Udžbenik (pdf format) - Medioteka

Jadranka Žderić 

Zemlja na dlanu 3 

Udžbenik iz prirode i društva za treći razred 

znd3.indb 1 

7/8/2007 5:20:05 PM

Izdavač 

Sretna knjiga d.o.o. 

Zagreb, Vlaška 102 

Za izdavača 


Urednik 

Matko Babić 

Recenzenti 

dr. sc. Maja Petković 

prof. Vladimir Jurić 

Stručna suradnica 

dipl. ing. Maja Kraš 

Lektura 

Rajna Golubić 

Ilustratori 

Bruno Kuman 

Miroslav Čondić Bijader 

Fotografije 

Arhiv Sretne knjige 

Ovitak 

Zdenko Bašić 

Likovno-grafičko oblikovanje 

Denis Stankov, Studio DiM d.o.o. 

Tisak 

Hlad 

Uporabu ovog udžbenika za predmet priroda i društvo 

za treći razred osnovne škole odobrilo je 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske rješenjem 

KLASA: UP/I°-602-09/07-03/00179 

URBROJ: 533-12-07-0002 

Zagreb, 30. ožujka 2007 

CIP – Katalogizacija u publikaciji 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb 

UDK 372.83/.85(075.2) 

ISBN 953-7218-27-9 

znd3.indb 2 

7/8/2007 5:20:24 PM


Zemlja na dlanu 

3 

Udžbenik iz prirode i društva za treći razred 

znd3.indb 3 

7/8/2007 5:20:25 PM

Sadržaj 

NAVIKE I PONAŠANJE ZA ZDRAV ŽIVOT 

Zdrav kao lav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 

ZDRAVLJE 

Želim slobodno rasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 

IZGLED ZAVIČAJA: NIZINSKI, BREŽULJKASTI, GORSKI, PRIMORSKI 

Zavičaju svoju ljubav daj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

PODNEBLJE – VREMENSKA OBILJEŽJA ZAVIČAJNE REGIJE 

Šuma me hrani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 

Svako godišnje doba u svoje doba . . . . . . . . . . . . . . .14 

Kakvo je danas vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 

POKUS 

Istraživanje prirode izvođenjem pokusa . . . . . . . . . .18 

GOSPODARSTVENE DJELATNOSTI ZAVIČAJNE REGIJE 

Kad odrastem, bit ću… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 

VRSTE PROMETA 

Kopnom, vodom, zrakom putujmo . . . . . . . . . . . . . .24 

GOSPODARSTVO I KVALITETA OKOLIŠA 

Štitimo okoliš bez okolišanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 

STRANE SVIJETA 

Kuda poći i sigurno stići . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 

STAJALIŠTE I OBZOR 

Pogled puca na sve strane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 

Svako je mjesto prijatelj znan ako imam plan . . . . . .32 

4 

znd3.indb 4 

7/8/2007 5:20:26 PM

NASTAJANJE ZEMLJOPISNE KARTE – ZEMLJOVIDA 

Cijelu zemlju na zemljovidu vidim . . . . . . . . . . . . . . .34 

MOJA ŽUPANIJA 

Moja je županija najsjajnija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 

SADAŠNJOST, PROŠLOST, BUDUĆNOST – PREDCI I POTOMCI 

Čarobni vremeplov leti kamo se sjeti . . . . . . . . . . . . 40 

VREMENSKA CRTA 

Proletjelo deset ljeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 

Stoljeće polako hodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 

MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI 

Spomenik nas na prošlost spominje . . . . . . . . . . . . . 49 

VODE ZAVIČAJA 

Plave i zelene vode – biseri prirode . . . . . . . . . . . . . 50 

Bara nalik bajci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52 

Klok! Klok! Klokoće potok! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 

ZNAČENJE VODE ZA ŽIVOT LJUDI 

Voda – izvor života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56 

KORIŠTENJE I ČUVANJE VODE 

Svaka kap – malo blago. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 

ŽIVI SVIJET U MORU 

More ljepotu skriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 

OSOBNO RAČUNALO 

Računalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62 

Rječnik – što smo naučili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 

5 

znd3.indb 5 

7/8/2007 5:20:27 PM

NAVIKE I PONAŠANJE ZA ZDRAV ŽIVOT 

Istražimo 

Volim rano 

ustati i novi dan 

pozdraviti! 

Što voli Tin, a što 

Maja A ti Koja je 

od tih dviju navika 

poželjna 

Zdrav kao lav 

Ja ujutro 

volim dugo 

spavati! 

PROMATRAJMO I UPOZNAJMO 

Svaki je dan poseban i lijep. Bit će još 

ljepši ako u njemu i radiš i odmaraš 

se. Da bi skupio/skupila snagu za rad, 

trebaš se i odmarati. Odmarati se možeš 

aktivno: baveći se sportom, družeći se s 

ukućanima i prijateljima, čitajući, brinući 

o životinjama itd. Ponekad se može ne 

raditi išta. I to je odmor. 

Kojim se aktivnostima bave djeca prikazana na ovim fotografi jama 

Koje ponašanje pomaže tvom zdravlju, a što odmaže 

Knjiga 

novi svijet u mojoj 

glavi stvara. 

Najljepši 

ukras lica – osmijeh 

i zdravi zubi! 

Krevet – omiljeno mjesto 

traži zračenje često. 

Ovo je 

tele bez vizije. 

Ovo su 

moji prijatelji. 

Trbuh 

me boli, kilogram 

čokolade me 

ne voli. 

Tko se 

svađa, taj se sve 

manje voli. 

Mami i 

tati pomaži, a ne 

odmaži! 

Bicikl 

moj ljubljeni! 

Na 

planini svjež je zrak, 

osjećam se zdrav i jak! 

Ljubimac 

te voli – ne 

zaboravi! 

Joj, ne 

gutaj kao noj! 

6 

dobre navike 

pravilno žvakanje 

njega zubi 

pospremanje i zračenje kreveta 

boravak na svježem zraku 

čitanje knjiga i časopisa 

druženje s prijateljima 

pomaganje roditeljima u kućanskim poslovima 

vožnja biciklom 

skrb o kućnim ljubimcima 

lo{e navike 

dugo gledanje televizora 

svađanje s ukućanima i prijateljima 

jedenje previše slatkiša 

znd3.indb 6 

7/8/2007 5:20:28 PM

UPOZNAJMO LJUDE S RAZLIČITIM POTREBAMA 

Svi se razlikujemo izgledom, navikama, načinom života. Kako 

čovjek stari, sve mu je potrebnija pomoć najbližih, ali i okoline. 

Također, ljudi koji ne mogu posve samostalno živjeti, jer im 

je kretanje otežano, trebaju pomoć druge osobe. Na ulici, u 

susjedstvu ili svom domu dužni smo pomoći svim ljudima, a 

osobito uvažiti posebne potrebe drugih. 

Kako se može pružiti pomoć osobama s različitim 

potrebama 

Omogućiti ulazak u sve prostorije. 

Pomoć pri prijelazu prometnice ili sl. 

Odlazak u kupovinu. 

Zajednička šetnja. 

Štitimo se od bolesti 

Svakoga dana krećeš se raznim prostorima, susrećeš s ljudima, 

životinjama, predmetima. 

Dodirom, slinom, putem krvi mogu se prenijeti uzročnici različitih 

bolesti. Da bismo se što bolje zaštitili od prijenosa bolesti, 

valja se pridržavati sljedećih savjeta: 

Uvijek nosi papirnate rupčiće. 

U njih se kašlje i kiše. 

Prije i poslije jela uvijek treba oprati ruke vodom i sapunom. 

Kada jedeš sendvič, ne dodiruj rukama ništa drugo. 

Prije i nakon korištenja zahoda također obvezno valja 

oprati ruke. 

Ponovimo 

U što treba 

zamotati 

sendvič 

Koje navike pomažu čuvanju zdravlja, a koje loše utječu na njega 

Kako možeš pomoći osobama s posebnim potrebama 

Ekokutak 

Mobitel je pokretni (mobilni) telefon. Prvenstveno je 

namijenjen telefonskom razgovaranju kad nismo u 

prigodi koristiti “običan” telefon. Najviše ga koriste 

ljudi čija zanimanja podrazumijevaju kretanje izvan 

jednoga radnog mjesta. No, nije namijenjen dugom 

razgovaranju zbog zračenja koje može biti štetno. Ne 

preporučuje se za redovito korištenje djeci – osim u 

iznimnim prigodama. 

7 

znd3.indb 7 

7/8/2007 5:20:45 PM

Istražimo 

Puše li tvoji 

roditelji Smeta 

li ti dim njihovih 

cigareta Zamoli 

ih da ne puše u 

tvojoj prisutnosti. 

ZDRAVLJE 

Želim slobodno rasti 

Promatrajmo i upoznajmo 

Alkohol, droga i pušenje su ovisnosti koje štete zdravlju, rastu i 

razvoju djece i odraslih. Liječenje može biti vrlo dugotrajno, a često i 

neuspješno. 

Droga, štetna tvar može biti umotana u papiriće, bombone, lizalice, 

može se staviti u sok. Kada ti tko nudi takve stvari, zahvali mu i 

što prije se udalji od te osobe! Ako te prisiljava da uzmeš, nemoj 

to koristiti, nego prijavi policiji. Ako oko tvoje škole šetaju osobe 

koje nude drogu, predložite roditeljima na sastanku da organiziraju 

ophodnje koje će vas čuvati pri ulasku i izlasku iz škole. Zajedničkim 

trudom može se pobijediti i najveće zlo! 

Dobro da niste stavili 

naljepnicu niti jeli bombon. U 

njima je droga – vrlo štetna 

tvar koja bi narušila vaše 

zdravlje. 

Opiši nam dječaka koji vam 

je to dao. 

Hej, pogledajte 

što smo dobili od 

onoga dečka. 

Glupani, pa to je 

možda droga! To 

se ne smije jesti ni 

lijepiti na sebe! 

8 

znd3.indb 8 

7/8/2007 5:20:55 PM

Pokušaj obrazložiti Majine i Tinove poruke u vezi s drogom djeci. 

Droga umanjuje radost u svemu 

što činiš. 

Droga te zavađa s tvojim roditeljima. 

Droga uništava tvoja prijateljstva. 

Droga ne voli da se odmaraš, nego 

samo drogiraš. 

Droga ne voli da uživaš u hrani, 

nego samo u drogi. 

Droga te čini svadljivim 

i neurednim čudovištem. 

Droga ti donosi sigurnu ranu smrt. 

Napiši svoju poruku kojom želiš 

nagovoriti koga da se ne drogira. 

Okrugli stol o pušenju i alkoholu 

Tema: Pušenje odraslih i kako ih izliječiti 

NEMOJTE PUŠITI! 

ŽELIMO DA SE ODRASLI PONAŠAJU ODGOVORNIJE 

I PAZE NA NAŠE ZDRAVLJE. 

NE ŽELIMO DA ONEČIŠČUJU ZRAK PUŠENJEM JER 

GA I MI UDIŠEMO. 

ŽELIMO DA BUDU VESELE OSOBE, A NE NERVOZNI 

PUŠAČI. AKO PUŠITE VI, NE MORAMO I MI. 

NEMOJTE PITI ALKOHOL JER: 

IZGLEDATE GLUPO 

VIČETE 

SMIJETE SE BEZ RAZLOGA 

ŽELITE SE SVAĐATI 

ŽELITE SE TUĆI 

IZGLEDATE BOLESNO. 

Organizirajte raspravu o pušenju i prekomjernom pijenju 

alkohola. Raspravljajte o zaključcima što ih je donio Majin i 

Tinov razred. Zapišite svoje zaključke. 

