Paket prve pomoći: Studentski priručnik za istraživanje korupcije u visokom obrazovanju 5 PREDGOVOR SRPSKOM IZDANJU Prošlo je 10 godina od kada smo kao studenati Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu započeli sa anti-korupcijskim projektom u visokom obrazovanju. Uprkos stalnom radu, razvoju i rezultatima, sada, na osnovu decenijskog iskustva, sa žalošću možemo konstatovati da je potreba za nastavkom borbe protiv korupcije u visokom obrazovanju ne samo i dalje prisutna, nego još veća. U prvih pet godina značajnija ostvarenja podrazumevala su osnivanje Anti-korupcijske studentske mreže u jugoistočnoj Evropi (<strong>AKSM</strong>) 2003. godine, kreiranje i sprovođenje jedinstvenog međunarodnog istraživanja percepcije studenata o korupciji, kao i analiza i predstavljanje rezultata javnosti u okviru kampanje u šest zemalja članica mreže u 2005. godini. Te iste godine, paralelno sa našom anti-korupcijskom kampanjom u organizaciji sa Studentskom unijom Srbije, usvojen je dugo očekivani Zakon o visokom obrazovanju, Srbija je na sastanku ministara prosvete u Bergenu bila ocenjena kao pretposlednja u Evropi, a doneti Nacionalni akcioni plan za borbu protiv korupcije nije imao pomena o delovanju u visokom ili obrazovanju uopšte. Podršku su nam u tom periodu pored međunarodnih eksperata iz UNESKO-a i Svetske banke, pružili i učestvovanjem u našim javnim događajima Predsednik Republike Srbije, Boris Tadić, tadašnji ministar prosvete i sporta, Slobodan Vuksanović, Poverenik za informacije od javnog značaja, Rodoljub Šabić, aktuelni rektori najvećih državnih univerziteta, brojni dekani, svi studenti prodekani, brojni predstavnici, aktivisti i volonteri studentskih organizacija, kao i druga stručna i zainteresovana javnost, od koje bismo posebno morali da pomenemo podršku Exit festivala. Tadašnja pomoćnica ministra prosvete i sporta za oblast visokog obrazovanja, prof. dr Emilija Stanković, na našoj konferenciji za novinare povodom predloga za pravljenje univerzitetske antikorupcijske strategije krajem decembra 2005. godine izjavila je da će Minista<strong>rs</strong>tvo prosvete i sporta uzeti u obzir naše predloge regulatornih anti-korupcijskih mehanizama i tako imati prvi sekto<strong>rs</strong>ki anti-korupcijski akcioni plan. Sredinom 2006. godine je već bilo jasno da se to neće desiti i da ne postoji volja u vodećim strukturama i među ključnim ličnostima za istinskim promenama sistema visokog obrazovanja. Iako je novi Zakon jasno ustanovio obavezu visokoškolskim institucijama da prilagode svoje statute i druga regulatorna dokumenta u skladu sa samim Zakonom i mehanizmima Bolonjskog procesa, trenutak za reformu visokog obrazovanja, koja bi pored usklađivanja sa evropskim standardima i principima imala i anti-korupcijski aspekt, tendenciozno nije iskorišćen. Volja da održanjem sistema koji sopstvenom neregulisanošću omogućava i pospešuje postojanje netransparentnosti i raznov<strong>rs</strong>nih oblika korupcije je jasno manifestovana i brojnim i raznov<strong>rs</strong>nim inhibiranjem studentske participacije u procesu donošenja odluka – suprotno novom principu po Zakonu o visokom obrazovanju u Srbiji, a osnovnom standardu Bolonjskog procesa. Funkcionisanje studentskih parlamenata, jednog od četiri organa svake visokoškolske institucije i novog „mehanizma“ doprinosa razvoju jedne visokoškolske ustanove, apsolutno je minimizirano od samog početka, što se i danas jasno može primetiti. Efekat minimiziranja je rezultirao do vrlo zakasnelog formiranja Studentske konferencije univerziteta Srbije. Loše postavljen sistem u cilju održanja status quo pozicije visokog obrazovanja sa prividno prihvaćenim evropskim standardima pokazao se i u nesrećno rešenom ESPB sistemu bodovanja koji je dovodio do brojnih studentskih protesta i koji su rešavani ne sistemski – na nivou pravog uzroka, već ad hoc saniranjem trenutnog stanja. Dalje, fi nansiranje visokoškolskih ustanova je uređivano u skladu sa kriterijumima koji se razlikuju od principa iz samog Zakona. Poslednji primer i kulminacija alarmantnog stanja u visokom obrazovanju predstavlja i otkrivena masovna koruptivna praksa na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu – afera „Index“, koja ni danas nije rešena, a gde je jedna od uhapšene trećine nastavnog kadra i sama prof. dr Emilija Stanković, pomoćnica ministra.