strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
OPĆINA BIHAĆ<br />
KOMISIJA ZA IZRADU<br />
STRATEŠKOG PLANA ZA VODE I<br />
OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
OPĆINE BIHAĆ<br />
STRATEŠKI PLAN ZA<br />
VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Bihać, april 2007. godine
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
S A D R Ž A J:<br />
1. PREDGOVOR 3<br />
1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS 4<br />
1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE 6<br />
1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS 6<br />
1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE 7<br />
1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS 7<br />
2. OPĆI DIO 9<br />
2.1. UVOD 9<br />
2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI 9<br />
2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST 10<br />
2.4. EKONOMSKA SITUACIJA 11<br />
3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO 12<br />
3.1. VODOSNABDIJEVANJE 13<br />
3.1.1. UVOD 13<br />
3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM 13<br />
3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI 13<br />
3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE 13<br />
3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA 14<br />
3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 14<br />
3.1.7. POTREBE 14<br />
3.1.8 SWOT ANALIZA 15<br />
3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17<br />
3.2.1. UVOD 17<br />
3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA 17<br />
3.2.3. SEPTIČKE JAME 17<br />
3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 17<br />
3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17<br />
3.2.6. ZAGAĐIVAČI 18<br />
3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) 18<br />
3.2.8. POTREBE 18<br />
3.2.9 SWOT ANALIZA 19<br />
3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 21<br />
3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA 21<br />
3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA 21<br />
3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA 21<br />
3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA 22<br />
3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA 22<br />
3.3.6 SWOT ANALIZA 23<br />
3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 25<br />
3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA 25<br />
3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA 25<br />
3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA 25<br />
3.4.4. POPLAVE 25<br />
3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA 26<br />
3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA 26<br />
3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE 26<br />
3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA 26<br />
OPĆINA BIHAĆ 2 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.4.9. POTREBE 26<br />
3.4.10. SWOT ANALIZA 27<br />
4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 29<br />
4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 29<br />
4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE 29<br />
4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST 29<br />
4.4 LJUDSKI RESURSI 29<br />
4.5 PROPISI I PROVOĐENJE 30<br />
4.6 SARADNJA 30<br />
4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA 30<br />
4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE 31<br />
4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨ 31<br />
4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE<br />
SANITACIJE 31<br />
4.9 SWOT ANALIZA 33<br />
5. IZJAVA O VIZIJI 36<br />
6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA 37<br />
7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 39<br />
8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 40<br />
8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 41<br />
8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA 42<br />
8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE 42<br />
8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 42<br />
8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 42<br />
8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 43<br />
8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 43<br />
9. PREGLED PROJEKATA 44<br />
9.1. VODOSNABDIJEVANJE 44<br />
9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 46<br />
9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 47<br />
9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 49<br />
9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 50<br />
10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG 53<br />
RAZVOJNOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
10.1 UVOD 53<br />
10.2 OPERATIVNI PLANOVI 53<br />
10.3 PRAĆENJE (MONITORING) 53<br />
10.4 EVALUACIJA 53<br />
10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS 53<br />
10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA 53<br />
OPĆINA BIHAĆ 3 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
1. PREDGOVOR<br />
Rješavanje pitanja ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i <strong>za</strong>štitu okoliša predstavljaju osnovne<br />
preduslove <strong>za</strong> <strong>plan</strong>skim korištenjem zemljišta i <strong>za</strong>štitom prostora, kao osobito<br />
vrijednog i ograničenog dobra. Održiv razvoj limitiran je racionalnim korištenjem<br />
zemljišta, prostora, i prirodnih dobara. U današnje vrijeme unapreñenje upravljanja<br />
vodosnabdijevanjem, otpadnim vodama, krutim otpadom i oborinskim vodama pred<br />
lokalnu upravu postavlja se kao imperativ, a lokalnoj upravi upravo u ovim<br />
oblastima prenešene su značajne nadležnosti utvrñene Zakonom o principima<br />
lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.<br />
Iz navedenih razloga, u okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i <strong>za</strong>štite<br />
okoliša ''GOV-WADE'', koji Općina Bihać implementira uz podršku Švicarske<br />
agencije <strong>za</strong> razvoj i saradnju, odnosno Udruženja <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu i unapreñenje<br />
čovjekove okoline ''Una-Sana'' iz Bihaća, Općina Bihac je pristupila izradi<br />
Strateškog razvojnog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> (SRPVOS). Ovaj strateški<br />
<strong>plan</strong> će biti sistematiziran i ugrañen u Generalni strateški razvojni <strong>plan</strong> Općine<br />
Bihać, koji će biti finaliziran u toku 2007. godine.<br />
OPĆINA BIHAĆ 4 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS<br />
U skladu sa nadležnostima Općinskog vijeća utvrñenih članom 41. Statuta Općine Bihać, u svrhu<br />
izrade Strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong>, Općinsko vijeće Bihać Odlukom broj 02-<br />
02—8680 od 10. 10. 2006. godine imenovalo je Komisiju <strong>za</strong> izradu Strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i<br />
okolišnu <strong>sanitaciju</strong> Općine Bihać u slijedećem sastavu:<br />
1. Ivan Prša , predsjednik /predsjedavajući Općinskog vijeća - predstavnik<br />
općinskog vijeća/<br />
2. Stipe Prša , ing. grañ., član /tehnički direktor JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać -<br />
predstavnik javnog preduzeća/<br />
3. Adem Ibrahimpašić, dipl.ing. tehn. /općinski vijećnik i direktor preduzeća ¨Bihaćka<br />
pivovara¨ d.d. Bihać – predstavnik privatnog sektora/<br />
4. dr.Vildana Alibabić, član /profesor na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, izvršni<br />
direktor EKUS-a, predstavnik obrazovnog i nevladinog<br />
sektora/<br />
5. Amir Nefić, dipl. ing. grañ., član /projektant, predstavnik privatnog sektora/<br />
6. Mehura Selimović, dipl ing. član /tehnički direktor JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać -<br />
predstavnik javnog preduzeća/<br />
7. dr.Šefik Koričić, dipl.ing.šum.,član /uposlenik ŠPD ¨Unsko-sanske šume¨ d. o. o.<br />
Bosanska Krupa, predstavnik obrazovnog sektora/<br />
8. Seida Perviz, dipl. ing. polj., član /uposlenik Ministarstva prostornog ureñenja, grañenja<br />
i <strong>za</strong>štite okoliša Unsko-sanskog kantona, predstavnik<br />
javnih institucija/<br />
9. prof. Franjo Jurić, član /profesor na Katoličkom srednjoškolskom centru,<br />
predstavnik općinskog vijeća i obrazovnog sektora/<br />
10. Hadis Jusić, dipl. ecc. , član /predstavnik grañana/<br />
11. prof. Mehmedalija Lilić, član/ /penzioner, predstavnik nevladinog sektora/<br />
12. dr.Munira Mihelčić, član /direkor Javne ustanove ¨Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo¨<br />
Unsko-sanskog kantona, predstavnik javnih institucija/<br />
13. Amir Hadžić, dipl. ing. tehn.,član /šef Odsjeka <strong>za</strong> komunalne djelatnosti u službi<br />
prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti,<br />
predstavnik općinskog organa uprave/<br />
14. Milan Smiljanić ,dipl. ing.arh.,član /savjetnik Općinskog načelnika, predstavnik općinskog<br />
organa uprave/<br />
15. Suada Mustafić, dipl. ing. grañ., član /stručni savjetnik u Službi prostornog ureñenja i<br />
komunalnih djelatnosti, predstavnik općinskog organa<br />
uprave/<br />
16. Ljubica Blagović ,dipl. ecc., član /šef Odsjeka <strong>za</strong> razvoj u Službi <strong>za</strong> razvoj,<br />
poduzetništvo i obrt, predstavnik općinskog organa<br />
uprave/<br />
OPĆINA BIHAĆ 5 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Radom Komisije koordinirala je Upravna grupa kao izvršno radno tijelo Komisije u sastavu:<br />
1. Milan Smiljanić ,<br />
2. Ljubica Blagović,<br />
3. Suada Mustafić ,<br />
4. Amir Hadžić<br />
Tokom izrade općinskog Strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> u okviru Komisije<br />
formirane su fokusne grupe po oblastima:<br />
- vodosnabdijevanje,<br />
- odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda,<br />
- upravljanje krutim otpadom,<br />
- odvodnja oborinskih voda, <strong>za</strong>štita od voda – odbrana od poplava i<br />
- lokalna uprava i njeni partneri.<br />
OPĆINA BIHAĆ 6 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE<br />
Strategija je sveobuhvatan proces odlučivanja o tome kuda se uputiti i kako do<br />
tamo stići. Planovi razvoja imaju efekta tamo gdje postoje pravilno <strong>za</strong>mišljene<br />
ideje, koje uzimaju samo stavrne ekonomske prioritete lokalne <strong>za</strong>jednice i viših<br />
administrativnih cjelina, i koje ih onda povezuju sa raspoloživim novčanim i<br />
institucionalnim resursima. Ukoliko nije izrañen sistem <strong>za</strong> <strong>plan</strong>iranje i upravljanje<br />
resursima neselektivno finansiranje pojedinačnih projekata vodi rasipanju<br />
pomenutih resursa.<br />
Strategije pomažu upravama da temeljito razmisle o tome šta žele postići i kako do<br />
tamo stići. Ona takoñe osigurava da su uprave uvijek orjentirane na pitanja od<br />
stvarne važnosti i da su <strong>za</strong> njih u stanju izdvojiti sredstva. U demokratiji, kao<br />
krajnji cilj javlja se stvaranje javne vrijednosti, to jest usluga i rezultata koje će<br />
javnost cijeniti. Politika se treba razvijati unutar okvira dugoročne strategije,<br />
imajući u vidu sve praktične aspekte implementacije.<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
o<br />
Strateško <strong>plan</strong>iranje kao jedna od iskustvenih praksa dobrog upravljanja poka<strong>za</strong>lo<br />
se kao ne<strong>za</strong>obilazna stepenica u razvoju općine jer:<br />