Ponovimo 

Ove su simpatične sličice 

opasna droga 

Ekokutak 

Znaš li da svaka cigareta 

oduzima 7 minuta života 

Znaš li da se ne smije pušiti 

na mnogim javnim mjestima 

Kako se nazivaju ovisnosti koje iznimno štete zdravlju 

Što učiniti ako ti pristupi osoba koja nudi neke štetne tvari 

9 

znd3.indb 9 

7/8/2007 5:21:06 PM

IZGLED ZAVIČAJA: NIZINSKI, BREŽULJKASTI, GORSKI, PRIMORSKI 

Istražimo 

Zavičaju svoju ljubav daj 

Ako ne znaš, saznaj kako se zovu mjesta u 

kojima su rođeni tvoji roditelji, baka, djed i 

neki drugi tebi dragi rođaci. Pored njihovih 

imena napiši ime mjesta. 

Ovdje smo bili. 

Mjesto smo 

upoznali. Njegovoj 

se ljepoti divili. 


Zavičaji se u domovini Hrvatskoj 

razlikuju izgledom prirode, 

građevina, načinom života ljudi. 

Zavičaji mogu biti pretežito 

nizinski, brežuljkasti, gorski i 

primorski. 

Kakav je tvoj zavičaj: pretežno nizinski, brežuljkasti, gorski ili primorski 

nizinski 

brežuljkasti 

primorski 

gorski 

Koja fotografi ja prikazuje zavičaj najsličniji tvojemu 

10 

znd3.indb 10 

7/8/2007 5:21:23 PM

Što od nabrojenog ima tvoj zavičaj 

nizina 

gorsko jezero 

rijeka 

brežuljak 

gore 

bara 

Što još možeš prepoznati u svome zavičaju 

nizinsko jezero crnogorična šuma 

listopadna šuma špilja močvara 

potok 

ušće 

izvor 

more 

Postoje dijelovi zavičaja u našoj domovini koji su proglašeni svjetskom baštinom. 

To znači da su – zbog ljepote prirode i građevina koje je stvorio čovjek – toliko 

vrijedni da predstavljaju bogatstvo za sve zemlje, a ne samo našu. Na popis 

Svjetske kulturne i prirodne baštine uvrštene su iz Hrvatske kao najpoznatija 

Plitvička jezera, Dioklecijanova palača u Splitu, Stari grad u Dubrovniku, Trogir te 

Eufrazijeva bazilika u Poreču. 

Plitvička jezera 

Ponovimo 

Dioklecijanova palača Dubrovnik Eufrazijeva bazilika 

Po čemu se razlikuju zavičaji u domovini Hrvatskoj 

Kakvi zavičaji mogu pretežito biti 

U kojem ti zavičaju živiš Po čemu je poseban 

Ekokutak 

Što bi preporučio/preporučila odraslima i djeci u svom zavičaju da učine za očuvanje 

zavičaja Što ti najviše smeta Pojasni! Ne bacaj smeće bilo gdje! Ne bacaj opuške 

po cesti. Ne bacaj žvakaće gume u potoke, more i na pločnike. Ne vozi automobilima 

središtem grada. Ne trubi ako ne treba. Ne parkiraj se na travnjacima. 

11 

znd3.indb 11 

7/8/2007 5:21:48 PM


Šuma me hrani 

Istražimo 

Prošećite šumom u proljeće i u jesen. 


U šumi rastu samonikli plodovi. To znači da ih 

čovjek nije sijao ni sadio. Valja razlikovati jestive 

od nejestivih plodova. Neke životinje ih rado jedu. 

Mnogi su samonikli plodovi ukusni i ljudima, npr.: 

kupine, maline, lješnjak, ribiz. Upamti neke od onih 

što se mogu naći u tvom zavičaju. 

Koji se od ovih plodova mogu naći u šumi u tvojem kraju 

Proljeće i ljeto 

Šumski plodovi zriju i u proljeće. 

glog 

šumske jagode ribiz borovnica 

Kasno ljeto i jesen 

Koji se od ovih plodova mogu naći u šumi u tvojem kraju 

bazga kupina šipak divlja jabuka 

Bobičasti plodovi 

Kupine, maline i ribizi rastu na grmlju. Plodovi 

imaju oblik bobica. Najviše ih ima na prostorima 

u iskrčenim šumama. Ptice ih rado jedu, baš kao 

i ljudi. 

12 

malina 

znd3.indb 12 

7/8/2007 5:22:18 PM

Plodovi s tvrdom ljuskom 

Orasi, lješnjaci i kesteni imaju tvrdu i bodljikavu ljusku koja ih štiti od ptica i 

drugih životinja (kukci, glodavci). 

pitomi kesten badem orah lješnjak 

Što se sve od njih može pripraviti Napiši naziv proizvoda od šumskog ploda 

koji najviše voliš. Znaš li još neke 

sok 

džem 

kolač 

med 

grickalice 

Gljive valja dobro poznavati da bismo ih smjeli brati. Zato gljivarima prepusti 

njihov posao, pridruži im se u šumi i uči od njih. 

Ponovimo 

Navedi nekoliko mekih i nekoliko 

tvrdih plodova. 

Koji samonikli plodovi uspijevaju 

u tvojem zavičaju 

Jestive gljive 

vrganj 

puza 

smrčak 

paprenjača 

(lisičarka) 

mrka trubača 

Otrovne gljive 

muhara 

zelena pupavka 

Otkrivamo 

Napravite zdrave grickalice što ih možete poslužiti kad se igrate nekih igara, 

gledate televiziju… Pomoću drobilice odstranite tvrdu koru lješnjaka ili badema. 

Stavite ih na ugrijanu tavu s tvrdim dnom. Miješajte nekoliko minuta. Na drvenoj 

ih dasci krupno nasjeckajte. Još ih samo malo posolite – zdrava je grickalica tu. 

13 

znd3.indb 13 

7/8/2007 5:22:39 PM


Istražimo 

Koje ti je godišnje doba 

najdraže Zašto 

Svako godišnje doba 

u svoje doba 


Na svom putu oko Sunca pojedini su dijelovi Zemlje osvijetljeni 

različitom količinom svjetlosti. Zemlja nekad prima više 

sunčane topline, a nekad manje – to ovisi o dužini sunčanih 

zraka. Iako Sunce osvjetljuje istu stranu Zemlje, ne dobiva 

cijela strana jednaku količinu topline. Ona ovisi o kutu padanja 

na površinu Zemlje. 

Promotri crtež pa uoči neke točke na Zemlji koje dobivaju 

više i one koje dobivaju manje svjetlosti. 

Ondje gdje su Sunčeve zrake kraće bit će ljeto. 

Ondje gdje su Sunčeve zrake duže bit će zima. 

Promjene u prirodi 

Promatraj biljke i životinje u razna godišnja doba. 

Pokušaj zapaziti promjene koje uzrokuje promjena 

topline u raznim godišnjim dobima. 

Biljke, životinje i ljudi žive u skladu s 

toplinskim promjenama. 

Rode su se vratile s juga. 

Krtice rade krtičnjake. 

Ptice svijaju gnijezda. 

Životinje imaju mladunčad. 

Ptice lete nisko iznad krovova. 

Kosovi traže gujavice bušeći tlo oštrim 

kljunom. 

Ptice se skupljaju u jata. 

Gujavice izlaze iz zemlje za kišna 

vremena. 

14 

znd3.indb 14 

7/8/2007 5:23:12 PM

Zemlja nema dovoljno vode zbog suše. 

Komaraca je sve više. 

Zečevi ostavljaju tragove u zemlji. 

Ptice se hrane na hranilištima. 

Gljive su niknule poslije zadnje kiše. 

Zbog suše je trava požutjela. 

Iznenada je pao mraz i djelomice oštetio 

cvjetove i lisne pupoljke na voćkama. 

Zazelenjela se trava. 

Cvjetaju proljetnice. 

Koje od navedenih promjena možeš zamijetiti u svome zavičaju 

Promjene u životu ljudi 

Proljeće 

Igramo se na zelenim 

travnjacima. 

Možemo brati sočne trešnje. 

Promatramo kako ptići uče 

letjeti. 

Jesen 

Skupljamo zrele jabuke u 

voćnjaku. 

Često nosimo kišobran ili 

kabanicu. 

Na ormar stavljamo mirisnu dunju. 

S ribarima idemo u lov na lignje. 

Uživamo u zrelom naru. 

Otkrivamo 

Ponovimo 

Ljeto 

Jedemo više hrane koja osvježava. 

Odijevamo laganu odjeću. 

Možemo se kupati u rijekama, 

jezerima, moru. 

Rashlađujemo prostorije u kojima 

boravimo. 

Započela je žetva pšenice. 

Više boravimo na otvorenom. 

Pečemo mladi kukuruz. 

Zima 

Grijemo prostorije u kojima boravimo. 

Jedemo više hrane koja grije. 

Više boravimo u zatvorenim 

prostorima. 

Možemo se klizati, sanjkati, skijati ako 

ima leda i snijega. 

Odijevamo topliju odjeću. 

Jedemo zimnicu. 

O čemu ovisi količina sunčane topline što pada na Zemlju 

Za svako godišnje doba navedi neku promjenu u biljnom ili 

životinjskom svijetu koja je potaknuta promjenom topline. 

Na poleđini hrvatskoga kovanoga novca – kovanica – urezane su razne 

vrste biljaka i životinja: mrki medvjed, slavuj, lipa, maslina, hrast lužnjak, 

velebitska degenija, duhan. Ima li tih biljaka i životinja u tvojem zavičaju 

Što znaš o njima Koja se životinja nalazi na prednjoj strani hrvatskih 

kovanica 

15 

znd3.indb 15 

7/8/2007 5:23:32 PM


Kakvo je danas vrijeme 

Istražimo 

Kakvo je vrijeme 

danas Usporedi 

ga s jučerašnjim 

vremenom. 


Bole me kosti. 

Padat će kiša. 

Ptice nisko lete, 

bit će kiše. 

Tijekom poslijepodneva 

zapuhat će južni 

vjetar. Naoblačit će 

se. Moguća je kiša. 

Vrijeme se stalno mijenja. U svakodnevnom životu, radu ljudi, odvijanju prometa 

iznimno je bitno pratiti vremenske promjene. 

Svi žele predvidjeti (prognozirati) vrijeme. 

Na osnovi čega su baka i djed predvidjeli vrijeme, a na osnovi čega 

meteorolog 

Meteorolozi prate vremenske promjene pomoću raznih sprava. Kutija ih štiti od 

oštećenja. 

Meteorološka stanica se može nalaziti na otoku, na visokoj planini ili nekom 

drugom mjestu. 

Vrijeme se stalno mijenja. Te promjene možemo pratiti: 

padaline: kiša, snijeg, susnježica, tuča, inje, mraz 

naoblaka: oblačno, poluoblačno, vedro, olujno 

vjetar: jak, umjereno jak, slab, nema vjetra, sjeverni, južni, istočni, zapadni 

temperatura: visoka, niska, umjerena. 

Kalendar vremena 

Naoblaka 

Oblake raznih oblika tako često 

vidimo na nebu. Vodena para se 

uvis diže sa zemlje. Dizanjem se 

zrak hladi, a para se pretvara u 

sićušne kapljice koje lebde. Eto 

oblaka! Vodena para u zraku dolazi 

iz zemlje, voda i biljaka. 

Oznake za oblačnost 

Promatrajući oblake možemo uočiti 

kakvo je vrijeme.. S obzirom na 

prisutnost oblak nebo može biti: 

oblačno, poluoblačno, vedro i 

olujno. 

Vedro vrijeme 

Kad se sa zemlje dižu toplina i 

vlažnost, nastaju bijeli oblaci jasnih 

rubova nalik nakupinama vate. 

Oblačno vrijeme 

Plosnati oblaci koji nisu jako debeli, 

ali se široko prostiru i nastaju vrlo 

nisko. Najsličniji su magli. 

Olujno vrijeme 

Oblaci velikim zarezima nastaju kad 

se vodena para pretvara u komadiće 

leda. Ako ostanu duže na nebu, 

mogu navijestiti oluju. 

16 

znd3.indb 16 

7/8/2007 5:23:40 PM

Padalina 

Kiša su vodene kapi što padaju iz oblaka. 

Susnježica su vodene kapi pomiješene sa snijegom. 

Mraz su smrznute krupne vodene kapi na tlu. 

Inje su smrznute krupne vodene kapi na granama. 

