You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Press<br />
www.hemofarm.com<br />
Broj 191 Godina XXIV <strong>Oktobar</strong> 2007<br />
Dr Dragana Pavkov, menadžer Tima znanja u Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a<br />
Uskoro novi preparati <strong>Hemofarm</strong>a<br />
Na tržištu će se pojaviti novi lekovi namenjeni upravo pacijentima koji boluju od najčešćih bolesti – srca i želuca,<br />
ali i onima koji imaju problema sa infekcijama oka.<br />
U<br />
proteklom periodu naša kompanija<br />
je registrovala nekoliko novih preparata<br />
i farmaceutskih oblika koji<br />
će se uskoro naći u apotekama. U pitanju<br />
su preparati iz oblasti kardiologije, gastrologije<br />
i oftalmologije. Ovom prilikom<br />
o tim preparatima i njihovim prednostima<br />
u odnosu na slične proizvode razgovaramo<br />
za <strong>Hemofarm</strong> press sa dr Draganom<br />
Pavkov, menadžerom Tima znanja u<br />
Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a, koja je već<br />
25. godinu u <strong>Hemofarm</strong>u, a dugo je upravo<br />
bila član Komisije za odabir novih lekova.<br />
- Kako je kardiovaskularni segment u<br />
portfoliju naše kompanije dosta izražen,<br />
svaki novi preparat koji se pojavi u okviru<br />
CardioLogice dočekuje se sa dužnom<br />
pažnjom. U tom segmentu uskoro počinje<br />
proizvodnja Erynorm tableta koje se koriste<br />
u slučajevima hipertenzije, hipertenzije sa<br />
hipertrofijom leve komore (losartan smanjuje<br />
rizik od razvoja moždanog udara u ovoj<br />
grupi pacijenata osim kod obolelih osoba<br />
crne rase), zatim u slučajevima dijabetičke<br />
nefropatije kod pacijenata sa diabetes mellitusom<br />
(losartan usporava progresiju bubrežne<br />
bolesti iskazano smanjenjem incidence<br />
dvostrukog porasta kreatinina, razvoja terminalne<br />
faze renalne bolesti ili smrtnog ishoda<br />
kao i smanjenjem proteinurije) – navodi<br />
dr Pavkov, napominjući da će Erynorma na<br />
tržištu biti u obliku film tableta u jačinama<br />
od 28x50 mg i 28x100mg.<br />
Koji je princip delovanja Erynorma<br />
i koja je njegova prednost u<br />
odnosu na srodne preparate?<br />
Erynorm sadrži aktivnu supstancu losartan,<br />
koji pripada antagonistima Angiotenzin<br />
II receptora, popularno nazvanim »sartani«.<br />
Losartan selektivno blokira AT 1 receptore<br />
i posledično smanjuje presornu aktivnost<br />
angiotenzina II. Angiotenzin II vezivanjem za<br />
AT 1 receptore koji se nalaze u mnogim tkivima<br />
(npr. u glatkim mišićnim ćelijama krvnih<br />
sudova, nadbubrežnoj žlezdi, bubrezima,<br />
srcu) pokreće niz značajnih bioloških procesa<br />
uključujući vazokonstrikciju i oslobađanje<br />
aldosterona. Losartan i njegov aktivni metabolit<br />
blokiraju sva fiziološka dejstva angiotenzina<br />
II. Nasuprot tome, ACE inhibitori blokiraju<br />
dejstva Angiotenzina I i pojačavaju<br />
Prvi webinar<br />
u organizaciji<br />
<strong>Hemofarm</strong>a<br />
str. 5<br />
dejstva bradikinina bez uticaja na dejstvo<br />
Angiotenzina II, što čini osnovnu farmakodinamsku<br />
razliku između ove dve grupe<br />
lekova. U uporednoj studiji ACE inhibitora<br />
i losartana, pokazalo se da je incidenca<br />
pojave kašlja, kao neželjenog dejstva,<br />
značajno manja kod losartana u odnosu na<br />
ACE inhibitore.<br />
Za koje bolesti su namenjeni<br />
drugi novi preparati?<br />
Postojeći broj preparata u okviru<br />
GastroLogice dopunjen je uvodjenjem dva<br />
nova preparata. To su Bicit HP, po sastavu<br />
bizmut subcitrat i Sabax, koji je po sastavu<br />
lansoprazol, odnosno pripada inhibitorima<br />
protonske pumpe.<br />
U kojim tačno indikacijama će se<br />
primenjivati pomenuti preparati?<br />
Oba preparata imaju svoje mesto u terapiji<br />
vrlo česte ulkusne bolesti (čira) i eradikaciji<br />
Helicobacter pylori. Peptična ulkusna<br />
bolest (čir na želucu ili dvanaestopalačnom<br />
crevu) spada među najčešće gastrointestinalne<br />
bolesti. Ona se dijagnostifikuje<br />
u približno 10% svetske populacije, ali se<br />
pretpostavlja da je stvarna prevalenca verovatno<br />
znatno veća. Naime, deo bolesnika<br />
bez izrazitih simptoma ne javlja se lekaru,<br />
već se leče sami. Primećeno je da učestalost<br />
peptične ulkusne bolesti poslednjih decenija<br />
postepeno pada, posebno one na<br />
dvanaestopalačnom crevu (duodenum), a<br />
pada i broj ozbiljnih komplikacija, posebno<br />
krvavljenja.<br />
H. pylori infekcija značajno povećava<br />
rizik razvoja peptične ulkusne bolesti (4-10<br />
puta), bez obzira da li se radi o želudačnom<br />
ulkusu ili o ulkusu dvanaestopalačnog creva.<br />
Etiološko značenje H. pylori infekcije najbolje<br />
se ogleda u činjenici bržeg zaceljenja ulkusa<br />
i značajno ređih recidiva nakon uspešne eradikacije.<br />
Naime, učestalost recidiva ulkusa,<br />
od 70-80% tokom prve godine u nelečenih,<br />
pada ispod 5% u bolesnika nakon eradikacije<br />
infekcije. Primera radi, nakon postignute<br />
sanacije, uglavnom svi recidivi ulkusa<br />
na dvanaestopalačnom crevu posledica su<br />
infekcije sa H. pylori.<br />
Saznanje o benefitu eradikacije infekcije<br />
Helicobacterom pylori (H. pylori), posebno<br />
kod bolesnika s peptičnim ulkusom, dovelo<br />
je do velikih i važnih promena u lečenju<br />
bolesti želuca i dvanaestopalačnog creva<br />
i iz temelja promenilo poglede i postupanje<br />
s bolesnicima. Eradikacija je definisana<br />
kao nestanak H. pylori sa želudačne<br />
sluznice (negativni nalaz), utvrdjena najmanje<br />
4 nedelje nakon završetka eradikacijske<br />
antibiotske terapije. Terapijski protokol<br />
mora biti jednostavan, jeftin i dobro<br />
Novo ime<br />
KK <strong>Hemofarm</strong><br />
STADA<br />
str.11<br />
podnošljiv kako bi ga bolesnik što lakše i<br />
potpuno proveo.<br />
Koliki je zaista stepen uspešnosti<br />
ovakve terapije?<br />
Uspeh eradikacije H. pylori, vrednovan<br />
strogim kriterijima, mora biti viši od<br />
80%. Preporučuje se da terapija bude trojna,<br />
i ne duža od 7 dana. Kao antisekretorni<br />
lek koristi se neki od inhibitora protonske<br />
pumpe (IPP): omeprazol, pantoprazol ili<br />
lansoprazol. Uz to se daju neki od antibiotika:<br />
amoksicilin, klaritromicin ili metronidazol.<br />
Zbog neuspeha eradikacijske terapije i<br />
porasta broja rezistentnih sojeva H. pylori na<br />
antibiotske komponente dosadašnjih terapijskih<br />
protokola, traže se novi načini lečenja i<br />
novi efikasni lekovi.<br />
Bolesnici kod kojih eradikacija dovede<br />
do nestanka simptoma trebali bi se nakon 4<br />
nedelje podvrći ponovnom testiranju na HP.<br />
Ako bolesnik bude pozitivan, potrebno je<br />
provesti retretman, i to kombinacijom IPP +<br />
metronidazol + bizmut u obliku subcitrata +<br />
tetraciklin koja se prema literaturnim podacima<br />
čini najefikasnija.<br />
Na koji način ovi preparati deluju<br />
na navedenu bolest želuca?<br />
Bizmut subcitrat deluje protektivno na<br />
sluzokožu želuca i dvanaestopalačnog creva<br />
i oblaže sluzokožu. Pored toga, bizmut subcitrat<br />
poseduje baktericidno dejstvo na<br />
Helicobacter pylori koja je važan faktor<br />
nastanka ulkusne bolesti. Bizmut subcitrat<br />
deluje zajedno sa antibioticima koji se<br />
koriste u eradikaciji Helicobacter pylori i<br />
može se primeniti i u kombinovanoj terapiji<br />
ulkusne bolesti (sastavni deo trostruke ili<br />
četvorostruke terapije u kombinaciji sa antibioticima,<br />
inhibitorima protonske pumpe ili<br />
blokatorima H 2 receptora).<br />
Lansoprazol pripada grupi lekova inhibitora<br />
protonske pumpe. Mehanizam dejstva<br />
podrazumeva inhibiciju H + /K + ATPaze<br />
(“protonske pumpe”) parijetalnih ćelija<br />
želuca, terminalnog koraka u produkciji<br />
želudačne kiseline, što dovodi do smanjenja<br />
kiselosti i postizanja antiulkusnog dejstva.<br />
Smatra se da na nivou parijetalnih ćelija<br />
dolazi do biotransformacije lansoprazola u<br />
aktivnu formu a zatim do vezivanja za sulf-<br />
Prilinda<br />
u<br />
fokusu<br />
str. 6<br />
Orden<br />
Svetog<br />
Teodora<br />
str. 2<br />
Farmacija i<br />
zdravstvo -<br />
trendovi i<br />
perspektive<br />
str. 3<br />
Konferencija<br />
opšte medicine<br />
str. 5<br />
Slavisti u<br />
Vršcu<br />
str. 8<br />
Dajte krv,<br />
ispunite<br />
život<br />
str. 10
Broj 191 Članica STADA Grupe<br />
hidrilnu grupu H + /K + ATPaze i posledične<br />
inhibicije. Lansoprazol ima produženo<br />
farmakološko dejstvo i efikasno suprimira<br />
sekreciju kiseline u trajanju od 24 časa.<br />
Smanjenjem kiselosti želudačnog soka,<br />
lansoprazol obezbeđuje uslove u kojima<br />
odgovarajući antibiotici mogu da deluju<br />
na Helicobacter pylori. In vitro ispitivanja<br />
su pokazala da lansoprazol ima i direktno<br />
antimikrobno dejstvo na Helicobacter<br />
pylori.<br />
Lansoprazol ima visoku bioiskoristljivost<br />
(80-90%). Kao rezultat toga, željeno dejstvo<br />
se postiže vrlo brzo. Maksimalne koncentracije<br />
u plazmi se postižu 1,5 do 2<br />
časa nakon primene. Poluvreme eliminacije<br />
iz plazme se kreće od 1 do 2 časa nakon<br />
primene pojedinačne ili ponavljanih doza kod<br />
zdravih dobrovoljaca. Nema podataka o akumulaciji<br />
leka nakon duže primene kod zdravih<br />
dobrovoljaca. Lansoprazol se 97% vezuje za<br />
proteine plazme. Nakon apsorpcije, lansoprazol<br />
se metaboliše u jetri i izlučuje renalnim<br />
i bilijarnim putem. Oko 50% unete doze<br />
izlučuje se urinom.<br />
Bicit HP se nalazi u obliku film-tableta<br />
40 x 300 mg, a Sabax se nalazi u obliku kapsula<br />
u pakovanju 28 x 15 mg i 14 x 30 mg.<br />
Naša kompanija je ne tako davno<br />
takođe uvela jedan preparat<br />
koji predstavlja jedan od 3 leka koji<br />
se, kad se koriste pravilno, iskorenjuju<br />
H. pylori u oko 90 odsto slučajeva?<br />
Da, u pitanju je Clathrocin. Iako se on<br />
nalazi u portfoliju naše kompanije kao deo<br />
licencne saradnje sa firmom Lek, trebalo bi<br />
istaći da se kao rezultat sopstvenog razvoja<br />
<strong>Hemofarm</strong>a pojavljuje preparat Zymbaktar<br />
na bazi iste aktivne supstance klaritromicin.<br />
Klaritromicin je antibiotik širokog spektra.<br />
Vrlo uspešno se koristi za terapiju<br />
respiratornih infekcija izazvanih osetljivim<br />
uzročnicima, a sa druge strane se pokazao<br />
nezamenljivim delom kombinovane terapije<br />
eradikacije Helicobacter pylori infekcije.<br />
Na tržištu će se uskoro pojaviti<br />
još jedan preparat i to za lečenje<br />
infekcija oka?<br />
U pitanju je novi farmaceutski oblik antibiotika<br />
za lokalnu primenu Hloramkola. Do<br />
sada se Hloramkol (hloramfenikol) nalazio<br />
na tržištu u obliku masti za oči, a nedavno<br />
je registrovan i u obliku kapi za oči.<br />
Terapijska i neželjena dejstva hloramfenikola<br />
su dobro ispitana i poznata. Indikacije<br />
za njegovu primenu i kontraindikacije su precizno<br />
definisane i proverene u praksi. Posle<br />
lokalne primene u oko, hloramfenikol dobro<br />
prodire u tkiva oka i u očnu vodicu. Nakon<br />
15-30 minuta se postižu maksimalne koncentracije<br />
u očnoj vodici.<br />
Hloramkol 0,5 % kapi za oči, primenjuju<br />
se za lečenje infekcija prednjeg segmenta<br />
oka (izazvanih bakterijama koje su<br />
osetljive na hloramfenikol, kada drugi antibiotici<br />
nemaju dejstva ili su kontraindikovani),<br />
kao što su blefaritis i blefarokonjunktivitis,<br />
bakterijski konjunktivitis, bakterijski keratitis,<br />
kao i ekspozicioni, neuroparalitički i<br />
neurotrofički keratitis u slučaju postojanja<br />
sekundarne bakterijske infekcije.<br />
STADA R&D meeting u Vršcu<br />
U<br />
Vršcu je od 17. do 19. septembra<br />
boravilo 35 predstavnika<br />
svih poslovnih jedinica STADA<br />
grupe, sa ciljem prisustvovanja redovnom<br />
polugodišnjem R&D sastanku, koji je<br />
održan u Hotelu Villa Breg, čiji je domaćin<br />
bila naša Kuća.<br />
Imajući u vidu značaj sastanka na<br />
kome se definiše proizvodni portfolio<br />
za celu STADA grupu, učešće su uzeli<br />
i naš predsednik gospodin Miodrag<br />
Babić, potpredsednik gospodin Nikola<br />
Stanković i izvršni potpredsednik<br />
gospođica Sonja Pejović. Na samom<br />
početku sastanka prisutnima se obratio<br />
gospodin Babić i poželevši dobrodošlicu<br />
i uspešan rad i kratko prezentovao<br />
<strong>Hemofarm</strong>. Predsednik je istakao da je<br />
<strong>Hemofarm</strong> kompanija u kojoj se razvijaju<br />
i proizvode lekovi koji će se distribuirati<br />
u celoj Evropi i pozvao učesnike da<br />
drugog dana obiđu naše pogone i uvere<br />
se u dobru opremljenost naših pogona i<br />
laboratorija, ali i stručnost i kompetentnost<br />
naših kadrova.<br />
Radnim delom sastanka predsedavao<br />
je gospodin Christof Schumann, član borda<br />
STADA grupe i direktori R&D, gospođica<br />
Sigrid Dienel i gospodin Michael<br />
Wolf-Pflugmann. U toku celodnevnog<br />
rada sagledani su statusi ranije definisanih<br />
razvojnih projekata, ali i predloženi novi<br />
projekti. Još jednom je konstatovano da<br />
je u uslovima sve jače tržišne konkurencije<br />
veliki pritisak na R&D koji mora da<br />
obezbedi nove proizvode koristeći sve<br />
raposložive resurse, ali i strateške pristupe.<br />
Istaknuto je i da je STADA akvizicijom<br />
<strong>Hemofarm</strong>a dobila razvojne kapacitete<br />
koji će omogućiti da se sve veći broj novih<br />
proizvoda razvija u sopstvenim laboratorijama,<br />
čime se obezbeđuje bolja kontrola<br />
nad projektima, ali kasnije i upravljanje<br />
proizvodnim troškovima. U tom smislu su<br />
definisani i novi projekti koji će se razvijati<br />
u Institutu <strong>Hemofarm</strong>, a biti namenjeni za<br />
registraciju i plasman na svim tržištima na<br />
kojima posluje STADA.<br />
Drugog dana upriličen je obilazak<br />
proizvodnih pogona <strong>Hemofarm</strong>a pri čemu<br />
su svi gosti pokazali iskrenu oduševljenost<br />
i zadovoljstvo onim što su videli. Takođe<br />
su pohvalilli odličnu organizaciju za koju<br />
je bio zadužen Institut <strong>Hemofarm</strong> i Kabinet<br />
predsednika te izrazili želju da se ponovno<br />
okupe u našem gradu.<br />
Vjera Pejanović<br />
direktor Instituta <strong>Hemofarm</strong><br />
Među najprodavanijima<br />
U<br />
prvoj nedelji oktobra realizovana<br />
je proizvodnja prve transfer šarže<br />
proizvoda Erynorm 50 mg film<br />
tablete i Erynorm 100 mg film tablete.<br />
O velikom potencijalu ovog proizvoda<br />
govori podatak da na listi najprodavanijih<br />
proizvoda originatora, firme Merck Sharp<br />
& Dhom ovaj proizvod zajedno sa fiksnom<br />
kombinacijom losartana i hidrohlorotiazida<br />
zauzimao visoko drugo mesto u 2006.g.<br />
(izvor: 2006 ANNUAL REVIEW, http://www.<br />
merck.com/finance/proxy/2006_form_10k.pdf)<br />
Erynorm film tablete su okrugle, bikonveksne,<br />
bele film tablete sa podeonom<br />
crtom sa jedne strane. Proizvodnja kompaktiranog<br />
granulata, obavlja se tehnikom suve<br />
granulacije u Pogonu čvrstih formi u Šapcu<br />
na roler-kompaktoru. Pripremljeni kompaktirani<br />
granulat je poluproizvod, koji ulazi u<br />
sastav obe doze gotovog proizvoda. Proces<br />
pripreme finalne smeše, potom tabletiranje<br />
i oblaganje jezgara obavlja se u Pogonu<br />
čvrstih formi u Vršcu.<br />
Zbog patentnih ograničenja, osobina<br />
aktivne komponte, velikog udela aktivne<br />
komponente u masi tablete, razvoj formulacije<br />
i razvoj procesa izrade bio je izazov<br />
za stručni tim koji je radio na projektu raz-<br />
voja novog proizvoda. Nakon uspešnog<br />
odabira najoptimalnije formulacije i tehnike<br />
izrade na osnovu laboratorijskih ispitivanja,<br />
a potom i rezultata stabilnosti, sprovedena<br />
su i ispitivanja bioekvivalence doze<br />
od 100 mg. In vitro i in vivo testiranja potvrdila<br />
su da je naš proizvod biekvivalentan<br />
sa originatorom, pod zaštićenim imenom<br />
Cozaar, tačnije sa proizvodom registovanim<br />
na nemačkom tržištu pod imenom Lorzaar<br />
film tablete proizvođača Merck Sharp &<br />
Dohme.<br />
Predsedniku <strong>Hemofarm</strong>a najviše priznanje Eparhije<br />
Orden svetog Teodora<br />
U<br />
parku Vladičanskog dvora u<br />
Vršcu, u prisustvu brojnih vernika<br />
i drugih uglednih gostiju, njegovo<br />
preosveštenstvo, episkop banatski gospodin<br />
Nikanor, osveštao je u subotu 22.<br />
septembra, dve velike, novopostavljene fon-<br />
Ministarstvo ekonomije osnovalo je<br />
26. septembra poslovni savet u<br />
kom su se našli predstavnici 32<br />
domaće i strane kompanije, a među njima i<br />
predsednik <strong>Hemofarm</strong>a, Miodrag Babić.<br />
Savet bi, kako je navedeno u saopštenju<br />
Ministarstva, trebalo da pomogne ekonomskom<br />
napretku Srbije, a u njemu su mesto<br />
našli predstavnici iz svih struktura privrede.<br />
Svojim angažovanjem, predstavnici<br />
domaćih i stranih kompanija koje posluju<br />
�<br />
% Dissolution<br />
120<br />
100<br />
Na sledećem dijagramu prikazani su<br />
rezultati in-vitro testova oslobađanja aktivne<br />
komponente za naš i originalni proizvod:<br />
Efikasnost, bezbednost i kvalitet našeg<br />
generičkog proizvoda potvrđena je kroz sve<br />
faze razvoja odličnim rezultatima fizičko-<br />
Comparative Dissolution Profiles of Lorzaar 100mg film coated<br />
tablets/Losartan 100mg film coated tablets<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
0<br />
0 10 20 30 40 50<br />
Time (min)<br />
tane, iz kojih visoki i raskošni mlazevi vode<br />
upotpunjuju izuzetan ambijent arhitektonskog<br />
zdanja, starog dva i po veka. Izgradnju<br />
fontana je podržala čitava vršačka privreda<br />
i lokalna samouprava.<br />
Tom prilikom, vladika banatski je<br />
u Srbiji daće neposredan doprinos daljem<br />
napretku srpske privrede, jer su iskustva<br />
i preporuke privrednika od suštinskog<br />
značaja za poboljšanje uslova poslovanja,<br />
ističe se u saopštenju.<br />
Pored predsednika naše kompanije,<br />
u Poslovnom savetu se nalaze i<br />
Zoran Drakulić iz Ist pointa, Miroslav<br />
Mišković iz Delte, kao i nekadašnji ministar<br />
Goran Pitić iz Sosijete ženeral banke.<br />
Tu su i Nikola Pavičić iz Sintelon - Tarketa,<br />
Lorzaar 100 mg<br />
film tablets<br />
Losartan 100 mg<br />
film tablets<br />
hemijskih i biološko-medicinskih ispitivanja.<br />
Trend ovako dobrih rezultata nastavio<br />
se u prvoj fazi transfera u proizvodnju,<br />
tako da očekujemo pozitivno mišljenje i<br />
oslobađanje prve šarže od strane Agencije<br />
za lekove.<br />
Institut <strong>Hemofarm</strong>, Staša Vuković,<br />
menadžer Projekta razvoja novog proizvoda<br />
Služba istraživanja i razvoja<br />
osveštao i veliki časni krst, lični dar predsednika<br />
<strong>Hemofarm</strong>a, Miodraga Babića,<br />
poznatog po pružanju pomoći podizanju<br />
mnogih hramova i van ove eparhije.<br />
Biranim rečima, episkop banatski, gospodin<br />
Nikanor je zahvalio predsedniku naše<br />
Kuće za ogroman doprinos, trud i brigu o<br />
svetinjama Eparhije banatske i potom mu<br />
predao Orden svetog Teodora Vršačkog,<br />
najviše priznanje ove eparhije.<br />
Primajući najviše odlikovanje Eparhije,<br />
predsednik <strong>Hemofarm</strong>a zahvalio se na<br />
ukazanom poverenju i naglasio da će i<br />
ubuduće svesrdno pomagati Srpsku pravoslavnu<br />
crkvu i njene hramove.<br />
U pozdravnoj besedi episkop banatski<br />
Nikanor je istakao značaj ovog događaja,<br />
lepotu fontana i krsta koji je darivao<br />
predsednik <strong>Hemofarm</strong>a.<br />
Prisutne je pozdravio i predsednik<br />
Opštine Vršac, Jovica Zarkula i<br />
istakao da će i lokalna samouprava nastaviti<br />
da pomaže obnovu svetinja Eparhije<br />
banatske.<br />
Novoizgrađene fontane ispred<br />
vladičanskog dvora delo su arhitekte<br />
Milorada Ćirića, a donator igradnje je<br />
kompanija <strong>Hemofarm</strong>.<br />
Ministarstvo ekonomije osnovalo Poslovni savet,<br />
u kom je i predsednik <strong>Hemofarm</strong>a, Miodrag Babić<br />
Doprinos napretku srpske privrede<br />
Slobodan Radun iz Nektara, Toplica<br />
Spasojević iz ITM grupe, Slobodan<br />
Vučićević iz Grand proma, Dragoljub<br />
Vukadinović iz Metalca i drugi. Na konstitutivnoj<br />
sednici članovi Saveta raspravljali<br />
su o realizaciji sveobuhvatne reforme propisa,<br />
koja ima cilj da ubrza promene pravnog<br />
sistema u Srbiji i eliminiše nepotrebne i<br />
zastarele propise, a Savet će redovno zasedati<br />
svakog meseca.
