“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”

bihdijaspora.com

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”

BH GLAS

BOSNISK NYHEDSBLAD

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com

ISSN: 1904-5433

Promjena vlasti

u Danskoj:

Dolaze li

bolja

vremena

za strance

Amer Delić:

“Moja

povezanost

sa BiH je

uvijek bila

velika”

Dr.

Ismet Ovčina,

direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke BiH :

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH

i obogaćuje izdavačku produkciju”

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 1


Sretno putovanje uz

Vašu Papalinu!!!

NOVO!!!

Tokom putovanja

topli napitci

neograničeno gratis

Ljubazno osoblje naše agencije

stoji Vam na raspolaganju!

Sve informacije i rezervacije na telefone:

2 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


BOSNISK NYHEDSBLAD

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com

UVODNIK

BH GLAS

Promjena vlasti

u Danskoj:

Dolaze li

bolja

vremena

za strance

Dr.

Ismet Ovčina,

direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke BiH :

Amer Delić:

“Moja

povezanost

sa BiH je

uvijek bila

velika”

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH

i obogaćuje izdavačku produkciju”

ISSN: 1904-5433

BH Glas

Bosnisk nyhedsblad

Broj /Nr.: 18

Oktobar 2011.

Glavni i

odgovorni urednik:

Fadil ]atovi}

Izvr{ni i

grafi~ki urednik:

Emir Ov~ina

Ure|uje

redakcijski kolegij

Saradnici:

Vezuv Ba{i}

Benjamin Daji}

Arben Deliu

Idriz Hod‘i} (Sarajevo)

Sabrija Ov~ina

Amila Smajlagi}

Almira [i{i}

Bahrija [i{i}

Mirza Vranj (Sarajevo)

Adresa Redakcije:

Norremarken 6

7330 Brande

ISSN: 1904-5433

4

5

Pi{e: Fadil ]ATOVI]

Parlamentarni izbori u Danskoj su

zavr{eni. Prvi put, u historiji Danske,

premijer je dama. Medijska politi~ka

zvijezda, prva dama Socijaldemokratske partije,

Helle Thoring Schmit, nova je premijerka Danske.

Prilog o parlamentarnim izborima u

Danskoj pripremio je na{ saradnik Arben Deliu.

Za priloge iz na{e domovine, Bosne i

Hercegovine, pobrinuo se na{ saradnik Idriz

Hod‘i}. Na{im ~itaocima predstavio je dr.

Ismeta Ov~inu, direktora Nacionalne i

univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

iz Sarajeva. Svaki ~ovjek razmi{lja i traga za

svojim korjenima. Tako je i familija Akbabe, iz

Turske, do{la da upozna zemlju svojih

pradjedova.

U Hillerødu je odr‘an Davis cup me~

Danska - Bosna i Hercegovina. Medijski

pokrovitelj na{im najboljim teniserima bio je i

na{ BH Glas. BH tenis je na putu velikog

AKTUELNOSTI

DOLAZE LI BOLJA VREMENA ZA

STRANCE

Sa BH Glas-om

u Pariz da bodrimo

bh fudbalere!

uspjeha, a za sve to su «krivci» na{i

reprezentativci, predvo|eni selektorom na{e

reprezentacije, gospodinom Davorom

Vrani}em. Prilog sa ovog turnira i razgovor sa

na{im najboljim teniserom pripremili su na{i

saradnici Benjamin Daji} i Almira [i{i}.

Nogomet, najva‘nija sporedna stvar na

svijetu, ovaj put nas vodi u Pariz. BH Glas je

spontano u{ao u ovaj projekat. Zastava BH

Glasa putuje u Pariz. Hvala svima koji su dali

podr{ku i svoj doprinos u realizaciji ovog, za

nas, izazovnog projekta. Procjenjuje se, da }e

podr{ku na{oj reprezentaciji dati oko deset

hiljada fanatikosa BH nogometa.

Za kraj, hvala svim distributerima za

dosada{nje zalaganje. Hvala svim saradnicima

i na{im novim i starim sponzorima koji su, i

ovaj put, dali svoj doprinos u realizaciji 18. broja

na{eg i va{eg lista. Nadam se da }ete i u ovom

broju na}i ne{to za sebe. Ugodno ~itanje!

DR. ISMET OV^INA: „NUB BiH

DOSTOJNO PREDSTAVLJA BiH I

OBOGACUJE IZDAVA^KU

PRODUKCIJU“

SADR@AJ

9

12

Telefon: 81710622

Konto broj:

6884 121 866

Reg. br.: 9559

(Nordea bank)

E-mail: bhglas@gmail.com

Web stranica:

www.bhglas.com

[tampa:

„[tamparija Fojnica“ d.d.

Fojnica

Distribucija:

Hamdija Breko

Sado Breko

Arnelija ]erimagi}

Fikret Hamzi}

Amir Hasanagi}

Vejsil Ibrahimovi}

6

8

9

10

11

TRADICIJA, OD STIDA I NE ZNANJA

DO

PONOSA

KADA SE

MLADOST

RAZMAHNE

„STAV“-

NOVO

IME ZA

SNA@NIJI

ISKORAK

6

MO@E LI

HUMANOST ZAUSTAVITI

VRIJEME

TIHO UMIRANJE JEDNOG NARODA

AGBABI]I IZ BiH I AKBABE IZ TURSKE

PRVI PUT NA

OKUPU

NAKON 100

GODINA

ARTERIO-

SKLEROZA _

STVRDNJAVA-

NJEARTERIJA

BH TENIS NA

PUTU

VELIKOG

USPJEHA

AMER DELI]: „MOJA POVEZANOST

SA BiH JE UVIJEK BILA VELIKA“

POTVRDA BOSNJACKE AUTOMNOSTI

U OKVIRU OSMANSKOG CARSTVA

14

16

18

19

21

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 3


AKTUELNOSTI

Prevela i priredila: Almira [i{i}

DANSKA

Veoma va‘no upozorenje

starim deviznim {tedi{ama

BH Glas ‘eli informisati sve

svoje ~itaoce ali i sve druge

BH gra|ane u Danskoj o novom

roku za verifikovanje stare devizne

{tednje. Oglas o novom roku

objavilo je Ministarstvo finansija

Federacije

BiH i odnosi se samo

na staru deviznu

{tednju u bankama

sa podru~ja Federacije

BiH. Ovo se ne

odnosi na staru

deviznu {tednju

Ljubljanske

banke, Invest banke kao i

drugih stranih banaka koje su

djelovale na podru~ju BiH. Novi

rok te~e e od 1. augusta i zaklju-

~uje se sa 31. oktobrom 2011.

1.

godine. Prijave se mogu obaviti

Dvojezi~na djeca

nejednako

raspore|ena u

{kolama

15. sep. 2011

Danci nastoje da svoju djecu

{alju u {kole koje poha|aju i djeca

razli~itih kultura. Me|utim, roditelji

danske djece ve} nakon godinu

dana ispisuju svoju djecu iz doti-

~nih {kola. Razlog tome, kako se

tvrdi, je nestru~nost i veoma slab

anga‘man oko djece. Otkako je

2005. godine u komuni u Kopenhagenu

ustanovljeno ~ak i do 80

% djece stranog porijekla u lokalnim

{kolama, od tada se po novoj

strategiji radi da se i stranci u {to

ve}em broju rasporede po drugim

danskim {kolama.

Direktorica {kole „Rådmandsgades

Skole“ na Nørrebro-u u Kopenhagenu,

Lise Egholm, bi voljela

da komuna pod prisilom rasporedi

djecu stranog porijekla u razli~ite

danske {kole, jer su i dalje stacionirani

na jednom mjestu u ve}ini.

Lise Egholm tvrdi da bi se u komuni

trebala donijeti odluka tako {to bi

svaka {kola primila samo do 50 %

dvojezi~ne djece. Na~elnik za djecu

i mlade u Kopenhagenu, Anne

Vang, se ne sla`e sa Lise Egholm te

dodaje da su {kole ti organi koji bi

se, pomo}u stru~nog profiliranja,

trebali potruditi da na neki na~in

zadr`e dansku djecu u {kolama gdje

su ve}inska dvojezi~na djeca.

4 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

u organizacionim jedinicama AFIP

d.d. Sarajevo i FIP d.d. Mostar koje

se nalaze u svim ve}im gradovima

u Federaciji. Zahtjev se mo‘e predati

li~no ili se mo‘e opunomo}iti

drugo lice da obavi prijavu. Za podno{enje

zahtjeva potre-bno

je popuni obrasce objavljene

u slu‘benim

novinama Federacije

BiH te dostaviti

odgovaraju}u dokumentaciju

kojom

se dokazuje

stara devizna {tednja

kao i kopiju

li~nih dokumenata. Pored svega

ovoga mora se otvoriti ba-nkovni

ra~un u nekoj od poslovnih banaka

u BiH. Svi podaci mogu se na}i

na web stranici: www.fmf.gov.ba

Muslimani sumnjaju

u dansko halal meso

12. sep. 2011

Muslimani su i u Danskoj i u

inostranstvu dugi niz godina jeli

dansko meso, koje se prodavalo

kao halal meso, a koje ustvari nije

bilo halal. Islamska vjerska zajednica

tvrdi da su mnoge danske

klaonice – ~ak odobrene od Halal

Komiteta – koristile metodu klanja

‘ivotinja, koje nisu bile po pro-pisima

halal klanja, pa se iz tog razloga

‘ele osigurati da se ovo vi{e

ne ponovi. Islamska vjerska zajednica

zajedno sa 35 drugih muslimanskih

udru‘enja ‘eli oformiti jedan

nezavisan organ, koji bi kontrolisao

klanje po propisima halal

metode.

Klaonice i mesnice moraju biti

priznate od Islamskog Kulturnog

Centra (koji izdaje certifikate za halal

meso) da bi mogle prodavati halal

meso. Me|utim, prema podacima

Islamskog Kulturnog Centra,

mnoge su klaonice godinama obnavljale

svoj certifikat usprkos pogre-

{nog na~ina klanja, tj. sa tzv. specijalnim

pi{toljem. Ovakvim postupkom

se ‘ivotinja „uspava“

odnosno „onesvijesti“, {to nije halal

klanje. Islamski Kulturni Centar

je zbog ove sumnje povukao certifikate

iz nekih klaonica.

Udru‘enje Danskih Klaonica

odbija svaku kritiku, jer smatraju

da su po{tovali propise halal klanja

i misle da je ovo samo novo

poo{travanje pravila od strane Islamske

vjerske zajednice, izjavio je

{ef Udru‘enja Henrik Bunkenborg.

Svjestan je da postoji i ta mogu-

}nost da islamske zemlje nemaju

povjerenje u danski eksport mesa

te dodaje da je to do njih.

Islamski Kulturni Centar tako|e

odbija kritiku koju je uputila

Islamska vjerska zajednica i smatra

da nije potrebno osnivanje novog

nepristrasnog kontrolnog organa.

„Mi garantujemo da je meso 100

% halal. Iako na{a organizacija postoji

u Danskoj ve} dugo godina,

mnoge druge muslimanske organizacije

`ele da preuzmu pravo na

izdavanje certifikata za halal meso“,

rekao je imam Islamskog

Kulturnog Centra.

12-togodi{njaci se ne

mogu integrisati

08. sep. 2011

13-togodi{nja Nisanur, porijeklom

iz Turske, nije dobila dozvolu

da ‘ivi sa ocem u Danskoj. Zavod za

strance je donio tu odluku na osnovu

procjene da je se djevoj~ica doselila

u Dansku u „kasnoj“ dobi

(odnosno sa 12 godina), pa se iz tog

razloga ne}e mo}i integrisati, iako se

dobro sporazumijeva na danskom

jeziku borave}i u Danskoj samo neko

vrijeme. Od 2005. godine je 796

djece ispod 15 godina starosti dobilo

odbijenicu za spajanje sa roditeljima

zbog istog gore navedenog razloga.

Sve ovo je poteklo od tendencije koju

su doseljenici upra‘njavali.

Naime, radi se o tome da su

doseljenici slali svoju djecu nazad u

domovinu kako bi ih familija „odgojila“

na tradicionalan na~in. Ova

tendencija bi prouzrokovala mnoge

konsekvence za integrisanje djece

koja se ponovo vrati u Dansku nakon

boravka u domovini. Da bi se ovo

izbjeglo, 2004. godine je u Danskoj

usvojen zakon po kojem se sprje~ava

ova tendencija, a s druge strane se

zabranjuje ponovni ulazak djece u

Dansku {to zna~i spajanje sa

roditeljima.

Pri rje{avanju ovakvih predmeta

organ vlasti sam donosi odluke o

(ne)spajanju djece sa roditeljima, ne

uzimaju}i u obzir izjave pedagoga,

u~itelja niti stupaju u direktan kontakt

sa doti~nom djecom i njihovim

roditeljima. Marianne Jelved,

glasnogovornik za integraciju

Radikalne partije, bi ‘eljela da izmijeni

pravila ovog zakona kako ne bi

doticao djecu koja nemaju nikakve

veze sa ovom problematikom

„tradicionalnog odgoja u domovini“.

Lak{e sticanje

dr‘avljanstva

08. sep. 2011

Socijaldemokrati kritikuju sada{nji

zakon o dobijanju dr‘avljanstva,

jer smatraju da su kriteriji besmisleni,

navodi se u Jylland-Posten-u.

U Danskoj je veoma te{ko

dobiti stalnu boravi{nu dozvolu, a

dr‘avljanstvo jo{ te‘e. Socijaldemokrati

zbog toga ‘ele da smanje

kriterije po kojima }e biti lak{e polo‘iti

test za dobijanje dr‘avljanstva.

Søren Pind (Venstre) se bunio

zbog ovakvih mogu}ih poduhvata

u budu}nosti. „Prvo ho}e da mijenjaju

zakon o spajanju bra~nih drugova

koji moraju imati navr{ene 24

godine, onda o stalnoj boravi{noj

dozvoli, pa sad i zakon o dr‘avljanstvu.

Pa to je napad na cijelu politiku

o strancima“, izjavio je Søren

Pind.

Danska prikupila 110

miliona za Afriku

27. aug. 2011

Na dan prikupljanja novca za

Afriku, u Danskoj je skupljeno

preko 110 miliona kruna. Pored

mno{tva doma}instava, mnoge

firme i organizacije su tako|e

u~estvovale u ovoj nov~anoj

podr{ci. Osim organizacija, poznati

muzi~ari i glumci su tako|e

dali svoj dio za napa}ene u Africi.

Novoizabrana ministrica vlade

Helle Thorning-Schmidt i biv{i

ministar vlade Lars Løkke Rasmussen

su bili izmislili slogan za

ovu priliku, koji glasi „Podr`ite

Afriku sada“.

Prijete teroristi~kim

napadom na novu

d‘amiju

26. aug. 2011

Nakon {to je odobren plan o

pro{irenju d‘amije Imam Ali u Kopenhagenu,

Danci su po~eli sa teroristi~kim

prijetnjama. Mnoge

protivni~ke grupe sa vi{e strana i

razne danske antimulimanske grupe

su poku{ale da rasplamsaju

mr‘nju prema muslimanima u Danskoj.

Na Facebook-u u grupi „Reci

NE izgradnji d‘amija u Danskoj“

se direktno apeluje na teror i napad

na d‘amiju Imam Ali, a pored toga

se pristalice ove grupe ohrabruju

da ubijaju muslimane ili da ih hvataju

i smje{tavaju u logore kao {to

su tada{nji nacisti radili za vrijeme

2. svjestkog rata.


Odr‘ani parlamentarni izbori u Danskoj:

Promjena vlade i prvi put u historiji ‘ena premijer

Dolaze li bolja

vremena za strance

U ~etvrtak 15.9.2011. godine u Danskoj su se odr‘ali izbori koji su rezultirali

promjenom vlade. Ovi izbori su po mnogo ~emu historijski doga|aj, izme|u ostalog

i radi toga {to je Danska po prvi put dobila ‘enu, kao premijera. Pored te ~injenice

ovi izbori mogu biti kraj ksenofobi~ne politike Danske narodne partije i pretvaranja

nekada tolerantne Danske, u izoliranu i negostiprimljivu zemlju Evrope. Izbori mogu

biti i novi po~etak saradnje partija, koja je oduvijek karakterisala dansku demokratiju,

umjesto blokpolitke, koja je bila na snazi zadnjih 10 godina

Pi{e: Arben DELIU

Pobjeda opozicije, koja se

sastoji od Ujedinjene liste,

Socijalisti~ke narodne partije,

Radikalne Venstre partije, na

~elu sa Socijaldemokratama samo

je djelimi~an uspjeh. Iako su socijaldemokrate

pobjedile, njihova

pobjeda se mo‘e okarekterisati kao

„Pirova“ pobjeda, po{to je samo

25% danske populacije glasalo za

Socijaldemokrate, {to je najgori

rezultat u zadnjih 100 godina.

Razlozi tome su mnogi, a prije svega

ekonomska politika i politika prema

strancima ali je zasigurno i sam vrh

Socijaldemokrata bitan razlog

ovakvoj „Pirovoj“ pobjedi.

Helle Thorning Schmidt jednostavno

nije mogla da osvoji

danska srca. Pored toga njoj su

na{kodile pri~e o namjernom nepla}anju

danskoga poreza i iskori{tavanju

neoporezivog dijela dohotka

njenog mu‘a, na koji nije

imala pravo. Socijaldemokrate,

Socijalisti~ka narodna partija i

Ujedinjena lista su iza{li na izbore

sa obe}anjima o o~uvanju prijepenzionog

primanja (efterløn), ali

zbog sna‘nog uticaja Radikala,

koji su zajedno sa Venstre, Konzervativnom

narodnom partijom

i Danskom narodnom partijom

donijeli odluku o ukidanju „efterløna“,

Socijaldemokratama }e biti

jako te{ko bilo {ta posti}i. Pored

ovoga slijedi izazov balansiranja

izme|u dva suprotna pola politi~koga

spektra u okviru sopstvene

koalcije. Na jednoj strani je Ujedinjena

lista, koja se sastoji od starih

komunista, trockista i maoista, a

na drugoj, desnoj strani, nalazi se

Radikal venstre, koja je socijal-liberalna

partija. U mnogim socijalnim

pitanjima i pitanjima vezanim

za ekologiju i obrazovanje, te

dvije partije se sla‘u ali puno je

vi{e tema u kojima se ne sla‘u.