omogućava učešće svih <strong>za</strong>interesiranih strana u procesu <strong>plan</strong>iranja i donošenja<br />
odluka (vladine institucije, javne ustanove i javna preduzeća, privatni sektor,<br />
nevladine organi<strong>za</strong>cije i grañani),<br />
osigurava stalnu orjentaciju u kom smjeru uprava treba da se razvija,<br />
utiče na poboljšanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti uprave koja ima<br />
strateške razvojne <strong>plan</strong>ove i koja ih koristi, odnosno implementira,<br />
utiče na unapreñenje komunikacije, koordinacije saradnje svih <strong>za</strong>interesiranih<br />
strana, te stvaranje partnerskih odnosa izmeñu javnog sektora, grañana, privatnog<br />
sektora i nevladinog sektora,<br />
omogućava jačanje lokalne uprave kroz educiranje, kako bi u budućnosti<br />
samostalno kreirala i nadzirala strateško-<strong>plan</strong>ske aktivnosti na području općine,<br />
utiče na jačanje svijesti grañana o njihovoj direktnoj ili indirektnoj uključenosti u<br />
demokratske procese kreiranja vlastite budućnosti,<br />
utiče na jačanje svijesti grañana o vlastitoj odgovornosti i odgovornosti ostalih<br />
<strong>za</strong>interesiranih strana,<br />
osigurava drugim vladinim institucijama na višim nivoima (kanton, entitet i država)<br />
da prate razvoj općine i da <strong>plan</strong>iraju svoje doprinose njenom razvoju (Agencije <strong>za</strong><br />
<strong>vode</strong> - ¨vodoprivreda¨, Eko-fondovi, ministarstva, direkcije, <strong>za</strong>vodi i slično),<br />
osigurava novu poziciju općine prema susjedima i prema regionu u kojem se<br />
nalazi,<br />
osigurava donatorskim organi<strong>za</strong>cijama (Evropska komisija, USAID, SDC, UNDP) i<br />
razvojnim bankama (Svjetska banka, KfW banka, Evropska investiciona banka ,<br />
EBRD i dr. ) da prate i uključuju se u razvoj općine,<br />
osigurava potpuno novi imidž uprave / javni menadžment / koji grañane vidi kao<br />
klijente.<br />
1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS<br />
Strateški <strong>plan</strong> <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> rañen je u skladu sa GOPP<br />
metodologijom preporučenom od strane OSCE-a. U svrhu usvajanja i primjene ove<br />
matodologije, Komisija <strong>za</strong> izradu <strong>plan</strong>a pohañala je u dva navrata obuku, koju su<br />
vodili predstavnici OSCE-a.<br />
Korištena metodologija podrazumijeva:<br />
- prikupljanje općih informacija o općini,<br />
- izradu analize stanja, uključujući i SWOT-analizu po svim oblastima,<br />
- definiranje razvojne vizije,<br />
- definiranje strateških opredjeljenja i strateških ciljeva,<br />
- definiranje operativnih ciljeva, te programa i projekata,<br />
- prioriteti<strong>za</strong>ciju projekata i<br />
- definiranje načina implementacije i kontrole provoñenja strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i<br />
okolišnu <strong>sanitaciju</strong>.<br />
OPĆINA BIHAĆ 7 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE<br />
Proces izrade SPVOS praćen je značajnim aktivnostima usmjerenim ka informiranju<br />
i uključivanju svih <strong>za</strong>interesiranih strana u proces izrade SPVOS, odnosno proces<br />
donošenja odluka. Ovim aktivnostima obuhvaćeni su: grañani, privatni sektor,<br />
općinska uprava, javna komunalna preduzeća, nevladin sektor, obrazovne i<br />
zdravstvene ustanove.<br />
U toku procesa javne rasprave, koji je uslijedio po usvajanju Nacrta SPVOS od<br />
strane Općinskog vijeća, aktivnosti na uključivanju javnosti i dobijanju mišljenja o<br />
<strong>plan</strong>u od strane najšire javnosti:<br />
- sastanci sa predstavnicima mjesnih <strong>za</strong>jednica,<br />
- javna tribina,<br />
- <strong>za</strong>vršna javna rasprava,<br />
- dostavljanje Nacrta SPVOS mjesnim <strong>za</strong>jednicama, javnim preduzećima i<br />
ustanovama na općinskom i kantonalnom nivou,<br />
- davanje Nacrta SPVOS na uvid i mišljenje grañanima (u zgradi općinske uprave i<br />
putem web-stranice).<br />
Na ovaj način omogućeno je svim <strong>za</strong>interesiranim stranama da izvrše uvid u Nacrt<br />
SPVOS i svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostave Komisiji, koja je iste<br />
razmotrila, te prihvatila ili odbacila uz obrazloženje.<br />
U cilju što boljeg informiranja javnosti i poticanja na aktivno učestvovanje u<br />
procesu, izrada i usvajanje Strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> praćeni<br />
su u cijelom periodu veoma značajnim organiziranim medijskim aktivnostima:<br />
- radio i TV emisije kontakt-tipa,<br />
- radio i TV spotovi,<br />
- prilozi u informativnim radio i TV emisijama,<br />
- članci u pisanim medijima,<br />
- press konferencije i<br />
- distribucija štampanog informativnog materijala – plakati, leci i brošure.<br />
U toku izrade SPVOS provedene su dvije ankete. Prva anketa provedena je u svrhu<br />
dobijanja mišljenja javnosti o postojećem stanju po oblastima, dok je kroz drugu<br />
anketu javnost dala mišljenje o viziji razvoja, strateškim ciljevima i prioriteti<strong>za</strong>ciji<br />
projekata. Rezultati obiju anketa prezentirani su u okviru teksta Strateškog <strong>plan</strong>a<br />
<strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong>.<br />
1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS<br />
Strateški <strong>plan</strong> <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> urañen je u periodu oktobar 2006.<br />
godine – april 2007. godine, a usvojen je od strane Općinskog vijeća Općine Bihać<br />
odlukom broj 02-02-8680 na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 10. 10. 2006.<br />
godine.<br />
Strateški <strong>plan</strong> <strong>za</strong> VOS donosi se <strong>za</strong> period od pet godina (2007. – 2011. godina).<br />
Komisija je svjesna da zbog ograničenih finansijskih sredstava i raspoloživih<br />
institucionalnih resursa svi programi i projekti predviñeni ovim Planom neće moći<br />
biti realizirani u navedenom periodu.<br />
Realno je očekivati da se projekti neće finansirati isključivo iz općinskog budžeta i<br />
postoji otvorena mogućnost korištenja drugih izvora finansiranja (viši nivoi vlasti,<br />
meñunarodne razvojne i finansijske institucije) i općinska uprava poduzima<br />
potrebne aktivnosti na obezbjeñivanju ovih sredstava. Takoñer, predviñeno je i<br />
praćenje reali<strong>za</strong>cije Plana <strong>za</strong> svaku godinu, te njegovo stalno dopunjavanje, pa je<br />
Komisija donijela odluku da na popisu projekata ostavi sve kandidirane projekte,<br />
koji će biti realizirani u skladu sa godišnjim Operativnim <strong>plan</strong>om implementacije, a<br />
prema odreñenom prioritetu i finansijskim potencijalima.<br />
OPĆINA BIHAĆ 8 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
REVIDIRANJE, MODIFIKACIJA I AŽURIRANJE<br />
UPRAVNA GRUPA<br />
ZA IZRADU<br />
OSRPVOS<br />
KSRPVOS<br />
OPĆINSKI STRATEŠKI<br />
RAZVOJNI PLAN ZA<br />
VODE I OKOLIŠNU<br />
SANITACIJU<br />
(OSRPVOS)<br />
GODIŠNJI PLAN<br />
IMPLEMENTACIJE<br />
OSRPVOS 2007.<br />
IMPLEMENTACIJA<br />
PROGRAMA I PROJEKATA<br />
U 2007.<br />
GODIŠNJI PLAN<br />
IMPLEMENTACIJE<br />
OSRPVOS 2008.<br />
IMPLEMENTACIJA<br />
PROGRAMA I PROJEKATA<br />
U' 2008.<br />
GODIŠNJI PLAN<br />
IMPLEMENTACIJE<br />
OSRPVOS 2009.<br />
IMPLEMENTACIJA<br />
PROGRAMA I PROJEKATA<br />
U' 2009.<br />
OPĆINA BIHAĆ 9 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
2. OPĆI DIO<br />
2.1. UVOD<br />
Geografski položaj i pogodni klimatski uvjeti od pradavnih vremena pogodovali su<br />
naseljavanju ljudi na Bihaćko područje. Život na ovim prostorima datira još iz<br />
starijeg kamenog doba. Prvi put Bihać se pominje pod imenog Wyhygh u Povelji<br />
kralja Bele IV, izdatoj 26. februara 1260. godine. U svojoj dugogodišnjoj povijesti<br />
Bihać je promijenio mnoge vladare koji su ostavili trajni pečat na njegovim<br />
žiteljima i njihovoj kulturi, religiji, običajima itd. Najbrži razvoj općine ostvaren je u<br />
razdoblju 1945.-1992. godine, kad je Bihać u okviru SR Bosne i Hercegovine i SFRJ<br />
postao važno gospodarsko središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke<br />
regije. U tom razdoblju izgrañeni su značajni privredni kapaciteti, nove stambene<br />
četvrti, obrazovni, kulturni i sportski objekti, kao i značajni infrastrukturni objekti.<br />
U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u<br />
pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata, ljudskih gubitaka i promjene<br />
teritorijalne granice. Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine i novim<br />
administrativno-političkim ustrojem Bosne i Hercegovine, Bihać je postao sjedište<br />
Unsko-sanskog kantona, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i<br />
sportski <strong>centar</strong>, u sastavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine<br />
je povećana sa 689 km² na 900 km² pripajanjem dijela općine Drvar (11 naseljenih<br />
mjesta na području mjesne <strong>za</strong>jednice Martin Brod). Od 1996. godine počinje proces<br />
obnove grada, oporavka i nove gradnje, koji je još uvijek u toku.<br />
2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI<br />
Bihaćka općina je smještena na sjeverozo<strong>za</strong>padnom dijelu Bosne i Hercegovine, u<br />
Unsko-sanskom kantonu, teritorijalno podijeljena na 35 mjesnih <strong>za</strong>jednica. S<br />
bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i<br />
Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Geoprometni položaj<br />
općine je veoma povoljan. Preko područja općine Bihać prolazi niz meñunarodnih i<br />
magistralnih putnih pravaca, koji povezuju ovo područje sa širim okruženjem.<br />
Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi takodjer područjem općine Bihać, vezujući<br />
Dalmaciju sa Zapadnim dijelom Balkana. Transver<strong>za</strong>lni željeznički pravac Bihać-<br />
Bosanski Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-Sanskim<br />
kantonom. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja,<br />
brežuljci i srednjo<strong>plan</strong>insko zemljište. Bihać se nalazi 222 metra nad morem, veći<br />
dio teritorije općine lociran je na terenima do 600 m. n. v., dok je njen manji dio<br />
lociran u <strong>plan</strong>inskom i brdsko-<strong>plan</strong>inskom pojasu sa nadmorskim visinama i preko<br />
900 m.n.v. Općina je bogata <strong>vode</strong>nim izvorima, potocima i rijekama. Područje<br />
Bihaća ima umjereni <strong>plan</strong>inski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih<br />
masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo<br />
padavina. Godišnji prosjek padavina je 1.327 l/m 2 , a prosječna mjesečna<br />
temperatura iznosi 10,8 ºC. Uzevši u cijelosti, klima općine Bihać je povoljna.<br />
Pedaloški pokrivač je raznovrstan. Biljni svijet je takodjer bogat i slojevit. Prirodne<br />
resurse na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine: šumski resursi,<br />
mineralne sirovine i nemetali, poljoprivredno zemljište, hidroenergetski potencijali,<br />
termomineralne <strong>vode</strong>, prirodne ljepote i fenomen rijeke Une.<br />
Mineralne sirovine su <strong>za</strong>stupljene gipsom, dolomitom, krečnjakom, boksitom,<br />
arhitektonsko-gradjevinskim kamenom “bihacit”. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu<br />
