14.11.2012 Views

Oktobar - Hemofarm

Oktobar - Hemofarm

Oktobar - Hemofarm

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Press<br />

www.hemofarm.com<br />

Broj 191 Godina XXIV <strong>Oktobar</strong> 2007<br />

Dr Dragana Pavkov, menadžer Tima znanja u Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a<br />

Uskoro novi preparati <strong>Hemofarm</strong>a<br />

Na tržištu će se pojaviti novi lekovi namenjeni upravo pacijentima koji boluju od najčešćih bolesti – srca i želuca,<br />

ali i onima koji imaju problema sa infekcijama oka.<br />

U<br />

proteklom periodu naša kompanija<br />

je registrovala nekoliko novih preparata<br />

i farmaceutskih oblika koji<br />

će se uskoro naći u apotekama. U pitanju<br />

su preparati iz oblasti kardiologije, gastrologije<br />

i oftalmologije. Ovom prilikom<br />

o tim preparatima i njihovim prednostima<br />

u odnosu na slične proizvode razgovaramo<br />

za <strong>Hemofarm</strong> press sa dr Draganom<br />

Pavkov, menadžerom Tima znanja u<br />

Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a, koja je već<br />

25. godinu u <strong>Hemofarm</strong>u, a dugo je upravo<br />

bila član Komisije za odabir novih lekova.<br />

- Kako je kardiovaskularni segment u<br />

portfoliju naše kompanije dosta izražen,<br />

svaki novi preparat koji se pojavi u okviru<br />

CardioLogice dočekuje se sa dužnom<br />

pažnjom. U tom segmentu uskoro počinje<br />

proizvodnja Erynorm tableta koje se koriste<br />

u slučajevima hipertenzije, hipertenzije sa<br />

hipertrofijom leve komore (losartan smanjuje<br />

rizik od razvoja moždanog udara u ovoj<br />

grupi pacijenata osim kod obolelih osoba<br />

crne rase), zatim u slučajevima dijabetičke<br />

nefropatije kod pacijenata sa diabetes mellitusom<br />

(losartan usporava progresiju bubrežne<br />

bolesti iskazano smanjenjem incidence<br />

dvostrukog porasta kreatinina, razvoja terminalne<br />

faze renalne bolesti ili smrtnog ishoda<br />

kao i smanjenjem proteinurije) – navodi<br />

dr Pavkov, napominjući da će Erynorma na<br />

tržištu biti u obliku film tableta u jačinama<br />

od 28x50 mg i 28x100mg.<br />

Koji je princip delovanja Erynorma<br />

i koja je njegova prednost u<br />

odnosu na srodne preparate?<br />

Erynorm sadrži aktivnu supstancu losartan,<br />

koji pripada antagonistima Angiotenzin<br />

II receptora, popularno nazvanim »sartani«.<br />

Losartan selektivno blokira AT 1 receptore<br />

i posledično smanjuje presornu aktivnost<br />

angiotenzina II. Angiotenzin II vezivanjem za<br />

AT 1 receptore koji se nalaze u mnogim tkivima<br />

(npr. u glatkim mišićnim ćelijama krvnih<br />

sudova, nadbubrežnoj žlezdi, bubrezima,<br />

srcu) pokreće niz značajnih bioloških procesa<br />

uključujući vazokonstrikciju i oslobađanje<br />

aldosterona. Losartan i njegov aktivni metabolit<br />

blokiraju sva fiziološka dejstva angiotenzina<br />

II. Nasuprot tome, ACE inhibitori blokiraju<br />

dejstva Angiotenzina I i pojačavaju<br />

Prvi webinar<br />

u organizaciji<br />

<strong>Hemofarm</strong>a<br />

str. 5<br />

dejstva bradikinina bez uticaja na dejstvo<br />

Angiotenzina II, što čini osnovnu farmakodinamsku<br />

razliku između ove dve grupe<br />

lekova. U uporednoj studiji ACE inhibitora<br />

i losartana, pokazalo se da je incidenca<br />

pojave kašlja, kao neželjenog dejstva,<br />

značajno manja kod losartana u odnosu na<br />

ACE inhibitore.<br />

Za koje bolesti su namenjeni<br />

drugi novi preparati?<br />

Postojeći broj preparata u okviru<br />

GastroLogice dopunjen je uvodjenjem dva<br />

nova preparata. To su Bicit HP, po sastavu<br />

bizmut subcitrat i Sabax, koji je po sastavu<br />

lansoprazol, odnosno pripada inhibitorima<br />

protonske pumpe.<br />

U kojim tačno indikacijama će se<br />

primenjivati pomenuti preparati?<br />

Oba preparata imaju svoje mesto u terapiji<br />

vrlo česte ulkusne bolesti (čira) i eradikaciji<br />

Helicobacter pylori. Peptična ulkusna<br />

bolest (čir na želucu ili dvanaestopalačnom<br />

crevu) spada među najčešće gastrointestinalne<br />

bolesti. Ona se dijagnostifikuje<br />

u približno 10% svetske populacije, ali se<br />

pretpostavlja da je stvarna prevalenca verovatno<br />

znatno veća. Naime, deo bolesnika<br />

bez izrazitih simptoma ne javlja se lekaru,<br />

već se leče sami. Primećeno je da učestalost<br />

peptične ulkusne bolesti poslednjih decenija<br />

postepeno pada, posebno one na<br />

dvanaestopalačnom crevu (duodenum), a<br />

pada i broj ozbiljnih komplikacija, posebno<br />

krvavljenja.<br />

H. pylori infekcija značajno povećava<br />

rizik razvoja peptične ulkusne bolesti (4-10<br />

puta), bez obzira da li se radi o želudačnom<br />

ulkusu ili o ulkusu dvanaestopalačnog creva.<br />

Etiološko značenje H. pylori infekcije najbolje<br />

se ogleda u činjenici bržeg zaceljenja ulkusa<br />

i značajno ređih recidiva nakon uspešne eradikacije.<br />

Naime, učestalost recidiva ulkusa,<br />

od 70-80% tokom prve godine u nelečenih,<br />

pada ispod 5% u bolesnika nakon eradikacije<br />

infekcije. Primera radi, nakon postignute<br />

sanacije, uglavnom svi recidivi ulkusa<br />

na dvanaestopalačnom crevu posledica su<br />

infekcije sa H. pylori.<br />

Saznanje o benefitu eradikacije infekcije<br />

Helicobacterom pylori (H. pylori), posebno<br />

kod bolesnika s peptičnim ulkusom, dovelo<br />

je do velikih i važnih promena u lečenju<br />

bolesti želuca i dvanaestopalačnog creva<br />

i iz temelja promenilo poglede i postupanje<br />

s bolesnicima. Eradikacija je definisana<br />

kao nestanak H. pylori sa želudačne<br />

sluznice (negativni nalaz), utvrdjena najmanje<br />

4 nedelje nakon završetka eradikacijske<br />

antibiotske terapije. Terapijski protokol<br />

mora biti jednostavan, jeftin i dobro<br />

Novo ime<br />

KK <strong>Hemofarm</strong><br />

STADA<br />

str.11<br />

podnošljiv kako bi ga bolesnik što lakše i<br />

potpuno proveo.<br />

Koliki je zaista stepen uspešnosti<br />

ovakve terapije?<br />

Uspeh eradikacije H. pylori, vrednovan<br />

strogim kriterijima, mora biti viši od<br />

80%. Preporučuje se da terapija bude trojna,<br />

i ne duža od 7 dana. Kao antisekretorni<br />

lek koristi se neki od inhibitora protonske<br />

pumpe (IPP): omeprazol, pantoprazol ili<br />

lansoprazol. Uz to se daju neki od antibiotika:<br />

amoksicilin, klaritromicin ili metronidazol.<br />

Zbog neuspeha eradikacijske terapije i<br />

porasta broja rezistentnih sojeva H. pylori na<br />

antibiotske komponente dosadašnjih terapijskih<br />

protokola, traže se novi načini lečenja i<br />

novi efikasni lekovi.<br />

Bolesnici kod kojih eradikacija dovede<br />

do nestanka simptoma trebali bi se nakon 4<br />

nedelje podvrći ponovnom testiranju na HP.<br />

Ako bolesnik bude pozitivan, potrebno je<br />

provesti retretman, i to kombinacijom IPP +<br />

metronidazol + bizmut u obliku subcitrata +<br />

tetraciklin koja se prema literaturnim podacima<br />

čini najefikasnija.<br />

Na koji način ovi preparati deluju<br />

na navedenu bolest želuca?<br />

Bizmut subcitrat deluje protektivno na<br />

sluzokožu želuca i dvanaestopalačnog creva<br />

i oblaže sluzokožu. Pored toga, bizmut subcitrat<br />

poseduje baktericidno dejstvo na<br />

Helicobacter pylori koja je važan faktor<br />

nastanka ulkusne bolesti. Bizmut subcitrat<br />

deluje zajedno sa antibioticima koji se<br />

koriste u eradikaciji Helicobacter pylori i<br />

može se primeniti i u kombinovanoj terapiji<br />

ulkusne bolesti (sastavni deo trostruke ili<br />

četvorostruke terapije u kombinaciji sa antibioticima,<br />

inhibitorima protonske pumpe ili<br />

blokatorima H 2 receptora).<br />

Lansoprazol pripada grupi lekova inhibitora<br />

protonske pumpe. Mehanizam dejstva<br />

podrazumeva inhibiciju H + /K + ATPaze<br />

(“protonske pumpe”) parijetalnih ćelija<br />

želuca, terminalnog koraka u produkciji<br />

želudačne kiseline, što dovodi do smanjenja<br />

kiselosti i postizanja antiulkusnog dejstva.<br />

Smatra se da na nivou parijetalnih ćelija<br />

dolazi do biotransformacije lansoprazola u<br />

aktivnu formu a zatim do vezivanja za sulf-<br />

Prilinda<br />

u<br />

fokusu<br />

str. 6<br />

Orden<br />

Svetog<br />

Teodora<br />

str. 2<br />

Farmacija i<br />

zdravstvo -<br />

trendovi i<br />

perspektive<br />

str. 3<br />

Konferencija<br />

opšte medicine<br />

str. 5<br />

Slavisti u<br />

Vršcu<br />

str. 8<br />

Dajte krv,<br />

ispunite<br />

život<br />

str. 10


Broj 191 Članica STADA Grupe<br />

hidrilnu grupu H + /K + ATPaze i posledične<br />

inhibicije. Lansoprazol ima produženo<br />

farmakološko dejstvo i efikasno suprimira<br />

sekreciju kiseline u trajanju od 24 časa.<br />

Smanjenjem kiselosti želudačnog soka,<br />

lansoprazol obezbeđuje uslove u kojima<br />

odgovarajući antibiotici mogu da deluju<br />

na Helicobacter pylori. In vitro ispitivanja<br />

su pokazala da lansoprazol ima i direktno<br />

antimikrobno dejstvo na Helicobacter<br />

pylori.<br />

Lansoprazol ima visoku bioiskoristljivost<br />

(80-90%). Kao rezultat toga, željeno dejstvo<br />

se postiže vrlo brzo. Maksimalne koncentracije<br />

u plazmi se postižu 1,5 do 2<br />

časa nakon primene. Poluvreme eliminacije<br />

iz plazme se kreće od 1 do 2 časa nakon<br />

primene pojedinačne ili ponavljanih doza kod<br />

zdravih dobrovoljaca. Nema podataka o akumulaciji<br />

leka nakon duže primene kod zdravih<br />

dobrovoljaca. Lansoprazol se 97% vezuje za<br />

proteine plazme. Nakon apsorpcije, lansoprazol<br />

se metaboliše u jetri i izlučuje renalnim<br />

i bilijarnim putem. Oko 50% unete doze<br />

izlučuje se urinom.<br />

Bicit HP se nalazi u obliku film-tableta<br />

40 x 300 mg, a Sabax se nalazi u obliku kapsula<br />

u pakovanju 28 x 15 mg i 14 x 30 mg.<br />

Naša kompanija je ne tako davno<br />

takođe uvela jedan preparat<br />

koji predstavlja jedan od 3 leka koji<br />

se, kad se koriste pravilno, iskorenjuju<br />

H. pylori u oko 90 odsto slučajeva?<br />

Da, u pitanju je Clathrocin. Iako se on<br />

nalazi u portfoliju naše kompanije kao deo<br />

licencne saradnje sa firmom Lek, trebalo bi<br />

istaći da se kao rezultat sopstvenog razvoja<br />

<strong>Hemofarm</strong>a pojavljuje preparat Zymbaktar<br />

na bazi iste aktivne supstance klaritromicin.<br />

Klaritromicin je antibiotik širokog spektra.<br />

Vrlo uspešno se koristi za terapiju<br />

respiratornih infekcija izazvanih osetljivim<br />

uzročnicima, a sa druge strane se pokazao<br />

nezamenljivim delom kombinovane terapije<br />

eradikacije Helicobacter pylori infekcije.<br />

Na tržištu će se uskoro pojaviti<br />

još jedan preparat i to za lečenje<br />

infekcija oka?<br />

U pitanju je novi farmaceutski oblik antibiotika<br />

za lokalnu primenu Hloramkola. Do<br />

sada se Hloramkol (hloramfenikol) nalazio<br />

na tržištu u obliku masti za oči, a nedavno<br />

je registrovan i u obliku kapi za oči.<br />

Terapijska i neželjena dejstva hloramfenikola<br />

su dobro ispitana i poznata. Indikacije<br />

za njegovu primenu i kontraindikacije su precizno<br />

definisane i proverene u praksi. Posle<br />

lokalne primene u oko, hloramfenikol dobro<br />

prodire u tkiva oka i u očnu vodicu. Nakon<br />

15-30 minuta se postižu maksimalne koncentracije<br />

u očnoj vodici.<br />

Hloramkol 0,5 % kapi za oči, primenjuju<br />

se za lečenje infekcija prednjeg segmenta<br />

oka (izazvanih bakterijama koje su<br />

osetljive na hloramfenikol, kada drugi antibiotici<br />

nemaju dejstva ili su kontraindikovani),<br />

kao što su blefaritis i blefarokonjunktivitis,<br />

bakterijski konjunktivitis, bakterijski keratitis,<br />

kao i ekspozicioni, neuroparalitički i<br />

neurotrofički keratitis u slučaju postojanja<br />

sekundarne bakterijske infekcije.<br />

STADA R&D meeting u Vršcu<br />

U<br />

Vršcu je od 17. do 19. septembra<br />

boravilo 35 predstavnika<br />

svih poslovnih jedinica STADA<br />

grupe, sa ciljem prisustvovanja redovnom<br />

polugodišnjem R&D sastanku, koji je<br />

održan u Hotelu Villa Breg, čiji je domaćin<br />

bila naša Kuća.<br />

Imajući u vidu značaj sastanka na<br />

kome se definiše proizvodni portfolio<br />

za celu STADA grupu, učešće su uzeli<br />

i naš predsednik gospodin Miodrag<br />

Babić, potpredsednik gospodin Nikola<br />

Stanković i izvršni potpredsednik<br />

gospođica Sonja Pejović. Na samom<br />

početku sastanka prisutnima se obratio<br />

gospodin Babić i poželevši dobrodošlicu<br />

i uspešan rad i kratko prezentovao<br />

<strong>Hemofarm</strong>. Predsednik je istakao da je<br />

<strong>Hemofarm</strong> kompanija u kojoj se razvijaju<br />

i proizvode lekovi koji će se distribuirati<br />

u celoj Evropi i pozvao učesnike da<br />

drugog dana obiđu naše pogone i uvere<br />

se u dobru opremljenost naših pogona i<br />

laboratorija, ali i stručnost i kompetentnost<br />

naših kadrova.<br />

Radnim delom sastanka predsedavao<br />

je gospodin Christof Schumann, član borda<br />

STADA grupe i direktori R&D, gospođica<br />

Sigrid Dienel i gospodin Michael<br />

Wolf-Pflugmann. U toku celodnevnog<br />

rada sagledani su statusi ranije definisanih<br />

razvojnih projekata, ali i predloženi novi<br />

projekti. Još jednom je konstatovano da<br />

je u uslovima sve jače tržišne konkurencije<br />

veliki pritisak na R&D koji mora da<br />

obezbedi nove proizvode koristeći sve<br />

raposložive resurse, ali i strateške pristupe.<br />

Istaknuto je i da je STADA akvizicijom<br />

<strong>Hemofarm</strong>a dobila razvojne kapacitete<br />

koji će omogućiti da se sve veći broj novih<br />

proizvoda razvija u sopstvenim laboratorijama,<br />

čime se obezbeđuje bolja kontrola<br />

nad projektima, ali kasnije i upravljanje<br />

proizvodnim troškovima. U tom smislu su<br />

definisani i novi projekti koji će se razvijati<br />

u Institutu <strong>Hemofarm</strong>, a biti namenjeni za<br />

registraciju i plasman na svim tržištima na<br />

kojima posluje STADA.<br />

Drugog dana upriličen je obilazak<br />

proizvodnih pogona <strong>Hemofarm</strong>a pri čemu<br />

su svi gosti pokazali iskrenu oduševljenost<br />

i zadovoljstvo onim što su videli. Takođe<br />

su pohvalilli odličnu organizaciju za koju<br />

je bio zadužen Institut <strong>Hemofarm</strong> i Kabinet<br />

predsednika te izrazili želju da se ponovno<br />

okupe u našem gradu.<br />

Vjera Pejanović<br />

direktor Instituta <strong>Hemofarm</strong><br />

Među najprodavanijima<br />

U<br />

prvoj nedelji oktobra realizovana<br />

je proizvodnja prve transfer šarže<br />

proizvoda Erynorm 50 mg film<br />

tablete i Erynorm 100 mg film tablete.<br />

O velikom potencijalu ovog proizvoda<br />

govori podatak da na listi najprodavanijih<br />

proizvoda originatora, firme Merck Sharp<br />

& Dhom ovaj proizvod zajedno sa fiksnom<br />

kombinacijom losartana i hidrohlorotiazida<br />

zauzimao visoko drugo mesto u 2006.g.<br />

(izvor: 2006 ANNUAL REVIEW, http://www.<br />

merck.com/finance/proxy/2006_form_10k.pdf)<br />

Erynorm film tablete su okrugle, bikonveksne,<br />

bele film tablete sa podeonom<br />

crtom sa jedne strane. Proizvodnja kompaktiranog<br />

granulata, obavlja se tehnikom suve<br />

granulacije u Pogonu čvrstih formi u Šapcu<br />

na roler-kompaktoru. Pripremljeni kompaktirani<br />

granulat je poluproizvod, koji ulazi u<br />

sastav obe doze gotovog proizvoda. Proces<br />

pripreme finalne smeše, potom tabletiranje<br />

i oblaganje jezgara obavlja se u Pogonu<br />

čvrstih formi u Vršcu.<br />

Zbog patentnih ograničenja, osobina<br />

aktivne komponte, velikog udela aktivne<br />

komponente u masi tablete, razvoj formulacije<br />

i razvoj procesa izrade bio je izazov<br />

za stručni tim koji je radio na projektu raz-<br />

voja novog proizvoda. Nakon uspešnog<br />

odabira najoptimalnije formulacije i tehnike<br />

izrade na osnovu laboratorijskih ispitivanja,<br />

a potom i rezultata stabilnosti, sprovedena<br />

su i ispitivanja bioekvivalence doze<br />

od 100 mg. In vitro i in vivo testiranja potvrdila<br />

su da je naš proizvod biekvivalentan<br />

sa originatorom, pod zaštićenim imenom<br />

Cozaar, tačnije sa proizvodom registovanim<br />

na nemačkom tržištu pod imenom Lorzaar<br />

film tablete proizvođača Merck Sharp &<br />

Dohme.<br />

Predsedniku <strong>Hemofarm</strong>a najviše priznanje Eparhije<br />

Orden svetog Teodora<br />

U<br />

parku Vladičanskog dvora u<br />

Vršcu, u prisustvu brojnih vernika<br />

i drugih uglednih gostiju, njegovo<br />

preosveštenstvo, episkop banatski gospodin<br />

Nikanor, osveštao je u subotu 22.<br />

septembra, dve velike, novopostavljene fon-<br />

Ministarstvo ekonomije osnovalo je<br />

26. septembra poslovni savet u<br />

kom su se našli predstavnici 32<br />

domaće i strane kompanije, a među njima i<br />

predsednik <strong>Hemofarm</strong>a, Miodrag Babić.<br />

Savet bi, kako je navedeno u saopštenju<br />

Ministarstva, trebalo da pomogne ekonomskom<br />

napretku Srbije, a u njemu su mesto<br />

našli predstavnici iz svih struktura privrede.<br />

Svojim angažovanjem, predstavnici<br />

domaćih i stranih kompanija koje posluju<br />

�<br />

% Dissolution<br />

120<br />

100<br />

Na sledećem dijagramu prikazani su<br />