Tuča su sleđene krupne vodene kapi što padaju iz oblaka. 

Snijeg su smrznute vodene kapi koje padaju iz oblaka. 

Oznake za padaline 

kiša 

susnježica 

tuča 

snijeg 

Temperatura 

Meteorolozi mjere temperaturu zraka i vode. 

Temperatura se vrlo razlikuje tijekom godine. 

Izmjeri temeraturu zraka u učionici i izvan nje. 

Pogledaj kroz prozor. Vidiš li kakvo je vrijeme 

Smjer vjetra 

Znamo li odrediti strane svijeta, ne će nam biti teško 

odrediti ni to. Vjetar dolazi sa sjevera, s juga, sa 

zapada i s istoka. 

Oznake za 

smjer vjetra: 

Kalendar dužine dana 

23. rujna dan traje 12 sati, noć traje 12 sati 

21. prosinca dan traje 8 sati, noć traje 16 sati 

21. ožujka dan traje 12 sati, noć traje 12 sati 

21. lipnja dan traje 16 sati, noć traje 8 sati 

Ponovimo 

Otkrivamo 

Najkraći dan je u zimi, a najduži u ljetu. 

Najkraća noć je u ljeti, a najduža u zimi. 

Kako se naziva zanimanje osobe koja promatra vremenske promjene 

Navedi nekoliko vrsta padalina. 

Kakva može biti naoblaka, vjetar, temperature s obzirom na stalne 

vremenske promjene 

Kada kalendarski započinje pojedino godišnje doba 

Što bi se dogodilo da tko “okrene prekidač” i ugasi Sunce Dakako, bio 

bi mrak, ali ne samo to. Bez Sunčevih toplih zraka Zemlja bi se vrlo brzo 

ohladila i nestao bi život na Zemlji. Možda bi se vjetrovi umirili jer oni 

nastaju zbog Sunčeve topline. Mogla bi nestati i kiša jer bi nestali oblaci, 

a za kišu je neophodan topli zrak koji se diže u vis. Bez Sunca bi život na 

našem planetu ubrzo nestao. Zato se nemojte ljutiti kada pada kiša ili puše 

snažan vjetar. To je posve prirodno. 

17 

znd3.indb 17 

7/8/2007 5:23:48 PM

Istražimo 

POKUS 

Jesi li ikad imao/imala 

povišenu temperaturu 

Čime su ti mjerili visinu 

temperature, odnosno 

stupanj topline tijela 

Kako su postupali s tom 

spravicom 

Istraživanje prirode 

izvođenjem pokusa 

Promatramo i upoznamo 

Termometar je sprava koja točno određuje temperaturu 

zraka, vode ili neke druge tvari. Svaka crtica na termometru 

predstavlja jedan stupanj Celzijev. Visina temperature iskazuje 

se u stupnjevima Celzijevim. Termometar je sprava koja mjeri 

temperaturu određenoga tijela (zraka , vode, zemlje…). Ako 

mjeri temperaturu ljudskoga tijela, zove se toplomjer. 

Brrr, baš 

je hladno. 

Uf, što 

je vruće. 

18 

Na daščici termometra je crta koja se zove skala. Na njoj su narisane crtice. 

Crtice označavaju različite topline onoga što mjerimo (zrak, voda, tlo). Svaka 

crtica predstavlja jedan stupanj koji označavamo kružićem (°). Podjela na 

stupnjeve potječe od Šveđanina Celzija. Kažemo, na primjer: voda ima trideset 

stupnjeva Celziusa. Skraćeno zapisujemo 30 °C. 

Pročitaj stupnjeve temperature: 22 °C, 56 °C, 140 °C. 

Termometar mjeri i koliko je hladno. Temperaturne oznake 27 °C, 54 °C i druge 

naći ćeš na temperaturnoj ljestvici dvaput. 

Što na termometru znači plus stupanj (+), A ŠTO MINUS STUPANJ (–) 

Termometar nas ne može prevariti 

Znamo li uvijek kada nam je hladno, a kada toplo 

Osjet temperature nas vara! 

Na deset sekundi uroni ruku u posudu s vrlo toplom vodom, a potom u posudu 

s mlakom. Nakon toga, na deset sekundi uroni drugu ruku u hladnu vodu, a 

potom u mlaku vodu. 

Uronimo li ruku u vrlo toplu vodu pa u mlaku, voda nam se čini toplom. 

Ako uronimo ruku najprije u hladnu pa u mlaku 

vodu, mlaka nam se voda čini hladnom. 

Umjesto da se koristite rukom, uzmite sada 

termometar. Stavite po jedan u svaku od tri 

čaše. Neka bude dulje uronjen u posudu. 

Potom neka jedan učenik očita temperaturu. 

Kolika je temperatura u pojedinoj čaši 

znd3.indb 18 

7/8/2007 5:24:03 PM

Voda može mijenjati oblik, odnosno stanje 

u kojem se nalazi. Postoji u obliku kapljica, 

leda ili pare. Pri visokoj temperaturi tekuća 

voda isparava. Pri niskoj temperaturi voda 

se ledi ili zaleđuje. 

Kad je Tina otvorila slavinu, voda je potekla. 

Dio vruće vode prešao je u vodenu paru. 

Topli zrak izlazi iz naših usta. Na ogledalu 

se zadržava u obliku vodene pare. 

Vodena para 

Prelazak vode u vodenu paru 

Promatraj vodu u loncu kada zavri. Što primjećuješ 

Iznad lonca primjećuje se vodena para. 

Pri zagrijavanju voda prelazi u plinovitostanje. 

Led 

Pretvaranje vode u led 

Kocke leda stavi na sobnu temperaturu. 

Nakon dvadeset minuta kocke leda se tope. 

Pri zagrijavanju zaleđena voda prelazi u tekuće stanje. 

Tekućina 

Pretvaranje pare u tekućinu 

U bocu stavi vruću vodu. Neka odstoji nekoliko 

minuta. Izlij vodu iz boce. Stavi je na hladno 

mjesto (ali ne u hladionik). 

Na stjenkama boce vide se kapi vode. 

Pri hlađenju voda iz pare prelazi u tekuće stanje. 

Ponovimo 

Što je termometar 

Navedi tri stanja vode. 

Otkrivamo 

U našoj zemlji postoje 

izvori tople, čak i vruće 

vode – toplice. Većina je 

tih voda ljekovita i zdravo 

se kupati u njoj. S obzirom 

da je ta voda vrlo topla, 

može se uživati u pravoj 

parnoj kupelji. 

19 

znd3.indb 19 

7/8/2007 5:24:10 PM


Kad odrastem, bit ću… 

Istražimo 

Što su tvoji roditelji po 

zanimanju Susjedi, rođaci 


Ljudi se bave različitim zanimanjima. Postoji nekoliko 

osnovnih skupina djelatnosti: proizvodne, uslužne i 

kulturno-obrazovne djelatnosti. 

Zanimanja ljudi vrlo su raznolika. Čime će se ljudi 

baviti ovisi o izgledu zavičaja. Ljepota prirode i 

prirodna blaga mogu se koristiti za proizvodnju 

raznih proizvoda. O izgledu zavičaja ovise i brojne 

usluge. Prirodne osobitosti utječu na raznovrsne 

aktivnosti ljudi (npr. turizam, poljodjelstvo itd.) 

Za svoj rad ljudi dobivaju plaću. Njome plaćaju 

proizvode i usluge koje smatraju potrebnima 

za život. 

Promotri različite proizvode, usluge i kulturno-obrazovne djelatnosti što su 

rezultati ljudskoga rada. 

PROIZVODI 

prehrambeni 

industrijski 

komunikacijski 

i informatički 

voće, povrće, žitarice, 

ribe, perad, domaće 

životinje, kruh, džem, 

kobasica… 

brod, odjeća, obuća, 

pokućstvo… 

telefon, mobitel, 

računala… 

20 

znd3.indb 20 

7/8/2007 5:24:26 PM

KULTURNE DJELATNOSTI 

obrazovne 

kulturne 

vrtić, škola, 

škola stranih 

jezika, 

autoškola... 

muzej, kazalište, 

galerija… 

USLUGE 

trgovinske 

zanatske 

turističke 

medicinske 

kupovanje različitih proizvoda 

popravljanje i izrada različitih 

predmeta 

usluge turizma 

skrb o zdravlju i liječenju 

Imenuj javne službe! 

Vatrogasna služba Služba čistoće Služba hitne pomoći 

21 

znd3.indb 21 

7/8/2007 5:24:39 PM


Prouči čime se bave ljudi u pojedinom zavičaju. Obrazloži zašto. Znaš li još 

neko zanimanje ljudi 

Primorski zavičaj 

Izgled 

zavičaja 

more 

makija 

kamenito 

tlo 

Gospodarske djelatnosti 

u luku uplovljavaju 

i iz nje isplovljavaju 

brodovi 

ribolov 

pomorstvo 

prodaja i 

prerada riba 

gradnja brodova brodogradnja 

uživanje u ljepoti 

mora, sport, zabava 

uzgoj, branje i prerada 

ljekovitih trava 

uzgoj povrća, 

uzgoj voća, 

uzgoj vinove loze 

turizam 

trgovina 

prodaja i 

prerada voća 

i povrća, 

vinogradarstvo, 

proizvodnja 

vina, octa, 

grožđica 

Nizinski zavičaj 

Izgled 


zavičaja 

potoci i 

uzgoj slatkovodne ribe ribolov, turizam 

bare 

rijeke 

listopadne 

šume 

plovljenje u dubokim 

vodama 

plovidba, 

ribolov, turizam 

sječa drveća drvna industrija 

oranice, uzgoj žitarica 

uzgoj uljarica 

poljodjelstvo 

voćnjaci, uzgoj voća 

voćarstvo 

travnati 

prostori 

povrtnjaci, uzgoj 

povrća 

povrtlarstvo 

pašnjaci, uzgoj goveda govedarstvo 

uzgoj svinja svinjogojstvo 

uzgoj peradi 

peradarstvo 

22 

znd3.indb 22 

7/8/2007 5:24:56 PM

Brežuljkasti zavičaj 

Izgled 

zavičaja 

brežuljci 


uzgoj vinove loze 

vinogradarstvo 

proizvodnja 

vina, octa, 

grožđica 

uzgoj voća voćarstvo 

posjet starim dvorcima turizam 

Gorski zavičaj 

Izgled 

zavičaja 

gore 

vazdazelena 

i mješovita 

šuma 


uživanje u ljepotama 

planina 

turizam 

sječa i prerada drva drvna industrija 

Ponovimo 

proplanci 

podzemne 

vode 

pašnjaci (uzgoj 

goveda, koza i ovaca) 

izvori pitke vode 

govedarstvo 

kozarstvo 

ovčarstvo 

punionica pitke 

vode 

Nabroji tri osnovne skupine zanimanja ljudi. Pronađi primjer za 

svaku skupinu. 

Nabroj nekoliko zanimanja kojima se bave ljudi u tvome zavičaju. 

Otkrivamo 

Ljudi su odavno svoje proizvode izlagali na sajmovima. Nekad je, kao i sada, 

bilo mnoštvo različitih sajmova. U Zagrebu se sajmovi održavaju od 13. 

stoljeća. Godine 1909. Zagreb je dobio Međunarodni zbor – kao međunarodna 

gospodarska izložba preteča je današnjega Zagrebačkoga velesajma. 

23 

znd3.indb 23 

7/8/2007 5:25:11 PM

Istražimo 

Nabroji sva prijevozna 

sredstva kojima si se 

vozio/vozila. 

Kojim se prijevoznim 

sredstvom najviše 

voliš voziti 

VRSTE PROMETA 

Kopnom, vodom, zrakom 

putujmo 


Ljudi su oduvijek htjeli putovati u bliža i 

udaljenija mjesta. 

Nekada je putovanje uglavnom bilo mukotrpno i 

neugodno. 

Danas je – zahvaljujući modernim prometnim 

sredstvima – putovanje brže i udobnije. No, ne 

putuju samo ljudi. 

