
grafi~ki urednik:<br />
Emir Ov~ina<br />
Ure|uje<br />
redakcijski kolegij<br />
Saradnici:<br />
Vezuv Ba{i}<br />
Benjamin Daji}<br />
Arben Deliu<br />
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)<br />
Sabrija Ov~ina<br />
Amila Smajlagi}<br />
Almira [i{i}<br />
Bahrija [i{i}<br />
Mirza Vranj (Sarajevo)<br />
Adresa Redakcije:<br />
Norremarken 6<br />
7330 Brande<br />
ISSN: 1904-5433<br />
4<br />
5<br />
Pi{e: Fadil ]ATOVI]<br />
Parlamentarni izbori u Danskoj su<br />
zavr{eni. Prvi put, u historiji Danske,<br />
premijer je dama. Medijska politi~ka<br />
zvijezda, prva dama Socijaldemokratske partije,<br />
Helle Thoring Schmit, nova je premijerka Danske.<br />
Prilog o parlamentarnim izborima u<br />
Danskoj pripremio je na{ saradnik Arben Deliu.<br />
Za priloge iz na{e domovine, Bosne i<br />
Hercegovine, pobrinuo se na{ saradnik Idriz<br />
Hod‘i}. Na{im ~itaocima predstavio je dr.<br />
Ismeta Ov~inu, direktora Nacionalne i<br />
univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine<br />
iz Sarajeva. Svaki ~ovjek razmi{lja i traga za<br />
svojim korjenima. Tako je i familija Akbabe, iz<br />
Turske, do{la da upozna zemlju svojih<br />
pradjedova.<br />
U Hillerødu je odr‘an Davis cup me~<br />
Danska - Bosna i Hercegovina. Medijski<br />
pokrovitelj na{im najboljim teniserima bio je i<br />
na{ BH Glas. BH tenis je na putu velikog<br />
AKTUELNOSTI<br />
DOLAZE LI BOLJA VREMENA ZA<br />
STRANCE<br />
Sa BH Glas-om<br />
u Pariz da bodrimo<br />
bh fudbalere!<br />
uspjeha, a za sve to su «krivci» na{i<br />
reprezentativci, predvo|eni selektorom na{e<br />
reprezentacije, gospodinom Davorom<br />
Vrani}em. Prilog sa ovog turnira i razgovor sa<br />
na{im najboljim teniserom pripremili su na{i<br />
saradnici Benjamin Daji} i Almira [i{i}.<br />
Nogomet, najva‘nija sporedna stvar na<br />
svijetu, ovaj put nas vodi u Pariz. BH Glas je<br />
spontano u{ao u ovaj projekat. Zastava BH<br />
Glasa putuje u Pariz. Hvala svima koji su dali<br />
podr{ku i svoj doprinos u realizaciji ovog, za<br />
nas, izazovnog projekta. Procjenjuje se, da }e<br />
podr{ku na{oj reprezentaciji dati oko deset<br />
hiljada fanatikosa BH nogometa.<br />
Za kraj, hvala svim distributerima za<br />
dosada{nje zalaganje. Hvala svim saradnicima<br />
i na{im novim i starim sponzorima koji su, i<br />
ovaj put, dali svoj doprinos u realizaciji 18. broja<br />
na{eg i va{eg lista. Nadam se da }ete i u ovom<br />
broju na}i ne{to za sebe. Ugodno ~itanje!<br />
DR. ISMET OV^INA: „NUB <strong>BiH</strong><br />
DOSTOJNO PREDSTAVLJA <strong>BiH</strong> I<br />
OBOGACUJE IZDAVA^KU<br />
PRODUKCIJU“<br />
SADR@AJ<br />
9<br />
12<br />
Telefon: 81710622<br />
Konto broj:<br />
6884 121 866<br />
Reg. br.: 9559<br />
(Nordea bank)<br />
E-mail: bhglas@gmail.com<br />
Web stranica:<br />
www.bhglas.com<br />
[tampa:<br />
„[tamparija Fojnica“ d.d.<br />
Fojnica<br />
Distribucija:<br />
Hamdija Breko<br />
Sado Breko<br />
Arnelija ]erimagi}<br />
Fikret Hamzi}<br />
Amir Hasanagi}<br />
Vejsil Ibrahimovi}<br />
6<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
TRADICIJA, OD STIDA I NE ZNANJA<br />
DO<br />
PONOSA<br />
KADA SE<br />
MLADOST<br />
RAZMAHNE<br />
„STAV“-<br />
NOVO<br />
IME ZA<br />
SNA@NIJI<br />
ISKORAK<br />
6<br />
MO@E LI<br />
HUMANOST ZAUSTAVITI<br />
VRIJEME<br />
TIHO UMIRANJE JEDNOG NARODA<br />
AGBABI]I IZ <strong>BiH</strong> I AKBABE IZ TURSKE<br />
PRVI PUT NA<br />
OKUPU<br />
NAKON 100<br />
GODINA<br />
ARTERIO-<br />
SKLEROZA _<br />
STVRDNJAVA-<br />
NJEARTERIJA<br />
BH TENIS NA<br />
PUTU<br />
VELIKOG<br />
USPJEHA<br />
AMER DELI]: „MOJA POVEZANOST<br />
SA <strong>BiH</strong> JE UVIJEK BILA VELIKA“<br />
POTVRDA BOSNJACKE AUTOMNOSTI<br />
U OKVIRU OSMANSKOG CARSTVA<br />
14<br />
16<br />
18<br />
19<br />
21<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI<br />
Prevela i priredila: Almira [i{i}<br />
DANSKA<br />
Veoma va‘no upozorenje<br />
starim deviznim {tedi{ama<br />
BH Glas ‘eli informisati sve<br />
svoje ~itaoce ali i sve druge<br />
BH gra|ane u Danskoj o novom<br />
roku za verifikovanje stare devizne<br />
{tednje. Oglas o novom roku<br />
objavilo je Ministarstvo finansija<br />
Federacije<br />
<strong>BiH</strong> i odnosi se samo<br />
na staru deviznu<br />
{tednju u bankama<br />
sa podru~ja Federacije<br />
<strong>BiH</strong>. Ovo se ne<br />
odnosi na staru<br />
deviznu {tednju<br />
Ljubljanske<br />
banke, Invest banke kao i<br />
drugih stranih banaka koje su<br />
djelovale na podru~ju <strong>BiH</strong>. Novi<br />
rok te~e e od 1. augusta i zaklju-<br />
~uje se sa 31. oktobrom 2011.<br />
1.<br />
godine. Prijave se mogu obaviti<br />
Dvojezi~na djeca<br />
nejednako<br />
raspore|ena u<br />
{kolama<br />
15. sep. 2011<br />
Danci nastoje da svoju djecu<br />
{alju u {kole koje poha|aju i djeca<br />
razli~itih kultura. Me|utim, roditelji<br />
danske djece ve} nakon godinu<br />
dana ispisuju svoju djecu iz doti-<br />
~nih {kola. Razlog tome, kako se<br />
tvrdi, je nestru~nost i veoma slab<br />
anga‘man oko djece. Otkako je<br />
2005. godine u komuni u Kopenhagenu<br />
ustanovljeno ~ak i do 80<br />
% djece stranog porijekla u lokalnim<br />
{kolama, od tada se po novoj<br />
strategiji radi da se i stranci u {to<br />
ve}em broju rasporede po drugim<br />
danskim {kolama.<br />
Direktorica {kole „Rådmandsgades<br />
Skole“ na Nørrebro-u u Kopenhagenu,<br />
Lise Egholm, bi voljela<br />
da komuna pod prisilom rasporedi<br />
djecu stranog porijekla u razli~ite<br />
danske {kole, jer su i dalje stacionirani<br />
na jednom mjestu u ve}ini.<br />
Lise Egholm tvrdi da bi se u komuni<br />
trebala donijeti odluka tako {to bi<br />
svaka {kola primila samo do 50 %<br />
dvojezi~ne djece. Na~elnik za djecu<br />
i mlade u Kopenhagenu, Anne<br />
Vang, se ne sla`e sa Lise Egholm te<br />
dodaje da su {kole ti organi koji bi<br />
se, pomo}u stru~nog profiliranja,<br />
trebali potruditi da na neki na~in<br />
zadr`e dansku djecu u {kolama gdje<br />
su ve}inska dvojezi~na djeca.<br />
4 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.<br />
u organizacionim jedinicama AFIP<br />
d.d. Sarajevo i FIP d.d. Mostar koje<br />
se nalaze u svim ve}im gradovima<br />
u Federaciji. Zahtjev se mo‘e predati<br />
li~no ili se mo‘e opunomo}iti<br />
drugo lice da obavi prijavu. Za podno{enje<br />
zahtjeva potre-bno<br />
je popuni obrasce objavljene<br />
u slu‘benim<br />
novinama Federacije<br />
<strong>BiH</strong> te dostaviti<br />
odgovaraju}u dokumentaciju<br />
kojom<br />
se dokazuje<br />
stara devizna {tednja<br />
kao i kopiju<br />
li~nih dokumenata. Pored svega<br />
ovoga mora se otvoriti ba-nkovni<br />
ra~un u nekoj od poslovnih banaka<br />
u <strong>BiH</strong>. Svi podaci mogu se na}i<br />
na web stranici: www.fmf.gov.ba<br />
Muslimani sumnjaju<br />
u dansko halal meso<br />
12. sep. 2011<br />
Muslimani su i u Danskoj i u<br />
inostranstvu dugi niz godina jeli<br />
dansko meso, koje se prodavalo<br />
kao halal meso, a koje ustvari nije<br />
bilo halal. Islamska vjerska zajednica<br />
tvrdi da su mnoge danske<br />
klaonice – ~ak odobrene od Halal<br />
Komiteta – koristile metodu klanja<br />
‘ivotinja, koje nisu bile po pro-pisima<br />
halal klanja, pa se iz tog razloga<br />
‘ele osigurati da se ovo vi{e<br />
ne ponovi. Islamska vjerska zajednica<br />
zajedno sa 35 drugih muslimanskih<br />
udru‘enja ‘eli oformiti jedan<br />
nezavisan organ, koji bi kontrolisao<br />
klanje po propisima halal<br />
metode.<br />
Klaonice i mesnice moraju biti<br />
priznate od Islamskog Kulturnog<br />
Centra (koji izdaje certifikate za halal<br />
meso) da bi mogle prodavati halal<br />
meso. Me|utim, prema podacima<br />
Islamskog Kulturnog Centra,<br />
mnoge su klaonice godinama obnavljale<br />
svoj certifikat usprkos pogre-<br />
{nog na~ina klanja, tj. sa tzv. specijalnim<br />
pi{toljem. Ovakvim postupkom<br />
se ‘ivotinja „uspava“<br />
odnosno „onesvijesti“, {to nije halal<br />
klanje. Islamski Kulturni Centar<br />
je zbog ove sumnje povukao certifikate<br />
iz nekih klaonica.<br />
Udru‘enje Danskih Klaonica<br />
odbija svaku kritiku, jer smatraju<br />
da su po{tovali propise halal klanja<br />
i misle da je ovo samo novo<br />
poo{travanje pravila od strane Islamske<br />
vjerske zajednice, izjavio je<br />
{ef Udru‘enja Henrik Bunkenborg.<br />
Svjestan je da postoji i ta mogu-<br />
}nost da islamske zemlje nemaju<br />
povjerenje u danski eksport mesa<br />
te dodaje da je to do njih.<br />
Islamski Kulturni Centar tako|e<br />
odbija kritiku koju je uputila<br />
Islamska vjerska zajednica i smatra<br />
da nije potrebno osnivanje novog<br />
nepristrasnog kontrolnog organa.<br />
„Mi garantujemo da je meso 100<br />
% halal. Iako na{a organizacija postoji<br />
u Danskoj ve} dugo godina,<br />
mnoge druge muslimanske organizacije<br />
`ele da preuzmu pravo na<br />
izdavanje certifikata za halal meso“,<br />
rekao je imam Islamskog<br />
Kulturnog Centra.<br />
12-togodi{njaci se ne<br />
mogu integrisati<br />
08. sep. 2011<br />
13-togodi{nja Nisanur, porijeklom<br />
iz Turske, nije dobila dozvolu<br />
da ‘ivi sa ocem u Danskoj. Zavod za<br />
strance je donio tu odluku na osnovu<br />
procjene da je se djevoj~ica doselila<br />
u Dansku u „kasnoj“ dobi<br />
(odnosno sa 12 godina), pa se iz tog<br />
razloga ne}e mo}i integrisati, iako se<br />
dobro sporazumijeva na danskom<br />
jeziku borave}i u Danskoj samo neko<br />
vrijeme. Od 2005. godine je 796<br />
djece ispod 15 godina starosti dobilo<br />
odbijenicu za spajanje sa roditeljima<br />
zbog istog gore navedenog razloga.<br />
Sve ovo je poteklo od tendencije koju<br />
su doseljenici upra‘njavali.<br />
Naime, radi se o tome da su<br />
doseljenici slali svoju djecu nazad u<br />
domovinu kako bi ih familija „odgojila“<br />
na tradicionalan na~in. Ova<br />
tendencija bi prouzrokovala mnoge<br />
konsekvence za integrisanje djece<br />
koja se ponovo vrati u Dansku nakon<br />
boravka u domovini. Da bi se ovo<br />
izbjeglo, 2004. godine je u Danskoj<br />
usvojen zakon po kojem se sprje~ava<br />
ova tendencija, a s druge strane se<br />
zabranjuje ponovni ulazak djece u<br />
Dansku {to zna~i spajanje sa<br />
roditeljima.<br />
Pri rje{avanju ovakvih predmeta<br />
organ vlasti sam donosi odluke o<br />
(ne)spajanju djece sa roditeljima, ne<br />
uzimaju}i u obzir izjave pedagoga,<br />
u~itelja niti stupaju u direktan kontakt<br />
sa doti~nom djecom i njihovim<br />
roditeljima. Marianne Jelved,<br />
glasnogovornik za integraciju<br />
Radikalne partije, bi ‘eljela da izmijeni<br />
pravila ovog zakona kako ne bi<br />
doticao djecu koja nemaju nikakve<br />
veze sa ovom problematikom<br />
„tradicionalnog odgoja u domovini“.<br />
Lak{e sticanje<br />
dr‘avljanstva<br />
08. sep. 2011<br />
Socijaldemokrati kritikuju sada{nji<br />
zakon o dobijanju dr‘avljanstva,<br />
jer smatraju da su kriteriji besmisleni,<br />
navodi se u Jylland-Posten-u.<br />
U Danskoj je veoma te{ko<br />
dobiti stalnu boravi{nu dozvolu, a<br />
dr‘avljanstvo jo{ te‘e. Socijaldemokrati<br />
zbog toga ‘ele da smanje<br />
kriterije po kojima }e biti lak{e polo‘iti<br />
test za dobijanje dr‘avljanstva.<br />
Søren Pind (Venstre) se bunio<br />
zbog ovakvih mogu}ih poduhvata<br />
u budu}nosti. „Prvo ho}e da mijenjaju<br />
zakon o spajanju bra~nih drugova<br />
koji moraju imati navr{ene 24<br />
godine, onda o stalnoj boravi{noj<br />
dozvoli, pa sad i zakon o dr‘avljanstvu.<br />
Pa to je napad na cijelu politiku<br />
o strancima“, izjavio je Søren<br />
Pind.<br />
Danska prikupila 110<br />
miliona za Afriku<br />
27. aug. 2011<br />
Na dan prikupljanja novca za<br />
Afriku, u Danskoj je skupljeno<br />
preko 110 miliona kruna. Pored<br />
mno{tva doma}instava, mnoge<br />
firme i organizacije su tako|e<br />
u~estvovale u ovoj nov~anoj<br />
podr{ci. Osim organizacija, poznati<br />
muzi~ari i glumci su tako|e<br />
dali svoj dio za napa}ene u Africi.<br />
Novoizabrana ministrica vlade<br />
Helle Thorning-Schmidt i biv{i<br />
ministar vlade Lars Løkke Rasmussen<br />
su bili izmislili slogan za<br />
ovu priliku, koji glasi „Podr`ite<br />
Afriku sada“.<br />
Prijete teroristi~kim<br />
napadom na novu<br />
d‘amiju<br />
26. aug. 2011<br />
Nakon {to je odobren plan o<br />
pro{irenju d‘amije Imam Ali u Kopenhagenu,<br />
Danci su po~eli sa teroristi~kim<br />
prijetnjama. Mnoge<br />
protivni~ke grupe sa vi{e strana i<br />
razne danske antimulimanske grupe<br />
su poku{ale da rasplamsaju<br />
mr‘nju prema muslimanima u Danskoj.<br />
Na Facebook-u u grupi „Reci<br />
NE izgradnji d‘amija u Danskoj“<br />
se direktno apeluje na teror i napad<br />
na d‘amiju Imam Ali, a pored toga<br />
se pristalice ove grupe ohrabruju<br />
da ubijaju muslimane ili da ih hvataju<br />
i smje{tavaju u logore kao {to<br />
su tada{nji nacisti radili za vrijeme<br />
2. svjestkog rata.