izvršena su geološka istraživanja i utvrdjene rezerve od cca 7,0 mil. tona<br />
kvalitetnog gipsa što ga svrstava u najveća nalazište gipsa u Evropi. U neposrednoj<br />
blizini grada nalazi se ležište arhitektonsko-gradjevinskog kamena “bihacit”, na<br />
kojem su izvršeni istražni radovi i utvrdjena nalazišta od 630.000 m³ kamena.<br />
Ležište krečnjaka na lokalitetu Pritoka, pripada krečnjacima širokog područja<br />
gornjokrednih naslaga. Istražni radovi su izvršeni i utvrdjene rezerve od 8,5<br />
miliona m³ krečnjaka visoke kvalitete.<br />
OPĆINA BIHAĆ 10 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Ukupna površina šuma na području općine Bihać prije Dejtonskog sporazuma<br />
iznosila je 36.360 ha, u okviru čega se na šume u društvenom vlasništvu odnosilo<br />
33.860 ha ili 93%, a na šume u privatnom vlasništvu 2.500 ha ili 7 %. Nakon<br />
Dejtona površina šuma je povećana <strong>za</strong> 15.600 ha (dio općine Drvar ) i sada iznosi<br />
51.960 ha. Prema katastarskim podacima općina Bihać raspolaže sa 27.313 ha<br />
poljoprivrednog zemljišta od čega je 19.808 ha ili (72,5 %) u privatnom vlasništvu,<br />
a 7.505 ha u državnom vlasništvu. Od ukupnih površina 45,1 % su njive, 1,8 %<br />
voćnjaci, 32,3 % livade i 20,8 % pašnjaci. Poslije Dejtona općini Bihać je pripalo<br />
još 4375 ha poljoprivrednog zemljišta (općina Drvar). Veliki kompleksi državnog<br />
zemljišta na području k.o. Gornja Gata-Bugar, <strong>za</strong>tim k.o. Lipa, Račić, Hrgar, Ripač,<br />
Donja Gata i Ćukovi II dati su pod koncesiju na rok od 25 godina.<br />
2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST<br />
Populacija na području općine stalno se povećavala. Broj stanovnika 1948. godine<br />
iznosio je 35.502, a 1991. već 70.896 stanovnika, što je gotovo dva puta više. U<br />
prvim godinama ovog perioda (1948.-1953.) godišnja stopa rasta stanovništva<br />
znosi 1,7 %, sredinom perioda (1961.-1971.) 2,4 % i na kraju (1981.-1991.)<br />
0,8%. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu populacija općine Bihać znatno je brže<br />
rasla (gotovo 17%). Prema popisu stanovništva iz 1991.godine na području općine<br />
u 48 naselja živjelo je ukupno 70.732 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio<br />
18.908, a broj članova po domaćinstvu 3,7. Najbrojnije je bilo radno aktivno<br />
stanovništvo (16-65 godina) koji su činili 67,7 % ukupnog stanovništva, <strong>za</strong>tim<br />
kategorija mladih do 15 godina koji su činili 23,9 % stanovništva, te stariji<br />
stanovnici iznad 56 godina 8,4 %. Polna struktura: muškarci 49,7 %, a žene 50,3<br />
%. Nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 66,0 %, Srbi 17,9 %, Hrvati 7,9 % i ostali<br />
8,2 %. Broj stanovnika na 1 km² je iznosio 102,8 i po gustini naseljenosti općina je<br />
pripadala gušće naseljenim općinama u BiH. Prema urbanom obilježju općina spada<br />
u općine sa visokim stupnjem urbani<strong>za</strong>cije (64,4 % 1991.godine). Demografska<br />
slika Bihaća u periodu 1992.-2006. godine znatno je izmijenjena usljed ratnih<br />
dejstava i migracija stanovništva. Na području Općine u 2006. godini u 59 naselja<br />
živi u 16.910 domaćinstava 60.991 stanovnik (procijenjeni podaci Federalnog<br />
<strong>za</strong>voda <strong>za</strong> statistiku). Broj stanovnika na 1 km² iznosi 67,6 i daleko je manji od<br />
predratnog. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je smanjen <strong>za</strong> cca 10.000,<br />
a obzirom na uvjete ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje i ostalo ne očekuje se značajniji<br />
povratak predratnog stanovništva. U odnosu na 1991. godinu u 2006.godini došlo<br />
je u ukupnoj populaciji do rasta učešća stanovništva starijeg od 65 godina sa 8,4%<br />
na 11,4%, stanovništva od 15-64 godine,sa 67,7% na 68,6 % dok se smanjuje<br />
učešće stanovništva u dobnoj skupini od 0-14 godine sa 23,9% na 20,0 % i<br />
ukazuje na pojavu smanjenog nataliteta. Nacionalna struktura se takoñer<br />
izmijenila, povećano je učešće Bošnjaka na 90,6%, tako da je općina postala skoro<br />
mononacionalna. U 1991. godini prema podacima Republičkog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> statistiku<br />
ukupno <strong>za</strong>poslenih u općini Bihać je bilo 17.007 od čega u privredi 13.709<br />
(industrija 6.855) i vanprivredi 3.298. Prema podacima Federalnog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong><br />
statistiku ukupan broj <strong>za</strong>poslenih krajem 2006. godine je iznosio 11.283, stopa<br />
<strong>za</strong>poslenosti je 27,2 % (od aktivnog broja stanovnika). Najveći broj <strong>za</strong>poslenih,<br />
prema ocjeni, je u preradjivačkoj industriji 18,1 %;trgovini 17,1 %; javnoj upravi<br />
13,6%; zdravstvu 11,2%; obrazovanju 9,6%. Kvalifikaciona struktura <strong>za</strong>poslenih<br />
(prema podacima Federalnog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> statistiku) je relativno <strong>za</strong>dovoljavajuća.<br />
Najveći je broj radnika sa SSS (38,5%), visokokvalifikovanih i kvalifikovanih<br />
(18,8%), sa višom i visokom stručnom spremom (23,8%), dok su ostali<br />
nekvalifikovani i polukvalifikovani. U starosnoj strukturi <strong>za</strong>poslenih 36,3% je<br />
starijih od 45 godina, najveći je broj <strong>za</strong>poslenih od 30-45 godina 46,5% i 17,2%<br />
mlañih od 30 godina. U odnosu na 2000. godinu broj <strong>za</strong>poslenih je povećan <strong>za</strong> 11,2<br />
%. Ukupan broj ne<strong>za</strong>poslenih krajem decembra 2006.godine koji su prijavljeni na<br />
evidenciji Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje iznosi 9396 lica, stopa ne<strong>za</strong>poslenosti iznosi<br />
45,0 %, u okviru čega je 32,6% nekvalifikovanih, 6,7% polukvalifikovanih, 31 %<br />
kvalifikovanih, 23,9 % srednja stručna sprema, a sa višom 3,0% i visokom školom<br />
OPĆINA BIHAĆ 11 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
1,7%. Prosječna mjesečna neto plaća po <strong>za</strong>poslenom prema posljednjim<br />
objavljenim podacima 2006. godine je 633,80 KM, a u istom razdoblju 2000.<br />
godine iznosila je 477,73 KM, što je povećanje <strong>za</strong> 32 %.<br />
2.4. EKONOMSKA SITUACIJA<br />
Dostignuti nivo privrednog razvoja općine Bihać prije agresije na Unsko-sanski<br />
kanton bio je na <strong>za</strong>vidnoj visini. Okosnica razvoja je bila industrija sa značajnim<br />
kapacitetima u tekstilnoj, elektro, metalnoj, drvnoj, kemijskoj, prehrambenoj, a i<br />
ostale privredne oblasti ostvarivale su solidne rezultate. U postratnom razdoblju<br />
sanacija i ponovno aktiviranje kapaciteta nije dalo očekivane rezultate. Privati<strong>za</strong>cija<br />
državne imovine je uglavnom nekvalitetno provedena, nova ulaganja su skromna,<br />
posebno ulaganja u proizvodni dio. U postratnom razdoblju evidentna je pojava<br />
registriranja velikog broja poduzeća. To su uglavnom mala poduzeća sa najviše 5-<br />
10 <strong>za</strong>poslenih. Na području općine Bihać u 2006. godini aktivno je 2137 poslovnih<br />
subjekata u okviru čega je 1256 pravnih lica i 881 fizičko lice koja obavljaju razne<br />
djelatnosti.Najveće učešće ima oblast trgovine (28,9 %), ugostiteljstva (11,0 %),<br />
<strong>za</strong>tim prerañivačka industrija (12,1 %), a visoko učešće imaju i javne, socijalne i<br />
lične uslužne djelatnosti (15,0 %). Industrija, nekad okosnica privrednog razvoja,<br />
zbog loše provedene privati<strong>za</strong>cije, nije ostvarila značajnije pomake u razvoju.<br />
Pozitivni primjeri provedene privati<strong>za</strong>cije su ostvareni u prehrambenoj industriji<br />
(konkretno u proizvodnji mlijeka – “Meggle” d. d., proizvodnja pića –“Bihaćka<br />
pivovara” d. d.), proizvodnja električnih aparata (“Bira” d. d. i “RKG” d. d.),<br />
drvopreradjivačkoj (“Bina” d. d.). Općina Bihać raspolaže značajnim količinama<br />
mineralnih i ostalih sirovina (gipsa, arhitektonskog kamena “bihacit”, dolomita,<br />
krečnjaka i dr.), ali je korištenje istih u nadležnosti F BiH i USK-a. Općina uglavnom<br />
nije bila uključena u izdavanje odobrenja <strong>za</strong> eksploataciju odnosno davanja<br />
koncesija. U oblasti poljoprivrede, i pored velikog broja problema koji prate ovu<br />
privrednu granu možemo reći da je na području općine Bihać učinjen značajan<br />
pomak u razvoju prvenstveno u oblasti stočarstva, proizvodnje povrća, proizvodnje<br />
meda, a početni rezultati su ostvareni i kod uzgoja riba. Oblast šumarstva <strong>za</strong>jedno<br />
sa drvnom industrijom zbog svojih komparativnih prednosti, predstavlja jednu od<br />
okosnica razvoja općine, gdje postoje realni uvjeti da se sa manjim financijskim<br />
sredstvima i ulaganjima, mogu postići dobri rezultati u izvozu, <strong>za</strong>pošljavanju, kao i<br />
pozitivno ukupno fnancijsko poslovanje. Od ukupnih šumskih površina cca 93 % su<br />
državne šume čiji je vlasnik Unsko-sanski kanton, a istom gazduje ŠPD “Unskosanske<br />
šume” d. o. o. Bosanska Krupa podružnica ¨Šumarija¨ Bihać, a općina<br />
nema ingerencija nad iskorištavanjem ovog resursa. U razvoju općine najznačajnija<br />
privredna oblast, posljednjih godina je trgovina (sa najvećim učešćem u stvaranju<br />
društvenog proizvoda, <strong>za</strong>poslenosti i dr.), što se ocjenjuje nepovoljno, obzirom da<br />
je to uslužna, a ne proizvodna djelatnost. Trgovina – promet na malo i veliko<br />
osnovna djelatnost je u 371 privrednom društvu i 236 trgovinske radnje. Osim<br />
trgovine br<strong>za</strong> ekspanzija u otvaranju radnji ostvarena je i u oblasti ugostiteljstva u<br />
kojoj egzistira 37 privrednih društava i 222 ugostiteljske radnje. Iako općina ima<br />
sve preduvjete (prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti) turi<strong>za</strong>m još<br />
uvijek ne <strong>za</strong>uzima ono mjesto koje bi prema resursima trebao imati. Od<br />
smještajnih kapaciteta općina raspolaže sa 4 hotela i 8 ostalih smještajnih jedinica<br />
(moteli, prenoćišta, seoska domaćinstva) sa 142 sobe i 236 ležaja, što je<br />
nedovoljno. Nadležnosti općine u rješavanju privrednih problema su skromne. U<br />
saradnji sa meñunarodnim organi<strong>za</strong>cijama nadležna općinska služba je održala niz<br />
seminara <strong>za</strong> mala i srednja preduzeća koja se odnose na osnivanje preduzeća,<br />
izradu programa i biznis <strong>plan</strong>ova, osiguranje sredstava i dr. U općinskoj upravi je<br />
takoñer veoma aktivna savjetodavna poljoprivredna služba koja se posebno<br />
angažira na povezivanju poljoprivrednika, osnivanju njihovih udruženja,<br />
ostvarivanju poticaja i dr. Takoñer su pokrenute aktivnosti na osnivanju poslovne<br />
zone (Općinsko vijeće je usvojilo Program razvoja Poslovne zone Kamenica), u<br />
kojoj će poduzetnici pod povoljnim uvjetima moći osigurati prostor i <strong>za</strong>početi<br />
djelatnost (proizvodnu, uslužnu, obrt).<br />
OPĆINA BIHAĆ 12 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO<br />
Vodno područje sliva rijeke Une uzvodno od općine Bihać, obuhvata područje<br />
općine Bihać i općina Drvar, Bosanski Petrovac, i susjednih općina u Republici<br />
Hrvatskoj ukupne površine oko 2.700 km². Na najvećem području <strong>za</strong>stupljene su<br />
geloške formacije koje imaju dominantnu komponentu karbonatne stijene, vrlo su<br />
izražene karakteristike krša i zbog velike vodopropusnosti terena gotovo da i nema<br />