Raznim prometalima putuje i različita roba proizvedena u 

drugim dijelovima naše domovine ili svijeta. 

Osnovne vrste prometa su: kopneni, vodeni i zračni. 

Kopneni se odvija cestom i željezničkom prugom. 

Prometala koja se kreću kopnom, zrakom ili vodom 

mogu prevoziti putnike i teret. 

24 

znd3.indb 24 

7/8/2007 5:25:23 PM

Ako se promet odvija kopnom tada je kopneni. Kopneni promet može biti 

cestovni (odvija se cestama) i željeznički (željeznica putuje tračnicama). 

Zračni promet odvija se zrakom (zrakoplovima). 

Promet koji se odvija vodom može biti riječni (odvija se rijekama) i pomorski 

(odvija se morem). 

Koja se prometala kreću zrakom, koja vodom, a koja kopnom 

kopneni vodeni zračni 

cestovni 

željeznički 

autobus putnički vlak jedrilica zrakoplov 

kombi teretni vlak putnički brod helikopter 

motocikl tramvaj teretni brod 

Koja od ovih 

prometala služe za 

prijevoz putnika u 

mjestima, a koja 

od njih služe i za 

prijevoz putnika od 

mjesta do mjesta 

(međumjesni 

promet) 

bicikl 

trajekt 

Ponovimo 

Koje su osnovne vrste prometa 

Za svaku skupinu navedi jedno prometalo. 

Ekokutak 

Zamisli vozilo koje bi se kretalo i istraživalo. Ono bi se moglo kretati 

zemljom, vodom, čak i ispod vode. Moglo bi se penjati po planinama i ići 

po snijegu. Moglo bi čak ići kroz stijene. Koje bi ga gorivo pokretalo Prvi 

zrakoplov za veliki broj putnika zvao se cepelin. Bio je ogroman. No, zbog 

čestih kvarova i nesreća prestao se koristiti. 

25 

znd3.indb 25 

7/8/2007 5:25:42 PM

GOSPODARSTVO I KVALITETA OKOLIŠA 

Štitimo okoliš bez okolišanja 

Istražimo 

Znaš li neku 

tvornicu koja, po 

tvome mišljenju, 

veoma onečišćuje 

okoliš 


U tvornici se proizvode različiti proizvodi. Za pokretanje 

postrojenja koristi se električna energija koja nastaje 

korištenjem snage vode, vjetra, izgaranjem fosilnih goriva, 

nuklearnoga goriva. 

Sirovina je materijal od kojega se izrađuje proizvod. 

Imenuj proizvode na fotografi jama. 

Tijekom izrade nekog proizvoda u okoliš odlaze tvari koje ga onečišćuju. Čovjek 

bi trebao brinuti da onečišćavanje bude što manje. Onečišćavanjem okoliša 

ugrožavamo i svoje zdravlje. 

Promotri crtež koji prikazuje proizvodnju u tvornici. Što ulazi u 

tvornicu, a što iz nje izlazi 

dim izlazi kroz dimnjak 

sirovina ulazi 

izlazi proizvod 

postrojenje 

otpadne vode 

26 

znd3.indb 26 

7/8/2007 5:26:10 PM

Promotri i pročitaj neke znakove onečišćenja okoliša. 

Pronalaziš li te znakove i u svojem zavičaju 

Mutna i smrdljiva voda rijeka, potoka, mora. 

Gust i zagušljiv dim što izlazi iz tvorničkih dimnjaka. 

Smog kruži iznad mjesta. 

Siva i crna prljavština od ispušnih plinova automobila 

na kućama, staklima i uličnim svjetiljkama. 

Kržljave biljke u parku, šumi… 

Porast broja štakora i miševa. 

Uginule životinje zbog izlivene 

nafte. 

“Divlja” odlagališta smeća i otpada. 

Što se može učiniti na zaštiti okoliša u gospodarstvu 

Porazgovarajte o tome koje bi od navedenih djelatnosti 

odrasli mogli odmah poduzeti za zaštitu okoliša 

Više koristiti prirodne izvore energije koji se sami 

obnavljaju: vjetar, Sunce 

Smanjiti korištenje izvora energije koji se ne mogu 

obnavljati: nafte, ugljena 

Podizati spalionice smeća 

Graditi reciklažna dvorišta 

Ugrađivati pročišćivače zraka u industrijske dimnjake 

Graditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda 

gradova i industrija. 

Graditi tvornice izvan naseljenih područja 

Spremnici za različite vrste otpada 

staklo plastika stari papir stare baterije 

Ponovimo 

Što se proizvodi u tvornici Što 

pokreće strojeve 

Koji su sve izvori električne 

energije 

Koji su izvori energije zdraviji 

Navedi nekoliko znakova 

onečišćenja okoliša u svome 

zavičaju ako ih možeš uočiti. 

Stvaramo 

Otpad iz svoga razreda 

razvrstavajte u barem dvije 

skupine: papirnati otpad i 

kompost. Tražite da se otpad 

što ste ga tako raspodijelili 

odlaže na odgovarajuća 

mjesta. Organizirajte u 

svojoj školi ekopatrolu. 

Redovito motrite odlaže li 

se smeće na odgovarajuća 

mjesta. 

27 

znd3.indb 27 

7/8/2007 5:26:33 PM

STRANE SVIJETA 

Istražimo 

Kuda poći i sigurno stići 

Saznaj kako se zove najveća 

uzvisina (brijeg, gora ili 

građevina) najbliža mjestu u 

kojem živiš. 

Popni se na prvi kat svoje 

škole. Pogledaj kroz prozor 

učionice. Što sve vidiš Što 

vidiš kroz prozor u prizemlju 

Jesi li vidio/vidjela veći dio 

krajolika iz prizemlja ili s 

prvoga kata 


Postoje točke koje, bez obzira gdje se mi nalazili, uvijek 

pomažu da odredimo svoj položaj i smjer. Pomoću njih 

uvijek možemo utvrditi gdje smo i snaći se u prostoru. 

To su strane svijeta: glavne i sporedne. 

Glavne strane svijeta su: istok, zapad, sjever i jug. 

Pogledaj crteže djece i njihovih sjena. 

Sjene su ujutro na zpadau jer Sunce izlazi na isoku. 

Sjene su poslijepodne na istoku jer Sunce zalazi na zapadu. 

Sjene su u podne najkraće i padaju prema sjeveru. 

Suprotna strana od sjevera je jugu. 

28 

znd3.indb 28 

7/8/2007 5:26:54 PM

Gdje će padati sjena zeca u različita doba dana 

jutro podne večer 

Osim glavnih, postoje i 

sporedne strane svijeta. 

Između sjevera i istoka je sjeveroistok. 

Između istoka i juga je jugoistok. 

Između juga i zapada je jugozapad. 

Između zapada i sjevera je sjeverozapad. 

Glavne strane svijeta: 

Sporedne strane svijeta: 

sjever istok sjeveroistok sjeverozapad 

jug zapad jugoistok jugozapad 

Ponovimo 

Koje su glavne strane svijeta U čemu nam pomažu 

Koje su sporedne 

Ekokutak 

Umoči kažiprst u vodi. Uspravi ga i pokušaj osjetiti strujanje 

zraka. 

S koje strane puše vjetar 

29 

znd3.indb 29 

7/8/2007 5:27:01 PM

STAJALIŠTE I OBZOR 

Pogled puca na sve strane 

Istražimo 

Koji od ovih 

prizora valja 

promatrati: 

odozdo, odozgo, 

u visini očiju 

Izađi na školsko dvorište. Okreći se ukrug na mjestu. Pokušaj zapamtiti 

što više onoga što vidiš. Napiši što si upamtio/upamtila. 

S koje se od ovih triju uzvisina vidi najveći dio krajolika 

Stajalište 

Obzor 

Stajalište 

Obzor 

Stajalište 

Obzor 

Stajalište je mjesto s kojega promatraš okoliš što te okružuje. 

Obzor je dio okoliša koji se vidi s nekoga stajališta. 

30 

znd3.indb 30 

7/8/2007 5:27:18 PM

Zašto se čini da je brod na moru sve 

manji i manji Odabranu tvrdnju 

napiši u bilježnicu 

Zato što je Zemlja okrugla. 

Zato što brod postaje sve manji. 

Zato što se predmeti u daljini 

čine manjima. 

Ljudima koji se bave određenim zanimanjima koristi pogled s visine. 

Ja promatram sa zapovjednoga mosta 

da se moje plovilo ne bi sudarilo s 

nekim drugim plovilom. 

S kontrolnoga tornja 

promatram zrakoplove 

koji polijeću i slijeću te 

određujem raspored 

njihova kretanja. 

S promatračnice 

promatram uokolo i pazim 

je li gdje izbio požar. 

Stvaramo 

Ponovimo 

Što je stajalište 

Što je obzor 

Promatraj savijanje 

grana, drveća i 

grmlja dok puše 

vjetar. 

Najprije odredi gdje 

je sjever, a zatim 

u kojem se smjeru 

grane savijaju. 

31 

znd3.indb 31 

7/8/2007 5:27:42 PM

MAKETA I PLAN 

Istražimo 

Tin je nacrtao ulicu u 

kojoj živi: kuće, poštu, 

trgovinu, parkiralište, 

bolnicu. Ponegdje je 

koristio pojednostavljene 

crteže – znakove koji 

označavaju neke objekte. 

Znaš li što znače ovi 

znakovi 

Svako je mjesto prijatelj 

znan ako imam plan 


Model je izrađeni umanjeni predmet 

koji prikazuje kako neki predmet 

izgleda u prirodi. Maketa je prikaz 

nekog prostora u postojećem, ali 

umanjenom obliku. 

Plan učionice, okoliša škole ili mjesta 

Napravite maketu svoje učionice, škole i njezinog okoliša, 

ili svoga mjesta (ili jednoga njegova dijela). 

1. U pješčaniku izradite reljef određenoga područja. 

2. Modelima prikažite najbitnije i najveće objekte. 

Stavite ih u pješčanik. 

3. Prekrijte pješčanik prozirnom folijom ili staklom. 

4. Nacrtajte tlocrte modela. 

5. Maknite modele. Nastao je plan. 

Plan je nacrtani 

prikaz nekoga 

prostora. Pojedini objekti prikazuju se dogovorenim znakovima. Znakovi su 

dogovoreni prikazi objekata. Prostor se na planu prikazuje umanjeno. 

Tumač znakova ili legenda 

Što prikazuju ovi znakovi 

crkva 

škola 

bolnica 

pošta 

pekarnica 

Usporedi izgled ovih 

znakova sa stvarnim 

izgledom objekata 

koje prikazuju. Znakovi 

prikazuju objekte 

pojednostavljeno. 

Topografski su znakovi 

dogovoreni prikazi 

objekata. 

bjelogorična 

šuma 

miješana 

šuma 

crnogorična 

šuma 

voćnjak 

vrt, 

staklenik 

bjelogorično 

drvo 

crnogorično 

drvo 

drvored crnogorice 

drvored bjelogorice 

park 

jezero, bara, 

ribnjak 

rijeka ili kanal 

potok, rijeka ili 

kanal do 10 m 

most 

zgrada 

oranica 

autocesta 

lokalna cesta 

32 

znd3.indb 32 

7/8/2007 5:28:06 PM

Plan mjesta 

Iz zrakoplova se snima dio Zemljine površine. Nakon toga crtači crtaju 

zgrade, ulice i sve druge objekte. Crtači objekte crtaju umanjene da bi svi 

stali na papir.Koje sve 

objekte primjećuješ 

na prikazanom planu 

Zaokruži ih na planu. 

Zatim ih prikaži 

topografskim znakom. 

kuće 

ulice 

muzej 

drvored 

fontana 

Ponovimo 

Što je model, a što je maketa 

Što su topografski znakovi Prikaži školu i neposredan okoliš 

topografskim znakovima. 

Što je plan 

Otkrivamo 

Većina mjesta ima plan. Pođi u knjižnicu i pokušaj pronaći stare planove 

svoga mjesta – iz vremena kada još nije imalo današnju veličinu. Usporedi ih 

sa sadašnjim izgledom mjesta. Što uočavaš 

33 

znd3.indb 33 

7/8/2007 5:28:28 PM

Igrajmo se u pijesku. 