Odr‘ani parlamentarni izbori u Danskoj:<br />
Promjena vlade i prvi put u historiji ‘ena premijer<br />
Dolaze li bolja<br />
vremena za strance<br />
U ~etvrtak 15.9.2011. godine u Danskoj su se odr‘ali izbori koji su rezultirali<br />
promjenom vlade. Ovi izbori su po mnogo ~emu historijski doga|aj, izme|u ostalog<br />
i radi toga {to je Danska po prvi put dobila ‘enu, kao premijera. Pored te ~injenice<br />
ovi izbori mogu biti kraj ksenofobi~ne politike Danske narodne partije i pretvaranja<br />
nekada tolerantne Danske, u izoliranu i negostiprimljivu zemlju Evrope. Izbori mogu<br />
biti i novi po~etak saradnje partija, koja je oduvijek karakterisala dansku demokratiju,<br />
umjesto blokpolitke, koja je bila na snazi zadnjih 10 godina<br />
Pi{e: Arben DELIU<br />
Pobjeda opozicije, koja se<br />
sastoji od Ujedinjene liste,<br />
Socijalisti~ke narodne partije,<br />
Radikalne Venstre partije, na<br />
~elu sa Socijaldemokratama samo<br />
je djelimi~an uspjeh. Iako su socijaldemokrate<br />
pobjedile, njihova<br />
pobjeda se mo‘e okarekterisati kao<br />
„Pirova“ pobjeda, po{to je samo<br />
25% danske populacije glasalo za<br />
Socijaldemokrate, {to je najgori<br />
rezultat u zadnjih 100 godina.<br />
Razlozi tome su mnogi, a prije svega<br />
ekonomska politika i politika prema<br />
strancima ali je zasigurno i sam vrh<br />
Socijaldemokrata bitan razlog<br />
ovakvoj „Pirovoj“ pobjedi.<br />
Helle Thorning Schmidt jednostavno<br />
nije mogla da osvoji<br />
danska srca. Pored toga njoj su<br />
na{kodile pri~e o namjernom nepla}anju<br />
danskoga poreza i iskori{tavanju<br />
neoporezivog dijela dohotka<br />
njenog mu‘a, na koji nije<br />
imala pravo. Socijaldemokrate,<br />
Socijalisti~ka narodna partija i<br />
Ujedinjena lista su iza{li na izbore<br />
sa obe}anjima o o~uvanju prijepenzionog<br />
primanja (efterløn), ali<br />
zbog sna‘nog uticaja Radikala,<br />
koji su zajedno sa Venstre, Konzervativnom<br />
narodnom partijom<br />
i Danskom narodnom partijom<br />
donijeli odluku o ukidanju „efterløna“,<br />
Socijaldemokratama }e biti<br />
jako te{ko bilo {ta posti}i. Pored<br />
ovoga slijedi izazov balansiranja<br />
izme|u dva suprotna pola politi~koga<br />
spektra u okviru sopstvene<br />
koalcije. Na jednoj strani je Ujedinjena<br />
lista, koja se sastoji od starih<br />
komunista, trockista i maoista, a<br />
na drugoj, desnoj strani, nalazi se<br />
Radikal venstre, koja je socijal-liberalna<br />
partija. U mnogim socijalnim<br />
pitanjima i pitanjima vezanim<br />
za ekologiju i obrazovanje, te<br />
dvije partije se sla‘u ali puno je<br />
vi{e tema u kojima se ne sla‘u.<br />
Kako }e vladaju}a koalicija<br />
funkcionisati morat }e mo sa~ekati<br />
odgovore u mo‘da skoroj<br />
budu}nosti.<br />
Istovremeno ne smije se zaboraviti<br />
da je i sada{nja opozicija,<br />
koju <strong>predstavlja</strong> biv{a vlada,<br />
sastavljena od partija koje imaju<br />
jako razli~ite stavove i poglede na<br />
svijet. Iako Lars Løkke, sada biv{i<br />
premijer Danske, poku{ava da<br />
ustroji opoziciju i poka‘e Danskoj<br />
da oni stoje kao jedan, to mu ne}e<br />
biti nimalo lako. Liberalna alijansa<br />
sa svojim ultraliberalnim pogledima<br />
na dansko dru{tvo mo‘e im<br />
u tome i pomo}i i odmo}i. Ona<br />
mo‘e privu}i mnoge ubije|ene liberale<br />
ali mo‘e istovremeno<br />
upla{iti mnoge glasa~e, koji se<br />
nalaze u sredini politi~koga spektra<br />
i koji ‘ele da zadr‘e blagostanje<br />
danske socijalne dr‘ave.<br />
Ako Venstre bude znala balansirati,<br />
onda }e mo}i zadr‘ati i jedne<br />
i druge. Problem }e biti ‘elja<br />
Danske narodne partije da dominira<br />
politikom Danske i slabosti<br />
dobro posrnule Konzervativne<br />
narodne partije. Danska narodna<br />
partija zna vrlo dobro da mora biti<br />
vidljiva, ako ne ‘eli da njezin<br />
jedini adut izlapi, a to je najstro‘ija<br />
politika prema strancima, u Evropi.<br />
Vrlo je lako za o~ekivati da }e<br />
Danska narodna partija iskazati ‘elju<br />
za saradnju sa Socijaldemokratama,<br />
naprimjer na polju „efterløna“,<br />
za uzvrat da Socijaldemokrati<br />
ne diraju zakone donesene na<br />
polju politike prema strancima. To<br />
je veoma mogu} scenario obzirom<br />
da je Socijaldemokratama bitno da<br />
ispune obe}anje iz predizborne i<br />
izborne kampanje. Na‘alost to je<br />
scenario koji nikako ne bi odgovarao<br />
nama strancima.<br />
Pored Danske narodne partije,<br />
Venstre }e imati problema i sa Konzervativnom<br />
narodnom partijom,<br />
koja zbog svojih katastrofalnih<br />
rezultata na izborima mora u~initi<br />
sve da bi bolje pro{la na narednim<br />
izborima. To zna~i, da se Konzervativna<br />
narodna partija, mora boriti<br />
sa Liberalnom alijansom i Danskom<br />
narodnom partijom za {to<br />
ja~e glasa~ko tijelo. Taj konflikt<br />
mo‘e imati destruktivan uticaj na<br />
koaliciju opozicije. U kojem<br />
pravcu }e se sve ovo odvijati, bit<br />
}e veoma zanimljivo vidjeti.<br />
Najzanimljivije za nas strance<br />
je to, da li }e se politika prema strancima<br />
promijeniti dolaskom nove<br />
vlade. Odgovor je i da i ne. Bilo<br />
kakvo poo{travanje politike prema<br />
strancima je ne mogu}e sa sada{njim<br />
izgledom danskoga parlamenta,<br />
ali istovremno, to ne zna~i<br />
da }e se dosada{nje odluke promijeniti.<br />
Kako smo ve} naveli, ako<br />
Socijaldemokrate ‘ele da sprije~e<br />
ukidanje „efterløna“, onda }e morati<br />
zamoliti Dansku narodnu partiju<br />
za potrebne mandate, po{to<br />
te mandate ne}e dobiti od<br />
Radikala koji su za ukidanje<br />
„efterløna“. Ako Danska narodna<br />
partija pristane, onda je sto posto<br />
sigurno da }e njen uslov biti<br />
nediranje ve} donesenih odluka<br />
na polju politike prema strancima.<br />
Mnoge strane novine kao<br />
Welt, Zeit, Le Monde, New York<br />
Times i jo{ neke druge, su sa zanimanjem<br />
pratile izbore u Danskoj.<br />
Svi su izvukli jedinstven zaklju-<br />
~ak, a to je da rezultati danskih<br />
izbora, <strong>predstavlja</strong>ju po~etak raskidanja<br />
sa pro{lo{}u i dominacijom<br />
najuticajnije desni~arske<br />
nacionalisti~ke partije u zapadnome<br />
svijetu, Danske narodne<br />
partije. Odlazak Danske narodne<br />
partije u opoziciju <strong>predstavlja</strong><br />
mogu}nost za novi po~etak u Danskoj<br />
i Skandinaviji, ali taj<br />
po~etak ne}e do}i sam od sebe.<br />
Ako ‘elimo da Danska i Skandinavija<br />
opet budu centri tolerancije,<br />
onda je potrebno da se svi<br />
stranci, a posebno mi Bosanci jo{<br />
aktivnije ukjlu~imo u gra|enje<br />
su‘ivota, ja~anje tolerancije i promjene<br />
stavova prema strancima u<br />
danskome dru{tvu. Nama je jasno<br />
da smo mi umorni. Pobjegli smo<br />
od rata, a zadnjih 18-19 godina<br />
smo proveli bore}i se da sebi stvorimo<br />
novi dom, te da ne izgubimo<br />
vezu sa domovinom. Malo je<br />
energije preostalo za neke nove<br />
borbe, ali na‘alost ‘ivimo u vremenu<br />
gdje se donese odluke koje<br />
}e biti presudne za budu}e generacije<br />
i zbog toga se moramo probuditi<br />
iz dubokoga sna, koji nas<br />
~ini pasivnim.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 5
KONTRAVERZE I KONTRASTI<br />
Tradicija, od stida i ne znanja do ponosa<br />
Svima nam je poznato, na koji na~in i sa kakvim ushi}enjem Danci, bez obzira kojoj politi~ko-ideolo{koj opciji pripadali,<br />
do~ekuju svoje religijske praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs (Påske). BH Glas-ov saradnik je ove godine imao priliku da bude u<br />
na{oj jednoj i jedinoj domovini, nama svima dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi i do‘ivi, da li i kako ideolo~ko-politi~ka<br />
ubje|enja kod na{ih vlastodr‘aca i obi~nih ljudi uti~u na tradiciju slavljenja Bo{nja~kog velikog blagdana Bajrama<br />
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
Mi, koji ‘ivimo i radimo u<br />
Danskoj, svjedoci smo na<br />
koji na~in i sa kakvim<br />
ushi}enjem Danci do~ekuju svoje religijske<br />
praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs<br />
(Påske). Sve je u znaku tih praznika:<br />
i na ulici, i u {koli, i na radnom mjestu,<br />
u banci, po{ti, bolnici, obi~noj<br />
trgovini, u avlijama i na prozorima<br />
svake ku}e i svakog stana. Atmosfera<br />
je fantasti~na. Osmjeh na licima<br />
ljudi, kud god da do|ete. Oki}eni<br />
izlozi u trgovinama, osvijetljeni i za<br />
te prilike ekstra umiveni, ure|eni i<br />
dekorisani trgovi i ulice, sredstva javnog<br />
prevoza, sve ukazuje na skora{nji<br />
dolazak blagdana. Svjetlost<br />
svuda. Crkve ekstra osvijetljene,<br />
drve}e ispred ku}a sa stotinama malih<br />
upaljenih lampica, poruke „Sretan<br />
Bo‘i}“(God Jul) i „Sretan<br />
Uskrs“(God Påske) svuda.<br />
Elektronski i printani mediji puni<br />
su natpisa o tim praznicima, danima<br />
i mjesecima prije blagdana. Radio<br />
i tv emituju prigodne zabavnoedukativne<br />
programe za djecu i odrasle.<br />
Muzi~ki urednici odabiraju muziku<br />
i pjesme koji slave i veli~aju<br />
blagdane. „Dobar ti Bo`i}“(God Jul)<br />
ili „Sretan Uskrs“(God Påske) ~uje<br />
se svuda: od vrti}a i {kole, preko radnih<br />
mjesta do stara~kih domova.<br />
^estitke se upu}uju svima, jednako<br />
i onima koji slave, kao i onima koji<br />
ne slave blagdane. Dr`avnim zastavama<br />
svuda se ma{e, a ispred svake<br />
zvani~ne institucije, ali i privatne ku-<br />
}e, vihore se visoko podignute zastave.<br />
Da, tako to rade Danci. I jo{ bolje.<br />
Ti isti Danci, koji za sebe ka`u<br />
da nisu religiozni, pogotovu da nisu<br />
konzervativno religiozni, da imaju<br />
moderne poglede na religiju i da je<br />
prilago|avaju modernim, globalnim<br />
prilikama. A ipak, sve i svuda u zemlji<br />
je u znaku religijskih praznika<br />
Bo`i}a i Uskrsa. Danci se ponose time,<br />
bez obzira da li su vjernici, polu<br />
vjernici ili ateisti. I bez obzira kojoj<br />
politi~koj stranci ili ideologiji pripadaju.<br />
To je dio njih kao naroda, njihovog<br />
identiteta, tradicije, nacionalne<br />
svijesti i dr`avnosti. To ih ve`e,<br />
u~vr{}uje, sjedinjuje, i daje im snagu<br />
da sa trostrukim elanom izgra|uju<br />
svoju zemlju.<br />
BH Glas-ov saradnik je ove godine<br />
imao priliku da bude u na{oj jednoj<br />
i jedinoj domovini, nama svima<br />
dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi<br />
i do‘ivi kako mi Bosanci i Hercegovci,<br />
Bo{njaci, do‘ivljavamo i slavimo<br />
na{ veliki blagdan Bajram. Naravno,<br />
sve relevantne ~injenice oko<br />
politi~ke i ekonomske situacije u na-<br />
{oj zemlji su uzete u obzir prilikom<br />
pisanja ovoga teksta, kao i na{a objektivno,<br />
relativno mlada, i jo{ u pubertetskom<br />
razvoju bo{nja~ka nacionalna<br />
svijest. Ipak, te{ko je na}i rije}i<br />
opravdanja, da recimo, u Konjicu,<br />
gradu sa apsolutnom bo{nja~kom<br />
ve}inom, nije bilo niti jednog jedinog<br />
plakata sa ~estitkom za Bajram,<br />
ili u Hrasnici kod Sarajeva, gdje se<br />
Bajram vidno ispisanom porukom<br />
~estitao gra|anima i prije agresije na<br />
na{u domovinu. Trebalo se provozati<br />
na desetine i stotine kilometara, da<br />
bi se tek u srcu Sarajeva, u blizini<br />
Ba{~ar{ije, moglo pro~itati: „Sretan<br />
Bajram“(Bajram [erif Mubarek Olsun)!<br />
Jablanica i Zenica su pozitivni<br />
izuzeci. Odgovor na pitanje, za{to lokalne<br />
op{tinske vlasti ne ~estitaju<br />
blagdane gra|anima, pa makar i simboli~nim<br />
natpisom iznad ceste u<br />
gradu, neki gra|ani nalaze u promjenama<br />
op{tinskih politi~kih struktura<br />
(na~elnika), gdje bosansko-hercegova~ki<br />
socijaldemokrati Bo{njaci<br />
zbog svoje politi~ko-ideolo{ke ubije-<br />
|enosti, jednostavno to ne mogu ili<br />
ne ‘ele da urade.<br />
Na ‘alost, niti u jednoj banci,<br />
po{ti, ili trgovini koju je posjetio BH<br />
Glas-ov saradnik dan prije Bajrama<br />
nije se mogao uo~iti ili osjetiti dolazak<br />
nastupaju}eg bo{nja~kog blagdana.<br />
Sve je izgledalo isto, nikakvih<br />
dekoracija ili natpisa, a slu‘benici i<br />
trgovci su djelovali na ‘alost, umorni,<br />
pomalo tu‘ni i standardno ne ljubazni.<br />
Ulice i trgovi su bili puni pasa<br />
lutalica, koji ih dodatno prljaju i<br />
zaga|uju, a istodobno i pla{e<br />
nedu‘ne gra|ane. Nigdje, na ‘alost,<br />
o~ekivanog bajramskog dekora niti<br />
bajramskih ~estitanja.<br />
Ipak, ~injenica da je veliki broj<br />
mladih ljudi klanjao Bajram namaz,<br />
kao i prelijepi bajramski koncert u<br />
Skenderiji gdje se okupilo vi{e hiljada<br />
ve}inom mladih ljudi, ulijeva<br />
nadu da }e se blagdani slaviti i do-<br />
‘ivljavati druga~ije u budu}nosti u<br />
na{oj Bosni i Hercegiovini. Bo{njaci<br />
u tome imaju dobru i bogatu tradiciju,<br />
na kojoj bi joj mogli pozavidjeti<br />
i Danci. Tu tradiciju ne trebaju sputavati<br />
vlastodr{ci. Generacije nekada{njih<br />
ateisti~ki odgojenih komunista,<br />
koji su bez sumnje suodgovorni<br />
za pomanjkanje blagdanske tradicije<br />
u bosanskim gradovima, biolo{ki }e<br />
nestati i vlast }e preuzeti mladi ljudi,<br />
koji se ne}e stidjeti svoje religije i<br />
tradicije. Naprotiv, oni }e nastaviti<br />
da izgra|uju svoju svijest o pripadnosti<br />
bo{nja~kom narodu, islamskoj<br />
religiji i bosanskoj tradiciji, a<br />
politi~ke i ideolo{ke razlike bit }e im<br />
potpuno ne bitne. Bitna }e biti samo<br />
svijest o pripadnosti narodu koji ima<br />
bogatu tradiciju, moroljubivu religiju<br />
i svoju suverenu dr‘avu.<br />
Nadati se, da }e i na{i sugra|ani<br />
i kom{ije, mladi bosansko-hercegova~ki<br />
pravoslavci i katolici obilje‘avati<br />
svoje religijske praznike u duhu<br />
njihove bosansko-hercegova~ke<br />
kr{}anske tradicije, i na taj na~in doprinositi<br />
oboga}enju kulturne i religijske<br />
tradiciju zajedni~ke nam domovine<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
6 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA<br />
Randers: Sve~ano obilje‘en bajram<br />
Danski propisi u praksi (7)<br />
Socijalna pomo}<br />
Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila<br />
sistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model.<br />
Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje socijalne pomo}i<br />
(socialhjælp/kontanthjælp) osobama kojima je ta pomo}<br />
neophodna. Gra|ani u Danskoj su zakonom ekonomski<br />
osigurani u slu~aju potrebe za pomo}i, na primjer prilikom<br />
nezaposlenosti, bolesti, gubitka imovine, razvoda, starosti itd<br />
URandersu je, u povodu Bajramskih praznika, uprili~ena sve~anost<br />
kojoj su prisustvovali mnogobrojni gosti. Sve~anost je otvorena<br />
izvo|enjem ilahija i kasida koje je interpretirao lokalni hor. Nakon tog<br />
dijela programa gosti su se zabavljali uz igru i pjesmu do kasno u no}.<br />
Vokalni i instrumentalni solista iz Kopenhagena u~inio je sve da se prisutni<br />
dobro zabave, a tome je doprinjela i dobra ponuda bifea sa samo jednim<br />
jelom, bosanskim }evapima, te bogatim izborom raznovrsnih<br />
bezalkoholnih pi}a. Sve~anosti je prisustvovalo mnogo na{ih gradjana,<br />
iz svih krajeva Jyllanda, a sva mjesta u sali bila su popunjena.<br />
Viborg: Organizovano bajramsko sijelo<br />
UViborgu je, u povodu Bajrama, organizovano prigodno Bajram<br />
sko sijelo. Skromnim programom, tombolom i muzikom za igru,<br />
obilje‘en je ovaj zna~ajan praznik bo{nja~kog naroda. Ovoj sve~anosti nije<br />
prisustvovalo mnogo na{ih gra|ana ali to ipak nije umanjilo veselu atmosferu<br />
koja je ovom prilikom vladala. Vokalni solista i njegova instrumentalna pratnja<br />
u~inili su sve da odr‘e dobru i veselu atmosferu. Sve~anosti je prisustvovalo<br />
vi{e na{ih gra|ana iz drugih krajeva Jyllanda nego iz samog Viborga.<br />
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
U<br />
na{oj rubrici „Danski<br />
propisi u praksi“, primijetili<br />
ste da smo u toku obrade<br />
razli~itih tematskih cjelina; obradili<br />
smo naknadu za bolovanje<br />
(sygedagepenge), rehabilitaciju<br />
(revalidering), flexjob (fleksjob),<br />
dotakli se generalno svih vrsta<br />
penzija (pensioner), obradili smo<br />
penzije regulisane zakonom (førtidspension,<br />
folkepension, brøkpension),<br />
u pro{lom broju smo<br />
pisali o radnim i privatnim<br />
penzijama i na~inu ostvarivanja<br />
istih. Ovoga puta nam je fokus<br />
na socijalnoj pomo}i.<br />
Godine 1976 Danski Parlament<br />
usvaja zakon o pomo}i<br />