Kako }e vladaju}a koalicija

funkcionisati morat }e mo sa~ekati

odgovore u mo‘da skoroj

budu}nosti.

Istovremeno ne smije se zaboraviti

da je i sada{nja opozicija,

koju predstavlja biv{a vlada,

sastavljena od partija koje imaju

jako razli~ite stavove i poglede na

svijet. Iako Lars Løkke, sada biv{i

premijer Danske, poku{ava da

ustroji opoziciju i poka‘e Danskoj

da oni stoje kao jedan, to mu ne}e

biti nimalo lako. Liberalna alijansa

sa svojim ultraliberalnim pogledima

na dansko dru{tvo mo‘e im

u tome i pomo}i i odmo}i. Ona

mo‘e privu}i mnoge ubije|ene liberale

ali mo‘e istovremeno

upla{iti mnoge glasa~e, koji se

nalaze u sredini politi~koga spektra

i koji ‘ele da zadr‘e blagostanje

danske socijalne dr‘ave.

Ako Venstre bude znala balansirati,

onda }e mo}i zadr‘ati i jedne

i druge. Problem }e biti ‘elja

Danske narodne partije da dominira

politikom Danske i slabosti

dobro posrnule Konzervativne

narodne partije. Danska narodna

partija zna vrlo dobro da mora biti

vidljiva, ako ne ‘eli da njezin

jedini adut izlapi, a to je najstro‘ija

politika prema strancima, u Evropi.

Vrlo je lako za o~ekivati da }e

Danska narodna partija iskazati ‘elju

za saradnju sa Socijaldemokratama,

naprimjer na polju „efterløna“,

za uzvrat da Socijaldemokrati

ne diraju zakone donesene na

polju politike prema strancima. To

je veoma mogu} scenario obzirom

da je Socijaldemokratama bitno da

ispune obe}anje iz predizborne i

izborne kampanje. Na‘alost to je

scenario koji nikako ne bi odgovarao

nama strancima.

Pored Danske narodne partije,

Venstre }e imati problema i sa Konzervativnom

narodnom partijom,

koja zbog svojih katastrofalnih

rezultata na izborima mora u~initi

sve da bi bolje pro{la na narednim

izborima. To zna~i, da se Konzervativna

narodna partija, mora boriti

sa Liberalnom alijansom i Danskom

narodnom partijom za {to

ja~e glasa~ko tijelo. Taj konflikt

mo‘e imati destruktivan uticaj na

koaliciju opozicije. U kojem

pravcu }e se sve ovo odvijati, bit

}e veoma zanimljivo vidjeti.

Najzanimljivije za nas strance

je to, da li }e se politika prema strancima

promijeniti dolaskom nove

vlade. Odgovor je i da i ne. Bilo

kakvo poo{travanje politike prema

strancima je ne mogu}e sa sada{njim

izgledom danskoga parlamenta,

ali istovremno, to ne zna~i

da }e se dosada{nje odluke promijeniti.

Kako smo ve} naveli, ako

Socijaldemokrate ‘ele da sprije~e

ukidanje „efterløna“, onda }e morati

zamoliti Dansku narodnu partiju

za potrebne mandate, po{to

te mandate ne}e dobiti od

Radikala koji su za ukidanje

„efterløna“. Ako Danska narodna

partija pristane, onda je sto posto

sigurno da }e njen uslov biti

nediranje ve} donesenih odluka

na polju politike prema strancima.

Mnoge strane novine kao

Welt, Zeit, Le Monde, New York

Times i jo{ neke druge, su sa zanimanjem

pratile izbore u Danskoj.

Svi su izvukli jedinstven zaklju-

~ak, a to je da rezultati danskih

izbora, predstavljaju po~etak raskidanja

sa pro{lo{}u i dominacijom

najuticajnije desni~arske

nacionalisti~ke partije u zapadnome

svijetu, Danske narodne

partije. Odlazak Danske narodne

partije u opoziciju predstavlja

mogu}nost za novi po~etak u Danskoj

i Skandinaviji, ali taj

po~etak ne}e do}i sam od sebe.

Ako ‘elimo da Danska i Skandinavija

opet budu centri tolerancije,

onda je potrebno da se svi

stranci, a posebno mi Bosanci jo{

aktivnije ukjlu~imo u gra|enje

su‘ivota, ja~anje tolerancije i promjene

stavova prema strancima u

danskome dru{tvu. Nama je jasno

da smo mi umorni. Pobjegli smo

od rata, a zadnjih 18-19 godina

smo proveli bore}i se da sebi stvorimo

novi dom, te da ne izgubimo

vezu sa domovinom. Malo je

energije preostalo za neke nove

borbe, ali na‘alost ‘ivimo u vremenu

gdje se donese odluke koje

}e biti presudne za budu}e generacije

i zbog toga se moramo probuditi

iz dubokoga sna, koji nas

~ini pasivnim.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 5


KONTRAVERZE I KONTRASTI

Tradicija, od stida i ne znanja do ponosa

Svima nam je poznato, na koji na~in i sa kakvim ushi}enjem Danci, bez obzira kojoj politi~ko-ideolo{koj opciji pripadali,

do~ekuju svoje religijske praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs (Påske). BH Glas-ov saradnik je ove godine imao priliku da bude u

na{oj jednoj i jedinoj domovini, nama svima dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi i do‘ivi, da li i kako ideolo~ko-politi~ka

ubje|enja kod na{ih vlastodr‘aca i obi~nih ljudi uti~u na tradiciju slavljenja Bo{nja~kog velikog blagdana Bajrama

Pi{e: Sabrija OV^INA

Mi, koji ‘ivimo i radimo u

Danskoj, svjedoci smo na

koji na~in i sa kakvim

ushi}enjem Danci do~ekuju svoje religijske

praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs

(Påske). Sve je u znaku tih praznika:

i na ulici, i u {koli, i na radnom mjestu,

u banci, po{ti, bolnici, obi~noj

trgovini, u avlijama i na prozorima

svake ku}e i svakog stana. Atmosfera

je fantasti~na. Osmjeh na licima

ljudi, kud god da do|ete. Oki}eni

izlozi u trgovinama, osvijetljeni i za

te prilike ekstra umiveni, ure|eni i

dekorisani trgovi i ulice, sredstva javnog

prevoza, sve ukazuje na skora{nji

dolazak blagdana. Svjetlost

svuda. Crkve ekstra osvijetljene,

drve}e ispred ku}a sa stotinama malih

upaljenih lampica, poruke „Sretan

Bo‘i}“(God Jul) i „Sretan

Uskrs“(God Påske) svuda.

Elektronski i printani mediji puni

su natpisa o tim praznicima, danima

i mjesecima prije blagdana. Radio

i tv emituju prigodne zabavnoedukativne

programe za djecu i odrasle.

Muzi~ki urednici odabiraju muziku

i pjesme koji slave i veli~aju

blagdane. „Dobar ti Bo`i}“(God Jul)

ili „Sretan Uskrs“(God Påske) ~uje

se svuda: od vrti}a i {kole, preko radnih

mjesta do stara~kih domova.

^estitke se upu}uju svima, jednako

i onima koji slave, kao i onima koji

ne slave blagdane. Dr`avnim zastavama

svuda se ma{e, a ispred svake

zvani~ne institucije, ali i privatne ku-

}e, vihore se visoko podignute zastave.

Da, tako to rade Danci. I jo{ bolje.

Ti isti Danci, koji za sebe ka`u

da nisu religiozni, pogotovu da nisu

konzervativno religiozni, da imaju

moderne poglede na religiju i da je

prilago|avaju modernim, globalnim

prilikama. A ipak, sve i svuda u zemlji

je u znaku religijskih praznika

Bo`i}a i Uskrsa. Danci se ponose time,

bez obzira da li su vjernici, polu

vjernici ili ateisti. I bez obzira kojoj

politi~koj stranci ili ideologiji pripadaju.

To je dio njih kao naroda, njihovog

identiteta, tradicije, nacionalne

svijesti i dr`avnosti. To ih ve`e,

u~vr{}uje, sjedinjuje, i daje im snagu

da sa trostrukim elanom izgra|uju

svoju zemlju.

BH Glas-ov saradnik je ove godine

imao priliku da bude u na{oj jednoj

i jedinoj domovini, nama svima

dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi

i do‘ivi kako mi Bosanci i Hercegovci,

Bo{njaci, do‘ivljavamo i slavimo

na{ veliki blagdan Bajram. Naravno,

sve relevantne ~injenice oko

politi~ke i ekonomske situacije u na-

{oj zemlji su uzete u obzir prilikom

pisanja ovoga teksta, kao i na{a objektivno,

relativno mlada, i jo{ u pubertetskom

razvoju bo{nja~ka nacionalna

svijest. Ipak, te{ko je na}i rije}i

opravdanja, da recimo, u Konjicu,

gradu sa apsolutnom bo{nja~kom

ve}inom, nije bilo niti jednog jedinog

plakata sa ~estitkom za Bajram,

ili u Hrasnici kod Sarajeva, gdje se

Bajram vidno ispisanom porukom

~estitao gra|anima i prije agresije na

na{u domovinu. Trebalo se provozati

na desetine i stotine kilometara, da

bi se tek u srcu Sarajeva, u blizini

Ba{~ar{ije, moglo pro~itati: „Sretan

Bajram“(Bajram [erif Mubarek Olsun)!

Jablanica i Zenica su pozitivni

izuzeci. Odgovor na pitanje, za{to lokalne

op{tinske vlasti ne ~estitaju

blagdane gra|anima, pa makar i simboli~nim

natpisom iznad ceste u

gradu, neki gra|ani nalaze u promjenama

op{tinskih politi~kih struktura

(na~elnika), gdje bosansko-hercegova~ki

socijaldemokrati Bo{njaci

zbog svoje politi~ko-ideolo{ke ubije-

|enosti, jednostavno to ne mogu ili

ne ‘ele da urade.

Na ‘alost, niti u jednoj banci,

po{ti, ili trgovini koju je posjetio BH

Glas-ov saradnik dan prije Bajrama

nije se mogao uo~iti ili osjetiti dolazak

nastupaju}eg bo{nja~kog blagdana.

Sve je izgledalo isto, nikakvih

dekoracija ili natpisa, a slu‘benici i

trgovci su djelovali na ‘alost, umorni,

pomalo tu‘ni i standardno ne ljubazni.

Ulice i trgovi su bili puni pasa

lutalica, koji ih dodatno prljaju i

zaga|uju, a istodobno i pla{e

nedu‘ne gra|ane. Nigdje, na ‘alost,

o~ekivanog bajramskog dekora niti

bajramskih ~estitanja.

Ipak, ~injenica da je veliki broj

mladih ljudi klanjao Bajram namaz,

kao i prelijepi bajramski koncert u

Skenderiji gdje se okupilo vi{e hiljada

ve}inom mladih ljudi, ulijeva

nadu da }e se blagdani slaviti i do-

‘ivljavati druga~ije u budu}nosti u

na{oj Bosni i Hercegiovini. Bo{njaci

u tome imaju dobru i bogatu tradiciju,

na kojoj bi joj mogli pozavidjeti

i Danci. Tu tradiciju ne trebaju sputavati

vlastodr{ci. Generacije nekada{njih

ateisti~ki odgojenih komunista,

koji su bez sumnje suodgovorni

za pomanjkanje blagdanske tradicije

u bosanskim gradovima, biolo{ki }e

nestati i vlast }e preuzeti mladi ljudi,

koji se ne}e stidjeti svoje religije i

tradicije. Naprotiv, oni }e nastaviti

da izgra|uju svoju svijest o pripadnosti

bo{nja~kom narodu, islamskoj

religiji i bosanskoj tradiciji, a

politi~ke i ideolo{ke razlike bit }e im

potpuno ne bitne. Bitna }e biti samo

svijest o pripadnosti narodu koji ima

bogatu tradiciju, moroljubivu religiju

i svoju suverenu dr‘avu.

Nadati se, da }e i na{i sugra|ani

i kom{ije, mladi bosansko-hercegova~ki

pravoslavci i katolici obilje‘avati

svoje religijske praznike u duhu

njihove bosansko-hercegova~ke

kr{}anske tradicije, i na taj na~in doprinositi

oboga}enju kulturne i religijske

tradiciju zajedni~ke nam domovine

Bosne i Hercegovine.

6 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA

Randers: Sve~ano obilje‘en bajram

Danski propisi u praksi (7)

Socijalna pomo}

Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila

sistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model.

Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje socijalne pomo}i

(socialhjælp/kontanthjælp) osobama kojima je ta pomo}

neophodna. Gra|ani u Danskoj su zakonom ekonomski

osigurani u slu~aju potrebe za pomo}i, na primjer prilikom

nezaposlenosti, bolesti, gubitka imovine, razvoda, starosti itd

URandersu je, u povodu Bajramskih praznika, uprili~ena sve~anost

kojoj su prisustvovali mnogobrojni gosti. Sve~anost je otvorena

izvo|enjem ilahija i kasida koje je interpretirao lokalni hor. Nakon tog

dijela programa gosti su se zabavljali uz igru i pjesmu do kasno u no}.

Vokalni i instrumentalni solista iz Kopenhagena u~inio je sve da se prisutni

dobro zabave, a tome je doprinjela i dobra ponuda bifea sa samo jednim

jelom, bosanskim }evapima, te bogatim izborom raznovrsnih

bezalkoholnih pi}a. Sve~anosti je prisustvovalo mnogo na{ih gradjana,

iz svih krajeva Jyllanda, a sva mjesta u sali bila su popunjena.

Viborg: Organizovano bajramsko sijelo

UViborgu je, u povodu Bajrama, organizovano prigodno Bajram

sko sijelo. Skromnim programom, tombolom i muzikom za igru,

obilje‘en je ovaj zna~ajan praznik bo{nja~kog naroda. Ovoj sve~anosti nije

prisustvovalo mnogo na{ih gra|ana ali to ipak nije umanjilo veselu atmosferu

koja je ovom prilikom vladala. Vokalni solista i njegova instrumentalna pratnja

u~inili su sve da odr‘e dobru i veselu atmosferu. Sve~anosti je prisustvovalo

vi{e na{ih gra|ana iz drugih krajeva Jyllanda nego iz samog Viborga.

Pi{e: Sabrija OV^INA

U

na{oj rubrici „Danski

propisi u praksi“, primijetili

ste da smo u toku obrade

razli~itih tematskih cjelina; obradili

smo naknadu za bolovanje

(sygedagepenge), rehabilitaciju

(revalidering), flexjob (fleksjob),

dotakli se generalno svih vrsta

penzija (pensioner), obradili smo

penzije regulisane zakonom (førtidspension,

folkepension, brøkpension),

u pro{lom broju smo

pisali o radnim i privatnim

penzijama i na~inu ostvarivanja

istih. Ovoga puta nam je fokus

na socijalnoj pomo}i.

Godine 1976 Danski Parlament

usvaja zakon o pomo}i

(bistandslov) koji je kasnije poslu‘io

kao osnova za socijalne

reforme provedene u narednim

godinama. Pomo} se finansirala

kroz pla}anje poreza, kao {to

je slu~aj i sada, a svi oni koji su

imali potrebu za pomo}i mogli su

se obratiti socijalnom odjelu u

op{tini (socialforvaltning i kommunen).

Zakon je odredio visinu

pomo}i i omogu}io svima onima

kojima je pomo} bila potrebna,

da na jednom mjestu zatra‘e i

dobiju pomo} u slu~aju ne zaposlenosti,

bolesti, gubitka imovine,

razvoda itd. Zakon je do‘ivio niz

izmjena i dopuna, a potpuno je

zamijenjen 1998 godine zakonom

o servisu (serviceloven) i trenutno

va‘e}im zakonom o aktivnoj

socijalnoj politici (lov om aktiv

socialpolitik).

Socijalna pomo} u Danskoj

je regulisana zakonom o aktivnoj

socijalnoj politici (lov om

aktiv socialpolitik) i zakonom o

zapo{ljavanju (beskæftigelseslov).

Socijalnu pomo} mogu

zatra‘iti sve odrasle osobe koje

borave legalno u Danskoj, dakle

dr‘avljani Danske (danske statsborgere),

dr‘avljani ostalih skandinavskih

zemalja (skandinaviske

borgere), stranci koji imaju

zakonom regulisanu dozvolu

boravka (opholdstilladelse), kao i

dr‘avljani zemalja evropske unije

pod odre|enim uslovima. Socijalna

pomo} pokriva tro{kove za stanarinu,

grijanje, elektri~nu energiju,

vodu, hranu, odje}u, obu}u, higijenu

i ostalo. Iznos koji se ispla}uje

zavisi od godina starosti, bra~nog

i imovinskog stanja i obaveze izdr‘avanja

maloljetne djece ili supru-

‘nika. Socijalna pomo} se ispla}uje

zadnjeg radnog dana na kraju svakog

kalendarskog mjeseca.

Ako jedna osoba koja je navr{ila

18 godina nije u stanju da na-

|e zaposlenje i izdr‘ava sebe i svoju

porodicu, a nije u toku obrazovanja

koje omogu}ava primanje dr‘avne

potpore (SU-støtte), nema

sredstava ili imovine koja prelazi

vrijednost od 10.000 DKK, mo‘e

se zatra‘iti socijalna pomo} u centru

za rad (jobcenter) u op{tini

(kommune) u kojoj doti~na osoba

‘ivi. Bra~ni drugovi imaju po zakonu

obavezu me|usobnog izdr‘avanja

i pomaganja. Nevjen~ani partneri

u bra~noj zajednici, bez obzira

imaju li zajedni~ku djecu ili ne,

ne podlije‘u zakonskoj obavezi

me|usobnog izdr‘avanja i pomaganja.

Osoba koja je zatra‘ila socijalnu

pomo} treba biti na raspolaganju

tr‘i{tu rada, to jest aktivno

tra‘iti i prihvatiti ponu|eni posao.

Op{tina mo‘e odrediti isplatu jednokratne

pomo}i (engangshjælp)

prije isplate socijalne pomo}i, osobama

koje prvi put zatra‘e socijalnu

pomo} a koje nemaju sredstava

za ‘ivot.

Osobe koje su boravile 7 (sedam)

godina u zadnjih 8 (osam) godina

u Danskoj(Danmark), Grenlandu

(Grønland) ili Farskim ostrvima

(Færøerne) ostvaruju pravo na

punu socijalnu pomo} (kontanthjælp).