U pijesku oblikuj 

brežuljak. Oblikuj 

veću uzvisinu – goru. 

Oblikuj nizinu. Oblikuj 

strmu uzvisinu. Oblikuj 

zaobljenu uzvisinu. 


Istražimo 

Cijelu zemlju na 

zemljovidu vidim 


Reljef Zemljine površine 

Sve neravnine na Zemlji – udubine, nizine i uzvisine 

– zovemo reljef. To su svi oblici na Zemljinoj površini. 

Karta prema 

satelitskom 

snimku Hrvatske 

Visina i oblik uzvisine 

Promotri dijelove uzvisine. Pročitaj što piše o njezinim dijelovima pa napiši 

odgovarajuće nazive na prazne crte: vrh, podnožje, blaga padina (padina), strma 

padina (strmina). 

vrh 

blaga padina 

podnožje 

strma padina 

crnogorična šuma 

mješovita 

šuma 

goleti 

listopadna šuma 

nizina 

Po čemu se razlikuju mjesta različitih visina 

34 

znd3.indb 34 

7/8/2007 5:28:30 PM

Kako prikazati koliko je pojedini dio uzvisine visok 

Posluži se krumpirom, ali ne u kuhinji. 

1. Odreži dio krumpira ili glinamola tako da dobiješ 

ravnu površinu. 

2. Postavi ga na ravno odrezan dio. 

3. Nareži četiri jednako debele ploške tako da je 

donja najveća, a gornja najmanja po širini. 

4. Na vrh zabodi pribadaču ili čačkalicu. 

5. Svaku plošku osuši krpom. 

6. Najdonju plošku stavi na oblik uzvisine. 

7. Ocrtaj je pridržavajući plošku pribadačom. 

8. Zatim je makni, a isto ponovi sa sve manjim 

ploškama. Svaka od tih crta označava jednu visinu 

uzvisine. 

9. Smeđom bojom oboji ploške krumpira ili 

glinamola. Otisni najprije najnižu, zatim onu veće 

visine i tako redom – do najviše. Oblik uzvisine 

promatra se iz zraka. Doznajemo ga iz tlocrta 

uzvisine. 

Pomoću tonova smeđe boje očitavamo 

visinu uzvisina. Svako mjesto veće visine 

obojeno je tamnijim tonom smeđe boje. 

Crte koje spajaju mjesta iste visine zovu se 

visinske crte. 

visinske 

crte 

Nastanak zemljovida 

Promotri fotografi je. Što vidiš iz zraka Zamisli da putuješ balonom ili 

zrakoplovom poput Maje i Tina. S veće visine Maja i Tin vide veću površinu. 

Mjesta između slojnica možemo prikazati određenom bojom. 

Ponovimo 

Što je reljef 

Što je zemljovid 

35 

znd3.indb 35 

7/8/2007 5:28:32 PM


Siva boja označava planine više od 2000 metara nadmorske visine. 

Smeđa boja označava planine od 1000 do 

2000 metara nadmorske visine. 

Narančasta boja označava gore od 500 do 

1000 metara nadmorske visine. 

Žuta boja označava gore od 500 do 1000 

metara nadmorske visine. 

Zelena boja označava nizine do 200 metara 

nadmorske visine. 

Crtač po snimku crta zemljovid. 

1. Najprije nacrta vode (potoke, mora, rijeke). 

2. Zatim crta prometnice i nazive gradova. 

3. Nakon toga, različitim bojama (zelenom i tonovima smeđe boje) 

prikazuje reljef. 

+ + 

= 

vode 

ceste i pruge 

nazivi mjesta 

+ + 

Tumač znakova 

slojnice 

reljef 

Ekokutak 

Nemoj bacati stare zemljovide! Prikupljaj ih i 

proučavaj. Možda ćeš prikupiti čitavu zbirku. 

36 

znd3.indb 36 

7/8/2007 5:28:35 PM

Da bismo mogli vidjeti sve objekte na površini zemlje, moramo se poslužiti 

dogovorenim znakovima. Takav se crtež zove zemljovid. 

Zemljovid ima tumač znakova s popisom i prikazom korištenih topografskih 

znakova. Sadrži i skalu boja. Ona prikazuje kojom je bojom prikazana 

pojedina uzvisina ili dubina vode na zemljovidu. 

Boja označava mjesto iste visine. 

Kojih dijelova reljefa (uzvisina, nizina) ima u tvome zavičaju 

Zemljovid može prikazati dio nekoga krajolika, cijelu državu ili pak cijeli planet 

na kojem živimo. Zemljovid prikazuje prostor umanjeno. 

Može prikazivati dio nekoga krajolika, cijelu državu ili pak cijeli planet na kojem 

živimo. 

= 

Stvaramo 

zemljovid 

Uzmi proziran papir. Stavi ga preko zemljovida Republike Hrvatske. Povuci crtu 

duž državne granice. Zatim točkicom označi naziv mjesta u kojem živiš. Bojom 

ucrtaj uzvisine područja na kojem živiš. Bojom ucrtaj i vode (rijeku, potok, 

more) ako se nalaze na tom području. 

37 

znd3.indb 37 

7/8/2007 5:28:37 PM

MOJA ŽUPANIJA 

Istražimo 

Živiš li u manjem ili 

u većem mjestu 

Dolaze li ljudi iz 

manjih mjesta u 

tvoje mjesto da bi 

obavili neki posao ili 

obrnuto 

Što tvoji ukućani 

moraju obavljati u 

većem mjestu 

Moja je županija najsjajnija 

Ja želim da 

se u našem 

gradu izgradi 

plivalište. 

Ja želim da 

moje mjesto ima 

nogometno igralište. 

Što bi ti želio/željela da se izgradi, dogodi u tvojem selu ili gradu 

Ja živim u jednom 

malenom selu. 

Ja živim u drugom 

malenom selu. 

Moj je grad 

jedna općina. 

Moje je selo 

jedna općina. 

općina 

općina 

općina 

veće selo 

više sela 

grad 

Općina obuhvaća područje jednog ili 

više sela. Općina je područje jednoga 

grada. 

Područjima općina upravljaju 

predstavnici građana. Oni se sastaju 

u jednoj zgradi koju također nazivamo 

– općina. Odlučuju o životu u svojoj 

općini, koji se tiče svih njezinih 

stanovnika. 

Županije su područja u našoj domovini koja dijele neka zajednička obilježja: 

izgled prirode u zavičaju, gradsko središte, prometnu povezanost s ostalim 

dijelovima županije, gospodarsku djelatnost. 

županijsko 

središte 

Svaka županija ima grad koji je županijsko središte te županije. 

Županijom upravlja župan kojeg bira vijeće županije. On se 

brine da županija napreduje. 

38 

znd3.indb 38 

7/8/2007 5:28:38 PM

Promotri zemljovid Republike Hrvatske. 

Na njemu su označena područja koja 

nazivamo županijama. Kojoj županiji 

pripada zavičaj u kojem živiš 

Kako se zove gradsko središte 

županije u kojoj živiš 

Po čemu je poznata i 

značajna tvoja županija 

Županije: 

I. Zagrebačka, II. Krapinsko-zagorska, 

III. Sisačko-moslavačka, IV. Karlovačka, 

V. Varaždinska VI. Koprivničko-križevačka, 

VII. Bjelovarsko-bilogorska, VIII. Primorskogoranska, 

IX. Ličko-senjska, X. Virovitičkopodravska, 

XI. Požeško-slavonska, 

XII. Brodsko-posavska, XIII. Zadarska, 

XIV. Osječko-baranjska, XV. Šibensko-kninska, 

XVI. Vukovarsko-srijemska, 

XVII. Splitsko-dalmatinska, 

XVIII. Istarska, 

XIX. Dubrovačko-neretvanska 

XX. Međimurska županija. 

XXI. Grad Zagreb 

Iz plaća odraslih izdvaja se novčani iznos 

koji zovemo porez. Taj se novac ulaže u 

poslove koji pomažu gradnju, održavanje i 

uređenje županija i njezina središta. 

U koje se svrhe novac troši radi tebe i ostale 

djece 

Označeno je: 

– crveno = zadaće obitelji 

– zeleno= zadaće županijskoga središta 

slanje djece u školu 

kuhanje večere 

pranje rublja 

vatrogasci 

izgradnja bolnica 

gradnja igrališta 

zdravstveno osiguranje 

održavanje vrtića 

i škola 

cestogradnja 

odvoz smeća 

vodoopskrba 

gradnja parkova 

Ponovimo 

Kako se zovu cjeline na koje je 

podijeljena Hrvatska 

Kako se zovu cjeline manje od 

županija 

Otkrivamo 

Koja je riječ srodna riječi “županija” 

– Župa ili župnik. Župa je područje na 

kojem vjernici Katoličke crkve obavljaju 

svoje vjerske običaje u župnoj crkvi. 

Župnik je svećenik koji upravlja župom. 

Župa također znači predio između brda 

koji je izložen suncu i zaklonjen od 

vjetra, plodan i dobar za obrađivanje. 

39 

znd3.indb 39 

7/8/2007 5:28:43 PM

SADAŠNJOST, PROŠLOST, BUDUĆNOST – PREDCI I POTOMCI 

Čarobni vremeplov leti 

kamo se sjeti 

Istražimo 

Što si jučer doručkovao/doručkovala 

Što si danas doručkovao/doručkovala 

Što ćeš sutra doručkovati 


Sve što nas okružuje ima svoju prošlost – 

vrijeme koje je proteklo, sadašnjost – vrijeme 

koje traje, i budućnost – vrijeme koje će doći. 

Prošlost i budućnost mogu biti bliže i dalje. 

Ono što se dogodilo jučer ili prije nekoliko dana je bliža prošlost. 

Ono što će se dogoditi sutra ili za nekoliko dana zove se bliža budućnost. 

dalja 

Ono što se dogodilo prije nekoliko godina je dalja prošlost. 

Ono što će se dogoditi za nekoliko godina zove se dalja budućnost. 

Zavičajni muzeji u raznim gradovima Hrvatske imaju i zbirke starih fotografi ja. 

Ondje možeš pogledati kako su pojedini dijelovi naše domovine izgledali prije 

dvadeset, trideset, čak stotinu godina. Što ti je bilo najzanimljivije 

Što je Maji bilo najzanimljivije u školi Ispričaj! 

Jučer Danas Sutra 

Jučer je održano 

natjecanje iz 

matematike. 

Danas sadimo 

cvijeće u vrtu. 

Sutra ćemo 

reciklirati papir. 

40 

znd3.indb 40 

7/8/2007 5:28:55 PM

Dalja prošlost i budućnost 

Koji se značajan događaj dogodio prije tri godine, a koji će se Tinu dogoditi za 

četiri godine 

PROŠLOST SADAŠNJOST BUDUĆNOST 

šestomjesečno dijete četverogodišnja djevojčica sedmogodišnja djevojčica 

plod graha klica rastuća stabljika 

letjelica nekad zrakoplov danas zrakoplov budućnosti kakvim 

ga zamišljaju ljudi 

dvotjedni štenci jednomjesečni psić odrastao pas 

Ponovimo 

Kako se zove proteklo, a kako vrijeme koje će tek doći 

Navedi neki doživljaj iz svoje bliže prošlosti. 

Kojem će vremenu pripasti sutrašnji događaji 

Imenuj nekoliko predaka. Što su djeca roditeljima 

41 

znd3.indb 41 

7/8/2007 5:28:56 PM

SADAŠNJOST, PROŠLOST, BUDUĆNOST– PREDCI I POTOMCI 

Tko se sve od tvoje rodbine rodio prije tebe, prethodio tvomu rođenju 

Sva ta rodbina prethodi tebi – oni su tvoji predci. 

Ti si dijete svojih roditelja, unuk/unuka svojih baka i djedova. 

Rodio/rodila si se nakon njih (potom). Ti si njihov potomak. 