(bistandslov) koji je kasnije poslu‘io<br />
kao osnova za socijalne<br />
reforme provedene u narednim<br />
godinama. Pomo} se finansirala<br />
kroz pla}anje poreza, kao {to<br />
je slu~aj i sada, a svi oni koji su<br />
imali potrebu za pomo}i mogli su<br />
se obratiti socijalnom odjelu u<br />
op{tini (socialforvaltning i kommunen).<br />
Zakon je odredio visinu<br />
pomo}i i omogu}io svima onima<br />
kojima je pomo} bila potrebna,<br />
da na jednom mjestu zatra‘e i<br />
dobiju pomo} u slu~aju ne zaposlenosti,<br />
bolesti, gubitka imovine,<br />
razvoda itd. Zakon je do‘ivio niz<br />
izmjena i dopuna, a potpuno je<br />
zamijenjen 1998 godine zakonom<br />
o servisu (serviceloven) i trenutno<br />
va‘e}im zakonom o aktivnoj<br />
socijalnoj politici (lov om aktiv<br />
socialpolitik).<br />
Socijalna pomo} u Danskoj<br />
je regulisana zakonom o aktivnoj<br />
socijalnoj politici (lov om<br />
aktiv socialpolitik) i zakonom o<br />
zapo{ljavanju (beskæftigelseslov).<br />
Socijalnu pomo} mogu<br />
zatra‘iti sve odrasle osobe koje<br />
borave legalno u Danskoj, dakle<br />
dr‘avljani Danske (danske statsborgere),<br />
dr‘avljani ostalih skandinavskih<br />
zemalja (skandinaviske<br />
borgere), stranci koji imaju<br />
zakonom regulisanu dozvolu<br />
boravka (opholdstilladelse), kao i<br />
dr‘avljani zemalja evropske unije<br />
pod odre|enim uslovima. Socijalna<br />
pomo} pokriva tro{kove za stanarinu,<br />
grijanje, elektri~nu energiju,<br />
vodu, hranu, odje}u, obu}u, higijenu<br />
i ostalo. Iznos koji se ispla}uje<br />
zavisi od godina starosti, bra~nog<br />
i imovinskog stanja i obaveze izdr‘avanja<br />
maloljetne djece ili supru-<br />
‘nika. Socijalna pomo} se ispla}uje<br />
zadnjeg radnog dana na kraju svakog<br />
kalendarskog mjeseca.<br />
Ako jedna osoba koja je navr{ila<br />
18 godina nije u stanju da na-<br />
|e zaposlenje i izdr‘ava sebe i svoju<br />
porodicu, a nije u toku obrazovanja<br />
koje omogu}ava primanje dr‘avne<br />
potpore (SU-støtte), nema<br />
sredstava ili imovine koja prelazi<br />
vrijednost od 10.000 DKK, mo‘e<br />
se zatra‘iti socijalna pomo} u centru<br />
za rad (jobcenter) u op{tini<br />
(kommune) u kojoj doti~na osoba<br />
‘ivi. Bra~ni drugovi imaju po zakonu<br />
obavezu me|usobnog izdr‘avanja<br />
i pomaganja. Nevjen~ani partneri<br />
u bra~noj zajednici, bez obzira<br />
imaju li zajedni~ku djecu ili ne,<br />
ne podlije‘u zakonskoj obavezi<br />
me|usobnog izdr‘avanja i pomaganja.<br />
Osoba koja je zatra‘ila socijalnu<br />
pomo} treba biti na raspolaganju<br />
tr‘i{tu rada, to jest aktivno<br />
tra‘iti i prihvatiti ponu|eni posao.<br />
Op{tina mo‘e odrediti isplatu jednokratne<br />
pomo}i (engangshjælp)<br />
prije isplate socijalne pomo}i, osobama<br />
koje prvi put zatra‘e socijalnu<br />
pomo} a koje nemaju sredstava<br />
za ‘ivot.<br />
Osobe koje su boravile 7 (sedam)<br />
godina u zadnjih 8 (osam) godina<br />
u Danskoj(Danmark), Grenlandu<br />
(Grønland) ili Farskim ostrvima<br />
(Færøerne) ostvaruju pravo na<br />
punu socijalnu pomo} (kontanthjælp).<br />
Osobe koje su boravile<br />
manje od sedam godina u zadnjih<br />
8 godina u Danskoj ostvaruju pravo<br />
na umanjenu socijalnu pomo}<br />
(starthjælp). [ta to zna~i, koliko je<br />
to novaca i kako se mo‘e promijeniti,<br />
BH Glas }e pisati u narednom<br />
broju.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 7
DANSKA<br />
Tekst i foto: Vezuv BA[I]<br />
Zadovooljstvo je pisati o<br />
malim, obi~nim ljudima ali<br />
je posebno zadovoljstvo pisati<br />
o mladim, obi~nim ljudima, a<br />
posebno kada ih ‘ivotni putevi vode<br />
neobi~nim stazama. Do sada smo<br />
predstavili mnogo obi~nih ljudi, naj-<br />
~e{}e starijih ili onih u srednjim godinama,<br />
koji se od drugih ljudi<br />
izdvajaju po ne~em neobi~nom.<br />
Ovaj put }emo predstaviti<br />
sasvim mladog ~ovjeka,<br />
koji je sa svojih<br />
tek proteklih dvadesetak<br />
godina, zaslu‘io<br />
da se o njemu pi{e kao<br />
o obi~nom ~ovjeku<br />
koji<br />
t o<br />
Pri~e o obi~nim ljudima: Sanjin Haji}<br />
Kada se mladost razmahne<br />
ipak nije.<br />
Sanjin Haji} ro|en je jednog<br />
majskog dana 1991. Godine u Banjaluci.<br />
Nije napunio ni dvije godine<br />
dana kada su ga roditelji morali povesti<br />
u izbjegli{tvo. Slike iz djetinjstva<br />
nisu se stigle ni formirati, a<br />
on se obreo u Danskoj, koja mu je<br />
pru‘ila priliku da odrasta u miru i<br />
normalnom okru‘enju. Ovdje je<br />
zavr{io osnovno {kolovanje, a zatim<br />
je po{ao na automehani~arski zanat.<br />
Problemi sa pronala‘enjem prakse<br />
od toga su ga udaljili te ga gurnuli u<br />
vode muzike, njegove ljubavi od malih<br />
nogu. U Århusu je zavr{io {kolu<br />
za muzi~ki menad‘ment te stekao<br />
diplomu preofesionalnog disk<br />
d‘okeja ili kako to mladi popularno<br />
ka‘u Di-D‘ija, {to mu daje pravo i<br />
mogu}niost da radi kao profesionalni<br />
DJ, u javnim institucijama.<br />
Sanjin je trenutno zaposlen u<br />
mljekarskoj industriji Arla u Holstebru,<br />
gdje radi kao vilju{karista, a ~eka<br />
termin za upis u ekonomsku {kolu<br />
u Koldingu, koju je samo zapo~eo<br />
nakon zavr{etka {kolovanja u<br />
Århusu. Vikendima radi kao DJ u<br />
no}nom klubu „Tredserne“ u Søndervigu<br />
{to mu omogu}uje da finansira<br />
svoje druge hobije, koji zahtjevaju<br />
zna~ajna finansijska<br />
sredstva. Njegova prva i prava ljubav,<br />
ipak, je muzika. U svom,<br />
savremeno opremljenom,<br />
studiju ovaj<br />
mladi ~ovjek<br />
radi i stvara.<br />
Stvara novu muziku, uglavnom<br />
zabavnu, onu koje vole svi mladi<br />
ljudi na svijetu. Komponuje ili bolje<br />
re}i prekomponuje etno muziku u<br />
savremeni ritam. Kada zavr{i neko<br />
od tih svojih djela onda se iz njegovog<br />
studija ~uju tonovi starih bosanskih<br />
sevdalinki, presvu~eni u<br />
neko novo, modernije ruho. Svako<br />
sa na{ih podru~ja, ko je tamo `ivio<br />
svoju mladost, lako mo`e prepoznati<br />
sevdalinku, koja slu`i kao<br />
podloga nekoj novoj, savremenoj<br />
zabavnoj muzici. U ku}i roditelja,<br />
sa kojima jo{ uvijek `ivi, izgradio<br />
je pravi moderan muzi~ki studio sa<br />
opremom velike vrijednosti, koju<br />
svakodnevno koristi za stvaranje tih<br />
njegovih djela. O ovom njegovom<br />
stvarala{tvu tek }e se ~uti.<br />
Sanjinova druga ljubav je zvuk<br />
i buka motora, kako onih od motocikla<br />
tako i automobilskog motora.<br />
U rijetkim trenucima slobodnog<br />
vremena odlazi na terene za motokros<br />
gdje trenira motokros vo‘nju.<br />
Brzina motora i priroda kroz koju,<br />
sa njim sastavljen juri, podi‘u mu<br />
adrenalin i ~ine mu ‘ivot uzbudljivim.<br />
Nema takmi~arskih ambicija<br />
niti ‘elje za postizanjem vrhunskih<br />
rezultata u tom sportu ali u‘ivanje<br />
koje mu on pru‘a ispunjava ga do<br />
dna du{e i ~ini sretnim i opu{tenim.<br />
Drugi zvuk motora naveo ga je da<br />
nabavi jedan stari BMV automobil<br />
i da ga po~ne dotjerivati po svojim<br />
zahtjevima, sa ciljem da postane<br />
vlasnik izuzetno jakog i dobrog au-<br />
tomobila, sa karakteristikama koje<br />
vole svi mladi ljudi. I to mu je po{lo<br />
za rukom jer sada je vlasnik prekrasnog<br />
automobila, kojem nedostaje<br />
samo jo{ malo pa da postane<br />
pravi ljepotan na ~etiri to~ka. Ve}<br />
ga je registrovao i na njemu obavlja<br />
posljednje, zavr{ne zahvate.<br />
Sanjinovi roditelji su na njega<br />
izuzetno ponosni. Od djetinjstva je<br />
samostalan, a tu osobinu aktivno<br />
prenosi i na mla|eg brata. Voli oti}i<br />
u Banjaluku, rodno mjesto, koje nije<br />
iz djetinjstva ni zapamtio. U njega<br />
je usadjena ljubav prema Bosni i on<br />
joj je otvoren cijelim svojim mladim<br />
srcem. Nau~en je da dobro zna gdje<br />
su mu i koji su mu korjeni, da svoju<br />
postojbinu voli i poma‘e joj koliko<br />
i kako mo‘e. Govori bosanski jezik<br />
bez ikakvih problema i stranog<br />
naglaska. Prizna da ga ponekad<br />
iznenadi neka na{a rije~, koju nije<br />
ranije ~uo, ali se ne stidi da upita<br />
{ta ta rije~ zna~i.<br />
U trenucima opu{tanja i odmora<br />
voli da pogleda neki dobar film sa<br />
prijateljima ili da slu{a muziku koju<br />
rado slu{aju svi mladi na svijetu.<br />
Ima mnogo prijatelja prvenstveno<br />
Danaca, a odrastao je sa Anesom i<br />
Alenom koje izuzetno voli i cijeni i<br />
sa kojima dijeli ljubav prema svojoj<br />
domovini.<br />
Ovom mladom i nadarenom<br />
~ovjeku po‘elimo jo{ mnogo lijepih<br />
i sretnih dana. Neka ostane onakav<br />
kakav je sada, obi~an ~ovjek koji<br />
rade ne{to zaista neobi~no.<br />
8 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Predstavljamo: Omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense<br />
„Stav“ - novo ime za sna`niji iskorak<br />
Gotovo da i ne postoji neko sa podru~ja na{e domovine, Bosne i Hercegovine, nastanjen na ostrvu Fyn, a da nije<br />
~uo za omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense. Nemala BH zajednica u gradu Odense mo‘e sa ponosom<br />
ista}i da je iznjedrila jednu mladu i jaku omladinsku organizaciju koja zaslu‘uje veliki respekt<br />
Pi{e: Mensur GRACA<br />
Sva na{a BH udru‘enja s<br />
vremena na vrijeme zapadaju<br />
u pote{ko}e ali i organizacione<br />
krize, iz kojih se ponekad<br />
jako te{ko povratiti na pravi put. To<br />
se de{avalo gotovo svima ali ne i<br />
„Bonusu“. Mo‘da su to u ovoj<br />
organizaciji znali vje{to prikriti, a<br />
ako i jesu onda je to dokaz njihove<br />
sposobnosti i dovitljivosti. Bonusovaca<br />
kao {to rekoh ima svugdje i<br />
ni jedan projekat u gradu Odensi<br />
nije protekao a da njihovi ~lanovi<br />
nisu bili organizatori ili suorganizatori.<br />
Posebno su bili aktivni u realizaciji<br />
njihovog najja~eg projekta:<br />
„Razglasaj“, kada su poku{ali jednom<br />
vi{emjese~nom kampanjom,<br />
animirati BH gra|ane u Danskoj, da<br />
se u {to ve}em broju odazovu na<br />
izbore u <strong>BiH</strong>, 2010-te godine. Trud<br />
se svakako isplatio imaju}i u vidu<br />
informaciju da se broj glasa~a iz<br />
Danske, za izbore u domovini, pove}ao.<br />
Vi{egodi{nja tendencija<br />
pada broja bira~a iz Danske zaustavljena<br />
je, izme|u ostalog, zahvaljuju}i<br />
„Bonusu“ i projektu“ Razglasaj“.<br />
^lanice uprave STAV-a (slijeva): Majda Pajevi} (fond „Rejse“), sekretarica<br />
Merima Durakovi}, predsjednica Denisa D`ankovi},<br />
potpredsjednica Aida Zaklan, blagajnica Amra Rizvanovi}<br />
BH udru‘enja iz Odense ve}<br />
nekoliko godina za redom<br />
na sve~an na~in obilje‘avaju<br />
zna~ajne datume iz istorije<br />
<strong>BiH</strong>. Svakako su najva‘niji<br />
1. Mart - Dan nezavisnosti i<br />
25. novembar - Dan dr‘avnosti<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
Glavna pokreta~ka snaga u<br />
organizaciji ovih proslava je svakako<br />
„Bonus“. Ako bismo nabrajali projekte,<br />
u kojima je u~estvovao „Bonus“,<br />
onda bi ova jedna stranica<br />
sasvim sigurno bila nedovoljna.<br />
Na „Bonusovce“ i njihov rad s<br />
pravom smo ponosni na{i ljudi u<br />
Odensi te nas je iskreno za~udila<br />
nedavna odluka uprave, o promijeni<br />
imena „Bonus“ u „STAV“ Odense.<br />
Mnogima nije bilo jasno za{to<br />
se sada mijenja ime koje je postalo<br />
prepoznatljivo i koje se nekako svima<br />
nama uvuklo pod ko`u. Iz razgovora<br />
sa upravom dana{njeg<br />
„STAVA“ moglo se saznati, da je<br />
promjena imena sadr`ana u `elji za<br />
sna`nim iskorakom u organizaciji<br />
i djelovanju Bonusa odnosno sada<br />
ve} STAVA. Od njih smo saznali da<br />
je ova odluka veoma dobro izanalizirana<br />
i razmotrena prije nego {to<br />
je done{ena. Iako je „Bonus“ Odense<br />
imao ogromnu podr{ku od strane<br />
starijih, u ne maloj BH zajednici<br />
u Odensi, a i {ire, kod mladih je ipak<br />
imao lo{ ugled i negativne konotacije.<br />
U udru`enju su se bezbroj puta<br />
raspitivali o tome, {ta omladina misli<br />
o „Bonusu“. Odgovori su se<br />
uglavnom svodili na to da je „Bonus“<br />
prepoznatljiv po organizaciji<br />
raznih, uglavnom neozbiljnih aran`mana.<br />
U „Bonusu to nisu mogli<br />
prihvatiti obzirom da su u posljednje<br />
dvije godine radili, punom<br />
parom, na nizu jako bitnih i velikih<br />
projekata, od velikog zna~aja za cijelu<br />
BH zajednicu u Danskoj. Istovremeno<br />
su preuzeli ogromnu<br />
odgovornost i osnovali krovnu<br />
organizaciju, na podru~ju Danske,<br />
sa 4 ostala udru`enja, {to je zahtijevalo<br />
puno rada, posebno u fazi osnivanja.<br />
Upravo ova kritika od strane<br />
omladine ukazala im je da na{a<br />
omladina tra`i ne{to vi{e i na jo{<br />
ve}em nivou, te da nisu zadovoljni<br />
dosada{njim funkcionisanjem „Bonusa“,<br />
koji postoji ve} 15 godina.<br />
Ocijenjeno je da su bili u pravu, da<br />
mladima trebaju novi i druga~iji<br />
sadr`aji primjereni njihovom na-<br />
~inu i stilu `ivota, da su njihove potrebe<br />
znatno ve}e od organizovanja<br />
proslava i obilje`avanja jubileja<br />
te su se radi toga i odlu~ili za promjene.<br />
Sve ove informacije dobili<br />
smo od najodgovornije osobe, potpredsjednika<br />
ovog udr`enja, Aide<br />
Zaklan.<br />
STAV - Odense sa<br />
parolom „Uzmi stvar u<br />
svoje ruke“ poru~uje:<br />
„@elimo biti ve}i, `elimo<br />
imati svoj stav, `elimo<br />
prekinuti pasivnost na{e<br />
omladine, probuditi ih i<br />
pozvati da nam se pridru-<br />
`e, jer }emo tada biti jo{<br />
ja~i, posebno u o~uvanju na{eg identiteta,<br />
<strong>predstavlja</strong>nju na{e domovine<br />
i prezentiranju na{e kulture<br />
prema Dancima, kao i jo{ mnogo<br />
toga. Mi }emo naravno i dalje<br />
imati socijalne i dru{tvene anga-<br />
`mane, gdje }emo raditi na okupljanju<br />
na{e omladine radi zajedni-<br />
~kog dru`enja ali ne `elimo da nam<br />
puko dru`enje bude glavna preokupacija.<br />
@elimo mnogo, mnogo vi{e<br />
od toga. Svi oni koji `ele da saznaju<br />
ne{to vi{e o nama mogu posjetiti na-<br />
{u stranicu na Facebook-u. Nadamo<br />
se da }emo dobiti veliku podr{ku<br />
na{ih sugra|ana i da }e nas novi logo<br />
biti prepoznatljiv kao simbol<br />
zalaganja i simbol onih koji rade za<br />
dobrobit svoje zajednice i domovine<br />
Bosne i Hercegovine“.<br />
Vrijedna uprava „STAVA“ koja<br />
pored svojih obaveza na fakuktetima<br />
i u privatnom `ivotu, uspijeva<br />
dosta vremena odvojiti za BH<br />
zajednicu, zaslu`uje da se spomenu<br />
i njihova imena. Upravu sa~injavaju:<br />
predsjednik Denisa D`ankovi},<br />
potpredsjednik Aida Zaklan,blagajnik<br />
Amra Rizvanovi},<br />
sekretarica Merima Durakovi} te<br />
Majda Pajevi} zadu`ena za fond<br />
„Rejse“ (pronala`enje sponzora).<br />
„Bonus“ kao ime {to se Odense<br />
ti~e odlazi dakle u istoriju a mladi<br />
se okre}emo „STAVU“ i novim<br />
izazovima. Da li }e novi iskorak biti<br />
sna`niji niko ne mo`e pouzdano<br />
znati. Jedino {to se zna, to je da snage,<br />
volje i iskustva svakako imaju.<br />
Nek im je sretno i hairli.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 9
DANSKA<br />
Humani ljudi: Hajrudin Ba‘dar<br />
Mo‘e li humanost zaustaviti vrijeme<br />
^ovjek je samo ~ovjek ali ima ljudi koji svojim ‘ivotnim djelima, ma kako ona mala ili velika bila, dokazuju da<br />
~ovjek ipak nije samo ~ovjek, te da mo‘e biti i mnogo vi{e od toga. Kada neko svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu<br />
pomaganja drugima, posebno onima kojima je pomo} neophodna, onda ga moramo svrstati u ljude koji nisu<br />
samo obi~ni ljudi. Oni to svakodnevno pokazuju i dokazuju, a plodove njihovog djelovanja osjete oni najugro‘eniji,<br />
koji bi bez tu|e pomo}i bili osu|eni na nepostojanje<br />
Tekst i foto: Vezuv BA[I]<br />
^ovjek je samo ~ovjek ali<br />
ima ljudi koji svojim<br />
‘ivotnim djelima, ma<br />
kako ona mala ili velika bila,<br />
dokazuju da ~ovjek ipak nije<br />
samo ~ovjek, te da mo‘e biti i<br />
mnogo vi{e od toga. Kada neko<br />
svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu<br />
pomaganja drugima, posebno<br />
onima kojima je pomo} neophodna,<br />
onda ga moramo svrstati<br />
u ljude koji nisu samo obi~ni ljudi.<br />
Oni to svakodnevno pokazuju<br />
i dokazuju, a plodove njihovog<br />
djelovanja osjete oni najugro-<br />
‘eniji, koji bi bez tu|e pomo}i bili<br />
osu|eni na nepostojanje.<br />
Hajrudina Ba‘dara sigurno<br />
mo‘emo svrstati u grupu ljudi,<br />
koji su svoj ‘ivot usmjerili ka<br />