Osobe koje su boravile

manje od sedam godina u zadnjih

8 godina u Danskoj ostvaruju pravo

na umanjenu socijalnu pomo}

(starthjælp). [ta to zna~i, koliko je

to novaca i kako se mo‘e promijeniti,

BH Glas }e pisati u narednom

broju.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 7


DANSKA

Tekst i foto: Vezuv BA[I]

Zadovooljstvo je pisati o

malim, obi~nim ljudima ali

je posebno zadovoljstvo pisati

o mladim, obi~nim ljudima, a

posebno kada ih ‘ivotni putevi vode

neobi~nim stazama. Do sada smo

predstavili mnogo obi~nih ljudi, naj-

~e{}e starijih ili onih u srednjim godinama,

koji se od drugih ljudi

izdvajaju po ne~em neobi~nom.

Ovaj put }emo predstaviti

sasvim mladog ~ovjeka,

koji je sa svojih

tek proteklih dvadesetak

godina, zaslu‘io

da se o njemu pi{e kao

o obi~nom ~ovjeku

koji

t o

Pri~e o obi~nim ljudima: Sanjin Haji}

Kada se mladost razmahne

ipak nije.

Sanjin Haji} ro|en je jednog

majskog dana 1991. Godine u Banjaluci.

Nije napunio ni dvije godine

dana kada su ga roditelji morali povesti

u izbjegli{tvo. Slike iz djetinjstva

nisu se stigle ni formirati, a

on se obreo u Danskoj, koja mu je

pru‘ila priliku da odrasta u miru i

normalnom okru‘enju. Ovdje je

zavr{io osnovno {kolovanje, a zatim

je po{ao na automehani~arski zanat.

Problemi sa pronala‘enjem prakse

od toga su ga udaljili te ga gurnuli u

vode muzike, njegove ljubavi od malih

nogu. U Århusu je zavr{io {kolu

za muzi~ki menad‘ment te stekao

diplomu preofesionalnog disk

d‘okeja ili kako to mladi popularno

ka‘u Di-D‘ija, {to mu daje pravo i

mogu}niost da radi kao profesionalni

DJ, u javnim institucijama.

Sanjin je trenutno zaposlen u

mljekarskoj industriji Arla u Holstebru,

gdje radi kao vilju{karista, a ~eka

termin za upis u ekonomsku {kolu

u Koldingu, koju je samo zapo~eo

nakon zavr{etka {kolovanja u

Århusu. Vikendima radi kao DJ u

no}nom klubu „Tredserne“ u Søndervigu

{to mu omogu}uje da finansira

svoje druge hobije, koji zahtjevaju

zna~ajna finansijska

sredstva. Njegova prva i prava ljubav,

ipak, je muzika. U svom,

savremeno opremljenom,

studiju ovaj

mladi ~ovjek

radi i stvara.

Stvara novu muziku, uglavnom

zabavnu, onu koje vole svi mladi

ljudi na svijetu. Komponuje ili bolje

re}i prekomponuje etno muziku u

savremeni ritam. Kada zavr{i neko

od tih svojih djela onda se iz njegovog

studija ~uju tonovi starih bosanskih

sevdalinki, presvu~eni u

neko novo, modernije ruho. Svako

sa na{ih podru~ja, ko je tamo `ivio

svoju mladost, lako mo`e prepoznati

sevdalinku, koja slu`i kao

podloga nekoj novoj, savremenoj

zabavnoj muzici. U ku}i roditelja,

sa kojima jo{ uvijek `ivi, izgradio

je pravi moderan muzi~ki studio sa

opremom velike vrijednosti, koju

svakodnevno koristi za stvaranje tih

njegovih djela. O ovom njegovom

stvarala{tvu tek }e se ~uti.

Sanjinova druga ljubav je zvuk

i buka motora, kako onih od motocikla

tako i automobilskog motora.

U rijetkim trenucima slobodnog

vremena odlazi na terene za motokros

gdje trenira motokros vo‘nju.

Brzina motora i priroda kroz koju,

sa njim sastavljen juri, podi‘u mu

adrenalin i ~ine mu ‘ivot uzbudljivim.

Nema takmi~arskih ambicija

niti ‘elje za postizanjem vrhunskih

rezultata u tom sportu ali u‘ivanje

koje mu on pru‘a ispunjava ga do

dna du{e i ~ini sretnim i opu{tenim.

Drugi zvuk motora naveo ga je da

nabavi jedan stari BMV automobil

i da ga po~ne dotjerivati po svojim

zahtjevima, sa ciljem da postane

vlasnik izuzetno jakog i dobrog au-

tomobila, sa karakteristikama koje

vole svi mladi ljudi. I to mu je po{lo

za rukom jer sada je vlasnik prekrasnog

automobila, kojem nedostaje

samo jo{ malo pa da postane

pravi ljepotan na ~etiri to~ka. Ve}

ga je registrovao i na njemu obavlja

posljednje, zavr{ne zahvate.

Sanjinovi roditelji su na njega

izuzetno ponosni. Od djetinjstva je

samostalan, a tu osobinu aktivno

prenosi i na mla|eg brata. Voli oti}i

u Banjaluku, rodno mjesto, koje nije

iz djetinjstva ni zapamtio. U njega

je usadjena ljubav prema Bosni i on

joj je otvoren cijelim svojim mladim

srcem. Nau~en je da dobro zna gdje

su mu i koji su mu korjeni, da svoju

postojbinu voli i poma‘e joj koliko

i kako mo‘e. Govori bosanski jezik

bez ikakvih problema i stranog

naglaska. Prizna da ga ponekad

iznenadi neka na{a rije~, koju nije

ranije ~uo, ali se ne stidi da upita

{ta ta rije~ zna~i.

U trenucima opu{tanja i odmora

voli da pogleda neki dobar film sa

prijateljima ili da slu{a muziku koju

rado slu{aju svi mladi na svijetu.

Ima mnogo prijatelja prvenstveno

Danaca, a odrastao je sa Anesom i

Alenom koje izuzetno voli i cijeni i

sa kojima dijeli ljubav prema svojoj

domovini.

Ovom mladom i nadarenom

~ovjeku po‘elimo jo{ mnogo lijepih

i sretnih dana. Neka ostane onakav

kakav je sada, obi~an ~ovjek koji

rade ne{to zaista neobi~no.

8 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


Predstavljamo: Omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense

„Stav“ - novo ime za sna`niji iskorak

Gotovo da i ne postoji neko sa podru~ja na{e domovine, Bosne i Hercegovine, nastanjen na ostrvu Fyn, a da nije

~uo za omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense. Nemala BH zajednica u gradu Odense mo‘e sa ponosom

ista}i da je iznjedrila jednu mladu i jaku omladinsku organizaciju koja zaslu‘uje veliki respekt

Pi{e: Mensur GRACA

Sva na{a BH udru‘enja s

vremena na vrijeme zapadaju

u pote{ko}e ali i organizacione

krize, iz kojih se ponekad

jako te{ko povratiti na pravi put. To

se de{avalo gotovo svima ali ne i

„Bonusu“. Mo‘da su to u ovoj

organizaciji znali vje{to prikriti, a

ako i jesu onda je to dokaz njihove

sposobnosti i dovitljivosti. Bonusovaca

kao {to rekoh ima svugdje i

ni jedan projekat u gradu Odensi

nije protekao a da njihovi ~lanovi

nisu bili organizatori ili suorganizatori.

Posebno su bili aktivni u realizaciji

njihovog najja~eg projekta:

„Razglasaj“, kada su poku{ali jednom

vi{emjese~nom kampanjom,

animirati BH gra|ane u Danskoj, da

se u {to ve}em broju odazovu na

izbore u BiH, 2010-te godine. Trud

se svakako isplatio imaju}i u vidu

informaciju da se broj glasa~a iz

Danske, za izbore u domovini, pove}ao.

Vi{egodi{nja tendencija

pada broja bira~a iz Danske zaustavljena

je, izme|u ostalog, zahvaljuju}i

„Bonusu“ i projektu“ Razglasaj“.

^lanice uprave STAV-a (slijeva): Majda Pajevi} (fond „Rejse“), sekretarica

Merima Durakovi}, predsjednica Denisa D`ankovi},

potpredsjednica Aida Zaklan, blagajnica Amra Rizvanovi}

BH udru‘enja iz Odense ve}

nekoliko godina za redom

na sve~an na~in obilje‘avaju

zna~ajne datume iz istorije

BiH. Svakako su najva‘niji

1. Mart - Dan nezavisnosti i

25. novembar - Dan dr‘avnosti

Bosne i Hercegovine.

Glavna pokreta~ka snaga u

organizaciji ovih proslava je svakako

„Bonus“. Ako bismo nabrajali projekte,

u kojima je u~estvovao „Bonus“,

onda bi ova jedna stranica

sasvim sigurno bila nedovoljna.

Na „Bonusovce“ i njihov rad s

pravom smo ponosni na{i ljudi u

Odensi te nas je iskreno za~udila

nedavna odluka uprave, o promijeni

imena „Bonus“ u „STAV“ Odense.

Mnogima nije bilo jasno za{to

se sada mijenja ime koje je postalo

prepoznatljivo i koje se nekako svima

nama uvuklo pod ko`u. Iz razgovora

sa upravom dana{njeg

„STAVA“ moglo se saznati, da je

promjena imena sadr`ana u `elji za

sna`nim iskorakom u organizaciji

i djelovanju Bonusa odnosno sada

ve} STAVA. Od njih smo saznali da

je ova odluka veoma dobro izanalizirana

i razmotrena prije nego {to

je done{ena. Iako je „Bonus“ Odense

imao ogromnu podr{ku od strane

starijih, u ne maloj BH zajednici

u Odensi, a i {ire, kod mladih je ipak

imao lo{ ugled i negativne konotacije.

U udru`enju su se bezbroj puta

raspitivali o tome, {ta omladina misli

o „Bonusu“. Odgovori su se

uglavnom svodili na to da je „Bonus“

prepoznatljiv po organizaciji

raznih, uglavnom neozbiljnih aran`mana.

U „Bonusu to nisu mogli

prihvatiti obzirom da su u posljednje

dvije godine radili, punom

parom, na nizu jako bitnih i velikih

projekata, od velikog zna~aja za cijelu

BH zajednicu u Danskoj. Istovremeno

su preuzeli ogromnu

odgovornost i osnovali krovnu

organizaciju, na podru~ju Danske,

sa 4 ostala udru`enja, {to je zahtijevalo

puno rada, posebno u fazi osnivanja.

Upravo ova kritika od strane

omladine ukazala im je da na{a

omladina tra`i ne{to vi{e i na jo{

ve}em nivou, te da nisu zadovoljni

dosada{njim funkcionisanjem „Bonusa“,

koji postoji ve} 15 godina.

Ocijenjeno je da su bili u pravu, da

mladima trebaju novi i druga~iji

sadr`aji primjereni njihovom na-

~inu i stilu `ivota, da su njihove potrebe

znatno ve}e od organizovanja

proslava i obilje`avanja jubileja

te su se radi toga i odlu~ili za promjene.

Sve ove informacije dobili

smo od najodgovornije osobe, potpredsjednika

ovog udr`enja, Aide

Zaklan.

STAV - Odense sa

parolom „Uzmi stvar u

svoje ruke“ poru~uje:

„@elimo biti ve}i, `elimo

imati svoj stav, `elimo

prekinuti pasivnost na{e

omladine, probuditi ih i

pozvati da nam se pridru-

`e, jer }emo tada biti jo{

ja~i, posebno u o~uvanju na{eg identiteta,

predstavljanju na{e domovine

i prezentiranju na{e kulture

prema Dancima, kao i jo{ mnogo

toga. Mi }emo naravno i dalje

imati socijalne i dru{tvene anga-

`mane, gdje }emo raditi na okupljanju

na{e omladine radi zajedni-

~kog dru`enja ali ne `elimo da nam

puko dru`enje bude glavna preokupacija.

@elimo mnogo, mnogo vi{e

od toga. Svi oni koji `ele da saznaju

ne{to vi{e o nama mogu posjetiti na-

{u stranicu na Facebook-u. Nadamo

se da }emo dobiti veliku podr{ku

na{ih sugra|ana i da }e nas novi logo

biti prepoznatljiv kao simbol

zalaganja i simbol onih koji rade za

dobrobit svoje zajednice i domovine

Bosne i Hercegovine“.

Vrijedna uprava „STAVA“ koja

pored svojih obaveza na fakuktetima

i u privatnom `ivotu, uspijeva

dosta vremena odvojiti za BH

zajednicu, zaslu`uje da se spomenu

i njihova imena. Upravu sa~injavaju:

predsjednik Denisa D`ankovi},

potpredsjednik Aida Zaklan,blagajnik

Amra Rizvanovi},

sekretarica Merima Durakovi} te

Majda Pajevi} zadu`ena za fond

„Rejse“ (pronala`enje sponzora).

„Bonus“ kao ime {to se Odense

ti~e odlazi dakle u istoriju a mladi

se okre}emo „STAVU“ i novim

izazovima. Da li }e novi iskorak biti

sna`niji niko ne mo`e pouzdano

znati. Jedino {to se zna, to je da snage,

volje i iskustva svakako imaju.

Nek im je sretno i hairli.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 9


DANSKA

Humani ljudi: Hajrudin Ba‘dar

Mo‘e li humanost zaustaviti vrijeme

^ovjek je samo ~ovjek ali ima ljudi koji svojim ‘ivotnim djelima, ma kako ona mala ili velika bila, dokazuju da

~ovjek ipak nije samo ~ovjek, te da mo‘e biti i mnogo vi{e od toga. Kada neko svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu

pomaganja drugima, posebno onima kojima je pomo} neophodna, onda ga moramo svrstati u ljude koji nisu

samo obi~ni ljudi. Oni to svakodnevno pokazuju i dokazuju, a plodove njihovog djelovanja osjete oni najugro‘eniji,

koji bi bez tu|e pomo}i bili osu|eni na nepostojanje

Tekst i foto: Vezuv BA[I]

^ovjek je samo ~ovjek ali

ima ljudi koji svojim

‘ivotnim djelima, ma

kako ona mala ili velika bila,

dokazuju da ~ovjek ipak nije

samo ~ovjek, te da mo‘e biti i

mnogo vi{e od toga. Kada neko

svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu

pomaganja drugima, posebno

onima kojima je pomo} neophodna,

onda ga moramo svrstati

u ljude koji nisu samo obi~ni ljudi.

Oni to svakodnevno pokazuju

i dokazuju, a plodove njihovog

djelovanja osjete oni najugro-

‘eniji, koji bi bez tu|e pomo}i bili

osu|eni na nepostojanje.

Hajrudina Ba‘dara sigurno

mo‘emo svrstati u grupu ljudi,

koji su svoj ‘ivot usmjerili ka

vje~nosti, kroz pomaganje ljudima

u stanju u kojem nisu u

mogu}nosti brinuti za samog

sebe, a veoma ~esto i za svoju porodicu.

Ovim novinskim ~lankom

poku{at }e mo na{im ~itaocima

pribli‘iti njegov lik i humano

djelo.

Hajrudin Ba‘dar ro|en je

9.9.1936. godine u Vi{egradu.

Rodni grad nije dobro ni zapamtio,

a radi preseljenja roditelja,

obreo se u Br~kom, posavskom

gradu koji }e obilje‘iti

cijelo njegovo postojanje i ‘ivot.

U tom gradu, Hajrudin rije{io one

najva‘nije ‘ivotne probleme, koje

mora rije{iti svaki mlad ~ovjek

ako ‘eli ‘ivjeti normalnim ‘ivotom.

Tu se i{kolovao, dobio zaposlenje,

prona{ao bra~nog druga i

rije{io stambeno pitanje. Tu je

dobio i dvoje zlatne djece, kako

to sam ka‘e, te stekao sve uslove

da ‘ivi mirnim i sretnim ‘ivotom

sve do njegovog kraja. Me|utim

neki pomra~eni umovi iz na{e

domovine, potpomognuti istim

takvim monstrumima iz susjedne

nam zemlje nisu mu to dopustili.

Ratne strahote nisu predmet ove

pri~e, a i sam Hajrudin ih se nerado

sje}a. Uostalom malo kome

nisu poznata stradanja Bo{njaka

u Br~kom pa ih ne treba ovdje ni

opisivati.

Hajrudin je nedavno proslavio

pedest godina braka sa vjernom

‘ivotnom saputnicom,

suprugom D‘evahirom. Bez nje

njegov ‘ivot ne bi bio isti. Uporno

i vjerno ga prati i hrabri ga u

njegovoj humanoj misiji.

Kada je protjeran sa rodne

grude i kada je morao ostaviti sve

ono {to je stvarao mukotrpnim

radom, sa porodicom se obreo u

Danskoj, u azilantskom centru

Strelev. Ve} tada mu je postalo

jasno da se na{ao u sredini ~ije

resurse treba iskoristiti da se pomogne

drugima, ljudima njegove

sudbine ali koji su silom prilika

ostali u domovini. Pokrenuo je

mnogo akcija prikupljanja pomo}i,

a to mu je postalo sastavni

dio ‘ivota. Kada se za stalno naselio

u Vardama odlu~io je da sa

time mora nastaviti. U~inio je to i

iz razloga {to je shvatio da }e

poma‘u}i drugima, pomo}i i

samome sebi.

Aktivnost odr‘ava vitalnost i

poma‘e mu da zaustavi vrijeme.

A vrijeme kao da je za njega zaista

i stalo. Ni danas mu nije te{ko pokucati

na svaka vrata gdje prona|e

ime ljudi sa na{ih prostora,

ne samo u Vardama, gradu gdje

‘ivi, nego i u mnogim drugim

mjestima u okolini pa i u velikom

gradu Esbjergu. Pokuca Hajrudin

na svaka vrata, uljudno i smireno

objasni za{to je do{ao, pedantno

evidentira {ta je za uzvrat dobio i

onda se mirno vrati svojoj ku}i,

sretan postignutim, a ponekad i

‘alostan kada do‘ivi da ga neko

odbije u njegovoj humanoj misiji.

Ka‘e da je malo takvih ljudi, a ve}

se nau~io da njihova vrata {iroko

zaobilazi. Zna da su to ljudi koji

su sitne du{e, misle samo o sebi,

a nevolje drugih njih ne zanimaju.

Oni ga ni u jednom momentu nisu

zaustavili u njegovoj humanoj

misiji. Naprotiv, to mu daje podstrek

da se jo{ vi{e anga‘uje i jo{

upornije prikuplja pomo}, namjenjenu

onima kojima je ona neophodna.