površinskog oticanja <strong>vode</strong>. Zbog toga, posebno na višim terenima, hidrografska<br />
mreža uopće nije razvijena, već voda direktno ponire i drenira se prema rijeci Uni,<br />
gdje se na kontaktu krednih i nepropusnih neogenih stijenskih masa formiraju<br />
mnogobrojni izvori.<br />
Prema podacima Meterološke stanice Bihać prosječna suma padavina (period<br />
1961.-2000. godine) iznosi 1328 litara /m². Padavine su uglavnom ravnomjerno<br />
rasporeñene tokom cijele godine. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih<br />
vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka, 17<br />
puta veći negu u Njemačkoj, 12,3 puta veći nego u Italiji, Izraelu 94 i Egiptu 40<br />
puta. Rijeka Una je najveći vodotok na području općine Bihać i odvodi površinske i<br />
podzemne <strong>vode</strong> u Crnomorski sliv. Pitka voda je danas najvredniji resurs koji izvire<br />
pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa izmeñu staništa<br />
(biocenoze) unutar šumskog ekosustava. Pored veoma važne proizvodne funkcije<br />
šuma, višestruko je značajna njihova <strong>za</strong>štitna uloga. Šuma ima veliki uticaj na<br />
režim voda, snabdjevanje čistom vodom, te sprečavanje pojave visokih voda<br />
(hidrološka funkcija). Upijanje <strong>vode</strong> na oranici je 24 puta sporije nego u šumi. Na<br />
području općine Bihać egzistiraju smeña krečnjačka duboka i rastresita zemljišta,<br />
koja primaju i korijenovim sistemom vežu u prosjeku 2.000 m³ <strong>vode</strong> po hektaru,<br />
proizilazi da šume na području općine Bihać <strong>za</strong>državaju i reguliraju dinamiku<br />
oticanja oko 120 miliona m³ <strong>vode</strong>.<br />
Stanovništvo i privreda općine vodom se snabdijevaju iz gradskog vodovodnog<br />
sistema (grad i prigradska naselja) i lokalnih vodovoda (seoska naselja). Gledajući<br />
u cjelini sadašnje stanje vodoopskrbe nije <strong>za</strong>dovoljavajuće. Na području općine<br />
raspolaže se sa dovoljnim količinama <strong>vode</strong> (velika izvorišta Klokot, Privilica,<br />
Ostrovica), tako da teškoće u vodoopskrbi nastaju zbog lošeg stanja vodovodne<br />
mreže.<br />
Samo dio urbanog područja općine pokriven je kanali<strong>za</strong>cionom mrežom putem koje<br />
se otpadne <strong>vode</strong> domaćinstava primaju i puštaju bez prečišćavanja u rijeku Unu.<br />
Izgradnja glavne kolektorske mreže nije <strong>za</strong>vršena. Privredni pogoni svoje otpadne<br />
<strong>vode</strong> ispuštaju direktno u vodotoke.<br />
U periodu 2000.-2005. godina u izgradnju objekata komunalne infastrukture u<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije na području općine Bihać uloženo je oko<br />
3.900.000 KM sredstava iz sredstava budžeta općine Bihać. Ulaganja su izvršena<br />
kroz Program uredjenja gradskog gradjevinskog zemljišta i Program vodoprivrede,<br />
koji su se ralizirali preko Javne ustanove ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ općine<br />
Bihać. Od ovog iznosa oko 2.600.000 KM odnosi se na izgradnju objekata <strong>za</strong><br />
vodosnabdijevanje, dok se oko 1.300.000 KM odnosi na izgradnju objekata <strong>za</strong><br />
odvodnju otpadnih voda, odnosno kanali<strong>za</strong>cionu mrežu.<br />
Voda je dar prirode i na zemlji se kreće stalno pod utjecajem energije Sunca.<br />
Svake minute sa površine zemlje (mora, oceana, jezera, bara, ledenjaka, zemljišta<br />
i biljaka) ispari jedna milijarda tona <strong>vode</strong>. Voda <strong>za</strong>uzima 71 % zemljišne površine.<br />
Od toga na slanu vodu, mora i oceane, otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke <strong>vode</strong> 69 %<br />
je led, 30% čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke,močvare i vlaga<br />
u zemljištu.<br />
Nedovoljne <strong>za</strong>lihe zdrave i pitke <strong>vode</strong> bile su i ostaju ograničavajući činilac<br />
gospodarskog razvoja. Nestašica pitke <strong>vode</strong> (¨plavog zlata¨), prema podacima UNa<br />
je ozbiljan problem dvije trećine čovječanstva, a UNESCO procjenjuje kako više<br />
od 5 miliona ljudi godišnje umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom <strong>vode</strong>,<br />
njezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom.<br />
OPĆINA BIHAĆ 13 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.1.VODOSNABDIJEVANJE<br />
3.1.1. UVOD<br />
Općina Bihać vodom <strong>za</strong> piće sesnabdijeva sa kraških izvora Klokot, Privilica,<br />
Ostrovica, Toplica i nekoliko manjih uglavnom <strong>za</strong> potrebe lokalnih vodovodnih<br />
sistema, te bušenih bunara u naselju Gata. Izdašnost navedenih izvora omogućuje<br />
nesmetanu (dvadesčetveročasovnu) opskrbu pitkom vodom najvećeg broja<br />
stanovnika općine trenutno, ali i u dužem vremenskom periodu.<br />
Pokrivenost stanovništva i javnih privrednih subjekata (obrazovne i zdravstvene<br />
institucije, industrija, obrtnici) u snabdjevanju vodom sa javnog vodovodnog<br />
sistema je 86 %, lokalnog je 11 %, a 3 % je nepokriveno.<br />
3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM<br />
Javni vodovodni sistem kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać podjeljen je u<br />
nekoliko zona snabdijevanja (centralnu gradsku, sjevernu (naselja Brekovica,<br />
Spahići, Jezero, Srbljani), <strong>za</strong>padnu (naselja Klokot, Kamenica, I<strong>za</strong>čić, Turija,<br />
Vrsta), južnu (naselja Privilica, Sokolac, Golubić, Ripač) i istočnu (naselja Ružica,<br />
Vinica, Založje). Pored toga pomenuto preduzeće upravlja i lokalnim vodovodnim<br />
sistemima u naseljima Kulen Vakuf, Orašac i Gata.<br />
U većini zona snabdijevanja objekti vodovodnog sistema su grañeni u novije<br />
vrijeme osim u centralnoj gradskoj zoni, gdje se prvenstveno zbog dotrajalosti<br />
vodovodne mreže javljaju najveći gubici <strong>vode</strong>. Tokom proteklih 5 godina rañen je<br />
velik broj mjerenja koji govore da se veličina fizičkih gubitaka u vodovodnoj mreži<br />
javnog vodovodnog sistema kreće iznad 50 %, dok se administrativni gubitak<br />
(paušalna naplata usluga, fontane, potrebe preduzeća i sl.) kreće oko 16 %, što u<br />
konačnici govori o veoma visokom procentu neobračunate <strong>vode</strong> od 66 %. Velik<br />
problem javnog vodovodnog sistema predstavlja to što velik broj objekata sistema<br />
nije tehnički primljen ili je primljen nekompletan čime je otežano njegovo<br />
održavanje i upravljanje. Većina grañevinskih objekata vodovodnog sistema<br />
(pumpne i prepumpne stanice, rezervoari) je u dobrom stanju, dok samo manji dio<br />
njih treba veća ulaganja <strong>za</strong> sanaciju. Redukcije u snabdijevanju stanovništva<br />
vodom su rijetke, dogañaju se uglavnom u godinama niskog vodostaja na<br />
izvorištima. Takoñe, potrebno je istaći da u nekim zonama snabdijevanja pritisak u<br />
mreži nije na <strong>za</strong>dovoljavajućem nivou iz razloga velike potrošnje na cjevovodima<br />
malih promjera, na koje je priključen velik broj korisnika.<br />
3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI<br />
Na području općine Bihać postoji 16 evidentiranih lokalnih seoskih vodovodnih<br />
sistema, koji nemaju ugrañen sistem <strong>za</strong> dezinfekciju <strong>vode</strong> i kod kojih se uopštene<br />
ne vrši kontrola kvaliteta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće i njihovo redovno održavanje skoro da i ne<br />
postoji. Lokalni vodovodni sistemi na području općine snabdijevaju stanovništvo<br />
sljedećih naselja odnosno mjesnih <strong>za</strong>jednica: Dobrenica, Pritoka, Ripač, Lohovo,<br />
Ćukovi, Mali i Veliki Skočaj, Meñudražje, Zavalje, Vučijak, Donji Srbljani, Orašac,<br />
Kulen Vakuf i Martin Brod. Nijedan od ovih sistema nije pod nadzorom nadležnih<br />
institucija.<br />
3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE<br />
Na javnom vodovodnom sistemu kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać vrši<br />
se stalna dezinfekcija <strong>vode</strong> klorom. Kontrole kvaliteta <strong>vode</strong> rade se jedan put<br />
mjesečno na 34 uzorka što nije dovoljno, jer ih je prema propisu potrebno raditi<br />
145. Povremeno se rade i šestomjesečne i godišnje djelomične kontrole kvaliteta<br />
<strong>vode</strong>. Potrebno je takoñe naglasiti da nekoliko puta godišnje na svim kraškim<br />
izvorištima usljed obilnih padavina dolazi do pojave mutnoće <strong>vode</strong>.<br />
Informisanje grañana o kvaliteti <strong>vode</strong> se vrši neredovno, odnosno samo u<br />
slučajevima kada se grañani zbog povećane mutnoće, putem medija, pozivaju da<br />
vodu obavezno prokuhavaju prije upotrebe.<br />
OPĆINA BIHAĆ 14 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Na lokalnih seoskim vodovodnim sistemima dezinfekcija <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće skoro i ne<br />
postoji, a kontrola kvaliteta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće se radi veoma rijetko, ukoliko postoji<br />
dobra volja rukovodstva mjesnih <strong>za</strong>jednica. Niti jedno izvorište na području općine<br />
Bihać nema donešene odluke o sanitarnoj <strong>za</strong>štiti. Iz navedenih razloga 2000.<br />
godine u prigradskom naselju Ružica koje se tada snabdijevalo vodom sa lokalnog<br />
vodovodnog sistema došlo je do pojave epidemije <strong>za</strong>razne žutice većih razmjera.<br />
3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA<br />
Projekti <strong>za</strong>štite izvorišta <strong>za</strong> četiri glavna izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i<br />
Toplica koji su preduslov <strong>za</strong> donošenje odluka o njihovoj <strong>za</strong>štiti su urañeni i<br />
revidirani. Meñutim odluke o sanitarnoj <strong>za</strong>štiti pomenutih izvorišta još nisu<br />
usvojene iz razloga nepostojanja kantonalnog <strong>za</strong>kona o vodama kojim bi se utvrdila<br />
nadležnost institucije (kanton, općina) koja treba donjeti odluke o sanitarnoj <strong>za</strong>štiti<br />
izvorišta.<br />
Iz istog razloga, nepostojanja kantonalnog <strong>za</strong>kona o vodama, nije utvrñena<br />
nadležnost institucije koja treba biti odgovorna <strong>za</strong> upravljanje i nadzor nad radom<br />
lokalnih seoskih vodovodnih sistema odnosno <strong>za</strong> njihov rad, održavanje,<br />
dezinfekciju <strong>vode</strong>, naplatu usluga, kontrolu kvaliteta <strong>vode</strong> i sl.<br />
Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi tretirali isporuku <strong>vode</strong> u objekte<br />
kolektivnog stanovanja (stanovi, <strong>za</strong>jedničke prostorije, poslovni prostori) uveliko<br />
otežava rad JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać, koje je <strong>za</strong>duženo <strong>za</strong> održavanje<br />
gradskog vodovodnog sistema.<br />
3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA<br />
Projektna dokumentacija izvedenog stanja vodovodnih sistema na području općine<br />
Bihać je nekompletna, odnosno djelimično postoji, dok je jedan dio uništen ili<br />
otuñen tokom proteklog rata. Za jedan dio objekata vodovodnog sistema potrebno<br />
je uraditi projekte izvedenog stanja, izvršiti tehnički prijem i napraviti primopredaju<br />
objekata JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać. Takoñe kartografski podaci o vodovodnoj<br />
mreži postoje, ali ne u potpunosti.<br />