rezultati in-vitro testova oslobađanja aktivne<br />

komponente za naš i originalni proizvod:<br />

Efikasnost, bezbednost i kvalitet našeg<br />

generičkog proizvoda potvrđena je kroz sve<br />

faze razvoja odličnim rezultatima fizičko-<br />

Comparative Dissolution Profiles of Lorzaar 100mg film coated<br />

tablets/Losartan 100mg film coated tablets<br />

80<br />

60<br />

40<br />

20<br />

0<br />

0 10 20 30 40 50<br />

Time (min)<br />

tane, iz kojih visoki i raskošni mlazevi vode<br />

upotpunjuju izuzetan ambijent arhitektonskog<br />

zdanja, starog dva i po veka. Izgradnju<br />

fontana je podržala čitava vršačka privreda<br />

i lokalna samouprava.<br />

Tom prilikom, vladika banatski je<br />

u Srbiji daće neposredan doprinos daljem<br />

napretku srpske privrede, jer su iskustva<br />

i preporuke privrednika od suštinskog<br />

značaja za poboljšanje uslova poslovanja,<br />

ističe se u saopštenju.<br />

Pored predsednika naše kompanije,<br />

u Poslovnom savetu se nalaze i<br />

Zoran Drakulić iz Ist pointa, Miroslav<br />

Mišković iz Delte, kao i nekadašnji ministar<br />

Goran Pitić iz Sosijete ženeral banke.<br />

Tu su i Nikola Pavičić iz Sintelon - Tarketa,<br />

Lorzaar 100 mg<br />

film tablets<br />

Losartan 100 mg<br />

film tablets<br />

hemijskih i biološko-medicinskih ispitivanja.<br />

Trend ovako dobrih rezultata nastavio<br />

se u prvoj fazi transfera u proizvodnju,<br />

tako da očekujemo pozitivno mišljenje i<br />

oslobađanje prve šarže od strane Agencije<br />

za lekove.<br />

Institut <strong>Hemofarm</strong>, Staša Vuković,<br />

menadžer Projekta razvoja novog proizvoda<br />

Služba istraživanja i razvoja<br />

osveštao i veliki časni krst, lični dar predsednika<br />

<strong>Hemofarm</strong>a, Miodraga Babića,<br />

poznatog po pružanju pomoći podizanju<br />

mnogih hramova i van ove eparhije.<br />

Biranim rečima, episkop banatski, gospodin<br />

Nikanor je zahvalio predsedniku naše<br />

Kuće za ogroman doprinos, trud i brigu o<br />

svetinjama Eparhije banatske i potom mu<br />

predao Orden svetog Teodora Vršačkog,<br />

najviše priznanje ove eparhije.<br />

Primajući najviše odlikovanje Eparhije,<br />

predsednik <strong>Hemofarm</strong>a zahvalio se na<br />

ukazanom poverenju i naglasio da će i<br />

ubuduće svesrdno pomagati Srpsku pravoslavnu<br />

crkvu i njene hramove.<br />

U pozdravnoj besedi episkop banatski<br />

Nikanor je istakao značaj ovog događaja,<br />

lepotu fontana i krsta koji je darivao<br />

predsednik <strong>Hemofarm</strong>a.<br />

Prisutne je pozdravio i predsednik<br />

Opštine Vršac, Jovica Zarkula i<br />

istakao da će i lokalna samouprava nastaviti<br />

da pomaže obnovu svetinja Eparhije<br />

banatske.<br />

Novoizgrađene fontane ispred<br />

vladičanskog dvora delo su arhitekte<br />

Milorada Ćirića, a donator igradnje je<br />

kompanija <strong>Hemofarm</strong>.<br />

Ministarstvo ekonomije osnovalo Poslovni savet,<br />

u kom je i predsednik <strong>Hemofarm</strong>a, Miodrag Babić<br />

Doprinos napretku srpske privrede<br />

Slobodan Radun iz Nektara, Toplica<br />

Spasojević iz ITM grupe, Slobodan<br />

Vučićević iz Grand proma, Dragoljub<br />

Vukadinović iz Metalca i drugi. Na konstitutivnoj<br />

sednici članovi Saveta raspravljali<br />

su o realizaciji sveobuhvatne reforme propisa,<br />

koja ima cilj da ubrza promene pravnog<br />

sistema u Srbiji i eliminiše nepotrebne i<br />

zastarele propise, a Savet će redovno zasedati<br />

svakog meseca.


Članica STADA Grupe<br />

Ekonomist media group konferencija<br />

– Farmacija i zdravstvo – trendovi i perspektive<br />

Hitna podrška domaćoj farmaciji<br />

Prof. Dragomir Marisavljević u ime Saveta proizvođača, veledrogerija i uvoznika lekova i medicinskih sredstava<br />

Privedne komore Srbije apelovao na otklanjanje dispariteta cena lekova, zatim na potrebu donošenja nedostajućih<br />

zakona i akata, sankcionisanje i striktno poštovanje svih odredbi zakona o lekovima, izmene i dopune zakona o<br />

lekovima u skladu sa direktivama EU, kreditne i druge mere podsticaja izvoza i<br />

sankcionisanje nelojalne konkurencije<br />

U<br />

sredu, 17. oktobra održana je prva<br />

regionalna godišnja konferencija:<br />

„Farmacija i zdravstvo – trendovi<br />

i perspektive“ u organizaciji Ekonomist<br />

media group. Konferenciju su činila tri panela:<br />

Farmaceutska regulativa – domaća regulativa<br />

i evropski standard, Farmacija i biznis<br />

i poslednji panel Trendovi i standardi u<br />

farmaceutskoj industriji.<br />

Na prvom panelu, na kome se govorilo<br />

o državnoj strategiji razvoja domaće<br />

farmaceutske industrije, primeni regulative<br />

na postojeće proizvode, poređenju<br />

domaće i inostrane farmaceutske regulative,<br />

finansiranju farmaceutske zdravstvene<br />

zaštite, učestvovali su moderator,<br />

Milena Radojičić, savetnik direktora<br />

Agencije za lekove i medicinska sredstva<br />

Srbije za regulatorne poslove i panelisti:<br />

Tomica Milosavljević, ministar zdravlja<br />

u Vladi Republike Srbije, Predrag<br />

Bubalo, ministar trgovine, Tomislav<br />

Solarović, direktor ALIMS, Jacques<br />

Morenas, Francuska agencija za lekove,<br />

Svetlana Vukajlović, direktor RZZO,<br />

Dragomir Marisavljević, potpredsednik<br />

<strong>Hemofarm</strong>a i predsednik Saveta grupacije<br />

proizvođača lekova, Aleksandar<br />

Pravdić, direktor Galenike i Ramo<br />

Bralić, direktor Republičkog fonda za<br />

zdravstveno osiguranje Crne Gore.<br />

Drugi panel vodio je ekonomski ekspert<br />

Danko Ðunić, dok su panelisti bili:<br />

Miodrag Babić, predsednik <strong>Hemofarm</strong>a,<br />

Edin Arslanagić, direktor Bosnalijeka,<br />

Živko Mukaetov, direktor Alkaloida,<br />

Vladimir Gravara, direktor Jugohemija<br />

Farmacije i Martin Schloh, partner A.T.<br />

Kearney.<br />

Savremeni trendovi u farmaciji, standardi<br />

farmaceutske proizvodnje, Inovacije<br />

kod nas i u okruženju, garancija kvaliteta<br />

lekova, fitofarmacija, medicinski proizvodi,<br />

OTC proizvodi, bili su tema trećeg panela.<br />

Pozdravivši prisutne, moderator Zlata<br />

Žuvela, direktor Farmaceutske komore<br />

Srbije predstavila je paneliste Ružicu<br />

Nikolić, pomoćnik ministra u Ministarstvu<br />

zdravlja, Slavka Markovića, direktor<br />

Nacionalne kontrolne laboratorije,<br />

Gordanu Mihajlović, pomoćnik direktora<br />

Nacionalni sektor za Informisanje, Nadu<br />

Kovačević, dekan Farmaceutskog fakulteta,<br />

Anu Korać - Trkulju, direktor marketinga<br />

Roche i Pavla Marjanovića, direktor<br />

Sanofi – Aventis.<br />

Ocenjujući da su domaćoj farmaceutskoj<br />

industriji neophodna podrška države<br />

ali i adekvatna finansijska sredstva kako<br />

bi uspeli da usaglase svoju proizvodnju<br />

sa GMP standardima do 2009. godine,<br />

jer posle toga nijedan lek na domaćem<br />

tržištu neće moći da bude u prometu ako<br />

nije proizveden u skladu sa GMP, ministar<br />

trgovine i usluga, Predrag Bubalo,<br />

istakao je na otvaranju Ekonomist media<br />

group konferencije - Farmacija i zdravstvo –<br />

trendovi i perspektive, da će ovo ministarst-<br />

vo raditi na unapređenju sistema formiranja<br />

cena lekova.<br />

- Ovo je zadatak svih zadataka i pitanje<br />

svih pitanja i Ministarstvo trgovina će<br />

ovo pitanje nastojati da reši kako bi se<br />

proizvođači što pre kvalitetno osposobili i<br />

postali konkurentniji na tržištu. Pored imple-<br />

mentacije direktiva EU koje se odnose na<br />

transparentnost mera i dopune kriterijuma<br />

kojim se definišu cene lekova, ovo ministarstvo<br />

priprema i bazu podataka uporedivih<br />

cena lekova u referentnim zemljama na<br />

osnovu publikacija ovih zemalja za 2007.<br />

godinu. Na osnovu toga će se uraditi analiza<br />

prioriteta cena lekova i preispitati cene<br />

svih lekova koji se nalaze na tržištu Srbije. U<br />

zavisnosti od rezultata, Ministarstvo trgovina<br />

i usluga i Ministarstvo zdravlja predložiće<br />

Vladi Srbije uredbu o kriterijumima za formiranje<br />

cena lekova kojom bi se stvorio pravni<br />

osnov za usklađivanje cena lekova sa promenama<br />

uporedivih cena u referentnim zemljama<br />

za 2007. godinu – istakao je ministar<br />

Bubalo.<br />

O položaju domaće farmacije, ali i<br />

celokupnog zdravstva ovom prilikom<br />

je govorio i ministar zdravlja, Tomica<br />

Milosavljević, kao i direktorka Republičkog<br />

zavoda za zdravstveno osiguranje,<br />

Svetlana Vukajlović, a u ime naše<br />

kuće i predsednik kompanije, Miodrag<br />

Babić, kao i predsednik Saveta grupacija<br />

proizvođača lekova, medicinskih sredstava,<br />

potom veledrogerija i grupacije<br />

uvoznika i distributera medicinskih sredstva<br />

u Privrednoj komori Srbije, prof. dr<br />

Dragomir Marisavljević.<br />

Skupu u Hotelu Hyatt regency je prisustvovalo<br />

više od 250 predstavnika svih relevantnih<br />

institucija u oblasti farmacije i<br />

zdravstva, farmaceutske kompanije, veledrogerije,<br />

apoteke, zdravstvene ustanove,<br />

konsultantske kuće, brokerske firme i advokatske<br />

kancelarije.<br />

Prof. Marisavljević je učestvujući u<br />

prvom panelu konferencije apelovao na<br />

Ministarstvo zdravlja, trgovine, ekonomije,<br />

RZZO da kritički razmotre dokument iz<br />

2006. godine - analizu proizvodnje i pro-<br />

meta lekova od 2006. do 2009. godine sa<br />

predlogom mera za njihovo unapređenje.<br />

- U toj analizi je ukazano na neke od<br />

problema, kao što su potreba za otklanjanjem<br />

dispariteta cena lekova u cilju postizanja<br />

nivoa potrebnih investicija za ispunjenje<br />

evropskih standarda u proizvodnji i distribu-<br />

ciji lekova, potreba donošenja nedostajućih<br />

zakona i akata, striktno poštovanje svih<br />

odredbi zakona o lekovima, izmene i dopune<br />

zakona o lekovima u skladu sa direktivama<br />

EU, kreditne i druge mere podsticaja<br />

izvoza, sankcionisanje nelojalne konkurencije,<br />

posebno u smislu primene antidamping<br />

mera i mera za nekontrolisan rast uvoza<br />

gotovih lekova za koji postoje domaće paralele<br />

– napomenuo je Marisavljević.<br />

I predsednik <strong>Hemofarm</strong>a je istakao da,<br />

nažalost, moramo ponavljati neke stvari, jer<br />

se one godinama ne rešavaju.<br />

- Moramo, pre svega, pogledati ambijent<br />

u kom radimo. Mi smo izgubili raspadom<br />

zemlje tržište, a motivacija investitora<br />

se očituje upravo kroz pogled na tržište,<br />

kroz to kakva je kupovna moć i slično i onda<br />

je jasno gde je danas Srbija. A tokom tih<br />

teških perioda trebalo je, naravno, izgraditi<br />

sva rešenja koja traži ovako visoko<br />

sofisticirana industrija i ispuniti sve veće i<br />

veće standarde koji nam prave troškove i<br />

otežavaju pristup nekim novim tržištima.<br />

Mnogo toga što smo propustili nije urađeno<br />

i dosta toga ovoj industriji smeta. Nismo<br />

obezbedili usaglašenost u zakonskoj regulativi<br />

sa okruženjem tako da imam osećaj<br />

da smo previše otvoreni u poređenju sa<br />

nekim novim tržištima sa kojih nam dolazi<br />

konkurencija, a na kojima mi ne možemo da<br />

nastupimo po istim pravilima i istoj logici –<br />

izjavio je predsednik Babić u drugom panelu<br />

konferencije.<br />

Predsednik je podsetio da je <strong>Hemofarm</strong><br />

ulagao i u Srbiju i u region, da smo sagradili<br />

fabriku u Banjaluci koja tehnološki može<br />

da se smatra jednim od najboljih pogona u<br />

okviru naše <strong>Hemofarm</strong> grupe.<br />

- I to smo činili, naravno, sa željom da<br />

odatle prodajemo u celoj BiH što nam baš<br />

ne ide od ruke jer ne znamo izgleda ni sve<br />

zakone o lekovima u BiH. Nešto je tu zapelo.<br />

U Hrvatskoj je nešto teži postupak registracije<br />

i teže nam je nego nekome iz Hrvatske<br />

ko je došao ovde da prodaje lekove. I, naravno,<br />

ne plediram da se ovde uvedu zabrane<br />

nego da se na nivoima ministara zdravlja<br />

napravi jedno usaglašavanje koje će<br />

napraviti punu i ravnopraavnu konkurenciju.<br />

Tu posebno mislim na Sloveniju jer se<br />

Krkini lekovi ovde dobro prodaju, a koliko<br />

znam, niko i ništa odavde ne prodaje u<br />

Sloveniji. Ovde, takođe, imamo jedan postupak<br />

registracije lekova, nadzor nad proizvodnjom,<br />

a nemamo uvid u kojim uslovima<br />

proizvode lekove oni koji ih uvoze ovde iz<br />

dosta egzotičnih zemalja. Založio bih se da<br />

Agencija za lekove sve to pokrije kako bi svi<br />

bili u istom položaju. <strong>Hemofarm</strong> je dosta<br />

uložio i koristio dva kredita Evropske banke<br />

za obnovu i razvoj i jako smo svesni koliko<br />

je skup GMP. To su milioni evra. Mislim da<br />

u tom kontekstu GMP-a nisu nagrađeni oni<br />

koji su na njemu radili. On se neće moći<br />

uvesti za godinu dana i najgore bi bilo da se<br />

pomeraju rokovi, to je viđeno u Kini, Rusiji i<br />

nije valjalo. Evropski GMP je uveden u gotovo<br />

sve pogone <strong>Hemofarm</strong>a, prvi smo dobili<br />

još 2001. godine od evropskih regulatornih<br />

vlasti, a svake dve godine se verifikuje,<br />

i ako i drugi ne nose taj teret i taj teret<br />

se ne priznaje kao trošak, onda to sigurno<br />

nije priznato. Moramo da budemo pod istim<br />

uslovima u istoj utakmici. Mislim da i mi sami<br />

možemo da uradimo više da bismo napravili<br />

i racionalniji i sistem i da bi bili produktivniji<br />

– istakao je predsednik <strong>Hemofarm</strong>a.<br />

Šta dalje?<br />

Zaključci rasprave nakon prvog panela<br />

su da će nadležna ministarstva preduzeti<br />

sve neophodne mere kako bi se<br />

poboljšao status srpske farmaceutske industrije<br />

u ekonomskom i regulatornom smislu,<br />

a prema standardima EU, kao i aktivnosti<br />

na izradi Nacionalne politike lekova,<br />

posebno u njenom razvojnom segmentu.<br />

Dogovoreno je da će se nastaviti aktivnosti<br />

na usaglašavanju cena domaćih i inostranih<br />

lekova, kao i na harmonizaciji propisa i<br />

ojačavanju sektora nadora u oblasti lekova<br />

medicinskih sredstava. Tokom diskusije,<br />

došlo se i do zaključka da će se preduzeti<br />

aktivnosti za ispunjenje zahteva Dobre<br />

proizvođačke prakse, da će se postojeći<br />

Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima<br />

izmeniti i dopuniti, ali i usaglasiti sa najnovijim<br />

direktivama Evropske Unije, kao i<br />

da će se ubrzati aktivnosti na stručnim pripremama<br />

za potpisivanje PIC/s konvencije.<br />

Sve je ovo neophodno uraditi kako bi<br />

se stekli uslovi za ispunjenje GMP propisa<br />

do datog roka.<br />

Govoreći i odgovarajući na pitanja o<br />

konsaltingu i menadžmentu u farmaceutskoj<br />

industriji, iskustvima iz regiona, tržišnoj<br />

regulativi, te koliko je farmaceutska industrija,<br />

koo jedna od najuređenijih privred-<br />

Broj 191<br />

nih oblasti u nas, kako je rekao ministar<br />

Predrag Bubalo, „meta“ stranih investitora,<br />

zaključci su da strani investitori upravo prepoznaju<br />

farmaceutsku industriju kao visoko<br />

profitabilnu industrijsku granu, da su konsultantske<br />

kuće veoma značajne u proce-<br />

Trenutno stanje<br />

Cena lekova u Srbiji je trenutno<br />

oko 42 odsto cene u referentnim<br />

zemljama, Hrvatskoj, Sloveniji<br />

i Italiji. Zakon o lekovima kaže da<br />

bi do 2009. godine cene lekova<br />

u Srbiji trebalo da dostignu 80<br />

odsto prosečne uporedive cene u<br />

referentnim zemljama, ali u periodu<br />

od 2004. do 2006. godine ovaj<br />

odnos je povećan samo sa 32 na<br />

42 odsto.<br />

ni kvaliteta kompanije koju namerava da<br />

kupi inostrana kompanija. Istaknut je značaj<br />

posla konsultantskih kuća u procesu procene<br />

kvaliteta kompanija, ali i unapređenja<br />

zakonskog ambijenta za strane investitore,<br />

ispunjenja evropskih standarda u distribuciji<br />

(GDP), kao i doslednosti primene Zakona<br />

o lekovima u delu koji se odnosi na rokove<br />

ispunjenja GMP i GDP, kao elemente<br />

pravne sigurnosti investiranog kapitala.<br />

Na dnu lestvice<br />

Ministar zdravlja Tomica Marisavljević<br />

rekao je da se u Srbiji godišnje<br />

izdvaja 186 evra po stanovniku<br />

godišnje za zdravstvenu zaštitu, te da<br />

samo Albanija u Evropi ima manje<br />

novca za zdravstveni sistem od nas.<br />

Od ukupnih izdvajanja za zdravstvo,<br />

kako je rekla Svetlana Vukajlović,<br />

za lekove odlazi 15 posto.<br />

Zaključak je da prosečno naš stanovnik<br />

iz kase RZZO troši 27,9 evra<br />

za lekove.<br />

Sugerisano je da se CEFTA dopuni aneksima<br />

kako bi ova specifična oblast, promet<br />

lekova, bila usaglašena i time izbegne da<br />

se za svaku zemlju u regionu mora ponavljati<br />

procedura registracije leka.<br />

Tokom panela otvorena su razna pitanja,<br />

između ostalog, i slobodno formiranje<br />

cena OTC proizvoda i nadzor nad ino<br />

– proizvođačima koje posluju na našem<br />

tržištu, a sedište im je van zemalja EU i<br />

SAD.<br />

D. Stanimirović


Broj 191 Članica STADA Grupe<br />

Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske<br />

Federacija koči usvajanje zakona o lekovima RS<br />

Logično je da farmaceutskoj industriji Federacije ne odgovarajedinstveno tržište lekova jer sada imaju monopol<br />