Najve}i dio onog {to prikupi

povjeri humanitarnoj organizaciji

Most-Bro, svjestan da }e

tim putem pomo} oti}i na pravo

mjesto. Ova humanitarna organizacija

prihvatila ga je kao svog

najaktivnijeg ~lana, na terenu.

Zato, kada vam Hajrudin pokuca

ili pozvoni na vrata, znajte da vam

je do{ao vjetar, onaj bosanski, da

vas zamoli da i vi pomognete, da

humanitarna pomo}, no{ena njegovom

snagom, do|e do onih

kojima je neophodno potrebna. A

danas je na{oj domovini, Bosni i

Hercegovini i te kako potrebna

svaka vrsta pomo}i. To na{eg

Hajrudina ~ini jo{ ve}im i boljim

~ovjekom.

Kada vam Hajrudin

pokuca ili pozvoni

na vrata, znajte da

vam je do{ao vjetar,

onaj bosanski, da vas

zamoli da i vi

pomognete, da

humanitarna pomo},

no{ena njegovom

snagom, do|e do

onih kojima je

neophodno potrebna

10 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


Pi{e: Arben DELIU

Jedna od najve}ih tragedija

bosanskog naroda desila se

u toku rata i agresije na

Bosnu i Hercegovinu u periodu

od 1992. do 1995. godine. Skoro

200.000 mrtvih i oko milion i petsto

hiljada izbjeglica posljedica su

agresije na na{u domovinu. O‘iljci

na tijelu i vje~ite rane na du{i,

ne{to su {to ve}ina pre‘ivjelih

nosi sa sobom. U ovim, najnovijim

vremenima, svjedoci smo

nove tragedije, koja nije povezana

niti sa genocidom niti sa progonima,

ali koja nije ni{ta manje

katastrofalna, a omogu}uje je pasivnost

na{e vlade u domovini.

Na pragu smo gubitka gotovo

svih mladih Bosanaca koji se

danas nalaze u dijaspori. Ogromna

barijera, koja se stvorila

izme|u onih koji su spas za sebe

i svoje najbli‘e na{li u izbjegli-

{tvu i onih koji su ostali u domovini

i pre‘ivjeli sve ratne strahote,

upakovani u nezainteresovanost

vlasti u domovini za dijasporom,

isto je toliko kobna za Bosnu kao

i onaj, prethodni rat. Posljedice te

katastrofe ne}e u po~etku biti vidljive

kao posljedice rata, ali }e

zato posljedice te nove, nastupaju}e

tragedije biti isto toliko kobne,

te }e se dugotrajno odraziti

na ukupnu kako demografsku

tako i politi~ku sliku u Bosni i

Hercegovini.

Nevidljiva tragedija Bosne i Hercegovine i njene dijaspore

Tiho umiranje jednog naroda

Nerazumjevanje dijaspore i

njenih problema dovelo je do toga,

da mnogi u Bosni i Hercegovini

preziru ljude iz dijaspore,

zato {to mnogi na{i ljudi, iz

inostravnstva dolaze naj~e{}e

samo u vrijeme odmora, da se

hvali{u koliko su uspje{ni i koliko

su novaca zaradili, u vremenima

dok su oni u Bosni i Hercegovini

umirali od granata ili gladi. Na-

‘alost, u tome ima djelimi~no istine,

obzirom da mnogi na{i ljudi

pate od dokazivanja i ‘ude da u

Bosni poka‘u koliko su uspje{ni,

iako mo‘da na zapadu provode

ostatak godine, te{ko rade}i i {tede}i

da bi se, u samo taj jedan

mjesec dana u Bosni, provodili

kao kraljevi. Suprotno od toga,

na{a draga rodbina u Bosni po

pravilu zaboravlja da je ve}ina

izbjeglica imala izrazito te‘ak ‘ivot

u izbjegli~kim kampovima,

pun neizvjesnosti i straha, pun

poni‘enja i nerazumjevanja, a uz

sve to sve ih je pritiskala briga za

najbli‘e u Bosni i Hercegovini. Pored

ovoga, mnogi su u izbjegli{tvo

do{li sa te{kim traumama iz rata,

izazvanim zlodjelima agresora.

Veoma ~esto, na{e ljude u domovini,

pa i najbli‘u familiju, zanima

samo kolike su plate na zapadu,

koliko od ro|aka mogu dobiti,

na sve mogu}e na~ine prikazuju

te{ku situaciju i neima{tinu

u kojoj se nalaze. Na‘alost, tu se

sve i zavr{ava. Ta vrsta komunikacije

je dovela do toga da smo

se otu|ili jedni od drugih i da se

samo podnosimo. Na{im ljudima

u domovini dijaspora je neophodna

jer sa sobom donosi novac,

koji itekako vrijedi bosanskoj

ekonomiji, a nama izbjeglicama

je domovina potrebna kao biljki

korijen, iz kojeg crpi ‘ivot.

Tragedija se ogleda u tome

{to suo~eni sa takvim odnosom,

mnogi mladi ljudi u dijaspori gube

interes za Bosnom i Hercegovinom,

a njihova vizija domovine

nije realnost nego slika koju su

izgradili u izbjegli{tvu, slika koja

je produkt roditeljske pri~e i nostalgije

i vrlo ~esto osje}aja nepripadnosti

kako toj roditeljskoj domovini

tako i zemlji u kojoj ‘ive.

Bosna i Hercegovina ne mo‘e ni

da shvati ni da prihvati da su njene

izbjeglice u tragediji koja nas je

zadesila 1992-1995 godine, poslije

rata dobili priliku koji su morali

iskoristiti. Ovdje se radi o potencijalu

koji Bosna i Hercegovina

gubi. Zapad je odavno shvatio

da najve}i resursi, koji vode u

bolju budu}nost, le‘e u znanju i

pameti, dok u na{oj domovini to

nikako ne mogu da shvate. Na

desetine je hiljada na{ih mladih

ljudi, koji su zavr{ili {kolovanje

na univerzitetima ili su stekli

visoka stru~na znanja na zapadu.

Stekli su znanje koje Bosni i Hercegovini

zlata vrijedi. Pored toga

ti ljudi su potencijal, koji Bosna i

Hercegovina mo‘e iskoristiti u

sopstvenom promovisanju na zapadu,

u cilju ostvarivanja zna-

~ajnih politi~kih i ekonomskih ciljeva.

Na‘alost, kao da ne postoji

mnogo ljudi koji to mogu uvidjeti

i prihvatiti. Sve se svodi na: „koju

korist imam ja od toga“.

Mo‘da je najve}a tragedija

na{ega naroda {to na{i politi~ari,

~esto polupismeni, ne mogu

vidjeti perspektivu, koja zahtjeva

jedan du‘i vremenski period,

nego su fokusirani samo na kratkovidne

i time kratkotrajne rezultate.

Nije samo Bosna ta koja

mo‘e imati korist od dijaspore,

nego i dijaspora mo‘e imati korist

od Bosne. Poznavanje jezika,

politi~kih, ekonomskih i socijalnih

zbivanja u Bosni i biv{oj Jugoslaviji,

daje mnogim na{im ljudima

prednost nad njihovim sugra|anima

dancima, {ve|anima,

amerikancima itd. Dijaspora je

most Bosne prema zapadu i ako

se taj most ne bude odr‘avao, on

}e se sru{iti i pasti u vodu i onda }e

Bosnu pogoditi jo{ jedna tragedija,

koja se itekako mo‘e porediti sa

posljedicama rata. Nadajmo se da

}e Bosna i Hercegovina kao i

dijaspora uvidjeti koliko mi jedni

drugima trebamo i koliki potencijal

imamo. Nadajmo se da }emo to

uvidjeti prije nego {to bude previ{e

kasno i da }e se nevidljiva tragedija

i tiho umiranje jednog naroda

pretvoriti u bolji po~etak.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 11


INTERVJU

Dr. Ismet Ov~ina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

„NUB BiH dostojno predstavlja BiH

i oboga}uje izdava~ku produkciju“

Najprije, nastojimo

postati prepoznatljivi u

okolini, ne vi{e po

razaranju, ve} po

neophodnosti,

korisnosti i

pouzdanosti za

sada{nji i budu}i razvoj

kulture i duhovnosti

svih naroda i gra|ana u

BiH. Nastojimo

NUBBiH pribli‘iti

naj{irem krugu

stanovnika, svakom

pojedincu kojem je

potrebno znanje.

NUBBiH slijedi svoju

viziju, educira

bibliote~ki kadar,

osavremenjuje

informati~ku tehnologiju,

razvija

bibliote~ko–

informacioni sistem,

dostojno predstavlja

BiH u me|unarodnim

strukovnim

asocijacijama

Razgovarao:

Idriz HOD@I]

Gospodine Ov~ina, ro|eni

ste u Bile}i, 1957. godine.

Sje}ate li se svog djetinjastva

i koje Vas uspomene ve‘u sa

zavi~ajem

OV^INA: U stvari, ja sam

ro|en u mjestu Zau{je, Bile-

}a. Vrlo se ‘ivo sje}am svog

djetinjstva, i uvijek se sla‘em

da se u ‘ivotu mo‘e sti}i i do

mnogih slavnih destinacija,

ali ljepotu zavi~aja ne}e{ nigdje

na}i. U mom zavi~aju je

najljep{e plavetnilo neba na

svijetu i gdje god putujem

poku{avam to na}i. Tada se

uglavnom ‘ivjelo u te‘im

uslovima, ali to nismo osje-

}ali. Vodio nas je optimizam.

Posebno se sje}am svojih roditelja

i svoje porodice. Otac

je umro rano, u mojoj 14 godini,

a majka se hrabro borila

izvode}i nas sve na pravi put.

Naravno, sje}am se {kolskih

dana, od osnovne {kole do

gimnazije, svojih u~itelja i

u~iteljica, najvi{e u~itelja u

prvim razredima {kole Gojka

Manovi}a, te profesora i profesorica,

a najvi{e svog dragog

razrednika iz gimnazije

prof. Moma Papi}a koji je,

na‘alost, rano umro. Moj

zadatak u porodici bio je da

dobro u~im, a ostalih poslova

u ku}i i oko ku}e bio sam dosta

oslobo|en, za mene su ih

„radile“ sestre jer sam bio njihov

jedini i najmla|i brat. Svi

u porodici smo se puno voljeli

a i danas je tako. Studentski

dani u zavi~aju, gdje sam

~esto i{ao, tako|er su nezaboravni,

kao i ljetni turniri u

fudbalu u kojima je ekipa FK

„Zau{je“ kontinuirano i sa

uspjehom nastupala. Jednom

smo bili i tre}i. Ali, bilo je to

ne{to vi{e od fudbala, igra i

12 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


zabava. Dosta sam vezan za zavi~aj

i danas, u prosjeku jedanput u dva

mjeseca, idem u zavi~aj da se sjetim

i napunim akumulatore. S obzirom

na to da je sve sru{eno u na{em

mjestu (Zau{je), vra}am se u pravilu

isti dan u Sarajevo. Nikad ne}u

zaboraviti tu‘ni osje}aj svojih malih

sinova (8 god. i 6 god.) kada su prije

tri godine vidjeli mjesto i ku}u, tj.

ome|inu, gdje im je ro|en otac. Ali

zavi~aj je samo jedan.

Kakav je bio Va{ prvi utisak u

susretu sa «gradom nad gradovima»,

{eher - Sarajevom

OV^INA: Sarajevo je grad sa

otvorenom du{om i srcem koji

svakoga prihvata prijateljski.

Uvijek sam se osje}ao kao da sam

ro|en u njemu. To mo‘e samo

Sarajevo. Sarajevo mi je omogu}ilo

uspjeh u ‘ivotu, Sarajevo

je sada i moja ljubav.

Sa 32 godine ste magistrirali na

Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.

Koja je tema Va{e magistarske

radnje

OV^INA: Odgovornost SKJ za

procjenu politi~ko-bezbjednosne

situacije.

Doktorirali ste 2004. godine. Je

li tema Va{e doktorske disertacije

vezana za oblast bibliote~ke

djelatnosti ili oblast politologije

OV^INA: To je tema iz politologije

jer sam i magistrirao i doktorirao

na Fakultetu politi~kih nauka

u Sarajevu. „Bosna i Bo{njaci u

nacionalnoj ideologiji banske

Hrvatske“, tema je moje doktorske

disertacije, {to }e poslije biti

osnova moje knjige.

Aktivni ste javni, kulturni i sportski

djelatnik. Mo‘ete li ne{to

re}i o svom anga‘manu u zakonodavnim

tijelima Op}ine

Stari Grad Sarajevo, Grada Sarajeva

i Kantona Sarajevo

OV^INA: Bio sam u ratno-poratnom

periodu odbornik i vije}nik

u Op}ini Stari Grad Sarajevo, zamjenik

predsjedavaju}eg i predsjedavaju}i

Op}inskog vije}a Stari

Grad Sarajevo (u ratnom periodu

i ~lan Predsjedni{tva Op}ine Stari

Grad Sarajevo), vije}nik u Gradskom

vije}u Grada Sarajeva, ~lan

Izvr{nog odbora Grada Sarajeva,

te poslanik prelazne Skup{tine

Kantona Sarajevo.

^ega se rado sje}ate iz perioda

1994.-1996. godina, kada ste

obavljali funkciju ~lana Izvr{nog

odbora Grada Sarajeva

OV^INA: Te{ko se sje}ati ne~eg

dobrog iz tog apokalipti~nog vremena.

Ali bilo je i toga. Posebno

se i danas sje}am energije, u tom

te{kom vremenu, i uvjerenosti da

se borite za ispravnu stvar, svoju

dr‘avu BiH. Taj anga‘man u posebnim

ratnim uslovima smatram

za sebe posebno ~asnim. Naravno,

sje}am se i dobrih gestova mnogih

ljudi koji su pomagali drugima.

U oktobru 2005. godine imenovani

ste na funkciju direktora

Nacionalne i univerzitetske biblioteke

Bosne i Hercegovine.

[ta je bio prioritet Va{e aktivnosti

na toj funkciji tada, a {ta danas

OV^INA: Rje{avanje statusa

NUBBiH bio je i ostao strate{ki

cilj moga anga‘mana, kao jedne

od institucija kulture od zna~aja

za BiH. Naravno, djelovanje u

okviru mogu}eg bila je i sada je

na{a realnost, ali mi se anga‘ujemo

u datom prostoru i vremenu

uvijek gledaju}i optimisti~ki

naprijed, dostojno prezentuju}i

bibliote~ku djelatnost i potrebu za

novim znanjem.

Vi ste glavni i odgovorni urednik

~asopisa «Bosniaka».

Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o

sadr‘aju tog ~asopisa

OV^INA: To je jedini bosanskohercegova~ki

~asopis u bibliote~ko

– informacijskoj oblasti

indeksiran u bazi podataka

CEEAS (Central & Eastern European

Academic Source) svjetski

poznatog informacionog servisa

EBSCOhost, te u C.E.E.O.L.

(Central and Eastern European

Online Library) bazi podataka.

Dobitnik je nagrade za ~asopis

Udru‘enja izdava~a i knji‘ara BiH

na sarajevskom Sajmu knjiga i

u~ila (2009.), na koju je izdava~

NUBBiH posebno ponosan.

^lan ste Senata Univerziteta u

Sarajevu. Mo‘ete li nam malo

pribli‘iti nadle‘nosti Senata

OV^INA: Dobra prilika da vas

nazivaju senatorom. To je tijelo

koje donosi strate{ke odluke za

razvoj Univerziteta u Sarajevu i

visokog obrazovanja.

Objavili ste nekoliko knjiga i

vi{e od 30 nau~nih radova. Jedna

od Va{ih knjiga nosi naslov

«Bosna i Bo{njaci u hrvatskoj

politici (1878.-1914.)», druga je

«VIJE]NICA – prepoznatljivi simbol

NUBBiH», a tre}a «Politi~ke

stranke i demokratija».

Spremate li jo{ neka iznena|enja

~itala~koj publici, koja prati

Va{ nau~ni i dru{tveni anga-

‘man

Na{ novinar Idriz Hod‘i} u razgovoru sa dr. Ismetom Ov~inom

OV^INA: Ja sam u me|uvremenu

izdao i knjigu „Biblioteka

izme|u stvarnog i mogu}eg“. Bio

sam koautor, zajedno sa svojim

saradnicima u , jo{ 2-3 publikacije

koje se odnose na bibliote~koinformacijsku

struku, bibliotekarstvo,

i one, nadam se, doprinose

promociji kulturnog naslje|a BiH.

Tako|er radim na jednoj knjizi sa

radnim naslovom „Putovanja – saznanja“,

ona }e ubrzo ugledati

svjetlost dana.

Mo‘ete li, u kratkim crtama,

predstaviti projekat «Novi bibliote~ki

servisi na univerzitetima

Zapadnog Balkana», 2010.

godine, koji ste predstavili na Konferenciji

u Tirani, pro{le godine

OV^INA: To je projekat u okviru

TEMPUS projekta, a ja sam na

Konferenciji u Tirani govorio i o

tom projektu i o zna~aju COBISSa

za bibliote~ko – informati~ke sisteme

u regiji. Ina~e, TEMPUS X5

program evropske unije koji poma‘e

reformu i modernizaciju visokog

obrazovanja u partnerskim

zemljama i jedan je od najstarijih

i najuspje{nijih programa saradnje

u Evropskoj uniji.

[ta za Vas zna~i titula «Akademski

ambasador», koju Vam je

dodijelio presti‘ni Univerzitet

«Carlo Bo», iz Urbina - Italija,

20. 10. 2010. godine

OV^INA: Ah, to je zaista bilo

izvrsno, iznena|uju}e. Ova titula

i obavezuje, a za ilustraciju, Univerzitet

„Carlo Bo“ je osnovan

1506. godine, i jedan je od najstarijih

javnih univerziteta u Italiji.

Grad Urbino nije veliki, ali je ~injenica

da danas ima vi{e studenata

nego stanovnika. Vrlo sam

po~astvovan ovom titulom i atmosferom

u gradu Urbino povodom

tog doga|aja.