Studijsko-projektna dokumentacija <strong>za</strong> budući razvoj javnog vodovodnog sistema<br />
postoji <strong>za</strong> period do 2010. godine, ali je neusaglašena sa novousvojenom<br />
prostorno-<strong>plan</strong>skom dokumentacijom, <strong>za</strong>starjela i prema predstavnicima JP<br />
¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać samo djelimično upotrebljiva.<br />
Općina trenutno nema ustrojen i ažuriran katastar podzemnih (vodovodnih)<br />
instalacija, meñutim u toku je implementacija projekta uspostavljanja geografskog<br />
informacionog sistema i baze podataka u sklopu kojeg bi trebale biti prikupljane i<br />
ažurirane informacije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> vodosnabdijevanje.<br />
3.1.7. POTREBE<br />
Nekoliko projekata ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> vodosnabdijevanje potrebno je u narednom periodu<br />
što kvalitetnije razmotriti, na odgovarajući način prostudirati, te na osnovu<br />
stručnih kriterija poredati po prioritetu njihove pripreme i implementacije. U svrhu<br />
unapreñenja stanja vodosnabdijevanja na području općine Bihać potrebno je<br />
razmotriti sljedeće projekte:<br />
• Priključenje prigradskih naselja (Dobrenica, Pritoka) koja nemaju redovno<br />
snabdijevanje kvalitetnom vodom <strong>za</strong> piće na javni vodovodni sistem;<br />
• Dovršenje <strong>za</strong>početih, a ne<strong>za</strong>vršenih dijelova vodovodnih sistema;<br />
• Rekonstrukcija dijelova vodovodnog sistema koji stvaraju značajne gubitke,<br />
uključujući sanaciju i izgradnju objekata izvorišta Klokot, pumpne stanice Klokot i<br />
novog gradskog rezervoara;<br />
• Ugradnja ureñaja <strong>za</strong> dezinfekciju <strong>vode</strong> na lokalnim seoskim vodovodnim<br />
sistemima;<br />
• Izrada master <strong>plan</strong>a dugoročnog vodosnabdijevanja općine;<br />
• Izgradnja sistema <strong>za</strong> prečišćavanje <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće;<br />
• Usvajanje novih i ažuriranje postojećih propisa, te usvajanje odluka o <strong>za</strong>štiti<br />
izvorišta.<br />
OPĆINA BIHAĆ 15 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.1.8 SWOT ANALIZA<br />
Sektor: VODOSNABDIJEVANJE<br />
S (SNAGE)<br />
W (SLABOSTI)<br />
O (MOGUĆNOSTI)<br />
• Zadovoljavajući količine i kvalitet <strong>vode</strong>;<br />
• Redovna (minimalna) kontrola <strong>vode</strong>;<br />
• Raspoloživi vodni potencijal;<br />
• Raspoloživost stručnim kadrovima;<br />
• Institucionalno upravljanje sistemom;<br />
• Velika pokrivenost općine uslugom vodosnabdijevanja<br />
• Urañeni projekti <strong>za</strong>štite izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće;<br />
• Postignut sporazum sa KfW bankom oko kreditiranja projekta sanacije i<br />
unapreñenja sistema vodosnabdjevanja.<br />
• Nepostojanje sistema <strong>za</strong> taloženje, odnosno kondicioniranje <strong>vode</strong>;<br />
• Nepotpuna kontrola kvaliteta <strong>vode</strong>;<br />
• Veliki gubici u vodovodnom sistemu fizički (curenja) i administrativni (paušal);<br />
• Nedefinisano upravljanje vodovodnim sistemom (nema zona i nadzora<br />
mjerenja i kontrole);<br />
• Kapacitet izgrañenih rezervoara je nedovoljan, voda se ne akumulira,<br />
rezervoari su protočni;<br />
• Necjelovit (nedovršen) općinski vodovodni sistem;<br />
• Neadekvatna (niska) cijena usluga vodosnabdijevanja;<br />
• Neadekvatan sistem naplate usluga u objektima kolektivnog stanovanja;<br />
• Neprimjenjivanje <strong>za</strong>kona o održavanju <strong>za</strong>jedničkih prostorija u objektima<br />
<strong>za</strong>jedničkog stanovanja;<br />
• U višim zonama u sušnim periodima pro<strong>vode</strong> se redukcije u snabdijevanju<br />
grañana vodom;<br />
• Za mnoge dijelove vodovodnog sistema nije izvršena službena primopredaja,<br />
dati su na korištenje sa velikim brojem nedostataka;<br />
• Nepostojanje definisanog načina formiranja cijene odvodnje i prečišćavanja<br />
otpadnih voda;<br />
• Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta ni<strong>za</strong>k;<br />
• Neodgovarajući način upravljanja i kontrole lokalnih vodovodnih sistemima.<br />
• Uvoñenje stalne kontrole kvaliteta <strong>vode</strong> koja se isporučuje grañanima,<br />
(monitoringa (min. jednom godišnje)–kompletna anali<strong>za</strong> kvaliteta <strong>vode</strong>);<br />
• Očuvanje i poboljšanje kvaliteta <strong>vode</strong> na izvorištima, uključujući postepeno<br />
uvoñenje primarnog prečišćavanja <strong>vode</strong>,;<br />
• Opremanje JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać opremom i vozilima, izgradnja<br />
telemetrijskog sistema,<br />
• uspostavljanje GIS-a i baze podataka;<br />
• Uspostavljanje zona sanitarne <strong>za</strong>štite;<br />
• Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima;<br />
• Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije, prioritetno master<br />
<strong>plan</strong>a i studije izvodljivosti sanacije i unapreñenja sistema vodosnabdijevanja;<br />
• Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i objekata vodovodnog sistema;<br />
• Otklanjanje nedostataka na nekim od podsistema, <strong>za</strong>vršetak ne<strong>za</strong>vršenih<br />
vodovodnih sistema;<br />
• Stavljanje lokalnih (seoskih) vodovoda pod nadzor i kontrolu;<br />
• Raspoloživost različitih finansijskih izvora;<br />
• Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine <strong>za</strong> ovu oblast, uključujući i<br />
osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada <strong>za</strong><br />
korištenje voda;<br />
• Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog stanovanja;<br />
• Unapreñenje informisanja grañana i saradnje sa grañanima;<br />
OPĆINA BIHAĆ 16 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
T (PRIJETNJE)<br />
• Nedonošenjem kantonalnog <strong>za</strong>kona o vodama onemogućena je <strong>za</strong>štita<br />
izvorišta, odnosno nisu usvojene odluke o uspostavi zona sanitarne <strong>za</strong>štite;<br />
• Pogoršanje kvaliteta voda na izvorištu;<br />
• Pogoršanje higijensko-epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika<br />
pojave različitih vrsta epidemija;<br />
• Nepostojanje prečišćivača kod naselja i industrije u slivnom području izvorišta,<br />
posebno u R Hrvatskoj, <strong>za</strong>gañivači na području druge države);<br />
• Oblast nije dovoljno obrañena u postojećoj prostorno <strong>plan</strong>skoj dokumentaciji;<br />
• Grañani ne čuvaju imovinu javnih komunalnih preduzeća (otuñivanje<br />
poklopaca šahtova, oštećenje ventila u šahtovima i sl.)<br />
• Slab interes grañana <strong>za</strong> rješavanje pitanja od <strong>za</strong>jedničkog interesa;<br />
• Niska svijest grañana i slab interes <strong>za</strong> pomoć JKP na eventualnim<br />
unapreñenjima;<br />
• Nepostojanje odgovarajućih propisa (kantonalni <strong>za</strong>kon o vodama), kao i<br />
neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa;<br />
• Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo<br />
funkcioniranje inspekcijskih službi;<br />
• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećim vodovodnim sistemima<br />
<strong>za</strong>htjevaju značajnije povećanje cijena usluga;<br />
• Nedostatak finansijskih sredstava;<br />
• Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga vodosnabdijevanja nedovoljni su<br />
<strong>za</strong> značajnija unapreñenja u sektoru.<br />
OPĆINA BIHAĆ 17 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA<br />
3.2.1. UVOD<br />
Otpadne (<strong>za</strong>gañene) <strong>vode</strong> sa područja općine Bihać od<strong>vode</strong> se uglavnom djelimično<br />
izgrañenim kanali<strong>za</strong>cionim sistemom u otvorene recipijente, pritoke rijeke Une i<br />
samu rijeku Unu. Veći dio stanovnika općine Bihać <strong>za</strong> prikupljanje otpadnih voda<br />
koristi nepropisno izgrañene septičke jame čiji se sadržaji infiltriraju u podzemne<br />
<strong>vode</strong> ili putem preljeva ispuštaju u neki od otvorenih kanala i potoka, koji se<br />
kasnije ulijevaju u rijeku Unu.<br />
Procenat stanovništva koji je priključen na javni kanali<strong>za</strong>cioni sistem je 36 %, dok<br />
ostalih 64 % ima vlastite septičke jame ili je direktno priključen na otvorene<br />
vodotoke i kanale kojima <strong>za</strong>gañena voda opet dospije u rijeku Unu.<br />
Otpadne <strong>vode</strong> postojećih industrijskih postrojenja, autopraona i javnih ustanova se<br />
bez prečišćavanja ispuštaju u potoke, kanale ili direktno u rijeku Unu.<br />
3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA<br />
Postojeći kanali<strong>za</strong>cioni sistem je mješovitog tipa, izgrañen uglavnom od betonskih i<br />
azbesto-cementnih cijevi promjera 600 do 2000 mm, te podjeljen na sistem na<br />
lijevoj i sistem na desnoj obali. Na postojećoj kanali<strong>za</strong>cionoj mreži postoji nekoliko<br />
¨uskih grla¨ (mali profil ili mali nagib cjevovoda) koja uzrokuju podbijanje otpadnih<br />
voda i njihovo izlijevanje kroz slivnike ili poklopce šahtova. Jedan dio cjevovoda je<br />
izgrañen nepropisno, odnosno ne <strong>za</strong>dovoljava minimum tehničkih standarda i<br />
trebalo bi <strong>plan</strong>irati njegovu <strong>za</strong>mjenu.<br />
3.2.3. SEPTIČKE JAME<br />
Izgrañene septičke jame uglavnom ne <strong>za</strong>dovoljavaju tehničke standarde, veći dio<br />
otpadnih voda iz njih se infiltrira u podzemne <strong>vode</strong>, dok se jedan manji dio preko<br />
njihovih preliva ulijeva u površinske <strong>vode</strong>. Iz tih razloga dolazi do mješanja<br />
otpadnih voda sa vodama koje prihranjuju izvorišta. Iz navedenih razloga postoje<br />
područja na teritoriji općine gdje je značajno ugrožena kvaliteta podzemnih i<br />
površinskih voda što predstavlja stalnu opasnost po zdravlje njenih stanovnika.<br />
Hitne mjere <strong>za</strong> otklanjanje takvih problema ne postoje. U nadležnoj općinskoj<br />
službi ne postoje podaci o broju, zonama i lokacijama septičkih jama.<br />
3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA<br />
Tri prijeratne projektantske firme (¨Hidroinžiniring¨ Ljubljana (1978.), ¨IPZ¨<br />
Zagreb (1985.) i ¨Zavod <strong>za</strong> vodoprivredu¨ Sarajevo (1989.)) projektovale su<br />
kanali<strong>za</strong>cioni sistem općine Bihać s tim da je posljednja uradila i idejni projekat<br />
postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong>. Projektovani i dijelom izgrañeni<br />
kanali<strong>za</strong>cioni sistem je mješovitog tipa sa projektovanim sifonom ispod rijeke Une<br />
<strong>za</strong> povezivanje sistema u jednu cjelinu.<br />
Nakon rata urañeno je nekoliko elaborata – studija (¨RUSTVA¨ (Švedska),<br />
Programski ured, IBG Ltd. (Švicarska) i KfW (Njemačka)) u svrhu priprema<br />
općinske uprave <strong>za</strong> nastavak izgradnje kanali<strong>za</strong>cionog sistema i postrojenja <strong>za</strong><br />
prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong>. Dokumentacija o objektima kanali<strong>za</strong>cione mreže<br />
postoji u procentu od 40 % i trenutno se provodi naknadno ucrtavanje, odnosno<br />
ažuriranje. Potrebno je istaći da je općina Bihać potpisala Sporazum o<br />
razumjevanju sa Evropskom komisijom i KfW bankom o izradi master <strong>plan</strong>a, studije<br />
izvodljivosti i idejnog rješenja <strong>za</strong> izgradnju postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje otpadne<br />