vje~nosti, kroz pomaganje ljudima<br />
u stanju u kojem nisu u<br />
mogu}nosti brinuti za samog<br />
sebe, a veoma ~esto i za svoju porodicu.<br />
Ovim novinskim ~lankom<br />
poku{at }e mo na{im ~itaocima<br />
pribli‘iti njegov lik i humano<br />
djelo.<br />
Hajrudin Ba‘dar ro|en je<br />
9.9.1936. godine u Vi{egradu.<br />
Rodni grad nije dobro ni zapamtio,<br />
a radi preseljenja roditelja,<br />
obreo se u Br~kom, posavskom<br />
gradu koji }e obilje‘iti<br />
cijelo njegovo postojanje i ‘ivot.<br />
U tom gradu, Hajrudin rije{io one<br />
najva‘nije ‘ivotne probleme, koje<br />
mora rije{iti svaki mlad ~ovjek<br />
ako ‘eli ‘ivjeti normalnim ‘ivotom.<br />
Tu se i{kolovao, dobio zaposlenje,<br />
prona{ao bra~nog druga i<br />
rije{io stambeno pitanje. Tu je<br />
dobio i dvoje zlatne djece, kako<br />
to sam ka‘e, te stekao sve uslove<br />
da ‘ivi mirnim i sretnim ‘ivotom<br />
sve do njegovog kraja. Me|utim<br />
neki pomra~eni umovi iz na{e<br />
domovine, potpomognuti istim<br />
takvim monstrumima iz susjedne<br />
nam zemlje nisu mu to dopustili.<br />
Ratne strahote nisu predmet ove<br />
pri~e, a i sam Hajrudin ih se nerado<br />
sje}a. Uostalom malo kome<br />
nisu poznata stradanja Bo{njaka<br />
u Br~kom pa ih ne treba ovdje ni<br />
opisivati.<br />
Hajrudin je nedavno proslavio<br />
pedest godina braka sa vjernom<br />
‘ivotnom saputnicom,<br />
suprugom D‘evahirom. Bez nje<br />
njegov ‘ivot ne bi bio isti. Uporno<br />
i vjerno ga prati i hrabri ga u<br />
njegovoj humanoj misiji.<br />
Kada je protjeran sa rodne<br />
grude i kada je morao ostaviti sve<br />
ono {to je stvarao mukotrpnim<br />
radom, sa porodicom se obreo u<br />
Danskoj, u azilantskom centru<br />
Strelev. Ve} tada mu je postalo<br />
jasno da se na{ao u sredini ~ije<br />
resurse treba iskoristiti da se pomogne<br />
drugima, ljudima njegove<br />
sudbine ali koji su silom prilika<br />
ostali u domovini. Pokrenuo je<br />
mnogo akcija prikupljanja pomo}i,<br />
a to mu je postalo sastavni<br />
dio ‘ivota. Kada se za stalno naselio<br />
u Vardama odlu~io je da sa<br />
time mora nastaviti. U~inio je to i<br />
iz razloga {to je shvatio da }e<br />
poma‘u}i drugima, pomo}i i<br />
samome sebi.<br />
Aktivnost odr‘ava vitalnost i<br />
poma‘e mu da zaustavi vrijeme.<br />
A vrijeme kao da je za njega zaista<br />
i stalo. Ni danas mu nije te{ko pokucati<br />
na svaka vrata gdje prona|e<br />
ime ljudi sa na{ih prostora,<br />
ne samo u Vardama, gradu gdje<br />
‘ivi, nego i u mnogim drugim<br />
mjestima u okolini pa i u velikom<br />
gradu Esbjergu. Pokuca Hajrudin<br />
na svaka vrata, uljudno i smireno<br />
objasni za{to je do{ao, pedantno<br />
evidentira {ta je za uzvrat dobio i<br />
onda se mirno vrati svojoj ku}i,<br />
sretan postignutim, a ponekad i<br />
‘alostan kada do‘ivi da ga neko<br />
odbije u njegovoj humanoj misiji.<br />
Ka‘e da je malo takvih ljudi, a ve}<br />
se nau~io da njihova vrata {iroko<br />
zaobilazi. Zna da su to ljudi koji<br />
su sitne du{e, misle samo o sebi,<br />
a nevolje drugih njih ne zanimaju.<br />
Oni ga ni u jednom momentu nisu<br />
zaustavili u njegovoj humanoj<br />
misiji. Naprotiv, to mu daje podstrek<br />
da se jo{ vi{e anga‘uje i jo{<br />
upornije prikuplja pomo}, namjenjenu<br />
onima kojima je ona neophodna.<br />
Najve}i dio onog {to prikupi<br />
povjeri humanitarnoj organizaciji<br />
Most-Bro, svjestan da }e<br />
tim putem pomo} oti}i na pravo<br />
mjesto. Ova humanitarna organizacija<br />
prihvatila ga je kao svog<br />
najaktivnijeg ~lana, na terenu.<br />
Zato, kada vam Hajrudin pokuca<br />
ili pozvoni na vrata, znajte da vam<br />
je do{ao vjetar, onaj bosanski, da<br />
vas zamoli da i vi pomognete, da<br />
humanitarna pomo}, no{ena njegovom<br />
snagom, do|e do onih<br />
kojima je neophodno potrebna. A<br />
danas je na{oj domovini, Bosni i<br />
Hercegovini i te kako potrebna<br />
svaka vrsta pomo}i. To na{eg<br />
Hajrudina ~ini jo{ ve}im i boljim<br />
~ovjekom.<br />
Kada vam Hajrudin<br />
pokuca ili pozvoni<br />
na vrata, znajte da<br />
vam je do{ao vjetar,<br />
onaj bosanski, da vas<br />
zamoli da i vi<br />
pomognete, da<br />
humanitarna pomo},<br />
no{ena njegovom<br />
snagom, do|e do<br />
onih kojima je<br />
neophodno potrebna<br />
10 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Pi{e: Arben DELIU<br />
Jedna od najve}ih tragedija<br />
bosanskog naroda desila se<br />
u toku rata i agresije na<br />
Bosnu i Hercegovinu u periodu<br />
od 1992. do 1995. godine. Skoro<br />
200.000 mrtvih i oko milion i petsto<br />
hiljada izbjeglica posljedica su<br />
agresije na na{u domovinu. O‘iljci<br />
na tijelu i vje~ite rane na du{i,<br />
ne{to su {to ve}ina pre‘ivjelih<br />
nosi sa sobom. U ovim, najnovijim<br />
vremenima, svjedoci smo<br />
nove tragedije, koja nije povezana<br />
niti sa genocidom niti sa progonima,<br />
ali koja nije ni{ta manje<br />
katastrofalna, a omogu}uje je pasivnost<br />
na{e vlade u domovini.<br />
Na pragu smo gubitka gotovo<br />
svih mladih Bosanaca koji se<br />
danas nalaze u dijaspori. Ogromna<br />
barijera, koja se stvorila<br />
izme|u onih koji su spas za sebe<br />
i svoje najbli‘e na{li u izbjegli-<br />
{tvu i onih koji su ostali u domovini<br />
i pre‘ivjeli sve ratne strahote,<br />
upakovani u nezainteresovanost<br />
vlasti u domovini za dijasporom,<br />
isto je toliko kobna za Bosnu kao<br />
i onaj, prethodni rat. Posljedice te<br />
katastrofe ne}e u po~etku biti vidljive<br />
kao posljedice rata, ali }e<br />
zato posljedice te nove, nastupaju}e<br />
tragedije biti isto toliko kobne,<br />
te }e se dugotrajno odraziti<br />
na ukupnu kako demografsku<br />
tako i politi~ku sliku u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
Nevidljiva tragedija Bosne i Hercegovine i njene dijaspore<br />
Tiho umiranje jednog naroda<br />
Nerazumjevanje dijaspore i<br />
njenih problema dovelo je do toga,<br />
da mnogi u Bosni i Hercegovini<br />
preziru ljude iz dijaspore,<br />
zato {to mnogi na{i ljudi, iz<br />
inostravnstva dolaze naj~e{}e<br />
samo u vrijeme odmora, da se<br />
hvali{u koliko su uspje{ni i koliko<br />
su novaca zaradili, u vremenima<br />
dok su oni u Bosni i Hercegovini<br />
umirali od granata ili gladi. Na-<br />
‘alost, u tome ima djelimi~no istine,<br />
obzirom da mnogi na{i ljudi<br />
pate od dokazivanja i ‘ude da u<br />
Bosni poka‘u koliko su uspje{ni,<br />
iako mo‘da na zapadu provode<br />
ostatak godine, te{ko rade}i i {tede}i<br />
da bi se, u samo taj jedan<br />
mjesec dana u Bosni, provodili<br />
kao kraljevi. Suprotno od toga,<br />
na{a draga rodbina u Bosni po<br />
pravilu zaboravlja da je ve}ina<br />
izbjeglica imala izrazito te‘ak ‘ivot<br />
u izbjegli~kim kampovima,<br />
pun neizvjesnosti i straha, pun<br />
poni‘enja i nerazumjevanja, a uz<br />
sve to sve ih je pritiskala briga za<br />
najbli‘e u Bosni i Hercegovini. Pored<br />
ovoga, mnogi su u izbjegli{tvo<br />
do{li sa te{kim traumama iz rata,<br />
izazvanim zlodjelima agresora.<br />
Veoma ~esto, na{e ljude u domovini,<br />
pa i najbli‘u familiju, zanima<br />
samo kolike su plate na zapadu,<br />
koliko od ro|aka mogu dobiti,<br />
na sve mogu}e na~ine prikazuju<br />
te{ku situaciju i neima{tinu<br />
u kojoj se nalaze. Na‘alost, tu se<br />
sve i zavr{ava. Ta vrsta komunikacije<br />
je dovela do toga da smo<br />
se otu|ili jedni od drugih i da se<br />
samo podnosimo. Na{im ljudima<br />
u domovini dijaspora je neophodna<br />
jer sa sobom donosi novac,<br />
koji itekako vrijedi bosanskoj<br />
ekonomiji, a nama izbjeglicama<br />
je domovina potrebna kao biljki<br />
korijen, iz kojeg crpi ‘ivot.<br />
Tragedija se ogleda u tome<br />
{to suo~eni sa takvim odnosom,<br />
mnogi mladi ljudi u dijaspori gube<br />
interes za Bosnom i Hercegovinom,<br />
a njihova vizija domovine<br />
nije realnost nego slika koju su<br />
izgradili u izbjegli{tvu, slika koja<br />
je produkt roditeljske pri~e i nostalgije<br />
i vrlo ~esto osje}aja nepripadnosti<br />
kako toj roditeljskoj domovini<br />
tako i zemlji u kojoj ‘ive.<br />
Bosna i Hercegovina ne mo‘e ni<br />
da shvati ni da prihvati da su njene<br />
izbjeglice u tragediji koja nas je<br />
zadesila 1992-1995 godine, poslije<br />
rata dobili priliku koji su morali<br />
iskoristiti. Ovdje se radi o potencijalu<br />
koji Bosna i Hercegovina<br />
gubi. Zapad je odavno shvatio<br />
da najve}i resursi, koji vode u<br />
bolju budu}nost, le‘e u znanju i<br />
pameti, dok u na{oj domovini to<br />
nikako ne mogu da shvate. Na<br />
desetine je hiljada na{ih mladih<br />
ljudi, koji su zavr{ili {kolovanje<br />
na univerzitetima ili su stekli<br />
visoka stru~na znanja na zapadu.<br />
Stekli su znanje koje Bosni i Hercegovini<br />
zlata vrijedi. Pored toga<br />
ti ljudi su potencijal, koji Bosna i<br />
Hercegovina mo‘e iskoristiti u<br />
sopstvenom promovisanju na zapadu,<br />
u cilju ostvarivanja zna-<br />
~ajnih politi~kih i ekonomskih ciljeva.<br />
Na‘alost, kao da ne postoji<br />
mnogo ljudi koji to mogu uvidjeti<br />
i prihvatiti. Sve se svodi na: „koju<br />
korist imam ja od toga“.<br />
Mo‘da je najve}a tragedija<br />
na{ega naroda {to na{i politi~ari,<br />
~esto polupismeni, ne mogu<br />
vidjeti perspektivu, koja zahtjeva<br />
jedan du‘i vremenski period,<br />
nego su fokusirani samo na kratkovidne<br />
i time kratkotrajne rezultate.<br />
Nije samo Bosna ta koja<br />
mo‘e imati korist od dijaspore,<br />
nego i dijaspora mo‘e imati korist<br />
od Bosne. Poznavanje jezika,<br />
politi~kih, ekonomskih i socijalnih<br />
zbivanja u Bosni i biv{oj Jugoslaviji,<br />
daje mnogim na{im ljudima<br />
prednost nad njihovim sugra|anima<br />
dancima, {ve|anima,<br />
amerikancima itd. Dijaspora je<br />
most Bosne prema zapadu i ako<br />
se taj most ne bude odr‘avao, on<br />
}e se sru{iti i pasti u vodu i onda }e<br />
Bosnu pogoditi jo{ jedna tragedija,<br />
koja se itekako mo‘e porediti sa<br />
posljedicama rata. Nadajmo se da<br />
}e Bosna i Hercegovina kao i<br />
dijaspora uvidjeti koliko mi jedni<br />
drugima trebamo i koliki potencijal<br />
imamo. Nadajmo se da }emo to<br />
uvidjeti prije nego {to bude previ{e<br />
kasno i da }e se nevidljiva tragedija<br />
i tiho umiranje jednog naroda<br />
pretvoriti u bolji po~etak.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 11
INTERVJU<br />
Dr. Ismet Ov~ina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine<br />
„NUB <strong>BiH</strong> <strong>dostojno</strong> <strong>predstavlja</strong> <strong>BiH</strong><br />
i oboga}uje izdava~ku produkciju“<br />
Najprije, nastojimo<br />
postati prepoznatljivi u<br />
okolini, ne vi{e po<br />
razaranju, ve} po<br />
neophodnosti,<br />
korisnosti i<br />
pouzdanosti za<br />
sada{nji i budu}i razvoj<br />
kulture i duhovnosti<br />
svih naroda i gra|ana u<br />
<strong>BiH</strong>. Nastojimo<br />
NUB<strong>BiH</strong> pribli‘iti<br />
naj{irem krugu<br />
stanovnika, svakom<br />
pojedincu kojem je<br />
potrebno znanje.<br />
NUB<strong>BiH</strong> slijedi svoju<br />
viziju, educira<br />
bibliote~ki kadar,<br />
osavremenjuje<br />
informati~ku tehnologiju,<br />
razvija<br />
bibliote~ko–<br />
informacioni sistem,<br />
<strong>dostojno</strong> <strong>predstavlja</strong><br />
<strong>BiH</strong> u me|unarodnim<br />
strukovnim<br />
asocijacijama<br />
Razgovarao:<br />
Idriz HOD@I]<br />
Gospodine Ov~ina, ro|eni<br />
ste u Bile}i, 1957. godine.<br />
Sje}ate li se svog djetinjastva<br />
i koje Vas uspomene ve‘u sa<br />
zavi~ajem<br />
OV^INA: U stvari, ja sam<br />
ro|en u mjestu Zau{je, Bile-<br />
}a. Vrlo se ‘ivo sje}am svog<br />
djetinjstva, i uvijek se sla‘em<br />
da se u ‘ivotu mo‘e sti}i i do<br />
mnogih slavnih destinacija,<br />
ali ljepotu zavi~aja ne}e{ nigdje<br />
na}i. U mom zavi~aju je<br />
najljep{e plavetnilo neba na<br />
svijetu i gdje god putujem<br />
poku{avam to na}i. Tada se<br />
uglavnom ‘ivjelo u te‘im<br />
uslovima, ali to nismo osje-<br />
}ali. Vodio nas je optimizam.<br />
Posebno se sje}am svojih roditelja<br />
i svoje porodice. Otac<br />
je umro rano, u mojoj 14 godini,<br />
a majka se hrabro borila<br />
izvode}i nas sve na pravi put.<br />
Naravno, sje}am se {kolskih<br />
dana, od osnovne {kole do<br />
gimnazije, svojih u~itelja i<br />
u~iteljica, najvi{e u~itelja u<br />
prvim razredima {kole Gojka<br />
Manovi}a, te profesora i profesorica,<br />
a najvi{e svog dragog<br />
razrednika iz gimnazije<br />
prof. Moma Papi}a koji je,<br />
na‘alost, rano umro. Moj<br />
zadatak u porodici bio je da<br />
dobro u~im, a ostalih poslova<br />
u ku}i i oko ku}e bio sam dosta<br />
oslobo|en, za mene su ih<br />
„radile“ sestre jer sam bio njihov<br />
jedini i najmla|i brat. Svi<br />
u porodici smo se puno voljeli<br />
a i danas je tako. Studentski<br />
dani u zavi~aju, gdje sam<br />
~esto i{ao, tako|er su nezaboravni,<br />
kao i ljetni turniri u<br />
fudbalu u kojima je ekipa FK<br />
„Zau{je“ kontinuirano i sa<br />
uspjehom nastupala. Jednom<br />
smo bili i tre}i. Ali, bilo je to<br />
ne{to vi{e od fudbala, igra i<br />
12 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
zabava. Dosta sam vezan za zavi~aj<br />
i danas, u prosjeku jedanput u dva<br />
mjeseca, idem u zavi~aj da se sjetim<br />
i napunim akumulatore. S obzirom<br />
na to da je sve sru{eno u na{em<br />
mjestu (Zau{je), vra}am se u pravilu<br />
isti dan u Sarajevo. Nikad ne}u<br />
zaboraviti tu‘ni osje}aj svojih malih<br />
sinova (8 god. i 6 god.) kada su prije<br />
tri godine vidjeli mjesto i ku}u, tj.<br />
ome|inu, gdje im je ro|en otac. Ali<br />
zavi~aj je samo jedan.<br />
Kakav je bio Va{ prvi utisak u<br />
susretu sa «gradom nad gradovima»,<br />
{eher - Sarajevom<br />
OV^INA: Sarajevo je grad sa<br />
otvorenom du{om i srcem koji<br />
svakoga prihvata prijateljski.<br />
Uvijek sam se osje}ao kao da sam<br />
ro|en u njemu. To mo‘e samo<br />
Sarajevo. Sarajevo mi je omogu}ilo<br />
uspjeh u ‘ivotu, Sarajevo<br />
je sada i moja ljubav.<br />
Sa 32 godine ste magistrirali na<br />
Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.<br />
Koja je tema Va{e magistarske<br />
radnje<br />
OV^INA: Odgovornost SKJ za<br />
procjenu politi~ko-bezbjednosne<br />
situacije.<br />
Doktorirali ste 2004. godine. Je<br />
li tema Va{e doktorske disertacije<br />
vezana za oblast bibliote~ke<br />
djelatnosti ili oblast politologije<br />
OV^INA: To je tema iz politologije<br />
jer sam i magistrirao i doktorirao<br />
na Fakultetu politi~kih nauka<br />
u Sarajevu. „Bosna i Bo{njaci u<br />
nacionalnoj ideologiji banske<br />
Hrvatske“, tema je moje doktorske<br />
disertacije, {to }e poslije biti<br />
osnova moje knjige.<br />
Aktivni ste javni, kulturni i sportski<br />
djelatnik. Mo‘ete li ne{to<br />
re}i o svom anga‘manu u zakonodavnim<br />
tijelima Op}ine<br />
Stari Grad Sarajevo, Grada Sarajeva<br />
i Kantona Sarajevo<br />
OV^INA: Bio sam u ratno-poratnom<br />
periodu odbornik i vije}nik<br />
u Op}ini Stari Grad Sarajevo, zamjenik<br />
predsjedavaju}eg i predsjedavaju}i<br />
Op}inskog vije}a Stari<br />
Grad Sarajevo (u ratnom periodu<br />
i ~lan Predsjedni{tva Op}ine Stari<br />
Grad Sarajevo), vije}nik u Gradskom<br />
vije}u Grada Sarajeva, ~lan<br />
Izvr{nog odbora Grada Sarajeva,<br />
te poslanik prelazne Skup{tine<br />
Kantona Sarajevo.<br />
^ega se rado sje}ate iz perioda<br />
1994.-1996. godina, kada ste<br />
obavljali funkciju ~lana Izvr{nog<br />
odbora Grada Sarajeva<br />
OV^INA: Te{ko se sje}ati ne~eg<br />
dobrog iz tog apokalipti~nog vremena.<br />
Ali bilo je i toga. Posebno<br />
se i danas sje}am energije, u tom<br />
te{kom vremenu, i uvjerenosti da<br />
se borite za ispravnu stvar, svoju<br />
dr‘avu <strong>BiH</strong>. Taj anga‘man u posebnim<br />
ratnim uslovima smatram<br />
za sebe posebno ~asnim. Naravno,<br />
sje}am se i dobrih gestova mnogih<br />
ljudi koji su pomagali drugima.<br />
U oktobru 2005. godine imenovani<br />
ste na funkciju direktora<br />
Nacionalne i univerzitetske biblioteke<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
[ta je bio prioritet Va{e aktivnosti<br />
na toj funkciji tada, a {ta danas<br />
OV^INA: Rje{avanje statusa<br />
NUB<strong>BiH</strong> bio je i ostao strate{ki<br />
cilj moga anga‘mana, kao jedne<br />
od institucija kulture od zna~aja<br />
za <strong>BiH</strong>. Naravno, djelovanje u<br />
okviru mogu}eg bila je i sada je<br />
na{a realnost, ali mi se anga‘ujemo<br />