Članica STADA Grupe<br />
Ekonomist media group konferencija<br />
– Farmacija i zdravstvo – trendovi i perspektive<br />
Hitna podrška domaćoj farmaciji<br />
Prof. Dragomir Marisavljević u ime Saveta proizvođača, veledrogerija i uvoznika lekova i medicinskih sredstava<br />
Privedne komore Srbije apelovao na otklanjanje dispariteta cena lekova, zatim na potrebu donošenja nedostajućih<br />
zakona i akata, sankcionisanje i striktno poštovanje svih odredbi zakona o lekovima, izmene i dopune zakona o<br />
lekovima u skladu sa direktivama EU, kreditne i druge mere podsticaja izvoza i<br />
sankcionisanje nelojalne konkurencije<br />
U<br />
sredu, 17. oktobra održana je prva<br />
regionalna godišnja konferencija:<br />
„Farmacija i zdravstvo – trendovi<br />
i perspektive“ u organizaciji Ekonomist<br />
media group. Konferenciju su činila tri panela:<br />
Farmaceutska regulativa – domaća regulativa<br />
i evropski standard, Farmacija i biznis<br />
i poslednji panel Trendovi i standardi u<br />
farmaceutskoj industriji.<br />
Na prvom panelu, na kome se govorilo<br />
o državnoj strategiji razvoja domaće<br />
farmaceutske industrije, primeni regulative<br />
na postojeće proizvode, poređenju<br />
domaće i inostrane farmaceutske regulative,<br />
finansiranju farmaceutske zdravstvene<br />
zaštite, učestvovali su moderator,<br />
Milena Radojičić, savetnik direktora<br />
Agencije za lekove i medicinska sredstva<br />
Srbije za regulatorne poslove i panelisti:<br />
Tomica Milosavljević, ministar zdravlja<br />
u Vladi Republike Srbije, Predrag<br />
Bubalo, ministar trgovine, Tomislav<br />
Solarović, direktor ALIMS, Jacques<br />
Morenas, Francuska agencija za lekove,<br />
Svetlana Vukajlović, direktor RZZO,<br />
Dragomir Marisavljević, potpredsednik<br />
<strong>Hemofarm</strong>a i predsednik Saveta grupacije<br />
proizvođača lekova, Aleksandar<br />
Pravdić, direktor Galenike i Ramo<br />
Bralić, direktor Republičkog fonda za<br />
zdravstveno osiguranje Crne Gore.<br />
Drugi panel vodio je ekonomski ekspert<br />
Danko Ðunić, dok su panelisti bili:<br />
Miodrag Babić, predsednik <strong>Hemofarm</strong>a,<br />
Edin Arslanagić, direktor Bosnalijeka,<br />
Živko Mukaetov, direktor Alkaloida,<br />
Vladimir Gravara, direktor Jugohemija<br />
Farmacije i Martin Schloh, partner A.T.<br />
Kearney.<br />
Savremeni trendovi u farmaciji, standardi<br />
farmaceutske proizvodnje, Inovacije<br />
kod nas i u okruženju, garancija kvaliteta<br />
lekova, fitofarmacija, medicinski proizvodi,<br />
OTC proizvodi, bili su tema trećeg panela.<br />
Pozdravivši prisutne, moderator Zlata<br />
Žuvela, direktor Farmaceutske komore<br />
Srbije predstavila je paneliste Ružicu<br />
Nikolić, pomoćnik ministra u Ministarstvu<br />
zdravlja, Slavka Markovića, direktor<br />
Nacionalne kontrolne laboratorije,<br />
Gordanu Mihajlović, pomoćnik direktora<br />
Nacionalni sektor za Informisanje, Nadu<br />
Kovačević, dekan Farmaceutskog fakulteta,<br />
Anu Korać - Trkulju, direktor marketinga<br />
Roche i Pavla Marjanovića, direktor<br />
Sanofi – Aventis.<br />
Ocenjujući da su domaćoj farmaceutskoj<br />
industriji neophodna podrška države<br />
ali i adekvatna finansijska sredstva kako<br />
bi uspeli da usaglase svoju proizvodnju<br />
sa GMP standardima do 2009. godine,<br />
jer posle toga nijedan lek na domaćem<br />
tržištu neće moći da bude u prometu ako<br />
nije proizveden u skladu sa GMP, ministar<br />
trgovine i usluga, Predrag Bubalo,<br />
istakao je na otvaranju Ekonomist media<br />
group konferencije - Farmacija i zdravstvo –<br />
trendovi i perspektive, da će ovo ministarst-<br />
vo raditi na unapređenju sistema formiranja<br />
cena lekova.<br />
- Ovo je zadatak svih zadataka i pitanje<br />
svih pitanja i Ministarstvo trgovina će<br />
ovo pitanje nastojati da reši kako bi se<br />
proizvođači što pre kvalitetno osposobili i<br />
postali konkurentniji na tržištu. Pored imple-<br />
mentacije direktiva EU koje se odnose na<br />
transparentnost mera i dopune kriterijuma<br />
kojim se definišu cene lekova, ovo ministarstvo<br />
priprema i bazu podataka uporedivih<br />
cena lekova u referentnim zemljama na<br />
osnovu publikacija ovih zemalja za 2007.<br />
godinu. Na osnovu toga će se uraditi analiza<br />
prioriteta cena lekova i preispitati cene<br />
svih lekova koji se nalaze na tržištu Srbije. U<br />
zavisnosti od rezultata, Ministarstvo trgovina<br />
i usluga i Ministarstvo zdravlja predložiće<br />
Vladi Srbije uredbu o kriterijumima za formiranje<br />
cena lekova kojom bi se stvorio pravni<br />
osnov za usklađivanje cena lekova sa promenama<br />
uporedivih cena u referentnim zemljama<br />
za 2007. godinu – istakao je ministar<br />
Bubalo.<br />
O položaju domaće farmacije, ali i<br />
celokupnog zdravstva ovom prilikom<br />
je govorio i ministar zdravlja, Tomica<br />
Milosavljević, kao i direktorka Republičkog<br />
zavoda za zdravstveno osiguranje,<br />
Svetlana Vukajlović, a u ime naše<br />
kuće i predsednik kompanije, Miodrag<br />
Babić, kao i predsednik Saveta grupacija<br />
proizvođača lekova, medicinskih sredstava,<br />
potom veledrogerija i grupacije<br />
uvoznika i distributera medicinskih sredstva<br />
u Privrednoj komori Srbije, prof. dr<br />
Dragomir Marisavljević.<br />
Skupu u Hotelu Hyatt regency je prisustvovalo<br />
više od 250 predstavnika svih relevantnih<br />
institucija u oblasti farmacije i<br />
zdravstva, farmaceutske kompanije, veledrogerije,<br />
apoteke, zdravstvene ustanove,<br />
konsultantske kuće, brokerske firme i advokatske<br />
kancelarije.<br />
Prof. Marisavljević je učestvujući u<br />
prvom panelu konferencije apelovao na<br />
Ministarstvo zdravlja, trgovine, ekonomije,<br />
RZZO da kritički razmotre dokument iz<br />
2006. godine - analizu proizvodnje i pro-<br />
meta lekova od 2006. do 2009. godine sa<br />
predlogom mera za njihovo unapređenje.<br />
- U toj analizi je ukazano na neke od<br />
problema, kao što su potreba za otklanjanjem<br />
dispariteta cena lekova u cilju postizanja<br />
nivoa potrebnih investicija za ispunjenje<br />
evropskih standarda u proizvodnji i distribu-<br />
ciji lekova, potreba donošenja nedostajućih<br />
zakona i akata, striktno poštovanje svih<br />
odredbi zakona o lekovima, izmene i dopune<br />
zakona o lekovima u skladu sa direktivama<br />
EU, kreditne i druge mere podsticaja<br />
izvoza, sankcionisanje nelojalne konkurencije,<br />
posebno u smislu primene antidamping<br />
mera i mera za nekontrolisan rast uvoza<br />
gotovih lekova za koji postoje domaće paralele<br />
– napomenuo je Marisavljević.<br />
I predsednik <strong>Hemofarm</strong>a je istakao da,<br />
nažalost, moramo ponavljati neke stvari, jer<br />
se one godinama ne rešavaju.<br />
- Moramo, pre svega, pogledati ambijent<br />
u kom radimo. Mi smo izgubili raspadom<br />
zemlje tržište, a motivacija investitora<br />
se očituje upravo kroz pogled na tržište,<br />
kroz to kakva je kupovna moć i slično i onda<br />
je jasno gde je danas Srbija. A tokom tih<br />
teških perioda trebalo je, naravno, izgraditi<br />
sva rešenja koja traži ovako visoko<br />
sofisticirana industrija i ispuniti sve veće i<br />
veće standarde koji nam prave troškove i<br />
otežavaju pristup nekim novim tržištima.<br />
Mnogo toga što smo propustili nije urađeno<br />
i dosta toga ovoj industriji smeta. Nismo<br />
obezbedili usaglašenost u zakonskoj regulativi<br />
sa okruženjem tako da imam osećaj<br />
da smo previše otvoreni u poređenju sa<br />
nekim novim tržištima sa kojih nam dolazi<br />
konkurencija, a na kojima mi ne možemo da<br />
nastupimo po istim pravilima i istoj logici –<br />
izjavio je predsednik Babić u drugom panelu<br />
konferencije.<br />
Predsednik je podsetio da je <strong>Hemofarm</strong><br />
ulagao i u Srbiju i u region, da smo sagradili<br />
fabriku u Banjaluci koja tehnološki može<br />
da se smatra jednim od najboljih pogona u<br />
okviru naše <strong>Hemofarm</strong> grupe.<br />
- I to smo činili, naravno, sa željom da<br />
odatle prodajemo u celoj BiH što nam baš<br />
ne ide od ruke jer ne znamo izgleda ni sve<br />
zakone o lekovima u BiH. Nešto je tu zapelo.<br />
U Hrvatskoj je nešto teži postupak registracije<br />
i teže nam je nego nekome iz Hrvatske<br />
ko je došao ovde da prodaje lekove. I, naravno,<br />
ne plediram da se ovde uvedu zabrane<br />
nego da se na nivoima ministara zdravlja<br />
napravi jedno usaglašavanje koje će<br />
napraviti punu i ravnopraavnu konkurenciju.<br />
Tu posebno mislim na Sloveniju jer se<br />
Krkini lekovi ovde dobro prodaju, a koliko<br />
znam, niko i ništa odavde ne prodaje u<br />
Sloveniji. Ovde, takođe, imamo jedan postupak<br />
registracije lekova, nadzor nad proizvodnjom,<br />
a nemamo uvid u kojim uslovima<br />
proizvode lekove oni koji ih uvoze ovde iz<br />
dosta egzotičnih zemalja. Založio bih se da<br />
Agencija za lekove sve to pokrije kako bi svi<br />
bili u istom položaju. <strong>Hemofarm</strong> je dosta<br />
uložio i koristio dva kredita Evropske banke<br />
za obnovu i razvoj i jako smo svesni koliko<br />
je skup GMP. To su milioni evra. Mislim da<br />
u tom kontekstu GMP-a nisu nagrađeni oni<br />
koji su na njemu radili. On se neće moći<br />
uvesti za godinu dana i najgore bi bilo da se<br />
pomeraju rokovi, to je viđeno u Kini, Rusiji i<br />
nije valjalo. Evropski GMP je uveden u gotovo<br />
sve pogone <strong>Hemofarm</strong>a, prvi smo dobili<br />
još 2001. godine od evropskih regulatornih<br />
vlasti, a svake dve godine se verifikuje,<br />
i ako i drugi ne nose taj teret i taj teret<br />
se ne priznaje kao trošak, onda to sigurno<br />
nije priznato. Moramo da budemo pod istim<br />
uslovima u istoj utakmici. Mislim da i mi sami<br />
možemo da uradimo više da bismo napravili<br />
i racionalniji i sistem i da bi bili produktivniji<br />
– istakao je predsednik <strong>Hemofarm</strong>a.<br />
Šta dalje?<br />
Zaključci rasprave nakon prvog panela<br />
su da će nadležna ministarstva preduzeti<br />
sve neophodne mere kako bi se<br />
poboljšao status srpske farmaceutske industrije<br />
u ekonomskom i regulatornom smislu,<br />
a prema standardima EU, kao i aktivnosti<br />
na izradi Nacionalne politike lekova,<br />
posebno u njenom razvojnom segmentu.<br />
Dogovoreno je da će se nastaviti aktivnosti<br />
na usaglašavanju cena domaćih i inostranih<br />
lekova, kao i na harmonizaciji propisa i<br />
ojačavanju sektora nadora u oblasti lekova<br />
medicinskih sredstava. Tokom diskusije,<br />
došlo se i do zaključka da će se preduzeti<br />
aktivnosti za ispunjenje zahteva Dobre<br />
proizvođačke prakse, da će se postojeći<br />
Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima<br />
izmeniti i dopuniti, ali i usaglasiti sa najnovijim<br />
direktivama Evropske Unije, kao i<br />
da će se ubrzati aktivnosti na stručnim pripremama<br />
za potpisivanje PIC/s konvencije.<br />
Sve je ovo neophodno uraditi kako bi<br />
se stekli uslovi za ispunjenje GMP propisa<br />
do datog roka.<br />
Govoreći i odgovarajući na pitanja o<br />
konsaltingu i menadžmentu u farmaceutskoj<br />
industriji, iskustvima iz regiona, tržišnoj<br />
regulativi, te koliko je farmaceutska industrija,<br />
koo jedna od najuređenijih privred-<br />
Broj 191<br />
nih oblasti u nas, kako je rekao ministar<br />
Predrag Bubalo, „meta“ stranih investitora,<br />
zaključci su da strani investitori upravo prepoznaju<br />
farmaceutsku industriju kao visoko<br />
profitabilnu industrijsku granu, da su konsultantske<br />
kuće veoma značajne u proce-<br />
Trenutno stanje<br />
Cena lekova u Srbiji je trenutno<br />
oko 42 odsto cene u referentnim<br />
zemljama, Hrvatskoj, Sloveniji<br />
i Italiji. Zakon o lekovima kaže da<br />
bi do 2009. godine cene lekova<br />
u Srbiji trebalo da dostignu 80<br />
odsto prosečne uporedive cene u<br />
referentnim zemljama, ali u periodu<br />
od 2004. do 2006. godine ovaj<br />
odnos je povećan samo sa 32 na<br />
42 odsto.<br />
ni kvaliteta kompanije koju namerava da<br />
kupi inostrana kompanija. Istaknut je značaj<br />
posla konsultantskih kuća u procesu procene<br />
kvaliteta kompanija, ali i unapređenja<br />
zakonskog ambijenta za strane investitore,<br />
ispunjenja evropskih standarda u distribuciji<br />
(GDP), kao i doslednosti primene Zakona<br />
o lekovima u delu koji se odnosi na rokove<br />
ispunjenja GMP i GDP, kao elemente<br />
pravne sigurnosti investiranog kapitala.<br />
Na dnu lestvice<br />
Ministar zdravlja Tomica Marisavljević<br />
rekao je da se u Srbiji godišnje<br />
izdvaja 186 evra po stanovniku<br />
godišnje za zdravstvenu zaštitu, te da<br />
samo Albanija u Evropi ima manje<br />
novca za zdravstveni sistem od nas.<br />
Od ukupnih izdvajanja za zdravstvo,<br />
kako je rekla Svetlana Vukajlović,<br />
za lekove odlazi 15 posto.<br />
Zaključak je da prosečno naš stanovnik<br />
iz kase RZZO troši 27,9 evra<br />
za lekove.<br />
Sugerisano je da se CEFTA dopuni aneksima<br />
kako bi ova specifična oblast, promet<br />
lekova, bila usaglašena i time izbegne da<br />
se za svaku zemlju u regionu mora ponavljati<br />
procedura registracije leka.<br />
Tokom panela otvorena su razna pitanja,<br />
između ostalog, i slobodno formiranje<br />
cena OTC proizvoda i nadzor nad ino<br />
– proizvođačima koje posluju na našem<br />
tržištu, a sedište im je van zemalja EU i<br />
SAD.<br />
D. Stanimirović
Broj 191 Članica STADA Grupe<br />
Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske<br />
Federacija koči usvajanje zakona o lekovima RS<br />
Logično je da farmaceutskoj industriji Federacije ne odgovarajedinstveno tržište lekova jer sada imaju monopol<br />
Ranko Škrbić, ministar zdravlja i<br />
socijalne zaštite RS, smatra da zakon<br />
o lekovima BiH, koji se pripremao<br />
sedam godina, i koji je sačinjen već duže<br />
od godinu dana i nekoliko puta se nalazio<br />
u parlamentarnoj proceduri, još nije<br />
usvojen iz političkih razloga, te zbog lobija<br />
farmaceutske industrije iz Federacije BiH.<br />
NN: Kako Vi ocenjujete pripremljeni<br />
zakon o lekovima BiH?<br />
ŠKRBIĆ: O zakonu o lekovima BiH<br />
se priča više od sedam godina. Bilo je<br />
nekoliko pokušaja da se donese zakon.<br />
Profesionalne radne grupe stručnjaka iz<br />
RS i Federacije intenzivno su radile na<br />
njegovom donošenju. Proces je trajao<br />
nekoliko godina, a intenzivirao se prošle<br />
godine donošenjem radne verzije zakona,<br />
koja je naišla na određene probleme,<br />
posebno na neadekvatno razumevanje od<br />
strane proizvođača i od strane regulative,<br />
te nekih drugih zainteresovanih strana.<br />
Ipak, konačno se došlo do konsenzusa i<br />
mogu reći da je ovako pripremljen zakon<br />
u potpunosti usvojio sve direktive Evropske<br />
unije, koje se odnose na ovu oblast. Ljudi iz<br />
OHR-a su preuzeli aktivnosti koordinacije<br />
tog posla i mislim da su ga jako dobro<br />
obavili.<br />
NN: Uprkos tome zakon još nije<br />
usvojen. Zbog čega, i kome je u<br />
interesu da ne dođe do njegovog<br />
usvajanja?<br />
ŠKRBIĆ: Kada je zakon došao u<br />
fazu usvajanja počele su određene igre i<br />
polemike da li zakon, takav kakav jeste,<br />
može da se usvoji ili ne. Bilo je različitih<br />
Lekari Kliničkog centra Banjaluka<br />
posetili našu kuću<br />
HIRURZI IZ BANJALUKE<br />
U HEMOFARMU<br />
Početkom oktobra nastavili smo trend<br />
dobre saradnje sa Kliničkim centrom<br />
Banjaluka u vidu posete lekara<br />
Centra. Ovog puta, naši dragi gosti<br />
bili su lekari Klinike za hirurgiju koje je<br />
predvodio načelnik klinike dr Milan<br />
Simatović, dok su domaćini bili direktor<br />
naše banjalučke firme, Aleksandar<br />
Veselinović, menadžer marketinga regije,<br />
dr Saša Urošević, stručni saradnici<br />
u marketingu, dr Marina Garača i dr<br />
Marjana Tica, te stručni saradnik u proizvodnji<br />
Dragan Zorić.<br />
Pošto smo do sada imali veoma dobru<br />
saradnju sa lekarima Klinike za hirurgiju,<br />
ova poseta je došla kao logičan sled<br />
viđenja pojedinih proizvođača u BiH koji su<br />
osporavali neke članove, pre svega član 58<br />
i 140. Oni se odnose na to da li proizvođač<br />
u sklopu svog proizvodnog pogona mora<br />
da ima i laboratoriju za kontrolu kvaliteta.<br />
Evropske direktive ne traže taj uslov za<br />
davanje saglasnosti proizvođačima za<br />
proizvodnju. Dakle, proizvođač može<br />
uzeti nezavisnu laboratoriju koja će vršiti<br />
kontrolu njegovih proizvoda. Međutim, neki<br />
proizvođači u BiH su se tome protivili,<br />
verovatno zbog konkurencije. Time bi drugi,<br />
manji proizvođači, koji smatraju da je BiH<br />
interesantno mesto za ulaganje, u startu<br />
morali da prave ne samo proizvodni pogon,<br />
događaja, kako bi se lekari uverili da<br />
u našoj banjalučkoj fabrici proizvodimo<br />