Otac, majka, bake, djedovi, prabake i pradjedovi i tako redom unatrag su 

tvoji predci. 

Ti si svojim roditeljima i bakama, djedovima potomak. 

Na obiteljskom stablu napiši imena predaka. Razgovaraj s roditeljima ili 

rodbinom o onima koje nisi upoznao/upoznala. 

Pokušaj saznati kako su živjeli tvoja prabaka ili pradjed. 

Saznaj koje su godine tvoja baka i pradjed imali deset godina, kao ti sada. 

Usporedi svoj i njihov život. Saznaj od njih ili od roditelja kako se tada živjelo. 

Stric Boris 

Tetka Inga 

Baka Marta 

JA Tin 

Tata Mladen 

Djed Josip 

Sestra Sandra 

Mama Sanja 

Baka Marija 

Sestrična Ines 

Bratić Luka 

Bratić Lovro 

Ujak Zvonko 

Ujna Vlasta 

Djed Petar 

Prabaka Marija 

Pradjed Ignac 

Prabaka Jelena 

Pradjed Vladimir 

Prabaka Paula 

Pradjed Gabrijel 

Prabaka Anđela 

Pradjed Ante 

Otkrivamo 

Maštoviti ljudi rado su zamišljali i zamišljaju 

izgled predmeta kakvi se zasad ne mogu 

proizvesti. Tako je slavni slikar Leonardo 

da Vinci za svoga života (prije više od 500 

godina) maštao o spravi pomoću koje će 

ljudi moći letjeti. Pogledaj crtež kojim je 

prikazao svoju maštariju. 

Razmišljaj, maštaj i ti. Nacrtaj ili opiši 

svoj “izum”. 

42 

Stvaramo 

Poigrajte se! Zamisli kako 

ćeš izgledati za trideset, 

četrdeset ili više godina. 

Nacrtaj bore na licu, 

brkove... Pokaži odraslima 

kako izgledaju kad su 

ozbiljni. 

znd3.indb 42 

7/8/2007 5:28:59 PM

Proletjelo deset ljeta 



Koliko imaš godina 

Pokaži na crti godina i mjeseci. Ako si navršio/ 

navršila deset godina, koliko je vremena prošlo od 

toga dana 

Istražimo 

Godina ima 12 mjeseci i 365 ili 366 

dana. 

Kojeg si dana i godine rođen/rođena 

Aninih 10 godina 

10 Uskoro slavim 10. rođendan! Jupi! 

9 Ponekad moram i spavati. 

8 Moj mlađi brat Josip slavi peti rođendan. 

7 Posjetila sam zoo. Ne bojim se ni tigra. 

6 Sa sestrom i bratom plovim morem! 

5 Imam i svoje omiljene igračke. 

4 Odjenula sam svečanu haljinicu jer slavim 

četvrti rođendan. 

3 I još rastem, dosežem do vrha hladionika. 

2 Brzo rastem, već hodam i starijoj sam sestri 

do ramena. 

1 Mogu sjediti i hvatati mnoge stvari. 

0 Svi tvrde da su se mom rođenju veoma 

veselili. 

Što se sve dogodilo i što Ana pamti kao najznačajnije u proteklih deset 

godina 

Napiši, poput Ane, najzanimljivije događaje u svojemu životu. 

43 

znd3.indb 43 

7/8/2007 5:29:03 PM


Koliko je godina prikazano na ovoj crti 

Niz od deset godina nazivamo 

desetljećem. Deset godina je jedno 

desetljeće. Crta na kojoj je prikazan niz 

godina zove se lenta ili crta vremena. 

Tijekom jednoga desetljeća puno se 

toga dogodi u životu jedne osobe, 

obitelji, cijele zemlje. Neke bitne 

događaje treba pamtiti. 

Na crti vremena označi bitne godine u 

životu svojih roditelja, baka i djedova. 

10 

9 

8 

7 

6 

5 

4 

3 

2 

1 

Desetljeća Tinovih roditelja 

rođenje tate 

rođenje mame 

0 

vjenčanje 

moje rođenje 

1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 

Desetljeća mojih roditelja 

1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 

44 

Ponovimo 

Što je desetljeće Napiši godine desetljeća 

od godine svoga rođenja. 

Što je lenta ili crta vremena 

Otkrivamo 

Riječ “desetljeće” nastala je od dviju riječi: “deset” 

i “ljeto”. “Ljeto” znači “godina”. “Ljeto” je riječ 

izvedena od riječi za godišnje doba“ljeto”. 

U narodu je nekad umjesto riječi “godina” bila 

uvriježena riječ “ljeto”. 

Početak i kraj desetljeća 

Pogledaj na lenti vremena kada 

počinje, a kada završava desetljeće. 

1981. 

1982. 

1983. 

1984. 

1985. 

1986. 

1987. 

1988. 

1989. 

1990. 

1. godina 

2. godina 

3. godina 

4. godina 

5. godina 

6. godina 

7. godina 

8. godina 

9. godina 

10. godina 

znd3.indb 44 

7/8/2007 5:29:11 PM

Stoljeće polako hodi 


Desetljeća protječu 

jedna za drugima. 

Deset desetljeća čini 

jedno stoljeće. 

Stoljeće ima stotinu 

godina. 

Deset stoljeća je 

tisućljeće. 

Tisućljeće ima 1000 

godina. 

Istražimo 

Jesi li čuo/čula za bračne parove koji već 

dugi niz godina žive zajedno – četrdeset, 

pedeset ili više godina 

Tada obično slave obljetnice svoga 

braka. 

Znaš li koga takvog u svojoj obitelji 

stoljeće desetljeće godina 

1901. 1910. 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 

45 

znd3.indb 45 

7/8/2007 5:29:12 PM


Niz desetljeća do kraja 20. stoljeća: 

20. st. 

1901. 

1910. 

1920. 

1930. 

1940. 

1950. 

1960. 

1970. 

1980. 

1990. 

2000. 

Niz desetljeća do kraja 21. stoljeća: 

21. st. 

2001. 

2010. 

2020. 

2030. 

2040. 

2050. 

2060. 

2070. 

2080. 

2090. 

2100. 

Niz stoljeća do kraja ovoga tisućljeća: 

2100. 

2300. 

2500. 

2700. 

2900. 

2001. 

2200. 

2400. 

2600. 

2800. 

3000. 

Ponovimo 

Koliko godina obuhvaća stoljeće 

Koliko desetljaća ima jedno stoljeće 

Ekokutak 

Koji bi problem onečišćenja 

okoliša htio/htjela riješiti u 

stoljeću u kojem živimo 

Koliko je stoljeća proteklo od 

rođenja Krista 

46 

2000 : 100 = 20 

znd3.indb 46 

7/8/2007 5:29:13 PM


Spomenik nas na prošlost 

spominje 


Majo, naći ćemo 

se u starom gradu, 

pored mosta. 

Nalaziš li se i ti s 

kim pored neke 

stare građevine 

Predmeti i građevine iz prošlosti svjedoče kako su nekad ljudi živjeli i što su stvarali. 

Neki od njih imaju osobitu vrijednost. Zovemo ih kulturno-povijesnim spomenicima. 

Treba brinuti o starim seoskim kućama, dvorcima, zidinama; predmetima iz prošloga 

Istražimo 

Imaš li neki predmet koji 

ti je osobito drag i čuvaš li 

ga bez obzira na vrijeme 

Podsjeća li te na što 

Koja se značajna stara 

građevina nalazi u tvom 

zavičaju 

Gupčeva lipa Zagorska hiža Varaždinski dvorci 

vremena, kraja i naroda. Oni nam govore kako su ljudi živjeli i stvarali u vremenima 

bliske i dalje prošlosti. Njih smo naslijedili ili baštinili. To znači da ih trebamo brižno 

čuvati. Predmeti iz svakodnevna života, građevine, običaji čine kulturu nekoga vremena 

i kraja. 

Svi predmeti što nas okružuju prije su izgledali drukčije ili ih uopće nije bilo. 

Mnogi su stari predmeti, čak i čitave građevine, zakopani pod zemljom jer su 

Posavska kuća Tkalački stan spomenik 

47 

znd3.indb 47 

7/8/2007 5:29:14 PM


se s vremenom oštetili. Njih pronalaze ljudi koji su po 

zanimanju arheolozi. 

Arheos na grčkom jeziku znači “star”, “drevan”. 

Mnogi pronađeni stari predmeti oštećeni su zbog 

svoga duga vijeka. Njih valja zaštititi od starenja 

(konzervirati) i obnavljati (restaurirati). Obnavljanjem 

starih predmeta bave se restauratori. 

Ljudi koji se bave čuvanjem i izlaganjem starih 

predmeta od osobite vrijednosti zovu se muzeolozi. 

Gdje se čuvaju stari predmeti 

muzej 

zavičajni muzej 

Pulska Arena 

Svrstaj predmete u odgovarajuću ustanovu. 

Brojni su kulturno-povijesni spomenici u našoj domovini. 

muzej 

galerija 

arhiv knjižnice 

skulptura 

stare knjige 

slike 

Školska 

zbirka starih 

predmeta i 

iz zavičaja 

Otkrij neke u svome zavičaju ili najbliže svome mjestu. 

Običaji u prošlosti također svjedoče o načinu života nekada. 

Ovako je izgledala Dioklecijanova 

palača prije mnogo stoljeća. 

Dubrovačka katedrala 

48 

znd3.indb 48 

7/8/2007 5:29:16 PM

U Varaždinu grupa djece izvodi stare barokne plesove u kostimima kakvi su se 

nosili prije mnogo godina. 

U Splitu na dan sv. Duje ljudi odijevaju stare odore iz vremena života toga sveca 

da bi prikazali njegov život. 

Saznaj za neku svečanost koja se održavala u tvome mjestu ili širem zavičaju 

u davnoj prošlosti. Izvode li ljudi i danas stare običaje 

Bila sam na Korčuli. 

Ondje povremeno 

igraju staru vitešku 

igru koja se zove 

moreška. 

Vinkovačke jeseni 

Špancir-fest u Varaždinu 

Ekokutak 

Ponovimo 

O čemu svjedoče 

kulturno-povijesni 

spomenici 

Gdje se čuvaju stari 

predmeti 

Pričaj o nekom običaju iz 

svoga zavičaja. 

Znaš li da postoje i 

arheolozi koji istražuju 

podmorje Tijekom 

dugog niza godina na 

dno mora potopljeni su 

brojni brodovi. Većina od 

njih je iz davnih vremena. 

Arheolozi pretražuju 

morsko dno i traže 

potopljene predmete. 

49 

znd3.indb 49 

7/8/2007 5:29:17 PM

Istražimo 


Promotri fotografiju potoka. 

Kakve je boje Vidi li se kroz 

vodu dno 

Plave i zelene vode – biseri 

prirode 

Vode mogu teći. To su tekućice (potoci, rijeke). Vode 

koje ne otječu su stajaćice (bare, močvare, jezera, 

mora). 

Najveća stajaćica je more. Najmanja stajaćica je 

lokva. Stajaćice srednje veličine su bare. Veće su 

močvare i jezera. 

Razlikuju se svojim izgledom: bojom, dubinom i 

širinom. Tekućice i stajaćice mogu biti povezane tako 

da je jedna drugoj izvor ili ušće (npr. jezero je rijeci 

izvor ili ušće, more je rijeci ušće). 

Dijelovi vodotoka 

Maja i Tin su nacrtali tok rijeke od izvora do ušća. 

izvor 

potok rijeka jezero 

more 

Jezero u nizinskom kraju 

Stajaćice 

Usporedi izgled jezera u nizinskom i gorskom 

kraju. 

Jezero u gorskom kraju 

Voda u bari je mirna. Dno u bari je muljevito. Zato 

je vode zelenkastosmećkaste boje. 

Jezera u nizinskom kraju su 

zelenkastosmećkaste boje, a u gorskom su 

bistrija, zelenkastoplave boje zbog kamenita dna. 