u datom prostoru i vremenu<br />
uvijek gledaju}i optimisti~ki<br />
naprijed, <strong>dostojno</strong> prezentuju}i<br />
bibliote~ku djelatnost i potrebu za<br />
novim znanjem.<br />
Vi ste glavni i odgovorni urednik<br />
~asopisa «Bosniaka».<br />
Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o<br />
sadr‘aju tog ~asopisa<br />
OV^INA: To je jedini bosanskohercegova~ki<br />
~asopis u bibliote~ko<br />
– informacijskoj oblasti<br />
indeksiran u bazi podataka<br />
CEEAS (Central & Eastern European<br />
Academic Source) svjetski<br />
poznatog informacionog servisa<br />
EBSCOhost, te u C.E.E.O.L.<br />
(Central and Eastern European<br />
Online Library) bazi podataka.<br />
Dobitnik je nagrade za ~asopis<br />
Udru‘enja izdava~a i knji‘ara <strong>BiH</strong><br />
na sarajevskom Sajmu knjiga i<br />
u~ila (2009.), na koju je izdava~<br />
NUB<strong>BiH</strong> posebno ponosan.<br />
^lan ste Senata Univerziteta u<br />
Sarajevu. Mo‘ete li nam malo<br />
pribli‘iti nadle‘nosti Senata<br />
OV^INA: Dobra prilika da vas<br />
nazivaju senatorom. To je tijelo<br />
koje donosi strate{ke odluke za<br />
razvoj Univerziteta u Sarajevu i<br />
visokog obrazovanja.<br />
Objavili ste nekoliko knjiga i<br />
vi{e od 30 nau~nih radova. Jedna<br />
od Va{ih knjiga nosi naslov<br />
«Bosna i Bo{njaci u hrvatskoj<br />
politici (1878.-1914.)», druga je<br />
«VIJE]NICA – prepoznatljivi simbol<br />
NUB<strong>BiH</strong>», a tre}a «Politi~ke<br />
stranke i demokratija».<br />
Spremate li jo{ neka iznena|enja<br />
~itala~koj publici, koja prati<br />
Va{ nau~ni i dru{tveni anga-<br />
‘man<br />
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u razgovoru sa dr. Ismetom Ov~inom<br />
OV^INA: Ja sam u me|uvremenu<br />
izdao i knjigu „Biblioteka<br />
izme|u stvarnog i mogu}eg“. Bio<br />
sam koautor, zajedno sa svojim<br />
saradnicima u , jo{ 2-3 publikacije<br />
koje se odnose na bibliote~koinformacijsku<br />
struku, bibliotekarstvo,<br />
i one, nadam se, doprinose<br />
promociji kulturnog naslje|a <strong>BiH</strong>.<br />
Tako|er radim na jednoj knjizi sa<br />
radnim naslovom „Putovanja – saznanja“,<br />
ona }e ubrzo ugledati<br />
svjetlost dana.<br />
Mo‘ete li, u kratkim crtama,<br />
predstaviti projekat «Novi bibliote~ki<br />
servisi na univerzitetima<br />
Zapadnog Balkana», 2010.<br />
godine, koji ste predstavili na Konferenciji<br />
u Tirani, pro{le godine<br />
OV^INA: To je projekat u okviru<br />
TEMPUS projekta, a ja sam na<br />
Konferenciji u Tirani govorio i o<br />
tom projektu i o zna~aju COBISSa<br />
za bibliote~ko – informati~ke sisteme<br />
u regiji. Ina~e, TEMPUS X5<br />
program evropske unije koji poma‘e<br />
reformu i modernizaciju visokog<br />
obrazovanja u partnerskim<br />
zemljama i jedan je od najstarijih<br />
i najuspje{nijih programa saradnje<br />
u Evropskoj uniji.<br />
[ta za Vas zna~i titula «Akademski<br />
ambasador», koju Vam je<br />
dodijelio presti‘ni Univerzitet<br />
«Carlo Bo», iz Urbina - Italija,<br />
20. 10. 2010. godine<br />
OV^INA: Ah, to je zaista bilo<br />
izvrsno, iznena|uju}e. Ova titula<br />
i obavezuje, a za ilustraciju, Univerzitet<br />
„Carlo Bo“ je osnovan<br />
1506. godine, i jedan je od najstarijih<br />
javnih univerziteta u Italiji.<br />
Grad Urbino nije veliki, ali je ~injenica<br />
da danas ima vi{e studenata<br />
nego stanovnika. Vrlo sam<br />
po~astvovan ovom titulom i atmosferom<br />
u gradu Urbino povodom<br />
tog doga|aja.<br />
Javna ustanova, na ~ijem ste<br />
~elu, nedavno je obilje‘ila 65.<br />
ro|endan, sa respektabilnim<br />
rezultatima, ali i sa nerije{enim<br />
pravnim statusom i finansiranjem<br />
njene djelatnosti. Kako<br />
vidite NUB<strong>BiH</strong> u budu}nosti<br />
OV^INA: Najprije, nastojimo<br />
postati prepoznatljivi u okolini, ne<br />
vi{e po razaranju, ve} po neophodnosti,<br />
korisnosti i pouzdanosti za<br />
sada{nji i budu}i razvoj kulture i<br />
duhovnosti svih naroda i gra|ana<br />
u <strong>BiH</strong>. Nastojimo NUB<strong>BiH</strong> pribli‘iti<br />
naj{irem krugu stanovnika,<br />
svakom pojedincu kojem je potrebno<br />
znanje. NUB<strong>BiH</strong> slijedi svoju<br />
viziju, educira bibliote~ki kadar,<br />
osavremenjuje informati~ku tehnologiju,<br />
razvija bibliote~ko–<br />
informacioni sistem, <strong>dostojno</strong><br />
<strong>predstavlja</strong> <strong>BiH</strong> u me|unarodnim<br />
strukovnim asocijacijama (IFLA,<br />
CENL, TEL, LIBER, ISSN itd) i<br />
oboga}uje izdava~ku produkciju.<br />
@elite li ne{to poru~iti nasim<br />
~itaocima<br />
OV^INA: Nikad ne zaboravite<br />
zavi~aj, bez obzira {to ‘ivite u dobro<br />
ure|enim sistemima gdje su<br />
materijalni i drugi uslovi ‘ivota<br />
apsolutno na jednom zavidnom<br />
nivou. Naravno, svima ‘elim puno<br />
sre}e i u tim integracijskim<br />
procesima. Gledajmo u budu-<br />
}nost, ne zaboravimo pro{lost.<br />
Hvala Vam velika na vremenu<br />
odvojenom za ovaj razgovor.<br />
@elim Vam dobro zdravlje i<br />
puno uspjeha u Va{em daljem<br />
radu.<br />
OV^INA: Hvala, tako|er, Vama<br />
i Va{em anga‘manu.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 13
FOTO REPORTA@A<br />
Akbabe iz Turske s Inijazom Agbabi}em i njegovim bratom<br />
Agbabi}i iz <strong>BiH</strong> i Akbabe iz Turske<br />
prvi put na okupu nakon 100 godina<br />
Tekst i foto: Idriz HOD@I]<br />
U<br />
selu Lokve, op}ina<br />
Had‘i}i, Bosna i<br />
Hercegovina, svoj novi<br />
dom sagradili su Inijaz i Razija<br />
Akbabi} (Agbabi}), koji privremeno<br />
‘ive u dalekoj zemlji Danskoj.<br />
@ive}i na hladnom sjeveru<br />
oni nisu izgubili ni ljudsku toplinu,<br />
ni privr‘enost porodi~nim i<br />
rodbinskim vezama. Trebinjac i<br />
Ga~anka imaju svoje imanje i staru<br />
porodi~nu ku}u u @upi, kod<br />
Trebinja, a ratni vihor 1992. godine<br />
ih je odnio u Dansku.<br />
Svaki ~ovjek, prije ili kasnije,<br />
po~inje da razmi{lja i sanja o svojim<br />
korijenima i svom porodi-<br />
~nom stablu. Tako je i Inijaz po~eo<br />
tragati za svojim srodnicima koji<br />
su u vrijeme balkanskih ratova<br />
iselili u Tursku, kao i mnogi drugi<br />
Bo{njaci. U tome mu je pomogao<br />
imam u Trebinju, Husein ef. Hod‘i}.<br />
Tako, eto, nakon stotinu godina,<br />
u selo Lokve, 21. maja 2011.<br />
godine, kod Inijaza i Razije stigo-<br />
{e dragi musafiri, ro|aci – Akbabe,<br />
iz Turske (Karamursel).<br />
Na ovom porodi~nom sijelu i<br />
dru‘enju okupili su se: Halil<br />
14 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.<br />
(1947), Salih (1950), Ibrahim<br />
(1955) i Sertan (1980). Oni ‘ive u<br />
gradu Karamurselu, u regiji Kocaeli<br />
(Kod‘eli), a zadr‘ali su prezime<br />
AKBABA, od 1934. godine.<br />
Sertan je sin Salihov, a pripada<br />
dvanaestoj generaciji potomaka<br />
ove znamenite loze Akbabi}a. Zavr{io<br />
je Marmara Univerzitet i pri<br />
zavr{etku je doktorskog studija iz<br />
oblasti me|unarodnih odnosa, na<br />
istom univerzitetu. Govori engleski<br />
i turski, a bosanski jo{ nije nau~io.<br />
Ro|aci su mu obe}ali da }e<br />
ga nau~iti bosanski.<br />
Njihov predak je Murat Akbabi},<br />
za kojeg vele da je bio kapetan<br />
Klobu~ke kapetanije, {to se dijelom<br />
poklapa sa navodima histori~ara<br />
Hamdije Kre{evljakovi}a,<br />
tj. da su kapetani Klobu~ke kapetanije<br />
bili iz porodice Akbabi}a,<br />
koji su se u Trebinje doselili iz Risna.<br />
U po~etku su ‘ivjeli svi zajedno,<br />
a kasnije su se podijelili u<br />
dvije gupe, od kojih se jedna naselila<br />
u Mahalu-Lastvu, a druga u<br />
@upu. Halil Akbabi}, sin Alija i<br />
unuk Murata Akbabi}a, 1911. godine,<br />
odselio je u Tursku. Tada je<br />
imao tri sina (Mustafu, Omera i<br />
Aliju), a u Turskoj su mu se rodili<br />
sin Selim (1914) i k}erka Emina.<br />
Najmla|i Selimov sin, Ibrahim<br />
Akbaba, ro|en je u Karamurselu,<br />
dok su njegova tri brata (Halil,<br />
Salih i D‘evad) ro|eni na selu,<br />
u blizini tog grada.<br />
Evo, {ta za «BH Glas» ka‘e<br />
Ibrahim - bey, ovim povodom:<br />
«Govor smo sa~uvali preko nene<br />
i majke. Kada sam po{ao u {kolu<br />
nisam znao turski jezik, pa sam tri<br />
mjeseca u~io sa djecom moga<br />
ad‘e (amid‘e, op. a.)». Ibrahim<br />
prikuplja podatke o porodi~noj lozi<br />
Akbabi}a, te je i{ao i u Risan,<br />
rodno mjesto svojih predaka, da<br />
poku{a upotpuniti mozaik porodi-<br />
~nog stabla. Od Ibrahima saznajemo<br />
da je po jedna porodica sa prezimenom<br />
Akbaba, naseljena u<br />
Istanbulu i Australiji, a sve ostale<br />
u Karamurselu.<br />
Uz ove drage musafire iz Turske<br />
na sijelu su bili brat, sestra i<br />
bliski srodnici Inijaza Agbabi}a.<br />
Bila je to nezaboravna prilika za<br />
razmjenu mi{ljenja o ‘ivotu u Turskoj<br />
i Bosni, ali i u Danskoj, gdje<br />
se nalazi veliki broj porodica iz<br />
Trebinja i Gacka, te iz drugih mjesta<br />
u <strong>BiH</strong>. Sav radostan i uzbu|en<br />
ovim susretom i dru‘enjem, Inijaz<br />
Agbabi}, govori: «Kad sam imao<br />
20 godina vukla me je ‘elja da saznam<br />
ne{to vi{e o mojoj porodici<br />
i o srodnicima koji su se iselili u<br />
Tursku. Ima ne{to {to stvarno volim<br />
i ‘elja mi se ispunila. Kada<br />
sam odnio donaciju za izgradnju<br />
d‘amije u Trebinju, uz kahvu sa<br />
Husein ef. Hod‘i}em, razgovarao<br />
sam o Akbabi}ima, a ef. Hod‘i}<br />
je tra‘io da mu na jednoj fotografiji<br />
poka‘em moga rahmetli<br />
oca. Obe}ao mi je pomo}i da<br />
stupim u kontakt sa mojim srodnicima<br />
u Turskoj i uskoro mi donio<br />
jedno pismo od ro|aka Ibrahima,<br />
sa brojem telefona. Mu~io<br />
sam se kako da nazovem, jer ne<br />
znam turski, a ni engleski jezik.<br />
Odlu~io sam i birao Ibrahimov<br />
broj. Javila se njegova k}erka i kada<br />
sam izgovorio prezime Agbabi},<br />
ona je ushi}eno po~ela dozivati<br />
oca, govore}i mu – brat,<br />
brat... Javio se Ibrahim i kada je<br />
nazvao selam shvatio sam da govori<br />
bosanski. Laknulo mi je. Bilo<br />
je to za Bajram pro{le godine. Od<br />
tada smo ~esto u telefonskim kontaktima,<br />
koji su rezultirali njihovim<br />
dolaskom u Sarajevo i ovim<br />
prelijepim susretom i nesvakida-<br />
{njim dru‘enjem...». Organizatori<br />
ovog sijela, Inijaz i Razija Akbabi},<br />
bili si izvrsni doma}ini.
Halil, Ibrahim i Sertan Akbaba<br />
Inijaz Agbabi} i njegov zet, uz ra‘anj za goste<br />
Bosanska sofra za musafire iz Turske<br />
Prvi zdesna: Salih Akbaba iz Turske<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 15
DOM, ZDRAVLJE I PORODICA<br />
Priprema: Bahrija [I[I]<br />
- Bolest nema nikakvih simptoma,<br />
pogotovo na po~etku procesa<br />
- Mo‘e dovesti do mnogo problema<br />
na koje ukazuju neki simptomi<br />
kao {to su vrtoglavica i<br />
gr~evi u nogama, a sve to mo‘e<br />
dovesti do ishemije (nedovoljan<br />
protok krvi) kao i o{te}enja<br />
bubrega.<br />
Usljed arterioskleroze ili<br />
stvrdnjavanja arterija, arterije u<br />
tijelu gube svoj elasticitet. Holesterol<br />
se najprije sakuplja poput<br />
malih masnih naslaga na stijenkama<br />
arterija. Kako toga ima<br />
sve vi{e, nastaju deblje naslage<br />
koje se zovu ateromi (plak). S<br />
vremenom se taj sloj stvrdne, te<br />
~ini arterije krutima. Tada postaju<br />
Oboljenja srca (3)<br />
ARTERIOSKLEROZA<br />
stvrdnjavanje arterija<br />
16 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.<br />
manje sposobne za {irenje i stezanje,<br />
{to ina~e doprinosi kontrolisanju<br />
pritiska i koli~ine krvotoka.<br />
Faktori, kao {to su visok nivo<br />
holesterola, visok krvni pritisak,<br />
dijabetes i pu{enje ubrzavaju proces<br />
„stvrdnjavanja“.<br />
Pomanjkanje elasti~nosti arterija<br />
mo‘e smanjiti dotok krvi, pogotovo<br />
kada su arterije djelimi~no<br />
ili potpuno za~epljene plakom. Do<br />
najte‘ih o{te}enja ne dolazi u samim<br />
arterijama, ve} u organu kojeg<br />
arterija opskrbljuje krvlju i kisikom.<br />
Za~epljenje krvne ‘ile koja<br />
vodi u mozak mo‘e izazvati vrtoglavicu,<br />
kratkotrajne napade ishemije<br />
ili mo‘dani udar, te oboljela<br />
osoba mo‘e ostati paralizirana ili<br />
izgubiti sposobnost govora. Kad<br />
je ograni~en dotok krvi kroz arterije<br />
k o j e<br />
opskrbljuju<br />
srce, mo‘e do-<br />
}i do angine pektoris<br />
ili sr~anog<br />
infarkta. Posljedice<br />
se mogu osje}ati ~ak<br />
i u prstima na nogama<br />
i rukama, ili u dijelovima<br />
ekstremiteta, ako<br />
arterioskleroza onemogu}ava<br />
dotok krvi, kojom<br />
se hrane ta tkiva. Arterioskleroza<br />
tako|e mo‘e<br />
uticati na to kako bubrezi<br />
pro~i{}avaju otpadne<br />
materije iz krvi i tako doprinijeti<br />
otkazivanju rada<br />
bubrega.<br />
Pretrage<br />
Vjerovatno }e trebati<br />
napraviti krvne pretrage, rendgensko<br />
snimanje srca i plu}a<br />
i elektrokardiogram. Mo‘da }e<br />
biti potrebna pomnija<br />
prou~avanja arterija,<br />
kao {to je Dopplerova<br />
ehokardiografija<br />
(vrsta<br />
ultrazvu~nog snimanja<br />
srca) i kateterska angiografija<br />
(vrsta snimanja krvnih<br />
sudova, gdje se sondom dolazi do<br />
su‘enog dijela krvnog suda, ubrizgava<br />
se kontrastna materija, a sve<br />
se vidi na monitoru rendgena).<br />
Lije~enje<br />
Mogu}nosti lije~enja arterioskleroze<br />
pove}ale su se tokom posljednjih<br />
deset godina. U mnogim<br />
se slu~ajevima mo‘e napraviti perkutana<br />
transluminalna angioplastika<br />
({irenje krvnih sudova balonom)<br />
kako bi se s unutra{nje strane pro{irila<br />
su‘ena podru~ja arterija. Sastoji<br />
se od uno{enja balonskog katetera<br />
do mjesta gdje je arterija za~epljena.<br />
Potom se balon napuhne, priti-<br />
{}e plak uza stijenku arterije i ponovo<br />
je otvara. Postupak se naj~e-<br />
{}e koristi za koronarne arterije<br />
koje krvlju opskrubljuju srce.<br />
Razvijaju se i druge, srodne,<br />
tehnike lije~enja arterioskleroze,<br />
kao {to je upotreba malih<br />
metalnih opruga, ili metalnih umetaka<br />
(stent), da bi ‘ila ostala otvorena<br />
nakon angioplastike. Krvne<br />
se ‘ile iznutra mogu o~istiti laserom.<br />
Ve} vi{e godina primjenjuje se<br />
tehnika uklanjanje plaka iz arterije<br />
(endarterektomija). Novija, laserska<br />
tehnologija nije se pokazala<br />
onako dramati~no boljom kako su<br />
se ljudi nadali, ali to se jo{ uvijek<br />
istra‘uje pa }e mo‘da u budu}nosti<br />
biti korisnija. Endarterektomija<br />
se naj~e{}e primjenjuje u karotidnim<br />
arterijama koje prolaze kroz<br />
vrat te glavu opskrbljuju krvlju.<br />
Mo‘e se napraviti operacija<br />
premo{tenja (bypass) kojom se<br />
transplantira vena ili arterija, tako<br />
da krv mo‘e zaobi}i za~epljeno<br />
mjesto. Naj~e{}e se primjenjuje na<br />
koronarnim arterijama, iako se<br />
premosnica (bypass) katkad stavlja<br />
i na velike arterije u rukama<br />
ili nogama. Taj hirur{ki zahvat je<br />
postao prili~no siguran i uobi~ajen.<br />
Operacija premo{tenja sinteti~kim<br />
materijalima mo‘e skrenuti<br />
krv oko ve}ih za~epljenih podru-<br />
~ja. Sve navedene tehnike ubla‘avaju<br />
simptome, ali ne mogu produ‘iti<br />
‘ivot, a obi~no ih treba ponavljati.<br />
Bypass u prosjeku traje<br />
desetak godina.<br />
Lijekovi se mogu koristiti za<br />
pro{irivanje arterija koje su jo{<br />
uvijek djelimi~no elasti~ne i nisu<br />
se sasvim „stvrdnule“ tako da krv<br />
mo`e cirkulisati. Lijek pod nazivom<br />
pentoxifylline katkad mo`e<br />
pobolj{ati protok krvi tako da<br />
omek{a crvene krvne stanice dok<br />
klize kroz vrlo uska podru~ja malenih<br />
arterija. Antikoagulacije se<br />
tako|e mogu koristiti za prevenciju<br />
formiranja ugru{aka i nastajanja<br />
ve}eg o{te}enja.<br />
Preventiva<br />
Prevenciji arterioskleroze<br />
mo‘e se doprinijeti bavljenjem gimnastikom,<br />
konzumiranjem zdrave<br />
i nemasne hrane i izbjegavanjem<br />
pu{enja. Kod dijabeti~ara,<br />
~e{}e kontrolisanje nivoa {e}era u<br />
krvi mo‘e smanjiti opasnost, a posebno<br />
je zna~ajno smanjivanje<br />
nivoa holesterola u krvi i lije~enje<br />
visokog krvnog pritiska.<br />
@ene koje su pro{le menopauzu<br />
~esto imaju ni‘i nivo holesterola<br />
sa visokom gusto}om lipoproteina<br />
(HDL – vrsta takozvanog<br />
dobrog holesterola) koji {titi od<br />
sr~anog infarkta. Kod ‘ena koje<br />
su pro{le menopauzu, hormonska<br />
terapija mo‘e smanjiti opasnost od<br />
sr~anog infarkta odr‘avanjem visokog<br />
nivoa HDL holesterola.