Ranko Škrbić, ministar zdravlja i<br />

socijalne zaštite RS, smatra da zakon<br />

o lekovima BiH, koji se pripremao<br />

sedam godina, i koji je sačinjen već duže<br />

od godinu dana i nekoliko puta se nalazio<br />

u parlamentarnoj proceduri, još nije<br />

usvojen iz političkih razloga, te zbog lobija<br />

farmaceutske industrije iz Federacije BiH.<br />

NN: Kako Vi ocenjujete pripremljeni<br />

zakon o lekovima BiH?<br />

ŠKRBIĆ: O zakonu o lekovima BiH<br />

se priča više od sedam godina. Bilo je<br />

nekoliko pokušaja da se donese zakon.<br />

Profesionalne radne grupe stručnjaka iz<br />

RS i Federacije intenzivno su radile na<br />

njegovom donošenju. Proces je trajao<br />

nekoliko godina, a intenzivirao se prošle<br />

godine donošenjem radne verzije zakona,<br />

koja je naišla na određene probleme,<br />

posebno na neadekvatno razumevanje od<br />

strane proizvođača i od strane regulative,<br />

te nekih drugih zainteresovanih strana.<br />

Ipak, konačno se došlo do konsenzusa i<br />

mogu reći da je ovako pripremljen zakon<br />

u potpunosti usvojio sve direktive Evropske<br />

unije, koje se odnose na ovu oblast. Ljudi iz<br />

OHR-a su preuzeli aktivnosti koordinacije<br />

tog posla i mislim da su ga jako dobro<br />

obavili.<br />

NN: Uprkos tome zakon još nije<br />

usvojen. Zbog čega, i kome je u<br />

interesu da ne dođe do njegovog<br />

usvajanja?<br />

ŠKRBIĆ: Kada je zakon došao u<br />

fazu usvajanja počele su određene igre i<br />

polemike da li zakon, takav kakav jeste,<br />

može da se usvoji ili ne. Bilo je različitih<br />

Lekari Kliničkog centra Banjaluka<br />

posetili našu kuću<br />

HIRURZI IZ BANJALUKE<br />

U HEMOFARMU<br />

Početkom oktobra nastavili smo trend<br />

dobre saradnje sa Kliničkim centrom<br />

Banjaluka u vidu posete lekara<br />

Centra. Ovog puta, naši dragi gosti<br />

bili su lekari Klinike za hirurgiju koje je<br />

predvodio načelnik klinike dr Milan<br />

Simatović, dok su domaćini bili direktor<br />

naše banjalučke firme, Aleksandar<br />

Veselinović, menadžer marketinga regije,<br />

dr Saša Urošević, stručni saradnici<br />

u marketingu, dr Marina Garača i dr<br />

Marjana Tica, te stručni saradnik u proizvodnji<br />

Dragan Zorić.<br />

Pošto smo do sada imali veoma dobru<br />

saradnju sa lekarima Klinike za hirurgiju,<br />

ova poseta je došla kao logičan sled<br />

viđenja pojedinih proizvođača u BiH koji su<br />

osporavali neke članove, pre svega član 58<br />

i 140. Oni se odnose na to da li proizvođač<br />

u sklopu svog proizvodnog pogona mora<br />

da ima i laboratoriju za kontrolu kvaliteta.<br />

Evropske direktive ne traže taj uslov za<br />

davanje saglasnosti proizvođačima za<br />

proizvodnju. Dakle, proizvođač može<br />

uzeti nezavisnu laboratoriju koja će vršiti<br />

kontrolu njegovih proizvoda. Međutim, neki<br />

proizvođači u BiH su se tome protivili,<br />

verovatno zbog konkurencije. Time bi drugi,<br />

manji proizvođači, koji smatraju da je BiH<br />

interesantno mesto za ulaganje, u startu<br />

morali da prave ne samo proizvodni pogon,<br />

događaja, kako bi se lekari uverili da<br />

u našoj banjalučkoj fabrici proizvodimo<br />

kvalitetne i pouzdane lekove.<br />

Direktor Veselinović je u uvodnoj reči<br />

poručio lekarima da je <strong>Hemofarm</strong>, kao<br />

jedina fabrika lekova u Republici Srpskoj,<br />

i njihova fabrika, te zahvalio lekarima na<br />

dosadašnjoj saradnji i podršci.<br />

Načelnik klinike dr Milan Simatović je<br />

rekao da su hirurzi prvi put u <strong>Hemofarm</strong>u i<br />

da su prijatno iznenađeni onim što su videli<br />

nakon obilaska fabrike. Dr Simatović je zahvalio<br />

na prijemu i izrazio nadu da će saradnja<br />

sa <strong>Hemofarm</strong>om u narednom periodu<br />

biti još bolja i kvalitetnija.<br />

A. Ðurić<br />

nego i laboratoriju za kontrolu, što odvraća<br />

potencijalnog investitora. Mi smatramo<br />

da ne treba vršiti segregaciju i stvarati<br />

otežavajuće uslove za određenu<br />

vrstu proizvodnje koju bi neko hteo da<br />

pokrene u BiH.<br />

NN: Savet ministara BiH pretprošle<br />

sedmice ponovo nije usvojio<br />

zakon o lekovima. Šta je ovaj put<br />

bilo sporno?<br />

ŠKRBIĆ: Ponovo su bili sporni pomenuti<br />

članovi, ali odjednom je, verovatno<br />

iz političkih razloga, došao u pitanje i<br />

član četiri, koji definišc sedište agencije za<br />

lekove. Mi smatramo da bi bilo šteta ugasiti<br />

Narodna banka Srbije izdala je 17.<br />

septembra zlatni i srebrni novac sa<br />

likom Dositeja Obradovića, povodom<br />

200 godina od njegovog dolaska<br />

u Srbiju.<br />

Pored guvernera Narodne banke<br />

Srbije, Radovana Jelašića, promociji<br />

novih zlatnika i srebrnjaka prisustvovali su<br />

i ministar prosvete Srbije Zoran Lončar<br />

i predsednik Skupštine Zadužbine Dositej<br />

Obradović, Miodrag Babić.<br />

Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio<br />

je tom prilikom da je Dositej još pre dva<br />

veka želeo da približi Srbiju Evropi.<br />

- Za nas, to je obaveza prema prošlosti,<br />

ali još više prema budućnosti. Ta harmonizacija<br />

sa evropskim standardima ne<br />

sme da bude paravan za prilagođivanje<br />

unutrašnjim dnevno političkim potrebama.<br />

Veliki prosvetitelj Obradović je napravio<br />

prve značajne korake u približavanju Srbije<br />

Evropi. Srbija jeste deo Evrope i sposobna<br />

je da prihvati i neguje evropske vrednosti.<br />

Veliki prosvetitelj, Dositej Obradović je radio<br />

na razvoju pismenosti i zalagao se za<br />

upotrebu jezika koji svi razumeju, ali i za<br />

izgradnju novih modernih institucija. On je<br />

u Srbiju doneo duh prosvećenosti Evrope<br />

Agenciju za lekove RS i početi iznova formirati<br />

jedno regulatorno telo u Sarajevu. Iz<br />

tog razloga ne mogu da shvatim zahteve,<br />

koji su više političke prirode, a koji dolaze<br />

iz Sarajeva, da sedište agencije mora biti<br />

u Sarajevu. Ja kažem da ono ne mora<br />

biti u Sarajevu. Mi smo dali kompromisno<br />

i veoma logično rešenje. Smatramo da<br />

centar regulatornog dela agencije treba da<br />

bude u Banjaluci, a da kontrola kvaliteta<br />

treba da bude u Sarajevu, jer Sarajevo<br />

ima respektabilnu laboratoriju opremljenu<br />

savremenom opremom. To je bilo sporno<br />

i vidim da su neki ministri imali političke<br />

instrukcije da se to ne usvoji. Agencija za<br />

lekove RS radi već pet godina, ima oko 40<br />

zaposlenih, a od toga više od 25 fakultetski<br />

obrazovanih ljudi raznih profila. Agencija<br />

veoma dobro radi svoj posao i u regionu<br />

je najdalje otišla u smislu prihvatanja<br />

regulatornih principa koje EU definiše. Bio<br />

je sporan i deo koji se odnosi na članove<br />

komisije za lekove, a koji predviđa da budu<br />

četiri člana iz Federacije, tri ili dva iz RS,<br />

jedan iz Brčko distrikta. Smatramo da je to<br />

tendenciozno i nedopustivo. Ne može se za<br />

tako važne stvari, koje su tehničke prirode,<br />

unositi sistem odlučivanja koji je većinski i<br />

koji bi podrazumevao odluke koje mogu biti<br />

na nečiju štetu u tom procesu odlučivanja.<br />

Očigledno se u našim uslovima pokušava<br />

sve, pa i zakon o lekovima, koji je čisto<br />

tehničko pitanje, politizirati.<br />

NN: Da li se proizvođači iz<br />

Federacije plaše usvajanja jedinstvenog<br />

zakona, koji bi značio i<br />

jedinstveno tržište?<br />

osamnaestog veka. U tom smislu njegove<br />

poruke su aktuelne i danas, Srbija jeste deo<br />

Evrope i sposobna je da prihvati i neguje<br />

evropske vrednosti – rekao je Jelašić.<br />

Od dana promocije do danas u prodaji<br />

je 500 komada zlatnog, kovanog novca u<br />

apoenu od 5.000 dinara i 1.000 srebrnih<br />

od 1.000 dinara.<br />

Zlatne kovanice su mase 3,455 grama<br />

Stanje haotično<br />

u Federaciji, a<br />

ne u RS<br />

NN: U posljednje vreme često se<br />

govori o haosu koji vlada na tržištu<br />

lekova. Kako gledate na te komentare?<br />

ŠKRBIĆ: Mediji iz Federacije me<br />

često pitaju slažem li se da je stanje<br />

haotično. Ja im kažem da kod njih<br />

možda jeste haotično, ali kod mene<br />

nije. Mi imamo jedinstvene liste u<br />

čitavoj RS, jedinstven pristup registraciji<br />

u čitavoj RS, uravnotežene<br />

cene lekova i ja s te strane ne mogu<br />

reći da je kod nas haos. Naprotiv,<br />

imamo prilično sređenu situaciju i<br />

to mogu da potvrde i predstavnici<br />

proizvođača, i institucija i pacijenti.<br />

ŠKRBIĆ: Mi smo još 2000. godine<br />

doneli odluku da otvorimo granice i RS<br />

ima najtransparentnije tržište u regionu.<br />

Kod nas se mogu naći svi proizvođači. To<br />

je jedan od razloga zašto proizvođači iz<br />

Sarajeva, možda, strahuju da će im tržište<br />

značajno pasti i da će im cene lekova pasti.<br />

Proizvodi Bosnalijeka, na primer, su daleko<br />

skuplji u Kantonu Sarajevo nego u RS. Cene<br />

diktira politika kako bi Bosnalijek imao<br />

veće prihode. Logično je da farmaceutskoj<br />

industriji Federacije ne odgovara jedinstveno<br />

tržište lekova jer sada imaju monopol. A<br />

ako otvore granice i tržište, logično je da<br />

će i promet i cene proizvoda padati. Radi se<br />

sigurno i o lobijima koji ne dozvoljavaju da<br />

se zakon usvoji i u potpunosti implementira.<br />

Dakle, imamo dvostruke ili trostruke aršine.<br />

Svaki put se nađe neki razlog samo da se<br />

odugovlači sa usvajanjem zakona.<br />

(Preuzeto iz banjalučkih Nezavisnih novina<br />

11. oktobar 2007)<br />

Promocija novih zlatnika i srebrnjaka u Narodnoj banci Srbije<br />

Kovanice sa likom Dositeja Obradovića<br />

i prečnika 20 milimetara, dok su srebrne<br />

teške 13 grama sa prečnikom 30 milimetara.<br />

Na licu novčića je prikazan portret<br />

Dositeja Obradovića, ispisano njegovo ime,<br />

natpis Iduć uči u vekove gleda, godina<br />

rođenja i smrti (1739-1811) i godina kovanja<br />

– 2007, a na naličju grb Srbije.<br />

Novac će se prodavati u sedištu NBS i<br />

filijalama, po ceni koju ta banka odredi.