kvalitetne i pouzdane lekove.<br />
Direktor Veselinović je u uvodnoj reči<br />
poručio lekarima da je <strong>Hemofarm</strong>, kao<br />
jedina fabrika lekova u Republici Srpskoj,<br />
i njihova fabrika, te zahvalio lekarima na<br />
dosadašnjoj saradnji i podršci.<br />
Načelnik klinike dr Milan Simatović je<br />
rekao da su hirurzi prvi put u <strong>Hemofarm</strong>u i<br />
da su prijatno iznenađeni onim što su videli<br />
nakon obilaska fabrike. Dr Simatović je zahvalio<br />
na prijemu i izrazio nadu da će saradnja<br />
sa <strong>Hemofarm</strong>om u narednom periodu<br />
biti još bolja i kvalitetnija.<br />
A. Ðurić<br />
nego i laboratoriju za kontrolu, što odvraća<br />
potencijalnog investitora. Mi smatramo<br />
da ne treba vršiti segregaciju i stvarati<br />
otežavajuće uslove za određenu<br />
vrstu proizvodnje koju bi neko hteo da<br />
pokrene u BiH.<br />
NN: Savet ministara BiH pretprošle<br />
sedmice ponovo nije usvojio<br />
zakon o lekovima. Šta je ovaj put<br />
bilo sporno?<br />
ŠKRBIĆ: Ponovo su bili sporni pomenuti<br />
članovi, ali odjednom je, verovatno<br />
iz političkih razloga, došao u pitanje i<br />
član četiri, koji definišc sedište agencije za<br />
lekove. Mi smatramo da bi bilo šteta ugasiti<br />
Narodna banka Srbije izdala je 17.<br />
septembra zlatni i srebrni novac sa<br />
likom Dositeja Obradovića, povodom<br />
200 godina od njegovog dolaska<br />
u Srbiju.<br />
Pored guvernera Narodne banke<br />
Srbije, Radovana Jelašića, promociji<br />
novih zlatnika i srebrnjaka prisustvovali su<br />
i ministar prosvete Srbije Zoran Lončar<br />
i predsednik Skupštine Zadužbine Dositej<br />
Obradović, Miodrag Babić.<br />
Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio<br />
je tom prilikom da je Dositej još pre dva<br />
veka želeo da približi Srbiju Evropi.<br />
- Za nas, to je obaveza prema prošlosti,<br />
ali još više prema budućnosti. Ta harmonizacija<br />
sa evropskim standardima ne<br />
sme da bude paravan za prilagođivanje<br />
unutrašnjim dnevno političkim potrebama.<br />
Veliki prosvetitelj Obradović je napravio<br />
prve značajne korake u približavanju Srbije<br />
Evropi. Srbija jeste deo Evrope i sposobna<br />
je da prihvati i neguje evropske vrednosti.<br />
Veliki prosvetitelj, Dositej Obradović je radio<br />
na razvoju pismenosti i zalagao se za<br />
upotrebu jezika koji svi razumeju, ali i za<br />
izgradnju novih modernih institucija. On je<br />
u Srbiju doneo duh prosvećenosti Evrope<br />
Agenciju za lekove RS i početi iznova formirati<br />
jedno regulatorno telo u Sarajevu. Iz<br />
tog razloga ne mogu da shvatim zahteve,<br />
koji su više političke prirode, a koji dolaze<br />
iz Sarajeva, da sedište agencije mora biti<br />
u Sarajevu. Ja kažem da ono ne mora<br />
biti u Sarajevu. Mi smo dali kompromisno<br />
i veoma logično rešenje. Smatramo da<br />
centar regulatornog dela agencije treba da<br />
bude u Banjaluci, a da kontrola kvaliteta<br />
treba da bude u Sarajevu, jer Sarajevo<br />
ima respektabilnu laboratoriju opremljenu<br />
savremenom opremom. To je bilo sporno<br />
i vidim da su neki ministri imali političke<br />
instrukcije da se to ne usvoji. Agencija za<br />
lekove RS radi već pet godina, ima oko 40<br />
zaposlenih, a od toga više od 25 fakultetski<br />
obrazovanih ljudi raznih profila. Agencija<br />
veoma dobro radi svoj posao i u regionu<br />
je najdalje otišla u smislu prihvatanja<br />
regulatornih principa koje EU definiše. Bio<br />
je sporan i deo koji se odnosi na članove<br />
komisije za lekove, a koji predviđa da budu<br />
četiri člana iz Federacije, tri ili dva iz RS,<br />
jedan iz Brčko distrikta. Smatramo da je to<br />
tendenciozno i nedopustivo. Ne može se za<br />
tako važne stvari, koje su tehničke prirode,<br />
unositi sistem odlučivanja koji je većinski i<br />
koji bi podrazumevao odluke koje mogu biti<br />
na nečiju štetu u tom procesu odlučivanja.<br />
Očigledno se u našim uslovima pokušava<br />
sve, pa i zakon o lekovima, koji je čisto<br />
tehničko pitanje, politizirati.<br />
NN: Da li se proizvođači iz<br />
Federacije plaše usvajanja jedinstvenog<br />
zakona, koji bi značio i<br />
jedinstveno tržište?<br />
osamnaestog veka. U tom smislu njegove<br />
poruke su aktuelne i danas, Srbija jeste deo<br />
Evrope i sposobna je da prihvati i neguje<br />
evropske vrednosti – rekao je Jelašić.<br />
Od dana promocije do danas u prodaji<br />
je 500 komada zlatnog, kovanog novca u<br />
apoenu od 5.000 dinara i 1.000 srebrnih<br />
od 1.000 dinara.<br />
Zlatne kovanice su mase 3,455 grama<br />
Stanje haotično<br />
u Federaciji, a<br />
ne u RS<br />
NN: U posljednje vreme često se<br />
govori o haosu koji vlada na tržištu<br />
lekova. Kako gledate na te komentare?<br />
ŠKRBIĆ: Mediji iz Federacije me<br />
često pitaju slažem li se da je stanje<br />
haotično. Ja im kažem da kod njih<br />
možda jeste haotično, ali kod mene<br />
nije. Mi imamo jedinstvene liste u<br />
čitavoj RS, jedinstven pristup registraciji<br />
u čitavoj RS, uravnotežene<br />
cene lekova i ja s te strane ne mogu<br />
reći da je kod nas haos. Naprotiv,<br />
imamo prilično sređenu situaciju i<br />
to mogu da potvrde i predstavnici<br />
proizvođača, i institucija i pacijenti.<br />
ŠKRBIĆ: Mi smo još 2000. godine<br />
doneli odluku da otvorimo granice i RS<br />
ima najtransparentnije tržište u regionu.<br />
Kod nas se mogu naći svi proizvođači. To<br />
je jedan od razloga zašto proizvođači iz<br />
Sarajeva, možda, strahuju da će im tržište<br />
značajno pasti i da će im cene lekova pasti.<br />
Proizvodi Bosnalijeka, na primer, su daleko<br />
skuplji u Kantonu Sarajevo nego u RS. Cene<br />
diktira politika kako bi Bosnalijek imao<br />
veće prihode. Logično je da farmaceutskoj<br />
industriji Federacije ne odgovara jedinstveno<br />
tržište lekova jer sada imaju monopol. A<br />
ako otvore granice i tržište, logično je da<br />
će i promet i cene proizvoda padati. Radi se<br />
sigurno i o lobijima koji ne dozvoljavaju da<br />
se zakon usvoji i u potpunosti implementira.<br />
Dakle, imamo dvostruke ili trostruke aršine.<br />
Svaki put se nađe neki razlog samo da se<br />
odugovlači sa usvajanjem zakona.<br />
(Preuzeto iz banjalučkih Nezavisnih novina<br />
11. oktobar 2007)<br />
Promocija novih zlatnika i srebrnjaka u Narodnoj banci Srbije<br />
Kovanice sa likom Dositeja Obradovića<br />
i prečnika 20 milimetara, dok su srebrne<br />
teške 13 grama sa prečnikom 30 milimetara.<br />
Na licu novčića je prikazan portret<br />
Dositeja Obradovića, ispisano njegovo ime,<br />
natpis Iduć uči u vekove gleda, godina<br />
rođenja i smrti (1739-1811) i godina kovanja<br />
– 2007, a na naličju grb Srbije.<br />
Novac će se prodavati u sedištu NBS i<br />
filijalama, po ceni koju ta banka odredi.
Članica STADA Grupe<br />
Krajem avgusta, u kampu Košutnjak,<br />
<strong>Hemofarm</strong> je bio počasni gost<br />
završne manifestacije trogodišnjeg<br />
projekta Unapređenje preventivnih zdravstvenih<br />
usluga u Srbiji.<br />
Naime, studija Opterećenje društva<br />
bolestima u Srbiji iz 2003. je pokazala da<br />
preko dve trećine stanovnika Srbije umire<br />
od takozvanih masovnih nezaraznih bolesti,<br />
u koje spadaju oboljenja srca i krvnih<br />
sudova, šećerna bolest, rak dojke, grlića<br />
materice i debelog creva. Poražavajući<br />
podatak je i taj da svakodnevno jedna žena<br />
u Srbiji umre zbog raka grlića materice –<br />
bolesti koja je u razvijenim evropskim zemljama<br />
potpuno iskorenjena. Sve ove bolesti<br />
su izlečive, ukoliko se na vreme otkriju.<br />
Nažalost, kod nas je uobičajeno da se kod<br />
Unapređenje prevencije<br />
lekara ide tek kada bolest dospe u poodmaklu<br />
fazu. Uvidevši ovakve negativne trendove,<br />
Ministarstvo zdravlja je kao jedan od<br />
svojih prioriteta označilo razvoj programa<br />
ranog otkrivanja ovih oboljenja, promovisanjem<br />
prevencije oboljenja.<br />
Evropska unija je, preko Evropske<br />
agencije za rekonstrukciju kao jednog<br />
od glavnih partnera Ministarstva zdravlja,<br />
finansiralo nekoliko projekata u vezi<br />
sa promocijom zdravlja, među kojima je i<br />
projekat Unapređenje preventivnih zdravstvenih<br />
usluga u Srbiji. Jedan od glavnih<br />
ciljeva ovog projekta je podrška regionalnim<br />
Domovima zdravlja u otvaranju i<br />
organizaciji rada Centara za preventivne<br />
zdravstvene usluge. Projekat se završio 31.<br />
avgusta ove godine, a otvoreno je ukupno<br />
25 Preventivnih centara u 21 regionu u<br />
Srbiji, i 4 Preventivna centra u Beogradu.<br />
Publikovano je i 5 vodiča u oblasti prevencije<br />
masovnih nezaraznih bolesti zajedno sa<br />
Republičkom stručnom komisijom za izradu<br />
vodiča kliničke dobre prakse, a sprovedene<br />
su i dve nacionalne zdravstveno promotivne<br />
kampanje: Ti si moje srce i Jedan pušač –<br />
mnogo žrtava.<br />
Zaključak pomenute manifestacije, u<br />
kojoj su se gostima obratili Matthias<br />
Reinicke - EAR Program menadžer<br />
za zdravstvo, kao i prof. dr Tomica<br />
Milosavljević, ministar zdravlja u Vladi<br />
RS, jeste da se unapređenje zdravlja populacije<br />
nastavlja, iako je projekat završen.<br />
Naime, Ministarstvo zdravlja je postavilo cilj<br />
da u narednom periodu svi Domovi zdravlja<br />
u Srbiji otvore Centar za prevenciju.<br />
Još na samom početku, septembra<br />
2004. godine, <strong>Hemofarm</strong> je podržao<br />
ovaj projekat, te smo se tako - sada po<br />
završetku, našli na završnoj manifestaciji sa<br />
našim štandom - Moja apoteka, na kojem je<br />
prezentovan najnoviji promo-video-materijal<br />
naše palete posebno spremljen za ovu<br />
priliku. Kreativni tim Centralnog Portfolio<br />
Servisa se potrudio da i ovoga puta<br />
budemo vrlo interesantni učesnicima ove<br />
manifestacije. Rekreativno druženje u prelepoj<br />
prirodi, bio je pravi način za završetak<br />
jednog ovakvog projekta. N. Č. D.<br />
KONFERENCIJA OPŠTE MEDICINE<br />
Srpsko lekarsko društvo – Sekcija opšte<br />
medicine je ove godine organizovala<br />
XXVIII konferenciju opšte medicine<br />
Srbije sa međunarodnim učešćem, na<br />
Kopaoniku od 28. septembra do 2. oktobra.<br />
Na veliko zadovoljstvo organizatora,<br />
ove godine je podeljeno 1550 kotizacija,<br />
što samo govori o kvalitetu i potrebi za<br />
ovakvim stručnim skupovima. Glavne teme<br />
ovogodišnje konferencije bili su poremećaji<br />
mentalnog zdravlja, primarna prevencija<br />
kardiovaskularnih oboljenja i pitanja koja<br />
su se doticala uloge lekara opšte medicine<br />
u okviru zdravstvenog sistema. Najviše<br />
je bilo lekara iz naše zemlje ali ni kolege<br />
iz susednih zemalja u okruženju nisu propustili<br />
priliku za stručno usavršavanje i<br />
druženje na, u ovo doba godine prelepom,<br />
Kopaoniku. Ovakav impozantan broj lekara<br />
na jednom mestu nisu zanemarile ni farmaceutske<br />
kuće registrovane u našoj zemlji, pa<br />
su na svojim štandovima na što bolji način<br />
pokušale predstaviti kako svoje firme tako i<br />
svoju ponudu farmaceutskih preparata.<br />
Naravno, i <strong>Hemofarm</strong> je bio prisutan<br />
sa svojim već prepoznatljivim štandom<br />
i brojnim saradnicima, koji su se pored<br />
pružanja informacija o našim lekovima i<br />
deljenja pratećeg promotivnog materijala,<br />
u slobodno vreme družili sa svojim gostima<br />
– lekarima.<br />
I ovoga puta je <strong>Hemofarm</strong> imao<br />
drugačiji „nastup“ od uobičajenog, koji<br />
Šetnja sa <strong>Hemofarm</strong>om<br />
ni sitna kiša u nedelju nije mogla sprečiti.<br />
Naime, u 13h ispred hotela Grand se okupilo<br />
oko dve stotina ljubitelja prirode i rekreacije,<br />
i krenulo u Šetnju sa <strong>Hemofarm</strong>om,<br />
stazama kroz šumu, preko livada do proplanka<br />
nadomak hotela gde ih je očekivalo<br />
osveženje u vidu slanog posluženja i toplih<br />
napitaka. Iskorišćeni su anketni listići<br />
naše nagradne igre da se podeli 8 poklona<br />
nekim od šetača. Izvlačenje glavne nagrade<br />
(i još 9 utešnih nagrada: Mede –Moja apoteka,<br />
stetoskopi, kućni aparati) je bilo obavljeno<br />
završne večeri na Svečanom koktelu,<br />
kada je dr Aleksandar Vujisić iz Bačke<br />
Topole postao vlasnik plazma televizora.<br />
Naravno, <strong>Hemofarm</strong> je učestvovao i u<br />
stručnom delu konferencije i to Okruglim<br />
stolom dve <strong>Hemofarm</strong>Logice: CardioLogica<br />
i InfectoLogica, gde je menadžer Tima znanja<br />
Dušan Ðurić pozdravio sve prisutne.<br />
Okrugli sto CardioLogice sa temom: Prilinda<br />
– novo poglavlje ACE inhibicije je počeo<br />
sa izlaganjem saradnika Tima znanja -<br />
Ljiljanom Radivojević, koja je napravila<br />
uvod u predavanja, sa vrlo domišljatim<br />
naslovom: Prilinda – Koristi iznad kontrole<br />
krvnog pritiska. Prvo predavanje prof. dr<br />
Biljane Obrenović Kirćanski bilo je<br />
na temu: Smanjenje rizika od kardiovaskularnih<br />
događaja kod visokorizičkih bolesnika<br />
– Prilinda u fokusu. Usledilo je izlaganje<br />
prof. dr Nebojše Lalića na temu<br />
metaboličkog sindroma, tipa 2 dijabetesa i<br />
dislipidemije Može li se uticati na progresiju<br />
kardiovaskularnih bolesti?. Nakon njih, je<br />
doc. dr Vesna Škodrić Trifunović imala<br />
predavanje o antibioticima – Principi racionalne<br />
antimikrobne terapije sa akcentom na<br />
naš Amoksiklav Lek 2x.<br />
U razgovoru sa našim gostima<br />
predavačima, kada smo ih pitali za<br />
mišljenje o ovoj i sličnim konferencijama,<br />
prof. dr Nebojša Lalić je istakao snagu<br />
ove Sekcije koja sve više i više raste i sam<br />
skup dobija iz godine u godinu na važnosti,<br />
organizovanije je i vidi se veliki napredak.<br />
U prilog tome govori i činjenica da<br />
su lekari sve zainteresovaniji, broj učesnika<br />
je veći ali ni kvalitet ne zaostaje. U funkcionisanju<br />
sekcija, nedostaje jedino direktna<br />
veza između stručnih sekcija SLD-a i<br />
ove Sekcije opšte medicine u smislu koordinacije<br />
i organizacije rada, jer postoji<br />
interesovanje Opšte medicine za saradnjom<br />
sa Stručnim sekcijama i potreba da<br />
se informacije sa kojima lekari specijalisti<br />
raspolažu iz određenih oblasti, daju upravo<br />
kolegama u opštoj medicini jer su oni osnova<br />
celog sistema. Doc. dr Vesna Škodrić<br />
Trifunović se složila da je opšta medicina<br />
„stub“, odnosno „osnova“ zdravstvenog<br />
sistema. Ovaj vid njihove edukacije je jako<br />
dobar, ali pošto ne mogu svi prisustvovati -<br />
iako svi oni međusobno razmenjuju informacije<br />
– potrebne su radionice sa stručnim<br />
pitanjima, diskusijama o tačnim i netačnim<br />
odgovorima, i to u njihovim gradovima,<br />
kolektivima, čime će im se približiti data<br />
problematika.<br />
Upravo je i predavanje prof. Dr Biljane<br />
Obrenović Kirćanski bilo drugačije koncipirano:<br />
sa prikazima slučaja pacijenata koji<br />
su potkrepljeni zaključcima zvaničnih objavljenih<br />
svetskih studija, koje govore u prilog<br />
primenjenoj terapiji kod datih pacijenata.<br />
Pošto su se svi naši gosti - predavači<br />
složili oko prednosti aktuelnog vida edukacije<br />
kroz tzv. radionice, verujemo da<br />
ćemo i dalje zajedno, uz njihovu pomoć<br />
organizovati vrlo uspešne stručne sastanke<br />
i skupove.<br />
Pripremila: N. Č. D.<br />
Poslednjih dana septembra u Master<br />
centru Novosadskog sajma, održan je<br />
Jedanaesti kongres hematologa Srbije<br />
Broj 191<br />
Jedanaesti kongres hematologa<br />
Na nedavno završenom Šestom simpozijumu<br />
onkoloških hirurga Srbije,<br />
održanom u Novom Sadu, veoma<br />
zapažen nastup imala je i naša kuća, javlja<br />
Aleksandra Sadžakov, brend predstavnik<br />
u poslovnom centru <strong>Hemofarm</strong>a u<br />
Novom Sadu.<br />
Tokom drugog dana predavanja, koji<br />
je bio posvećen melanomima, istorijatu,<br />
epidemiologiji, morfologiji, dijagnostici,<br />
kliničkoj slici i hirurškom lečenju, <strong>Hemofarm</strong><br />
je organizovao predavanje Patofiziološki<br />
aspekti onkološkog bolesnika – nutricija<br />
koja i kada. Predavanje je držao doc. dr<br />
Nikola Radovanović, a njegovo veoma<br />
u kom su, pored najeminentnijih naših<br />
stručnjaka iz ove oblasti, učestvovali i gosti<br />
iz inostranstva.<br />
U okviru dana, koji je bio posvećen<br />
terapijskim pristupima kod hematoloških<br />
bolesti i aspektu poboljšanja kvaliteta života<br />
kod bolesnika, predstavila se i naša Kuća.<br />
U ovom delu kongresa, kako javlja<br />
Aleksandra Sadžakov, naš brend<br />
predstavnik iz Novog Sada, učestvovao je<br />
prof. dr Dragomir Marisavljević, potpredsednik<br />
<strong>Hemofarm</strong>a, koji je ovog puta<br />
bio moderator sa grupom autora u temi<br />
Suportivno zbrinjavanje bolesnika sa malignim<br />