Jabuka je kraljica jeseni i zato<br />
ne propustite zapo~eti zdravu<br />
naviku da pojedete barem<br />
jednu jabuku dnevno. Uvjerite se<br />
sa ovih ~etiri razloga i zagrizite<br />
jednu jabuku ve} danas, prenosi<br />
Tportal.<br />
1. Malo kalorija, puno vitamina<br />
U jednoj vo}ki srednje veli~ine<br />
sadr‘ano je ~ak 4 grama topivog<br />
vlakna, {to su velike koli~ine<br />
za skromnu koli~inu kalorija {to<br />
jabuku ~ini slatkim me|uobrokom<br />
koji vas lako mo‘e zasititi. Vo}ka<br />
srednje veli~ine ra~una se kao<br />
jedna {oljica vo}a, pa ste, kad<br />
pojedete jednu jabuku, na dobrom<br />
putu da konzumirate preporu~enu<br />
dnevnu dozu vo}a koja za odrasle<br />
osobe iznosi dvije {oljice na prosje~noj<br />
dijeti od 2,000 kalorija.<br />
Jabuke su dobar izbor vitamina C<br />
potrebnog za odr‘avanje imuniteta<br />
tijela: jedna vo}ka osigurat }e<br />
vam 14 posto dnevne vrijednosti<br />
tog vitamina. Jabuka }e vas zasititi<br />
sa malo kalorija, pa mo‘e pomo}i<br />
u odr‘avanju vitkosti.<br />
2. Ja~a srce, uni{tava holesterol<br />
Male kulinarske vje{tine<br />
Priprema: Amila SMAJLAGI]<br />
Za mnoge je nalak{e oti}i u Aldi<br />
i kupiti }evape , a jeste li poku-<br />
{ali ipak bar jednom napraviti ih<br />
sami Dobila sam ovaj recept , probala<br />
ga i vi{e ne odustajem i ne mijenjam<br />
ni{ta. A da me malo ‘elja mine<br />
i umirim ova razmi{ljanja o na{oj<br />
lijepoj zemlji, morala sam }evape<br />
upotpuniti lepinama-somu-nima.<br />
Nadam se da }ete biti uspje{ni u<br />
pripravljanju ovih na{ih poslastica i<br />
da }e vam se ku}om ili dvori{tem<br />
ra{iriti miris na{e Bosne.<br />
]evap~i}i<br />
Sastojci:<br />
1 kg nemasnog fa{iranog<br />
gove|eg mesa<br />
6 velikih ka{ika prezle<br />
1/2 ~a{e mlijeka<br />
1 velika ka{ika soli<br />
1/3 male ka{ike sode bikarbone<br />
1/2 male ka-{ike bi-ber-a<br />
]evap~i}i i pljeskavice<br />
Priprema: Pomije{ati prezlu, so,<br />
sodu bikarbonu, biber i mlijeko.<br />
Dodati u hladno meso. Da, va-<br />
‘no je da je meso jako hladno!<br />
Izmije{ati sve jako dobro da se za~ini<br />
rasporede.<br />
Meso mo‘e odstojati, ali u zadnje<br />
vrijeme ja odmah oblikujem i<br />
pljeskavice i }evape i nema nikakvih<br />
problema.Garantujem da se meso<br />
ne}e lijepiti za ro{tilj i da }e biti<br />
ukusno i so~no.<br />
Dodatno, za pljeskavice se mo‘e<br />
ubaciti crvene paprike, rendanog sira,<br />
sitno sjeckanog bijelog i crvenog<br />
luka, ljute papri~ice itd...<br />
Eksperimenti{ite sa ja~inom vatre,<br />
mada ja preporu~ujem<br />
laganiju i<br />
ako je<br />
mogu}e<br />
drveni<br />
ugalj.<br />
Zdrava navika<br />
^etiri dobra razloga za{to<br />
biste trebali jesti jabuke<br />
Idealna kombinacija: jabuka daje puno korisnih<br />
tvari i malo kalorija<br />
Jedno je istra‘ivanje utvrdilo<br />
kako su ‘ene koje su konzumirale<br />
jabuku dnevno uspjele, uz mr{anje<br />
i odr‘avanje vitkosti, smanjiti ho-<br />
lesterol i markere koji su pokazivali<br />
sr~ane bolesti. Jabuka sadr‘i<br />
antioksidanse i pektin (vrstu vlakna)<br />
za koje se smatra da imaju<br />
Poku{ajte jela pripremiti druga~ije<br />
To je sada stvar vje‘be na putu do titule<br />
eksperta.<br />
Elem, ovaj recept je za nas koji<br />
stvarno u‘ivamo u ro{tilju i pravljenju<br />
doma}ih }evapa. Da li je meso<br />
mje{avina jagnjetine i govedine, kao<br />
i da li je od obraza, vrata, potrbu{ine<br />
i ple}ke, to ja stvarno neznam, niti<br />
}u i}i po mesnicama da saznam.<br />
Somuni ili lepinje<br />
Kako jesti }evape bez pravih<br />
bosanskih lepina Vrlo te{ko idu niz<br />
grlo uz tost ili danski crni kruh<br />
(gotovo nikako). Zato vam ovaj puta<br />
poklanjam i recept za najbolje<br />
somune – lepinje.<br />
Sastojci:<br />
koristan uticaj na zdravlje srca.<br />
Brojna istra‘ivanja pokazuju da<br />
jabuka dnevno smanjuje rizik od<br />
kardiovaskularnih i sr~anih bolesti,<br />
te da smanjuje rizik od mo-<br />
‘danog udara. Anbtioksidansi u<br />
jabuci spre~avaju oksidaciju LDL<br />
holesterola.<br />
3. Borac protiv dijabetesa<br />
Ljudi koji jedu jabuke mogu<br />
manje }e vjerovatno patiti od metaboli~kog<br />
sindroma, koktela simptoma<br />
povezanih sa pove}anim<br />
rizikom od sr~anih bolesti i dijabetesa.<br />
Jedno je od istra‘ivanja<br />
utvrdilo kako osobe koje redovno<br />
jedu jabuku imaju ni‘i nivo C-reaktivnog<br />
proteina, markera upale<br />
~ija prisutnost u krvi upu}uje na<br />
pove}ani rizik bolesti srca i<br />
dijabetesa.<br />
4. ^ini vas izdr‘ljivim<br />
Pojedete li jabuku prije nego<br />
vje‘banja pove}at }ete izdr‘ljivost<br />
za vrijeme vje‘banja. Jabuka dostavlja<br />
u krv antioksidans kvercetin,<br />
koji poti~e izdr‘ljivost tako {to<br />
plu}ima daje vi{e kisika na raspolaganje,<br />
pi{e Huffington Post.<br />
1<br />
kg.bra{na<br />
2<br />
supene<br />
ka{ike kvasca<br />
250 ml.mlijeka<br />
1 supena ka{ika {e}era<br />
1 ~ajna ka{ika soli<br />
}ujrukoti}a(}urukot)<br />
Priprema Kvasac pomije{ati sa<br />
{e}erom i uz malo topla mlijeka<br />
staviti da uskvasa.<br />
Bra-{no i so prosijati, dodati<br />
kvasac i sa preostalim mlijekom i<br />
vodom zakuhati tijesto. Dobro uraditi<br />
rukama, uvijek povla~e}i rukom sa<br />
vanjske strane tijesta ka unutra{njosti,<br />
dok se ne dobije veoma glatko i<br />
mekano tijesto. Ostaviti tijesto da<br />
naraste duplo a zatim prekuhati, te<br />
ponovo ostaviti da nadolazi oko pola<br />
sata.<br />
Na dobro pobra{njenu povr{inu<br />
tijesto polagano staviti i bez<br />
prekuhavanja podijeliti na 6 dijelova.<br />
Rukom zatim lagano oblikovati<br />
loptice, malo pritisnuti prstima<br />
okolo-krajeve somuna i polagano<br />
po~eti razvla~iti.<br />
Veoma je bitno da somun razvla~ite<br />
samo sa krajeva, a ne sa sredine. Ja<br />
obi~no u jednoj ruci (na dlanu) dr‘im<br />
somun a drugom razvla~im. Malom<br />
~a~kalicom za ra‘nji}e, predhodno<br />
namo}enoj u vodu na somunu praviti<br />
rombove, malo somun umiti sa vodom<br />
i posuti preko curukoticu. Rernu<br />
zagrijati na 250 stepeni i somune pe}i<br />
5-7 minuta, (na plehu koji se grije u<br />
rerni) dok ne porumene. Somuni se<br />
napu{u i to je znak da su gotovi.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 17
SPORT<br />
Impresije sa Davis Cup me~a Danska-<strong>BiH</strong> i opis generalnog stanja bh. tenisa<br />
Bh. tenis na putu velikog uspjeha<br />
Detalj sa jednog od me~eva Danske i <strong>BiH</strong> na<br />
Davis cupu u Hillerødu (Foto: Almira [I[I])<br />
Teniska euforija zalazi zadnjih nekoliko godina sve dublje na podru~je Balkana i zauzima sve vi{e i Bosnu i<br />
Hercegovinu. Velike zasluge za to pripadaju pojedincima koji pod zastavom na{e zemlje u zadnje vrijeme<br />
posti‘u sve zna~ajnije rezultate i tako bude interes za bijeli sport u svim slojevima bh. stanovni{tva, a<br />
pogotovo me|u mla|ima koji sve vi{e hrle ka teniskim terenima<br />
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
Do sada su se na{i sugra-<br />
|ani putem tv- prijemnika<br />
divili stranim svjetskim<br />
asovima me|u kojima je bilo<br />
i njihovih sunarodnjaka koji su<br />
<strong>predstavlja</strong>li boje susjednih nam<br />
dr‘ava, ali doga|aji u posljednjih<br />
godinu dana nagovje{tavaju nove<br />
tendencije. Mervana Jugi}-Salki}<br />
je ve} godinama prisutno ime na<br />
velikim teniskim priredbama, {to<br />
tako|e va‘i i za Amera Deli}a,<br />
dok Damir D‘umhur zvani~no<br />
nosi titulu evropskog juniorskog<br />
prvaka, a Mirza Ba{i} i Aldin [etki}<br />
slove za veoma perspektivne<br />
mlade igra~e koji su se ve} probili<br />
me|u 500 najboljih na svijetu.<br />
Od kada su snage na{ih najboljih<br />
tenisera ujedinjene u jednu<br />
ekipu teniska reprezentacija <strong>BiH</strong><br />
je po~ela nizati zapa‘ene uspjehe.<br />
Od 2009. zabilje‘eno je 9 pobjeda,<br />
ostvaren je ulazak u Grupu II i nakon<br />
pobjeda nad Marokom i Estonijom<br />
izboren je me~ za ulazak u<br />
Grupu I (iznad koje se jo{ samo<br />
nalazi Svjetska Liga). Popri{te<br />
duela za plasman u Grupu I u<br />
septembru teku}e godine bila je<br />
hala Teniskog kluba Hillerød, a<br />
protivnik doma}in reprezentacija<br />
18 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.<br />
Danske. Iako Danska ima du‘u i i<br />
bogatiju tenisku tradiciju od <strong>BiH</strong><br />
koja izme|u ostalog bilje‘i igranje<br />
reprezentacije u Svjetskoj Ligi u<br />
dva navrata, danski izbornik Kenneth<br />
Carlsen (me|u 50 najboljih<br />
igra~a na svijetu u 1990-im) je na<br />
konferenciji za {tampu pred po~etak<br />
me~a ulogu favorita prepustio<br />
na{oj selekciji.<br />
Prvoga dana je rezultat bio<br />
izjedna~en nakon {to je najbolji<br />
danski igra~ Frederik Nielsen pobijedio<br />
Aldina [etki}a u tri seta, a<br />
Amer Deli} uz puno vi{e muke nego<br />
{to se to o~ekivalo savladao<br />
Martina Pedersena sa 3-2. Mnogo<br />
toga je nazna~avalo da bi drugi<br />
dan me~a i susret dublova mogao<br />
odnijeti odlu~uju}u prevagu u<br />
kona~nom ishodu. Ameru Deli}u<br />
i Ismaru Gor~i}u suprotstavili su<br />
se Frederik Nielsen i Thomas Kromann.<br />
Nakon dugog i iscrpljuju-<br />
}eg me~a koji je obilovao uzbu-<br />
|enjima, preokretima i majstorskim<br />
potezima vi{e snage i koncentracije<br />
je pokazao danski duo i<br />
ovaj veoma zanimljivi me~ priveo<br />
u svoju korist u pet setova. Pred<br />
zadnji dan i posljednja dva susreta<br />
danska prednost od 2-1 je izgledala<br />
solidno, ali ne i nedosti‘no.<br />
Optimizam u na{em taboru je bio<br />
podgrijan sigurnom, maksimalnom<br />
pobijedom Amera Deli}a<br />
nad Frederikom Nielsenom, i {anse<br />
za ukupnu pobjedu <strong>BiH</strong> pred<br />
posljednji susret su postale vi{e<br />
nego izgledne. U odlu~uju}em duelu<br />
snage su odmjerili Damir D‘umhur<br />
i Martin Pedersen. Po~elo je<br />
odli~no po na{eg predstavnika koji<br />
je dobio prvi set, ali je Danac<br />
ve} od drugog seta krenuo puno<br />
sna‘nije i odlu~nije i bio bolji u<br />
naredna tri seta. Danska je time<br />
pobijedila 3-2 i obezbijedila sebi<br />
mjesto u Grupi I.<br />
Ova prilika za uspinjanje na{e<br />
teniske reprezentacije na jo{ vi{i<br />
nivo je tako ostala neostvarena, ali<br />
po svemu vi|enom u ova tri dana<br />
u Hillerødu i generalno u zadnje<br />
dvije godine mjesta za pesimizam<br />
ne smije biti. To potvr|uju i rije~i<br />
selektora na{e reprezentacije, Davora<br />
Vrani}a, u izjavi za na{ list:<br />
„Ovo {to je u~injeno u zadnjih par<br />
godina je ogroman uspjeh. Sko~ili<br />
smo iz Grupe III u Grupu II i<br />
izborili finalni me~ za ulazak u<br />
Grupu I. U Tuzli smo u julu organizirali<br />
me~ protiv Estonije koji je<br />
ispunjavao najvi{e standarde i zahtjeve<br />
za odr`avanje me~eva Davis<br />
Cupa. Po~eli smo u na{oj zemlji<br />
organizirati me|unarodne turnire<br />
koji sve vi{e po~inju privla-<br />
~iti poznata teniska imena. Sve su<br />
to prvi, ali veliki i zna~ajni koraci<br />
ka etabliranju tenisa u <strong>BiH</strong> i postavljanju<br />
na{e zemlje na svjetsku<br />
tenisku kartu.“<br />
Pored opisanog napretka i pozitivnog<br />
pomjeranja mora se biti<br />
svjestan i pote{ko}a u ovom procesu<br />
i manjkavosti u radu nadle-<br />
`nih dr`avnih organa, u vezi ~ega<br />
selektor u nastavku dodaje: „Sve<br />
ovo {to je do sada napravljeno rezultat<br />
je inicijative pojedinaca i jedne<br />
male grupe ljudi. Na duge staze<br />
to je neodr`ivo i neophodna je<br />
potpora od strane dr`avnih institucija.<br />
Na{ u~inak pokazuje da tenis<br />
u <strong>BiH</strong> ima perspektivu i da zaslu`uje<br />
ve}u pomo} i ulaganja.“<br />
Da uspjesi bh. tenisa nisu pro-<br />
{li neopa‘eno pokazalo je interesovanje<br />
za me~ u Tuzli protiv<br />
Estonije, a i za ovaj u Hillerødu.<br />
Me|u nekoliko stotina gledalaca<br />
veliki dio su sa~injavali navija~i<br />
<strong>BiH</strong> koji su zastavama i neumornim<br />
navijanjem bodrili na{e<br />
tenisere u sva tri dana. Nadamo se<br />
da }e uskoro i vlastodr{ci u na{oj<br />
zemlji uvidjeti ono {to ve} razumjeli<br />
obi~ni gledaoci – vrhunski<br />
tenis je stigao u <strong>BiH</strong> sa namjerom<br />
da tu ostane.
Razgovor: Amer Deli}, najbolji bh. teniser:<br />
„Moja povezanost sa <strong>BiH</strong><br />
je uvijek bila velika“<br />
Razgovarali: Benjamin DAJI]<br />
& Almira [I[I]<br />
U<br />
centru pa‘nje teniskih<br />
zbivanja u <strong>BiH</strong> u posljednih<br />
godinu dana svakako<br />
je Amer Deli}. Momak koji je<br />
ro|en u Tuzli prije 29 godina, a koji<br />
je 1996. sa roditeljima emigrirao u<br />
SAD, u grad Jacksonville koji je i<br />
danas mjesto boravka njega i njegove<br />
porodice. Osim toga {to je najbolje<br />
rangirani bh. teniser na trenutno<br />
223. mjestu svjetske teniske ATP<br />
liste Amer je interesantan i zna~ajan<br />
u sportskim krugovima u <strong>BiH</strong> i po<br />
tome {to je promijenio sportsko dr‘avljanstvo.<br />
Do pro{le godine Deli} je<br />
zvani~no bio ameri~ki igra~, ali onda<br />
je zatra‘io i dobio dozvolu od teniskih<br />
autoriteta u SAD-u da mo‘e<br />
<strong>predstavlja</strong>ti svoju rodnu <strong>BiH</strong> u Davis<br />
Cup me~evima. Danas je neizbje‘ni<br />
i najupe~atljiviji dio igra-<br />
~kog kadra teniske bh. reprezentacije.<br />
Kao i skoro uvijek, smirenog<br />
pona{anja i prijatnog raspolo‘enja za<br />
BH Glas je pristao dati kra}i intervju<br />
nakon susreta dublova u okviru Davis<br />
Cup me~a izme|u Danske i <strong>BiH</strong><br />
u Hillerødu koji je odlu~ivao o<br />
plasmanu u svjetsku tenisku Grupu I.<br />
Veoma tijesan i naporan me~ u kome<br />
Ismar Gor~i} i ti na‘alost niste<br />
uspijeli donijeti prednost na{em<br />
timu. Kako ocjenjujete na{e {anse<br />
pred sutra{nja dva zavr{na me~a<br />
DELI]: Te‘ak me~. Na‘alost nismo<br />
uspjeli odnijeti pobjedu iako je<br />
po~etak me~a bio veoma dobar po<br />
nas. Danci su se pokazali kao dobri<br />
suparnici i na kraju su uz kvalitet i<br />
sre}u pobijedili. Bilo je nekoliko loptica<br />
koje su bile na granici, ali su<br />
oti{le u njihovu korist. Da je sre}a<br />
bila malo vi{e na na{oj strani mo‘da<br />
bi smo i mi na kraju iz me~a iza{li<br />
kao pobjednici jer sveukupna razlika<br />
je danas bila zaista mala. Ali sutra<br />
su na programu jo{ dva me~a i ni{ta<br />
jo{ nije odlu~eno. Oni vode sa 2-1,<br />
ali ja ne sumnjam da mi na kraju ipak<br />
mo‘emo slaviti. Ne mogu obe}ati to,<br />
ali mogu da }emo dati sve od sebe<br />
da dobijemo oba me~a i tako <strong>BiH</strong><br />
plasiramo u Grupu I.<br />
Na{ novinar Benjamin Daji} u dru{tvu sa teniserom Amerom<br />
Deli}em (Foto: Almira [I[I])<br />
Ti si danas prvi igra~ ove reprezentacije,<br />
ali donedavno je sve izgledalo<br />
druga~ije. Kako i iz kojih razloga<br />
je do{lo do tvog spajanja sa reprezentacijom<br />
tvoje rodne zemlje<br />
DELI]: Moja ‘elja za igranjem za<br />
<strong>BiH</strong> je oduvijek postojala. Ve} du‘e<br />
vremena sam imao kontakte sa<br />
predstavnicima TS <strong>BiH</strong> i dao sam im<br />
do znanja da ja ‘elim pomo}i, ali da<br />
mora sazrijeti vrijeme za to. Morao<br />
sam prvo sebe obezbijediti. Ipak ja<br />
sam teniski profesionalac i ‘ivim od<br />
igranja tenisa. Kada sam dosegao<br />
neke od svojih ciljeva bio sam slobodniji<br />
da se mogu upustiti u borbu<br />
za tra‘enje promjene sportskog dr‘avljanstva<br />
i da mogu igrati me~eve<br />
Davis Cupa od kojih igra~i nemaju<br />
materijalne koristi, ali su izlo‘eni riziku<br />
od povrje|ivanja. U me|uvremenu<br />
su i neke stvari u TS <strong>BiH</strong> dovedene<br />
u bolji red i poprimljen je profesionalniji<br />
izgled tako da je i sa te strane<br />
u~injenio sve da mogu zaigrati za<br />
<strong>BiH</strong>. Ameri~ki teniski savez je pokazao<br />
razumijevanje za moj zahtjev i<br />
nisu mi pravili nikakve probleme.<br />
Pro{le godine sam protiv Portugala<br />
zaigrao po prvi puta za na{u selekciju<br />
i to je bio zaista jedan veliki trenutak<br />
za mene.<br />
Kakav je bio i kakav je danas tvoj<br />
odnos prema <strong>BiH</strong> i o koliko povezanosti<br />
se mo‘e pri~ati na tom<br />
planu<br />
DELI]: Ja sam zajedno sa svojom<br />
porodicom oduvijek bio i ostao usko<br />
povezan sa <strong>BiH</strong>. Svake godine posjetim<br />
svoj rodni grad i na{u zemlju i provedem<br />
tu neko vrijeme u ovisnosti o<br />
tome koliko mi profesionalne obaveze<br />
to dozvoljavaju. Tamo i dalje imam<br />
veliki broj u‘e i {ire familije sa kojima<br />
odr‘avam kontakt. Pored toga u Jacksonvilleu<br />
gdje ‘ivim danas je<br />
nastanjeno 20 000-ak hiljada na{ih<br />
zemljaka i sa mnogima od njih moja<br />
porodica i ja gajimo jako dobre i bliske<br />
veze. U mojoj porodici smo uvijek<br />
dr‘ali do odr‘avanja na{e bh. kulture i<br />
tradicije tako da obilje‘avanje bajrama<br />
i drugih kulturnih i dr‘avnih manifestacija<br />
kod nas spada u sasvim<br />
uobi~ajene i normalne navike.<br />
Po{to si ti momak koji je svoj put<br />
izgradio van svoje mati~ne zemlje<br />
za na{e mla|e nara{taje u bosanskoj<br />
dijaspori od posebnog interesa<br />
je na~in na koji si do{ao do svog<br />
sada{njeg statusa jer upravo velikom<br />
dijelu te populacije si postao<br />
pozitivni uzor. Kako si se uspio<br />
probiti na veliku sportsku scenu<br />
kao migrant<br />
DELI]:Moram priznati da to i nije<br />
bilo tako lahko. Kada sam se sa porodicom<br />
doselio u SAD nisam znao<br />
gotovo niti jedne rije~i engleskog, ali<br />
sam u torbi sa sobom ponijeo reket.<br />
Samo uklapanje u novo dru{tvo u vezi<br />
kog ima{ veoma malo predznanja<br />
je veoma mukotrpan put i meni bi<br />
sigurno bio jo{ te‘i nego {to je bio<br />
da nisam bio uporan u svojim nastojanjima.<br />
Vjerovao sam da mogu<br />
ostvariti svoje ‘elje kroz sport. U srednjoj<br />