50 

znd3.indb 50 

7/8/2007 5:29:19 PM

Tekućice 

Dno tekućica može biti kamenito ili pješčano, o čemu 

ovisi i njihova boja. Gorski potoci teku kamenitijim 

koritom, strmiji su, a stoga i brži. 

U gornjem je dijelu vodotoka voda brža, a u donjem 

sporija. 

U gornjem je dijelu vodotoka voda bistrija, a u donjem 

mutnija. 

U gornjem je dijelu vodotoka voda plića, a u donjem dublja. 

Izgled tekućice ovisi o predjelu 

kojim teče. Promotri fotografi ju i 

spoji je s odgovarajućim imenom. 

Pomoći će ti upute. 

Voda se prelijeva iz velike visine. 

Voda se prelijeva preko mnoštva 

kamenja različite visine. 

Voda se prelijeva preko kamena s 

veće na nižu visinu. 

Voda ubrzano teče. 

Vode na zemljovidu 

brzac 

vodopad 

kaskade 

slap 

Koje su od voda, što ih spominju djeca u svojim 

sastavcima, tekućice, a koje stajaćice 

Ponovimo 

Nabroj vode tekućice i 

stajaćice. 

Usporedi izgled potoka i 

bare. 

Kroz naš kraj teče 

rijeka Dobra. U našem 

se selu u nju ulijeva 

bistar planinski potok. 

Živim na našem 

moru u mjestu 

Skradinu. U blizini 

moga mjesta u 

more se ulijeva 

rijeka Krka. 

Kroz Samoborsko 

gorje teče puno 

bistrih potočića. U 

njima se uzgajaju 

pastrve. 

U blizini Osijeka 

nalazi se Kopački 

rit, park prirode s 

mnoštvom jezera i 

barskih ptica. 

Živim na 

otoku Krapnju, 

poznatom po 

vađenju spužvi iz 

mora. 

Otkrivamo 

Rijeka u raznim dijelovima 

vodotoka može imati 

virove koji mogu biti 

iznimno opasni za plivače 

i veslače. Zato se u 

rijekama kupa samo na za 

to označenim mjestima. 

51 

znd3.indb 51 

7/8/2007 5:29:21 PM

Istražimo 


Koja je stajaćica najbliža tvom 

mjestu: Kopački rit, Maksimirsko 

jezero, jezero Bajer, Vransko 

jezero 

Bara nalik bajci 


Pođi do bare i osluškuj: skok životinje 

koja je pljusnula u vodu, lepet krila 

barskih ptica, šuškanje u gustoj barskoj 

travi, zujanje kukaca. 

Bare su vode stajaćice. Kako se približavaš bari, zemlja je sve vlažnija. Budući 

da je područje uz baru vlažno, pogodno je za razvoj brojnih biljnih i životinjskih 

vrsta. U bari žive brojni kukci, žabe, ribe, ptice močvarice, rastu biljke u vodi i 

uz vodu (npr. lopoč, vodena leća, itd). Zbog brojnih biljnih vrsta, muljevita dna i 

mirnoće vode, barska je voda mutna. 

Bare su bogate životom. Zovu ih rasadnici života. Zato ih valja čuvati od 

isušivanja 

roda 

trska 

smeđi rogoz 

siva čaplja 

divlja patka 

žaba 

lopoč 

barska kornjača 

som 

znd3.indb 52 

7/8/2007 5:29:23 PM

Život u bari 

Život je u barama vrlo zanimljiv zbog brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Pokušaj 

naći trsku kako se njiše na dugoj stabljici – ima cvat koji podsjeća na metlicu. 

Svakako ćeš uočiti smeđi rogoz s duguljastim cvjetovima, čija smeđa boja 

podsjeća na baršun. Na površini pluta sloj sitnih vodenih biljaka. Zovu se 

vodena leća. One svojim plosnatim listićima mogu prekriti čitavu baru. 

Barske životinje 

Promotri barske životinje. 

Pročitaj opise s druge strane i pridruži crtom 

odgovarajućem imenu životinje njezin opis. 

Siva je trupa, duga vrata i 

kljuna (može biti i bijela). 

komarac 

Krasi ga bijelo perje i dug, 

savitljiv vrat te crven kljun. 

roda 

Kukac koji jaja polaže u 

baru, ali leti. 

siva čaplja 

Kućica mu je u 

obliku tuljca. 

crvenokljuni labud 

puž plošnjak 

Krasi je bijelo perje, crni 

rubovi krila, dugačak 

kljun i noge. 

Ponovimo 

Nabroj nekoliko barskih biljaka i 

životinja.. 

Otkrivamo 

Valja upozoriti da se u vodu ne smiju bacati motorna ulja i drugi otpadci jer oni nisu 

prirodne masnoće nego onečišćavači koji će pticama zalijepiti i oštetiti krila. 

U Domovinskom su ratu mnoge hrvatske vode minirane. Stoga budite krajnje 

oprezni prije nego krenete u šetnju oko voda stajaćica. Najprije se dobro 

raspitajte jesu li vode i kraj uz njih u potpunosti očišćeni od mina. 

53 

znd3.indb 53 

7/8/2007 5:29:25 PM


Klok! Klok! Klokoće potok! 

Istražimo 

Protječe li neka rijeka kroz tvoj kraj Koja 

Protječe li neki potok kroz tvoj kraj Koji 

Protječe li neka rijeka ponornica kroz tvoj 

kraj Koja 

Vozim se 

nizvodno pored 

potočića. 


Živi svijet u tekućicama 

U tekućicama žive brojne životinjske vrste 

(npr. vidra, štuka, riječni rak, som, šaran). 

Onečišćenjem voda životinja je sve manje. 

Nekih je biljaka i životinja više u gornjem, a 

nekih je više u donjem dijelu vodotoka. 

Krećem se 

uzvodno uz 

potočić. 

izvor 

rijeka 

slap 

desna obala 

lijeva obala 

potok 

ušće 

more 

54 

znd3.indb 54 

7/8/2007 5:29:28 PM

Soma odlikuje spljoštena krupna glava 

s dva dugačka brka. 

Vidra je hitra i spretna zvjerčica 

lopatastih nogu i duga repa kojim se 

spretno kreće kroz vodu. 

Šaran je riba zdepastoga tijela 

plavozelene boje. 

Pastrva je poznata po tome što voli 

čiste planinske potoke. Krase je crne 

točkice. 

Ponovimo 

Štuku ćeš prepoznati 

po leđnoj peraji 

pomaknutoj daleko 

otraga i širokoj 

spljoštenoj glavi. 

Tko će pobijediti u ovom okršaju 

Teško je znati. Riječni se rak brani 

svojim kliještima. 

Sažeto opiši kruženje vode. 

Je li živim bićima moguć život bez vode 

Navedi barem tri aktivnosti za koje je u kućanstvu nužna voda. 

Rijeke svojim tokom nose 

kamenje, granje, a nažalost i 

otpatke. Ponekad u vodotoku 

nastanu naplavine tog 

materijala. Na dnu rijeke 

lelujaju različite vrste biljaka. 

Ekokutak 

Zbog krzna je čovjek vidru često ubijao 

i time ugrozio život ovih simpatičnih 

zvjerčica. U nas je vidra zakonom 

zaštićena. Ribolovna društva brinu o 

čistoći tekućica. Čiste potoke, riječne 

tokove i rukavce. 

Otkrivamo 

Vidre se veoma vole igrati. Čak 

se i odrasle vidre često kližu 

niz obalu i bućnu u vodu. Kad 

se mlade vidre tako igraju, 

one to čine više puta. 

55 

znd3.indb 55 

7/8/2007 5:29:31 PM

Istražimo 

ZNAČENJE VODE ZA ŽIVOT LJUDI 

Prati koliko si puta tijekom dana 

pio/pila vodu. 

Popio/popila sam ______ čaša 

vode. 

Voda – izvor života 


Na Zemlji ima vode. 

Ovo je snimak našega planeta 

Zemlje iz zraka. Koja boja 

prevladava: plava boja vode ili 

smećkasta boja kopna 

Na našem planetu ima više 

vode nego kopna. 

Voda u biljkama i životinjama i ljudima 

Kiša pada. Dio vode upije zemlja. Tako nastaju vode pod zemljom – podzemne 

vode. One su osobito značajne jer se iz njih crpi pitka voda. Pri svakodnevnom 

korištenju trebamo štedjeti vodu. Također se valja brinuti da se voda što manje 

onečišćuje, jer ćemo tako uvijek imati dovoljno pitke vode. 

I biljke i životinje i ljudi ne mogu živjeti bez vode. 

Oblaci 

Kiša 

Podzemne 

vode 

Isparavanje vode 

56 

znd3.indb 56 

7/8/2007 5:29:34 PM

Voda je sastavni dio čovjeka. 

Veći dio njegovog organizma čini upravo voda. 

Čovjek svakodnevno pije vodu. Iako je dobiva i hranom, 

dnevno treba popiti od 3 do 8 čaša vode da bi organizam 

zdravo obavljao svoje zadaće. Imaj na umu da zaslađeni 

sokovi i slični napitci ne mogu zamijeniti vodu. Voda u 

potoku može biti čista, ali nije za piće jer je zagađena 

kemijskim tvarima i bakterijama. Dakle, možeš piti samo 

vodu iz slavine ili vodu kupljenu u bocama. 

Koliko ti vode dnevno piješ 

Sve biljke i životinje oko nas trebaju vodu. 

Plošku jabuke stavi na papir tamnije boje. Neka stoji 

priljubljena uz papir pet minuta. Što opažaš 

Ploška jabuke ostavila je vlažan trag vode na papiru. To 

dokazuje da je u njoj voda. 

Za što nam sve treba voda u domaćinstvu 

Pokušaj procijeniti koliko vode koristiš prigodom prikazanih radnji. 

umivanje 

pranje suđa 

zalijevanje cvijeća 

kupanje 

pranje automobila 

tuširanje 

ispiranje nužnika 

pripremanje hrane (pranje, kuhanje) 

Otkrivamo 

2 – 5 litara 


1 – 3 litre 

150 litara 



9 litara 

5 litara 

Ponovimo 

Sažeto opiši kruženje vode. 

Je li živim bićima moguć život 

bez vode 

Navedi barem tri aktivnosti 

za koje je u kućanstvu nužna 

voda. 

Šuma je prepuna biljaka. U tlu se nalaze hranjive tvari koje biljke crpe svojim 

korijenjem. Svaki put kad kiši, hranjive tvari otječu. Odakle se onda obnavljaju 

Razmisli. 

Trulo lišće i uginule životinje razlažu se i njihovi sastojci ulaze u zemlju. 

57 

znd3.indb 57 

7/8/2007 5:29:36 PM

Istražimo 

Za što koristiš vodu 

tijekom jednoga 

dana 

KORIŠTENJE I ČUVANJE VODE 

Svaka kap – malo blago 

Promatrajmo i upoznamo 

Ona je i ispod zemlje. Ta je voda 

osobito značajna jer je čista. 

Voda se ne nalazi samo 

u rijekama, potocima, 

jezerima, barama. 

Bunari 

Nekada se voda za potrebe kućanstva i pića crpila iz 

bunara. 

Za pitku vodu nije dovoljno da je bistra. U bazenima 

se mogu nalaziti bakterije i virusi koji loše utječu na 

čovjekovo zdravlje, a nisu oku vidljivi. Podzemnu vodu 

cijevima crpimo do podzemnih bazena. Odatle se crpi 

na površinu – u bazene s vodom. U njima se provjerava 

njezina čistoća. 

Dolazak vode u domove 

Promotri put vode do naših stanova. 

Podzemne vode 

kiša pada iz oblaka 

vodocrpilište 

stan 

pada na zemlju i 

u rijeku te dolazi u 

podzemnu vodu 

spremište za 

podzemnu 

vodu 

cijevi za provod vode 

58 

znd3.indb 58 

7/8/2007 5:29:41 PM

Odlazak vode iz domova 

Kojim slijedom putuje voda iz umivaonika Pogledaj na crtežu mjesta kroz koja 

protječe. 

Iz oblaka pada kiša. 

U 

vodocrpilištu 

– voda se 

pročišćava. 