bolestima.<br />
Kongresu je prisustvovalo oko 200<br />
učesnika i izlagača.<br />
Simpozijum onkoloških hirurga<br />
U<br />
organizaciji kompanije <strong>Hemofarm</strong>,<br />
u Beogradu je 25. septembra<br />
održano prvo internet predavanje<br />
(webinar) u oblasti medicine. Tema<br />
ovog predavanja, koje je držao dr Sava<br />
Nenić, specijalista interne medicine i jedini<br />
subspecijalista intenzivne nege u našoj<br />
zemlji, kao i doskorašnji načelnik intenzivnog<br />
bloka u Institutu za plućne bolesti<br />
u Sremskoj Kamenici, je savremeni pristup<br />
u lečenju vanbolničke i bolničke pneumonije.<br />
Koliko je ovo predavanje bilo značajno<br />
govori i činjenica da je pneumonija jedan<br />
od vodećih uzroka smrti u današnjem<br />
svetu, najčešći je uzrok smrti među infektivnim<br />
bolestima, a dr Nenić je ovom prilikom<br />
izneo najnovija saznanja o lečenju<br />
ove bolesti. On se tokom predavanja pozvao<br />
na svetske reference u dijagnostici i<br />
lečenju vanbolničkog i bolničkog hospitalizovanog<br />
zapaljenja pluća, budući da je<br />
današnja medicina u svetu zasnovana na<br />
činjenicama.<br />
Na predavanju dr Nenić je govorio o<br />
sve češćem problemu rezistencije na antibiotike,<br />
odnosno o pojavi sojeva mikroorganizama<br />
koji su otporni na skoro sve trenutno<br />
korišćene antibiotike. Dr Nenić je<br />
govorio i o neracionalnoj upotrebi antibi-<br />
interesantno izlaganje pratilo je oko 150<br />
učesnika Simpozijuma.<br />
Dan pre toga na simpozijumu je bilo<br />
reči o tumorima u abdomenu i hirurškim<br />
aspektima njihovog lečenja.<br />
Prvo internet predavanje iz medicine<br />
Webinar o plućnim bolestima<br />
otika koja dodatno komplikuje ovaj problem.<br />
- Antibiotike bi trebalo koristiti samo<br />
kada za njihovu upotrebu postoji stroga<br />
indikacija, dok dužina same terapije treba<br />
da bude što je moguće kraća – istakao je<br />
predavač.<br />
Prema njegovim rečima, novi antibiotici<br />
koje koristi tokom svog rada u SAD<br />
su ultraskupi i kao takvi ne postoje na<br />
našem tržištu. Naši lekari, prema njegovom<br />
mišljenju, često prekomerno koriste<br />
ove veoma važne lekove, a veliki problem<br />
predstavlja i često prolongirana terapija.<br />
Zbog toga je, smatra on, neprestana<br />
edukacija i držanje koraka sa novim svetskim<br />
trendovima, imperativ.<br />
Skup je putem Interneta pratilo 90<br />
uglednih lekara iz kliničkih centara i bolnica<br />
iz Beograda, Novog Sada, Niša,<br />
Kragujevca i Podgorice, kao i predstavnici<br />
uglednih medijskih kuća.<br />
Na ovaj način organizovan, prvi webinar<br />
u oblasti medicine u Srbiji, potvrđuje<br />
<strong>Hemofarm</strong>ovu okrenutost konstantnoj edukaciji<br />
kako stručne, tako i šire javnosti.<br />
Istovremeno, ovo je samo još jedan primer<br />
toga kako kompanija <strong>Hemofarm</strong> ide u<br />
korak sa novim tehnologijama.<br />
D.S.
Broj 191 Članica STADA Grupe<br />
Grad Banjaluka i banjalučki Dom<br />
zdravlja su 30. septembra, povodom<br />
Svetskog dana srca, bili<br />
domaćini ove manifestacije za Republiku<br />
Srpsku. Naša kompanija je, kao i svake<br />
godine, imala zapažen nastup u ovoj akci-<br />
Novine u lečenju<br />
respiratornih oboljenja<br />
Početkom oktobra u Podgorici je održan<br />
mini simpozijum Novine u antibiotskoj<br />
terapiji respiratornih oboljenja na kom<br />
su se farmaceuti iz Podgorice upoznali sa<br />
novim stavovima vezanim za ovu grupu<br />
lekova, zahvaljujući predavanju prof. dr<br />
Branimira Nestorovića.<br />
Pred oko devedeset farmaceuta i desetak<br />
lekara, u nastavku ovog mini simpozijuma<br />
je menadžer Tima znanja, dr Dušan<br />
Ðurić izneo stavove i činjenice o pacijentu<br />
i bihejvioralnim karakteristikama. Kao<br />
uvod u ovu temu je poslužila činjenica da<br />
Prof. dr Nestorović u svom “elementu” u<br />
toku predavanja<br />
se tokom druge polovine XX veka, pojavljuje<br />
grupa istraživanja koja pruža ubedljiv<br />
dokaz o tome da izbor životnog stila znači<br />
izbor između zdravlja i bolesti, kao i između<br />
života i smrti.<br />
Prema rečima dr Dušana Ðurića, zdravlje<br />
svakako ne predstavlja samo izbegavanje<br />
smrti, tako da prebrojavanje smrtnih<br />
slučajeva, koje su zdravi životni stilovi mogli<br />
spasti, je samo jedna strana priče.<br />
- Strategije životnih stilova mogu imati<br />
značajnu ulogu, ne samo u redukovanju faktora<br />
rizika, već i u prevenciji i u efikasnom<br />
lečenju bolesti – kaže dr Ðurić.<br />
On naglašava da se optimalno zdravlje<br />
može definisati kao “ravnoteža fizičkog,<br />
emotivnog, socijalnog, duhovnog i intelektualnog<br />
blagostanja”. - Duhovno zdravlje<br />
obuhvata postojanje osećanja smisla života,<br />
sposobnosti pružanja i primanja ljubavi i<br />
osećanja dobre volje, kao i milosrđa prema<br />
drugima. Intelektualno zdravlje odnosi se<br />
na učenje i postignuća u životu, što može<br />
biti realizovano kroz školu, posao, hobije,<br />
volonterski rad ili kulturna stremljenja.<br />
Emocionalno zdravlje odnosi se na mentalno<br />
stanje i obuhvata stresove u životu pojedinca,<br />
način reagovanja na te stresove i sposobnost<br />
relaksiranja i uživanja u slobodnom<br />
vremenu – navodi dr Ðurić.<br />
Nakon ovih nesvakidašnje interesantnih<br />
predavanja, organizovana je i nagradna<br />
igra, a druženje i diskusija su nastavljeni<br />
uz prigodan koktel.<br />
N.Č.D.<br />
BANJALUKA OBELEŽILA SVETSKI DAN SRCA<br />
Prevencijom do<br />
dobrog zdravlja<br />
ji, pogotovo kao partner na lokalnom nivou<br />
Fondacije Zdravlje i srce koja je jedan od<br />
organizatora ove manifestacije.<br />
Obeležavanju Svetskog dana srca pod<br />
motom – Udružimo se za zdravo srce,<br />
prisustvovao je i ministar zdravlja i socijalne<br />
zaštite Republike Srpske prof. dr Ranko<br />
Škrbić, koji je rekao da se Republika<br />
Srpska organizovano upustila u borbu<br />
protiv kardiovaskularnih bolesti još 1999.<br />
godine od kada ovde i postoji program prevencije<br />
ovih bolesti.<br />
Prilinda u<br />
fokusu<br />
U<br />
Klubu Opšte bolnice u Šapcu krajem<br />
septembra održana je radionica<br />
Prilinda u fokusu, sa prikazima<br />
slučaja, izveštava za <strong>Hemofarm</strong> press,<br />
Savo Milošević, saradnik Tima veština u<br />
Zapadnom Balkanu.<br />
Tokom ove radionice održana su i<br />
tri zanimljiva predavanja: Inhibitori protonske<br />
pumpe u savremenoj kliničkoj praksi<br />
(doc. dr Miloš Bjelović, Institut za<br />
bolesti digestivnog sistema, Klinički centar<br />
Srbije), Smanjenje rizika kod Kardiovaskularnih<br />
bolesnika (case study) - Prilinda<br />
u fokusu (prof. dr Biljana Obrenović -<br />
Kirćanski, Institut za kardiovaskularne<br />
bolesti KCS) i <strong>Hemofarm</strong>Logica - Logičan<br />
terapijski izbor za Vašeg bolesnika (dr<br />
Ljiljana Ašković, <strong>Hemofarm</strong> A.D).<br />
Radionica je bila osmišljena tako<br />
Grad Banjaluka i banjalučki Dom<br />
zdravlja su 30. septembra, povodom<br />
Svetskog dana srca, bili<br />
domaćini ove manifestacije za Republiku<br />
Srpsku. Naša kompanija je, kao i svake<br />
godine, imala zapažen nastup u ovoj akciji,<br />
pogotovo kao partner na lokalnom nivou<br />
Fondacije Zdravlje i srce koja je jedan od<br />
organizatora ove manifestacije.<br />
Obeležavanju Svetskog dana srca pod<br />
Podsećajući da srčana oboljenja u<br />
svetu godišnje odnesu 17,5 miliona života,<br />
ministar Škrbić je dodao da će Ministarstvo<br />
zdravlja RS i Fondacija Zdravlje i srce pokrenuti<br />
niz aktivnosti koje će biti usmerene<br />
ka najmlađoj populaciji i posebno naglasio<br />
ulogu roditelja koji mogu imati glavnu<br />
ulogu u pomaganju deci da kontrolišu telesnu<br />
težinu i razvijaju zdrave navike još od<br />
detinjstva.<br />
Nacionalni koordinator za borbu protiv<br />
kardiovaskularnih bolesti dr Duško<br />
da su prikazana dva slučaja – primena<br />
Prilinde i Tulipa u primarnoj prevenciji,<br />
kod visokorizičnih pacijenata i slučaj<br />
nakon akutnog infarkta miokarda - primena<br />
Prilinde i Tulipa u sekundarnoj prevenciji.<br />
Ovakav način promocije daje mogućnost<br />
terapijskog povezivanja preparata<br />
<strong>Hemofarm</strong>cardioLogice, gde se kroz realan<br />
slučaj prikazuje doziranje preparata,<br />
daju indikacije kroz navode studija i<br />
očekivani benefiti za pacijente. Skupu u<br />
DELEGACIJA NEZAVISNIH NOVINA POSETILA HEMOFARM<br />
Potvrda uspešne saradnje<br />
motom – Udružimo se za zdravo srce,<br />
prisustvovao je i ministar zdravlja i socijalne<br />
zaštite Republike Srpske prof. dr Ranko<br />
Škrbić, koji je rekao da se Republika<br />
Srpska organizovano upustila u borbu<br />
protiv kardiovaskularnih bolesti još 1999.<br />
godine od kada ovde i postoji program prevencije<br />
ovih bolesti.<br />
Podsećajući da srčana oboljenja u<br />
svetu godišnje odnesu 17,5 miliona života,<br />
Vulić je rekao da se smrtnost od bolesti<br />
srca i moždanih udara u RS smanjila<br />
sa 57% na 47,5 %, ali da je situacija i<br />
dalje zabrinjavajuća s obzirom da pušenje<br />
i psihosocijalni faktor, kao glavni uzročnici<br />
bolesti srca, još uvek nisu pod kontrolom.<br />
- <strong>Hemofarm</strong> je kao lokalni partner<br />
Fondacije Zdravlje i srce imao svoj štand<br />
u parku, centralnom mestu manifestacije, a<br />
naši saradnici su građanima delili promotivne<br />
i edukativne materijale u kojima se navode<br />
uzroci nastanka hipertenzije i ateroskleroze,<br />
kao i načini prevencije i lečenja ovih bolesti<br />
– kaže dr Saša Urošević, menadžer marketinga<br />
regije Banjaluka.<br />
Uz štampani materijal, građanima su<br />
uz moto– Zdrava jabuka za zdravo srce -<br />
od <strong>Hemofarm</strong>a, deljene jabuke, što je izazvalo<br />
veliki interes i simpatije građana, čime<br />
je i završena akcija obeležavanja Svetskog<br />
dana srca u Banjaluci.<br />
A.Ðurić<br />
Šapcu prisustvovalo je 80 lekara opšte<br />
medicine, internista, kardiologa i farmaceuta.<br />
Oni su kroz anketu naročit interes pokazali<br />
za primere iz prakse, status leka, interreakcije<br />
i terapijsku širinu Prilinde.<br />
Uskoro će, kako kaže Milošević, biti<br />
održano još nekoliko sličnih radionica i to u<br />
Loznici, Smederevu i Smederevskoj Palanci.<br />
U oktobru i novembru se planiraju predavanja<br />
u vidu radionica u svim većim centrima.<br />
ministar Škrbić je dodao da će Ministarstvo<br />
zdravlja RS i Fondacija Zdravlje i srce pokrenuti<br />
niz aktivnosti koje će biti usmerene<br />
ka najmlađoj populaciji i posebno naglasio<br />
ulogu roditelja koji mogu imati glavnu<br />
ulogu u pomaganju deci da kontrolišu telesnu<br />
težinu i razvijaju zdrave navike još od<br />
detinjstva.<br />
Nacionalni koordinator za borbu protiv<br />
kardiovaskularnih bolesti dr Duško<br />
Vulić je rekao da se smrtnost od bolesti<br />
srca i moždanih udara u RS smanjila<br />
sa 57% na 47,5 %, ali da je situacija i<br />
dalje zabrinjavajuća s obzirom da pušenje<br />
i psihosocijalni faktor, kao glavni uzročnici<br />
bolesti srca, još uvek nisu pod kontrolom.<br />
- <strong>Hemofarm</strong> je kao lokalni partner<br />
Fondacije Zdravlje i srce imao svoj štand<br />
u parku, centralnom mestu manifestacije, a<br />
naši saradnici su građanima delili promotivne<br />
i edukativne materijale u kojima se navode<br />
uzroci nastanka hipertenzije i ateroskleroze,<br />
kao i načini prevencije i lečenja ovih bolesti<br />
– kaže dr Saša Urošević, menadžer marketinga<br />
regije Banjaluka.<br />
Uz štampani materijal, građanima su<br />
uz moto – Zdrava jabuka za zdravo srce -<br />
od <strong>Hemofarm</strong>a, deljene jabuke, što je izazvalo<br />
veliki interes i simpatije građana, čime<br />
je i završena akcija obeležavanja Svetskog<br />
dana srca u Banjaluci.<br />
A.Ðurić
Članica STADA Grupe<br />
Ministarstvo zdravlja kreće u ozbiljnu kontrolu<br />
oglašavanja medikamenata<br />
Reklama bira lek<br />
Ne smeju se favorizovati određeni lek, metoda lečenja ili zdravstvena ustanova. Pravila<br />
se najčešće krše posredstvom medija. Kazne od 150.000 do milion i po dinara<br />
Ministarstvo zdravlja kreće u ozbiljnu<br />
kontrolu oglašavanja lekova.<br />
Svima koji nastave sa starom praksom<br />
- da određenom leku u javnosti pripisuju<br />
maltene “čudotvornu” moć, garantuju<br />
izlečenje, iznose zaštićeno ime leka,<br />
da veličaju njegove efekte na štetu sličnih<br />
medikamenata, ili da na bilo koji način<br />
javnost dovode u zabludu objavljivanjem<br />
naučno nedokazanih informacija - preti<br />
kazna od 150.000 do milion i po dinara.<br />
Prema pravilniku o reklamiranju, lekove<br />
ne mogu reklamirati ni lekari, ni popularne<br />
ličnosti. U reklamama se ne smeju<br />
Sećanje<br />
Povodom odlaska u penziju, nakon 34<br />
godina rada u <strong>Hemofarm</strong>u, želela bih<br />
da iznesem neka svoja sećanja koja se<br />
tiču mog rada u ovoj kući, a koja će možda<br />
biti interesantna mlađim kolegama.<br />
Jula 1970.godine sam prvi put došla u<br />
<strong>Hemofarm</strong> (lokacija preko puta Železničke<br />
stanice). Kao student III godine hemije na<br />
Prirodno-matematičkom fakultetu, trebalo<br />
je da obavim praksu u laboratoriji <strong>Hemofarm</strong>a<br />
u trajanju od mesec dana.<br />
Moji utisci koji datiraju od tada su<br />
bili: dobro organizovana firma u kojoj<br />
se poštuju rad, red i disciplina. Divno<br />
okruženje fabrike, lep park i vrt, kao i teren<br />
za odbojku, gde smo posle doručka prebacivali<br />
poneku loptu preko mreže, ostalo<br />
mi je u najlepšem sećanju.<br />
Septembra 1973. godine zaposlila sam<br />
se u <strong>Hemofarm</strong>u kao diplomirani hemičar<br />
na radno mesto Analitičara u laboratoriji.<br />
Laboratorija je u to vreme imala četvoro<br />
zaposlenih, ja sam bila peta. Oprema<br />
koju smo imali bila je skromna u odnosu<br />
na današnju, ali za nas dragocena, koju<br />
smo čuvali i održavali kao “malo vode na<br />
dlanu” .<br />
Prelaskom u novu fabriku 1976. godine<br />
broj zaposlenih u laboratoriji porastao je<br />
na dvadesetak, dobili smo veće prostorije<br />
i novu laboratorijsku opremu. Trebalo<br />
je osvojiti proizvodnju infuzija i liofilizata,<br />
a samim tim savladati i nove tehnike analize<br />
(plamena fotometrija, gasna i tečna hromatografija,<br />
polarimetrija...). Amino-analizator<br />
je bio najvažniji aparat koji nam je<br />
služio za određivanje sadržaja amino-kise-<br />
lina, kojih je bilo po dvadesetak u smeši<br />
prikazivati deca bez prisustva odraslih, ni<br />
uznemiravajući prikazi promena u ljudskom<br />
telu, zbog bolesti ili delovanja leka.<br />
Dosledna primena ovog pravilnika<br />
mogla bi u potpunosti da izmeni našu<br />
sadašnju reklamnu sliku, možda čak i da<br />
“ugasi” uglavnom zakupljene termine na<br />
nekim TV kanalima, u okviru kojih se često<br />
emituju jezivi prizori promena u ljudskom<br />
telu, a “usput” promovišu “najdelotvorniji”<br />
lekovi.<br />
- Pravila o oglašavanju najčešće se krše<br />
posredstvom medija, kad zdravstveni radnici<br />
daju informacije o leku – kaže Zorica<br />
u amino-sterilima. Trebalo je preračunati<br />
„peške“ sadržaj svake amino-kiseline,<br />
brojeći tačkice koje su sačinjavale površinu<br />
pika jer nije bilo integratora. Kolone su bile<br />
staklene umesto današnjih metalnih, pa se<br />
može zamisliti koje su naše muke bile, ako<br />
ne daj bože staklo “kvrcne”.<br />
Uporedo sa osvajanjem novih tehnologija<br />
i novih tehnika analize formirana je<br />
i Mikrobiološka laboratorija, a uvodi se i<br />
Procesna kontrola i Odeljenje obezbeđenja<br />
kvaliteta.<br />
1982. otvoren je Pogon za proizvodnju<br />
dijalizatora, što je značilo da i mi, u kontroli,<br />
treba da savladamo analize za kontrolu<br />
dijalizatora i AV sistema.<br />
Ostali su mi u sećanju sastanci Farmaceutske<br />
sekcije JUSK-a (Udruženje za standardizaciju<br />
i kvalitet). Članovi su bili predstavnici<br />
kontrole kvaliteta iz svih farmaceutskih<br />
kuća bivše Jugoslavije: Galenika, Pliva,<br />
Krka, Lek, Zorka, Zdravlje, Alkaloid, Bosna<br />
lijek i Jugoremedija. Pored stručnih pitanja<br />
koja smo razmatrali (izrada monografija<br />
za kontrolu sirovina i ambalaže), razmen-<br />
Pavlović, pomoćnik ministra zdravlja.<br />
Zakupljeni televizijski termini ili prostor<br />
u štampanim medijima su najmanje<br />
sofisticiran način reklamiranja lekova<br />
i ujedno najmanji problem za inspektore<br />
da takve pojave sankcionišu. Problem<br />
su reklame kroz takozvane informativne<br />
emisije ili tekstove, gde lekari ili farmaceuti,<br />
kroz savetodavnu priču namenjenu pacijentima,<br />
“provuku” i informacije o leku, njegov<br />
