komunistiÄki progoni katoliÄke crkve u bosni i hercegovini 1945.-1990.
komunistiÄki progoni katoliÄke crkve u bosni i hercegovini 1945.-1990.
komunistiÄki progoni katoliÄke crkve u bosni i hercegovini 1945.-1990.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
I. Lučić: Komunistički <strong>progoni</strong> katoličke <strong>crkve</strong> u BiH...<br />
kardinalu Alojziju Stepincu i biskupu Ivanu Šariću, koji su<br />
umrli tijekom te godine. 55<br />
Biskupi su udruge katoličkih svećenika ocijenili kao<br />
pokušaj komunističkih vlasti da razbiju katoličku crkvu,<br />
razjedine svećenike i vjernike, da bi u budućnosti doveli do<br />
raskida sa Svetom Stolicom i do osnivanja "narodnih<br />
crkava". 56<br />
Na čelu sa Stepincem, oni su u udrugama vidjeli<br />
"đavolji zagrljaj", pokušaj KPJ i UDB-e da razbiju crkvu i<br />
odvoje je od Vatikana. Nakon što su neko vrijeme<br />
preporučivali svećenstvu da se ne učlanjuje u udruge,<br />
Biskupska konferencija 26. rujna 1952. oštro je osudila i<br />
zabranila osnivanje svećeničkih udruga, ali su one, što zbog<br />
prijetnji i ucjena vlasti, a što zbog privilegija koje su članovi<br />
udruga imali ipak nastavile djelovati. 57 Crkvene vlasti u Bosni<br />
i Hercegovini nisu poduzimale mjere <strong>crkve</strong>nog kažnjavanja<br />
članova Udruženja jer su procijenile da je broj članova velik<br />
te da bi u tom slučaju vjernici u BiH mogli ostati bez znatnog<br />
broja ionako nedostatnih dušobrižnika. 58 U analizi o<br />
aktivnosti UKS-a s početka 1958. sekretar Komisije za<br />
vjerska pitanja Izvršnog vijeća NR BiH Milan Banjac napisao<br />
je: "Odmah na početku valja naglasiti da je Udruženje u<br />
vremenu njegovog stvaranja i iza toga nekoliko godina tj. u<br />
periodu oštrijeg sukoba sa episkopatom u zemlji,<br />
zaoštravanja odnosa sa Vatikanom odigralo vidnu ulogu. U<br />
to vrijeme nije se postavljalo pitanje sadržaja, forme i<br />
metode rada UKS-a. To je samim stanjem i situacijom u<br />
kojoj se nalazilo bilo potpuno jasno, nije se lutalo, a u<br />
izvjesnom smislu te forme, sadržaj rada i sl. bile su<br />
nametnute." Banjac navodi da je najlošije stanje po<br />
Udruženje u Hercegovini, te posebno ističe angažman koji<br />
potiče podjele unutar <strong>crkve</strong>, o čemu piše:<br />
"Ova iako još nedovoljna aktivnost na političkom planu,<br />
učinila je ipak zapaženiju podvojenost kako svetovnog tako i<br />
redovničkog klera po nizu političkih pitanja. To je naročito<br />
došlo u vezi prošlih izbora, kao i u pogledu saradnje <strong>crkve</strong> i<br />
države. Na ovim pitanjima došlo je do otvorene<br />
diferencijacije klera. Onoj grupi franjevaca koji iskrenije stoje<br />
na liniji saradnje pristupa i po koji svjetovni svećenik, dok<br />
zvanična rukovodstva i reakcionarni dio klera ili pasivnim<br />
držanjem ili otvorenije govore protiv te saradnje. U isto<br />
vrijeme zapažena su i otvorenija trvenja bosanskih<br />
franjevaca na dvije struje za i protiv Udruženja. Moglo bi se<br />
55 Dobri Pastir, 1950.-1960., Sarajevo, 1960., 1.-4., 395.-397.<br />
56 Miroslav AKMADŽA, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim<br />
<strong>1945.</strong>-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., 104.<br />
57 M. AKMADŽA, 2003., 43.-52.<br />
58 M. AKMADŽA, 2004., 107.-108.<br />
57
Change language