Članica STADA Grupe<br />

Krajem avgusta, u kampu Košutnjak,<br />

<strong>Hemofarm</strong> je bio počasni gost<br />

završne manifestacije trogodišnjeg<br />

projekta Unapređenje preventivnih zdravstvenih<br />

usluga u Srbiji.<br />

Naime, studija Opterećenje društva<br />

bolestima u Srbiji iz 2003. je pokazala da<br />

preko dve trećine stanovnika Srbije umire<br />

od takozvanih masovnih nezaraznih bolesti,<br />

u koje spadaju oboljenja srca i krvnih<br />

sudova, šećerna bolest, rak dojke, grlića<br />

materice i debelog creva. Poražavajući<br />

podatak je i taj da svakodnevno jedna žena<br />

u Srbiji umre zbog raka grlića materice –<br />

bolesti koja je u razvijenim evropskim zemljama<br />

potpuno iskorenjena. Sve ove bolesti<br />

su izlečive, ukoliko se na vreme otkriju.<br />

Nažalost, kod nas je uobičajeno da se kod<br />

Unapređenje prevencije<br />

lekara ide tek kada bolest dospe u poodmaklu<br />

fazu. Uvidevši ovakve negativne trendove,<br />

Ministarstvo zdravlja je kao jedan od<br />

svojih prioriteta označilo razvoj programa<br />

ranog otkrivanja ovih oboljenja, promovisanjem<br />

prevencije oboljenja.<br />

Evropska unija je, preko Evropske<br />

agencije za rekonstrukciju kao jednog<br />

od glavnih partnera Ministarstva zdravlja,<br />

finansiralo nekoliko projekata u vezi<br />

sa promocijom zdravlja, među kojima je i<br />

projekat Unapređenje preventivnih zdravstvenih<br />

usluga u Srbiji. Jedan od glavnih<br />

ciljeva ovog projekta je podrška regionalnim<br />

Domovima zdravlja u otvaranju i<br />

organizaciji rada Centara za preventivne<br />

zdravstvene usluge. Projekat se završio 31.<br />

avgusta ove godine, a otvoreno je ukupno<br />

25 Preventivnih centara u 21 regionu u<br />

Srbiji, i 4 Preventivna centra u Beogradu.<br />

Publikovano je i 5 vodiča u oblasti prevencije<br />

masovnih nezaraznih bolesti zajedno sa<br />

Republičkom stručnom komisijom za izradu<br />

vodiča kliničke dobre prakse, a sprovedene<br />

su i dve nacionalne zdravstveno promotivne<br />

kampanje: Ti si moje srce i Jedan pušač –<br />

mnogo žrtava.<br />

Zaključak pomenute manifestacije, u<br />

kojoj su se gostima obratili Matthias<br />

Reinicke - EAR Program menadžer<br />

za zdravstvo, kao i prof. dr Tomica<br />

Milosavljević, ministar zdravlja u Vladi<br />

RS, jeste da se unapređenje zdravlja populacije<br />

nastavlja, iako je projekat završen.<br />

Naime, Ministarstvo zdravlja je postavilo cilj<br />

da u narednom periodu svi Domovi zdravlja<br />

u Srbiji otvore Centar za prevenciju.<br />

Još na samom početku, septembra<br />

2004. godine, <strong>Hemofarm</strong> je podržao<br />

ovaj projekat, te smo se tako - sada po<br />

završetku, našli na završnoj manifestaciji sa<br />

našim štandom - Moja apoteka, na kojem je<br />

prezentovan najnoviji promo-video-materijal<br />

naše palete posebno spremljen za ovu<br />

priliku. Kreativni tim Centralnog Portfolio<br />

Servisa se potrudio da i ovoga puta<br />

budemo vrlo interesantni učesnicima ove<br />

manifestacije. Rekreativno druženje u prelepoj<br />

prirodi, bio je pravi način za završetak<br />

jednog ovakvog projekta. N. Č. D.<br />

KONFERENCIJA OPŠTE MEDICINE<br />

Srpsko lekarsko društvo – Sekcija opšte<br />

medicine je ove godine organizovala<br />

XXVIII konferenciju opšte medicine<br />

Srbije sa međunarodnim učešćem, na<br />

Kopaoniku od 28. septembra do 2. oktobra.<br />

Na veliko zadovoljstvo organizatora,<br />

ove godine je podeljeno 1550 kotizacija,<br />

što samo govori o kvalitetu i potrebi za<br />

ovakvim stručnim skupovima. Glavne teme<br />

ovogodišnje konferencije bili su poremećaji<br />

mentalnog zdravlja, primarna prevencija<br />

kardiovaskularnih oboljenja i pitanja koja<br />

su se doticala uloge lekara opšte medicine<br />

u okviru zdravstvenog sistema. Najviše<br />

je bilo lekara iz naše zemlje ali ni kolege<br />

iz susednih zemalja u okruženju nisu propustili<br />

priliku za stručno usavršavanje i<br />

druženje na, u ovo doba godine prelepom,<br />

Kopaoniku. Ovakav impozantan broj lekara<br />

na jednom mestu nisu zanemarile ni farmaceutske<br />

kuće registrovane u našoj zemlji, pa<br />

su na svojim štandovima na što bolji način<br />

pokušale predstaviti kako svoje firme tako i<br />

svoju ponudu farmaceutskih preparata.<br />

Naravno, i <strong>Hemofarm</strong> je bio prisutan<br />

sa svojim već prepoznatljivim štandom<br />

i brojnim saradnicima, koji su se pored<br />

pružanja informacija o našim lekovima i<br />

deljenja pratećeg promotivnog materijala,<br />

u slobodno vreme družili sa svojim gostima<br />

– lekarima.<br />

I ovoga puta je <strong>Hemofarm</strong> imao<br />

drugačiji „nastup“ od uobičajenog, koji<br />

Šetnja sa <strong>Hemofarm</strong>om<br />

ni sitna kiša u nedelju nije mogla sprečiti.<br />

Naime, u 13h ispred hotela Grand se okupilo<br />

oko dve stotina ljubitelja prirode i rekreacije,<br />

i krenulo u Šetnju sa <strong>Hemofarm</strong>om,<br />

stazama kroz šumu, preko livada do proplanka<br />

nadomak hotela gde ih je očekivalo<br />

osveženje u vidu slanog posluženja i toplih<br />

napitaka. Iskorišćeni su anketni listići<br />

naše nagradne igre da se podeli 8 poklona<br />

nekim od šetača. Izvlačenje glavne nagrade<br />

(i još 9 utešnih nagrada: Mede –Moja apoteka,<br />

stetoskopi, kućni aparati) je bilo obavljeno<br />

završne večeri na Svečanom koktelu,<br />

kada je dr Aleksandar Vujisić iz Bačke<br />

Topole postao vlasnik plazma televizora.<br />

Naravno, <strong>Hemofarm</strong> je učestvovao i u<br />

stručnom delu konferencije i to Okruglim<br />

stolom dve <strong>Hemofarm</strong>Logice: CardioLogica<br />

i InfectoLogica, gde je menadžer Tima znanja<br />

Dušan Ðurić pozdravio sve prisutne.<br />

Okrugli sto CardioLogice sa temom: Prilinda<br />

– novo poglavlje ACE inhibicije je počeo<br />

sa izlaganjem saradnika Tima znanja -<br />

Ljiljanom Radivojević, koja je napravila<br />

uvod u predavanja, sa vrlo domišljatim<br />

naslovom: Prilinda – Koristi iznad kontrole<br />

krvnog pritiska. Prvo predavanje prof. dr<br />

Biljane Obrenović Kirćanski bilo je<br />

na temu: Smanjenje rizika od kardiovaskularnih<br />

događaja kod visokorizičkih bolesnika<br />

– Prilinda u fokusu. Usledilo je izlaganje<br />

prof. dr Nebojše Lalića na temu<br />

metaboličkog sindroma, tipa 2 dijabetesa i<br />

dislipidemije Može li se uticati na progresiju<br />

kardiovaskularnih bolesti?. Nakon njih, je<br />

doc. dr Vesna Škodrić Trifunović imala<br />

predavanje o antibioticima – Principi racionalne<br />

antimikrobne terapije sa akcentom na<br />

naš Amoksiklav Lek 2x.<br />

U razgovoru sa našim gostima<br />

predavačima, kada smo ih pitali za<br />

mišljenje o ovoj i sličnim konferencijama,<br />

prof. dr Nebojša Lalić je istakao snagu<br />

ove Sekcije koja sve više i više raste i sam<br />

skup dobija iz godine u godinu na važnosti,<br />

organizovanije je i vidi se veliki napredak.<br />

U prilog tome govori i činjenica da<br />

su lekari sve zainteresovaniji, broj učesnika<br />

je veći ali ni kvalitet ne zaostaje. U funkcionisanju<br />

sekcija, nedostaje jedino direktna<br />

veza između stručnih sekcija SLD-a i<br />

ove Sekcije opšte medicine u smislu koordinacije<br />

i organizacije rada, jer postoji<br />

interesovanje Opšte medicine za saradnjom<br />

sa Stručnim sekcijama i potreba da<br />

se informacije sa kojima lekari specijalisti<br />

raspolažu iz određenih oblasti, daju upravo<br />

kolegama u opštoj medicini jer su oni osnova<br />

celog sistema. Doc. dr Vesna Škodrić<br />

Trifunović se složila da je opšta medicina<br />

„stub“, odnosno „osnova“ zdravstvenog<br />

sistema. Ovaj vid njihove edukacije je jako<br />

dobar, ali pošto ne mogu svi prisustvovati -<br />

iako svi oni međusobno razmenjuju informacije<br />

– potrebne su radionice sa stručnim<br />

pitanjima, diskusijama o tačnim i netačnim<br />

odgovorima, i to u njihovim gradovima,<br />

kolektivima, čime će im se približiti data<br />

problematika.<br />

Upravo je i predavanje prof. Dr Biljane<br />

Obrenović Kirćanski bilo drugačije koncipirano:<br />

sa prikazima slučaja pacijenata koji<br />

su potkrepljeni zaključcima zvaničnih objavljenih<br />

svetskih studija, koje govore u prilog<br />

primenjenoj terapiji kod datih pacijenata.<br />

Pošto su se svi naši gosti - predavači<br />

složili oko prednosti aktuelnog vida edukacije<br />

kroz tzv. radionice, verujemo da<br />

ćemo i dalje zajedno, uz njihovu pomoć<br />

organizovati vrlo uspešne stručne sastanke<br />

i skupove.<br />

Pripremila: N. Č. D.<br />

Poslednjih dana septembra u Master<br />

centru Novosadskog sajma, održan je<br />

Jedanaesti kongres hematologa Srbije<br />

Broj 191<br />

Jedanaesti kongres hematologa<br />

Na nedavno završenom Šestom simpozijumu<br />

onkoloških hirurga Srbije,<br />

održanom u Novom Sadu, veoma<br />

zapažen nastup imala je i naša kuća, javlja<br />

Aleksandra Sadžakov, brend predstavnik<br />

u poslovnom centru <strong>Hemofarm</strong>a u<br />

Novom Sadu.<br />

Tokom drugog dana predavanja, koji<br />

je bio posvećen melanomima, istorijatu,<br />

epidemiologiji, morfologiji, dijagnostici,<br />

kliničkoj slici i hirurškom lečenju, <strong>Hemofarm</strong><br />

je organizovao predavanje Patofiziološki<br />

aspekti onkološkog bolesnika – nutricija<br />

koja i kada. Predavanje je držao doc. dr<br />

Nikola Radovanović, a njegovo veoma<br />

u kom su, pored najeminentnijih naših<br />

stručnjaka iz ove oblasti, učestvovali i gosti<br />

iz inostranstva.<br />

U okviru dana, koji je bio posvećen<br />

terapijskim pristupima kod hematoloških<br />

bolesti i aspektu poboljšanja kvaliteta života<br />

kod bolesnika, predstavila se i naša Kuća.<br />

U ovom delu kongresa, kako javlja<br />

Aleksandra Sadžakov, naš brend<br />

predstavnik iz Novog Sada, učestvovao je<br />

prof. dr Dragomir Marisavljević, potpredsednik<br />

<strong>Hemofarm</strong>a, koji je ovog puta<br />

bio moderator sa grupom autora u temi<br />

Suportivno zbrinjavanje bolesnika sa malignim<br />

bolestima.<br />

Kongresu je prisustvovalo oko 200<br />

učesnika i izlagača.<br />

Simpozijum onkoloških hirurga<br />

U<br />

organizaciji kompanije <strong>Hemofarm</strong>,<br />

u Beogradu je 25. septembra<br />

održano prvo internet predavanje<br />

(webinar) u oblasti medicine. Tema<br />

ovog predavanja, koje je držao dr Sava<br />

Nenić, specijalista interne medicine i jedini<br />

subspecijalista intenzivne nege u našoj<br />

zemlji, kao i doskorašnji načelnik intenzivnog<br />

bloka u Institutu za plućne bolesti<br />

u Sremskoj Kamenici, je savremeni pristup<br />

u lečenju vanbolničke i bolničke pneumonije.<br />

Koliko je ovo predavanje bilo značajno<br />

govori i činjenica da je pneumonija jedan<br />

od vodećih uzroka smrti u današnjem<br />

svetu, najčešći je uzrok smrti među infektivnim<br />

bolestima, a dr Nenić je ovom prilikom<br />

izneo najnovija saznanja o lečenju<br />

ove bolesti. On se tokom predavanja pozvao<br />

na svetske reference u dijagnostici i<br />

lečenju vanbolničkog i bolničkog hospitalizovanog<br />

zapaljenja pluća, budući da je<br />

današnja medicina u svetu zasnovana na<br />

činjenicama.<br />

Na predavanju dr Nenić je govorio o<br />

sve češćem problemu rezistencije na antibiotike,<br />

odnosno o pojavi sojeva mikroorganizama<br />

koji su otporni na skoro sve trenutno<br />

korišćene antibiotike. Dr Nenić je<br />

govorio i o neracionalnoj upotrebi antibi-<br />

interesantno izlaganje pratilo je oko 150<br />

učesnika Simpozijuma.<br />

Dan pre toga na simpozijumu je bilo<br />

reči o tumorima u abdomenu i hirurškim<br />

aspektima njihovog lečenja.<br />

Prvo internet predavanje iz medicine<br />

Webinar o plućnim bolestima<br />

otika koja dodatno komplikuje ovaj problem.<br />

- Antibiotike bi trebalo koristiti samo<br />

kada za njihovu upotrebu postoji stroga<br />

indikacija, dok dužina same terapije treba<br />

da bude što je moguće kraća – istakao je<br />

predavač.<br />

Prema njegovim rečima, novi antibiotici<br />

koje koristi tokom svog rada u SAD<br />

su ultraskupi i kao takvi ne postoje na<br />

našem tržištu. Naši lekari, prema njegovom<br />

mišljenju, često prekomerno koriste<br />

ove veoma važne lekove, a veliki problem<br />

predstavlja i često prolongirana terapija.<br />

Zbog toga je, smatra on, neprestana<br />

edukacija i držanje koraka sa novim svetskim<br />

trendovima, imperativ.<br />

Skup je putem Interneta pratilo 90<br />

uglednih lekara iz kliničkih centara i bolnica<br />

iz Beograda, Novog Sada, Niša,<br />

Kragujevca i Podgorice, kao i predstavnici<br />

uglednih medijskih kuća.<br />

Na ovaj način organizovan, prvi webinar<br />

u oblasti medicine u Srbiji, potvrđuje<br />

<strong>Hemofarm</strong>ovu okrenutost konstantnoj edukaciji<br />

kako stručne, tako i šire javnosti.<br />

Istovremeno, ovo je samo još jedan primer<br />

toga kako kompanija <strong>Hemofarm</strong> ide u<br />

korak sa novim tehnologijama.<br />

D.S.


Broj 191 Članica STADA Grupe<br />

Grad Banjaluka i banjalučki Dom<br />

zdravlja su 30. septembra, povodom<br />

Svetskog dana srca, bili<br />

domaćini ove manifestacije za Republiku<br />

Srpsku. Naša kompanija je, kao i svake<br />

godine, imala zapažen nastup u ovoj akci-<br />

Novine u lečenju<br />

respiratornih oboljenja<br />

Početkom oktobra u Podgorici je održan<br />

mini simpozijum Novine u antibiotskoj<br />

terapiji respiratornih oboljenja na kom<br />

su se farmaceuti iz Podgorice upoznali sa<br />

novim stavovima vezanim za ovu grupu<br />

lekova, zahvaljujući predavanju prof. dr<br />

Branimira Nestorovića.<br />

Pred oko devedeset farmaceuta i desetak<br />

lekara, u nastavku ovog mini simpozijuma<br />

je menadžer Tima znanja, dr Dušan<br />

Ðurić izneo stavove i činjenice o pacijentu<br />

i bihejvioralnim karakteristikama. Kao<br />

uvod u ovu temu je poslužila činjenica da<br />

Prof. dr Nestorović u svom “elementu” u<br />

toku predavanja<br />

se tokom druge polovine XX veka, pojavljuje<br />

grupa istraživanja koja pruža ubedljiv<br />

dokaz o tome da izbor životnog stila znači<br />

izbor između zdravlja i bolesti, kao i između<br />

života i smrti.<br />

Prema rečima dr Dušana Ðurića, zdravlje<br />

svakako ne predstavlja samo izbegavanje<br />

smrti, tako da prebrojavanje smrtnih<br />

slučajeva, koje su zdravi životni stilovi mogli<br />

spasti, je samo jedna strana priče.<br />

- Strategije životnih stilova mogu imati<br />

značajnu ulogu, ne samo u redukovanju faktora<br />

rizika, već i u prevenciji i u efikasnom<br />

lečenju bolesti – kaže dr Ðurić.<br />

On naglašava da se optimalno zdravlje<br />

može definisati kao “ravnoteža fizičkog,<br />

emotivnog, socijalnog, duhovnog i intelektualnog<br />

blagostanja”. - Duhovno zdravlje<br />

obuhvata postojanje osećanja smisla života,<br />

sposobnosti pružanja i primanja ljubavi i<br />

osećanja dobre volje, kao i milosrđa prema<br />

drugima. Intelektualno zdravlje odnosi se<br />

na učenje i postignuća u životu, što može<br />

biti realizovano kroz školu, posao, hobije,<br />

volonterski rad ili kulturna stremljenja.<br />

Emocionalno zdravlje odnosi se na mentalno<br />

stanje i obuhvata stresove u životu pojedinca,<br />

način reagovanja na te stresove i sposobnost<br />

relaksiranja i uživanja u slobodnom<br />

vremenu – navodi dr Ðurić.<br />

Nakon ovih nesvakidašnje interesantnih<br />

predavanja, organizovana je i nagradna<br />

igra, a druženje i diskusija su nastavljeni<br />

uz prigodan koktel.<br />

N.Č.D.<br />

BANJALUKA OBELEŽILA SVETSKI DAN SRCA<br />

Prevencijom do<br />

dobrog zdravlja<br />

ji, pogotovo kao partner na lokalnom nivou<br />

Fondacije Zdravlje i srce koja je jedan od<br />

organizatora ove manifestacije.<br />

Obeležavanju Svetskog dana srca pod<br />

motom – Udružimo se za zdravo srce,<br />

prisustvovao je i ministar zdravlja i socijalne<br />

zaštite Republike Srpske prof. dr Ranko<br />

Škrbić, koji je rekao da se Republika<br />

Srpska organizovano upustila u borbu<br />

protiv kardiovaskularnih bolesti još 1999.<br />

godine od kada ovde i postoji program prevencije<br />

ovih bolesti.<br />

Prilinda u<br />

fokusu<br />

U<br />

Klubu Opšte bolnice u Šapcu krajem<br />

septembra održana je radionica<br />

Prilinda u fokusu, sa prikazima<br />

slučaja, izveštava za <strong>Hemofarm</strong> press,<br />

Savo Milošević, saradnik Tima veština u<br />

Zapadnom Balkanu.<br />

Tokom ove radionice održana su i<br />

tri zanimljiva predavanja: Inhibitori protonske<br />

pumpe u savremenoj kliničkoj praksi<br />

(doc. dr Miloš Bjelović, Institut za<br />

bolesti digestivnog sistema, Klinički centar<br />

Srbije), Smanjenje rizika kod Kardiovaskularnih<br />

bolesnika (case study) - Prilinda<br />

u fokusu (prof. dr Biljana Obrenović -<br />

Kirćanski, Institut za kardiovaskularne<br />

bolesti KCS) i <strong>Hemofarm</strong>Logica - Logičan<br />

terapijski izbor za Vašeg bolesnika (dr<br />

Ljiljana Ašković, <strong>Hemofarm</strong> A.D).<br />

Radionica je bila osmišljena tako<br />

Grad Banjaluka i banjalučki Dom<br />

zdravlja su 30. septembra, povodom<br />

Svetskog dana srca, bili<br />

domaćini ove manifestacije za Republiku<br />

Srpsku. Naša kompanija je, kao i svake<br />

godine, imala zapažen nastup u ovoj akciji,<br />

pogotovo kao partner na lokalnom nivou<br />

Fondacije Zdravlje i srce koja je jedan od<br />

organizatora ove manifestacije.<br />

Obeležavanju Svetskog dana srca pod<br />

Podsećajući da srčana oboljenja u<br />

svetu godišnje odnesu 17,5 miliona života,<br />

ministar Škrbić je dodao da će Ministarstvo<br />

zdravlja RS i Fondacija Zdravlje i srce pokrenuti<br />

niz aktivnosti koje će biti usmerene<br />

ka najmlađoj populaciji i posebno naglasio<br />

ulogu roditelja koji mogu imati glavnu<br />

ulogu u pomaganju deci da kontrolišu telesnu<br />

težinu i razvijaju zdrave navike još od<br />

detinjstva.<br />

Nacionalni koordinator za borbu protiv<br />

kardiovaskularnih bolesti dr Duško<br />

da su prikazana dva slučaja – primena<br />

Prilinde i Tulipa u primarnoj prevenciji,<br />

kod visokorizičnih pacijenata i slučaj<br />

nakon akutnog infarkta miokarda - primena<br />

Prilinde i Tulipa u sekundarnoj prevenciji.<br />

Ovakav način promocije daje mogućnost<br />

terapijskog povezivanja preparata<br />

<strong>Hemofarm</strong>cardioLogice, gde se kroz realan<br />

slučaj prikazuje doziranje preparata,<br />

daju indikacije kroz navode studija i<br />

očekivani benefiti za pacijente. Skupu u<br />

DELEGACIJA NEZAVISNIH NOVINA POSETILA HEMOFARM<br />

Potvrda uspešne saradnje<br />

motom – Udružimo se za zdravo srce,<br />

prisustvovao je i ministar zdravlja i socijalne<br />

zaštite Republike Srpske prof. dr Ranko<br />

Škrbić, koji je rekao da se Republika<br />

Srpska organizovano upustila u borbu<br />

protiv kardiovaskularnih bolesti još 1999.<br />

godine od kada ovde i postoji program prevencije<br />

ovih bolesti.<br />

Podsećajući da srčana oboljenja u<br />

svetu godišnje odnesu 17,5 miliona života,<br />

Vulić je rekao da se smrtnost od bolesti<br />

srca i moždanih udara u RS smanjila<br />

sa 57% na 47,5 %, ali da je situacija i<br />

dalje zabrinjavajuća s obzirom da pušenje<br />

i psihosocijalni faktor, kao glavni uzročnici<br />

bolesti srca, još uvek nisu pod kontrolom.<br />

- <strong>Hemofarm</strong> je kao lokalni partner<br />

Fondacije Zdravlje i srce imao svoj štand<br />

u parku, centralnom mestu manifestacije, a<br />

naši saradnici su građanima delili promotivne<br />

i edukativne materijale u kojima se navode<br />

uzroci nastanka hipertenzije i ateroskleroze,<br />

kao i načini prevencije i lečenja ovih bolesti<br />

– kaže dr Saša Urošević, menadžer marketinga<br />

regije Banjaluka.<br />

Uz štampani materijal, građanima su<br />

uz moto– Zdrava jabuka za zdravo srce -<br />

od <strong>Hemofarm</strong>a, deljene jabuke, što je izazvalo<br />

veliki interes i simpatije građana, čime<br />

je i završena akcija obeležavanja Svetskog<br />

dana srca u Banjaluci.<br />

A.Ðurić<br />

Šapcu prisustvovalo je 80 lekara opšte<br />

medicine, internista, kardiologa i farmaceuta.<br />

Oni su kroz anketu naročit interes pokazali<br />

za primere iz prakse, status leka, interreakcije<br />

i terapijsku širinu Prilinde.<br />

Uskoro će, kako kaže Milošević, biti<br />

održano još nekoliko sličnih radionica i to u<br />

Loznici, Smederevu i Smederevskoj Palanci.<br />

U oktobru i novembru se planiraju predavanja<br />

u vidu radionica u svim većim centrima.<br />

ministar Škrbić je dodao da će Ministarstvo<br />

zdravlja RS i Fondacija Zdravlje i srce pokrenuti<br />

niz aktivnosti koje će biti usmerene<br />

ka najmlađoj populaciji i posebno naglasio<br />

ulogu roditelja koji mogu imati glavnu<br />

ulogu u pomaganju deci da kontrolišu telesnu<br />

težinu i razvijaju zdrave navike još od<br />

detinjstva.<br />

Nacionalni koordinator za borbu protiv<br />

kardiovaskularnih bolesti dr Duško<br />

Vulić je rekao da se smrtnost od bolesti<br />

srca i moždanih udara u RS smanjila<br />

sa 57% na 47,5 %, ali da je situacija i<br />

dalje zabrinjavajuća s obzirom da pušenje<br />

i psihosocijalni faktor, kao glavni uzročnici<br />

bolesti srca, još uvek nisu pod kontrolom.<br />

- <strong>Hemofarm</strong> je kao lokalni partner<br />

Fondacije Zdravlje i srce imao svoj štand<br />

u parku, centralnom mestu manifestacije, a<br />

naši saradnici su građanima delili promotivne<br />

i edukativne materijale u kojima se navode<br />

uzroci nastanka hipertenzije i ateroskleroze,<br />

kao i načini prevencije i lečenja ovih bolesti<br />

– kaže dr Saša Urošević, menadžer marketinga<br />

regije Banjaluka.<br />

Uz štampani materijal, građanima su<br />

uz moto – Zdrava jabuka za zdravo srce -<br />

od <strong>Hemofarm</strong>a, deljene jabuke, što je izazvalo<br />

veliki interes i simpatije građana, čime<br />

je i završena akcija obeležavanja Svetskog<br />

dana srca u Banjaluci.<br />

A.Ðurić


Članica STADA Grupe<br />

Ministarstvo zdravlja kreće u ozbiljnu kontrolu<br />

oglašavanja medikamenata<br />

Reklama bira lek<br />

Ne smeju se favorizovati određeni lek, metoda lečenja ili zdravstvena ustanova. Pravila<br />

se najčešće krše posredstvom medija. Kazne od 150.000 do milion i po dinara<br />