Javna ustanova, na ~ijem ste

~elu, nedavno je obilje‘ila 65.

ro|endan, sa respektabilnim

rezultatima, ali i sa nerije{enim

pravnim statusom i finansiranjem

njene djelatnosti. Kako

vidite NUBBiH u budu}nosti

OV^INA: Najprije, nastojimo

postati prepoznatljivi u okolini, ne

vi{e po razaranju, ve} po neophodnosti,

korisnosti i pouzdanosti za

sada{nji i budu}i razvoj kulture i

duhovnosti svih naroda i gra|ana

u BiH. Nastojimo NUBBiH pribli‘iti

naj{irem krugu stanovnika,

svakom pojedincu kojem je potrebno

znanje. NUBBiH slijedi svoju

viziju, educira bibliote~ki kadar,

osavremenjuje informati~ku tehnologiju,

razvija bibliote~ko–

informacioni sistem, dostojno

predstavlja BiH u me|unarodnim

strukovnim asocijacijama (IFLA,

CENL, TEL, LIBER, ISSN itd) i

oboga}uje izdava~ku produkciju.

@elite li ne{to poru~iti nasim

~itaocima

OV^INA: Nikad ne zaboravite

zavi~aj, bez obzira {to ‘ivite u dobro

ure|enim sistemima gdje su

materijalni i drugi uslovi ‘ivota

apsolutno na jednom zavidnom

nivou. Naravno, svima ‘elim puno

sre}e i u tim integracijskim

procesima. Gledajmo u budu-

}nost, ne zaboravimo pro{lost.

Hvala Vam velika na vremenu

odvojenom za ovaj razgovor.

@elim Vam dobro zdravlje i

puno uspjeha u Va{em daljem

radu.

OV^INA: Hvala, tako|er, Vama

i Va{em anga‘manu.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 13


FOTO REPORTA@A

Akbabe iz Turske s Inijazom Agbabi}em i njegovim bratom

Agbabi}i iz BiH i Akbabe iz Turske

prvi put na okupu nakon 100 godina

Tekst i foto: Idriz HOD@I]

U

selu Lokve, op}ina

Had‘i}i, Bosna i

Hercegovina, svoj novi

dom sagradili su Inijaz i Razija

Akbabi} (Agbabi}), koji privremeno

‘ive u dalekoj zemlji Danskoj.

@ive}i na hladnom sjeveru

oni nisu izgubili ni ljudsku toplinu,

ni privr‘enost porodi~nim i

rodbinskim vezama. Trebinjac i

Ga~anka imaju svoje imanje i staru

porodi~nu ku}u u @upi, kod

Trebinja, a ratni vihor 1992. godine

ih je odnio u Dansku.

Svaki ~ovjek, prije ili kasnije,

po~inje da razmi{lja i sanja o svojim

korijenima i svom porodi-

~nom stablu. Tako je i Inijaz po~eo

tragati za svojim srodnicima koji

su u vrijeme balkanskih ratova

iselili u Tursku, kao i mnogi drugi

Bo{njaci. U tome mu je pomogao

imam u Trebinju, Husein ef. Hod‘i}.

Tako, eto, nakon stotinu godina,

u selo Lokve, 21. maja 2011.

godine, kod Inijaza i Razije stigo-

{e dragi musafiri, ro|aci – Akbabe,

iz Turske (Karamursel).

Na ovom porodi~nom sijelu i

dru‘enju okupili su se: Halil

14 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

(1947), Salih (1950), Ibrahim

(1955) i Sertan (1980). Oni ‘ive u

gradu Karamurselu, u regiji Kocaeli

(Kod‘eli), a zadr‘ali su prezime

AKBABA, od 1934. godine.

Sertan je sin Salihov, a pripada

dvanaestoj generaciji potomaka

ove znamenite loze Akbabi}a. Zavr{io

je Marmara Univerzitet i pri

zavr{etku je doktorskog studija iz

oblasti me|unarodnih odnosa, na

istom univerzitetu. Govori engleski

i turski, a bosanski jo{ nije nau~io.

Ro|aci su mu obe}ali da }e

ga nau~iti bosanski.

Njihov predak je Murat Akbabi},

za kojeg vele da je bio kapetan

Klobu~ke kapetanije, {to se dijelom

poklapa sa navodima histori~ara

Hamdije Kre{evljakovi}a,

tj. da su kapetani Klobu~ke kapetanije

bili iz porodice Akbabi}a,

koji su se u Trebinje doselili iz Risna.

U po~etku su ‘ivjeli svi zajedno,

a kasnije su se podijelili u

dvije gupe, od kojih se jedna naselila

u Mahalu-Lastvu, a druga u

@upu. Halil Akbabi}, sin Alija i

unuk Murata Akbabi}a, 1911. godine,

odselio je u Tursku. Tada je

imao tri sina (Mustafu, Omera i

Aliju), a u Turskoj su mu se rodili

sin Selim (1914) i k}erka Emina.

Najmla|i Selimov sin, Ibrahim

Akbaba, ro|en je u Karamurselu,

dok su njegova tri brata (Halil,

Salih i D‘evad) ro|eni na selu,

u blizini tog grada.

Evo, {ta za «BH Glas» ka‘e

Ibrahim - bey, ovim povodom:

«Govor smo sa~uvali preko nene

i majke. Kada sam po{ao u {kolu

nisam znao turski jezik, pa sam tri

mjeseca u~io sa djecom moga

ad‘e (amid‘e, op. a.)». Ibrahim

prikuplja podatke o porodi~noj lozi

Akbabi}a, te je i{ao i u Risan,

rodno mjesto svojih predaka, da

poku{a upotpuniti mozaik porodi-

~nog stabla. Od Ibrahima saznajemo

da je po jedna porodica sa prezimenom

Akbaba, naseljena u

Istanbulu i Australiji, a sve ostale

u Karamurselu.

Uz ove drage musafire iz Turske

na sijelu su bili brat, sestra i

bliski srodnici Inijaza Agbabi}a.

Bila je to nezaboravna prilika za

razmjenu mi{ljenja o ‘ivotu u Turskoj

i Bosni, ali i u Danskoj, gdje

se nalazi veliki broj porodica iz

Trebinja i Gacka, te iz drugih mjesta

u BiH. Sav radostan i uzbu|en

ovim susretom i dru‘enjem, Inijaz

Agbabi}, govori: «Kad sam imao

20 godina vukla me je ‘elja da saznam

ne{to vi{e o mojoj porodici

i o srodnicima koji su se iselili u

Tursku. Ima ne{to {to stvarno volim

i ‘elja mi se ispunila. Kada

sam odnio donaciju za izgradnju

d‘amije u Trebinju, uz kahvu sa

Husein ef. Hod‘i}em, razgovarao

sam o Akbabi}ima, a ef. Hod‘i}

je tra‘io da mu na jednoj fotografiji

poka‘em moga rahmetli

oca. Obe}ao mi je pomo}i da

stupim u kontakt sa mojim srodnicima

u Turskoj i uskoro mi donio

jedno pismo od ro|aka Ibrahima,

sa brojem telefona. Mu~io

sam se kako da nazovem, jer ne

znam turski, a ni engleski jezik.

Odlu~io sam i birao Ibrahimov

broj. Javila se njegova k}erka i kada

sam izgovorio prezime Agbabi},

ona je ushi}eno po~ela dozivati

oca, govore}i mu – brat,

brat... Javio se Ibrahim i kada je

nazvao selam shvatio sam da govori

bosanski. Laknulo mi je. Bilo

je to za Bajram pro{le godine. Od

tada smo ~esto u telefonskim kontaktima,

koji su rezultirali njihovim

dolaskom u Sarajevo i ovim

prelijepim susretom i nesvakida-

{njim dru‘enjem...». Organizatori

ovog sijela, Inijaz i Razija Akbabi},

bili si izvrsni doma}ini.


Halil, Ibrahim i Sertan Akbaba

Inijaz Agbabi} i njegov zet, uz ra‘anj za goste

Bosanska sofra za musafire iz Turske

Prvi zdesna: Salih Akbaba iz Turske

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 15


DOM, ZDRAVLJE I PORODICA

Priprema: Bahrija [I[I]

- Bolest nema nikakvih simptoma,

pogotovo na po~etku procesa

- Mo‘e dovesti do mnogo problema

na koje ukazuju neki simptomi

kao {to su vrtoglavica i

gr~evi u nogama, a sve to mo‘e

dovesti do ishemije (nedovoljan

protok krvi) kao i o{te}enja

bubrega.

Usljed arterioskleroze ili

stvrdnjavanja arterija, arterije u

tijelu gube svoj elasticitet. Holesterol

se najprije sakuplja poput

malih masnih naslaga na stijenkama

arterija. Kako toga ima

sve vi{e, nastaju deblje naslage

koje se zovu ateromi (plak). S

vremenom se taj sloj stvrdne, te

~ini arterije krutima. Tada postaju

Oboljenja srca (3)

ARTERIOSKLEROZA

stvrdnjavanje arterija

16 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

manje sposobne za {irenje i stezanje,

{to ina~e doprinosi kontrolisanju

pritiska i koli~ine krvotoka.

Faktori, kao {to su visok nivo

holesterola, visok krvni pritisak,

dijabetes i pu{enje ubrzavaju proces

„stvrdnjavanja“.

Pomanjkanje elasti~nosti arterija

mo‘e smanjiti dotok krvi, pogotovo

kada su arterije djelimi~no

ili potpuno za~epljene plakom. Do

najte‘ih o{te}enja ne dolazi u samim

arterijama, ve} u organu kojeg

arterija opskrbljuje krvlju i kisikom.

Za~epljenje krvne ‘ile koja

vodi u mozak mo‘e izazvati vrtoglavicu,

kratkotrajne napade ishemije

ili mo‘dani udar, te oboljela

osoba mo‘e ostati paralizirana ili

izgubiti sposobnost govora. Kad

je ograni~en dotok krvi kroz arterije

k o j e

opskrbljuju

srce, mo‘e do-

}i do angine pektoris

ili sr~anog

infarkta. Posljedice

se mogu osje}ati ~ak

i u prstima na nogama

i rukama, ili u dijelovima

ekstremiteta, ako

arterioskleroza onemogu}ava

dotok krvi, kojom

se hrane ta tkiva. Arterioskleroza

tako|e mo‘e

uticati na to kako bubrezi

pro~i{}avaju otpadne

materije iz krvi i tako doprinijeti

otkazivanju rada

bubrega.

Pretrage

Vjerovatno }e trebati

napraviti krvne pretrage, rendgensko

snimanje srca i plu}a

i elektrokardiogram. Mo‘da }e

biti potrebna pomnija

prou~avanja arterija,

kao {to je Dopplerova

ehokardiografija

(vrsta

ultrazvu~nog snimanja

srca) i kateterska angiografija

(vrsta snimanja krvnih

sudova, gdje se sondom dolazi do

su‘enog dijela krvnog suda, ubrizgava

se kontrastna materija, a sve

se vidi na monitoru rendgena).

Lije~enje

Mogu}nosti lije~enja arterioskleroze

pove}ale su se tokom posljednjih

deset godina. U mnogim

se slu~ajevima mo‘e napraviti perkutana

transluminalna angioplastika

({irenje krvnih sudova balonom)

kako bi se s unutra{nje strane pro{irila

su‘ena podru~ja arterija. Sastoji

se od uno{enja balonskog katetera

do mjesta gdje je arterija za~epljena.

Potom se balon napuhne, priti-

{}e plak uza stijenku arterije i ponovo

je otvara. Postupak se naj~e-

{}e koristi za koronarne arterije

koje krvlju opskrubljuju srce.

Razvijaju se i druge, srodne,

tehnike lije~enja arterioskleroze,

kao {to je upotreba malih

metalnih opruga, ili metalnih umetaka

(stent), da bi ‘ila ostala otvorena

nakon angioplastike. Krvne

se ‘ile iznutra mogu o~istiti laserom.

Ve} vi{e godina primjenjuje se

tehnika uklanjanje plaka iz arterije

(endarterektomija). Novija, laserska

tehnologija nije se pokazala

onako dramati~no boljom kako su

se ljudi nadali, ali to se jo{ uvijek

istra‘uje pa }e mo‘da u budu}nosti

biti korisnija. Endarterektomija

se naj~e{}e primjenjuje u karotidnim

arterijama koje prolaze kroz

vrat te glavu opskrbljuju krvlju.

Mo‘e se napraviti operacija

premo{tenja (bypass) kojom se

transplantira vena ili arterija, tako

da krv mo‘e zaobi}i za~epljeno

mjesto. Naj~e{}e se primjenjuje na

koronarnim arterijama, iako se

premosnica (bypass) katkad stavlja

i na velike arterije u rukama

ili nogama. Taj hirur{ki zahvat je

postao prili~no siguran i uobi~ajen.

Operacija premo{tenja sinteti~kim

materijalima mo‘e skrenuti

krv oko ve}ih za~epljenih podru-

~ja. Sve navedene tehnike ubla‘avaju

simptome, ali ne mogu produ‘iti

‘ivot, a obi~no ih treba ponavljati.

Bypass u prosjeku traje

desetak godina.

Lijekovi se mogu koristiti za

pro{irivanje arterija koje su jo{

uvijek djelimi~no elasti~ne i nisu

se sasvim „stvrdnule“ tako da krv

mo`e cirkulisati. Lijek pod nazivom

pentoxifylline katkad mo`e

pobolj{ati protok krvi tako da

omek{a crvene krvne stanice dok

klize kroz vrlo uska podru~ja malenih

arterija. Antikoagulacije se

tako|e mogu koristiti za prevenciju

formiranja ugru{aka i nastajanja

ve}eg o{te}enja.

Preventiva

Prevenciji arterioskleroze

mo‘e se doprinijeti bavljenjem gimnastikom,

konzumiranjem zdrave

i nemasne hrane i izbjegavanjem

pu{enja. Kod dijabeti~ara,

~e{}e kontrolisanje nivoa {e}era u

krvi mo‘e smanjiti opasnost, a posebno

je zna~ajno smanjivanje

nivoa holesterola u krvi i lije~enje

visokog krvnog pritiska.

@ene koje su pro{le menopauzu

~esto imaju ni‘i nivo holesterola

sa visokom gusto}om lipoproteina

(HDL – vrsta takozvanog

dobrog holesterola) koji {titi od

sr~anog infarkta. Kod ‘ena koje

su pro{le menopauzu, hormonska

terapija mo‘e smanjiti opasnost od

sr~anog infarkta odr‘avanjem visokog

nivoa HDL holesterola.


Jabuka je kraljica jeseni i zato

ne propustite zapo~eti zdravu

naviku da pojedete barem

jednu jabuku dnevno. Uvjerite se

sa ovih ~etiri razloga i zagrizite

jednu jabuku ve} danas, prenosi

Tportal.

1. Malo kalorija, puno vitamina

U jednoj vo}ki srednje veli~ine

sadr‘ano je ~ak 4 grama topivog

vlakna, {to su velike koli~ine

za skromnu koli~inu kalorija {to

jabuku ~ini slatkim me|uobrokom

koji vas lako mo‘e zasititi. Vo}ka

srednje veli~ine ra~una se kao

jedna {oljica vo}a, pa ste, kad

pojedete jednu jabuku, na dobrom

putu da konzumirate preporu~enu

dnevnu dozu vo}a koja za odrasle

osobe iznosi dvije {oljice na prosje~noj

dijeti od 2,000 kalorija.

Jabuke su dobar izbor vitamina C

potrebnog za odr‘avanje imuniteta

tijela: jedna vo}ka osigurat }e

vam 14 posto dnevne vrijednosti

tog vitamina. Jabuka }e vas zasititi

sa malo kalorija, pa mo‘e pomo}i

u odr‘avanju vitkosti.

2. Ja~a srce, uni{tava holesterol

Male kulinarske vje{tine

Priprema: Amila SMAJLAGI]

Za mnoge je nalak{e oti}i u Aldi

i kupiti }evape , a jeste li poku-

{ali ipak bar jednom napraviti ih

sami Dobila sam ovaj recept , probala

ga i vi{e ne odustajem i ne mijenjam

ni{ta. A da me malo ‘elja mine

i umirim ova razmi{ljanja o na{oj

lijepoj zemlji, morala sam }evape

upotpuniti lepinama-somu-nima.

Nadam se da }ete biti uspje{ni u

pripravljanju ovih na{ih poslastica i

da }e vam se ku}om ili dvori{tem

ra{iriti miris na{e Bosne.

]evap~i}i

Sastojci:

1 kg nemasnog fa{iranog

gove|eg mesa

6 velikih ka{ika prezle

1/2 ~a{e mlijeka

1 velika ka{ika soli

1/3 male ka{ike sode bikarbone

1/2 male ka-{ike bi-ber-a

]evap~i}i i pljeskavice

Priprema: Pomije{ati prezlu, so,

sodu bikarbonu, biber i mlijeko.

Dodati u hladno meso. Da, va-

‘no je da je meso jako hladno!

Izmije{ati sve jako dobro da se za~ini

rasporede.

Meso mo‘e odstojati, ali u zadnje

vrijeme ja odmah oblikujem i

pljeskavice i }evape i nema nikakvih

problema.Garantujem da se meso

ne}e lijepiti za ro{tilj i da }e biti

ukusno i so~no.

Dodatno, za pljeskavice se mo‘e

ubaciti crvene paprike, rendanog sira,

sitno sjeckanog bijelog i crvenog

luka, ljute papri~ice itd...

Eksperimenti{ite sa ja~inom vatre,

mada ja preporu~ujem

laganiju i

ako je

mogu}e

drveni

ugalj.

Zdrava navika

^etiri dobra razloga za{to

biste trebali jesti jabuke

Idealna kombinacija: jabuka daje puno korisnih

tvari i malo kalorija

Jedno je istra‘ivanje utvrdilo

kako su ‘ene koje su konzumirale

jabuku dnevno uspjele, uz mr{anje

i odr‘avanje vitkosti, smanjiti ho-

lesterol i markere koji su pokazivali

sr~ane bolesti. Jabuka sadr‘i

antioksidanse i pektin (vrstu vlakna)

za koje se smatra da imaju

Poku{ajte jela pripremiti druga~ije

To je sada stvar vje‘be na putu do titule

eksperta.

Elem, ovaj recept je za nas koji

stvarno u‘ivamo u ro{tilju i pravljenju

doma}ih }evapa. Da li je meso

mje{avina jagnjetine i govedine, kao

i da li je od obraza, vrata, potrbu{ine

i ple}ke, to ja stvarno neznam, niti

}u i}i po mesnicama da saznam.

Somuni ili lepinje

Kako jesti }evape bez pravih

bosanskih lepina Vrlo te{ko idu niz

grlo uz tost ili danski crni kruh

(gotovo nikako). Zato vam ovaj puta

poklanjam i recept za najbolje

somune – lepinje.