{koli i na univerzitetu sam svojim<br />
radom i kvalitetom natjerao svoju<br />
okolinu da me prihvati. Kao stranac<br />
mora{ pokazati dodatnu dozu<br />
istrajnosti. To je jedini na~in da se<br />
izbori{ za ravnopravnost u pogledima<br />
na tebe. Meni je to uspjelo, a siguran<br />
sam da }e i mnogima drugima<br />
koji vuku korijene iz na{e domovine,<br />
a ‘ive van nje.<br />
Reci nam za kraj ne{to o tvojim<br />
ambicijama na teniskom polju u<br />
narednih nekoliko godina.<br />
DELI]:Trenutno se nalazim me|u<br />
250 najboljih igra~a na svijetu, ali<br />
to nije polo‘aj koji me zadovoljava.<br />
Znam da mogu bolje i nastoja}u to<br />
dokazati. U najboljim sam teniskim<br />
godinama i nadam se ulasku me|u<br />
100 najboljih. Tu sam se prije nekoliko<br />
godina i nalazio, ali me te‘a povrjeda<br />
koljena udaljila od terena na<br />
du‘e vrijeme i poremetila mi daljnje<br />
napredovanje. S reprezentacijom<br />
<strong>BiH</strong> se ‘elim plasirati u Grupu I i<br />
mislim da imamo kvalitet da se tu i<br />
du‘e vremena zadr‘imo. Na kraju<br />
pozdravljam sve ~itaoce BH glasa i<br />
‘elim se zahvaliti svima koji nas<br />
bodre u ovom me~u protiv Danske.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 19
KULTURA I UMJETNOST<br />
IN MEMORIAM: Umjetnik, knji‘evnik i Akademik - Ned‘ad Ibri{imovi} (1940.-2011.)<br />
BH knji‘evnost je izgubila svoga<br />
knji‘evnog maga, a <strong>BiH</strong>, svoga velikog sina<br />
Na bosanskohercegova~kom<br />
nebu, svojom<br />
gordo{}u, sijao je kao<br />
zvijezda, u ~ijem bljesku su se<br />
prelamala njegova umije}a i dostignu}a<br />
u umjetnosti i knji-<br />
‘evnosti. Iza njega su ostali blistavi<br />
umjetni~ki tragovi, posebno<br />
njegova knji‘evna djela, koja su<br />
ga svrstala u velikane bosanskohercegova~ke<br />
pisane rije~i, a nekim<br />
svojim romanima je nadma{io<br />
i bosanskohercegova~ke<br />
prostore. Punim srcem je volio<br />
Bosnu i Hercegovinu, svoju<br />
zemlju, }ilimom zastrtu...<br />
Kako god je uspje{no vajao,<br />
jo{ uspje{nije je djelovao kao profesionalni<br />
knji‘evnik. Uz deset<br />
samostalnih izlo‘bi, uspje{no je<br />
obavljao nastavni~ku i uredni~ku<br />
funkciju u «Na{im danima» i<br />
«Oslobo|enju». Bio je predsjednik<br />
Dru{tva pisaca <strong>BiH</strong> i glavni<br />
i odgovorni urednik ~asopisa za<br />
Roman «Vje~nik» njegovo remek – djelo, do‘ivjelo je osam izdanja,<br />
sa ukupnim tira‘om od 12.000 primjeraka<br />
knji‘evnost «@ivot». Njegova<br />
knji‘evna djela su prevo|ena na<br />
mnoge evropske jezike. Roman<br />
«Vje~nik» njegovo je remek –<br />
djelo, koje je do‘ivjelo osam izdanja,<br />
sa ukupnim tira‘om od<br />
12.000 primjeraka. Bio je kandidovan<br />
od Dru{tva pisaca <strong>BiH</strong><br />
za Nobelovu nagradu za knji‘evnost.<br />
Dobitnik je velikog broja<br />
presti‘nih nagrada i priznanja,<br />
me|u kojima i [estoaprilske nagrade<br />
Grada Sarajeva, za roman<br />
«Ugursuz». Bio je ~lan Akademije<br />
nauka i umjetnosti <strong>BiH</strong> i jedan<br />
od utemeljiva~a Bo{nja~ke Akademije<br />
nauka i umjetnosti<br />
(BANU).<br />
Umro je u 71. godini, u Sarajevu.<br />
D‘enaza je obavljena 16.<br />
septembra 2011. godine, u haremu<br />
Gazi Husrev-begove d‘amije,<br />
a ukopan je u haremu Ferhad-pa{ine<br />
d‘amije u Sarajevu,<br />
gradu u kome je ro|en. Bosanskohrcegova~ka<br />
knji‘evnost je<br />
izgubila svoga knji‘evnog maga,<br />
a Bosna i Hercegovina, svoga<br />
velikog sina, umjetnika, knji‘evnika<br />
i akademika, Ned‘ada Ibri-<br />
{imovi}a. Neka je rahmet njegovoj<br />
plemenitoj du{i.<br />
Idriz HOD@I]<br />
IN MEMORIAM: Pjesnik i knji‘evnik - Meho Barakovi} (1945. – 2011.)<br />
Iz njega je progovorila izbjegli~ka muka i nostalgija<br />
^ovjek koji je prkosio<br />
vremenu i u nevrijeme,<br />
pjesnik i saradnik<br />
Bosanske po{te, Meho Barakovi},<br />
i Banjalu~anin i Trebinjac,<br />
umro je u Geteborgu, u 66. godini.<br />
Njegov knji‘evni, pjesni~ki<br />
opus, zapo~et je njegovom prvom<br />
zbirkom pjesama naslova «Azil»,<br />
1972. godine, ~iji je izdava~ bila<br />
izdava~ka ku}a «Veselin Masle-<br />
{a», u Sarajevu. A onda su se<br />
po~ele nizati njegove knjige,<br />
jedna za drugom, dvadeset sedam<br />
naslova.<br />
Bio je zaljubljenik Mostara,<br />
Trebinja, Plava i Geteborga.<br />
Svaki od ovih gradova do‘ivljao<br />
je na sebi svojstven na~in. U<br />
egzilu, u Plavu, napisao je pet<br />
knjiga. Za Mehu Barakovi}a<br />
«ima Plava, nema zaborava». O<br />
Trebinju je napisao besmrtnu<br />
pjesmu «Bio sam u Trebinju». Iz<br />
njega je progovorila izbjegli~ka<br />
Bio je u Trebinju i Trebinje je bilo i ostalo u njemu. Njegova sraslost<br />
sa ovim gradom, pobijedila je njegove progonitelje, zbog njegove<br />
pjesme «Nije vi{e Trebinje»<br />
muka i nostalgija, poslije toliko<br />
godina, u susretu ~ovjeka s njegovim<br />
gradom. Bio je u Trebinju<br />
i Trebinje je bilo i ostalo u njemu.<br />
Njegova sraslost sa ovim gradom,<br />
pobijedila je njegove progonitelje,<br />
zbog njegove pjesme «Nije<br />
vi{e Trebinje». Gorka je spoznaja<br />
Barakovi}eva je da je Trebinje i<br />
dalje bez Simetrije i bez Ravno-<br />
te‘e i da ne li~i na Sebe i na «na{e<br />
uspomene». Ali, Barakovi} je<br />
htio vjerovati da }e Ljepota ovog<br />
grada poraziti onu Grmljavinu,<br />
onu Crninu, onaj nevidljivi<br />
Nesklad, onu Tamu {to je u grad<br />
do{la, {to se u ljudskom oku<br />
nastanila i podrugljivo se smije i<br />
Traje...I, kao da je ‘elio svoj susret<br />
s Trebinjem i kada umre, pa je<br />
napisao.<br />
»Trebinje moje, bi}e grada<br />
i kada Umrem<br />
i kad se Mrtav pod tvoje Nebo<br />
i pod tvoju rasko{nu<br />
Kro{nju vratim<br />
Da}e Bog<br />
da tako i bude»<br />
[tamparska boja njegove<br />
posljednje knjige jo{ se nije ni<br />
osu{ila, a njegov se ‘ivot ugasio,<br />
daleko od njegove rodne grude.<br />
Neka je rahmet njegovoj dobroj,<br />
ljudskoj i pjesni~koj du{i.<br />
Idriz HOD@I]<br />
20 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (6): Banjalu~ki boj 1737.<br />
Potvrda bo{nja~ke autonomnosti<br />
u okviru Osmanskog carstva<br />
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
Prva polovina 18. vijeka je<br />
bila vrijeme podmaklog i<br />
osjetnog slabljenja Osmanske<br />
imperije. Austrija, kao<br />
najve}a evropska i kr{}anska sila<br />
toga doba, ocijenila je da ona<br />
treba zauzeti sve teritorije u<br />
Evropi na kojima je Osmansko<br />
carstvo imalo uspostavljenu svoju<br />
vlast. Prva na redu bila je Bosna.<br />
Iza Po‘areva~koga mira<br />
(1718.) vladao je prili~an mir na<br />
austrijsko-turskim granicama. Ali<br />
u to vrijeme bijesnili su turskoperzijski<br />
i tursko-ruski ratovi u<br />
koje su Bo{njaci u znatnom broju<br />
slali svoju vojsku i trpjeli prili~ne<br />
gubitke. Bosanska vojska je bila<br />
prorije|ena u ovim ratovima, a i<br />
kuga, koja je 1732. bijesnila, pa<br />
zatim i glad, u~inile su tako|e<br />
svoje da uzdrmaju sigurnost Bosne.<br />
Ba{ u tako te{ko vrijeme bosanskim<br />
vezirom 1735. postao je<br />
biv{i veliki vezir Ali-pa{a He}imoglu,<br />
jedan od najvaljanijih i<br />
najenergi~nijih namjesnika {to ih<br />
je Bosna imala. O Ali-pa{i, tom<br />
odli~nom dr‘avniku i vojskovo|i,<br />
i zapadni i turski izvori govore<br />
samo najbolje.<br />
Tokom 1737. dolazili su od<br />
pograni~nih bosanskih kapetana<br />
glasovi veziru Ali-pa{i u Travnik<br />
da se sprema velika careva vojska<br />
od preko 14 000 vojnika u Bosnu.<br />
On je javio velikom veziru vijest<br />
o tim pripremama, ali mu je od<br />
njega stigao nalog da se dr‘i pasivno<br />
kako ne bi dao povoda da<br />
se poremeti mir izme|u Turske i<br />
Austrije. Iz Stambola je jo{ bilo<br />
dojavljeno da sultan i osmanska<br />
vojska ne mogu pomo}i Bosni jer<br />
su zauzeti velikim ratom sa Rusijom,<br />
kao i to da se austrijskoj vojsci<br />
ne treba pru‘ati otpor i da im<br />
treba dopustiti da zauzmu {to god<br />
ho}e jer }e oni, kad prilike budu<br />
bolje, biti istjerani iz Bosne i sve<br />
zauzeto biti povra}eno.<br />
Za~u|en ovakvim odgovorom<br />
Ali-pa{a He}imoglu sazvao je savjet<br />
bo{nja~kih prvaka, takozvano<br />
Ajansko vije}e. Bo{njaci su<br />
odlu~ili da ne poslu{aju sultana i<br />
centralne vlasti iz Stambola. [irom<br />
Bosne poslat je poziv da se vojska<br />
di‘e i kupi, a Travni~ko polje je<br />
progla{eno zbornim mjestom.<br />
Zabilje‘eno je da je energi~ni Alipa{a<br />
naredio da svako „ima ustati<br />
na oru‘je“ uklju~uju}i ~ak i imame<br />
i kadije, jednom rje~ju „ko god<br />
mo‘e sablju pasati“. Ubrzo je na<br />
Travni~kom polju bilo skupljeno<br />
gotovo 10 000 vojnika.<br />
Da bi lak{e zauzela Bosnu<br />
Austrija je odlu~ila da prvo prekine<br />
njenu vezu sa Carigradom.<br />
U tom cilju austrijska vojska je<br />
23. jula 1737. stigla do Ni{a,<br />
velike i va‘ne osmanske utrvde.<br />
Poslije zauzimanja ni{ke tvr|ave,<br />
odakle se turska posada bez<br />
borbe povukla, srpski pobunjeni~ki<br />
i hajdu~ki odredi zaposjeli su Novi<br />
Pazar 28. jula jer je su i<br />
novopazarsku tvr|avu bili napustili<br />
turski posadnici. Time je bila<br />
prekinuta veza Bosne sa drugim<br />
dijelovima Osmanske imperije.<br />
Do prvih sukoba izme|u bo-<br />
{nja~kih i austrijskih snaga do{lo<br />
je kod Lje{nice na desnoj obali<br />
Drine i kod Stare Ostrovice na lijevoj<br />
obali Une gdje su Bo{njaci<br />
nanijeli Austrijancima dva te{ka<br />
poraza. Do glavnog boja do{lo je<br />
pod Banjom Lukom. Grad je<br />
Ilustracija otpora Bo{njaka austrougarskoj okupaciji<br />
odolijevao austrijskoj opsadi od<br />
24. jula do 4. augusta. Toga dana<br />
po~eo je odlu~uju}i boj. U pet<br />
frontralnih juri{a Bo{njaci su potpuno<br />
razbili austrijske ~ete i natjerali<br />
ih u pani~an bijeg preko Vrbasa<br />
u kom se utopio veliki broj austrijskih<br />
vojnika. Zabilje‘en je i<br />
zna~ajan podatak da je u ovoj bici<br />
u~estvovao i odre|eni broj bo-<br />
{nja~kih ‘ena. Odmah nakon Banjalu~kog<br />
boja Ali-pa{a je pohitao<br />
u Sarajevo kako bi organizirao<br />
osloba|anje Novog Pazara, {to se<br />
i dogodilo 24. augusta ~ime je Bosna<br />
ponovo postala povezana sa<br />
unutra{njo{}u carstva.<br />
Bo{njacima je na pobjedi ~estitao<br />
li~no sultan Mahmud I, i to<br />
ne slu‘benim fermanom, nego svojim<br />
svojeru~nim pismom upu}enim<br />
Ali-pa{i kome je na dar poslao<br />
sablju i ogrta~. Uz to je prilo‘io i<br />
nov~anu pomo} o{te}enima kojom<br />
bi se bar malo ubla‘ile ekonomske<br />
i druge nevolje Bosne i Bo{njaka.<br />
Ovu veliku, po Bosnu i Bo-<br />
{njake sudbonosnu, pobjedu u<br />
Banjalu~kom boju izvojevali su<br />
sami Bo{njaci jer u njihovj vojsci<br />
nije bilo niti jednog osmanskog<br />
vojnika. Ovaj izvanredni uspjeh<br />
uvjerio je Bo{njake da mogu braniti<br />
svoju zemlju i bez osmanskih<br />
trupa. Bosna je od tada po mnogim<br />
histori~arima neformalno postala<br />
„dr`ava u dr`avi“, a Sarajevo<br />
kao najve}i centar obrta<br />
„trgovinsko-esnafska republika“,<br />
zbog ~ega se pobjeda kod Banja<br />
Luke smatra jednom od prelomnih<br />
ta~aka u historiji <strong>BiH</strong>.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 21
ZANIMLJIVOSTI<br />
Priredio: Emir OV^INA<br />
Dje~aka umjesto majke doji krava<br />
Jednog dje~aka iz Kambod‘e<br />
umjesto majke doji krava. Dje~akov<br />
djed ispri~ao je kako su njegovi<br />
roditelji oti{li iz sela u potrazi<br />
za poslom zbog ~ega je njegov<br />
20-mjese~ni unuk djelomi~no<br />
othranjen kravljim mlijekom.<br />
Dje~ak Tha Sophat po~eo je sisati<br />
kravu nakon {to je vidio kako to<br />
Krenuo u osnovnu<br />
{kolu u 78. godini<br />
Jedan nepismeni 78-godi{nji<br />
Bugarin prvi put je krenuo u osnovnu<br />
{kolu u Bugarskoj, javila je<br />
agencija BTA. Apostol Stojanov,<br />
koji ‘ivi sam u selu Popovci, nikada<br />
u ‘ivotu nije i{ao u {kolu. On je<br />
zajedno sa 430 u~enika od {est i sedam<br />
godina koji su kao i on upisani<br />
u prvi razred osnovne {kole, krenuo<br />
u {kolu u susjednom gradu<br />
Gabrovu. Kazao je da se pla{i matematike,<br />
ali da o~ekuje pomo} svojih<br />
nastavnika. Stari u~enik ne}e<br />
dolaziti svaki dan u {kolu, u~it }e<br />
kod ku}e, a u {kolu }e dolaziti kada<br />
su kontrolni testovi i ispitivanja.<br />
radi tele. Njegov ga je djed maknuo<br />
od krave, no, nakon {to se<br />
dje~ak po~eo buniti ostavio ga je<br />
da sisa, pi{e AP. Otada je dje~ak<br />
pio kravlje mlijeko izravno iz njezinog<br />
vimena, jednom do dvaput<br />
na dan. Djed je ispri~ao kako kravi<br />
ne smeta dje~akovo sisanje, ali<br />
strahuje {to }e re}i ljudi iz sela.<br />
Proslavili 82 godine<br />
u braku<br />
Vijetnamski bra~ni par oborio<br />
je svjetski rekord po trajanju braka,<br />
proslaviv{i 82 godine zajedni~kog<br />
‘ivota. Hujn Van Lak, koji ima 110<br />
godina i 106-godi{nja Ngujen Ti<br />
Lan vjen~ali su se 1929. godine.<br />
Oni bi uskoro mogli da budu upisani<br />
u Ginisovu knjigu rekorda po<br />
du‘ini zajedni~kog bra~nog ‘ivota,<br />
objavio je „News 24“. Ovaj dugovje~ni<br />
bra~ni par oborio je rekord<br />
koji je do pro{le godine dr‘ao ameri~ki<br />
bra~ni par Fisher koji je bio u<br />
bra~noj zajednici punih 86 godina<br />
sve dok ih smrt nije razdvojila. Vlasnici<br />
novog rekorda uspjeh dugovje~nog<br />
zajedni~kog ‘ivota pripisuju<br />
njihovom optimizmu i ‘elji da<br />
izbjegnu sporove. „Ljudi moraju<br />
da shvate da uzajamno moraju da<br />
dijele svoju radost i tugu „, rekao<br />
je Hjun Van Lak za „News 24“.<br />
Invalidskim<br />
kolicima vozio<br />
autocestom u<br />
suprotnom smjeru<br />
Postariji Norve‘anin u alkoholiziranom<br />
stanju priveden je jer se<br />
svojim invalidskim kolicima na<br />
elektri~ni pogon vozio autocestom u<br />
suprotnom smjeru. Neimenovani 84-<br />
godi{njak priveden je nedaleko od<br />
svog doma u Porsgrunnu nakon {to<br />
je krenuo autocestom i pro{ao tunel<br />
dug 184 metara te nastavio voziti u<br />
suprotnom smjeru dok ga nije privela<br />
policija koju su obavijestili voza~i<br />
automobila.’Bio je vidno alkoholiziran’,<br />
rekao je ~elnik lokalne prometne<br />
policije koja mu je oduzela<br />
voza~ku dozvolu na mjestu doga|aja<br />
i provela testiranje na alkohol. Zakoni<br />
o motornim vozilima ne primjenjuju<br />
se na invalidska kolica te policija<br />
razmatra na koji na~in oduzeti<br />
prekr{itelju voza~ku dozvolu na dulje<br />
razdoblje. On }e morati platiti<br />
nov~anu kaznu jer je prometovanje<br />
autocestom zabranjeno pje{acima i<br />
invalidskim kolicima.<br />
Djevoj~ici u trbuhu<br />
pona{li fetus veli~ina<br />
12 centimetara!<br />
Upla{ena majka dovela je svoju<br />
jednomjese~nu k}erku na pregled<br />
u bolnicu u Rijadu u Saudijskoj<br />
Arabiji. Ubrzo nakon poro-<br />
|aja djevoj~ica je stalno povra}ala,<br />
imala problema sa stolicom, a stomak<br />
joj je natekao. Rezultati ljekarskih<br />
testova su pokazali da se u<br />
stomaku djevoj~ice nalazi fetus! -<br />
Odmah po dolasku u bolnicu primjetili<br />
smo kako je bebin stomak<br />
neobi~no veliki. Testovi su pokazali<br />
kako je u njoj mrtvi fetus.<br />
Odmah smo je pripremili za operaciju.<br />
Nakon tri sata iz njene smo<br />
trbu{ne {upljine odstranili fetus<br />
veli~ine 12 centimetara, koji je te-<br />
‘io 460 grama - rekao je za „Emirates247“<br />
doktor Saleh al Nassar,<br />
prenosi Blic. Ovo nije prvi ovakav<br />
slu~aj. Naime, prije tri godine tako|e<br />
je zabilje‘en isti slu~aj u Saudijskoj<br />
Arabiji. Doktori su na<br />
ultrazvu~nom pregledu otkrili kako<br />
je jednogodi{nja djevoj~ica trudna.<br />
Bebu su roditelji dovezli u bolnicu<br />
zbog abnormalno naglog rasta<br />
trbuha. Stru~njaci su ovaj neobi~ni<br />
slu~aj objasnili medicinskom pojavom<br />
- fetus in fetu. Majka je za-<br />
~ela blizance, ali se jedan fetus<br />
omotao oko drugog. Djevoj~ica se<br />
tako rodila sa fetusom svoje bliznakinje<br />
u utrobi, koji je nastavio<br />
da raste. Ljekari ka‘u da onaj<br />
zarobljeni mo‘e godinama da ‘ivi<br />
i rasti u trbuhu kao „parazit“, sve<br />
dok ne izraste toliko da po~ne da<br />
{teti svom doma}inu.<br />
Iz dvije materice<br />
rodila dvije<br />
bebe<br />
Rinku Devi (28) iz grada Patna<br />
u Indiji rodila je najneobi~nije blizance<br />
na svijetu - dva dje~aka koja<br />
su se razvijala u posebnim matericama!<br />
Rinku je mislila da nosi<br />
obi~ne blizance i nije znala da ima<br />
Trajekt se nasukao<br />
jer je kapetan<br />
zaglavio u WC-u<br />
Finski trajekt nasukao se jer je<br />
kapetan zaglavio u WC-u, objavila<br />
je obalna stra‘a. Jedan ~lan posade<br />
uspio je usporiti turisti~ki brod, ali<br />
je plovilo s 54 putnika udarilo o<br />
stijenu blizu obale u Helsinkiju.<br />
Kapetan nije mogao iza}i iz toaleta<br />
jer se zaglavila brava na vratima te<br />
je zazivao u pomo}. Neki putnici<br />
pro{li su s ogrebotinama, a razbijeno<br />
je i dosta posu|a. „Zaglavio<br />
je u WC-u. Kada je ~lan posade<br />
uspio otvoriti vrata, bilo je prekasno“,<br />
rekao je policijski inspektor<br />
Jan Sundell.<br />
Najstarija ‘ena na<br />
svijetu proslavila<br />
115. ro|endan<br />
@ivahna starica Besi Kuper proslavila<br />
je 115. ro|endan u mjestu<br />
Monro u D‘ord‘iji, prenijeli su<br />
mediji. Besi je od juna ove godine<br />
zvani~no najstarija ‘ena na svijetu.<br />
Kuperova, koja jeproslavila svoj<br />
ro|endan u stara~kom domu, dobrog<br />
je zdravlja i mnogo spava, izjavili su<br />
~lanovi njene porodice. „Mama se jo{<br />
svega sje}a i veoma jasno razmi{lja<br />
i govori“, rekao je njen sin Sidni Kuper<br />
(76). Ova starica je ro|ena 1896.<br />
godine u Tenesiju, a 1924. godine<br />
preselila se u D‘ord‘iju gdje je radila<br />