zaštićeni naziv i prednosti u odnosu na<br />
druge medikamente. Upravo to treba suzbiti.<br />
Proizvođači uglavnom poštuju pravila<br />
o oglašavanju leka, tako što izbegavaju<br />
jivali smo i iskustva iz svakodnevne prakse.<br />
Sastanci su se održavali svaki sledeći put u<br />
drugoj fabrici, tako da smo upoznali celu<br />
bivšu Jugoslaviju. Da napomenem još i to,<br />
da smo uglavnom putovali vozom ili autobusom.<br />
Završetak savetovanja proslavljali<br />
smo zajedničkom večerom uz igranje kola<br />
Od Vardara pa do Triglava.<br />
Takođe se sećam putovanja u Nemačku<br />
1989.god. koje je organizovala firma Schott,<br />
proizvođač ampula. Nas četrdesetak predstavnika<br />
iz sektora kontrole, proizvodnje i<br />
nabavke , iz svih farmaceutskih kuća, krenuli<br />
smo na put iz Zagreba autobusom.<br />
Uz pesmu i razgovor put je brzo prošao.<br />
Sagledali smo proces proizvodnje i<br />
kontrole u Schott-u, a ostvareni kontakti i<br />
danas traju.<br />
Nakon poznatih dešavanja u našoj<br />
zemlji, sa svim kolegama ostala sam i<br />
dalje u vezi – rado se čujemo i razmenjujemo<br />
iskustva kada je u pitanju neka metoda,<br />
nabavka hemikalija i slično. Kontrola<br />
kvaliteta danas ima oko stotinu zaposlenih,<br />
sa neuporedivo većim brojem aparata,<br />
svih relevanthih tehnika koje se primenjuju<br />
za kontrolu farmaceutskih proizvoda u cilju<br />
obezbeđenja vrhunskog kvaliteta.<br />
Uvođenje informacionog sistema<br />
Hefis, ISO standarda , sprovođenje GMP<br />
i GLP normi, inspekcije MCA, SGS ,FDA,<br />
uvođenje SAP-a, sve je to bio sastavni deo<br />
našeg rada u najtešnjoj saradnji sa kolegama<br />
iz sektora proizvodnje, nabavke,<br />
skladišta i ostalih sektora.<br />
Kada se osvrnem na kraju svog radnog<br />
veka na pređeni put, mogu da zaključim da<br />
sam imala čast i zadovoljstvo da radim u<br />
firmi koja je doživela sjajaj razvoj u ovom<br />
periodu. Stekla sam puno prijatelja i kolega,<br />
sa kojima sam se trudila da doprinesem<br />
razvoju našeg <strong>Hemofarm</strong>a i želim da im se<br />
svima zahvalim na saradnji.<br />
Posebno želim da se zahvalim predsedniku<br />
<strong>Hemofarm</strong>a gospodinu Miodragu<br />
Babiću. <strong>Hemofarm</strong>u želim i dalje da se<br />
razvija, da zapošljava mlade ljude, koji<br />
treba da i ubuduće nađu svoju šansu u<br />
radu u <strong>Hemofarm</strong>u i da ostvare svoje želje i<br />
snove, kao što sam i ja ostvarila svoje.<br />
Ljiljana Srdić<br />
<strong>Hemofarm</strong> A.D.<br />
Sektor kontrole kvaliteta<br />
Odeljenje kontrole kvaliteta pakovnog<br />
materijala<br />
direktno reklamiranje, ali reklamni posao za<br />
njih uglavnom završavaju lekari i farmaceuti<br />
kroz izjave u medijima.<br />
Zorica Pavlović navodi da mediji, pogotovo<br />
elektronski, krše propise već samim tim<br />
što ne naznače da je termin iznajmljen. Čak<br />
ni u zakupljenom terminu lek ne može da se<br />
reklamira kao “čudotvoran”. Dozvoljeno je<br />
navođenje samo generičkog naziva leka, a<br />
nikako zaštićeno ime ili cena.<br />
- Ni na naučnim skupovima ne mogu se<br />
favorizovati lek, metoda lečenja ili zdravstvena<br />
ustanova. Naši inspektori su nedavno<br />
reagovali, jer je jedan naučni skup već<br />
u samoj najavi imao reklamni karakter i bio<br />
je posvećen prednostima jedne terapije u<br />
odnosu na druge. Naučni skupovi moraju<br />
biti pre svega edukativni. Proizvođač ima<br />
pravo da upozna stručnu javnost sa novim<br />
preparatom, ali samo pod uslovima propisanim<br />
Zakonom o lekovima i Pravilnikom o<br />
reklamiranju - objašnjava Zorica Pavlović.<br />
B. RADIVOJEVIĆ (preuzeto iz Večernjih<br />
novosti, 16. avgust 2007.)<br />
Kada je početkom februara 2003.<br />
godine načinjen prvi, inicijalni,<br />
korak u redefinisanju ukupnog stanja<br />
postojeće arhivske građe <strong>Hemofarm</strong>a, u<br />
trošnom i mračnom depou Starog pogona,<br />
niko nije mogao ni da pretpostavi da će<br />
u naredne četiri i po kalendarske godine<br />
postojati čak pet zvaničnih arhivskih depoa<br />
sa fondom od preko 20.000 registratora,<br />
više hiljada projekata, personalnih dosijea,<br />
delovodnih knjiga, pečata i druge arhivske<br />
građe nastale počev od prvog dana postojanja<br />
<strong>Hemofarm</strong>a.<br />
Veliki iskorak napravljen je zvaničnim<br />
otvaranjem Centralnog arhivskog depoa.<br />
Korak po korak, iz meseca u mesec,<br />
mnogobrojna arhivska pitanja i problemi<br />
rešavani su u hodu, uvek u skladu<br />
sa određenim republičkim propisima i<br />
pod redovnim inspekcijskim nadzorom<br />
Istorijskog arhiva. Posle 18 godina važenja<br />
prethodnog, maja 2005. godine na snagu<br />
stupa decidirani Pravilnik o prikupljanju,<br />
stručnom održavanju i izlučivanju arhivske<br />
građe. Uporedo, na našem Intranetu<br />
postavljeni su obavezni elektronski obrasci<br />
Punomoćje i Popisna lista arhivske građe,<br />
bez kojih je nemoguće pričati o arhivskim<br />
poslovima. Samo ovlašćenim licima službi<br />
i sektora dozvoljeno je vršenje svih potrebnih<br />
radnji u vezi predaje, uvida i korićenja<br />
arhivske dokumentacije.<br />
<strong>Hemofarm</strong> A .D. danas raspolaže<br />
sa najsavremenije opremljenim arhivskim<br />
depoima. Četiri arhivska depoa smeštena<br />
u naselju Hemograd, izuzetno su velikih<br />
kapaciteta i funkcionalnosti, uz savremenu<br />
opremu, sigurnosne i protivpožarne<br />
alarmne sisteme. Trenutna vrednost postojeće<br />
arhivske građe je neprocenljiva.<br />
Prikuplja se, odabira, stručno održava i<br />
odlaže arhivska građa (pisana, crtana,<br />
štampana, fotografisana, filmovana ili na<br />
drugi način zabeležena) materijala i dokumentarnog<br />
materijala, od značaja za istoriju,<br />
kulturu i ostale društvene potrebe,<br />
koji je nastao u radu privrednih društava.<br />
Redovno godišnje izlučivanje bezvrednog<br />
(kojem je prestala važnost za tekući rad,<br />
koji su izgubili operativnu vrednost, a<br />
nisu ocenjeni kao arhivska građa) regis-<br />
Broj 191<br />
Po uzoru na<br />
Evropu<br />
Uglavnom sve odredbe Pravilnika<br />
o oglašavanju lekova preuzete su<br />
iz evropskih dokumenata. Naš je<br />
pooštren jedino u delu koji se odnosi<br />
na sponzorisanje naučnih skupova,<br />
jer su stručni skupovi na kojima<br />
bi trebalo da se iznose naučna<br />
dostignuća kod nas često pretvarani<br />
u promocije lekova. Sada je tačno<br />
propisano da oglašivač leka može<br />
da plati lekaru neophodne troškove<br />
puta na stručni skup, smeštaj, ishranu<br />
i kotizaciju, a za putovanje na<br />
naučni skup, koje se dosad pretvaralo<br />
u kompletan turistički aranžman,<br />
lekar sada može da iskoristi samo<br />
po jedan dan u odlasku i povratku.<br />
PROŠLOST U FUNKCIJI<br />
BUDUĆNOSTI<br />
traturskog materijala obavlja se prema<br />
Listi kategorija registratorskog materijala<br />
sa rokovima čuvanja, te je isključena svaka<br />
mogućnost dužeg zadržavanja nepotrebne<br />
dokumentacije, što je u osnovi bio i jedan<br />
od najvećih problema u prošlosti.<br />
Danas je nezamislivo pričati o arhivskim<br />
poslovima bez pominjanja osobe<br />
koja je u najvećoj meri zaslužna za evidentne<br />
pozitivne rezultate i uvedenu inovativnost<br />
u radu.<br />
Saradnik arhivskih poslova Igor<br />
Maričić napominje da je sve vreme imao<br />
bezrezervnu i iskrenu podršku mnogobrojnih<br />
koleginica i kolega, svojih direktora,<br />
u početku Zvonimira Golubovića, a<br />
danas Marka Milojevića i rukovodioca<br />
pravnih poslova Stevana Vukmirova,<br />
bez kojeg, kako ističe, ukupna priča ne bi<br />
nikada imala ovako veliki pomak i uspeh:<br />
- Od prvog dana razmišljali smo,<br />
šahovski, potez unapred i time izbegli niz<br />
grešaka u stvaranju osnova svim budućim<br />
kapitalnim pojedinostima. Početna potreba<br />
širenja svesti u kolektivu o važnosti arhivske<br />
građe, promeni ponašanja u stvaranju iste i<br />
poštovanja pravilnika na snazi, posmatrano<br />
iz današnje perspektive, deluje dovoljno<br />
daleko. Danas, kada su arhivski poslovi<br />
postavljeni na svoje pravo mesto i stoje na<br />
čvrstim nogama, mnogo mirnije i kreativnije<br />
razmišljamo o budućnosti. Arhivski fond<br />
izuzetno će se uskoro povećati primopredajom<br />
personalnih dosijea i druge arhivske<br />
građe bivših akcionara, a u planu je i otvaranje<br />
novog zvaničnog arhivskog depoa<br />
i stručna pomoć kod otvaranja priručne<br />
arhive Kabineta – kaže Maričić.<br />
Priča o arhivskim poslovima ovde se<br />
ne završava, već naprotiv, kao da tek počinje,<br />
jer uz svo prisustvo naprednih ideja,<br />
nemoguće je zaustaviti se u nastojanju da<br />
svaki naredni dan bude rezultatski bolji od<br />
prethodnog.
Broj 191 Članica STADA Grupe<br />
<strong>Hemofarm</strong> na Vukovom saboru<br />
Finansijskom podrškom 73. Vukovog<br />
sabora, kompanija <strong>Hemofarm</strong> je još<br />
jednom pokazala svoju spremnost da<br />
pomogne očuvanje nacionalnog kulturnog<br />
blaga, kao i samog imena i dela Vuka<br />
Stefanovića Karadžića koji je kao i<br />
Dositej Obradović, dao najveći doprinos<br />
ranoj srpskoj književnosti i kulturi.<br />
Kao što je poznato, naša kompanija<br />
je inicijator i jedan od osnivača Zadužbine<br />
Dositej Obradović, čiji je osnovni cilj čuvanje<br />
od zaborava i oživljavanje dela prvog srpskog<br />
prosvetitelja. Upravo na predlog naše<br />
Zadužbine, 2007. godina je od strane Vlade<br />
Srbije proglašena za Godinu Dositeja.<br />
I pored redovne i nesebične podrške<br />
naše kompanije samoj Zadužbini Dositej<br />
Obradović, <strong>Hemofarm</strong> je ovog puta imao<br />
sluha za još jednu manifestaciju od nacionalnog<br />
značaja.<br />
U znak zahvalnosti našoj kući, organizatori<br />
Vukovog sabora su jedan od dana<br />
Sabora upravo posvetili <strong>Hemofarm</strong>u. U<br />
to ime je u Domu kulture Vuk Karadžić<br />
U<br />
organizaciji Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a<br />
i Zadužbine Dositej Obradović<br />
našu kompaniju, kao i grad Vršac,<br />
posetila je 6. septembra grupa od pedesetak<br />
studenata, postdiplomaca i profesora<br />
slovenskih jezika iz 14 zemalja sveta.<br />
Oni su iz Rumunije, Mađarske, Bugarske,<br />
Poljske, Češke, Ukrajine, Rusije, Engleske,<br />
Francuske, Austrije, Nemačke, Italije, Grčke<br />
i Koreje u Srbiju stigli na tradicionalni, sada<br />
već 37. skup slavista koji se održava uvek u<br />
septembru u Beogradu.<br />
Inicijativa za ovakve susrete, kao i za<br />
osnivanje Međunarodnog slavističkog centra<br />
potekla je od prof. Slobodana Ž.<br />
Markovića, profesora Filološkog fakulteta<br />
u penziji. Inače, svi ovi studenti na svojim<br />
grupama na fakultetu uče srpski jezik i<br />
književnost, a ovi susreti, kao i ovog puta<br />
poseta Vršcu, bili su prilika da usavrše<br />
znanje našeg jezika, kao i da upoznaju kulturu,<br />
tradiciju i običaje zemlje čiji jezik studiraju.<br />
Posle kratkog upoznavanja sa našom<br />
Kućom, pre svega kao korporativno odgovornom<br />
kompanijom, putem prezentacije,<br />
gosti iz sveta su uz pomoć domaćina, Centra<br />
za PR <strong>Hemofarm</strong>a, obišli i Vladičanski<br />
u Loznici trećeg dana sabora bio postavljen<br />
naš štand, kom je tokom celog<br />
programa prilazilo mnogo zainteresovanih<br />
žitelja lozničke opštine. Oni su se, naravno,<br />
interesovali o mnogim našim proizvodima,<br />
a najviše o paleti proizvoda iz koncepta<br />
Moja apoteka, u čijem znaku je i bio sam<br />
štand. Naravno, najmlađi su se interesovali<br />
za našeg medu i čokoladice, izložene na<br />
štandu. I upravo nekima od njih, koji su<br />
bili učesnici programa, saradnici Centra<br />
za PR i Promo tima <strong>Hemofarm</strong>a darovali<br />
su plišanog medu, kačkete i mnoštvo drugih<br />
poklončića zbog čega dečjoj sreći nije<br />
bilo kraja.<br />
Dajana Ðedović, direktor Centra<br />
za kulturu Vuk Karadžić iz Loznice, koji je<br />
inače organizator Vukovog sabora, izrazila<br />
je ovom prilikom za <strong>Hemofarm</strong> press veliku<br />
zahvalnost našoj firmi na tome što je prepoznala<br />
vrednost ove manifestacije i kao<br />
darodavac pomogla njeno održavanje.<br />
- Vukov sabor jeste najstarija kulturna<br />
manifestacija u Srbiji, ali ono što odlikuje<br />
Slavisti u Vršcu<br />
dvor, Crkvu svetog Nikolaja, Sterijinu kuću,<br />
Apoteku na stepenicama, Gradsku biblioteku,<br />
Crkvu svetog Gerharda, ali i Hotel<br />
Villa Breg i vidikovac na Bregu koji je izazvao,<br />
čini se, najveće oduševljenje. Prepuni<br />
utisaka, gosti su napustili Vršac, obećavši<br />
da će se ovom gradu, prepunom sadržaja,<br />
uvek rado vratiti. Vana Vođeva, iz<br />
Stare Zagore u Bugar-skoj, koja studi-<br />
73. Vukov sabor jeste naš napor da saboru<br />
udahnemo neku novu formu, koja se sastoji<br />
u tome da pokušamo da prevrednujemo<br />
vrednost Vuka Stefanovića Karadžića. Ne<br />
u tom smislu da bismo mu umanjili značaj,<br />
nego da bismo ljude usmerili na tu pozitivnu<br />
energiju koju je on nosio kao stvaralac i koja<br />
je u 19. veku gotovo zapalila Evropu njegovim<br />
stvaralačkim radom i kreativnošću. U<br />
tom znaku i protiču ovi prvi dani, u pokušaju<br />
da predstavimo našu najvredniju srpsku<br />
baštinu, i stvaralačku, i kreativnu i tu energiju<br />
da spojimo na jednom mestu. A to<br />
mesto je Vukov sabor gde se sa raznih strana<br />
susrećemo i sa raznim stvarima ukrštamo<br />
energiju. U tom smislu i prijatelji Sabora,<br />
kao što je <strong>Hemofarm</strong>, nama su ogromna<br />
podrška jer svako od nas se bavi nekim<br />
kreativnim radom, a zašto onda na Saboru<br />
ne bi svaki od tih radova, uloženih energija,<br />
pozitivnih stvari bile upravo ono što tvori<br />
Srbiju. Ta pozitivna energija, ne destrukcija,<br />
ne neke prošle priče, neki svetovi koji su<br />
davno preživljeni. Ovo je nova priča, novi<br />
sadržaji, novi ljudi koji zaista žele da rade.<br />
Utoliko su prijatelji nama dragoceni. Ove<br />
godine je <strong>Hemofarm</strong> prepoznao u nama prijatelje<br />
i te dve ruke pružene na Saboru daju<br />
jednu novu energiju i nove sadržaje. Nama<br />
je jako drago što ste danas kod nas u Loznici<br />
i nadamo se da ćemo narednih godina praviti<br />
zaista lepe stvari u kojima ćemo jedni<br />
drugi naći sebe. Loznica i Tršić su otvoreni<br />
za saradnju, a Vuk Stefanović Karadžić kao<br />
jedna otvorena metafora, mesto susretanja<br />
svih ljudi – istakla je gospođa Ðedović za<br />
<strong>Hemofarm</strong> press.<br />
- Moram da dodam da nas je ovog<br />
puta u vezi sa <strong>Hemofarm</strong>om zaista fasciniralo<br />
to što smo vam poslali jedno osnovno<br />
pismo, sa nekim smernicama u tome šta mi<br />
želimo u 73. saboru i u vrlo kratkom odgovoru<br />
nam je od vas stigao pozitivan odgovor.<br />
Na tome smo vam veoma zahvalni – dodala<br />
je gospođa Ðedović. D.S.<br />
ra u Plovdivu, oduševljena je i Vršcem i<br />
<strong>Hemofarm</strong>om, a posebno joj se svidela<br />
vršačka katedrala. Klara Nekula, koja<br />
na Filološkom fakultetu u Bukureštu studira<br />
srpski i ruski jezik i književnost, rekla je<br />
za <strong>Hemofarm</strong> press da joj je u našoj firmi<br />
bilo veoma za-nimljivo i da su naši radnici<br />
veoma ljubazni i predusretljivi. I na nju je,<br />
kao i na Featu Filućak katerala ostavila<br />
najveći utisak.<br />
- Meni su se najviše svidela zdanja<br />
kao što je Vladičanski dvor, ali i Crkva svetog<br />
Nikolaja. Takvih objekata ima dosta i u<br />
Omaž Paji Jovanoviću<br />
Povodom 50. jubilarnih Dana berbe<br />
grožđa u Vršcu, u Galeriji <strong>Hemofarm</strong><br />
19. septembra otvorena je izložba slika<br />
– Omaž Paji Jovanoviću. Kako je najavljujući<br />
izložbu istakla Gordana Lazić Velovan,<br />
direktor Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a, naša<br />
Kuća na raznorodne načine pokazuje koliko<br />
poštuje svoj grad, a ovom izložbom u godini<br />
koja je 50. godišnjica berbe grožđa u<br />
Vršcu, ali i 50. godišnjica od smrti Paje<br />
Jovanovića, hteli smo da ukažemo poštovanje<br />
najvećem srpskom, ali i jugoslovenskom<br />
slikaru, kao i da doprinesemo kulturnom<br />
programu Grožđebala.<br />
- Meni je izuzetno zadovoljstvo da<br />
imamo ovde jednu vrlo dopadljivu izložbu<br />
četiri slikara, Vase Dolovačkog, Vladimira<br />
Dunjića, Milana Tucovića i Tomislava Suheckog,<br />
slikara koji neguju figuraciju, a time<br />
se oslanjaju na ono što je iznedrio Paja<br />
Jovanović – rekla je gospođa Velovan.<br />
Ovom prilikom, istoričar umetnosti i likovni<br />
kritičar, Sreto Bošnjak, koji je i zvanično<br />
otvorio izložbu, zahvalio se našoj kući,<br />
odnosno Galeriji <strong>Hemofarm</strong> zbog nje-nog<br />
doprinosa razvoju srpskog slikarstva.<br />