<strong>vode</strong> i nastavak izgradnje kanali<strong>za</strong>cionog sistema.<br />
3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA<br />
Prijedlog lokacije <strong>za</strong> izgradnju postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje otpadnih voda dat je<br />
kroz projekte izgradnje kanali<strong>za</strong>cionog sistema. Pomenuta lokacija se nalazi u<br />
neposrednoj blizini (nizvodno) mosta preko rijeke Une u naselju Kralje, a zemljište<br />
na kojem se postrojenje treba graditi je u privatnom vlasništvu. Predmetna<br />
lokacija nije uvedena u postojeći urbanistički <strong>plan</strong> općine Bihać.<br />
OPĆINA BIHAĆ 18 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
uz napomenu da je projektovan <strong>za</strong> mješoviti kanali<strong>za</strong>cioni sistem, te je kao takav<br />
velikih dimenzija i skup. Kako je u posljednjih 15 godina nizvodno od pomenute<br />
lokacije u naseljima Pokoj. Čavkići, Veliki i Mali Lug, Mujadžići, Midžići, te ulicama<br />
Jablanska, Kladuška itd. izgrañen velik broj stambenih i privrednih objekata<br />
potrebno je predložiti i razmotriti nekoliko novih lokacija kako se otpadne <strong>vode</strong><br />
pomenutih naselja nebi prepumpavale na<strong>za</strong>d prema lokaciji u naselju Kralje.<br />
3.2.6. ZAGAĐIVAČI<br />
Niti jedan industrijski pogon koji je trenutno u funkciji i proizvodi veće količine<br />
<strong>za</strong>gañenih voda trenutno nema nikakav ureñaj <strong>za</strong> prečišćavanje otpadnih voda iz<br />
svog tehnološkog procesa osim ¨Bihaćke pivovare¨ d. d. Bihać, koja ima ureñaj <strong>za</strong><br />
primarno prečišćavanje. Prije rata urañeni katastar <strong>za</strong>gañivača nije ažuriran,<br />
odnosno ne postoji evidencija o trenutnom broju <strong>za</strong>gañivača, niti o ukupnoj količini<br />
<strong>za</strong>gañene <strong>vode</strong> koja se proizvodi i ispušta u vodotoke. U nadležnoj općinskoj službi<br />
ne postoje podaci da li vlasnici industrijskih objekata i drugih postrojenja izvršavaju<br />
svoje <strong>za</strong>konske obaveze. Samo jedan manji broj industrijskih <strong>za</strong>gañivača prema<br />
evidenciji kantonalnog inspektora <strong>za</strong> vodoprivredu vrši redovnu kontrolu ispuštanja<br />
otpadnih voda i na osnovu utvrñene količine <strong>za</strong>gañenja (po EBS-u) prema <strong>za</strong>konu o<br />
vodama plaća posebnu vodnu naknadu <strong>za</strong> <strong>za</strong>gañenje voda. Takoñe, evidencije o<br />
ostalim <strong>za</strong>gañivačima benzinske pumpe, autopraone, automehaničarske radnje,<br />
lakirnice, klaonice, zdravstvene i veterinarske institucije, i sl. ne postoje niti se vrši<br />
kontinuirani nadzor nad pomenutim objektima.<br />
3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA)<br />
Sve otpadne <strong>vode</strong> domaćinstava i navedenih <strong>za</strong>gañivača direktno ili preko<br />
kanali<strong>za</strong>cionog sistema dospjevaju u rijeku Unu nizvodno od Bihaća. Kvalitet <strong>vode</strong><br />
rijeke Une uzvodno od Bihaća prema važećoj Uredbi o klasifikaciji voda spada u<br />
vodotok I klase, dok nizvodno od Bihaća odgovara II klasi. Meñutim, da<br />
neposredno nakon gradskog područja Bihaća ne dolazi do ulijevanja izrazito čiste<br />
rijeke Klokot u rijeku Unu kvalitet voda rijeke Une <strong>za</strong>sigurno bi odgovarao III klasi<br />
kvaliteta <strong>vode</strong>. Monitoring kvaliteta voda rijeke Une kojeg u nekoliko posljednjih<br />
godina pro<strong>vode</strong> i vladine i nevladine institucije pokazuje trend pogoršanja kvaliteta<br />
nizvodno od Bihaća, a posebnu u vremenu minimalnih proticaja.<br />
Takoñe zbog podbijanja nivoa rijeke Une od strane brane kod HE<br />
¨Kostela¨nizvodno od Bihaća dolazi i do povećanja nivoa podzemnih voda odnosno<br />
povećanja infiltracije pomenutih voda kroz napuknuća, kvarove u kanali<strong>za</strong>cioni<br />
sistem. Ovim se količine <strong>vode</strong> koje trebaju biti dovedene na postrojenje <strong>za</strong><br />
prečišćavanje uvećavaju, te mogu značajnije povećati eksploatacione troškove<br />
budućeg postrojenja. U periodu velikih voda rijeke Une dolazi i do podbijanja<br />
otpadnih voda u kanali<strong>za</strong>cionoj mreži do stambenih objekata u neposrednoj blizini<br />
korita rijeke čime dolazi do ugrožavanja zdravstvene situacije u tim naseljima.<br />
3.2.8. POTREBE<br />
Pored potreba <strong>za</strong> smanjenjem <strong>za</strong>gañenja površinskih i podzemnih voda kroz<br />
aktivnosti na <strong>za</strong>vršetku <strong>za</strong>početog kanali<strong>za</strong>cionog sistema i izgradnje postrojenja <strong>za</strong><br />
prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong> potrebno je u svrhu unapreñenja zdravstvene situacije<br />
u nekim naseljima provesti hitne mjere, odnosno pokušati izgraditi djelove<br />
kanali<strong>za</strong>cione mreže separatnog tipa koja bi se kanije na odgovarajući način<br />
priključili na novi kolektorski sistem.<br />
U ovoj oblasti prioritet imaju sljedeća područja:<br />
Prioritetno bi trebalo razmotriti u naseljima Veliki i Mali Lug, Pokoj, Hatinac,<br />
Ozimice I, Ceravci, Repušine, Jezero-Privilica, Gata, I<strong>za</strong>čić, Vrsta, Brekovica,<br />
Spahići, Vedro Polje, Žegar, Ružica, Čavkići; Kulen Vakuf, Orašac, Ripač, Lohovo,<br />
Golubić i Sokolac.<br />
Pored toga neophodno bi bilo ustrajati na izradi katastra <strong>za</strong>gañivača, unapreñenju<br />
postojećih propisa i njihovog provoñenja.<br />
OPĆINA BIHAĆ 19 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.2.9 SWOT ANALIZA<br />
Sektor: ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA<br />
S (SNAGE)<br />
W (SLABOSTI)<br />
O (MOGUĆNOSTI)<br />
• Spremnost grañana da sufinansiraju izgradnju kanali<strong>za</strong>cionog sistema;<br />
• Razvijena ekološka svijest i odgovornost jednog dijela grañana općine;<br />
• Postignut dogovor sa donatorima o finansiranju izrade master <strong>plan</strong>a, studije<br />
izvodljivosti i idejnog rješenja <strong>za</strong> izgradnju postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje i<br />
nastavka izgradnje kanali<strong>za</strong>cionog sistema;<br />
• Postojanje dijelova već izgrañenih glavnih kolektora sistema odvodnje<br />
otpadnih voda (kanali<strong>za</strong>cionog sistema);<br />
• Pokrivenost domaćinstava sistemom odvodnje otpadnih voda je dosta niska;<br />
• Djelovi sistema odvodnje otpadnih voda (kanali<strong>za</strong>cionog sistema) su<br />
nepropisno izgrañeni i neodgovaraju važećim tehničkim standardima;<br />
• Nije usvojen tip kanali<strong>za</strong>cionog sistema (separatni ili mješoviti);<br />
• Većina septičkih jama nije izgrañena prema postojećim propisima i njihov<br />
sadržaj se direktno infiltrira u podzemne <strong>vode</strong> ili ulijeva u vodotoke;<br />
• Podaci o izgrañenosti septičkih jama, te kontroli i nadzoru njihovog pražnjenja<br />
skoro da i ne postoje;<br />
• Ne postoji lokacija <strong>za</strong> odlaganje sadržaja septičkih jama nakon ispumpavanja;<br />
• Evidencija o <strong>za</strong>gañivačima i količinama ispuštanja <strong>za</strong>gañene <strong>vode</strong>, te plaćanju<br />
naknada <strong>za</strong> <strong>za</strong>gañenje nije usvojena;<br />
• Trenutni način odvodnje otpadnih voda domaćinstava i industrije ugrožava<br />
kvalitetu podzemnih i površinskih izvora <strong>vode</strong>;<br />
• Loša higijenska situacija u posebno u nekim prigradskim naseljima, (Čavkići,<br />
Pokoj, Veliki i Mali Lug, Ružica, Vinica, Hatinac, Midžići, Mujadžići);<br />
• Lokacija postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong> nije odreñena u prostorno<br />
<strong>plan</strong>skoj dokumentaciji;<br />
• Imovinsko-pravni propisi nisu rješeni <strong>za</strong> lokaciju <strong>za</strong> postrojenje <strong>za</strong><br />
prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong> (zemljište je u privatnom vlasništvu;<br />
• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije u nekim naseljima;<br />
• Poboljšanje kvaliteta <strong>vode</strong> u svim vodotocima, posebno u rijeci Uni;<br />
• Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno<br />
provoñenje;<br />
• Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima;<br />
• Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije;<br />
• Raspoloživost različitih finansijskih izvora;<br />
• Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine <strong>za</strong> ovu oblast, uključujući i<br />
osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>gañenje voda;<br />
OPĆINA BIHAĆ 20 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
T (PRIJETNJE)<br />
• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno <strong>za</strong>gañenje svih vodotoka i površinskih<br />
voda;<br />
• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno <strong>za</strong>gañenje tla i podzemnih voda;<br />
• Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika<br />
pojave različitih vrsta epidemija;<br />
• Nepostojanje prečišćivača kod industrijskih preduzeća;<br />
• Nekontrolirana ekspanzija izgradnje novih potencijalnih <strong>za</strong>gañivača (klaonica,<br />
benziskih pumpi, autopraonica, itd.);<br />
• Nepostojanje odgovarajućih propisa, kao i neredovno ažuriranje i<br />
dopunjavanje postojećih propisa;<br />
• Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo<br />
funkcioniranje inspekcijskih službi;<br />
• Značajnije povećanje cijena usluga izgradnjom sistema;<br />
• Nedostatak finansijskih sredstava;<br />
• Slab interes grañana <strong>za</strong> rješavanje pitanja od <strong>za</strong>jedničkog interesa;<br />
• Niska svijest grañana i slab interes <strong>za</strong> pomoć JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać na<br />
eventualnim unapreñenjima;<br />
• Ne<strong>plan</strong>ska i bespravna gradnja;<br />
• Grañani ne čuvaju imovinu javnog preduzeća (otuñivanje poklopaca šahtova,<br />
oštećenje ventila u šahtovima i sl.) i često se priključuju na kanali<strong>za</strong>cioni sistem<br />
bez prethodno pribavljanih saglasnosti i dozvola;<br />
• Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga odvodnje otpadnih voda<br />
nedovoljni su <strong>za</strong> značajnija unapreñenja u sektoru.<br />
• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećim kanali<strong>za</strong>cionim sistemima<br />
<strong>za</strong>htjevaju značajnije povećanje cijena usluga;<br />
OPĆINA BIHAĆ 21 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM<br />
3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA<br />
Za poslove prikupljanja, odvo<strong>za</strong> i odlaganja komunalnog krutog otpada na području<br />
općine Bihać <strong>za</strong>duženo je Javno komunalno poduzeće "KOMRAD" d.o.o. Bihać.<br />
Pomenute usluge pro<strong>vode</strong> se <strong>za</strong> ukupno 13.326 domaćinstava u individualnoj i<br />
<strong>za</strong>jedničkoj stambenoj gradnji, te 1.128 obrtničkih i <strong>za</strong>natskih preduzeća, javnih<br />
institucija kao i privrednih subjekata u državnoj i privatnoj svojini. Uslugom<br />
prikupljanja i odvo<strong>za</strong> otpada pokriveno je 95 % stanovnika općine Bihać, a<br />
prikupljanje se vrši raspoloživim vozilima po utvrñenoj dnevnoj i sedmičnoj<br />