kao u~iteljica.Kuperova je 26. osoba<br />
na svijetu koja je do‘ivjela 115. godinu.<br />
Na svijetu ima 85 ljudi koji<br />
imaju iznad 110 godina i to su<br />
uglavnom ‘ene.<br />
dvije materice, a za svoje stanje saznala<br />
je tek poslije poro|aja, koji<br />
je protekao u najboljem redu. Ispitivanja<br />
u bolnici su kasnije pokazala<br />
da je jedna beba za~eta mjesec<br />
dana prije druge, pi{e Kuirir.<br />
22 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Najve}a glavica luka na svijetu<br />
Guske ~uvari u<br />
brazilskom zatvoru<br />
Pretrpani zatvor „Sobral“ na<br />
sjeveroistoku Brazila dodali su novi<br />
bezbjednosni prsten protiv bjekstva<br />
zatvorenika - dvije guske. Jedan<br />
od ~uvara zatvora „Sobral“ Velingon<br />
Pisanko rekao je lokalnim<br />
medijima da guske prave veliku<br />
buku kada primjete „~udne pokrete.<br />
“Prema njegovim rije~ima, guske<br />
se kre}u unutar zatvora i poma`u<br />
~uvarima pri uo~avanju izbijanja<br />
nasilja me|u zara}enim bandama<br />
u ovoj pretrpanoj ustanovi.<br />
Predvi|eni kapacitet zatvora su 153<br />
zatvorenika. U zatvoru ih je trenutno<br />
smje{teno 255.<br />
Zavezao se za {arene<br />
balone i u 12 sati<br />
preletio preko Alpa<br />
Avanturist Jonathan Trappe<br />
(38) iz SAD-a, koji je balonom<br />
punjenim helijem preletio La Manche,<br />
ponovno se odva‘io te je zavezan<br />
za balone preletio Alpe. Postao<br />
je prvi ~ovjek koji je takvom<br />
tehnikom preletio Alpe, javlja Daily<br />
Mail. Jonathan je bio zavezan<br />
za 54 {arena balona punjena helijem,<br />
a tako je letio 12 sati. - Vjerovatno<br />
bih poginuo da sam pao. Ne<br />
zbog toga jer me ulovio mrak, nego<br />
zato jer je teren jako nepregledan i<br />
ne bih imao gdje sletjeti - ispri~ao<br />
je avanturist. Dodaje kako se najvi{e<br />
bojao dok je letio kraj granice<br />
Francuske i Italije. Isti~e i kako je<br />
gledao zalazak sunca na visini od<br />
4500 metara.<br />
Najve}a glavica<br />
luka na svijetu te{ka<br />
je 8,15 kilograma, a<br />
proizveo ju je britanski<br />
poljoprivrednik Peter<br />
Glazebrook. Ovaj penzioner<br />
iz sjeveroisto~nog engleskog<br />
grada<br />
Njuarka<br />
posjeduje<br />
ve}<br />
tri rekorda<br />
za najve}i<br />
krompir,<br />
pa{-<br />
ka-nat i<br />
cveklu.<br />
Glazebrook je kazao da je tajna<br />
njegovog uspjeha u pa‘nji koju<br />
posve- }uje biljkama, koriste}i<br />
najnovija tehnolo-<br />
{ka iskustva i<br />
obezbje|uju}i im<br />
dovoljno svjetla<br />
i adekvatnu<br />
temperaturu.<br />
Progutao dijamant<br />
vrijedan 12.000 evra<br />
[panjolska policija priop}ila je<br />
da je nestali dijamant, vrijedan oko<br />
12.000 eura, prona|en u trbuhu<br />
osumnji~enog za njegovu kra|u.<br />
Kra|u je prijavio jedan britanski<br />
turista koji je policiji ispri~ao da<br />
su mu torbu sa skupocjenim kamenom<br />
otela dva lijepo odjevena mu-<br />
{karca prilikom ulaska u restoran<br />
na pla‘i u ljetovali{tu Marbella.<br />
Policija je kasnije zaustavila automobil<br />
s ~etvoricom mu{karaca s<br />
kriminalnim dosjeom i prona{la<br />
ukradenu ta{nu u kolima. Policajcima<br />
nije promaklo kada je jedan<br />
od osumnji~enih stavio ruku na<br />
usta, kao da ne{to skriva. Odmah<br />
je odveden u bolnicu gdje je rendgen<br />
snimak pokazao da mu je dijamant<br />
u trbuhu.<br />
Kubanac pre‘ivio<br />
{est puta udar groma<br />
Jedan Kubanac pre‘ivio je {est<br />
puta udar groma zbog ~ega je dobio<br />
nadimak „gromobran“, pi{e kubanska<br />
{tampa.Horhe Markes (62)<br />
ispri~ao je da ga je grom prvi pu<br />
udario 5. juna 1982, dok je bio na<br />
traktoru.“Sru{io sam se potpuno<br />
uko~en, pukle su mi bubne opne, a<br />
desnu {aku neko vrijeme nisam<br />
mogao da pomjerim“, naveo je. Zadobio<br />
je i opekotine na le|ima a iz<br />
kutnjaka su mu izletjele plombe.<br />
Grom ga je zatim dva puta udario<br />
1987, pa 1991, 1998. i 13. juna<br />
2005. Niko, kako je rekao, nije<br />
umio da mu objasni za{to toliko<br />
privla~i gromove.<br />
Na prodaju ku}a sa<br />
kosturom u podrumu<br />
Jedan {vedski agent za nekretnine<br />
ima neobi~nu ponudu - ku}u<br />
sa pet soba zajedno sa srednjevjekovnom<br />
grobnicom i kosturom u<br />
podrumu. Kako prenosi AP, ku}a<br />
u gradu Visbi na balti~kom ostrvu<br />
Gotland izgra|ena je 1750. godine<br />
na mjestu gde se nekada nalazila<br />
ruska crkva. Grobnica sa kosturom<br />
- koji je vidljiv kroz stakleni pod -<br />
nalazi se u podrumu.Vlasnik agencije<br />
za nekretnine Leif Bertvig rekao<br />
je da nema razloga da se potencijalni<br />
kupci pla{e kostura, jer on<br />
’le`i u posve}enom tlu i po~iva u<br />
miru“. Rije~ je, najvjerovatnije, o<br />
Rusu koji je umro prije nekih 800<br />
godina. Po~etna cijena za ku}u - i<br />
prate}e detalje - je 4,1 milion kruna<br />
(640.000 dolara).<br />
Trka za<br />
nov~anicama na<br />
autoputu u<br />
Holandiji<br />
Holandskim voza~ima se<br />
ostvarila fantazija da im novac „pada<br />
s neba“, kada je iz transportnog<br />
vozila ispao paket s nov~anicama i<br />
otvorio se. Kako prenosi AP, incident<br />
je doveo do opasne trke za nov~anicama<br />
na veoma prometnom<br />
putu u blizini Mastrihta, gdje su<br />
ljudi zaustavljali vozila na sred<br />
puta kako bi pokupili novac. Policija<br />
je, preko svog profila na dru-<br />
{tvenoj mre‘i “Tviter“, potvrdila da<br />
je “na kratko novac padao sa neba“.<br />
Lokalni novinar rekao je televiziji<br />
NOS da je vidio ljude kako grabe i<br />
u naru~ju nose novac i potom uska-<br />
~u u automobile i odlaze. Za sada<br />
se ne zna koliko novca je izgubljeno<br />
niti kako je ispao iz vozila.<br />
Kofer koji vas vozi<br />
Ako ste me|u onima koji<br />
polaze na put u poslednjem trenutku,<br />
pa na aerodrom ili stanicu<br />
morate da stignete {to prije, a nemogu}e<br />
je izbjegnete saobra}ajne<br />
gu‘ve, onda je ovo prava<br />
stvar za vas. Dok je zatvoren to<br />
je najobi~niji lagani kofer. Me-<br />
|utim,ako ‘urite on se transformi{e<br />
u trotinet sa motorom. Zove<br />
se „Micro Luggage“, ko{ta<br />
oko 285 eura i prave ga Englezi,<br />
ta~nije firma Micro Scooters.<br />
To se desi kad ‘eni<br />
date motor<br />
Ovaj momak je imao dobru volju<br />
da svojoj djevojci poka‘e {ta<br />
zna~i ljubav prema dvoto~ka{u,<br />
ali...neke ‘ene ipak nisu stabilne na<br />
„samo“ dva to~ka. Vo‘nja je po~ela<br />
ispred ku}nog praga, a tu se na‘alost<br />
i zavr{ila. @ena je dala malo<br />
ja~i gas, motor je posko~io jednom,<br />
zatim drugi put, da bi se na kraju<br />
uzdigao i prevrnuo.Na sre}u, ‘ena<br />
nije ozbiljnije povrije|ena, a njen<br />
dragi je bio tu da joj pomogne, podigne<br />
je...ali sigurno ne i da joj da<br />
jo{ jednu {ansu na svom ljubimcu.<br />
Pas pojeo 10.000<br />
dolara vrijedan nakit<br />
iz draguljarnice<br />
Kada je iz draguljarnice u Georgiji<br />
nestao 10.000 dolara vrijedan<br />
nakit vlasnici su posumnjali kako krivac<br />
mora biti netko ‘unutar ku}e’. Kujici<br />
imena Honey Bun draguljarnica<br />
u Albanyju u Georgiji je poput drugog<br />
doma. Poznaju je gotovo svi kupci.Jedno<br />
popodne suvlasnik Chuck<br />
Roberts na svom je stolu ostavio<br />
vrijedan nakit i oti{ao poslu‘iti mu-<br />
{teriju koja je u{la u draguljarnicu.<br />
Kada se vratio u ured na podu je le-<br />
‘ala prazna kutija, a dijelu nakita - ni<br />
traga. Jedini mogu}i krivac bila je<br />
upravo Honey Bun. Vlasnici su je<br />
odvezli lokalnom veterinaru. Rendgenski<br />
snimak je vrlo jasno pokazao<br />
nau{nice, a iako se ugljik ne mo‘e<br />
vidjeti na rendgenu, dvije ta~kice<br />
koje je snimak pokazao vrlo vjerovatno<br />
su dva nestala jednokaratna<br />
dijamanta. Honey Bun je vrijedan<br />
nakit ‘vratila’ ve} idu}i dan, a neobi~ne<br />
prehrambene navike malenog<br />
psi}a privukle su pa‘nju ve}ine svjetskih<br />
medija.<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 23
SKANDINAVKA BH GLASA<br />
SASTAV:<br />
EMIR<br />
OVČINA<br />
UPITNA<br />
ZAMJENICA<br />
SUPARNIK,<br />
RIVAL<br />
VRSTA<br />
DIGITALNE<br />
ŠTAMPE<br />
MJESTO<br />
KOD<br />
SANSKOG<br />
MOSTA<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
METAR<br />
SARAJ.<br />
PJEVAČICA<br />
SEVDALINKI,<br />
MUBERA<br />
NEJAKA<br />
DJECA (Turc.)<br />
STARINSKA<br />
MJERA ZA<br />
POVRŠINU<br />
BH I<br />
ŠVEDSKI<br />
KNJIŽEVNIK<br />
SA SLIKE<br />
ARAPSKO<br />
MUŠKO<br />
IME<br />
TOALET,<br />
KLOZET<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
RADIJ<br />
AR<br />
VELIKA<br />
PUSTINJA<br />
U ČILEU<br />
ULJE<br />
(Engl.)<br />
DIO<br />
VAGE<br />
ČUVENI<br />
ARGENTISKI<br />
FUDBALER,<br />
KLAUDIO<br />
KALIJ<br />
ULIČNO<br />
ŠETALIŠTE<br />
TIHOMIR<br />
ODMILJA,<br />
TIKO<br />
VRSTA<br />
KAVEZA ZA<br />
HVATANJE<br />
PTICA<br />
VRSTE<br />
RIJEČNE<br />
RIBE,<br />
ŠARAN (Mn.)<br />
ITALIJA<br />
VRSTA<br />
MANJE<br />
ŠERPE ZA<br />
KUHANJE<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
“OVERALL”<br />
POSTUPAK<br />
U LIJEČENJU<br />
RANA U<br />
MEDICINI<br />
OKRUGLO<br />
SLOVO<br />
DANSKO<br />
MUŠKO IME<br />
DODJELITI<br />
NAGRADU<br />
ZADAH IZ USTA (Mn.)<br />
ZBRIKA PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA SA SLIKE<br />
LAJAM<br />
NISON<br />
AUSTRIJA<br />
SMANJITI<br />
BRZINU,<br />
USPORITI<br />
KISIK<br />
“LONG<br />
PLEJ”<br />
ŽENSKO<br />
IME,<br />
REMZIJA<br />
ŠPANSKI<br />
MUSLIMAN,<br />
MAVAR<br />
VRSTA<br />
POVRĆA,<br />
PORILUK,<br />
PRASA<br />
DIO<br />
ŠIVAĆOG<br />
PRIBORA<br />
VRSTA<br />
PTICE<br />
PJEVICE<br />
VAZDUH,<br />
HAVA<br />
MRAK,<br />
TMINA<br />
ČUVANJE<br />
PAKETA U<br />
POŠTI RADI<br />
ISPORUKE<br />
GOLO,<br />
NEOBUČENO<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
VRSTA<br />
VELIKE<br />
ZMIJE,<br />
PITON<br />
RAZMAŽENO<br />
DIJETE<br />
(Mn.)<br />
MJESTO<br />
U SUDANU,<br />
NA GRANICI<br />
SA ČADOM<br />
“JUG”<br />
GLEDANJE,<br />
SEJIR<br />
(Turc. Mn.)<br />
PRVO I<br />
POSLJEDNJE<br />
SLOVO<br />
GRAD U<br />
HRVATSKOJ<br />
MALI RT,<br />
RTAK<br />
“AISAN<br />
INSTITUTE<br />
OF TECHNO-<br />
LOGY”<br />
(Skr.)<br />
“ISTOK”<br />
ŽENA KOJA<br />
GOVORI<br />
IKAVSKI<br />
TURSKI<br />
PLEMIĆ<br />
FUDB. KLUB<br />
IZ GRADA<br />
EDIRNE U<br />
TURSKOJ<br />
ŠATORSKO<br />
NASELJE<br />
JEDAN OD<br />
SUDACA U<br />
PODZEMN.<br />
SVIJETU<br />
(Grč. mit.)<br />
ZBRIKA<br />
PJESAMA<br />
KNJIŽEVNIKA<br />
SA SLIKE<br />
“IZVRŠNI<br />
KOMITET”<br />
(Skr.)<br />
PAMET,<br />
UM<br />
SELIDBA,<br />
PRESE-<br />
LJENJE<br />
AZOT<br />
RIJEKA U<br />
KONGU<br />
IME NEKAD.<br />
BOKSERA<br />
RUSEVSKOG<br />
RELJA<br />
BAŠIĆ<br />
POGODBENI<br />
VEZINK<br />
UMBERTO<br />
EKO<br />
KUŽAN,<br />
INFEKTIVAN<br />
PRVAK,<br />
ŠAMPION<br />
NJEMAČKA<br />
FABRIKA ZA<br />
PROIZVOD-<br />
NJU AUTO<br />
DIJELOVA<br />
BOLNI<br />
UZVICI,<br />
KRIKOVI<br />
JAPAN<br />
ŽENSKO<br />
IME,<br />
EVITA<br />
URAN<br />
NASTAVAK<br />
TEKSTA<br />
JEDNA<br />
NAŠA<br />
RIJEKA<br />
RJEŠENJE: M, I, ŠTA, HVAT, KORZO, TAKMAC, ATAKAMA, OFSET, OSIPANJE, KRUHARI, KANIĐA, HOMO BALKANIKUS, O, IB, APE, L.N., O, L.P., MAUR, PRAS, IGLA, ŠEVA, ZRAK, TMA, NAGO, AZIL,<br />
UDAV, MAZE, TINI, J, A.Ž., RTIĆ, SEOBA, A.I.T., EDIRNESPOR, I, IKAVKA, ITURI, R.B., AKO, ZARAZAN, REUM, JAUCI, EVA, ...UGE PJESME;<br />
24 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
BH Glas vam <strong>predstavlja</strong><br />
tri nove knjige naših autora<br />
Poštovani čitaoci! U toku mjeseca jula, iz štampe su izašle tri nove knjige, čiji su autori naši novinari Idriz Hodžić<br />
iz Sarajeva i Vezuv Bašić iz Ikasta te knjiga naše povremene saradnice Zinete Mešanović, iz Horsensa.<br />
Cijene knjiga su: knjiga Idriza Hodžića 160 kr, a knjige Vezuva Bašića i Zinete Mešanović po 100 kr.<br />
ZA ČITAOCE BH GLASA SVA TRI AUTORA ODOBRILA SU POPUST OD 50%.<br />
„Grom u njedrima Igmana“<br />
Knjiga Idriza Hodžića „Grom u njedrima Igmana“ <strong>predstavlja</strong> monografiju posvećenu ljudskom<br />
divu, gaziji i heroju odbrane Bosne i Hercegovine, Čedi Domuzu. Radjena je uz pedesetu<br />
godišnjicu njegovog rođenja i osamnaestu godišnjicu njegove pogibije.<br />
Knjiga dokumentovano i slikovito govori o hrabrosti čovjeka, koji se suprotstavio podjeli<br />
Bosne i Hercegovine i koji je neopisivim junaštvom, u sastavu Armije <strong>BiH</strong>, izveo bezbroj akcija<br />
na legendarnom Igmanu. U jednoj od takvih akcija je izgubio život, a sjećanje na njega iznijeli<br />
su njegovi saborci.<br />
Monografija prati njegov životni put i put njegove porodice, od Čedinog rođenja, pa sve do<br />
njegove pogibije.<br />
Knjiga je ilustrovana sa mnogo njegovih fotografija i fortografija njegovih prijatelja i saboraca,<br />
a za sve značajne događaje, vezane za njega i njegov život, priloženi su faksimili dokumenata<br />
kojima se to potvrđuje.<br />
Promovisana je u Sarajevu na petim medjunarodnim književnim susretima, u hotelu „Radon<br />
Plaza“ sa velikim uspjehom.<br />
Knjiga je štampana u tvrdom povezu na izuzetno kvalitetnom foto papiru.<br />
„Izbjeglička soba“<br />
Knjiga Vezuva Bašića „Izbjeglička soba“ <strong>predstavlja</strong> zbirku od 64 pjesme, napisane uglavnom<br />
u periodu života u izbjegličkom centru ali i dijelom u kasnijem periodu života u Danskoj.<br />
Autor je uspio, kroz stihove, oslikati i ispričati bezbroj teških sudbina naših ljudi, od<br />
tragičnih sudbina silovanih žena, staraca koji se pod svaku cijenu žele vratiti i umrijeti na<br />
svom ognjištu, do ljudi koji su u ratu izgubili, ponekada i cijelu familiju.<br />
Autor je, posmatrajući svoje okruženje, uspio odslikati svu težinu izbjegličkog života,<br />
teško putovanje iz domovine do hladnog sjevera, opisati izbjegličke kampove, izbjegličku<br />
sobu, po kojoj je knjiga i dobila naslov, a veoma često opisuje i konkretne ljude sa stvarnim<br />
imenima.<br />
Ovo je prvi pokušaj, da se ljudima u domovini prikaže teška izbjeglička sudbina, o kojoj<br />
oni najčešće nemaju pravu sliku.<br />
Knjiga je promovisana u Banovićima i Maglaju kao i na na petim medjunarodnim<br />
književnim susretima u hotelu „Radon Plaza“ u Sarajevu, također sa velikim uspjehom.<br />
Knjiga je štampana u tvrdom povezu, na kvalitetnom papiru.<br />
„Bosanski ćilim“<br />
Knjiga Zinete Mešanović „Bosanski ćilim“ njena je druga knjiga poezije. U svojoj knjigi<br />
pjesnikinja se bavi raznim temama, čime iskazuje veoma široko polje svoga interesovanja.<br />
Ona promatra svijet i ljude oko sebe, njihov život i njihove sudbine ali u većini njenih pjesama<br />
i sama se nalazi u centru zbivanja.<br />
U pjesmama dotiče i dno života ali i uspone prema suncu opisujući svoj život i osjećaje<br />
ali i osjećaje bliskih joj osoba. Opčinjena je ljepotom svoje domovi-ne Bosne i Hercegovine<br />
ali ne propušta priliku da u svoje stihove ukleše i motive zemlje njenog boravka, Danske. Pa<br />
ipak njena ljubav prema domovini ne prestaje te se istim intenzitetom provlači kroz cijelu<br />
knjigu.<br />
Knjiga je promovisana u njenoj rodnoj Modriči. Rađena je sa tvrdim povezom i na kvalitetnom<br />
papiru<br />
Sve tri knjige moći će se kupiti narudžbom preko BH Glasa (koristeći telefon 29721948)<br />
kao i na promocijama koje će se tokom novembra, ove godine, organizovati u više gradova<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 25<br />
u Danskoj.
ØDLAND”<br />
halal slagteri<br />
“KØDLA<br />
Hel lamme<br />
1 kg<br />
55-60,-<br />
Kalvelår<br />
1 kg<br />
40,-<br />
Kalveklump 1kg<br />
120,-<br />
80,-<br />
Hakket oksekød 3kg<br />
120,-<br />
Lammekød<br />
3 kg<br />
Kalvekød<br />
(uden ben) 1kg 50,-<br />
Hakket kød<br />
(blandet oksekød<br />
+ lammekød)<br />
3 kg<br />
120,-<br />
Kalvekød<br />
(med ben) 3 kg<br />
120,-<br />
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033<br />
Novo! Novo! Novo!<br />
Nyhed! Nyhed! Nyhed!<br />
MES pizzabar<br />
Adresa/Adresse:<br />
Nørregade 5, 6623 Vorbasse<br />
Telefon: 75333110<br />
Radno vrijeme/Åbninstider:<br />
Mandag - torsdag: 15: 21<br />
Fredag - søndag: 12 :22<br />
26 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.<br />
Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet<br />
Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo<br />
TRANSPORT HAJDAREVIĆ<br />
Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!<br />
Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa<br />
vašom transportnom firmom Hajdarević!<br />
Raspored prihvatanja paketa:<br />
1. u mjesecu u Kopenhagenu<br />
2. --//-- --//-- u Odense<br />
3. --//-- --//-- u Vejle +<br />
Randers<br />
4.--//-- --//-- u<br />
Herning<br />
5. --//-- --//--<br />
u Kolding +<br />
Esberg + Ribe +<br />
Tønder +<br />
Søndeborg<br />
Kontakt informacije:<br />
Huso mob.: 0038761149551<br />
tel: 0038733402503<br />
Ševko mob.:<br />
004530592242<br />
Asmira Hajdarević<br />
tel: 0038761736848<br />
Adresa:<br />
Transport<br />
Hajdarević<br />
Naselje Ina 79<br />
71387 Ilijaš (<strong>BiH</strong>)<br />
o<br />
Pogrebne usluge<br />
BOS-SKANSKAN<br />
V/S Ismet Ismo Išerić<br />
Bos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)<br />
i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)<br />
za Bosnu i Hercegovinu.<br />
Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,<br />
i sređujemo svu prateću dokumentaciju.<br />
Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,<br />
postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.<br />
Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, Danska<br />
Kontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (<strong>BiH</strong>)<br />
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 27<br />
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
1<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
28 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Change language