- Galerija <strong>Hemofarm</strong> godinama podržava<br />
manifestacije koje su ozbiljan doprinos<br />
popularizaciji i vrednosti savremene<br />
umetnosti. Time je ova galerija ušla u<br />
društveni proces kojim se umetnost bori za<br />
svoje mesto – rekao je gospodin Bošnjak,<br />
napomenuvši da su četiri pomenuta slikara<br />
Češkoj, a dosta mi se svideo i Trg koji je,<br />
čujem, obnovio upravo <strong>Hemofarm</strong> – istakla<br />
je Dajana Vasiljevićeva iz Češke,<br />
student treće godine Praškog filološkog<br />
fakulteta. I Evgenija Parina, treća godina<br />
srpskog jezika i književnosti, iz Sankt<br />
Peterburga, veoma je bila oduševljena<br />
našim gradom i firmom i to toliko da je<br />
poželela da radi u <strong>Hemofarm</strong>u čim završi<br />
fakultet. Ona je za naš list objasnila i da<br />
prvo nije znala šta je srpski jezik, osim da<br />
pripada grupi slovenskih jezika a onda se u<br />
naš jezik zaljubila.<br />
najpopularnija umetnika svoje generacije.<br />
- Izložba je lepo koncipirana i dobro<br />
osmišljena jer su autori duhovni nastavljači<br />
ideja i ideala koje je u svom stvaralaštvu<br />
zastupao Paja Jovanović krajem 19. i početkom<br />
20. veka. Njihova dela su odbrana<br />
slikarstva i provokacija neslikarske politike,<br />
a figuralni koncept slikarstva brane<br />
autentičnom likovnom poetikom i slikarskim<br />
jezikom kao što je to činio Paja Jovanović.<br />
Oni brane slikarstvo duhom svojim, ljubavlju<br />
i moći koja prevazilazi fizičku snagu<br />
knjige. Svaka od tih slika koja se ovde nalazi<br />
je dopadljiva zbog toga kako je majstorski<br />
izvedena, a oni, slikaru, su pomalo<br />
metafizičari, koji pokazuju svojim slikama<br />
da je duh dominacija na slici, a ne vizuelni<br />
prizor. To su slike koje pokazuju da je<br />
čovek duhovno biće – kazao je gospodin<br />
Bošnjak. Gospodin Suhecki je istakao da je<br />
bilo teško održati se poslednjih dvadesetak<br />
godina sa ovakvim načinom slikanja u konceptu<br />
savremenih dešavanja u Srbiji jer ne<br />
postoji interesovanje za ovakvu umetničku<br />
praksu i slikanje.<br />
- To se dešavalo i sa Pajom Jovanovićem<br />
koga su u vremenu između dva rata proganjali<br />
i prozivali, ali je on ostao dosledan.<br />
Slikarstvo nije moda. Ono postoji zbog<br />
stalne potrebe čovekovog bića da prepozna<br />
svoje latentne sposobnosti koje se aktiviraju<br />
samo slikom. Slika je iskonska vrednost -<br />
istakao je gospodin Suhecki. D.S.<br />
- Sada sam ovde i sada se mogu zaljubiti<br />
i u državu. Prvi put sam ovde i mnogo<br />
mi se sviđa <strong>Hemofarm</strong>, kako je tamo čisto,<br />
kako je velika i moderna firma. Vidi se da je<br />
moćna kompanija. Jako ste ljubazni i brižni<br />
prema deci i okruženju i to me je veoma<br />
oduševilo. Već sam pitala da li mogu raditi<br />
kod vas kad završim srpski jezik. Takođe,<br />
radila sam seminarski rad na temu Jovan<br />
Sterija Popović i jako mi je žao kad vidim da<br />
ta njegova kuća ne radi kao muzej. Svidela<br />
mi se i biblioteka u Vršcu, a Trg posebno –<br />
rekla je Parina. D.S.
Članica STADA Grupe<br />
Možda niste znali<br />
Nesanica vodi u<br />
mentalne probleme<br />
Za neke ljude, hronična nesanica bi<br />
mogla da bude znak širih mentalnih<br />
problema kao što su depresija i<br />
anksioznost, objavile su najnovije studije.<br />
U ovim studijama učestvovalo je oko<br />
25.000 odraslih Norvežana. U istraživanju<br />
je uočeno da oni koji su u prvom delu<br />
studije prijavljivali problem hronične nesanice,<br />
imali su veće šanse da u drugom delu<br />
studije primete probleme sa depresijom i<br />
anksioznošću.<br />
Ovo, prema mišljenju istraživača, može<br />
da znači da nesanica može u budućnosti da<br />
poveća rizik od nastanka anksioznosti, kao<br />
i to da je u pitanju osoba koja je veoma<br />
sklona razvijanju simptoma anksioznosti.<br />
Ovi rezultati su objavljeni u medicinskom<br />
žurnalu Sleep.<br />
Zna se da su problemi sa nesanicom<br />
uobičajeni kod osoba koje pate od depresije,<br />
anksioznosti ili određenih mentalnih<br />
problema. Ali takođe nesanica može da<br />
dovede do depresije i anksioznosti.<br />
Do ovakvih rezultata naučnici su došli<br />
analizirajući oko 25.000 osoba, starijih od<br />
20 godina.<br />
Učesnici su ispitivani najpre u periodu<br />
između 1984. i 1986, a potom između<br />
1995. i 1997. godine. Anksioznost i depresi-<br />
Alchajmer češći kod<br />
depresivnih i mrzovoljnih<br />
Ljudi koji su često pod stresom ili su<br />
skloni depresiji imaju veće šanse da<br />
kasnije u životu imaju problema sa<br />
pamćenjem u odnosu na one koji imaju vedriju<br />
ćud, objavili su nedavno istraživači iz<br />
Amerike koji su ovim zaključkom bacili novo<br />
svetlo na ranija saznanja o Alchajmerovoj<br />
bolesti.<br />
Ovi istraživači su utvrdili da je kod osoba<br />
koje su depresivne ili anksiozne 40 puta<br />
veća šansa da se razvije oštećenje kognitivnih<br />
sposobnosti, da se oslabi pamćenje<br />
i nastane nešto što je čest prelazak između<br />
običnog starenja i demencije.<br />
- Ne samo da takve osobe gube kogniciju,<br />
već i pokazuju mnoge promene na<br />
mozgu koje su povezane sa Alchajmerovom<br />
bolešću, kaže Robert Wilson sa Rush<br />
University Medical Center u Čikagu.<br />
U nekim ranijim studijama, Wilson je<br />
utvrdio da su ljudi koji su više izloženi stresu<br />
ili su skloniji tome, više ugroženi da obole<br />
od Alchajmerove bolesti nego oni koji imaju<br />
malo vedriji stav ka životu.<br />
Ljudi sa slabo pogoršanim kognitivnim<br />
sposobnostima imaju nevolje sa pamćenjem<br />
stvari, ali nemaju ozbiljne poremećaje.<br />
I ono što je još jako bitno navesti, ne<br />
razviju svi ljudi sa ovakvim pogoršanjem<br />
Alchajmerovu bolest, ali ih ipak bude 10 do<br />
15 odsto, navode u Društvu za borbu protiv<br />
ja su mereni tokom drugog dela istraživanja,<br />
pomoću standardnih pitanja koja mogu<br />
potvrditi ovo stanje.<br />
Istraživči su zaključili, dakle, da nesanica<br />
dovodi do anksioznosti, ali ne i do depresije<br />
u budućnosti. Zapravo, oni smatra-<br />
ju da ona ne dovodi do depresije nego da<br />
depresija već postoji i da zapravo nesanica<br />
i depresija idu zajedno.<br />
Zbog toga je, prema njihovom mišljenju,<br />
veoma bitno da nesanica odmah<br />
počne da se leči, ali ne pomoću medikamenata<br />
već pomoću kognitivne bihevioralne<br />
terapije.<br />
Alchajmerove bolesti.<br />
Wilson i kolege su analizirali podatke<br />
iz dve velike studije u koje je bilo uključeno<br />
1256 ljudi koji na početku studije nisu imali<br />
problema sa pamćenjem.<br />
Posle 12-ak godina, 482 čoveka, učesnika<br />
studije razvila su malo oštećenje kognitivnih<br />
sposobnosti. U pitanju su osobe koje<br />
su bile sklone preteranoj brizi i depresiji.<br />
- Ono što smo ovom prilikom merili<br />
jesu neke lične osobine, koje u manjoj ili<br />
većoj meri ima svako od nas. Svi povremeno<br />
osećamo anksioznost ili depresiju. Ova<br />
osobina nam pomaže da utvrdimo kod koga<br />
je ona više upečatljiva. To nije mera stresa<br />
kod čoveka već odgovor na stres – rekao<br />
je Wilson.<br />
Poslednja istraživanja su utvrdila da<br />
hroničan stres može nauditi delu mozga koji<br />
je odgovoran za odgovor na stres, a to je<br />
jedna oblast na mozgu koja je povezana sa<br />
memorijom – objasnio je Wilson.<br />
Naravno, ovaj fenomen nije do kraja<br />
razjašnjen, ali svakako doprinosi kvalitetu<br />
rane terapije i uvođenju nekih novina, kao<br />
što je promocija vežbanja kao rešenje protiv<br />
stresa, ili terapija lekovima za one koji su<br />
skloni depresiji.<br />
- To, u svakom slučaju može da doprinese<br />
odlaganju nastanka ove ozbiljne bolesti<br />
– naveo je Wilson.<br />
Priredila: Danijela Stanimirović<br />
Broj 191<br />
Jeftini metod za otkrivanje raka grlića materice<br />
Za otkrivanje raka grlića materice postoje<br />
i mnogo jeftinije varijante od<br />
papanikolau testa i kolposkopije, utvrdili<br />
su naučnici u Londonu.<br />
Naime, rak grlića materice, kažu vođe<br />
ove studije, može se otkriti i pomoću sirćeta,<br />
pamučne gaze i jake svetiljke. Pomoću ovog<br />
metoda, tvrde oni, mogu da se uštede milioni<br />
žena koje ne mogu sebi da priušte<br />
savremene preglede.<br />
Ova studija, inače objavljena u The<br />
Lancet medical journal, prikazuje jednostavan<br />
vizuelni skrining test pomoću kog se<br />
mogu utvrditi rani znaci raka grlića materice,<br />
čime se ukupan broj slučajeva ove bolesti<br />
može smanjiti za četvrtinu.<br />
- Ova studija je prekretnica u prevenciji<br />
raka grlića materice – izjavio je po objavljivanju<br />
studije dr Harshad Sanghvi, medicinski<br />
direktor JHPIEGO-a, međunarodne<br />
zdravstvene organizacije koja se bavi prevencijom<br />
grlića materice u siromašnijim zemljama.<br />
Inače, rak grlića materica se zaista može<br />
preduprediti ukoliko se rano otkriju prvi znaci.<br />
Od ove bolesti godišnje umre najmanje<br />
250.000 žena i više od 80% obolelih potiče<br />
iz zemalja u razvoju.<br />
Naučnici u svetu su došli do jednog<br />
veoma zanimljivog zaključka.<br />
Naime, nekoliko poslednjih istraživanja<br />
je pokazalo da ukoliko imate prijatelja,<br />
sa kojim se intenzivno viđate, a koji je<br />
nabacio višak kilograma, velika je šansa da<br />
se i vama to isto desi. To isto važi i za supružnike,<br />
kao i za braću i sestre, mada je uticaj<br />
među njima manji.<br />
- Ovo je, inače, jedna od prvih studija<br />
koja pokazuje kako se gojaznost širi i putem<br />
socijalnih kontakata, istako je James Fowler,<br />
sa University of California, koji je radio<br />
na ovoj studiji.<br />
Kako je on istakao, ovo istraživanje je<br />
neka vrsta dokaza da je gojaznost zarazna,<br />
Ovaj vizuelni skrinig test može da uradi<br />
medicinska sestra ili osoba obučena za<br />
pružanje zdravstvene pomoći i to tako što<br />
najpre opere cerviks pomoću sirća i gaze,<br />
koristeći se spekulumom koji će cerviks držati<br />
otvorenim. Posle jednog minuta u slučaju<br />
prekancerogenih ranica one postaju veoma<br />
bele i mogu se videti kolim okom, uz pomoć<br />
halogene lampe.<br />
Istraživači iz Francuske, uz pomoć kolega<br />
iz Indije upotrebili su ovaj metod za skrining<br />
test kod 49.311 žena, u periodu od 2000.<br />
do 2003. godine. Kada su uočavali ranice,<br />
odmah su ih uklanjali. Ostalih 30.958 žena<br />
upućeno je na osmatranje prvih znakova<br />
i simptoma raka grlića materice, kao i na<br />
redovnu posetu ustanovama u kojima im je<br />
omogućen skrining. Ove žene su praćene u<br />
periodu od 2000. do 2006. godine.<br />
Među njima je zabeleženo 167 slučajeva<br />
raka grlića, kao i 83 umrlih od ove bolesti.<br />
Među onima koje nisu pratile stanje i imale<br />
skrinig bilo je 92 umrlih. To pokazuje da je<br />
za 35 odsto bilo manje slučajeva smrti kod<br />
žena koje su imale skrining u odnosu na one<br />
koje nisu. Takođe, među njima je bilo i za 25<br />
odsto manje zabeleženih slučajeva raka.<br />
Inače, sve žene u studiji su bile zdrave i<br />
Crna čokolada smanjuje pritisak<br />
Nakon ozbiljnih studija, naučnici u<br />
Nemačkoj su utvrdili da čokolada<br />
za kuvanje smanjuje pritisak, ali<br />
količina koja je neophodna za ovaj efekat<br />
je manja od jedne kockice čokolade.<br />
Benefit crne čokolade po zdravlje je poznat<br />
odavno, međutim sad je prvi put napomenuto<br />
da zaista majušna količina čokolade<br />
može da pomogne.<br />
Učesnici studije su jeli svega 6 grama<br />
čokolade svakodnevno pet meseci i na<br />
kraju studije oni koji su jeli crnu čokoladu<br />
imali su niži krvni pritisak od onih koji su jeli<br />
belu čokoladu.<br />
Dr Dirk Taubert, vođa projekta,<br />
istakao je da smanjenje krvnog pritiska<br />
ovim metodom nije veliko, ali je svakako<br />
značajno za smanjenje rizika od kardiovaskularnih<br />
bolesti.<br />
Istraživanje je obuhvatilo 44 ljudi, starosti<br />
od 56 do 73 godine, a rezultati su<br />
gotovo isti kao kod nekih prethodnih studija<br />
u kojima je utvrđeno da kakao, glavni<br />
sastojak čokolade, sadrži flavanol koji<br />
takođe doprinosi dobrom stanju srca.<br />
Jedini problem je što čokolada ima<br />
dosta kalorija pa su Taubert i njegove kolege<br />
u ovoj studiji predvideli da se uzima<br />
malo parče čokolade, vrednosti svega 30<br />
kalorija.<br />
Posle objavljivanja ovih rezultata u<br />
žurnalu Američke medicinske asocijacie,<br />
upućen je zahtev stručnjaka da se sličan<br />
eksperiment sprovede i na većoj, etnički<br />
različitoj, populaciji.<br />
- Pre svega, ove rezultate ne treba<br />
shvatiti kao dozvolu za prejedanje čokolade.<br />
Bila bih srećna ako bih iz zdravstvenih razloga<br />
morala da jedem čokoladu, ali se bojim<br />
da bi mi povećana kilaža napravila veću<br />
Gojaznost je zarazna<br />
ali ne u smislu virusne bolesti već u smislu<br />
uticaja socijalnih kontakata.<br />
Ovakvi rezultati mogu u nekom smislu<br />
da objasne značajno povećanje gojaznosti<br />
u Americi, gde zvanično ima oko dve trećine<br />
prekomerno gojaznih i gotovo trećinu<br />
gojaznih.<br />
- Sve se češće govori o epidemiji gojaznosti<br />
i sada stvarno počinjemo da brinemo<br />
da je to stvarno epidemija – kaže dr<br />
Nicholas Christakis, profesor medicinske<br />
sociologije na Harvard Medical School<br />
u Bostonu.<br />
Christakis i Fowler su u ovu studiju<br />
uključili 12.067 osoba, uglavnom bele puti,<br />
srednje staleži, iz Masačusetsa.<br />
imale su između 30 i 59 godina, kada je studija<br />
počela. Ovaj skrining se, kažu naučnici,<br />
pokazao efikasnim koliko i papa test, što je<br />
mno-go skuplja tehnika koja se primenjuje<br />
na Zapadu i koja podrazumeva uzimanje<br />
ćelija sa cerviksa kako bi bile ispitane pod<br />
mikroskopom u laboratoriji.<br />
- Ovim “novim” testom možemo drastično<br />
smanjiti stopu oboljevanja od raka grlića<br />
materice – istakao je Sanghvi.<br />
Eksperti smatraju da ovaj jeftini metod<br />
može da se prenese i iz zemalja u razvoju u<br />
savremeni svet.<br />
- Ova studija nam je dala smernice kako<br />
možemo jeftino pristupiti otkrivanju prvih<br />
promena na grliću, ali ipak ovaj metod nije<br />
savršen. Postoji mnogo grešaka i mogućnosti<br />
da promene ne budu kancerogene i zato bi<br />
zdravstveni radnici morali da budu dobro<br />
obučeni u ovoj oblasti. Takođe, ovaj test ne<br />
bi mogao da se primeni kod žena u menopauzi,<br />
kao ni kod onih koje su imale više od<br />
dvoje, troje dece, jer se kod njih promene na<br />
grliću javljaju u onim zonama koje nisu vidljive<br />
golim okom – rekao je dr David Kerr,<br />
profesor kliničke farmakologije na Oxfordu.<br />
Ipak, priznao je on, papa test je zaista<br />
skup za žene iz siromašnih zemalja.<br />
štetu – rekla je dr Laura Svetkley, direktor<br />
Duke University’s Hypertension Center.<br />
A kako je zapravo tekao eksperiment?<br />
Osobe koje su učestvovale u eksperimentu<br />
su bile zdrave osobe, normalne<br />
težine sa blagom hipertenzijom. Prosečan<br />
krvni pritisak na početku studije bio je<br />
147 sa 86.<br />
Svaki dan, oko 18 nedelja, pola učesnika<br />
je jelo malu porciju crne čokolade,<br />
a pola učesnika istu količinu ali bele čokolade,<br />
koja ne sadrži kakao. Posle 18<br />
nedelja, gornji pritisak je kod onih koji su<br />
jeli crnu čokoladu pao za tri stepena, a<br />
donji za dva, dok kod onih koji su jeli belu<br />
čokoladu nije bilo značajnih promena.<br />
Naravno, učesnici su bili zamoljeni i<br />
da vode dnevnike svoje ishrane kako bi<br />
moglo da se utvrdi da li neke druge namirnice<br />
utiču na smanjenje krvnog pritiska.<br />
Nažalost, nisu mogli da izvuku drugi<br />
zaključak. Jedino, što je dodatno doprinosilo<br />
smanjenju telesne težine jeste smanjeni<br />
unos soli kod nekih učesnika i smanjenje<br />
težine.<br />
Njihovo zdravlje i navike su zabeležene<br />
početkom 1948. godine, a 1971. su njihova<br />
deca i supružnici pozvani da se priključe<br />
studiji, kao i najbliži prijatelji. I primećeno<br />
je da je 57 odsto bila verovatnoća da su se<br />
i njihovi najbliži prijatelji ugojili za poslednje<br />
32 godine.<br />
Ovaj efekat se širio do trećeg kolena<br />
prijatelja, odnosno ako je prijatelj neke ugojene<br />
osobe postao takođe gojazan, onda će<br />
i njegov drugi prijatelj postati gojazan, i to<br />
za mnogo kraći period nego 32 godine.<br />
- Ovi zaključci su samo potvrdili uverenje<br />
da gojaznost više nije individualni problem<br />
već problem društva – rekao je Christakis.<br />
Ovaj problem je isti i ukoliko su najbolji<br />
prijatelji udaljeni 500 kilometara i ono što<br />
su naučnici istakli jeste da na vas neće uticati<br />
ako imate gojaznog komšiju.