dinamici u skladu s odredbama odluke o komunalnom redu. Prikupljanjem nije<br />
obuhvaćeno 8 najudaljenijih naselja. Korisnici komunalni otpad odlažu na nekoliko<br />
načina, odnosno pomoću PVC vreća, PVC kanti i raznih drugih posuda neadekvatnih<br />
<strong>za</strong> odlaganje, odnosno prikupljanje otpada. Selektiranje i odvajanje krutog otpada<br />
od strane korisnika se ne primjenjuje.<br />
Dnevno prikupljene količine otpada iznose 160-170 m 3 , a u pojedinim periodima<br />
godine (proljeće, jesen) dostižu količinu i do 200 m 3 . Ukupna količina prikupljenog<br />
krutog otpada procjenjuje se na oko 57.000 m 3 godišnje.<br />
Detaljne analize vrsta, količina i sastava otpada koji se prikuplja na području<br />
općine Bihać do sada nije rañena. Svi postojeći podaci temelje se na već<br />
<strong>za</strong>starjelim studijama i elaboratima koji su bile <strong>za</strong>snovani uglavnom na<br />
procjenama, a ne na stvarno izmjerenim količinama. Prema posljednjim<br />
procjenama strukturu komunalnog otpada na području općine čine papir 35 %,<br />
guma 15 %, drvo 10 %, povrće 10 %, staklo 10 %, tekstil 8 %, plastika 5 %,<br />
metali 2 %, koža, prašina, pepeo i drugi materijali 5 %. Navedeni podaci pokazuju<br />
da bi se uvoñenjem selektiranja i odvajanja krutog otpada kod korisnika mogle<br />
ostvariti značajne uštede u procesu upravljanja krutim otpadom, posebno kod<br />
troškova prikupljanja i prevo<strong>za</strong> otpada, ostvarivanjem prihoda od prikupljenih<br />
sekundarnih sirovina, kao i smanjenja popunjenosti postojećeg odlagališta.<br />
3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA<br />
Zbog smanjenja industrijske proizvodnje, proizvodnja tehnološkog otpada je na<br />
minimalnoj razini, meñutim i taj otpad kada se prikupi najčešće <strong>za</strong>vršava <strong>za</strong>jedno<br />
sa komunalnim na službenom odlagalištu Kruškovača. Nema posebnih odlagališta<br />
<strong>za</strong> industrijski otpad. Podataka o opasnom otpadu nema, a ako ga ima ne izdvaja<br />
se. Nema programa <strong>za</strong> izdvajanje i tretman guma i ulja. Klinički (<strong>za</strong>razni)<br />
medicinski otpad ne zbrinjava se na odgovarajući način. Prisutan je i problem<br />
klaoničkih i drugih organskih (animalnih) ostataka. Nema izdvajanja sekundarnih<br />
sirovina niti prerañivačkih kapaciteta.<br />
3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA<br />
Na području općine Bihać službeno odlagalište komunalnog otpada nalazi se u<br />
blizini naselja Gorjevac na lokalitetu Kruškovača. Na ovom odlagalištu primjenjuje<br />
se djelomično kontroliran postupak odlaganja bez uobičajene tehnologije<br />
sanitarnog odlaganja otpada. Otpad se odlaže na neizgrañenu podlogu (dno)<br />
odlagališta, sa povremenim prekrivanje inertnim materijalom, kvašenjem i<br />
nabijanjem odgovarajućom mehani<strong>za</strong>cijom, u svrhu posti<strong>za</strong>nja potrebne zbijenosti<br />
smanjenja popunjenosti <strong>za</strong>premine odlagališta, kao i smanjenja oticanja procjednih<br />
i površinskih voda. Takoñe, na odlagalištu se periodično provodi dezinfekcija i<br />
derati<strong>za</strong>cija i vrši kontrola stanja odlagališta radi sprečavanja požara. Na ovom<br />
odlagalištu komunalnog otpada nije izgrañena neophodna infrastruktura, odnosno<br />
ne postoji <strong>za</strong>štitna ograda, obodni kanali, postrojenje <strong>za</strong> prečišćavanje procjednih<br />
otpadnih voda, ventilacioni bunari <strong>za</strong> evakuaciju gasa, prateći objekti (prostorije <strong>za</strong><br />
osoblje na održavanju deponije, sanitarne prostorije, vaga <strong>za</strong> mjerenje punih i<br />
praznih vozila, instalacije i oprema <strong>za</strong> pranje i dezinfekciju vozila).<br />
OPĆINA BIHAĆ 22 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Od infrastrukturnih objekata postoji samo prilazni makadamski put sa rampom i<br />
kontejnerom <strong>za</strong> smještaj čuvara, što ukazuje da na ovoj lokaciji ne postoje<br />
minimalni uslovi <strong>za</strong> sanitarno odlaganje krutog otpada.<br />
Odlagalište ima neposredan utjecaj na okoliš koji se ogleda u vizualno lošem<br />
prizoru, neugodnom mirisu u okruženju i stalnom prisustvu čestica prašine u<br />
okolnom zraku. Dugoročni utjecaj na okoliš se ogleda i u <strong>za</strong>gañenju površinskih i<br />
podzemnih voda procjednim vodama sa odlagališta i <strong>za</strong>gañenju atmosfere<br />
(deponijski gas sadrži metan i ugljen dioksid). Do sada nije rañena studija utjecaja<br />
na okoliš tako da nema preciznih podataka o ukupnom <strong>za</strong>gañenju, meñutim zbog<br />
loše ¨ruže vjetrova¨ koja utiče da se <strong>za</strong>gañenje putem zraka prenosi na veće<br />
udaljenosti grañani okolnih naselja posebno Ripča su u nekoliko navrata tražili<br />
<strong>za</strong>tvaranje odlagališta krutog otpada na lokalitetu Kruškovača. Takoñe zbog<br />
osjetljivih karakteristika kraškog medija na kojem se nalazi odlagalište evidentiran<br />
je uticaj <strong>za</strong>gañenih voda odlagališta na okolna izvorišta. Kapacitet odlagališta iznosi<br />
cca 500.000 m³ neslužbenim procjenama da je <strong>za</strong>premina odlagališta popunjena u<br />
iznosu od 70 %, odnosno procjene bazirane na količinama do sada odloženog<br />
otpada i količinama koje se prikupljaju i dovoze na odlagalište govore da bi se<br />
odlagalište moglo koristiti još dvije do tri godine kada bi se na odgovarajući način<br />
trebalo <strong>za</strong>tvoriti. Strategija <strong>za</strong> <strong>za</strong>tvaranje postojećeg odlagališta nije urañena.<br />
Može se <strong>za</strong>ključiti da sadašnji način odlaganja krutog otpada na teritoriji općine<br />
Bihać ne odgovara standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimum <strong>za</strong>štite<br />
od štetnih uticaja na okoliš, te je neophodno u što skorije vrijeme poduzeti<br />
odgovarajuće aktivnosti kako bi se stvorile potrebne pretpostavke <strong>za</strong> buduća<br />
unapreñenja.<br />
3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA<br />
Tehnički kapaciteti (sredstva, oprema, vozne jedinice) <strong>za</strong> prikupljanje krutog<br />
otpada ogledaju se u postojanju: 240 kontejnera (1.100L), 40 kontejnera od 5 i 7<br />
m 3 , 1 pres-kontejner, 2 traktora, 2 samopodi<strong>za</strong>ča, 5 kamiona smećara, 2 kipera, 1<br />
buldožer i 1 rovokopač. Dvije autosmećare su nove, nedavno nabavljene, dok je<br />
ostala mehani<strong>za</strong>cija dosta stara. Kontejneri su u svojini korisnika i korištenjem u<br />
<strong>za</strong>kupu. Općinska uprava još nije pokrenula proceduru izgradnje pretovarne<br />
stanice.<br />
3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA<br />
Na području općine Bihać prevladava nesanitarni način odlaganja otpada, ne<br />
primjenjuje se recikliranje i nema tehnologija <strong>za</strong> tretman otpada, <strong>za</strong>konska<br />
regulativa je neadekvatna, provoñenje propisa je na niskom nivou što <strong>za</strong> rezultat<br />
ima postojanje velikog broja divljih odlagališta. Unatoč činjenici da JKP ¨Komrad¨d.<br />
o. o. Bihać vrši organizirani odvoz komunalnog otpada iz gotovo svih naseljenih<br />
mjesta na teritoriji općine Bihać, područje obiluje velikim brojem divljih odlagališta.<br />
Najugroženija naselja u blizini kojih su evidentirana pomenuta odlagališta su Vedro<br />
Polje, Golubić, Srbljani, Brekovica, Bugar, Gata, Pritoka, Ružica i podgrabeška<br />
naselja. Na divljim odlagalištima se odlažu gotovo sve vrste otpada, najčešće<br />
organski otpad (uginule životinje, kao i neiskoristivi dijelovi <strong>za</strong>klanih životinja),<br />
grañevinski otpad, kabasti otpad domaćinstava, staklo, i šut što predstavlja<br />
permanentnu opasnost <strong>za</strong> pojavu različitih vrsta epidemija i <strong>za</strong>gañenja.<br />
OPĆINA BIHAĆ 23 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.3.6 SWOT ANALIZA<br />
Sektor: UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM<br />
O (MOGUĆNOSTI)<br />
W (SLABOSTI)<br />
S (SNAGE)<br />
T<br />
• Pokrivenost odvozom otpada na teritoriji općine iznosi 95 %;<br />
• Nadležnost lokalne samouprave je velika u oblasti prikupljanja otpada;<br />
• Značajnija financijska sredstva se mogu osigurati u budžetu općine;<br />
• Visoka svijest grañana o potrebi unapreñenja sistema upravljanja otpadom;<br />
• Spremnost grañana da se pitanje prikupljanja i tretmana krutog otpada riješi<br />
na adekvatan način;<br />
• Postojanje kapaciteta <strong>za</strong> kvalitativno – kvantitativnu analizu otpada.<br />
• Postojanje velikog broja manjih divljih deponija i stalni trend otvaranja novih;<br />
• Sadašnje odlagalište otpada ne <strong>za</strong>dovoljava standarde i ugrožava izvorišta;<br />
• Neselektiranje prikupljenog otpada;<br />
• Nepostojanje sistema reciklaže, nema projekata o razvrstavanju i reciklaži,<br />
nema kapaciteta <strong>za</strong> razvrstavanje i reciklažu (reciklažna dvorišta) i stanovništvo<br />
je needucirano <strong>za</strong> razvrstavanje u domaćinstvima;<br />
• Problem zbrinjavanja ostalih vrsta otpada (klaonički, medicinski, grañevinski,<br />
industrijski, opasni (baterije, masti i ulja, i sl.)<br />
• Ne<strong>za</strong>dovoljavajuća opremljenost – JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać;<br />
• Nema podataka o kvalitativno – kvantitativnim karakteristikama otpada;<br />
• Nema pretovarne stanice niti je rezervirana lokacija <strong>za</strong> njenu izgradnju;<br />
• Nedovoljna učestalost odvo<strong>za</strong> smeća u pojedinim dijelovima općine;<br />
• Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta ni<strong>za</strong>k;<br />
• Propisi koji tretiraju ovu oblast su <strong>za</strong>starjeli, neažurirani i ne pro<strong>vode</strong> se;<br />
• Slaba opremljenost i slabo funkcioniranje inspekcijskih službi, posebno<br />
komunalne inspekcije, dok institut komunalnih redara još nije ustrojen;<br />
• Slaba informiranost grañana o sanitarnom odlaganju krutog otpada, te<br />
prednostima sortiranja različitih vrsta otpada i njihovog recikliranja;<br />
• Komunalna nekultura korisnika, slaba svijest i neogovornost;<br />
• Niska svijest grañana i slab interes <strong>za</strong> pomoć JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać na<br />
mogućim unapreñenjima;<br />
• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije;<br />
• Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima;<br />
• Izrada <strong>plan</strong>ske i studijsko – projektne dokumentacije, te registra otpada;<br />
• Sanacija postojećeg službenog odlagališta komunalnog otpada u svrhu<br />
osiguranja uslova <strong>za</strong> sanitarno odlaganje;<br />
• Sanacija divljih deponija;<br />
• Poboljšanje kvaliteta pružanja komunalnih usluga kroz unapreñenje sistema<br />
prikupljanja otpadom;<br />
• Angažovanje nevladinog sektora, posebno u radu sa grañanima;<br />
• Sistemski pristup u rješavanju primjenom koncepta EU upravljanja otpadom;<br />
• Primjena sistema razdvojanja prikupljenog otpada savremenom tehnologijom;<br />
• Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta;<br />
• Izgradnja regionalne deponije na teritoriji općine i provoñenje sanitarnog<br />
odlaganja otpada;<br />
• Uvoñenje programa odvo<strong>za</strong> kabastog krutog otpada;<br />
• Raspoloživost različitih finansijskih izvora;<br />
• Unapreñenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara;<br />