Ministarstvo zdravlja kreće u ozbiljnu<br />

kontrolu oglašavanja lekova.<br />

Svima koji nastave sa starom praksom<br />

- da određenom leku u javnosti pripisuju<br />

maltene “čudotvornu” moć, garantuju<br />

izlečenje, iznose zaštićeno ime leka,<br />

da veličaju njegove efekte na štetu sličnih<br />

medikamenata, ili da na bilo koji način<br />

javnost dovode u zabludu objavljivanjem<br />

naučno nedokazanih informacija - preti<br />

kazna od 150.000 do milion i po dinara.<br />

Prema pravilniku o reklamiranju, lekove<br />

ne mogu reklamirati ni lekari, ni popularne<br />

ličnosti. U reklamama se ne smeju<br />

Sećanje<br />

Povodom odlaska u penziju, nakon 34<br />

godina rada u <strong>Hemofarm</strong>u, želela bih<br />

da iznesem neka svoja sećanja koja se<br />

tiču mog rada u ovoj kući, a koja će možda<br />

biti interesantna mlađim kolegama.<br />

Jula 1970.godine sam prvi put došla u<br />

<strong>Hemofarm</strong> (lokacija preko puta Železničke<br />

stanice). Kao student III godine hemije na<br />

Prirodno-matematičkom fakultetu, trebalo<br />

je da obavim praksu u laboratoriji <strong>Hemofarm</strong>a<br />

u trajanju od mesec dana.<br />

Moji utisci koji datiraju od tada su<br />

bili: dobro organizovana firma u kojoj<br />

se poštuju rad, red i disciplina. Divno<br />

okruženje fabrike, lep park i vrt, kao i teren<br />

za odbojku, gde smo posle doručka prebacivali<br />

poneku loptu preko mreže, ostalo<br />

mi je u najlepšem sećanju.<br />

Septembra 1973. godine zaposlila sam<br />

se u <strong>Hemofarm</strong>u kao diplomirani hemičar<br />

na radno mesto Analitičara u laboratoriji.<br />

Laboratorija je u to vreme imala četvoro<br />

zaposlenih, ja sam bila peta. Oprema<br />

koju smo imali bila je skromna u odnosu<br />

na današnju, ali za nas dragocena, koju<br />

smo čuvali i održavali kao “malo vode na<br />

dlanu” .<br />

Prelaskom u novu fabriku 1976. godine<br />

broj zaposlenih u laboratoriji porastao je<br />

na dvadesetak, dobili smo veće prostorije<br />

i novu laboratorijsku opremu. Trebalo<br />

je osvojiti proizvodnju infuzija i liofilizata,<br />

a samim tim savladati i nove tehnike analize<br />

(plamena fotometrija, gasna i tečna hromatografija,<br />

polarimetrija...). Amino-analizator<br />

je bio najvažniji aparat koji nam je<br />

služio za određivanje sadržaja amino-kise-<br />

lina, kojih je bilo po dvadesetak u smeši<br />

prikazivati deca bez prisustva odraslih, ni<br />

uznemiravajući prikazi promena u ljudskom<br />

telu, zbog bolesti ili delovanja leka.<br />

Dosledna primena ovog pravilnika<br />

mogla bi u potpunosti da izmeni našu<br />

sadašnju reklamnu sliku, možda čak i da<br />

“ugasi” uglavnom zakupljene termine na<br />

nekim TV kanalima, u okviru kojih se često<br />

emituju jezivi prizori promena u ljudskom<br />

telu, a “usput” promovišu “najdelotvorniji”<br />

lekovi.<br />

- Pravila o oglašavanju najčešće se krše<br />

posredstvom medija, kad zdravstveni radnici<br />

daju informacije o leku – kaže Zorica<br />

u amino-sterilima. Trebalo je preračunati<br />

„peške“ sadržaj svake amino-kiseline,<br />

brojeći tačkice koje su sačinjavale površinu<br />

pika jer nije bilo integratora. Kolone su bile<br />

staklene umesto današnjih metalnih, pa se<br />

može zamisliti koje su naše muke bile, ako<br />

ne daj bože staklo “kvrcne”.<br />

Uporedo sa osvajanjem novih tehnologija<br />

i novih tehnika analize formirana je<br />

i Mikrobiološka laboratorija, a uvodi se i<br />

Procesna kontrola i Odeljenje obezbeđenja<br />

kvaliteta.<br />

1982. otvoren je Pogon za proizvodnju<br />

dijalizatora, što je značilo da i mi, u kontroli,<br />

treba da savladamo analize za kontrolu<br />

dijalizatora i AV sistema.<br />

Ostali su mi u sećanju sastanci Farmaceutske<br />

sekcije JUSK-a (Udruženje za standardizaciju<br />

i kvalitet). Članovi su bili predstavnici<br />

kontrole kvaliteta iz svih farmaceutskih<br />

kuća bivše Jugoslavije: Galenika, Pliva,<br />

Krka, Lek, Zorka, Zdravlje, Alkaloid, Bosna<br />

lijek i Jugoremedija. Pored stručnih pitanja<br />

koja smo razmatrali (izrada monografija<br />

za kontrolu sirovina i ambalaže), razmen-<br />

Pavlović, pomoćnik ministra zdravlja.<br />

Zakupljeni televizijski termini ili prostor<br />

u štampanim medijima su najmanje<br />

sofisticiran način reklamiranja lekova<br />

i ujedno najmanji problem za inspektore<br />

da takve pojave sankcionišu. Problem<br />

su reklame kroz takozvane informativne<br />

emisije ili tekstove, gde lekari ili farmaceuti,<br />

kroz savetodavnu priču namenjenu pacijentima,<br />

“provuku” i informacije o leku, njegov<br />

zaštićeni naziv i prednosti u odnosu na<br />

druge medikamente. Upravo to treba suzbiti.<br />

Proizvođači uglavnom poštuju pravila<br />

o oglašavanju leka, tako što izbegavaju<br />

jivali smo i iskustva iz svakodnevne prakse.<br />

Sastanci su se održavali svaki sledeći put u<br />

drugoj fabrici, tako da smo upoznali celu<br />

bivšu Jugoslaviju. Da napomenem još i to,<br />

da smo uglavnom putovali vozom ili autobusom.<br />

Završetak savetovanja proslavljali<br />

smo zajedničkom večerom uz igranje kola<br />

Od Vardara pa do Triglava.<br />

Takođe se sećam putovanja u Nemačku<br />

1989.god. koje je organizovala firma Schott,<br />

proizvođač ampula. Nas četrdesetak predstavnika<br />

iz sektora kontrole, proizvodnje i<br />

nabavke , iz svih farmaceutskih kuća, krenuli<br />

smo na put iz Zagreba autobusom.<br />

Uz pesmu i razgovor put je brzo prošao.<br />

Sagledali smo proces proizvodnje i<br />

kontrole u Schott-u, a ostvareni kontakti i<br />

danas traju.<br />

Nakon poznatih dešavanja u našoj<br />

zemlji, sa svim kolegama ostala sam i<br />

dalje u vezi – rado se čujemo i razmenjujemo<br />

iskustva kada je u pitanju neka metoda,<br />

nabavka hemikalija i slično. Kontrola<br />

kvaliteta danas ima oko stotinu zaposlenih,<br />

sa neuporedivo većim brojem aparata,<br />

svih relevanthih tehnika koje se primenjuju<br />

za kontrolu farmaceutskih proizvoda u cilju<br />

obezbeđenja vrhunskog kvaliteta.<br />

Uvođenje informacionog sistema<br />

Hefis, ISO standarda , sprovođenje GMP<br />

i GLP normi, inspekcije MCA, SGS ,FDA,<br />

uvođenje SAP-a, sve je to bio sastavni deo<br />

našeg rada u najtešnjoj saradnji sa kolegama<br />

iz sektora proizvodnje, nabavke,<br />

skladišta i ostalih sektora.<br />

Kada se osvrnem na kraju svog radnog<br />

veka na pređeni put, mogu da zaključim da<br />

sam imala čast i zadovoljstvo da radim u<br />

firmi koja je doživela sjajaj razvoj u ovom<br />

periodu. Stekla sam puno prijatelja i kolega,<br />

sa kojima sam se trudila da doprinesem<br />

razvoju našeg <strong>Hemofarm</strong>a i želim da im se<br />

svima zahvalim na saradnji.<br />

Posebno želim da se zahvalim predsedniku<br />

<strong>Hemofarm</strong>a gospodinu Miodragu<br />

Babiću. <strong>Hemofarm</strong>u želim i dalje da se<br />

razvija, da zapošljava mlade ljude, koji<br />

treba da i ubuduće nađu svoju šansu u<br />

radu u <strong>Hemofarm</strong>u i da ostvare svoje želje i<br />

snove, kao što sam i ja ostvarila svoje.<br />

Ljiljana Srdić<br />

<strong>Hemofarm</strong> A.D.<br />

Sektor kontrole kvaliteta<br />

Odeljenje kontrole kvaliteta pakovnog<br />

materijala<br />

direktno reklamiranje, ali reklamni posao za<br />

njih uglavnom završavaju lekari i farmaceuti<br />

kroz izjave u medijima.<br />

Zorica Pavlović navodi da mediji, pogotovo<br />

elektronski, krše propise već samim tim<br />

što ne naznače da je termin iznajmljen. Čak<br />

ni u zakupljenom terminu lek ne može da se<br />

reklamira kao “čudotvoran”. Dozvoljeno je<br />

navođenje samo generičkog naziva leka, a<br />

nikako zaštićeno ime ili cena.<br />

- Ni na naučnim skupovima ne mogu se<br />

favorizovati lek, metoda lečenja ili zdravstvena<br />

ustanova. Naši inspektori su nedavno<br />

reagovali, jer je jedan naučni skup već<br />

u samoj najavi imao reklamni karakter i bio<br />

je posvećen prednostima jedne terapije u<br />

odnosu na druge. Naučni skupovi moraju<br />

biti pre svega edukativni. Proizvođač ima<br />

pravo da upozna stručnu javnost sa novim<br />

preparatom, ali samo pod uslovima propisanim<br />

Zakonom o lekovima i Pravilnikom o<br />

reklamiranju - objašnjava Zorica Pavlović.<br />

B. RADIVOJEVIĆ (preuzeto iz Večernjih<br />

novosti, 16. avgust 2007.)<br />

Kada je početkom februara 2003.<br />

godine načinjen prvi, inicijalni,<br />

korak u redefinisanju ukupnog stanja<br />

postojeće arhivske građe <strong>Hemofarm</strong>a, u<br />

trošnom i mračnom depou Starog pogona,<br />

niko nije mogao ni da pretpostavi da će<br />

u naredne četiri i po kalendarske godine<br />

postojati čak pet zvaničnih arhivskih depoa<br />

sa fondom od preko 20.000 registratora,<br />

više hiljada projekata, personalnih dosijea,<br />

delovodnih knjiga, pečata i druge arhivske<br />

građe nastale počev od prvog dana postojanja<br />

<strong>Hemofarm</strong>a.<br />

Veliki iskorak napravljen je zvaničnim<br />

otvaranjem Centralnog arhivskog depoa.<br />

Korak po korak, iz meseca u mesec,<br />

mnogobrojna arhivska pitanja i problemi<br />

rešavani su u hodu, uvek u skladu<br />

sa određenim republičkim propisima i<br />

pod redovnim inspekcijskim nadzorom<br />

Istorijskog arhiva. Posle 18 godina važenja<br />

prethodnog, maja 2005. godine na snagu<br />

stupa decidirani Pravilnik o prikupljanju,<br />

stručnom održavanju i izlučivanju arhivske<br />

građe. Uporedo, na našem Intranetu<br />

postavljeni su obavezni elektronski obrasci<br />

Punomoćje i Popisna lista arhivske građe,<br />

bez kojih je nemoguće pričati o arhivskim<br />

poslovima. Samo ovlašćenim licima službi<br />

i sektora dozvoljeno je vršenje svih potrebnih<br />

radnji u vezi predaje, uvida i korićenja<br />

arhivske dokumentacije.<br />

<strong>Hemofarm</strong> A .D. danas raspolaže<br />

sa najsavremenije opremljenim arhivskim<br />

depoima. Četiri arhivska depoa smeštena<br />

u naselju Hemograd, izuzetno su velikih<br />

kapaciteta i funkcionalnosti, uz savremenu<br />

opremu, sigurnosne i protivpožarne<br />

alarmne sisteme. Trenutna vrednost postojeće<br />

arhivske građe je neprocenljiva.<br />

Prikuplja se, odabira, stručno održava i<br />

odlaže arhivska građa (pisana, crtana,<br />

štampana, fotografisana, filmovana ili na<br />

drugi način zabeležena) materijala i dokumentarnog<br />

materijala, od značaja za istoriju,<br />

kulturu i ostale društvene potrebe,<br />

koji je nastao u radu privrednih društava.<br />

Redovno godišnje izlučivanje bezvrednog<br />

(kojem je prestala važnost za tekući rad,<br />

koji su izgubili operativnu vrednost, a<br />

nisu ocenjeni kao arhivska građa) regis-<br />

Broj 191<br />

Po uzoru na<br />

Evropu<br />

Uglavnom sve odredbe Pravilnika<br />

o oglašavanju lekova preuzete su<br />

iz evropskih dokumenata. Naš je<br />

pooštren jedino u delu koji se odnosi<br />

na sponzorisanje naučnih skupova,<br />

jer su stručni skupovi na kojima<br />

bi trebalo da se iznose naučna<br />

dostignuća kod nas često pretvarani<br />

u promocije lekova. Sada je tačno<br />

propisano da oglašivač leka može<br />

da plati lekaru neophodne troškove<br />

puta na stručni skup, smeštaj, ishranu<br />

i kotizaciju, a za putovanje na<br />

naučni skup, koje se dosad pretvaralo<br />

u kompletan turistički aranžman,<br />

lekar sada može da iskoristi samo<br />

po jedan dan u odlasku i povratku.<br />

PROŠLOST U FUNKCIJI<br />

BUDUĆNOSTI<br />

traturskog materijala obavlja se prema<br />

Listi kategorija registratorskog materijala<br />

sa rokovima čuvanja, te je isključena svaka<br />

mogućnost dužeg zadržavanja nepotrebne<br />

dokumentacije, što je u osnovi bio i jedan<br />

od najvećih problema u prošlosti.<br />

Danas je nezamislivo pričati o arhivskim<br />

poslovima bez pominjanja osobe<br />

koja je u najvećoj meri zaslužna za evidentne<br />

pozitivne rezultate i uvedenu inovativnost<br />

u radu.<br />

Saradnik arhivskih poslova Igor<br />

Maričić napominje da je sve vreme imao<br />

bezrezervnu i iskrenu podršku mnogobrojnih<br />

koleginica i kolega, svojih direktora,<br />

u početku Zvonimira Golubovića, a<br />

danas Marka Milojevića i rukovodioca<br />

pravnih poslova Stevana Vukmirova,<br />

bez kojeg, kako ističe, ukupna priča ne bi<br />

nikada imala ovako veliki pomak i uspeh:<br />

- Od prvog dana razmišljali smo,<br />

šahovski, potez unapred i time izbegli niz<br />

grešaka u stvaranju osnova svim budućim<br />

kapitalnim pojedinostima. Početna potreba<br />

širenja svesti u kolektivu o važnosti arhivske<br />

građe, promeni ponašanja u stvaranju iste i<br />

poštovanja pravilnika na snazi, posmatrano<br />

iz današnje perspektive, deluje dovoljno<br />

daleko. Danas, kada su arhivski poslovi<br />

postavljeni na svoje pravo mesto i stoje na<br />

čvrstim nogama, mnogo mirnije i kreativnije<br />

razmišljamo o budućnosti. Arhivski fond<br />

izuzetno će se uskoro povećati primopredajom<br />

personalnih dosijea i druge arhivske<br />

građe bivših akcionara, a u planu je i otvaranje<br />

novog zvaničnog arhivskog depoa<br />

i stručna pomoć kod otvaranja priručne<br />

arhive Kabineta – kaže Maričić.<br />

Priča o arhivskim poslovima ovde se<br />

ne završava, već naprotiv, kao da tek počinje,<br />

jer uz svo prisustvo naprednih ideja,<br />

nemoguće je zaustaviti se u nastojanju da<br />

svaki naredni dan bude rezultatski bolji od<br />

prethodnog.