Broj 191<br />
Donacija <strong>Hemofarm</strong>a smederevskom Zdravstvenom centru<br />
Klime za pacijente<br />
Reagujući na apele Zdravstvenog centra<br />
Sveti Luka u Smederevu, objavljene<br />
u medijima, naša Kuća je hitro<br />
odreagovala i ovom Zdravstvenom centru,<br />
u vreme najvećih vrućina tokom leta, poklonila<br />
osam klima uređaja.<br />
Zahvaljujući brzom reagovanju, pre<br />
svega Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a, sam rad<br />
u bolnici bio je i biće značajno olakšan,<br />
a pacijenti Zdravstvenog centra moći će<br />
mnogo lakše da podnesu zdravstvene<br />
tegobe.<br />
Ovim gestom humanosti, <strong>Hemofarm</strong><br />
je ponovo pokazao visok stepen brige<br />
i odgovornosti prema zdravlju građana.<br />
Pored toga što obezbeđuje pacijentima<br />
10<br />
savremenu i efikasnu terapiju, <strong>Hemofarm</strong><br />
podržava edukaciju medicinskog osoblja,<br />
ali i cele populacije, a na razne načine<br />
Dajte krv, ispunite život<br />
Budući da su tokom letnjih odmora sve<br />
češći apeli Instituta za transfuziju krvi<br />
Srbije zbog nestašice krvi, kompanija<br />
<strong>Hemofarm</strong> je krajem avgusta, po drugi<br />
put ove godine, organizovala dobrovoljno<br />
davanje krvi u krugu svoje fabrike u Vršcu.<br />
I pored visokih temperatura i činjenice<br />
da su mnogi radnici na godišnjem odmoru,<br />
u akciji, Dajte krv, ispunite život učestvovalo<br />
je 86 radnika <strong>Hemofarm</strong>a.<br />
U prethodnoj akciji dobrovoljnog davanja<br />
krvi odazvalo se 96 zaposlenih, a do<br />
kraja godine će biti organizovana još jedna<br />
ovakva akcija.<br />
Da podsetimo, naša kompanija svake<br />
godine, tradicionalno, organizuje dobrovoljno<br />
davanje krvi i povodom Svetskog dana<br />
dobrovoljnih davalaca krvi.<br />
Koliko naši zaposleni imaju svest o<br />
problemu nedostatka dragocene tečnosti<br />
u srpskom zdravstvu, govori i to što samo<br />
u sedištu naše kompanije u Vršcu najmanje<br />
300 radnika tokom godine da krv.<br />
Iz godine u godinu broj novih davalaca<br />
je sve veći, a na ovoj poslednjoj akciji,<br />
bilo je 18. novih davalaca krvi. Ovog puta<br />
krv su dali:<br />
Nada Popović Belđa, Jonel Kuđija,<br />
Goran Remenjak, Aleksandar<br />
Grčak, Branimir Blažin, Predrag<br />
Stojanov, Vesna Milićev, Zorica<br />
Kuzmanov, Vladimir Grbić, Ištvan<br />
Munćan, Miodrag Jović, Živa<br />
Lazin, Snežana Pečeničić, Biljana<br />
Munćan, Tibor Marton, Zoran<br />
Čolaković, Nenad Ðorđević, Vesna<br />
Maticki, Milana Šajber, Slobodan<br />
Stevanovski, Dalibor Stakić, Jelena<br />
Iričanin, Danilo Milošev, Vesna Ilić,<br />
Nada Vojtečki, Koviljka Marjanović,<br />
Gordana Krstić, Marina Lackov,<br />
Zorica Gavrilov, Verica Ðorđević,<br />
Vesna Trifunov, Dragana Tošić,<br />
Slobodanka Ćirić, Zoltan Virag,<br />
Dragan Mihić, Slobodan Žukelić,<br />
Goran Božović, Jelica Petrović,<br />
Tomislav Ðurić, Emil Joanović,<br />
Dragan Vladislav, Ferenc Mesaroš,<br />
Snežana Milivijević, Marinela<br />
Nikolovski, Dragan Pešić, Zorica<br />
Petrović, Dušica Stajić, Goran<br />
Privracki, Duško Rađenović, Milica<br />
Joksić, Tamara Marjanović, Dragan<br />
Damjanović, Dragana Sajić, Ivan<br />
Velimirović, Dragan Vitaz, Ðurica<br />
Peđanac, Goran Karakaš, Nada<br />
Bugarski, Svetislav Čubrilo, Hajnalka<br />
Prvanov, Aleksandra Aleksić,<br />
Tanja Deljanin, Aleksandar Caran,<br />
Saša Lepojević, Zoran Jovanović,<br />
Dragana Mrkaja, Tatjana<br />
Milosavljević, Jasmina Nikolić,<br />
Vesna Karakaš, Imre Zec, Aleksandar<br />
Kanurski, Zoran Čorba, Branislav<br />
Jovanović, Milan Marović,<br />
Goran Kukić, Svetlana Stefanović,<br />
Tomislav Čubrilo, Slavko Talpeš,<br />
Nenad Kiš i Danijel Varga.<br />
obezbeđuje bolji rad zdravstvenih ustanova<br />
širom Srbije. U saradnji sa Fondacijom<br />
<strong>Hemofarm</strong>, koja uspešno posluje 15 godi-<br />
na, naša Kuća pomaže nabavku neophodne<br />
opreme bolnicama i ambulantama.<br />
Tako je Dom zdravlja u Kniću dobio savremeni<br />
spirometar, a u Zdravstvenom centru<br />
u Vršcu, <strong>Hemofarm</strong> je učestovao u obnavljanju<br />
hirurškog bloka.<br />
- Mi smo poznati po lekovima visokog<br />
kvaliteta, efikasnosti i pouzdanosti, najnovijih<br />
generacija, koji se proizvode u tehnološki<br />
najsavršenijim pogonima po GMP propisima,<br />
ali smo poznati i po zavidnoj odgovornosti<br />
prema društvenoj zajednici, koju<br />
pokazujemo odavno, mnogo pre no što je<br />
definisana korporatinna društvena odgovornost<br />
- rekla je Gordana Lazić Velovan,<br />
direktor Centra za PR <strong>Hemofarm</strong>a.<br />
Ona je istakla da ova donacija<br />
<strong>Hemofarm</strong>a predstavlja skroman doprinos<br />
zaštiti zdravlja pacijenata u Srbiji i izrazila<br />
nadu da će i druge velike kompanije na<br />
sličan način da pomognu funkcionisanje<br />
srpskog zdravstva.<br />
Članica STADA Grupe<br />
Zahvalivši se na ukazanoj pomoći,<br />
dr Nenad Ðorđević, direktor bolnice<br />
Zdravstvenog centra Sveti Luka je naglasio<br />
da je pomoć bila preko potrebna jer se<br />
u većini odeljenja ove bolnice pacijentima<br />
stanje pogoršavalo zbog visokih temperatura<br />
koje se danima nisu spuštale.<br />
- Odluka našeg kolegijuma direktora<br />
je da sve klime koje dobijemo u narednom<br />
periodu putem donacija, budu usmerene<br />
samo ka pacijentima i bolesničkim sobama.<br />
Pet od ovih osam klima biće smeštene u<br />
bolesničkim sobama na internom odeljenju,<br />
hirurgiji, na dečjem odeljenju, na odeljenju<br />
psihijatrije i u porodilištu. Tri klime odlaze u<br />
Opštu medicinu, zato što su nam ambulante,<br />
gde imamo veliki broj pacijenata, takođe<br />
neklimatizovane. Ovog puta biće klimatizovana<br />
jedna ambulanta u centralnoj stanici<br />
Opšte medicine, a 2 klime idu u Dom zdravlja<br />
- objasnio je dr Ðorđević.<br />
Deca sa Kosmeta u poseti <strong>Hemofarm</strong>u<br />
Zahvaljujući Udruženju žena sa Kosova i<br />
Metohije, dvadesetoro dece sa Kosova<br />
i Metohije, koji su smešteni u kolektivnim<br />
centrima u Pančevu i beogradskom<br />
naselju Krnjača, letovali su u odmaralištu<br />
Crvenog krsta na Vršačkom bregu.<br />
Deca, stara od 7 do 15 godina, provela<br />
su u ovom prelepom odmaralištu sedam<br />
dana, od 23. do 30. avgusta, a tokom svog<br />
boravka obišli su mnogobrojne kulturnoistorijske<br />
znamenitosti našeg grada i okoline<br />
i družili se sa četrdesetak mališana iz<br />
vršačke opštine, koji su u isto vreme boravili<br />
u ovom objektu.<br />
Deca sa Kosmeta su svojim domaćinima<br />
izrazili želju da posete i fabriku lekova <strong>Hemofarm</strong><br />
i želja im je ispunjena. Prilikom posete<br />
<strong>Hemofarm</strong>u, naši gosti sa Kosmeta su imali<br />
priliku da posete Pogon injekcionih proizvoda.<br />
Mališani su bili oduševljeni savremenom<br />
tehnologijom u našem pogonu, ali i<br />
poklonima koje je za njih pripremio Centar<br />
za PR.<br />
Kompanija <strong>Hemofarm</strong> je uvek pomagala<br />
zdravstvo vršačke opštine, a pre<br />
svega Zdravstveni centar Vršac, kome<br />
je samo ove godine poklonjen mamograf,<br />
a uložena su i značajna sredstva u obnovu<br />
operacionog bloka. Novi operacioni blok<br />
izgrađen je sredstvima iz četvrtog samodoprinosa<br />
za zdravstvo u opštini Vršac.<br />
Stari hirurški blok pušten je u rad 1964.<br />
godine i od tada do ovog samodoprinosa<br />
nije bilo bitnijih ulaganja. Marta 2004.<br />
godine Komisija Ministarstva zdravlja izdala<br />
je rešenje u kom su ZC Vršac naložili<br />
da obezbedi tehničko-građevinske uslove,<br />
odnosno da prostor dovede u stanje koje<br />
će obezbediti bezbedno lečenje i ispuniti<br />
propisane uslove za obavljanje zdravstvene<br />
delatnosti.<br />
- U takvoj situaciji rukovodstvo ZC Vršac<br />
obratilo se <strong>Hemofarm</strong>u sa molbom za stručnu<br />
pomoć, što je Miodrag Babić bezrezervno<br />
prihvatio. <strong>Hemofarm</strong> inženjering je aprila<br />
2004. godine uradio preliminarnu projekciju<br />
aktivnosti i predložio tehničko - tehnološko<br />
Sekretar Udruženja žena, Zorica<br />
Šarić istakla je da je ovo bila prilika da<br />
se dečaci i devojčice naše južne pokrajine<br />
makar na sedam dana odvoje od sive,<br />
mučne svakodnevice i atmosfere izbegličkih<br />
centara u Krnjači i Pančevu.<br />
- Uvek, srećom, ima kolektiva i ljudi<br />
dobre volje, koji shvataju koliko znači odmor,<br />
Novi operacioni blok u vršačkom Zdravstvenom centru<br />
Podrška <strong>Hemofarm</strong>a zdravstvu Vršca<br />
rešenje na osnovu kog će se u prostoru od<br />
855 kvadrata izgraditi pet operacionih sala<br />
sa pratećim sadržajima. Juna iste godine<br />
<strong>Hemofarm</strong> je angažovao gospođu Ursulu<br />
Dul iz jedne austrijske projektantske kuće<br />
koja je izradila funkcionalni plan, moderno,<br />
evropsko i ekonomično rešenje u koje je<br />
ugrađen međunarodni standard. Paralelno<br />
sa gradnjom nabavljali smo i opremu -<br />
rekao je dr Slavko Timotijević, dr ZC<br />
Vršac i potom se zahvalio <strong>Hemofarm</strong>u koji<br />
je pored stručne pomoći izdvojio i 100.000<br />
dolara za izgradnju i opremanje operacionog<br />
bloka. Predsednik <strong>Hemofarm</strong>a<br />
Miodrag Babić čestitao je na velikoj pobedi<br />
rada, stručnosti i entuzijazma, a zatam je<br />
istakao bitnost primene evropskih standarda<br />
u zdravstvu u našoj sredini.<br />
- Poželeo bih da ubuduće skratimo<br />
vreme investicije kada već imamo sigurne<br />
izvore. Ranije to nije moglo, sada može. To<br />
će biti najveća zahvalnost građanima Vršca<br />
koji su peti put prihvatili samodoprinos za<br />
zdravstvo, da ga racionalno i brzo upotrebi-<br />
D.S.<br />
letovanje ovoj namučenoj deci, Onaj ko je<br />
hteo i želeo, pomogao je. Oni koji za kosmetsku<br />
decu sada nisu imali sluha, nadam<br />
se da će to učiniti sledećeg leta. Među<br />
onima koji jesu pomogli je i kompanija<br />
<strong>Hemofarm</strong> koja je učinila da letovanje za<br />
mališane bez pravog doma, bude nezaboravno<br />
- kaže Šarićeva.<br />
mo i investiramo, da služi na dobro svih nas<br />
- rekao je Babić.<br />
Predsednik opštine Jovica Zarkula<br />
čestitao je vršačkoj firmi Rasing na dobro<br />
izvedenom poslu, a zatim direktoru bolnice<br />
i njegovim saradnicima.<br />
- Opština Vršac je dala učešće koliko je<br />
mogla. Ovo je veliki dan za sve u regionu.<br />
Realizovan je četvrti samodoprinos, a dokaz<br />
da smo bili na pravom putu je i to što su<br />
građani Vršca i peti put prihvatili samodoprinos<br />
za zdravstvo koji će se utrošiti u<br />
uređivanje Doma zdravlja i ambulanti na<br />
teritoriji cele Opštine. Mi smo jedna od<br />
retkih opština koja probleme u zdravstvu<br />
rešava samodoprinosom, a to je dokaz svesti<br />
građana i zato im hvala što su verovali -<br />
naglasio je Zarkula.<br />
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije,<br />
prošle godine na trećoj Nacionalnoj konferenciji<br />
unapređenja kvaliteta zdravstvene<br />
zaštite, proglasilo je ZC Vršac za najbolju<br />
bolnicu u Srbiji na teritoriji do 100.000<br />
stanovnika.