7. 

5. 

4. 

Iz rijeke voda 

isparava. 

1. 

2. 3. 

Voda teče 

u odvod u 

umivaoniku. 

Prolazi 

kanalizacijom. 

Odlazi u 

rijeku. 

6. 

Ponovimo 

Ponovno ulazi u 

podzemne vode. 

Odakle voda dolazi u stan 

Što se čini s vodom prije njezina puštanja u vodovod 

Otkrivamo 

Iako naša zemlja ima dosta pitke vode, trebamo vodu štedjeti. Ulice gradova 

u nas se peru pitkom vodom, što nije potrebno. Vodoskoci ukrašavaju izgled 

gradova. No, valja ih osposobiti da u njima kruži uvijek ista voda. 

59 

znd3.indb 59 

7/8/2007 5:29:44 PM

ŽIVI SVIJET U MORU 

More ljepotu skriva 

Istražimo 

Potraži na zemljovidu legendu 

s označenim dubinama mora. 

Potraži na zemljovidu gdje je 

more najdublje, gdje pliće, a 

gdje najpliće. 

dubina u metrima 

legenda 

dubina 

mora 


More je velika površina slane vode. U moru se zrcali nebo 

pa je more plave boje. 

Ako su na dnu morske biljke, pri obali more može biti 

zelenkaste boje. 

Tijekom dana more se diže. Tada nastupa plima. Kad se 

spušta, nastupa oseka. Tijekom jednoga dana razina se 

mora digne i spusti dva puta. Razina mora spušta se i diže 

svakih 6 sati. 

U moru žive različite vrste riba. Neke spadaju u skupinu 

plavih, a neke u skupinu bijelih riba. 

Ima mekušaca, školjki i rakova. Na dnu lelujaju alge 

i morske trave. Životinje se ne smiju izlovljavati u 

neograničenim količinama jer se broj vrsta riba i ostalih 

životinja stalno smanjuje. 

orada 

sipa 

alge 

morske trave 

hobotnica 

spužve 

zvjezdača 

ježinac 

60 

znd3.indb 60 

7/8/2007 5:29:47 PM

Promotri crteže biljaka i životinja na morskom dnu. Pročitaj opise morskih 

bića i pridruži im odgovarajući naziv. 

srdjela 

dagnje 

ježinac 

hobotnica 

orada 

Plavkaste je boje, živi u jatima. Spada u manje ribe. 

Ove se školjke ne zakapaju nego su tankim čvrstim koncima 

pričvršćene za kamenje, stijenje i lukobrane. Ljuštura im je crne boje. 

S donje strane ovaj “boduljko” ima usta s čeljustima, a s gornje strane 

izmetni otvor. 

Vrećasto tijelo lako mijenja oblik. Može se zavući u razne pukotine 

stijena. Iz tijela izlazi osam krakova. 

Živi u blizini obale na pjeskovitom ili sjenovitom dnu. Između očiju 

ima zlatnu prugu. Ovalna je tijela, debele glave, malenih očiju, jakih 

čeljusti. 

Morske biljke i životinje 

Promotri fotografi je biljaka i životinja na morskom dnu. Usporedi njihov izgled. 

Bijela se riba razlikuje od plave po ljuskama koje joj prekrivaju tijelo. 

plava riba bijela riba školjke puževi glavonošci rakovi 

srdjela 

cipal 

dagnje priljepak lignja jastog 

skuša 

špar 

kamenice 

morski puž hobotnica škamp 

Ponovimo 

orada 

Pojasni razliku između otoka i poluotoka. 

Kako se zove naše hrvatsko more 

hlap 

Otkrivamo 

Prstaci su školjke kojima treba pedeset godina da dosegnu veličinu kažiprsta. 

Zakon stoga štiti ovu gotovo nestalu vrstu te zabranjuje njezin izlov. To je važno 

stoga što se prstaci love tako da se razbija kamena podloga u kojoj oni žive. 

Time se uništavaju brojne druge biljne i životinjske vrste. 

61 

znd3.indb 61 

7/8/2007 5:29:49 PM

OSOBNO RAČUNALO 

Istražimo 

Tijekom jednoga 

tjedna promatraj 

gdje si se sve 

susreo/susrela s 

računalom. 

Računalo 


Što je računalo 

Računala su sprave koje omogućavaju prijenos i pohranjivanje 

različitih podataka, informacija. Pomoću računala se možeš 

dopisivati šaljući poruke na nečiju elektronsku adresu. Ljudi 

se služe računalom pri obavljanju najrazličitijih poslova, ali i u 

slobodno vrijeme – radi razonode. 

pisač 

zaslon 

kućište 

Rad stroja uz 

pomoć računala 

tipkovnica 

miš 

Mikroskop i 

računalo 

Računalo u 

pošti 

Računalo ne može raditi bez električne energije i programa koji omogućavaju 

različite aktivnosti. Njegov je sastavni dio zaslon (ekran) na kojem pratimo 

sadržaj rada. Ispred računala obično se nalaze tipkovnica i miš pomoću kojih se 

upravlja računalom. U kućištu su mehanizmi koji omogućavaju rad računala. 

Računalo svašta može 

Pomoću računala može se puno saznati i 

otkriti jer su mnogi podatci smješteni tako da 

budu dostupni svima. 

Također se mogu igrati različite računalne 

igre. 

Postoje računala namijenjena osobama 

koje ne vide ili imaju neke druge posebne 

potrebe. Za njih su pojedini dijelovi posebno 

prilagođeni. 

Ekokutak 

Za računalom ne bi smio/smjela 

provoditi više od sat vremena 

dnevno. Dugotrajno promatranje 

računalnog ekrana može štetiti 

zdravlju. Također, ograničava te u 

obavljanju ostalih aktivnosti. 

Mnogi su razredi uz pomoć odraslih oblikovali 

svoju web stranicu: neke zanimljivosti o svome 

radu, svoje fotografije, školske uratke htjeli su 

svima pokazati na internetskoj mreži. Zašto to ne 

biste učinili i vi! 

62 

znd3.indb 62 

7/8/2007 5:29:52 PM

Rječnik – što smo naučili 

SNALAŽENJE U PROSTORU I 

KARTOGRAFIJA 

jugoistok 

jugozapad 

kompas 

kućište 

maketa 

obzor 

plan 

ruža vjetrova 

sjeveroistok 

sjeverozapad 

stajalište 

topografski znak 

tlocrt 

vjetrokaz 

Zemlja 

zemljovid 

OSNOVNA ZEMLJOPISNA 

OBILJEŽJA ZAVIČAJA 

brježuljak 

gora 

nizina 

kotlina 

legenda 

mjerilo 

plan 

reljef 

slojnica 


tumač znakova 

visinska crta 

VODE U ZAVIČAJU 

bara 

brzac 

dno 

jezero 

lokva 

močvara 

more 

podzemna voda 

potok 

rijeka 

sutjeska 

ušće 

ŽIVOT, GOSPODARSTVO 

ZAVIČAJA I NJEGOVA ZAŠTITA 

brodogradnja 

cestogradnja 

cjevovod 

drvna industrija 

govedarstvo 

industrijski proizvod 

informatički proizvod 

kanalizacija 

komunikacijski proizvod 

kozarstvo 

kulturna djelatnost 

medicinska usluga 

nafta 

obrazovna djelatnost 

općina 

otpadak 

ovčarstvo 

papir 

peradarstvo 

pomorstvo 

povrtlarstvo 

prehrambeni proizvod 

plovidba 

pročišćavač zraka 

recikliranje 

ribarnica 

ribogojilište 

ribolov 

sajam 

slavina 

spalionica smeća 

63 

znd3.indb 63 

7/8/2007 5:29:55 PM

spremnik 

svinjogojstvo 

trgovinska usluga 

turizam 

ugljen 

uzgajalište školjaka 

velesajam 

vatrogasci 

vinogradarstvo 

vodoopskrba 

vjetrenjača 

vodocrpilište 

zanatska usluga 

zdravstveno osiguranje 

župa 

župan 

županija 

župnik 

UPOZNAVANJE I 

ISTRAŽIVANJE PRIRODE 

bazga 

bicikl 

blitva 

bijela pupavka 

bjelogorica 

božja ovčica 

brancin 

breza 

brusnica 

brzac 

bukva 

bukvica 

Celzij 

cipal 

crnogorica 

crvenokljuni labud 

cvjetača 

bor 

čaplja 

čempres 

čičak 

dagnje 

divlja jabuka 

divlji kesten 

drijenak 

dunja 

hrast 

humnjak 

gljiva 

grašak 

gujavica 

ivančica 

inje 

jablan 

jabuka 

jagoda 

jastog 

javor 

jelka 

ječam 

jež 

kamenica 

kaskada 

kisela kiša 

kelj 

komarac 

končara 

koralj 

kozica 

kopriva 

krastavac 

kratkodnevica 

krtica 

kruška 

kukuruz 

led 

leptir 

lignja 

lopoč 

lovor 

lješnjak 

magla 

magnet 

magnetizam 

magnetski jug 

magnetski pol 

magnetski sjever 

marelica 

maslačak 

meduza 

meteorolog 

mladi luk 

64 

znd3.indb 64 

7/8/2007 5:29:55 PM

mrav 

mraz 

mrkva 

muhara 

orah 

osoj 

pastrva 

pauk 

pčela 

peršin 

pitomi kesten 

plinovito stanje 

paprika 

poljski zec 

poriluk 

pšenica 

priljepak 

prisoj 

puza 

puž barnjak 

puž plošnjak 

ravnodnevica 

roda 

rotkvica 

ribizl 

riječni rak 

runjavac 

salata 

slap 

smreka 

snijeg 

srdjela 

skuša 

spužva 

stajaćice 

strjelica 

stolisnik 

stonoge 

šaran 

šipak 

šljiva 

špar 

špinat 

štuka 

šumske jagode 

ušće 

tekuće stanje 

tekućice 

termometar 

tikva 

toplomjer 

tratinčica 

trešnja 

trputac 

tuča 

vidra 

višnja 

vitrak 

vodena kuga 

vodena para 

vodopad 

vrganj 

zmija 

zob 

žaba 

SNALAŽENJE U VREMENU, 

KULTURNA DJELATNOST ZAVIČAJA 

arheolog 

arhiv 

crta vremena 

električni vlak 

desetljeće 

galerija 

jedrenjak 

konzervator 

lenta vremena 

muzej 

muzeolog 

obiteljsko stablo 

parna lokomotiva 

parobrod 

potomak 

predak 

restaurator 

slika 

skulptura 

stoljeće 

tisućljeće 

65 

znd3.indb 65 

7/8/2007 5:29:55 PM

PROMET 

autobus 

automobil 

bicikl 

brod 

cisterna 

čamac 

drška za kočnice 

guma 

helikopter 

jedrilica 

kamion 

kanader 

katamaran 

kombi 

lanac 

lančanik 

ležište za kočnice 

motocikl 

papučica 

prednje svjetlo 

prečka 

sjedalo 

stražnje svjetlo 

tanker 

teretni vlak 

trajekt 

traktor 

ventil 

vlak 

vatrogasno vozilo 

vatrogasni zrakoplov 

vozilo prve pomoći 

zaprežna kola 

zrakoplov 

žbice 

željeznička pruga 

NAŠE ZDRAVLJE 

alkohol 

droga 

prva pomoć 

sport 

SNALAŽENJE U PROSTORU 

I KARTOGRAFIJA 

jugoistok 

jugozapad 

kompas 

kućište 

maketa 

obzor 

plan 

ruža vjetrova 

sjeveroistok 

sjeverozapad 

stajalište 


tlocrt 

vjetrokaz 

Zemlja 

zemljovid 

OSNOVNA ZEMLJOPISNA 

OBILJEŽJA ZAVIČAJA 

brežuljak 

gora 

nizina 

kotlina 

legenda 

mjerilo 

plan 

reljef 

slojnica 


tumač znakova 

visinska crta 

66 

znd3.indb 66 

7/8/2007 5:29:56 PM

Udžbenik (pdf format) - Medioteka

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?