Sastojci:

koristan uticaj na zdravlje srca.

Brojna istra‘ivanja pokazuju da

jabuka dnevno smanjuje rizik od

kardiovaskularnih i sr~anih bolesti,

te da smanjuje rizik od mo-

‘danog udara. Anbtioksidansi u

jabuci spre~avaju oksidaciju LDL

holesterola.

3. Borac protiv dijabetesa

Ljudi koji jedu jabuke mogu

manje }e vjerovatno patiti od metaboli~kog

sindroma, koktela simptoma

povezanih sa pove}anim

rizikom od sr~anih bolesti i dijabetesa.

Jedno je od istra‘ivanja

utvrdilo kako osobe koje redovno

jedu jabuku imaju ni‘i nivo C-reaktivnog

proteina, markera upale

~ija prisutnost u krvi upu}uje na

pove}ani rizik bolesti srca i

dijabetesa.

4. ^ini vas izdr‘ljivim

Pojedete li jabuku prije nego

vje‘banja pove}at }ete izdr‘ljivost

za vrijeme vje‘banja. Jabuka dostavlja

u krv antioksidans kvercetin,

koji poti~e izdr‘ljivost tako {to

plu}ima daje vi{e kisika na raspolaganje,

pi{e Huffington Post.

1

kg.bra{na

2

supene

ka{ike kvasca

250 ml.mlijeka

1 supena ka{ika {e}era

1 ~ajna ka{ika soli

}ujrukoti}a(}urukot)

Priprema Kvasac pomije{ati sa

{e}erom i uz malo topla mlijeka

staviti da uskvasa.

Bra-{no i so prosijati, dodati

kvasac i sa preostalim mlijekom i

vodom zakuhati tijesto. Dobro uraditi

rukama, uvijek povla~e}i rukom sa

vanjske strane tijesta ka unutra{njosti,

dok se ne dobije veoma glatko i

mekano tijesto. Ostaviti tijesto da

naraste duplo a zatim prekuhati, te

ponovo ostaviti da nadolazi oko pola

sata.

Na dobro pobra{njenu povr{inu

tijesto polagano staviti i bez

prekuhavanja podijeliti na 6 dijelova.

Rukom zatim lagano oblikovati

loptice, malo pritisnuti prstima

okolo-krajeve somuna i polagano

po~eti razvla~iti.

Veoma je bitno da somun razvla~ite

samo sa krajeva, a ne sa sredine. Ja

obi~no u jednoj ruci (na dlanu) dr‘im

somun a drugom razvla~im. Malom

~a~kalicom za ra‘nji}e, predhodno

namo}enoj u vodu na somunu praviti

rombove, malo somun umiti sa vodom

i posuti preko curukoticu. Rernu

zagrijati na 250 stepeni i somune pe}i

5-7 minuta, (na plehu koji se grije u

rerni) dok ne porumene. Somuni se

napu{u i to je znak da su gotovi.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 17


SPORT

Impresije sa Davis Cup me~a Danska-BiH i opis generalnog stanja bh. tenisa

Bh. tenis na putu velikog uspjeha

Detalj sa jednog od me~eva Danske i BiH na

Davis cupu u Hillerødu (Foto: Almira [I[I])

Teniska euforija zalazi zadnjih nekoliko godina sve dublje na podru~je Balkana i zauzima sve vi{e i Bosnu i

Hercegovinu. Velike zasluge za to pripadaju pojedincima koji pod zastavom na{e zemlje u zadnje vrijeme

posti‘u sve zna~ajnije rezultate i tako bude interes za bijeli sport u svim slojevima bh. stanovni{tva, a

pogotovo me|u mla|ima koji sve vi{e hrle ka teniskim terenima

Pi{e: Benjamin DAJI]

Do sada su se na{i sugra-

|ani putem tv- prijemnika

divili stranim svjetskim

asovima me|u kojima je bilo

i njihovih sunarodnjaka koji su

predstavljali boje susjednih nam

dr‘ava, ali doga|aji u posljednjih

godinu dana nagovje{tavaju nove

tendencije. Mervana Jugi}-Salki}

je ve} godinama prisutno ime na

velikim teniskim priredbama, {to

tako|e va‘i i za Amera Deli}a,

dok Damir D‘umhur zvani~no

nosi titulu evropskog juniorskog

prvaka, a Mirza Ba{i} i Aldin [etki}

slove za veoma perspektivne

mlade igra~e koji su se ve} probili

me|u 500 najboljih na svijetu.

Od kada su snage na{ih najboljih

tenisera ujedinjene u jednu

ekipu teniska reprezentacija BiH

je po~ela nizati zapa‘ene uspjehe.

Od 2009. zabilje‘eno je 9 pobjeda,

ostvaren je ulazak u Grupu II i nakon

pobjeda nad Marokom i Estonijom

izboren je me~ za ulazak u

Grupu I (iznad koje se jo{ samo

nalazi Svjetska Liga). Popri{te

duela za plasman u Grupu I u

septembru teku}e godine bila je

hala Teniskog kluba Hillerød, a

protivnik doma}in reprezentacija

18 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

Danske. Iako Danska ima du‘u i i

bogatiju tenisku tradiciju od BiH

koja izme|u ostalog bilje‘i igranje

reprezentacije u Svjetskoj Ligi u

dva navrata, danski izbornik Kenneth

Carlsen (me|u 50 najboljih

igra~a na svijetu u 1990-im) je na

konferenciji za {tampu pred po~etak

me~a ulogu favorita prepustio

na{oj selekciji.

Prvoga dana je rezultat bio

izjedna~en nakon {to je najbolji

danski igra~ Frederik Nielsen pobijedio

Aldina [etki}a u tri seta, a

Amer Deli} uz puno vi{e muke nego

{to se to o~ekivalo savladao

Martina Pedersena sa 3-2. Mnogo

toga je nazna~avalo da bi drugi

dan me~a i susret dublova mogao

odnijeti odlu~uju}u prevagu u

kona~nom ishodu. Ameru Deli}u

i Ismaru Gor~i}u suprotstavili su

se Frederik Nielsen i Thomas Kromann.

Nakon dugog i iscrpljuju-

}eg me~a koji je obilovao uzbu-

|enjima, preokretima i majstorskim

potezima vi{e snage i koncentracije

je pokazao danski duo i

ovaj veoma zanimljivi me~ priveo

u svoju korist u pet setova. Pred

zadnji dan i posljednja dva susreta

danska prednost od 2-1 je izgledala

solidno, ali ne i nedosti‘no.

Optimizam u na{em taboru je bio

podgrijan sigurnom, maksimalnom

pobijedom Amera Deli}a

nad Frederikom Nielsenom, i {anse

za ukupnu pobjedu BiH pred

posljednji susret su postale vi{e

nego izgledne. U odlu~uju}em duelu

snage su odmjerili Damir D‘umhur

i Martin Pedersen. Po~elo je

odli~no po na{eg predstavnika koji

je dobio prvi set, ali je Danac

ve} od drugog seta krenuo puno

sna‘nije i odlu~nije i bio bolji u

naredna tri seta. Danska je time

pobijedila 3-2 i obezbijedila sebi

mjesto u Grupi I.

Ova prilika za uspinjanje na{e

teniske reprezentacije na jo{ vi{i

nivo je tako ostala neostvarena, ali

po svemu vi|enom u ova tri dana

u Hillerødu i generalno u zadnje

dvije godine mjesta za pesimizam

ne smije biti. To potvr|uju i rije~i

selektora na{e reprezentacije, Davora

Vrani}a, u izjavi za na{ list:

„Ovo {to je u~injeno u zadnjih par

godina je ogroman uspjeh. Sko~ili

smo iz Grupe III u Grupu II i

izborili finalni me~ za ulazak u

Grupu I. U Tuzli smo u julu organizirali

me~ protiv Estonije koji je

ispunjavao najvi{e standarde i zahtjeve

za odr`avanje me~eva Davis

Cupa. Po~eli smo u na{oj zemlji

organizirati me|unarodne turnire

koji sve vi{e po~inju privla-

~iti poznata teniska imena. Sve su

to prvi, ali veliki i zna~ajni koraci

ka etabliranju tenisa u BiH i postavljanju

na{e zemlje na svjetsku

tenisku kartu.“

Pored opisanog napretka i pozitivnog

pomjeranja mora se biti

svjestan i pote{ko}a u ovom procesu

i manjkavosti u radu nadle-

`nih dr`avnih organa, u vezi ~ega

selektor u nastavku dodaje: „Sve

ovo {to je do sada napravljeno rezultat

je inicijative pojedinaca i jedne

male grupe ljudi. Na duge staze

to je neodr`ivo i neophodna je

potpora od strane dr`avnih institucija.

Na{ u~inak pokazuje da tenis

u BiH ima perspektivu i da zaslu`uje

ve}u pomo} i ulaganja.“

Da uspjesi bh. tenisa nisu pro-

{li neopa‘eno pokazalo je interesovanje

za me~ u Tuzli protiv

Estonije, a i za ovaj u Hillerødu.

Me|u nekoliko stotina gledalaca

veliki dio su sa~injavali navija~i

BiH koji su zastavama i neumornim

navijanjem bodrili na{e

tenisere u sva tri dana. Nadamo se

da }e uskoro i vlastodr{ci u na{oj

zemlji uvidjeti ono {to ve} razumjeli

obi~ni gledaoci – vrhunski

tenis je stigao u BiH sa namjerom

da tu ostane.


Razgovor: Amer Deli}, najbolji bh. teniser:

„Moja povezanost sa BiH

je uvijek bila velika“

Razgovarali: Benjamin DAJI]

& Almira [I[I]

U

centru pa‘nje teniskih

zbivanja u BiH u posljednih

godinu dana svakako

je Amer Deli}. Momak koji je

ro|en u Tuzli prije 29 godina, a koji

je 1996. sa roditeljima emigrirao u

SAD, u grad Jacksonville koji je i

danas mjesto boravka njega i njegove

porodice. Osim toga {to je najbolje

rangirani bh. teniser na trenutno

223. mjestu svjetske teniske ATP

liste Amer je interesantan i zna~ajan

u sportskim krugovima u BiH i po

tome {to je promijenio sportsko dr‘avljanstvo.

Do pro{le godine Deli} je

zvani~no bio ameri~ki igra~, ali onda

je zatra‘io i dobio dozvolu od teniskih

autoriteta u SAD-u da mo‘e

predstavljati svoju rodnu BiH u Davis

Cup me~evima. Danas je neizbje‘ni

i najupe~atljiviji dio igra-

~kog kadra teniske bh. reprezentacije.

Kao i skoro uvijek, smirenog

pona{anja i prijatnog raspolo‘enja za

BH Glas je pristao dati kra}i intervju

nakon susreta dublova u okviru Davis

Cup me~a izme|u Danske i BiH

u Hillerødu koji je odlu~ivao o

plasmanu u svjetsku tenisku Grupu I.

Veoma tijesan i naporan me~ u kome

Ismar Gor~i} i ti na‘alost niste

uspijeli donijeti prednost na{em

timu. Kako ocjenjujete na{e {anse

pred sutra{nja dva zavr{na me~a

DELI]: Te‘ak me~. Na‘alost nismo

uspjeli odnijeti pobjedu iako je

po~etak me~a bio veoma dobar po

nas. Danci su se pokazali kao dobri

suparnici i na kraju su uz kvalitet i

sre}u pobijedili. Bilo je nekoliko loptica

koje su bile na granici, ali su

oti{le u njihovu korist. Da je sre}a

bila malo vi{e na na{oj strani mo‘da

bi smo i mi na kraju iz me~a iza{li

kao pobjednici jer sveukupna razlika

je danas bila zaista mala. Ali sutra

su na programu jo{ dva me~a i ni{ta

jo{ nije odlu~eno. Oni vode sa 2-1,

ali ja ne sumnjam da mi na kraju ipak

mo‘emo slaviti. Ne mogu obe}ati to,

ali mogu da }emo dati sve od sebe

da dobijemo oba me~a i tako BiH

plasiramo u Grupu I.

Na{ novinar Benjamin Daji} u dru{tvu sa teniserom Amerom

Deli}em (Foto: Almira [I[I])

Ti si danas prvi igra~ ove reprezentacije,

ali donedavno je sve izgledalo

druga~ije. Kako i iz kojih razloga

je do{lo do tvog spajanja sa reprezentacijom

tvoje rodne zemlje

DELI]: Moja ‘elja za igranjem za

BiH je oduvijek postojala. Ve} du‘e

vremena sam imao kontakte sa

predstavnicima TS BiH i dao sam im

do znanja da ja ‘elim pomo}i, ali da

mora sazrijeti vrijeme za to. Morao

sam prvo sebe obezbijediti. Ipak ja

sam teniski profesionalac i ‘ivim od

igranja tenisa. Kada sam dosegao

neke od svojih ciljeva bio sam slobodniji

da se mogu upustiti u borbu

za tra‘enje promjene sportskog dr‘avljanstva

i da mogu igrati me~eve

Davis Cupa od kojih igra~i nemaju

materijalne koristi, ali su izlo‘eni riziku

od povrje|ivanja. U me|uvremenu

su i neke stvari u TS BiH dovedene

u bolji red i poprimljen je profesionalniji

izgled tako da je i sa te strane

u~injenio sve da mogu zaigrati za

BiH. Ameri~ki teniski savez je pokazao

razumijevanje za moj zahtjev i

nisu mi pravili nikakve probleme.

Pro{le godine sam protiv Portugala

zaigrao po prvi puta za na{u selekciju

i to je bio zaista jedan veliki trenutak

za mene.

Kakav je bio i kakav je danas tvoj

odnos prema BiH i o koliko povezanosti

se mo‘e pri~ati na tom

planu

DELI]: Ja sam zajedno sa svojom

porodicom oduvijek bio i ostao usko

povezan sa BiH. Svake godine posjetim

svoj rodni grad i na{u zemlju i provedem

tu neko vrijeme u ovisnosti o

tome koliko mi profesionalne obaveze

to dozvoljavaju. Tamo i dalje imam

veliki broj u‘e i {ire familije sa kojima

odr‘avam kontakt. Pored toga u Jacksonvilleu

gdje ‘ivim danas je

nastanjeno 20 000-ak hiljada na{ih

zemljaka i sa mnogima od njih moja

porodica i ja gajimo jako dobre i bliske

veze. U mojoj porodici smo uvijek

dr‘ali do odr‘avanja na{e bh. kulture i

tradicije tako da obilje‘avanje bajrama

i drugih kulturnih i dr‘avnih manifestacija

kod nas spada u sasvim

uobi~ajene i normalne navike.

Po{to si ti momak koji je svoj put

izgradio van svoje mati~ne zemlje

za na{e mla|e nara{taje u bosanskoj

dijaspori od posebnog interesa

je na~in na koji si do{ao do svog

sada{njeg statusa jer upravo velikom

dijelu te populacije si postao

pozitivni uzor. Kako si se uspio

probiti na veliku sportsku scenu

kao migrant

DELI]:Moram priznati da to i nije

bilo tako lahko. Kada sam se sa porodicom

doselio u SAD nisam znao

gotovo niti jedne rije~i engleskog, ali

sam u torbi sa sobom ponijeo reket.

Samo uklapanje u novo dru{tvo u vezi

kog ima{ veoma malo predznanja

je veoma mukotrpan put i meni bi

sigurno bio jo{ te‘i nego {to je bio

da nisam bio uporan u svojim nastojanjima.

Vjerovao sam da mogu

ostvariti svoje ‘elje kroz sport. U srednjoj

{koli i na univerzitetu sam svojim

radom i kvalitetom natjerao svoju

okolinu da me prihvati. Kao stranac

mora{ pokazati dodatnu dozu

istrajnosti. To je jedini na~in da se

izbori{ za ravnopravnost u pogledima

na tebe. Meni je to uspjelo, a siguran

sam da }e i mnogima drugima

koji vuku korijene iz na{e domovine,

a ‘ive van nje.

Reci nam za kraj ne{to o tvojim

ambicijama na teniskom polju u

narednih nekoliko godina.

DELI]:Trenutno se nalazim me|u

250 najboljih igra~a na svijetu, ali

to nije polo‘aj koji me zadovoljava.

Znam da mogu bolje i nastoja}u to

dokazati. U najboljim sam teniskim

godinama i nadam se ulasku me|u

100 najboljih. Tu sam se prije nekoliko

godina i nalazio, ali me te‘a povrjeda

koljena udaljila od terena na

du‘e vrijeme i poremetila mi daljnje

napredovanje. S reprezentacijom

BiH se ‘elim plasirati u Grupu I i

mislim da imamo kvalitet da se tu i

du‘e vremena zadr‘imo. Na kraju

pozdravljam sve ~itaoce BH glasa i

‘elim se zahvaliti svima koji nas

bodre u ovom me~u protiv Danske.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 19


KULTURA I UMJETNOST

IN MEMORIAM: Umjetnik, knji‘evnik i Akademik - Ned‘ad Ibri{imovi} (1940.-2011.)

BH knji‘evnost je izgubila svoga

knji‘evnog maga, a BiH, svoga velikog sina

Na bosanskohercegova~kom

nebu, svojom

gordo{}u, sijao je kao

zvijezda, u ~ijem bljesku su se

prelamala njegova umije}a i dostignu}a

u umjetnosti i knji-

‘evnosti. Iza njega su ostali blistavi

umjetni~ki tragovi, posebno

njegova knji‘evna djela, koja su

ga svrstala u velikane bosanskohercegova~ke

pisane rije~i, a nekim

svojim romanima je nadma{io

i bosanskohercegova~ke

prostore. Punim srcem je volio

Bosnu i Hercegovinu, svoju

zemlju, }ilimom zastrtu...

Kako god je uspje{no vajao,

jo{ uspje{nije je djelovao kao profesionalni

knji‘evnik. Uz deset

samostalnih izlo‘bi, uspje{no je

obavljao nastavni~ku i uredni~ku

funkciju u «Na{im danima» i

«Oslobo|enju». Bio je predsjednik

Dru{tva pisaca BiH i glavni

i odgovorni urednik ~asopisa za

Roman «Vje~nik» njegovo remek – djelo, do‘ivjelo je osam izdanja,

sa ukupnim tira‘om od 12.000 primjeraka

knji‘evnost «@ivot». Njegova

knji‘evna djela su prevo|ena na

mnoge evropske jezike. Roman

«Vje~nik» njegovo je remek –

djelo, koje je do‘ivjelo osam izdanja,

sa ukupnim tira‘om od

12.000 primjeraka. Bio je kandidovan

od Dru{tva pisaca BiH

za Nobelovu nagradu za knji‘evnost.