Broj 191 Članica STADA Grupe<br />

<strong>Hemofarm</strong> na Vukovom saboru<br />

Finansijskom podrškom 73. Vukovog<br />

sabora, kompanija <strong>Hemofarm</strong> je još<br />

jednom pokazala svoju spremnost da<br />

pomogne očuvanje nacionalnog kulturnog<br />

blaga, kao i samog imena i dela Vuka<br />

Stefanovića Karadžića koji je kao i<br />

Dositej Obradović, dao najveći doprinos<br />

ranoj srpskoj književnosti i kulturi.<br />

Kao što je poznato, naša kompanija<br />

je inicijator i jedan od osnivača Zadužbine<br />

Dositej Obradović, čiji je osnovni cilj čuvanje<br />

od zaborava i oživljavanje dela prvog srpskog<br />

prosvetitelja. Upravo na predlog naše<br />

Zadužbine, 2007. godina je od strane Vlade<br />

Srbije proglašena za Godinu Dositeja.<br />

I pored redovne i nesebične podrške<br />

naše kompanije samoj Zadužbini Dositej<br />

Obradović, <strong>Hemofarm</strong> je ovog puta imao<br />

sluha za još jednu manifestaciju od nacionalnog<br />

značaja.<br />

U znak zahvalnosti našoj kući, organizatori<br />

Vukovog sabora su jedan od dana<br />

Sabora upravo posvetili <strong>Hemofarm</strong>u. U<br />

to ime je u Domu kulture Vuk Karadžić<br />

U<br />

organizaciji Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a<br />

i Zadužbine Dositej Obradović<br />

našu kompaniju, kao i grad Vršac,<br />

posetila je 6. septembra grupa od pedesetak<br />

studenata, postdiplomaca i profesora<br />

slovenskih jezika iz 14 zemalja sveta.<br />

Oni su iz Rumunije, Mađarske, Bugarske,<br />

Poljske, Češke, Ukrajine, Rusije, Engleske,<br />

Francuske, Austrije, Nemačke, Italije, Grčke<br />

i Koreje u Srbiju stigli na tradicionalni, sada<br />

već 37. skup slavista koji se održava uvek u<br />

septembru u Beogradu.<br />

Inicijativa za ovakve susrete, kao i za<br />

osnivanje Međunarodnog slavističkog centra<br />

potekla je od prof. Slobodana Ž.<br />

Markovića, profesora Filološkog fakulteta<br />

u penziji. Inače, svi ovi studenti na svojim<br />

grupama na fakultetu uče srpski jezik i<br />

književnost, a ovi susreti, kao i ovog puta<br />

poseta Vršcu, bili su prilika da usavrše<br />

znanje našeg jezika, kao i da upoznaju kulturu,<br />

tradiciju i običaje zemlje čiji jezik studiraju.<br />

Posle kratkog upoznavanja sa našom<br />

Kućom, pre svega kao korporativno odgovornom<br />

kompanijom, putem prezentacije,<br />

gosti iz sveta su uz pomoć domaćina, Centra<br />

za PR <strong>Hemofarm</strong>a, obišli i Vladičanski<br />

u Loznici trećeg dana sabora bio postavljen<br />

naš štand, kom je tokom celog<br />

programa prilazilo mnogo zainteresovanih<br />

žitelja lozničke opštine. Oni su se, naravno,<br />

interesovali o mnogim našim proizvodima,<br />

a najviše o paleti proizvoda iz koncepta<br />

Moja apoteka, u čijem znaku je i bio sam<br />

štand. Naravno, najmlađi su se interesovali<br />

za našeg medu i čokoladice, izložene na<br />

štandu. I upravo nekima od njih, koji su<br />

bili učesnici programa, saradnici Centra<br />

za PR i Promo tima <strong>Hemofarm</strong>a darovali<br />

su plišanog medu, kačkete i mnoštvo drugih<br />

poklončića zbog čega dečjoj sreći nije<br />

bilo kraja.<br />

Dajana Ðedović, direktor Centra<br />

za kulturu Vuk Karadžić iz Loznice, koji je<br />

inače organizator Vukovog sabora, izrazila<br />

je ovom prilikom za <strong>Hemofarm</strong> press veliku<br />

zahvalnost našoj firmi na tome što je prepoznala<br />

vrednost ove manifestacije i kao<br />

darodavac pomogla njeno održavanje.<br />

- Vukov sabor jeste najstarija kulturna<br />

manifestacija u Srbiji, ali ono što odlikuje<br />

Slavisti u Vršcu<br />

dvor, Crkvu svetog Nikolaja, Sterijinu kuću,<br />

Apoteku na stepenicama, Gradsku biblioteku,<br />

Crkvu svetog Gerharda, ali i Hotel<br />

Villa Breg i vidikovac na Bregu koji je izazvao,<br />

čini se, najveće oduševljenje. Prepuni<br />

utisaka, gosti su napustili Vršac, obećavši<br />

da će se ovom gradu, prepunom sadržaja,<br />

uvek rado vratiti. Vana Vođeva, iz<br />

Stare Zagore u Bugar-skoj, koja studi-<br />

73. Vukov sabor jeste naš napor da saboru<br />

udahnemo neku novu formu, koja se sastoji<br />

u tome da pokušamo da prevrednujemo<br />

vrednost Vuka Stefanovića Karadžića. Ne<br />

u tom smislu da bismo mu umanjili značaj,<br />

nego da bismo ljude usmerili na tu pozitivnu<br />

energiju koju je on nosio kao stvaralac i koja<br />

je u 19. veku gotovo zapalila Evropu njegovim<br />

stvaralačkim radom i kreativnošću. U<br />

tom znaku i protiču ovi prvi dani, u pokušaju<br />

da predstavimo našu najvredniju srpsku<br />

baštinu, i stvaralačku, i kreativnu i tu energiju<br />

da spojimo na jednom mestu. A to<br />

mesto je Vukov sabor gde se sa raznih strana<br />

susrećemo i sa raznim stvarima ukrštamo<br />

energiju. U tom smislu i prijatelji Sabora,<br />

kao što je <strong>Hemofarm</strong>, nama su ogromna<br />

podrška jer svako od nas se bavi nekim<br />

kreativnim radom, a zašto onda na Saboru<br />

ne bi svaki od tih radova, uloženih energija,<br />

pozitivnih stvari bile upravo ono što tvori<br />

Srbiju. Ta pozitivna energija, ne destrukcija,<br />

ne neke prošle priče, neki svetovi koji su<br />

davno preživljeni. Ovo je nova priča, novi<br />

sadržaji, novi ljudi koji zaista žele da rade.<br />

Utoliko su prijatelji nama dragoceni. Ove<br />

godine je <strong>Hemofarm</strong> prepoznao u nama prijatelje<br />

i te dve ruke pružene na Saboru daju<br />

jednu novu energiju i nove sadržaje. Nama<br />

je jako drago što ste danas kod nas u Loznici<br />

i nadamo se da ćemo narednih godina praviti<br />

zaista lepe stvari u kojima ćemo jedni<br />

drugi naći sebe. Loznica i Tršić su otvoreni<br />

za saradnju, a Vuk Stefanović Karadžić kao<br />

jedna otvorena metafora, mesto susretanja<br />

svih ljudi – istakla je gospođa Ðedović za<br />

<strong>Hemofarm</strong> press.<br />

- Moram da dodam da nas je ovog<br />

puta u vezi sa <strong>Hemofarm</strong>om zaista fasciniralo<br />

to što smo vam poslali jedno osnovno<br />

pismo, sa nekim smernicama u tome šta mi<br />

želimo u 73. saboru i u vrlo kratkom odgovoru<br />

nam je od vas stigao pozitivan odgovor.<br />

Na tome smo vam veoma zahvalni – dodala<br />

je gospođa Ðedović. D.S.<br />

ra u Plovdivu, oduševljena je i Vršcem i<br />

<strong>Hemofarm</strong>om, a posebno joj se svidela<br />

vršačka katedrala. Klara Nekula, koja<br />

na Filološkom fakultetu u Bukureštu studira<br />

srpski i ruski jezik i književnost, rekla je<br />

za <strong>Hemofarm</strong> press da joj je u našoj firmi<br />

bilo veoma za-nimljivo i da su naši radnici<br />

veoma ljubazni i predusretljivi. I na nju je,<br />

kao i na Featu Filućak katerala ostavila<br />

najveći utisak.<br />

- Meni su se najviše svidela zdanja<br />

kao što je Vladičanski dvor, ali i Crkva svetog<br />

Nikolaja. Takvih objekata ima dosta i u<br />

Omaž Paji Jovanoviću<br />

Povodom 50. jubilarnih Dana berbe<br />

grožđa u Vršcu, u Galeriji <strong>Hemofarm</strong><br />

19. septembra otvorena je izložba slika<br />

– Omaž Paji Jovanoviću. Kako je najavljujući<br />

izložbu istakla Gordana Lazić Velovan,<br />

direktor Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a, naša<br />

Kuća na raznorodne načine pokazuje koliko<br />

poštuje svoj grad, a ovom izložbom u godini<br />

koja je 50. godišnjica berbe grožđa u<br />

Vršcu, ali i 50. godišnjica od smrti Paje<br />

Jovanovića, hteli smo da ukažemo poštovanje<br />

najvećem srpskom, ali i jugoslovenskom<br />

slikaru, kao i da doprinesemo kulturnom<br />

programu Grožđebala.<br />

- Meni je izuzetno zadovoljstvo da<br />

imamo ovde jednu vrlo dopadljivu izložbu<br />

četiri slikara, Vase Dolovačkog, Vladimira<br />

Dunjića, Milana Tucovića i Tomislava Suheckog,<br />

slikara koji neguju figuraciju, a time<br />

se oslanjaju na ono što je iznedrio Paja<br />

Jovanović – rekla je gospođa Velovan.<br />

Ovom prilikom, istoričar umetnosti i likovni<br />

kritičar, Sreto Bošnjak, koji je i zvanično<br />

otvorio izložbu, zahvalio se našoj kući,<br />

odnosno Galeriji <strong>Hemofarm</strong> zbog nje-nog<br />

doprinosa razvoju srpskog slikarstva.<br />

- Galerija <strong>Hemofarm</strong> godinama podržava<br />

manifestacije koje su ozbiljan doprinos<br />

popularizaciji i vrednosti savremene<br />

umetnosti. Time je ova galerija ušla u<br />

društveni proces kojim se umetnost bori za<br />

svoje mesto – rekao je gospodin Bošnjak,<br />

napomenuvši da su četiri pomenuta slikara<br />

Češkoj, a dosta mi se svideo i Trg koji je,<br />

čujem, obnovio upravo <strong>Hemofarm</strong> – istakla<br />

je Dajana Vasiljevićeva iz Češke,<br />

student treće godine Praškog filološkog<br />

fakulteta. I Evgenija Parina, treća godina<br />

srpskog jezika i književnosti, iz Sankt<br />

Peterburga, veoma je bila oduševljena<br />

našim gradom i firmom i to toliko da je<br />

poželela da radi u <strong>Hemofarm</strong>u čim završi<br />

fakultet. Ona je za naš list objasnila i da<br />

prvo nije znala šta je srpski jezik, osim da<br />

pripada grupi slovenskih jezika a onda se u<br />

naš jezik zaljubila.<br />

najpopularnija umetnika svoje generacije.<br />

- Izložba je lepo koncipirana i dobro<br />

osmišljena jer su autori duhovni nastavljači<br />

ideja i ideala koje je u svom stvaralaštvu<br />

zastupao Paja Jovanović krajem 19. i početkom<br />

20. veka. Njihova dela su odbrana<br />

slikarstva i provokacija neslikarske politike,<br />

a figuralni koncept slikarstva brane<br />

autentičnom likovnom poetikom i slikarskim<br />

jezikom kao što je to činio Paja Jovanović.<br />

Oni brane slikarstvo duhom svojim, ljubavlju<br />

i moći koja prevazilazi fizičku snagu<br />

knjige. Svaka od tih slika koja se ovde nalazi<br />

je dopadljiva zbog toga kako je majstorski<br />

izvedena, a oni, slikaru, su pomalo<br />

metafizičari, koji pokazuju svojim slikama<br />

da je duh dominacija na slici, a ne vizuelni<br />

prizor. To su slike koje pokazuju da je<br />

čovek duhovno biće – kazao je gospodin<br />

Bošnjak. Gospodin Suhecki je istakao da je<br />

bilo teško održati se poslednjih dvadesetak<br />

godina sa ovakvim načinom slikanja u konceptu<br />

savremenih dešavanja u Srbiji jer ne<br />

postoji interesovanje za ovakvu umetničku<br />

praksu i slikanje.<br />

- To se dešavalo i sa Pajom Jovanovićem<br />

koga su u vremenu između dva rata proganjali<br />

i prozivali, ali je on ostao dosledan.<br />

Slikarstvo nije moda. Ono postoji zbog<br />

stalne potrebe čovekovog bića da prepozna<br />

svoje latentne sposobnosti koje se aktiviraju<br />

samo slikom. Slika je iskonska vrednost -<br />

istakao je gospodin Suhecki. D.S.<br />

- Sada sam ovde i sada se mogu zaljubiti<br />

i u državu. Prvi put sam ovde i mnogo<br />

mi se sviđa <strong>Hemofarm</strong>, kako je tamo čisto,<br />

kako je velika i moderna firma. Vidi se da je<br />

moćna kompanija. Jako ste ljubazni i brižni<br />

prema deci i okruženju i to me je veoma<br />

oduševilo. Već sam pitala da li mogu raditi<br />

kod vas kad završim srpski jezik. Takođe,<br />

radila sam seminarski rad na temu Jovan<br />

Sterija Popović i jako mi je žao kad vidim da<br />

ta njegova kuća ne radi kao muzej. Svidela<br />

mi se i biblioteka u Vršcu, a Trg posebno –<br />

rekla je Parina. D.S.


Članica STADA Grupe<br />

Možda niste znali<br />

Nesanica vodi u<br />

mentalne probleme<br />

Za neke ljude, hronična nesanica bi<br />

mogla da bude znak širih mentalnih<br />

problema kao što su depresija i<br />

anksioznost, objavile su najnovije studije.<br />

U ovim studijama učestvovalo je oko<br />

25.000 odraslih Norvežana. U istraživanju<br />

je uočeno da oni koji su u prvom delu<br />

studije prijavljivali problem hronične nesanice,<br />

imali su veće šanse da u drugom delu<br />

studije primete probleme sa depresijom i<br />

anksioznošću.<br />

Ovo, prema mišljenju istraživača, može<br />

da znači da nesanica može u budućnosti da<br />

poveća rizik od nastanka anksioznosti, kao<br />

i to da je u pitanju osoba koja je veoma<br />

sklona razvijanju simptoma anksioznosti.<br />

Ovi rezultati su objavljeni u medicinskom<br />

žurnalu Sleep.<br />

Zna se da su problemi sa nesanicom<br />

uobičajeni kod osoba koje pate od depresije,<br />

anksioznosti ili određenih mentalnih<br />

problema. Ali takođe nesanica može da<br />

dovede do depresije i anksioznosti.<br />

Do ovakvih rezultata naučnici su došli<br />

analizirajući oko 25.000 osoba, starijih od<br />

20 godina.<br />

Učesnici su ispitivani najpre u periodu<br />

između 1984. i 1986, a potom između<br />

1995. i 1997. godine. Anksioznost i depresi-<br />

Alchajmer češći kod<br />

depresivnih i mrzovoljnih<br />

Ljudi koji su često pod stresom ili su<br />

skloni depresiji imaju veće šanse da<br />

kasnije u životu imaju problema sa<br />

pamćenjem u odnosu na one koji imaju vedriju<br />

ćud, objavili su nedavno istraživači iz<br />

Amerike koji su ovim zaključkom bacili novo<br />

svetlo na ranija saznanja o Alchajmerovoj<br />

bolesti.<br />

Ovi istraživači su utvrdili da je kod osoba<br />

koje su depresivne ili anksiozne 40 puta<br />

veća šansa da se razvije oštećenje kognitivnih<br />

sposobnosti, da se oslabi pamćenje<br />

i nastane nešto što je čest prelazak između<br />

običnog starenja i demencije.<br />

- Ne samo da takve osobe gube kogniciju,<br />

već i pokazuju mnoge promene na<br />

mozgu koje su povezane sa Alchajmerovom<br />

bolešću, kaže Robert Wilson sa Rush<br />

University Medical Center u Čikagu.<br />

U nekim ranijim studijama, Wilson je<br />

utvrdio da su ljudi koji su više izloženi stresu<br />

ili su skloniji tome, više ugroženi da obole<br />

od Alchajmerove bolesti nego oni koji imaju<br />

malo vedriji stav ka životu.<br />

Ljudi sa slabo pogoršanim kognitivnim<br />

sposobnostima imaju nevolje sa pamćenjem<br />

stvari, ali nemaju ozbiljne poremećaje.<br />

I ono što je još jako bitno navesti, ne<br />

razviju svi ljudi sa ovakvim pogoršanjem<br />

Alchajmerovu bolest, ali ih ipak bude 10 do<br />

15 odsto, navode u Društvu za borbu protiv<br />

ja su mereni tokom drugog dela istraživanja,<br />

pomoću standardnih pitanja koja mogu<br />

potvrditi ovo stanje.<br />

Istraživči su zaključili, dakle, da nesanica<br />

dovodi do anksioznosti, ali ne i do depresije<br />

u budućnosti. Zapravo, oni smatra-<br />

ju da ona ne dovodi do depresije nego da<br />

depresija već postoji i da zapravo nesanica<br />

i depresija idu zajedno.<br />

Zbog toga je, prema njihovom mišljenju,<br />

veoma bitno da nesanica odmah<br />

počne da se leči, ali ne pomoću medikamenata<br />

već pomoću kognitivne bihevioralne<br />

terapije.<br />

Alchajmerove bolesti.<br />

Wilson i kolege su analizirali podatke<br />

iz dve velike studije u koje je bilo uključeno<br />

1256 ljudi koji na početku studije nisu imali<br />

problema sa pamćenjem.<br />

Posle 12-ak godina, 482 čoveka, učesnika<br />

studije razvila su malo oštećenje kognitivnih<br />

sposobnosti. U pitanju su osobe koje<br />

su bile sklone preteranoj brizi i depresiji.<br />

- Ono što smo ovom prilikom merili<br />

jesu neke lične osobine, koje u manjoj ili<br />

većoj meri ima svako od nas. Svi povremeno<br />

osećamo anksioznost ili depresiju. Ova<br />

osobina nam pomaže da utvrdimo kod koga<br />

je ona više upečatljiva. To nije mera stresa<br />

kod čoveka već odgovor na stres – rekao<br />

je Wilson.<br />

Poslednja istraživanja su utvrdila da<br />

hroničan stres može nauditi delu mozga koji<br />

je odgovoran za odgovor na stres, a to je<br />

jedna oblast na mozgu koja je povezana sa<br />

memorijom – objasnio je Wilson.<br />

Naravno, ovaj fenomen nije do kraja<br />

razjašnjen, ali svakako doprinosi kvalitetu<br />

rane terapije i uvođenju nekih novina, kao<br />

što je promocija vežbanja kao rešenje protiv<br />

stresa, ili terapija lekovima za one koji su<br />

skloni depresiji.<br />

- To, u svakom slučaju može da doprinese<br />

odlaganju nastanka ove ozbiljne bolesti<br />

– naveo je Wilson.<br />

Priredila: Danijela Stanimirović<br />

Broj 191<br />

Jeftini metod za otkrivanje raka grlića materice<br />

Za otkrivanje raka grlića materice postoje<br />

i mnogo jeftinije varijante od<br />

papanikolau testa i kolposkopije, utvrdili<br />

su naučnici u Londonu.<br />

Naime, rak grlića materice, kažu vođe<br />

ove studije, može se otkriti i pomoću sirćeta,<br />

pamučne gaze i jake svetiljke. Pomoću ovog<br />

metoda, tvrde oni, mogu da se uštede milioni<br />

žena koje ne mogu sebi da priušte<br />

savremene preglede.<br />

Ova studija, inače objavljena u The<br />

Lancet medical journal, prikazuje jednostavan<br />

vizuelni skrining test pomoću kog se<br />

mogu utvrditi rani znaci raka grlića materice,<br />

čime se ukupan broj slučajeva ove bolesti<br />

može smanjiti za četvrtinu.<br />

- Ova studija je prekretnica u prevenciji<br />

raka grlića materice – izjavio je po objavljivanju<br />

studije dr Harshad Sanghvi, medicinski<br />

direktor JHPIEGO-a, međunarodne<br />

zdravstvene organizacije koja se bavi prevencijom<br />

grlića materice u siromašnijim zemljama.<br />

Inače, rak grlića materica se zaista može<br />

preduprediti ukoliko se rano otkriju prvi znaci.<br />

Od ove bolesti godišnje umre najmanje<br />

250.000 žena i više od 80% obolelih potiče<br />

iz zemalja u razvoju.<br />

Naučnici u svetu su došli do jednog<br />

veoma zanimljivog zaključka.<br />

Naime, nekoliko poslednjih istraživanja<br />

je pokazalo da ukoliko imate prijatelja,<br />

sa kojim se intenzivno viđate, a koji je<br />

nabacio višak kilograma, velika je šansa da<br />

se i vama to isto desi. To isto važi i za supružnike,<br />

kao i za braću i sestre, mada je uticaj<br />

među njima manji.<br />

- Ovo je, inače, jedna od prvih studija<br />

koja pokazuje kako se gojaznost širi i putem<br />

socijalnih kontakata, istako je James Fowler,<br />

sa University of California, koji je radio<br />

na ovoj studiji.<br />

Kako je on istakao, ovo istraživanje je<br />

neka vrsta dokaza da je gojaznost zarazna,<br />

Ovaj vizuelni skrinig test može da uradi<br />

medicinska sestra ili osoba obučena za<br />

pružanje zdravstvene pomoći i to tako što<br />

najpre opere cerviks pomoću sirća i gaze,<br />

koristeći se spekulumom koji će cerviks držati<br />

otvorenim. Posle jednog minuta u slučaju<br />

prekancerogenih ranica one postaju veoma<br />

bele i mogu se videti kolim okom, uz pomoć<br />

halogene lampe.<br />

Istraživači iz Francuske, uz pomoć kolega<br />

iz Indije upotrebili su ovaj metod za skrining<br />

test kod 49.311 žena, u periodu od 2000.<br />

do 2003. godine. Kada su uočavali ranice,<br />

odmah su ih uklanjali. Ostalih 30.958 žena<br />

upućeno je na osmatranje prvih znakova<br />

i simptoma raka grlića materice, kao i na<br />

redovnu posetu ustanovama u kojima im je<br />

omogućen skrining. Ove žene su praćene u<br />

periodu od 2000. do 2006. godine.<br />

Među njima je zabeleženo 167 slučajeva<br />

raka grlića, kao i 83 umrlih od ove bolesti.<br />

Među onima koje nisu pratile stanje i imale<br />

skrinig bilo je 92 umrlih. To pokazuje da je<br />

za 35 odsto bilo manje slučajeva smrti kod<br />

žena koje su imale skrining u odnosu na one<br />

koje nisu. Takođe, među njima je bilo i za 25<br />

odsto manje zabeleženih slučajeva raka.<br />

Inače, sve žene u studiji su bile zdrave i<br />

Crna čokolada smanjuje pritisak<br />

Nakon ozbiljnih studija, naučnici u<br />

Nemačkoj su utvrdili da čokolada<br />

za kuvanje smanjuje pritisak, ali<br />

količina koja je neophodna za ovaj efekat<br />

je manja od jedne kockice čokolade.<br />

Benefit crne čokolade po zdravlje je poznat<br />

odavno, međutim sad je prvi put napomenuto<br />

da zaista majušna količina čokolade<br />

može da pomogne.<br />

Učesnici studije su jeli svega 6 grama<br />

čokolade svakodnevno pet meseci i na<br />

kraju studije oni koji su jeli crnu čokoladu<br />

imali su niži krvni pritisak od onih koji su jeli<br />

belu čokoladu.<br />

Dr Dirk Taubert, vođa projekta,<br />

istakao je da smanjenje krvnog pritiska<br />

ovim metodom nije veliko, ali je svakako<br />

značajno za smanjenje rizika od kardiovaskularnih<br />

bolesti.<br />

Istraživanje je obuhvatilo 44 ljudi, starosti<br />

od 56 do 73 godine, a rezultati su<br />

gotovo isti kao kod nekih prethodnih studija<br />

u kojima je utvrđeno da kakao, glavni<br />

sastojak čokolade, sadrži flavanol koji<br />

takođe doprinosi dobrom stanju srca.<br />

Jedini problem je što čokolada ima<br />

dosta kalorija pa su Taubert i njegove kolege<br />

u ovoj studiji predvideli da se uzima<br />

malo parče čokolade, vrednosti svega 30<br />

kalorija.<br />

Posle objavljivanja ovih rezultata u<br />

žurnalu Američke medicinske asocijacie,<br />

upućen je zahtev stručnjaka da se sličan<br />

eksperiment sprovede i na većoj, etnički<br />

različitoj, populaciji.<br />

- Pre svega, ove rezultate ne treba<br />

shvatiti kao dozvolu za prejedanje čokolade.<br />

Bila bih srećna ako bih iz zdravstvenih razloga<br />

morala da jedem čokoladu, ali se bojim<br />

da bi mi povećana kilaža napravila veću<br />

Gojaznost je zarazna<br />

ali ne u smislu virusne bolesti već u smislu<br />

uticaja socijalnih kontakata.<br />

Ovakvi rezultati mogu u nekom smislu<br />

da objasne značajno povećanje gojaznosti<br />

u Americi, gde zvanično ima oko dve trećine<br />

prekomerno gojaznih i gotovo trećinu<br />

gojaznih.<br />

- Sve se češće govori o epidemiji gojaznosti<br />

i sada stvarno počinjemo da brinemo<br />

da je to stvarno epidemija – kaže dr<br />

Nicholas Christakis, profesor medicinske<br />

sociologije na Harvard Medical School<br />

u Bostonu.<br />

Christakis i Fowler su u ovu studiju<br />

uključili 12.067 osoba, uglavnom bele puti,<br />

srednje staleži, iz Masačusetsa.<br />

imale su između 30 i 59 godina, kada je studija<br />

počela. Ovaj skrining se, kažu naučnici,<br />

pokazao efikasnim koliko i papa test, što je<br />

mno-go skuplja tehnika koja se primenjuje<br />

na Zapadu i koja podrazumeva uzimanje<br />

ćelija sa cerviksa kako bi bile ispitane pod<br />

mikroskopom u laboratoriji.<br />

- Ovim “novim” testom možemo drastično<br />

smanjiti stopu oboljevanja od raka grlića<br />

materice – istakao je Sanghvi.<br />

Eksperti smatraju da ovaj jeftini metod<br />

može da se prenese i iz zemalja u razvoju u<br />

savremeni svet.<br />

- Ova studija nam je dala smernice kako<br />

možemo jeftino pristupiti otkrivanju prvih<br />

promena na grliću, ali ipak ovaj metod nije<br />

savršen. Postoji mnogo grešaka i mogućnosti<br />

da promene ne budu kancerogene i zato bi<br />

zdravstveni radnici morali da budu dobro<br />

obučeni u ovoj oblasti. Takođe, ovaj test ne<br />

bi mogao da se primeni kod žena u menopauzi,<br />

kao ni kod onih koje su imale više od<br />

dvoje, troje dece, jer se kod njih promene na<br />

grliću javljaju u onim zonama koje nisu vidljive<br />

golim okom – rekao je dr David Kerr,<br />

profesor kliničke farmakologije na Oxfordu.<br />

Ipak, priznao je on, papa test je zaista<br />

skup za žene iz siromašnih zemalja.<br />

štetu – rekla je dr Laura Svetkley, direktor<br />

Duke University’s Hypertension Center.<br />

A kako je zapravo tekao eksperiment?<br />

Osobe koje su učestvovale u eksperimentu<br />

su bile zdrave osobe, normalne<br />

težine sa blagom hipertenzijom. Prosečan<br />

krvni pritisak na početku studije bio je<br />

147 sa 86.<br />

Svaki dan, oko 18 nedelja, pola učesnika<br />

je jelo malu porciju crne čokolade,<br />

a pola učesnika istu količinu ali bele čokolade,<br />

koja ne sadrži kakao. Posle 18<br />

nedelja, gornji pritisak je kod onih koji su<br />

jeli crnu čokoladu pao za tri stepena, a<br />

donji za dva, dok kod onih koji su jeli belu<br />

čokoladu nije bilo značajnih promena.<br />

Naravno, učesnici su bili zamoljeni i<br />

da vode dnevnike svoje ishrane kako bi<br />

moglo da se utvrdi da li neke druge namirnice<br />

utiču na smanjenje krvnog pritiska.<br />

Nažalost, nisu mogli da izvuku drugi<br />

zaključak. Jedino, što je dodatno doprinosilo<br />

smanjenju telesne težine jeste smanjeni<br />

unos soli kod nekih učesnika i smanjenje<br />

težine.<br />

Njihovo zdravlje i navike su zabeležene<br />

početkom 1948. godine, a 1971. su njihova<br />

deca i supružnici pozvani da se priključe<br />

studiji, kao i najbliži prijatelji. I primećeno<br />

je da je 57 odsto bila verovatnoća da su se<br />

i njihovi najbliži prijatelji ugojili za poslednje<br />

32 godine.<br />

Ovaj efekat se širio do trećeg kolena<br />

prijatelja, odnosno ako je prijatelj neke ugojene<br />

osobe postao takođe gojazan, onda će<br />

i njegov drugi prijatelj postati gojazan, i to<br />

za mnogo kraći period nego 32 godine.<br />

- Ovi zaključci su samo potvrdili uverenje<br />

da gojaznost više nije individualni problem<br />

već problem društva – rekao je Christakis.<br />

Ovaj problem je isti i ukoliko su najbolji<br />

prijatelji udaljeni 500 kilometara i ono što<br />

su naučnici istakli jeste da na vas neće uticati<br />

ako imate gojaznog komšiju.