Članica STADA Grupe<br />
KK <strong>Hemofarm</strong> je pred sam start u<br />
NLB ligi dobio novo ime, dodavanjem<br />
imena novog nazivnog sponzora<br />
nemačke firme STADA. Prema rečima<br />
Miodraga Babića, Klub će imati visoke<br />
ciljeve u skladu sa ambicijama ozbiljnih<br />
sponzora koji mu stoje u imenu.<br />
Jovica Zarkula, predsednik opštine<br />
Vršac i Miodrag Babić, predsednik<br />
<strong>Hemofarm</strong>a A.D. i Skupštine<br />
istoimenog košarkaškog kluba, priredili<br />
su početkom avgusta svečani prijem za<br />
članove <strong>Hemofarm</strong>a i Swisslion Takova, koji<br />
su tokom leta u mlađim reprezentativnim<br />
selekcijama osvojili medalje na svetskim i<br />
evropskim prvenstvima.<br />
Osim predstavnika <strong>Hemofarm</strong>a i Swissliona,<br />
prijemu su prisustovali i predsednik<br />
Upravnog odbora Fondacije <strong>Hemofarm</strong><br />
Dragomir Ćurčić, mnogobrojni gosti, roditelji<br />
i prijatelji vršačkih reprezentativaca.<br />
- Kao Opština smo izuzetno ponosni<br />
da na našoj teritoriji imamo tako razvijenu<br />
košarku i toliko reprezentativaca koji su<br />
ostvarili sjajne uspehe - naglasio je Jovica<br />
Zarkula i dodao:<br />
- Košarkaški klub <strong>Hemofarm</strong> već godinama<br />
se nalazi u samom vrhu naše košarke.<br />
Sada je došlo vreme da vršački košarkaši i<br />
u reprezentativnim selekcijama osvajaju najsjajnija<br />
odličija i na tome smo im izuzetno<br />
zahvalni.<br />
Miodrag Babić, predsednik <strong>Hemofarm</strong>a<br />
i Skupštine istoimenog košarkaškog<br />
kluba, zahvalio se osvajačima medalja.<br />
- Ovo je poseban trenutak za sve<br />
- Na Godišnjoj skupštini kluba doneta<br />
je odluka da se kao nazivni sponzor kluba<br />
uvede ime kompanije STADA čijoj grupi pripada<br />
<strong>Hemofarm</strong> od avgusta prošle godine.<br />
Reč je o grupi koja je prvenstveno evropska<br />
sa sedištem u Nemačkoj u Bad Vilbelu,<br />
u blizini Frankfurta. Njene kćerinske firme<br />
se nalaze u dvadesetak zemalja Evrope i<br />
sveta. Dakle, reč je o multinacionalnoj kompaniji<br />
koja broji blizu 10.000 zaposlenih. U<br />
njenoj porodici, ulazak <strong>Hemofarm</strong>a avgusta<br />
prošle godine, bio je veliki događaj, ne<br />
samo po ceni po kojoj je tranzicija izvedena<br />
na radost naših akcionara, već i što je<br />
<strong>Hemofarm</strong> došao sa svojim vrednim kapacitetima<br />
i visokim uslovima proizvodnje koji su<br />
u skladu sa najvišim standardima koji postoje<br />
u grupaciji Štada - objasnio je predsednik<br />
Skupštine KK <strong>Hemofarm</strong> STADA i predsednik<br />
<strong>Hemofarm</strong> AD, a zatim istakao da se uticalo<br />
i na promenu strukture zaposlenosti jer<br />
kompanija <strong>Hemofarm</strong> ima ukupno 3.000<br />
radnika, na određeno i neodređeno vreme<br />
što čini da je <strong>Hemofarm</strong> najveći poslodavac<br />
u Vršcu.<br />
igrače i njihove trenere koji su uspeli da<br />
naprave tako velike rezultate. Ovi uspesi<br />
me podsećaju na period kada sam kao<br />
predsednik Košarkaškog saveza tadašnje<br />
velike Jugoslavije bio ponosan na generaciju<br />
koja je osvojila svetsko prvenstvo mladih.<br />
Siguran sam da je pred vama velika perspektiva.<br />
Vaši rezultati su ponos grada, kluba i<br />
kompanije <strong>Hemofarm</strong> - rekao je Babić.<br />
Prigodne nagrade za osvojeno zlato na<br />
Svetskom prvenstvu u Novom Sadu uručene<br />
su Miroslavu Nikoliću, Branku Maksimoviću,<br />
Miodragu Rajkoviću i Bogdanu<br />
Bulju (<strong>Hemofarm</strong>) koji su činili stručni<br />
štab juniorske reprezentacije, Siniši<br />
Periću i Marijanu Kardošu (Swisslion<br />
Takovo), fizioterapeutima iste selekcije, kao i<br />
igračima Stefanu Markoviću, Bobanu<br />
Marjanoviću i Petru Despotoviću. Za<br />
osvojeno zlato na Evropskom šampionatu<br />
mladih nagrađen je Uroš Nikolić, dok su<br />
Stevan Lekić i Danilo Anđušić dobili<br />
priznanja za osvojeno zlato na EP kadeta.<br />
Prigodne nagrade dobile su i košarkašice<br />
Tamara Radočaj i Zorica Mitov,<br />
kao i trener Goran Topić za srebro na EŠ<br />
mladih u Bugarskoj. U ime nagrađenih su<br />
se zahvalili trener Miroslav Nikolić i kadetski<br />
reprezentativac Stevan Lekić.<br />
- Mislim da je velika stvar što je STADA<br />
prihvatila da bude nazivni sponzor Kluba<br />
imajući u vidu njegov internacionalni nastup,<br />
kvalitet igre i rezultate koje je postigao<br />
za ovih 15 godina unazad. Naravno, morao<br />
sam da im predočim takav marketinški<br />
značaj da bi dostigli visok nivo ulaganja. Ovo<br />
je istovremeno i jedno veliko olakšanje za<br />
Klub jer će STADA učestvovati u značajnom<br />
procentu, sa čak 40% u troškovima kluba,<br />
muške i ženske ekipe. Ova okolnost će nam<br />
omogućiti da se maksimalno ojačamo i da<br />
idemo na najviše rezultate, ne samo ove<br />
sezone već i da se nastavi još mnogo leta –<br />
naveo je predsednik.<br />
U razgovoru sa medijima, gospodin<br />
Babić je naveo da STADA ima aktivnosti po<br />
čitavoj Evropi - Rusiji, Nemačkoj, Turskoj,<br />
Engleskoj, Španiji, Italiji, Srbiji i prostorima<br />
bivše Jugoslavije, odnosno zemljama u kojima<br />
se igra ULEB kup i da se nada da će KK<br />
<strong>Hemofarm</strong> STADA uskoro igrati i Evroligu.<br />
Posebno je apostrofirana obaveza uprave<br />
kluba, igrača i trenera da pruže svoj maksimum<br />
i da svakog momenta budu svesni da<br />
iza njih stoje ozbiljni sponzori.<br />
- U predstojećoj sezoni osim dobrih<br />
rezultata želimo da izgradimo mlade<br />
igrače i u to ime bih pohvalio trenera<br />
Nikolića i mlade igrače poput Bobana<br />
Marjanovića i Stefana Markovića<br />
koji su nas unapred nagradili uspehom,<br />
zlatnom medaljom reprezentacije Srbije na<br />
Svetskom prvenstvu za mlade, kao i sve<br />
druge reprezentativce <strong>Hemofarm</strong>a koji su<br />
dali svoj doprinos aktivnostima Košarkaškog<br />
saveza Srbije. Žao mi je što naši seniori nisu<br />
bolje prošli ali nadamo se da je ovo dobar<br />
start za novi početak a <strong>Hemofarm</strong> STADA<br />
će se truditi da pruži što veći broj igrača<br />
za reprezentativne selekcije – istakao je<br />
predsednik Skupštine kluba.<br />
I.M.<br />
Broj 191<br />
Predsednik Skupštine KK <strong>Hemofarm</strong> STADA, Miodrag Babić o novom imenu košarkaškog kluba<br />
Novo ime, stari ciljevi<br />
KK <strong>Hemofarm</strong> slavi 15 godina postojanja i rada<br />
Zadovoljstvo<br />
Prvi put je KK <strong>Hemofarm</strong> poneo<br />
i ime STADA na dresovima prošle<br />
godine na utakmici ULEB kupa sa<br />
Bamberg Bros Baskets:<br />
- Bilo mi je zadovoljstvo kada<br />
smo sedeli u Frankfurtu i gledali<br />
prenos utakmice iz Bamberga i<br />
pratili rezultat zajedno sa predsednikom<br />
STADA Grupe gospodinom<br />
Hartmutom Retzlaffom. Videlo se da<br />
je naša saradnja proizvod jednog<br />
prirodnog odnosa jer su oni i veliki<br />
sponzor fudbalskog kluba Ajntrahta<br />
sada su prisutni i u košarci- rekao je<br />
gospodin Babić.<br />
Mladi veliki ponos Banata<br />
Priredio: Goran Kukić<br />
U SUSRET NOVOJ SEZONI<br />
Košarkašice kluba <strong>Hemofarm</strong> STADA<br />
uspešno su okončale pripreme<br />
za novu sezonu tokom koje će ih ove<br />
godine voditi trener Marina Maljković:<br />
- Prilikom preuzimanja ekipe najavila<br />
sam da ću dati sve od sebe kako bi opravdala<br />
ukazano poverenje. Naporno smo radili<br />
i verujem da će vršačka publika uživati u<br />
kvalitetnoj igri košarkašica <strong>Hemofarm</strong>a. Ne<br />
treba se zavaravati, sezona će biti izuzetno<br />
teška jer je svakoj ekipi prvenstveni<br />
cilj da savlada šampiona pa će igra protiv<br />
<strong>Hemofarm</strong>a svakome biti jedan dodatni<br />
motiv. Svaki naš protivnik će imati to za cilj.<br />
Mi ćemo se morati, pre svega, okrenuti sopstvenim<br />
problemima i težiti da svaka igračica<br />
podigne pre svega individualni nivo igre a<br />
samim tim i igru kolektiva - ističe gospođica<br />
Maljković.<br />
Na pitanje koliko će se igra šampionki<br />
Srbije razlikovati u novoj sezoni, Maljković<br />
nastavlja:<br />
- Svaki trener ima neki svoj stil i svoje<br />
shvatanje košarke. Biće mi potrebno malo<br />
vremena da upoznam ekipu. Neku karakteristiku<br />
igre <strong>Hemofarm</strong>a iz ranijeg perioda<br />
svakako ću zadržati ali biće i nekih novina.<br />
Prošlogodišnja ekipa Ušća koju sam trenirala,<br />
dosta je forsirala agresivnu odbranu, presing<br />
po celom terenu. Izvesno je da ću takav<br />
pristup tražiti i u svom novom klubu. Ipak,<br />
nakon kontrolnih utakmica i prvih nekoliko<br />
kola sve će biti mnogo jasnije. Što se tiče<br />
novih igračica, pripemni period je poka-<br />
zao šta mogu. Ivana Dojčinović je imala<br />
problema sa povredama ali sada je sve u<br />
redu. To je igračica koja kada je spremna<br />
može da pruži itekako veliki doprinos<br />
igri tima. Za Dajanu Butuliju smatram<br />
da je jedna od najkvalitetnijih bekova šutera<br />
u domaćem prvenstvu a Jelena Babić<br />
je iskusna igračica, koja je veliki borac, tip<br />
igrača koji predvodi ekipu i veoma je pozitivna<br />
ličnost.<br />
Novo krilo kluba <strong>Hemofarm</strong> STADA i<br />
najzvučnije ovogodišnje pojačanje, Ivana<br />
Dojčinović, rođena je u Senti 9.02.1981.<br />
godine. Karijeru je otpočela u Bečeju, sa 17<br />
godina prelazi u Spartak gde je igrala šest<br />
godina, nakon toga dve godine je provela<br />
u dresu novosadske Vojvodine. Prošle sezone<br />
prvi deo je odigrala u Crvenoj zvezdi,<br />
a drugi deo sezone u mađarskom Pečuju.<br />
Igrala je za kadetsku i juniorsku reprezentaciju<br />
a prošle godine je bila i u seniorskoj<br />
reprezentaciji Srbije. Dojčinovićeva<br />
ističe da nije slučajno izabrala <strong>Hemofarm</strong>:<br />
-Bilo je i drugih ponuda, naravno, ali ja sam<br />
želela da se vratim u Srbiju, da nastavim<br />
školovanje i da budem sa porodicom. To<br />
su neki privatni razlozi a košarkaški… mislim<br />
da ne treba posebno govoriti šta znači<br />
<strong>Hemofarm</strong> u Srbiji, pogotovo kada je ženska<br />
košarka u pitanju. Dosta mi je, iskustveno,<br />
koristilo igranje u Mađarskoj kod trenera<br />
Ratgebera, igranje Evrolige, jer je košarka<br />
tamo na mnogo višem nivou i mnogo je<br />
veće interesovanje, poseban je osećaj igrati<br />
pred nekoliko hiljada ljudi svaku utakmicu.<br />
Kada je u pitanju predstojeća sezona,<br />
zna se šta se očekuje od <strong>Hemofarm</strong>a, samo<br />
najviši ciljevi. To će biti jedno novo iskustvo<br />
za mene ali iskreno se nadam da ću<br />
se dobro uklopiti u tim. Većinu njih, poput<br />
Marine Janković, Biljane Stanković, Dare<br />
Kovačević i još nekih poznajem i lično i verujem<br />
da će me dobro prihvatiti. Što se tiče<br />
saradnje sa trenerom Marinom Maljković,<br />
Ciljevi<br />
Po završetku Godišnje skupštine<br />
Kluba, direktor Marko Ivanović<br />
istakao je ciljeve u ovoj sezoni prema<br />
kojima se od izabranika trenera<br />
Nikolića očekuje plasman u ULEB<br />
kup kroz NLB ligu, prolaz grupe<br />
i što dalji plasman u ovoj sezoni<br />
ULEB kupa, osvajanje Kupa Koraća i<br />
osvajanje Super lige, dok se od izabranica<br />
Marine Maljković očekuje,<br />
tradicionalno, dupla kruna.<br />
Vršac i <strong>Hemofarm</strong> su i za nju nova sredina i<br />
volela bih da zajedničkim snagama ostvarimo<br />
postavljene ciljeve i pomognemo jedna<br />
drugoj da se što brže i bolje uklopimo.<br />
U odnosu na prošlogodišnji sastav, u<br />
timu više nije Tamara Bajić a uz pridošlice<br />
– Dojčinović, Butuliju i Babić -<br />
promocija ekipe za ovu sezonu je zakazana<br />
za 27. oktobar kada se u premijernom<br />
meču domaćeg šampionata sastaju sa ekipom<br />
Kovina.<br />
REALNI IZGLEDI<br />
ZA PROLAZ U<br />
DRUGU RUNDU<br />
Početkom avgusta u hotelu<br />
Kempinski u Minhenu izvučeni<br />
su parovi za takmičenja u okviru<br />
Evrokupa za muškarce te Evrokupa i<br />
Evrolige za dame. U konkurenciji za<br />
sva tri evropska kupa našlo se ukupno<br />
115 klubova Starog kontinenta a<br />
za nas, svakako, bilo je najznačajnije<br />
pitanje protivnika košarkašica<br />
<strong>Hemofarm</strong> STADA. Pilulice su se<br />
našle u B grupi Evropkupa sa turskim<br />
predstavnikom Pankup TED<br />
Koledi iz Kajserija, grčkim Apolonom<br />
iz Ptolemaide i rumunskom ekipom<br />
Bachet ICIM iz Arada. Bez obzira<br />
na činjenicu da sve tri ekipe imaju<br />
strankinje u sastavu, prvi utisak je<br />
da je žreb bio naklonjen našem<br />
timu ali će se pravi odnos prema<br />
kvalitetu ovih timova potražiti na<br />
mečevima koji slede. Prvu utakmicu<br />
košarkašice <strong>Hemofarm</strong> Štade<br />
igraju u gostima protiv Apolona 8.<br />
novembra dok je evropska premijera<br />
u Centru Millennium zakazana za<br />
15. novembar.<br />
11
Nagrada Aerodroma za Joan Duru<br />
Čak 5 nedelja ranije u odnosu na<br />
2006. godinu, Aerodrom Nikola<br />
Tesla Beograd dočekao je, 4. oktobra,<br />
2.000.000-tog putnika, i to našu<br />
koleginicu Joan Duru, menadžera SPJ u<br />
Portfolio servisu <strong>Hemofarm</strong>a, koja je tog<br />
dana krenula na kolegijum marketinga u<br />
Obninsk u Rusiji. Prilikom čekiranja karata<br />
ona je saznala da je postala 2.000.000<br />
putnik.<br />
Iako je praksa da na stranama <strong>Hemofarm</strong><br />
pressa objavljujemo fotografije novorođenih<br />
beba, starih od nekoliko meseci<br />
do najviše godinu dana, što je i u duhu projekta<br />
Beba dolazi čiji je prijatelj naša Kuća,<br />
na adresu Centra za PR stiglo je pregršt fotografija<br />
dosta starijih “beba”. Verujemo da<br />
će se na stranama <strong>Hemofarm</strong> pressa naći<br />
mesta i za ove malo starije bebe, u nekoj od<br />
Tom prilikom, Nebojša Nedeljković,<br />
generalni direktor JP Aerodrom<br />
Nikola Tesla uručio je gospođici Duru<br />
prigodan poklon – srebrnjak sa znakom<br />
Aerodroma Nikola Tesla i poželeo da i<br />
ubuduće koristi usluge ovog aerodroma.<br />
Prijatno iznenađena poklonom, gospođica<br />
Duru se zahvalila na poklonu i pohvalila<br />
Beogradski aerodrom čije usluge koristi bar<br />
pet do šest puta godišnje, uglavnom poslovno.<br />
Ete apermis, se nernum orta,<br />
Tradicionalni prijem za đake prvake<br />
U<br />
foajeu Upravne zgrade <strong>Hemofarm</strong>a,<br />
u subotu, 1. septembra priređen<br />
je još jedan tradicionalni prijem za<br />
đake prvake, decu naših zaposlenih.<br />
Za sedamdesetak mališana Centar za<br />
PR <strong>Hemofarm</strong>a, organizovao je posluženje i<br />
zabavni program u kom je prvačiće uveseljavao<br />
glumac Dragan Džankić. Uz njegovu<br />
pesmu i gitaru mališani su igrali i pe-<br />
Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji,<br />
vali sve do rastanka, a i tada su potrčali<br />
za njim kako bi napravili fotografiju u znak<br />
sećanja na ovaj radosni trenutak. Potom je<br />
usledilo deljenje poklončića iznenađenja<br />
za đake prvake, posle čega, čini se, dečjoj<br />
sreći nije bilo kraja. U pratnji roditelja,<br />
prvačići su zadovoljni napustili našu Kuću i<br />
otišli svojim domovima gde su ih čekale pripreme<br />
za njihov prvi dan u školi.<br />
Ovim putem želimo da Vam se najiskrenije zahvalimo na svesrdnoj pomoći<br />
koju ste nam ukazali povodom nesreće koja nas je zadesila, kada nam je u<br />
požaru u potpunosti uništen stan.<br />
Kada nam je bilo najteže bili ste uz nas i još jednom pokazali svoju humanost<br />
na delu. Čast je i privilegija biti deo kompanije koja je u svakom trenutku<br />
spremna da stane uz svoje zaposlene i pomogne im.<br />
Prikupljeni novac će nam biti od izuzetnog značaja za adaptaciju stana i<br />
novi početak.<br />
U naše ime i u ime naših porodica, još jednom izražavamo duboku zahvalnost<br />
na neizmernoj pomoći koju ste nam pružili.<br />
S poštovanjem,<br />
Gorana, Sanja i Goran Topić<br />
NAŠE BEBE<br />
budućih rubrika naših novina, a ovog puta<br />
ćemo ipak ispoštovati proceduru.<br />
Najstarija među bebama ovog puta je<br />
mala Sofija Sofronić, koja samo što je<br />
proslavila prvi rođendan. Ona je ćerka našeg<br />
kolege iz Zorka Pharme Ivana Sofronića i<br />
njegove supruge Ljubice. Posle nje, u sred<br />
zime, tačnije 04. januara, rodila se malena<br />
Lena Lazarević, princezica Sretena<br />
Pavle Ðurić Nikolina Jejinić<br />
Veliki uspeh kolege Vlade Marinković<br />
Dvadeseta godišnjica Canon EOS sistema<br />
u Srbiji obeležena je, pored ostalog,<br />
i velikim fotografskim konkursom<br />
Zapis života na kom je, u konkurenciji više<br />
od 9.000 fotografija, drugo mesto osvojio<br />
naš kolega Vlada Marinković, menadžer<br />
nabavke u <strong>Hemofarm</strong>u.<br />
Konkurs je bio objavljen u dnevnim<br />
novinama 24 sata i dobar odziv bio je<br />
očekivan. Po završetku roka, žiri je zaista<br />
imao pred sobom ozbiljan posao jer je od<br />
ovolikog broja fotografija trebalo izdvojiti<br />
one koje su zaslužile da budu u užem<br />
izboru. Među njima je, kako prenose mediji,<br />
zaista bilo umetničkih fotografija koje su<br />
napravili pravi profesionalci do onih koje su<br />
na letovanjima ili porodičnim putovanjima<br />
napravili samouki majstori fotografije.<br />
Na svečanoj dodeli nagrada, pored<br />
nagrađenih dela, prisutni gosti su mogli da<br />
pogledaju i preostalih 25 fotografija iz užeg<br />
izbora. Prvo mesto osvojio je Nikola Fifić,<br />
fotoreporter Večernjih novosti, drugo mesto<br />
Vlada Marinković, treće Vladimir<br />
Ðinić, četvrto Dejan Radosavljević i<br />
peto Alen Popov.<br />
Povodom ovako lepog prizanja, biti<br />
drugi među više od 9.000 učesnika, Vlada<br />
Marinković je izjavio medijima da mu je<br />
“aparat najbolji drug i da ga nosi bilo gde<br />
god da krene”.<br />
- Fotografija mi je hobi, ali u poslednje<br />
vreme sam mu se veoma mnogo posvetio –<br />
rekao je Marinković.<br />
Na ovom konkursu on je pobedio sa<br />
fotografijom Relaks na kojoj je prikazana<br />
kubanska plaža. Vrlo visoko je bila kotirana<br />
i druga fotografija Walking, ali su u prvih<br />
pet išle samo kolor fotografije, a ona je<br />
crno-bela.<br />
On je, onako usput, putujući po svetu,<br />
poslovno ili privatno napravio mnoštvo<br />
Lazarevića, saradnika u komercijalnom<br />
timu Zapadni Balkan i njegove supruge<br />
Miljane Bogdanović Lazarević.<br />
A onda je na svet došao prvi dečak<br />
na ovoj strani <strong>Hemofarm</strong> pressa mali Uroš<br />
Jeremić. On je 26. februara svojim rođenjem<br />
usrećio majku Marijanu Jeremić,<br />
koja radi u marketingu (Beograd tim II) i tatu<br />
Zorana Jeremić.<br />
Potom je pred sam početak leta Ivan<br />
fenomenalnih snimaka. Zahvaljujući svojim<br />
fotografijama, sarađivao je sa kanadskim<br />
izdavačkim kućama, a njegove slike našle<br />
su se i u nekoliko turističkih vodiča.<br />
Sofija Sofronić Lena Lazarević<br />
Ðurić, stručni saradnik za kalibracije u<br />
Sektoru obezbeđenja kvaliteta, postao ponosni<br />
otac sada već drugog sina Pavla<br />
Ðurića. Ivan i supruga Irena već imaju<br />
jednog sina Luku.<br />
Potom je prijatna vest o rođenju stigla iz<br />
<strong>Hemofarm</strong>a Banjaluka. Naše kolege Aleksandar<br />
i Mara Jejinić 30. juna postali su<br />
roditelji preslatke devojčice Nikoline.<br />
I po prvi put u ovoj rubrici našla su se<br />
INTERNE NOVINE HEMOFARMA<br />
glavni i odgovorni urednik: Gordana Lazić Velovan štampa: Millennium proizvodnja - Vršac tiraž: 5000 primeraka<br />
- Ipak mi je bilo najdraže kad je britanski<br />
Gardijan kupio moje fotografije za njihovu<br />
“travel” stranicu na sajtu – kaže naš kolega.<br />
D.S.<br />
Uroš Jeremić<br />
blizanci, Vasilije i Pavle, koji su ugledali<br />
svet 22. jula i usrećili svojim rođenjem mamu<br />
Jelenu i tatu Predraga Vasića.<br />
Najmlađa u ovoj grupi bebica je Jelena<br />
Maričić, koja je dolaskom na svet usrećila<br />
mamu Slađanu i tatu Igora Maričića,<br />
zaposlene u <strong>Hemofarm</strong>u.<br />
I šta drugo reći, osim da čestitamo ponosnim<br />
roditeljima i poželimo da na ovim<br />
stranama bude sve više beba. D.S.<br />
Vasilije Vasić Pavle Vasić Jelena Maričić