Dobitnik je velikog broja

presti‘nih nagrada i priznanja,

me|u kojima i [estoaprilske nagrade

Grada Sarajeva, za roman

«Ugursuz». Bio je ~lan Akademije

nauka i umjetnosti BiH i jedan

od utemeljiva~a Bo{nja~ke Akademije

nauka i umjetnosti

(BANU).

Umro je u 71. godini, u Sarajevu.

D‘enaza je obavljena 16.

septembra 2011. godine, u haremu

Gazi Husrev-begove d‘amije,

a ukopan je u haremu Ferhad-pa{ine

d‘amije u Sarajevu,

gradu u kome je ro|en. Bosanskohrcegova~ka

knji‘evnost je

izgubila svoga knji‘evnog maga,

a Bosna i Hercegovina, svoga

velikog sina, umjetnika, knji‘evnika

i akademika, Ned‘ada Ibri-

{imovi}a. Neka je rahmet njegovoj

plemenitoj du{i.

Idriz HOD@I]

IN MEMORIAM: Pjesnik i knji‘evnik - Meho Barakovi} (1945. – 2011.)

Iz njega je progovorila izbjegli~ka muka i nostalgija

^ovjek koji je prkosio

vremenu i u nevrijeme,

pjesnik i saradnik

Bosanske po{te, Meho Barakovi},

i Banjalu~anin i Trebinjac,

umro je u Geteborgu, u 66. godini.

Njegov knji‘evni, pjesni~ki

opus, zapo~et je njegovom prvom

zbirkom pjesama naslova «Azil»,

1972. godine, ~iji je izdava~ bila

izdava~ka ku}a «Veselin Masle-

{a», u Sarajevu. A onda su se

po~ele nizati njegove knjige,

jedna za drugom, dvadeset sedam

naslova.

Bio je zaljubljenik Mostara,

Trebinja, Plava i Geteborga.

Svaki od ovih gradova do‘ivljao

je na sebi svojstven na~in. U

egzilu, u Plavu, napisao je pet

knjiga. Za Mehu Barakovi}a

«ima Plava, nema zaborava». O

Trebinju je napisao besmrtnu

pjesmu «Bio sam u Trebinju». Iz

njega je progovorila izbjegli~ka

Bio je u Trebinju i Trebinje je bilo i ostalo u njemu. Njegova sraslost

sa ovim gradom, pobijedila je njegove progonitelje, zbog njegove

pjesme «Nije vi{e Trebinje»

muka i nostalgija, poslije toliko

godina, u susretu ~ovjeka s njegovim

gradom. Bio je u Trebinju

i Trebinje je bilo i ostalo u njemu.

Njegova sraslost sa ovim gradom,

pobijedila je njegove progonitelje,

zbog njegove pjesme «Nije

vi{e Trebinje». Gorka je spoznaja

Barakovi}eva je da je Trebinje i

dalje bez Simetrije i bez Ravno-

te‘e i da ne li~i na Sebe i na «na{e

uspomene». Ali, Barakovi} je

htio vjerovati da }e Ljepota ovog

grada poraziti onu Grmljavinu,

onu Crninu, onaj nevidljivi

Nesklad, onu Tamu {to je u grad

do{la, {to se u ljudskom oku

nastanila i podrugljivo se smije i

Traje...I, kao da je ‘elio svoj susret

s Trebinjem i kada umre, pa je

napisao.

»Trebinje moje, bi}e grada

i kada Umrem

i kad se Mrtav pod tvoje Nebo

i pod tvoju rasko{nu

Kro{nju vratim

Da}e Bog

da tako i bude»

[tamparska boja njegove

posljednje knjige jo{ se nije ni

osu{ila, a njegov se ‘ivot ugasio,

daleko od njegove rodne grude.

Neka je rahmet njegovoj dobroj,

ljudskoj i pjesni~koj du{i.

Idriz HOD@I]

20 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (6): Banjalu~ki boj 1737.

Potvrda bo{nja~ke autonomnosti

u okviru Osmanskog carstva

Pi{e: Benjamin DAJI]

Prva polovina 18. vijeka je

bila vrijeme podmaklog i

osjetnog slabljenja Osmanske

imperije. Austrija, kao

najve}a evropska i kr{}anska sila

toga doba, ocijenila je da ona

treba zauzeti sve teritorije u

Evropi na kojima je Osmansko

carstvo imalo uspostavljenu svoju

vlast. Prva na redu bila je Bosna.

Iza Po‘areva~koga mira

(1718.) vladao je prili~an mir na

austrijsko-turskim granicama. Ali

u to vrijeme bijesnili su turskoperzijski

i tursko-ruski ratovi u

koje su Bo{njaci u znatnom broju

slali svoju vojsku i trpjeli prili~ne

gubitke. Bosanska vojska je bila

prorije|ena u ovim ratovima, a i

kuga, koja je 1732. bijesnila, pa

zatim i glad, u~inile su tako|e

svoje da uzdrmaju sigurnost Bosne.

Ba{ u tako te{ko vrijeme bosanskim

vezirom 1735. postao je

biv{i veliki vezir Ali-pa{a He}imoglu,

jedan od najvaljanijih i

najenergi~nijih namjesnika {to ih

je Bosna imala. O Ali-pa{i, tom

odli~nom dr‘avniku i vojskovo|i,

i zapadni i turski izvori govore

samo najbolje.

Tokom 1737. dolazili su od

pograni~nih bosanskih kapetana

glasovi veziru Ali-pa{i u Travnik

da se sprema velika careva vojska

od preko 14 000 vojnika u Bosnu.

On je javio velikom veziru vijest

o tim pripremama, ali mu je od

njega stigao nalog da se dr‘i pasivno

kako ne bi dao povoda da

se poremeti mir izme|u Turske i

Austrije. Iz Stambola je jo{ bilo

dojavljeno da sultan i osmanska

vojska ne mogu pomo}i Bosni jer

su zauzeti velikim ratom sa Rusijom,

kao i to da se austrijskoj vojsci

ne treba pru‘ati otpor i da im

treba dopustiti da zauzmu {to god

ho}e jer }e oni, kad prilike budu

bolje, biti istjerani iz Bosne i sve

zauzeto biti povra}eno.

Za~u|en ovakvim odgovorom

Ali-pa{a He}imoglu sazvao je savjet

bo{nja~kih prvaka, takozvano

Ajansko vije}e. Bo{njaci su

odlu~ili da ne poslu{aju sultana i

centralne vlasti iz Stambola. [irom

Bosne poslat je poziv da se vojska

di‘e i kupi, a Travni~ko polje je

progla{eno zbornim mjestom.

Zabilje‘eno je da je energi~ni Alipa{a

naredio da svako „ima ustati

na oru‘je“ uklju~uju}i ~ak i imame

i kadije, jednom rje~ju „ko god

mo‘e sablju pasati“. Ubrzo je na

Travni~kom polju bilo skupljeno

gotovo 10 000 vojnika.

Da bi lak{e zauzela Bosnu

Austrija je odlu~ila da prvo prekine

njenu vezu sa Carigradom.

U tom cilju austrijska vojska je

23. jula 1737. stigla do Ni{a,

velike i va‘ne osmanske utrvde.

Poslije zauzimanja ni{ke tvr|ave,

odakle se turska posada bez

borbe povukla, srpski pobunjeni~ki

i hajdu~ki odredi zaposjeli su Novi

Pazar 28. jula jer je su i

novopazarsku tvr|avu bili napustili

turski posadnici. Time je bila

prekinuta veza Bosne sa drugim

dijelovima Osmanske imperije.

Do prvih sukoba izme|u bo-

{nja~kih i austrijskih snaga do{lo

je kod Lje{nice na desnoj obali

Drine i kod Stare Ostrovice na lijevoj

obali Une gdje su Bo{njaci

nanijeli Austrijancima dva te{ka

poraza. Do glavnog boja do{lo je

pod Banjom Lukom. Grad je

Ilustracija otpora Bo{njaka austrougarskoj okupaciji

odolijevao austrijskoj opsadi od

24. jula do 4. augusta. Toga dana

po~eo je odlu~uju}i boj. U pet

frontralnih juri{a Bo{njaci su potpuno

razbili austrijske ~ete i natjerali

ih u pani~an bijeg preko Vrbasa

u kom se utopio veliki broj austrijskih

vojnika. Zabilje‘en je i

zna~ajan podatak da je u ovoj bici

u~estvovao i odre|eni broj bo-

{nja~kih ‘ena. Odmah nakon Banjalu~kog

boja Ali-pa{a je pohitao

u Sarajevo kako bi organizirao

osloba|anje Novog Pazara, {to se

i dogodilo 24. augusta ~ime je Bosna

ponovo postala povezana sa

unutra{njo{}u carstva.

Bo{njacima je na pobjedi ~estitao

li~no sultan Mahmud I, i to

ne slu‘benim fermanom, nego svojim

svojeru~nim pismom upu}enim

Ali-pa{i kome je na dar poslao

sablju i ogrta~. Uz to je prilo‘io i

nov~anu pomo} o{te}enima kojom

bi se bar malo ubla‘ile ekonomske

i druge nevolje Bosne i Bo{njaka.

Ovu veliku, po Bosnu i Bo-

{njake sudbonosnu, pobjedu u

Banjalu~kom boju izvojevali su

sami Bo{njaci jer u njihovj vojsci

nije bilo niti jednog osmanskog

vojnika. Ovaj izvanredni uspjeh

uvjerio je Bo{njake da mogu braniti

svoju zemlju i bez osmanskih

trupa. Bosna je od tada po mnogim

histori~arima neformalno postala

„dr`ava u dr`avi“, a Sarajevo

kao najve}i centar obrta

„trgovinsko-esnafska republika“,

zbog ~ega se pobjeda kod Banja

Luke smatra jednom od prelomnih

ta~aka u historiji BiH.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 21


ZANIMLJIVOSTI

Priredio: Emir OV^INA

Dje~aka umjesto majke doji krava

Jednog dje~aka iz Kambod‘e

umjesto majke doji krava. Dje~akov

djed ispri~ao je kako su njegovi

roditelji oti{li iz sela u potrazi

za poslom zbog ~ega je njegov

20-mjese~ni unuk djelomi~no

othranjen kravljim mlijekom.

Dje~ak Tha Sophat po~eo je sisati

kravu nakon {to je vidio kako to

Krenuo u osnovnu

{kolu u 78. godini

Jedan nepismeni 78-godi{nji

Bugarin prvi put je krenuo u osnovnu

{kolu u Bugarskoj, javila je

agencija BTA. Apostol Stojanov,

koji ‘ivi sam u selu Popovci, nikada

u ‘ivotu nije i{ao u {kolu. On je

zajedno sa 430 u~enika od {est i sedam

godina koji su kao i on upisani

u prvi razred osnovne {kole, krenuo

u {kolu u susjednom gradu

Gabrovu. Kazao je da se pla{i matematike,

ali da o~ekuje pomo} svojih

nastavnika. Stari u~enik ne}e

dolaziti svaki dan u {kolu, u~it }e

kod ku}e, a u {kolu }e dolaziti kada

su kontrolni testovi i ispitivanja.

radi tele. Njegov ga je djed maknuo

od krave, no, nakon {to se

dje~ak po~eo buniti ostavio ga je

da sisa, pi{e AP. Otada je dje~ak

pio kravlje mlijeko izravno iz njezinog

vimena, jednom do dvaput

na dan. Djed je ispri~ao kako kravi

ne smeta dje~akovo sisanje, ali

strahuje {to }e re}i ljudi iz sela.

Proslavili 82 godine

u braku

Vijetnamski bra~ni par oborio

je svjetski rekord po trajanju braka,

proslaviv{i 82 godine zajedni~kog

‘ivota. Hujn Van Lak, koji ima 110

godina i 106-godi{nja Ngujen Ti

Lan vjen~ali su se 1929. godine.

Oni bi uskoro mogli da budu upisani

u Ginisovu knjigu rekorda po

du‘ini zajedni~kog bra~nog ‘ivota,

objavio je „News 24“. Ovaj dugovje~ni

bra~ni par oborio je rekord

koji je do pro{le godine dr‘ao ameri~ki

bra~ni par Fisher koji je bio u

bra~noj zajednici punih 86 godina

sve dok ih smrt nije razdvojila. Vlasnici

novog rekorda uspjeh dugovje~nog

zajedni~kog ‘ivota pripisuju

njihovom optimizmu i ‘elji da

izbjegnu sporove. „Ljudi moraju

da shvate da uzajamno moraju da

dijele svoju radost i tugu „, rekao

je Hjun Van Lak za „News 24“.

Invalidskim

kolicima vozio

autocestom u

suprotnom smjeru

Postariji Norve‘anin u alkoholiziranom

stanju priveden je jer se

svojim invalidskim kolicima na

elektri~ni pogon vozio autocestom u

suprotnom smjeru. Neimenovani 84-

godi{njak priveden je nedaleko od

svog doma u Porsgrunnu nakon {to

je krenuo autocestom i pro{ao tunel

dug 184 metara te nastavio voziti u

suprotnom smjeru dok ga nije privela

policija koju su obavijestili voza~i

automobila.’Bio je vidno alkoholiziran’,

rekao je ~elnik lokalne prometne

policije koja mu je oduzela

voza~ku dozvolu na mjestu doga|aja

i provela testiranje na alkohol. Zakoni

o motornim vozilima ne primjenjuju

se na invalidska kolica te policija

razmatra na koji na~in oduzeti

prekr{itelju voza~ku dozvolu na dulje

razdoblje. On }e morati platiti

nov~anu kaznu jer je prometovanje

autocestom zabranjeno pje{acima i

invalidskim kolicima.

Djevoj~ici u trbuhu

pona{li fetus veli~ina

12 centimetara!

Upla{ena majka dovela je svoju

jednomjese~nu k}erku na pregled

u bolnicu u Rijadu u Saudijskoj

Arabiji. Ubrzo nakon poro-

|aja djevoj~ica je stalno povra}ala,

imala problema sa stolicom, a stomak

joj je natekao. Rezultati ljekarskih

testova su pokazali da se u

stomaku djevoj~ice nalazi fetus! -

Odmah po dolasku u bolnicu primjetili

smo kako je bebin stomak

neobi~no veliki. Testovi su pokazali

kako je u njoj mrtvi fetus.

Odmah smo je pripremili za operaciju.

Nakon tri sata iz njene smo

trbu{ne {upljine odstranili fetus

veli~ine 12 centimetara, koji je te-

‘io 460 grama - rekao je za „Emirates247“

doktor Saleh al Nassar,

prenosi Blic. Ovo nije prvi ovakav

slu~aj. Naime, prije tri godine tako|e

je zabilje‘en isti slu~aj u Saudijskoj

Arabiji. Doktori su na

ultrazvu~nom pregledu otkrili kako

je jednogodi{nja djevoj~ica trudna.

Bebu su roditelji dovezli u bolnicu

zbog abnormalno naglog rasta

trbuha. Stru~njaci su ovaj neobi~ni

slu~aj objasnili medicinskom pojavom

- fetus in fetu. Majka je za-

~ela blizance, ali se jedan fetus

omotao oko drugog. Djevoj~ica se

tako rodila sa fetusom svoje bliznakinje

u utrobi, koji je nastavio

da raste. Ljekari ka‘u da onaj

zarobljeni mo‘e godinama da ‘ivi

i rasti u trbuhu kao „parazit“, sve

dok ne izraste toliko da po~ne da

{teti svom doma}inu.

Iz dvije materice

rodila dvije

bebe

Rinku Devi (28) iz grada Patna

u Indiji rodila je najneobi~nije blizance

na svijetu - dva dje~aka koja

su se razvijala u posebnim matericama!

Rinku je mislila da nosi

obi~ne blizance i nije znala da ima

Trajekt se nasukao

jer je kapetan

zaglavio u WC-u

Finski trajekt nasukao se jer je

kapetan zaglavio u WC-u, objavila

je obalna stra‘a. Jedan ~lan posade

uspio je usporiti turisti~ki brod, ali

je plovilo s 54 putnika udarilo o

stijenu blizu obale u Helsinkiju.

Kapetan nije mogao iza}i iz toaleta

jer se zaglavila brava na vratima te

je zazivao u pomo}. Neki putnici

pro{li su s ogrebotinama, a razbijeno

je i dosta posu|a. „Zaglavio

je u WC-u. Kada je ~lan posade

uspio otvoriti vrata, bilo je prekasno“,

rekao je policijski inspektor

Jan Sundell.

Najstarija ‘ena na

svijetu proslavila

115. ro|endan

@ivahna starica Besi Kuper proslavila

je 115. ro|endan u mjestu

Monro u D‘ord‘iji, prenijeli su

mediji. Besi je od juna ove godine

zvani~no najstarija ‘ena na svijetu.

Kuperova, koja jeproslavila svoj

ro|endan u stara~kom domu, dobrog

je zdravlja i mnogo spava, izjavili su

~lanovi njene porodice. „Mama se jo{

svega sje}a i veoma jasno razmi{lja

i govori“, rekao je njen sin Sidni Kuper

(76). Ova starica je ro|ena 1896.

godine u Tenesiju, a 1924. godine

preselila se u D‘ord‘iju gdje je radila

kao u~iteljica.Kuperova je 26. osoba

na svijetu koja je do‘ivjela 115. godinu.

Na svijetu ima 85 ljudi koji

imaju iznad 110 godina i to su

uglavnom ‘ene.

dvije materice, a za svoje stanje saznala

je tek poslije poro|aja, koji

je protekao u najboljem redu. Ispitivanja

u bolnici su kasnije pokazala

da je jedna beba za~eta mjesec

dana prije druge, pi{e Kuirir.

22 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


Najve}a glavica luka na svijetu

Guske ~uvari u

brazilskom zatvoru

Pretrpani zatvor „Sobral“ na

sjeveroistoku Brazila dodali su novi

bezbjednosni prsten protiv bjekstva

zatvorenika - dvije guske. Jedan

od ~uvara zatvora „Sobral“ Velingon

Pisanko rekao je lokalnim

medijima da guske prave veliku

buku kada primjete „~udne pokrete.