Broj 191<br />

Donacija <strong>Hemofarm</strong>a smederevskom Zdravstvenom centru<br />

Klime za pacijente<br />

Reagujući na apele Zdravstvenog centra<br />

Sveti Luka u Smederevu, objavljene<br />

u medijima, naša Kuća je hitro<br />

odreagovala i ovom Zdravstvenom centru,<br />

u vreme najvećih vrućina tokom leta, poklonila<br />

osam klima uređaja.<br />

Zahvaljujući brzom reagovanju, pre<br />

svega Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a, sam rad<br />

u bolnici bio je i biće značajno olakšan,<br />

a pacijenti Zdravstvenog centra moći će<br />

mnogo lakše da podnesu zdravstvene<br />

tegobe.<br />

Ovim gestom humanosti, <strong>Hemofarm</strong><br />

je ponovo pokazao visok stepen brige<br />

i odgovornosti prema zdravlju građana.<br />

Pored toga što obezbeđuje pacijentima<br />

10<br />

savremenu i efikasnu terapiju, <strong>Hemofarm</strong><br />

podržava edukaciju medicinskog osoblja,<br />

ali i cele populacije, a na razne načine<br />

Dajte krv, ispunite život<br />

Budući da su tokom letnjih odmora sve<br />

češći apeli Instituta za transfuziju krvi<br />

Srbije zbog nestašice krvi, kompanija<br />

<strong>Hemofarm</strong> je krajem avgusta, po drugi<br />

put ove godine, organizovala dobrovoljno<br />

davanje krvi u krugu svoje fabrike u Vršcu.<br />

I pored visokih temperatura i činjenice<br />

da su mnogi radnici na godišnjem odmoru,<br />

u akciji, Dajte krv, ispunite život učestvovalo<br />

je 86 radnika <strong>Hemofarm</strong>a.<br />

U prethodnoj akciji dobrovoljnog davanja<br />

krvi odazvalo se 96 zaposlenih, a do<br />

kraja godine će biti organizovana još jedna<br />

ovakva akcija.<br />

Da podsetimo, naša kompanija svake<br />

godine, tradicionalno, organizuje dobrovoljno<br />

davanje krvi i povodom Svetskog dana<br />

dobrovoljnih davalaca krvi.<br />

Koliko naši zaposleni imaju svest o<br />

problemu nedostatka dragocene tečnosti<br />

u srpskom zdravstvu, govori i to što samo<br />

u sedištu naše kompanije u Vršcu najmanje<br />

300 radnika tokom godine da krv.<br />

Iz godine u godinu broj novih davalaca<br />

je sve veći, a na ovoj poslednjoj akciji,<br />

bilo je 18. novih davalaca krvi. Ovog puta<br />

krv su dali:<br />

Nada Popović Belđa, Jonel Kuđija,<br />

Goran Remenjak, Aleksandar<br />

Grčak, Branimir Blažin, Predrag<br />

Stojanov, Vesna Milićev, Zorica<br />

Kuzmanov, Vladimir Grbić, Ištvan<br />

Munćan, Miodrag Jović, Živa<br />

Lazin, Snežana Pečeničić, Biljana<br />

Munćan, Tibor Marton, Zoran<br />

Čolaković, Nenad Ðorđević, Vesna<br />

Maticki, Milana Šajber, Slobodan<br />

Stevanovski, Dalibor Stakić, Jelena<br />

Iričanin, Danilo Milošev, Vesna Ilić,<br />

Nada Vojtečki, Koviljka Marjanović,<br />

Gordana Krstić, Marina Lackov,<br />

Zorica Gavrilov, Verica Ðorđević,<br />

Vesna Trifunov, Dragana Tošić,<br />

Slobodanka Ćirić, Zoltan Virag,<br />

Dragan Mihić, Slobodan Žukelić,<br />

Goran Božović, Jelica Petrović,<br />

Tomislav Ðurić, Emil Joanović,<br />

Dragan Vladislav, Ferenc Mesaroš,<br />

Snežana Milivijević, Marinela<br />

Nikolovski, Dragan Pešić, Zorica<br />

Petrović, Dušica Stajić, Goran<br />

Privracki, Duško Rađenović, Milica<br />

Joksić, Tamara Marjanović, Dragan<br />

Damjanović, Dragana Sajić, Ivan<br />

Velimirović, Dragan Vitaz, Ðurica<br />

Peđanac, Goran Karakaš, Nada<br />

Bugarski, Svetislav Čubrilo, Hajnalka<br />

Prvanov, Aleksandra Aleksić,<br />

Tanja Deljanin, Aleksandar Caran,<br />

Saša Lepojević, Zoran Jovanović,<br />

Dragana Mrkaja, Tatjana<br />

Milosavljević, Jasmina Nikolić,<br />

Vesna Karakaš, Imre Zec, Aleksandar<br />

Kanurski, Zoran Čorba, Branislav<br />

Jovanović, Milan Marović,<br />

Goran Kukić, Svetlana Stefanović,<br />

Tomislav Čubrilo, Slavko Talpeš,<br />

Nenad Kiš i Danijel Varga.<br />

obezbeđuje bolji rad zdravstvenih ustanova<br />

širom Srbije. U saradnji sa Fondacijom<br />

<strong>Hemofarm</strong>, koja uspešno posluje 15 godi-<br />

na, naša Kuća pomaže nabavku neophodne<br />

opreme bolnicama i ambulantama.<br />

Tako je Dom zdravlja u Kniću dobio savremeni<br />

spirometar, a u Zdravstvenom centru<br />

u Vršcu, <strong>Hemofarm</strong> je učestovao u obnavljanju<br />

hirurškog bloka.<br />

- Mi smo poznati po lekovima visokog<br />

kvaliteta, efikasnosti i pouzdanosti, najnovijih<br />

generacija, koji se proizvode u tehnološki<br />

najsavršenijim pogonima po GMP propisima,<br />

ali smo poznati i po zavidnoj odgovornosti<br />

prema društvenoj zajednici, koju<br />

pokazujemo odavno, mnogo pre no što je<br />

definisana korporatinna društvena odgovornost<br />

- rekla je Gordana Lazić Velovan,<br />

direktor Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a.<br />

Ona je istakla da ova donacija<br />

<strong>Hemofarm</strong>a predstavlja skroman doprinos<br />

zaštiti zdravlja pacijenata u Srbiji i izrazila<br />

nadu da će i druge velike kompanije na<br />

sličan način da pomognu funkcionisanje<br />

srpskog zdravstva.<br />

Članica STADA Grupe<br />

Zahvalivši se na ukazanoj pomoći,<br />

dr Nenad Ðorđević, direktor bolnice<br />

Zdravstvenog centra Sveti Luka je naglasio<br />

da je pomoć bila preko potrebna jer se<br />

u većini odeljenja ove bolnice pacijentima<br />

stanje pogoršavalo zbog visokih temperatura<br />

koje se danima nisu spuštale.<br />

- Odluka našeg kolegijuma direktora<br />

je da sve klime koje dobijemo u narednom<br />

periodu putem donacija, budu usmerene<br />

samo ka pacijentima i bolesničkim sobama.<br />

Pet od ovih osam klima biće smeštene u<br />

bolesničkim sobama na internom odeljenju,<br />

hirurgiji, na dečjem odeljenju, na odeljenju<br />

psihijatrije i u porodilištu. Tri klime odlaze u<br />

Opštu medicinu, zato što su nam ambulante,<br />

gde imamo veliki broj pacijenata, takođe<br />

neklimatizovane. Ovog puta biće klimatizovana<br />

jedna ambulanta u centralnoj stanici<br />

Opšte medicine, a 2 klime idu u Dom zdravlja<br />

- objasnio je dr Ðorđević.<br />

Deca sa Kosmeta u poseti <strong>Hemofarm</strong>u<br />

Zahvaljujući Udruženju žena sa Kosova i<br />

Metohije, dvadesetoro dece sa Kosova<br />

i Metohije, koji su smešteni u kolektivnim<br />

centrima u Pančevu i beogradskom<br />

naselju Krnjača, letovali su u odmaralištu<br />

Crvenog krsta na Vršačkom bregu.<br />

Deca, stara od 7 do 15 godina, provela<br />

su u ovom prelepom odmaralištu sedam<br />

dana, od 23. do 30. avgusta, a tokom svog<br />

boravka obišli su mnogobrojne kulturnoistorijske<br />

znamenitosti našeg grada i okoline<br />

i družili se sa četrdesetak mališana iz<br />

vršačke opštine, koji su u isto vreme boravili<br />

u ovom objektu.<br />

Deca sa Kosmeta su svojim domaćinima<br />

izrazili želju da posete i fabriku lekova <strong>Hemofarm</strong><br />

i želja im je ispunjena. Prilikom posete<br />

<strong>Hemofarm</strong>u, naši gosti sa Kosmeta su imali<br />

priliku da posete Pogon injekcionih proizvoda.<br />

Mališani su bili oduševljeni savremenom<br />

tehnologijom u našem pogonu, ali i<br />

poklonima koje je za njih pripremio Centar<br />

za PR.<br />

Kompanija <strong>Hemofarm</strong> je uvek pomagala<br />

zdravstvo vršačke opštine, a pre<br />

svega Zdravstveni centar Vršac, kome<br />

je samo ove godine poklonjen mamograf,<br />

a uložena su i značajna sredstva u obnovu<br />

operacionog bloka. Novi operacioni blok<br />

izgrađen je sredstvima iz četvrtog samodoprinosa<br />

za zdravstvo u opštini Vršac.<br />

Stari hirurški blok pušten je u rad 1964.<br />

godine i od tada do ovog samodoprinosa<br />

nije bilo bitnijih ulaganja. Marta 2004.<br />

godine Komisija Ministarstva zdravlja izdala<br />

je rešenje u kom su ZC Vršac naložili<br />

da obezbedi tehničko-građevinske uslove,<br />

odnosno da prostor dovede u stanje koje<br />

će obezbediti bezbedno lečenje i ispuniti<br />

propisane uslove za obavljanje zdravstvene<br />

delatnosti.<br />

- U takvoj situaciji rukovodstvo ZC Vršac<br />

obratilo se <strong>Hemofarm</strong>u sa molbom za stručnu<br />

pomoć, što je Miodrag Babić bezrezervno<br />

prihvatio. <strong>Hemofarm</strong> inženjering je aprila<br />

2004. godine uradio preliminarnu projekciju<br />

aktivnosti i predložio tehničko - tehnološko<br />

Sekretar Udruženja žena, Zorica<br />

Šarić istakla je da je ovo bila prilika da<br />

se dečaci i devojčice naše južne pokrajine<br />

makar na sedam dana odvoje od sive,<br />

mučne svakodnevice i atmosfere izbegličkih<br />

centara u Krnjači i Pančevu.<br />

- Uvek, srećom, ima kolektiva i ljudi<br />

dobre volje, koji shvataju koliko znači odmor,<br />

Novi operacioni blok u vršačkom Zdravstvenom centru<br />

Podrška <strong>Hemofarm</strong>a zdravstvu Vršca<br />

rešenje na osnovu kog će se u prostoru od<br />

855 kvadrata izgraditi pet operacionih sala<br />

sa pratećim sadržajima. Juna iste godine<br />

<strong>Hemofarm</strong> je angažovao gospođu Ursulu<br />

Dul iz jedne austrijske projektantske kuće<br />

koja je izradila funkcionalni plan, moderno,<br />

evropsko i ekonomično rešenje u koje je<br />

ugrađen međunarodni standard. Paralelno<br />

sa gradnjom nabavljali smo i opremu -<br />

rekao je dr Slavko Timotijević, dr ZC<br />

Vršac i potom se zahvalio <strong>Hemofarm</strong>u koji<br />

je pored stručne pomoći izdvojio i 100.000<br />

dolara za izgradnju i opremanje operacionog<br />

bloka. Predsednik <strong>Hemofarm</strong>a<br />

Miodrag Babić čestitao je na velikoj pobedi<br />

rada, stručnosti i entuzijazma, a zatam je<br />

istakao bitnost primene evropskih standarda<br />

u zdravstvu u našoj sredini.<br />

- Poželeo bih da ubuduće skratimo<br />

vreme investicije kada već imamo sigurne<br />

izvore. Ranije to nije moglo, sada može. To<br />

će biti najveća zahvalnost građanima Vršca<br />

koji su peti put prihvatili samodoprinos za<br />

zdravstvo, da ga racionalno i brzo upotrebi-<br />

D.S.<br />

letovanje ovoj namučenoj deci, Onaj ko je<br />

hteo i želeo, pomogao je. Oni koji za kosmetsku<br />

decu sada nisu imali sluha, nadam<br />

se da će to učiniti sledećeg leta. Među<br />

onima koji jesu pomogli je i kompanija<br />

<strong>Hemofarm</strong> koja je učinila da letovanje za<br />

mališane bez pravog doma, bude nezaboravno<br />

- kaže Šarićeva.<br />

mo i investiramo, da služi na dobro svih nas<br />

- rekao je Babić.<br />

Predsednik opštine Jovica Zarkula<br />

čestitao je vršačkoj firmi Rasing na dobro<br />

izvedenom poslu, a zatim direktoru bolnice<br />

i njegovim saradnicima.<br />

- Opština Vršac je dala učešće koliko je<br />

mogla. Ovo je veliki dan za sve u regionu.<br />

Realizovan je četvrti samodoprinos, a dokaz<br />

da smo bili na pravom putu je i to što su<br />

građani Vršca i peti put prihvatili samodoprinos<br />

za zdravstvo koji će se utrošiti u<br />

uređivanje Doma zdravlja i ambulanti na<br />

teritoriji cele Opštine. Mi smo jedna od<br />

retkih opština koja probleme u zdravstvu<br />

rešava samodoprinosom, a to je dokaz svesti<br />

građana i zato im hvala što su verovali -<br />

naglasio je Zarkula.<br />

Ministarstvo zdravlja Republike Srbije,<br />

prošle godine na trećoj Nacionalnoj konferenciji<br />

unapređenja kvaliteta zdravstvene<br />

zaštite, proglasilo je ZC Vršac za najbolju<br />

bolnicu u Srbiji na teritoriji do 100.000<br />

stanovnika.