“Prema njegovim rije~ima, guske

se kre}u unutar zatvora i poma`u

~uvarima pri uo~avanju izbijanja

nasilja me|u zara}enim bandama

u ovoj pretrpanoj ustanovi.

Predvi|eni kapacitet zatvora su 153

zatvorenika. U zatvoru ih je trenutno

smje{teno 255.

Zavezao se za {arene

balone i u 12 sati

preletio preko Alpa

Avanturist Jonathan Trappe

(38) iz SAD-a, koji je balonom

punjenim helijem preletio La Manche,

ponovno se odva‘io te je zavezan

za balone preletio Alpe. Postao

je prvi ~ovjek koji je takvom

tehnikom preletio Alpe, javlja Daily

Mail. Jonathan je bio zavezan

za 54 {arena balona punjena helijem,

a tako je letio 12 sati. - Vjerovatno

bih poginuo da sam pao. Ne

zbog toga jer me ulovio mrak, nego

zato jer je teren jako nepregledan i

ne bih imao gdje sletjeti - ispri~ao

je avanturist. Dodaje kako se najvi{e

bojao dok je letio kraj granice

Francuske i Italije. Isti~e i kako je

gledao zalazak sunca na visini od

4500 metara.

Najve}a glavica

luka na svijetu te{ka

je 8,15 kilograma, a

proizveo ju je britanski

poljoprivrednik Peter

Glazebrook. Ovaj penzioner

iz sjeveroisto~nog engleskog

grada

Njuarka

posjeduje

ve}

tri rekorda

za najve}i

krompir,

pa{-

ka-nat i

cveklu.

Glazebrook je kazao da je tajna

njegovog uspjeha u pa‘nji koju

posve- }uje biljkama, koriste}i

najnovija tehnolo-

{ka iskustva i

obezbje|uju}i im

dovoljno svjetla

i adekvatnu

temperaturu.

Progutao dijamant

vrijedan 12.000 evra

[panjolska policija priop}ila je

da je nestali dijamant, vrijedan oko

12.000 eura, prona|en u trbuhu

osumnji~enog za njegovu kra|u.

Kra|u je prijavio jedan britanski

turista koji je policiji ispri~ao da

su mu torbu sa skupocjenim kamenom

otela dva lijepo odjevena mu-

{karca prilikom ulaska u restoran

na pla‘i u ljetovali{tu Marbella.

Policija je kasnije zaustavila automobil

s ~etvoricom mu{karaca s

kriminalnim dosjeom i prona{la

ukradenu ta{nu u kolima. Policajcima

nije promaklo kada je jedan

od osumnji~enih stavio ruku na

usta, kao da ne{to skriva. Odmah

je odveden u bolnicu gdje je rendgen

snimak pokazao da mu je dijamant

u trbuhu.

Kubanac pre‘ivio

{est puta udar groma

Jedan Kubanac pre‘ivio je {est

puta udar groma zbog ~ega je dobio

nadimak „gromobran“, pi{e kubanska

{tampa.Horhe Markes (62)

ispri~ao je da ga je grom prvi pu

udario 5. juna 1982, dok je bio na

traktoru.“Sru{io sam se potpuno

uko~en, pukle su mi bubne opne, a

desnu {aku neko vrijeme nisam

mogao da pomjerim“, naveo je. Zadobio

je i opekotine na le|ima a iz

kutnjaka su mu izletjele plombe.

Grom ga je zatim dva puta udario

1987, pa 1991, 1998. i 13. juna

2005. Niko, kako je rekao, nije

umio da mu objasni za{to toliko

privla~i gromove.

Na prodaju ku}a sa

kosturom u podrumu

Jedan {vedski agent za nekretnine

ima neobi~nu ponudu - ku}u

sa pet soba zajedno sa srednjevjekovnom

grobnicom i kosturom u

podrumu. Kako prenosi AP, ku}a

u gradu Visbi na balti~kom ostrvu

Gotland izgra|ena je 1750. godine

na mjestu gde se nekada nalazila

ruska crkva. Grobnica sa kosturom

- koji je vidljiv kroz stakleni pod -

nalazi se u podrumu.Vlasnik agencije

za nekretnine Leif Bertvig rekao

je da nema razloga da se potencijalni

kupci pla{e kostura, jer on

’le`i u posve}enom tlu i po~iva u

miru“. Rije~ je, najvjerovatnije, o

Rusu koji je umro prije nekih 800

godina. Po~etna cijena za ku}u - i

prate}e detalje - je 4,1 milion kruna

(640.000 dolara).

Trka za

nov~anicama na

autoputu u

Holandiji

Holandskim voza~ima se

ostvarila fantazija da im novac „pada

s neba“, kada je iz transportnog

vozila ispao paket s nov~anicama i

otvorio se. Kako prenosi AP, incident

je doveo do opasne trke za nov~anicama

na veoma prometnom

putu u blizini Mastrihta, gdje su

ljudi zaustavljali vozila na sred

puta kako bi pokupili novac. Policija

je, preko svog profila na dru-

{tvenoj mre‘i “Tviter“, potvrdila da

je “na kratko novac padao sa neba“.

Lokalni novinar rekao je televiziji

NOS da je vidio ljude kako grabe i

u naru~ju nose novac i potom uska-

~u u automobile i odlaze. Za sada

se ne zna koliko novca je izgubljeno

niti kako je ispao iz vozila.

Kofer koji vas vozi

Ako ste me|u onima koji

polaze na put u poslednjem trenutku,

pa na aerodrom ili stanicu

morate da stignete {to prije, a nemogu}e

je izbjegnete saobra}ajne

gu‘ve, onda je ovo prava

stvar za vas. Dok je zatvoren to

je najobi~niji lagani kofer. Me-

|utim,ako ‘urite on se transformi{e

u trotinet sa motorom. Zove

se „Micro Luggage“, ko{ta

oko 285 eura i prave ga Englezi,

ta~nije firma Micro Scooters.

To se desi kad ‘eni

date motor

Ovaj momak je imao dobru volju

da svojoj djevojci poka‘e {ta

zna~i ljubav prema dvoto~ka{u,

ali...neke ‘ene ipak nisu stabilne na

„samo“ dva to~ka. Vo‘nja je po~ela

ispred ku}nog praga, a tu se na‘alost

i zavr{ila. @ena je dala malo

ja~i gas, motor je posko~io jednom,

zatim drugi put, da bi se na kraju

uzdigao i prevrnuo.Na sre}u, ‘ena

nije ozbiljnije povrije|ena, a njen

dragi je bio tu da joj pomogne, podigne

je...ali sigurno ne i da joj da

jo{ jednu {ansu na svom ljubimcu.

Pas pojeo 10.000

dolara vrijedan nakit

iz draguljarnice

Kada je iz draguljarnice u Georgiji

nestao 10.000 dolara vrijedan

nakit vlasnici su posumnjali kako krivac

mora biti netko ‘unutar ku}e’. Kujici

imena Honey Bun draguljarnica

u Albanyju u Georgiji je poput drugog

doma. Poznaju je gotovo svi kupci.Jedno

popodne suvlasnik Chuck

Roberts na svom je stolu ostavio

vrijedan nakit i oti{ao poslu‘iti mu-

{teriju koja je u{la u draguljarnicu.

Kada se vratio u ured na podu je le-

‘ala prazna kutija, a dijelu nakita - ni

traga. Jedini mogu}i krivac bila je

upravo Honey Bun. Vlasnici su je

odvezli lokalnom veterinaru. Rendgenski

snimak je vrlo jasno pokazao

nau{nice, a iako se ugljik ne mo‘e

vidjeti na rendgenu, dvije ta~kice

koje je snimak pokazao vrlo vjerovatno

su dva nestala jednokaratna

dijamanta. Honey Bun je vrijedan

nakit ‘vratila’ ve} idu}i dan, a neobi~ne

prehrambene navike malenog

psi}a privukle su pa‘nju ve}ine svjetskih

medija.

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 23


SKANDINAVKA BH GLASA

SASTAV:

EMIR

OVČINA

UPITNA

ZAMJENICA

SUPARNIK,

RIVAL

VRSTA

DIGITALNE

ŠTAMPE

MJESTO

KOD

SANSKOG

MOSTA

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

METAR

SARAJ.

PJEVAČICA

SEVDALINKI,

MUBERA

NEJAKA

DJECA (Turc.)

STARINSKA

MJERA ZA

POVRŠINU

BH I

ŠVEDSKI

KNJIŽEVNIK

SA SLIKE

ARAPSKO

MUŠKO

IME

TOALET,

KLOZET

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

RADIJ

AR

VELIKA

PUSTINJA

U ČILEU

ULJE

(Engl.)

DIO

VAGE

ČUVENI

ARGENTISKI

FUDBALER,

KLAUDIO

KALIJ

ULIČNO

ŠETALIŠTE

TIHOMIR

ODMILJA,

TIKO

VRSTA

KAVEZA ZA

HVATANJE

PTICA

VRSTE

RIJEČNE

RIBE,

ŠARAN (Mn.)

ITALIJA

VRSTA

MANJE

ŠERPE ZA

KUHANJE

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

“OVERALL”

POSTUPAK

U LIJEČENJU

RANA U

MEDICINI

OKRUGLO

SLOVO

DANSKO

MUŠKO IME

DODJELITI

NAGRADU

ZADAH IZ USTA (Mn.)

ZBRIKA PJESAMA

KNJIŽEVNIKA SA SLIKE

LAJAM

NISON

AUSTRIJA

SMANJITI

BRZINU,

USPORITI

KISIK

“LONG

PLEJ”

ŽENSKO

IME,

REMZIJA

ŠPANSKI

MUSLIMAN,

MAVAR

VRSTA

POVRĆA,

PORILUK,

PRASA

DIO

ŠIVAĆOG

PRIBORA

VRSTA

PTICE

PJEVICE

VAZDUH,

HAVA

MRAK,

TMINA

ČUVANJE

PAKETA U

POŠTI RADI

ISPORUKE

GOLO,

NEOBUČENO

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

VRSTA

VELIKE

ZMIJE,

PITON

RAZMAŽENO

DIJETE

(Mn.)

MJESTO

U SUDANU,

NA GRANICI

SA ČADOM

“JUG”

GLEDANJE,

SEJIR

(Turc. Mn.)

PRVO I

POSLJEDNJE

SLOVO

GRAD U

HRVATSKOJ

MALI RT,

RTAK

“AISAN

INSTITUTE

OF TECHNO-

LOGY”

(Skr.)

“ISTOK”

ŽENA KOJA

GOVORI

IKAVSKI

TURSKI

PLEMIĆ

FUDB. KLUB

IZ GRADA

EDIRNE U

TURSKOJ

ŠATORSKO

NASELJE

JEDAN OD

SUDACA U

PODZEMN.

SVIJETU

(Grč. mit.)

ZBRIKA

PJESAMA

KNJIŽEVNIKA

SA SLIKE

“IZVRŠNI

KOMITET”

(Skr.)

PAMET,

UM

SELIDBA,

PRESE-

LJENJE

AZOT

RIJEKA U

KONGU

IME NEKAD.

BOKSERA

RUSEVSKOG

RELJA

BAŠIĆ

POGODBENI

VEZINK

UMBERTO

EKO

KUŽAN,

INFEKTIVAN

PRVAK,

ŠAMPION

NJEMAČKA

FABRIKA ZA

PROIZVOD-

NJU AUTO

DIJELOVA

BOLNI

UZVICI,

KRIKOVI

JAPAN

ŽENSKO

IME,

EVITA

URAN

NASTAVAK

TEKSTA

JEDNA

NAŠA

RIJEKA

RJEŠENJE: M, I, ŠTA, HVAT, KORZO, TAKMAC, ATAKAMA, OFSET, OSIPANJE, KRUHARI, KANIĐA, HOMO BALKANIKUS, O, IB, APE, L.N., O, L.P., MAUR, PRAS, IGLA, ŠEVA, ZRAK, TMA, NAGO, AZIL,

UDAV, MAZE, TINI, J, A.Ž., RTIĆ, SEOBA, A.I.T., EDIRNESPOR, I, IKAVKA, ITURI, R.B., AKO, ZARAZAN, REUM, JAUCI, EVA, ...UGE PJESME;

24 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.


BH Glas vam predstavlja

tri nove knjige naših autora

Poštovani čitaoci! U toku mjeseca jula, iz štampe su izašle tri nove knjige, čiji su autori naši novinari Idriz Hodžić

iz Sarajeva i Vezuv Bašić iz Ikasta te knjiga naše povremene saradnice Zinete Mešanović, iz Horsensa.

Cijene knjiga su: knjiga Idriza Hodžića 160 kr, a knjige Vezuva Bašića i Zinete Mešanović po 100 kr.

ZA ČITAOCE BH GLASA SVA TRI AUTORA ODOBRILA SU POPUST OD 50%.

„Grom u njedrima Igmana“

Knjiga Idriza Hodžića „Grom u njedrima Igmana“ predstavlja monografiju posvećenu ljudskom

divu, gaziji i heroju odbrane Bosne i Hercegovine, Čedi Domuzu. Radjena je uz pedesetu

godišnjicu njegovog rođenja i osamnaestu godišnjicu njegove pogibije.

Knjiga dokumentovano i slikovito govori o hrabrosti čovjeka, koji se suprotstavio podjeli

Bosne i Hercegovine i koji je neopisivim junaštvom, u sastavu Armije BiH, izveo bezbroj akcija

na legendarnom Igmanu. U jednoj od takvih akcija je izgubio život, a sjećanje na njega iznijeli

su njegovi saborci.

Monografija prati njegov životni put i put njegove porodice, od Čedinog rođenja, pa sve do

njegove pogibije.

Knjiga je ilustrovana sa mnogo njegovih fotografija i fortografija njegovih prijatelja i saboraca,

a za sve značajne događaje, vezane za njega i njegov život, priloženi su faksimili dokumenata

kojima se to potvrđuje.

Promovisana je u Sarajevu na petim medjunarodnim književnim susretima, u hotelu „Radon

Plaza“ sa velikim uspjehom.

Knjiga je štampana u tvrdom povezu na izuzetno kvalitetnom foto papiru.

„Izbjeglička soba“

Knjiga Vezuva Bašića „Izbjeglička soba“ predstavlja zbirku od 64 pjesme, napisane uglavnom

u periodu života u izbjegličkom centru ali i dijelom u kasnijem periodu života u Danskoj.

Autor je uspio, kroz stihove, oslikati i ispričati bezbroj teških sudbina naših ljudi, od

tragičnih sudbina silovanih žena, staraca koji se pod svaku cijenu žele vratiti i umrijeti na

svom ognjištu, do ljudi koji su u ratu izgubili, ponekada i cijelu familiju.

Autor je, posmatrajući svoje okruženje, uspio odslikati svu težinu izbjegličkog života,

teško putovanje iz domovine do hladnog sjevera, opisati izbjegličke kampove, izbjegličku

sobu, po kojoj je knjiga i dobila naslov, a veoma često opisuje i konkretne ljude sa stvarnim

imenima.

Ovo je prvi pokušaj, da se ljudima u domovini prikaže teška izbjeglička sudbina, o kojoj

oni najčešće nemaju pravu sliku.

Knjiga je promovisana u Banovićima i Maglaju kao i na na petim medjunarodnim

književnim susretima u hotelu „Radon Plaza“ u Sarajevu, također sa velikim uspjehom.

Knjiga je štampana u tvrdom povezu, na kvalitetnom papiru.

„Bosanski ćilim“

Knjiga Zinete Mešanović „Bosanski ćilim“ njena je druga knjiga poezije. U svojoj knjigi

pjesnikinja se bavi raznim temama, čime iskazuje veoma široko polje svoga interesovanja.

Ona promatra svijet i ljude oko sebe, njihov život i njihove sudbine ali u većini njenih pjesama

i sama se nalazi u centru zbivanja.

U pjesmama dotiče i dno života ali i uspone prema suncu opisujući svoj život i osjećaje

ali i osjećaje bliskih joj osoba. Opčinjena je ljepotom svoje domovi-ne Bosne i Hercegovine

ali ne propušta priliku da u svoje stihove ukleše i motive zemlje njenog boravka, Danske. Pa

ipak njena ljubav prema domovini ne prestaje te se istim intenzitetom provlači kroz cijelu

knjigu.

Knjiga je promovisana u njenoj rodnoj Modriči. Rađena je sa tvrdim povezom i na kvalitetnom

papiru

Sve tri knjige moći će se kupiti narudžbom preko BH Glasa (koristeći telefon 29721948)

kao i na promocijama koje će se tokom novembra, ove godine, organizovati u više gradova

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 25

u Danskoj.


ØDLAND”

halal slagteri

“KØDLA

Hel lamme

1 kg

55-60,-

Kalvelår

1 kg

40,-

Kalveklump 1kg

120,-

80,-

Hakket oksekød 3kg

120,-

Lammekød

3 kg

Kalvekød

(uden ben) 1kg 50,-

Hakket kød

(blandet oksekød

+ lammekød)

3 kg

120,-

Kalvekød

(med ben) 3 kg

120,-

Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033

Novo! Novo! Novo!

Nyhed! Nyhed! Nyhed!

MES pizzabar

Adresa/Adresse:

Nørregade 5, 6623 Vorbasse

Telefon: 75333110

Radno vrijeme/Åbninstider:

Mandag - torsdag: 15: 21

Fredag - søndag: 12 :22

26 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet

Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet


oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

TRANSPORT HAJDAREVIĆ

Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!

Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa

vašom transportnom firmom Hajdarević!

Raspored prihvatanja paketa:

1. u mjesecu u Kopenhagenu

2. --//-- --//-- u Odense

3. --//-- --//-- u Vejle +

Randers

4.--//-- --//-- u

Herning

5. --//-- --//--

u Kolding +

Esberg + Ribe +

Tønder +

Søndeborg

Kontakt informacije:

Huso mob.: 0038761149551

tel: 0038733402503

Ševko mob.:

004530592242

Asmira Hajdarević

tel: 0038761736848

Adresa:

Transport

Hajdarević

Naselje Ina 79

71387 Ilijaš (BiH)

o

Pogrebne usluge

BOS-SKANSKAN

V/S Ismet Ismo Išerić

Bos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)

i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)

za Bosnu i Hercegovinu.

Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,

i sređujemo svu prateću dokumentaciju.

Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,

postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.

Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, Danska

Kontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (BiH)

OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 27

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo


1







28 I BH GLAS I OKTOBAR 2011.

More magazines by this user
Similar magazines