Članica STADA Grupe<br />

KK <strong>Hemofarm</strong> je pred sam start u<br />

NLB ligi dobio novo ime, dodavanjem<br />

imena novog nazivnog sponzora<br />

nemačke firme STADA. Prema rečima<br />

Miodraga Babića, Klub će imati visoke<br />

ciljeve u skladu sa ambicijama ozbiljnih<br />

sponzora koji mu stoje u imenu.<br />

Jovica Zarkula, predsednik opštine<br />

Vršac i Miodrag Babić, predsednik<br />

<strong>Hemofarm</strong>a A.D. i Skupštine<br />

istoimenog košarkaškog kluba, priredili<br />

su početkom avgusta svečani prijem za<br />

članove <strong>Hemofarm</strong>a i Swisslion Takova, koji<br />

su tokom leta u mlađim reprezentativnim<br />

selekcijama osvojili medalje na svetskim i<br />

evropskim prvenstvima.<br />

Osim predstavnika <strong>Hemofarm</strong>a i Swissliona,<br />

prijemu su prisustovali i predsednik<br />

Upravnog odbora Fondacije <strong>Hemofarm</strong><br />

Dragomir Ćurčić, mnogobrojni gosti, roditelji<br />

i prijatelji vršačkih reprezentativaca.<br />

- Kao Opština smo izuzetno ponosni<br />

da na našoj teritoriji imamo tako razvijenu<br />

košarku i toliko reprezentativaca koji su<br />

ostvarili sjajne uspehe - naglasio je Jovica<br />

Zarkula i dodao:<br />

- Košarkaški klub <strong>Hemofarm</strong> već godinama<br />

se nalazi u samom vrhu naše košarke.<br />

Sada je došlo vreme da vršački košarkaši i<br />

u reprezentativnim selekcijama osvajaju najsjajnija<br />

odličija i na tome smo im izuzetno<br />

zahvalni.<br />

Miodrag Babić, predsednik <strong>Hemofarm</strong>a<br />

i Skupštine istoimenog košarkaškog<br />

kluba, zahvalio se osvajačima medalja.<br />

- Ovo je poseban trenutak za sve<br />

- Na Godišnjoj skupštini kluba doneta<br />

je odluka da se kao nazivni sponzor kluba<br />

uvede ime kompanije STADA čijoj grupi pripada<br />

<strong>Hemofarm</strong> od avgusta prošle godine.<br />

Reč je o grupi koja je prvenstveno evropska<br />

sa sedištem u Nemačkoj u Bad Vilbelu,<br />

u blizini Frankfurta. Njene kćerinske firme<br />

se nalaze u dvadesetak zemalja Evrope i<br />

sveta. Dakle, reč je o multinacionalnoj kompaniji<br />

koja broji blizu 10.000 zaposlenih. U<br />

njenoj porodici, ulazak <strong>Hemofarm</strong>a avgusta<br />

prošle godine, bio je veliki događaj, ne<br />

samo po ceni po kojoj je tranzicija izvedena<br />

na radost naših akcionara, već i što je<br />

<strong>Hemofarm</strong> došao sa svojim vrednim kapacitetima<br />

i visokim uslovima proizvodnje koji su<br />

u skladu sa najvišim standardima koji postoje<br />

u grupaciji Štada - objasnio je predsednik<br />

Skupštine KK <strong>Hemofarm</strong> STADA i predsednik<br />

<strong>Hemofarm</strong> AD, a zatim istakao da se uticalo<br />

i na promenu strukture zaposlenosti jer<br />

kompanija <strong>Hemofarm</strong> ima ukupno 3.000<br />

radnika, na određeno i neodređeno vreme<br />

što čini da je <strong>Hemofarm</strong> najveći poslodavac<br />

u Vršcu.<br />

igrače i njihove trenere koji su uspeli da<br />

naprave tako velike rezultate. Ovi uspesi<br />

me podsećaju na period kada sam kao<br />

predsednik Košarkaškog saveza tadašnje<br />

velike Jugoslavije bio ponosan na generaciju<br />

koja je osvojila svetsko prvenstvo mladih.<br />

Siguran sam da je pred vama velika perspektiva.<br />

Vaši rezultati su ponos grada, kluba i<br />

kompanije <strong>Hemofarm</strong> - rekao je Babić.<br />

Prigodne nagrade za osvojeno zlato na<br />

Svetskom prvenstvu u Novom Sadu uručene<br />

su Miroslavu Nikoliću, Branku Maksimoviću,<br />

Miodragu Rajkoviću i Bogdanu<br />

Bulju (<strong>Hemofarm</strong>) koji su činili stručni<br />

štab juniorske reprezentacije, Siniši<br />

Periću i Marijanu Kardošu (Swisslion<br />

Takovo), fizioterapeutima iste selekcije, kao i<br />

igračima Stefanu Markoviću, Bobanu<br />

Marjanoviću i Petru Despotoviću. Za<br />

osvojeno zlato na Evropskom šampionatu<br />

mladih nagrađen je Uroš Nikolić, dok su<br />

Stevan Lekić i Danilo Anđušić dobili<br />

priznanja za osvojeno zlato na EP kadeta.<br />

Prigodne nagrade dobile su i košarkašice<br />

Tamara Radočaj i Zorica Mitov,<br />

kao i trener Goran Topić za srebro na EŠ<br />

mladih u Bugarskoj. U ime nagrađenih su<br />

se zahvalili trener Miroslav Nikolić i kadetski<br />

reprezentativac Stevan Lekić.<br />

- Mislim da je velika stvar što je STADA<br />

prihvatila da bude nazivni sponzor Kluba<br />

imajući u vidu njegov internacionalni nastup,<br />

kvalitet igre i rezultate koje je postigao<br />

za ovih 15 godina unazad. Naravno, morao<br />

sam da im predočim takav marketinški<br />

značaj da bi dostigli visok nivo ulaganja. Ovo<br />

je istovremeno i jedno veliko olakšanje za<br />

Klub jer će STADA učestvovati u značajnom<br />

procentu, sa čak 40% u troškovima kluba,<br />

muške i ženske ekipe. Ova okolnost će nam<br />

omogućiti da se maksimalno ojačamo i da<br />

idemo na najviše rezultate, ne samo ove<br />

sezone već i da se nastavi još mnogo leta –<br />

naveo je predsednik.<br />

U razgovoru sa medijima, gospodin<br />

Babić je naveo da STADA ima aktivnosti po<br />

čitavoj Evropi - Rusiji, Nemačkoj, Turskoj,<br />

Engleskoj, Španiji, Italiji, Srbiji i prostorima<br />

bivše Jugoslavije, odnosno zemljama u kojima<br />

se igra ULEB kup i da se nada da će KK<br />

<strong>Hemofarm</strong> STADA uskoro igrati i Evroligu.<br />

Posebno je apostrofirana obaveza uprave<br />

kluba, igrača i trenera da pruže svoj maksimum<br />

i da svakog momenta budu svesni da<br />

iza njih stoje ozbiljni sponzori.<br />

- U predstojećoj sezoni osim dobrih<br />

rezultata želimo da izgradimo mlade<br />

igrače i u to ime bih pohvalio trenera<br />

Nikolića i mlade igrače poput Bobana<br />

Marjanovića i Stefana Markovića<br />

koji su nas unapred nagradili uspehom,<br />

zlatnom medaljom reprezentacije Srbije na<br />

Svetskom prvenstvu za mlade, kao i sve<br />

druge reprezentativce <strong>Hemofarm</strong>a koji su<br />

dali svoj doprinos aktivnostima Košarkaškog<br />

saveza Srbije. Žao mi je što naši seniori nisu<br />

bolje prošli ali nadamo se da je ovo dobar<br />

start za novi početak a <strong>Hemofarm</strong> STADA<br />

će se truditi da pruži što veći broj igrača<br />

za reprezentativne selekcije – istakao je<br />

predsednik Skupštine kluba.<br />

I.M.<br />

Broj 191<br />

Predsednik Skupštine KK <strong>Hemofarm</strong> STADA, Miodrag Babić o novom imenu košarkaškog kluba<br />

Novo ime, stari ciljevi<br />

KK <strong>Hemofarm</strong> slavi 15 godina postojanja i rada<br />

Zadovoljstvo<br />

Prvi put je KK <strong>Hemofarm</strong> poneo<br />

i ime STADA na dresovima prošle<br />

godine na utakmici ULEB kupa sa<br />

Bamberg Bros Baskets:<br />

- Bilo mi je zadovoljstvo kada<br />

smo sedeli u Frankfurtu i gledali<br />

prenos utakmice iz Bamberga i<br />

pratili rezultat zajedno sa predsednikom<br />

STADA Grupe gospodinom<br />

Hartmutom Retzlaffom. Videlo se da<br />

je naša saradnja proizvod jednog<br />

prirodnog odnosa jer su oni i veliki<br />

sponzor fudbalskog kluba Ajntrahta<br />

sada su prisutni i u košarci- rekao je<br />

gospodin Babić.<br />

Mladi veliki ponos Banata<br />

Priredio: Goran Kukić<br />

U SUSRET NOVOJ SEZONI<br />

Košarkašice kluba <strong>Hemofarm</strong> STADA<br />

uspešno su okončale pripreme<br />

za novu sezonu tokom koje će ih ove<br />

godine voditi trener Marina Maljković:<br />

- Prilikom preuzimanja ekipe najavila<br />

sam da ću dati sve od sebe kako bi opravdala<br />

ukazano poverenje. Naporno smo radili<br />

i verujem da će vršačka publika uživati u<br />

kvalitetnoj igri košarkašica <strong>Hemofarm</strong>a. Ne<br />

treba se zavaravati, sezona će biti izuzetno<br />

teška jer je svakoj ekipi prvenstveni<br />

cilj da savlada šampiona pa će igra protiv<br />

<strong>Hemofarm</strong>a svakome biti jedan dodatni<br />

motiv. Svaki naš protivnik će imati to za cilj.<br />

Mi ćemo se morati, pre svega, okrenuti sopstvenim<br />

problemima i težiti da svaka igračica<br />

podigne pre svega individualni nivo igre a<br />

samim tim i igru kolektiva - ističe gospođica<br />

Maljković.<br />

Na pitanje koliko će se igra šampionki<br />

Srbije razlikovati u novoj sezoni, Maljković<br />

nastavlja:<br />

- Svaki trener ima neki svoj stil i svoje<br />

shvatanje košarke. Biće mi potrebno malo<br />

vremena da upoznam ekipu. Neku karakteristiku<br />

igre <strong>Hemofarm</strong>a iz ranijeg perioda<br />

svakako ću zadržati ali biće i nekih novina.<br />

Prošlogodišnja ekipa Ušća koju sam trenirala,<br />

dosta je forsirala agresivnu odbranu, presing<br />

po celom terenu. Izvesno je da ću takav<br />

pristup tražiti i u svom novom klubu. Ipak,<br />

nakon kontrolnih utakmica i prvih nekoliko<br />

kola sve će biti mnogo jasnije. Što se tiče<br />

novih igračica, pripemni period je poka-<br />

zao šta mogu. Ivana Dojčinović je imala<br />

problema sa povredama ali sada je sve u<br />

redu. To je igračica koja kada je spremna<br />

može da pruži itekako veliki doprinos<br />

igri tima. Za Dajanu Butuliju smatram<br />

da je jedna od najkvalitetnijih bekova šutera<br />

u domaćem prvenstvu a Jelena Babić<br />

je iskusna igračica, koja je veliki borac, tip<br />

igrača koji predvodi ekipu i veoma je pozitivna<br />

ličnost.<br />

Novo krilo kluba <strong>Hemofarm</strong> STADA i<br />

najzvučnije ovogodišnje pojačanje, Ivana<br />

Dojčinović, rođena je u Senti 9.02.1981.<br />

godine. Karijeru je otpočela u Bečeju, sa 17<br />

godina prelazi u Spartak gde je igrala šest<br />

godina, nakon toga dve godine je provela<br />

u dresu novosadske Vojvodine. Prošle sezone<br />

prvi deo je odigrala u Crvenoj zvezdi,<br />

a drugi deo sezone u mađarskom Pečuju.<br />

Igrala je za kadetsku i juniorsku reprezentaciju<br />

a prošle godine je bila i u seniorskoj<br />

reprezentaciji Srbije. Dojčinovićeva<br />

ističe da nije slučajno izabrala <strong>Hemofarm</strong>:<br />

-Bilo je i drugih ponuda, naravno, ali ja sam<br />

želela da se vratim u Srbiju, da nastavim<br />

školovanje i da budem sa porodicom. To<br />

su neki privatni razlozi a košarkaški… mislim<br />

da ne treba posebno govoriti šta znači<br />

<strong>Hemofarm</strong> u Srbiji, pogotovo kada je ženska<br />

košarka u pitanju. Dosta mi je, iskustveno,<br />

koristilo igranje u Mađarskoj kod trenera<br />

Ratgebera, igranje Evrolige, jer je košarka<br />

tamo na mnogo višem nivou i mnogo je<br />

veće interesovanje, poseban je osećaj igrati<br />

pred nekoliko hiljada ljudi svaku utakmicu.<br />

Kada je u pitanju predstojeća sezona,<br />

zna se šta se očekuje od <strong>Hemofarm</strong>a, samo<br />

najviši ciljevi. To će biti jedno novo iskustvo<br />

za mene ali iskreno se nadam da ću<br />

se dobro uklopiti u tim. Većinu njih, poput<br />

Marine Janković, Biljane Stanković, Dare<br />

Kovačević i još nekih poznajem i lično i verujem<br />

da će me dobro prihvatiti. Što se tiče<br />

saradnje sa trenerom Marinom Maljković,<br />

Ciljevi<br />

Po završetku Godišnje skupštine<br />

Kluba, direktor Marko Ivanović<br />

istakao je ciljeve u ovoj sezoni prema<br />

kojima se od izabranika trenera<br />

Nikolića očekuje plasman u ULEB<br />

kup kroz NLB ligu, prolaz grupe<br />

i što dalji plasman u ovoj sezoni<br />

ULEB kupa, osvajanje Kupa Koraća i<br />

osvajanje Super lige, dok se od izabranica<br />

Marine Maljković očekuje,<br />

tradicionalno, dupla kruna.<br />

Vršac i <strong>Hemofarm</strong> su i za nju nova sredina i<br />

volela bih da zajedničkim snagama ostvarimo<br />

postavljene ciljeve i pomognemo jedna<br />

drugoj da se što brže i bolje uklopimo.<br />

U odnosu na prošlogodišnji sastav, u<br />

timu više nije Tamara Bajić a uz pridošlice<br />

– Dojčinović, Butuliju i Babić -<br />

promocija ekipe za ovu sezonu je zakazana<br />

za 27. oktobar kada se u premijernom<br />

meču domaćeg šampionata sastaju sa ekipom<br />

Kovina.<br />

REALNI IZGLEDI<br />

ZA PROLAZ U<br />

DRUGU RUNDU<br />

Početkom avgusta u hotelu<br />

Kempinski u Minhenu izvučeni<br />

su parovi za takmičenja u okviru<br />

Evrokupa za muškarce te Evrokupa i<br />

Evrolige za dame. U konkurenciji za<br />

sva tri evropska kupa našlo se ukupno<br />

115 klubova Starog kontinenta a<br />

za nas, svakako, bilo je najznačajnije<br />

pitanje protivnika košarkašica<br />

<strong>Hemofarm</strong> STADA. Pilulice su se<br />

našle u B grupi Evropkupa sa turskim<br />

predstavnikom Pankup TED<br />

Koledi iz Kajserija, grčkim Apolonom<br />

iz Ptolemaide i rumunskom ekipom<br />

Bachet ICIM iz Arada. Bez obzira<br />

na činjenicu da sve tri ekipe imaju<br />

strankinje u sastavu, prvi utisak je<br />

da je žreb bio naklonjen našem<br />

timu ali će se pravi odnos prema<br />

kvalitetu ovih timova potražiti na<br />

mečevima koji slede. Prvu utakmicu<br />

košarkašice <strong>Hemofarm</strong> Štade<br />

igraju u gostima protiv Apolona 8.<br />

novembra dok je evropska premijera<br />

u Centru Millennium zakazana za<br />

15. novembar.<br />

11


Nagrada Aerodroma za Joan Duru<br />

Čak 5 nedelja ranije u odnosu na<br />

2006. godinu, Aerodrom Nikola<br />

Tesla Beograd dočekao je, 4. oktobra,<br />

2.000.000-tog putnika, i to našu<br />

koleginicu Joan Duru, menadžera SPJ u<br />

Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a, koja je tog<br />

dana krenula na kolegijum marketinga u<br />

Obninsk u Rusiji. Prilikom čekiranja karata<br />

ona je saznala da je postala 2.000.000<br />

putnik.<br />

Iako je praksa da na stranama <strong>Hemofarm</strong><br />

pressa objavljujemo fotografije novorođenih<br />

beba, starih od nekoliko meseci<br />

do najviše godinu dana, što je i u duhu projekta<br />

Beba dolazi čiji je prijatelj naša Kuća,<br />

na adresu Centra za PR stiglo je pregršt fotografija<br />

dosta starijih “beba”. Verujemo da<br />

će se na stranama <strong>Hemofarm</strong> pressa naći<br />

mesta i za ove malo starije bebe, u nekoj od<br />

Tom prilikom, Nebojša Nedeljković,<br />

generalni direktor JP Aerodrom<br />

Nikola Tesla uručio je gospođici Duru<br />

prigodan poklon – srebrnjak sa znakom<br />

Aerodroma Nikola Tesla i poželeo da i<br />

ubuduće koristi usluge ovog aerodroma.<br />

Prijatno iznenađena poklonom, gospođica<br />

Duru se zahvalila na poklonu i pohvalila<br />

Beogradski aerodrom čije usluge koristi bar<br />

pet do šest puta godišnje, uglavnom poslovno.<br />

Ete apermis, se nernum orta,<br />

Tradicionalni prijem za đake prvake<br />

U<br />

foajeu Upravne zgrade <strong>Hemofarm</strong>a,<br />

u subotu, 1. septembra priređen<br />

je još jedan tradicionalni prijem za<br />

đake prvake, decu naših zaposlenih.<br />

Za sedamdesetak mališana Centar za<br />

PR <strong>Hemofarm</strong>a, organizovao je posluženje i<br />

zabavni program u kom je prvačiće uveseljavao<br />

glumac Dragan Džankić. Uz njegovu<br />

pesmu i gitaru mališani su igrali i pe-<br />

Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji,<br />

vali sve do rastanka, a i tada su potrčali<br />

za njim kako bi napravili fotografiju u znak<br />

sećanja na ovaj radosni trenutak. Potom je<br />

usledilo deljenje poklončića iznenađenja<br />

za đake prvake, posle čega, čini se, dečjoj<br />

sreći nije bilo kraja. U pratnji roditelja,<br />

prvačići su zadovoljni napustili našu Kuću i<br />

otišli svojim domovima gde su ih čekale pripreme<br />

za njihov prvi dan u školi.<br />

Ovim putem želimo da Vam se najiskrenije zahvalimo na svesrdnoj pomoći<br />

koju ste nam ukazali povodom nesreće koja nas je zadesila, kada nam je u<br />

požaru u potpunosti uništen stan.<br />

Kada nam je bilo najteže bili ste uz nas i još jednom pokazali svoju humanost<br />

na delu. Čast je i privilegija biti deo kompanije koja je u svakom trenutku<br />

spremna da stane uz svoje zaposlene i pomogne im.<br />

Prikupljeni novac će nam biti od izuzetnog značaja za adaptaciju stana i<br />

novi početak.<br />

U naše ime i u ime naših porodica, još jednom izražavamo duboku zahvalnost<br />

na neizmernoj pomoći koju ste nam pružili.<br />

S poštovanjem,<br />

Gorana, Sanja i Goran Topić<br />

NAŠE BEBE<br />

budućih rubrika naših novina, a ovog puta<br />

ćemo ipak ispoštovati proceduru.<br />

Najstarija među bebama ovog puta je<br />

mala Sofija Sofronić, koja samo što je<br />

proslavila prvi rođendan. Ona je ćerka našeg<br />

kolege iz Zorka Pharme Ivana Sofronića i<br />

njegove supruge Ljubice. Posle nje, u sred<br />

zime, tačnije 04. januara, rodila se malena<br />

Lena Lazarević, princezica Sretena<br />

Pavle Ðurić Nikolina Jejinić<br />

Veliki uspeh kolege Vlade Marinković<br />

Dvadeseta godišnjica Canon EOS sistema<br />

u Srbiji obeležena je, pored ostalog,<br />

i velikim fotografskim konkursom<br />

Zapis života na kom je, u konkurenciji više<br />

od 9.000 fotografija, drugo mesto osvojio<br />

naš kolega Vlada Marinković, menadžer<br />

nabavke u <strong>Hemofarm</strong>u.<br />

Konkurs je bio objavljen u dnevnim<br />

novinama 24 sata i dobar odziv bio je<br />

očekivan. Po završetku roka, žiri je zaista<br />

imao pred sobom ozbiljan posao jer je od<br />

ovolikog broja fotografija trebalo izdvojiti<br />

one koje su zaslužile da budu u užem<br />

izboru. Među njima je, kako prenose mediji,<br />

zaista bilo umetničkih fotografija koje su<br />

napravili pravi profesionalci do onih koje su<br />

na letovanjima ili porodičnim putovanjima<br />

napravili samouki majstori fotografije.<br />

Na svečanoj dodeli nagrada, pored<br />

nagrađenih dela, prisutni gosti su mogli da<br />

pogledaju i preostalih 25 fotografija iz užeg<br />

izbora. Prvo mesto osvojio je Nikola Fifić,<br />

fotoreporter Večernjih novosti, drugo mesto<br />

Vlada Marinković, treće Vladimir<br />

Ðinić, četvrto Dejan Radosavljević i<br />

peto Alen Popov.<br />

Povodom ovako lepog prizanja, biti<br />

drugi među više od 9.000 učesnika, Vlada<br />

Marinković je izjavio medijima da mu je<br />

“aparat najbolji drug i da ga nosi bilo gde<br />

god da krene”.<br />

- Fotografija mi je hobi, ali u poslednje<br />

vreme sam mu se veoma mnogo posvetio –<br />

rekao je Marinković.<br />

Na ovom konkursu on je pobedio sa<br />

fotografijom Relaks na kojoj je prikazana<br />

kubanska plaža. Vrlo visoko je bila kotirana<br />

i druga fotografija Walking, ali su u prvih<br />

pet išle samo kolor fotografije, a ona je<br />

crno-bela.<br />

On je, onako usput, putujući po svetu,<br />

poslovno ili privatno napravio mnoštvo<br />

Lazarevića, saradnika u komercijalnom<br />

timu Zapadni Balkan i njegove supruge<br />

Miljane Bogdanović Lazarević.<br />

A onda je na svet došao prvi dečak<br />

na ovoj strani <strong>Hemofarm</strong> pressa mali Uroš<br />

Jeremić. On je 26. februara svojim rođenjem<br />

usrećio majku Marijanu Jeremić,<br />

koja radi u marketingu (Beograd tim II) i tatu<br />

Zorana Jeremić.<br />

Potom je pred sam početak leta Ivan<br />

fenomenalnih snimaka. Zahvaljujući svojim<br />

fotografijama, sarađivao je sa kanadskim<br />

izdavačkim kućama, a njegove slike našle<br />

su se i u nekoliko turističkih vodiča.<br />

Sofija Sofronić Lena Lazarević<br />

Ðurić, stručni saradnik za kalibracije u<br />

Sektoru obezbeđenja kvaliteta, postao ponosni<br />

otac sada već drugog sina Pavla<br />

Ðurića. Ivan i supruga Irena već imaju<br />

jednog sina Luku.<br />

Potom je prijatna vest o rođenju stigla iz<br />

<strong>Hemofarm</strong>a Banjaluka. Naše kolege Aleksandar<br />

i Mara Jejinić 30. juna postali su<br />

roditelji preslatke devojčice Nikoline.<br />

I po prvi put u ovoj rubrici našla su se<br />

INTERNE NOVINE HEMOFARMA<br />

glavni i odgovorni urednik: Gordana Lazić Velovan štampa: Millennium proizvodnja - Vršac tiraž: 5000 primeraka<br />

- Ipak mi je bilo najdraže kad je britanski<br />

Gardijan kupio moje fotografije za njihovu<br />

“travel” stranicu na sajtu – kaže naš kolega.<br />

D.S.<br />

Uroš Jeremić<br />

blizanci, Vasilije i Pavle, koji su ugledali<br />

svet 22. jula i usrećili svojim rođenjem mamu<br />

Jelenu i tatu Predraga Vasića.<br />

Najmlađa u ovoj grupi bebica je Jelena<br />

Maričić, koja je dolaskom na svet usrećila<br />

mamu Slađanu i tatu Igora Maričića,<br />

zaposlene u <strong>Hemofarm</strong>u.<br />

I šta drugo reći, osim da čestitamo ponosnim<br />

roditeljima i poželimo da na ovim<br />

stranama bude sve više beba. D.S.<br />

Vasilije Vasić Pavle Vasić Jelena Maričić

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!