• Edukacija stanovništva o sistemu upravljanja krutim otpadom;<br />
• Uspostavljanja pravnog okvira <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu čovjekove okoline;<br />
• Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno<br />
provoñenje (monitoring, kontrola, kažnjavanje);<br />
• Uspostavljanje bolje saradnje lokalne uprave sa grañanima;<br />
• Interes privatnog sektora (inicijativa) <strong>za</strong> reciklažom pojedinih vrsta otpada;<br />
• Kraško područje – velika ranjivost podzemnih vodotoka;<br />
OPĆINA BIHAĆ 24 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
• Pogoršanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda;<br />
• Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika<br />
pojave različitih vrsta epidemija;<br />
• Upravljanje krutim otpadom je u nadležnosti kantona;<br />
• Nepostojanje regionalnog strateškog <strong>plan</strong>a upravljanja krutim otpadom;<br />
• Ne postoji strategija (koncepta) zbrinjavanja krutog otpada (kanton);<br />
• Nije donesena odluka gdje, kako i pod kojim uslovima graditi regionalno<br />
sanitarno odlagalište krutog otpada;<br />
• Slaba mogućnost uticaja na ubr<strong>za</strong>nje procesa uspostavljanja regionalnog<br />
sanitarnog odlagališta krutog otpada;<br />
• Tendencija pada interesa grañana i stvaranje tzv.¨nerješivog problema¨;<br />
• Slab interes grañana <strong>za</strong> rješavanje pitanja od <strong>za</strong>jedničkog interesa;<br />
• Grañani ne čuvaju imovinu JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać (oštećivanje i paljenje<br />
kontejnera i posuda <strong>za</strong> prikupljanje otpada i sl.);<br />
• Nedostatak odgovarajućih propisa (posebno na kantonalnom nivou), kao i<br />
neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa;<br />
• Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo<br />
funkcioniranje inspekcijskih službi;<br />
• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećem sistemu prikupljanja, odvo<strong>za</strong><br />
i odlaganja komunalnog otpada <strong>za</strong>htjevaju značajnije povećanje cijena usluga;<br />
• Nedostatak finansijskih sredstava;<br />
• Gradska deponija ne ispunjava uslove i kriterije sanitarne deponije;<br />
• Zbog nepostojanja svih <strong>za</strong>konom propisanih uslova sanitarnog zbrinjavanja<br />
otpada kantonalna inspekcija može <strong>za</strong>tvoriti postojeće odlagalište kao u nekim<br />
općinama Unsko-sanskog kantona;<br />
• Zagañenje minama i minsko eksplozivnim sredstvima;<br />
• Karakteristike kraškog područja tla;<br />
• Postojanje nekontrolisanih divljih smetljišta.<br />
OPĆINA BIHAĆ 25 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA<br />
3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA<br />
U cilju <strong>za</strong>štite od poplava do 1992. godine u Bihaćkom polju izgrañena je mreža<br />
glavnih i sekundarnih odvodnih kanala dužine 13,2 km, odbrambeni nasip na<br />
području Velhovskog polja u dužini od 5,12 km, te uklonjena sedrena barijera na<br />
Buku nizvodno od Kulen Vakufa. Osnovni sistem osmatranja velikih vodostaja te<br />
praćenja padavina koji je bio uništen tokom posljednjeg rata obnovljen je i<br />
uspostavljen u proteklih pet godina na području cijelog sliva rijeke Une (15<br />
automatskih hidroloških i 10 automatskih padavinskih stanica).<br />
3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA<br />
Izgrañeni vodoprivredni objekti <strong>za</strong> odbranu od poplava ne održavaju se od 1992.<br />
godine, a javno preduzeće koje je do tog perioda bilo <strong>za</strong>duženo <strong>za</strong> njihovu<br />
izgradnju i održavanje privatizirano je i ne bavi se više tom djelatnošću. Takoñe,<br />
nekontrolisanim <strong>za</strong>hvatima u prostoru, prije svega bespravnom gradnjom na<br />
pomenutim vodoprivrednim objektima u posljeratnom periodu napravljene su<br />
ogromne štete čime je njihova funkcionalnost dovedena u pitanje. Stanovnici i<br />
privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili prirodne i vještačke<br />
kanale <strong>za</strong> odvodnju, dok je dio nasipa u Velhovskom polju od strane nesavjesnih<br />
grañana iskorišten kao po<strong>za</strong>jmište grañevinskog materijala. Projektna<br />
dokumentacija o izgrañenim objektima <strong>za</strong> odbranu od poplava skoro da i ne<br />
postoji, neažurna je, odnosno <strong>za</strong>starjela čime je održavanje pomenutih objekata<br />
neizvodivo.<br />
3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA<br />
Primjena neadekvatnog sistema gospodarenja šumama kroz redukciju šumske<br />
populacije, <strong>za</strong>tim neobrañivanje poljoprivrednog zemljišta značajno su uticali na<br />
kapacitet tla odnosno onemogućili da isto <strong>za</strong>drži vodu. Ovim je povećan broj erozija<br />
i bujica, odnosno rizik od pojave poplava. Lošim gazdovanjem šumama i stalnim<br />
zbijanjem poljoprivrednog zemljišta ubr<strong>za</strong>no je oticanje voda i smanjena<br />
sposobnost šumskog i poljoprivrednog zemljišta da akumuliraju oborinske <strong>vode</strong>.<br />
Takoñe velik uticaj na plavljenje stambenih i poslovnih objekata, te velikih površina<br />
poljoprivrednog zemljišta ima brana u naselju Kostela. Brana u naselju Kostela<br />
posebno nakon poslijeratne rekonstrukcije i dogradnje direktno utiče na pojavu<br />
velikih voda u bihaćkom polju, odnosno u području Velhovskog polja i Ljuljevitih<br />
bara (podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje<br />
mogućnosti podzemnih akumulacija da prime oborinske <strong>vode</strong>). Iako <strong>za</strong> to postoji<br />
osnov nadoknade <strong>za</strong> stalnu štetu i<strong>za</strong>zvanu plavljenjem površina pod uticajem<br />
režima rada HE ¨Kostela¨ uzvodno od brane općina Bihać se ne ostvaruje.<br />
3.4.4. POPLAVE<br />
Posljednja poplava na području općine Bihać <strong>za</strong>bilježena je 2. i 3. januara 2006.<br />
godine kada su <strong>za</strong>bilježeni najveći vodostaji rijeke Unca od kako se na hidrološkoj<br />
stanici u Drvaru vrše osmatranja, pri čemu se formirao plavni val koji je uticao da u<br />
nizvodnim naseljima Kulen Vakuf i Klisa bude poplavljeno oko 70 stambenih<br />
objekata, te u Bihaću 15 stambenih objekata i priobalno poljoprivredno zemljište<br />
površine veće od 415 hektara. Plavljenjem velikih površina poljoprivrednog i<br />
grañevinskog zemljišta općina Bihać gubi vlastite resurse (potencijal) <strong>za</strong> razvoj.<br />
Poplave različitog intenziteta periodično se ponavljaju svake godine nanoseći<br />
direktne i indirektne materijalne štete koje se često ne mogu ni procijeniti.<br />
Potrebno je napomenuti da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do pojave<br />
ranga ekstremno visokih voda koje su na području općine Bihać <strong>za</strong>bilježene u<br />
pedesetim godinama prošlog stoljeća, a čijom bi se pojavom broj ugroženih<br />
stambenih i poslovnih objekata, te hektara poplavljenih površina vjerovatno<br />
višestruko povećao.<br />
OPĆINA BIHAĆ 26 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA<br />
Oborinske <strong>vode</strong> u naseljima prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i<br />
krovova bez prečišćavanja <strong>za</strong>vršavaju u gradskom kanali<strong>za</strong>cionom sistemu<br />
mješovitog tipa, a kasnije u rjeci Uni.<br />
3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA<br />
Planovi odbrane od poplava <strong>za</strong> područje sliva rijeke Une, kao ni kantonalni <strong>plan</strong>ovi<br />
odbrane od poplava nisu rañeni poslije rata. Prostorno <strong>plan</strong>ska dokumentacija nije<br />
usklañena sa potrebama oblasti odbrane od poplava, odnosno ovaj segment je<br />
skoro u potpunosti bio <strong>za</strong>nemaren tokom izrade prostorno <strong>plan</strong>ske dokumentacije.<br />
U poslijeratnih deset godina praksa je bila da se rješavaju posljedice, a ne<br />
spriječavaju uzroci.<br />
U proteklih nekoliko godina značajnije je unaprijeñen rad Općinskog štaba civilne<br />
<strong>za</strong>štite, te poboljšana saradnja sa nadležnim općinskim službama. Takoñe dosta je<br />
postignuto na informisanju grañana meñutim, i to je potrebno podići na viši nivo<br />
posebno u periodu pojave velikih voda.<br />
3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE<br />
Prethodnim, a i novim <strong>za</strong>konom o vodama izmeñu različitih nivoa vlasti nisu jasno<br />
definirane nadležnosti <strong>za</strong> ovu oblast, postoji evidentan nedostatak odgovarajućih<br />
propisa, čime je uspostava organi<strong>za</strong>cije i sistema odbrane od poplava značajno<br />
usložnjena. Takoñe, u proteklom periodu nije bio osiguran adekvatan inspekcijski<br />
nadzor, odnosno postojeći inspekcijski organi (vodoprivredni inspektori) nisu<br />
provodili potojeće propise odnosno nisu radili aktivno prije svega na uklanjanju<br />
bespravno izgrañenih objekata.<br />
3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA<br />
Evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) <strong>za</strong> odbranu od poplava nije<br />
uspostavljena, a ne vrši se <strong>plan</strong>iranje fondova <strong>za</strong> održavanje kanala, regulisanih<br />
potoka, obaloutvrda i nasipa, niti <strong>za</strong> obeštećenje nastalih šteta.<br />
3.4.9. POTREBE<br />
U svrhu unapreñenja stanja u oblasti odbrane od poplava, odnosno <strong>za</strong>štite grañana<br />
i njihove imovine, te obezbjeñenju stvaranja novih obradivih površina neophodno<br />
je u narednom periodu provesti sljedeće aktivnosti:<br />
• Uvesti praksu izrade srednjoročnih i godišnjih <strong>plan</strong>ova odbrane od poplava;<br />
• Izraditi neophodnu projektnu dokumentaciju <strong>za</strong> održavanje postojećih<br />
objekata i izgradnju novih objekata odbrane od poplava;<br />
• Izvršiti objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa<br />
viših nivoa vlasti (kanton, entitet) <strong>za</strong> provoñenje aktivnosti i mjera odbrane<br />
od poplava;<br />
• Institucionalno ojačati općinsku Službu prostornog ureñenja i komunalnih<br />
djelatnosti da može kvalitetno odgovoriti i<strong>za</strong>zovima i potrebama odbrane od<br />
poplava na nivou općine Bihać i biti partner entitetskim i kantonalnim<br />
institucijama nadležnim <strong>za</strong> ovu oblast;<br />
• Izvršiti dodatnu edukaciju osoblja općinskih službi, Službe civilne <strong>za</strong>štite i<br />
grañana;<br />
• Kontinuirano raditi na podi<strong>za</strong>nju svijesti grañana i njihovom aktivnom<br />
učešću u implementaciji sistema odbrane od poplava;<br />
• Uskladiti prostorno <strong>plan</strong>sku dokumentaciju sa <strong>plan</strong>ovima odbrane od<br />
poplava;<br />
• Utvrditi politiku korištenja prirodnih resursa na području općine Bihać;<br />
• Unaprijeditri saradnju sa entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim<br />
<strong>za</strong> odbranu od poplava, kao i onim nadležnim <strong>za</strong> upravljanje šumama i<br />
poljoprivrednim zemljištem;<br />
• Unaprijediti sistem uzbunjivanja i obavještavanja;<br />
• Unaprijediti postojeće propise i njihovo provoñenje.<br />
OPĆINA BIHAĆ 27 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3.4.10. SWOT ANALIZA<br />
Sektor: ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA<br />
S (SNAGE)<br />
W (SLABOSTI)<br />
• Postojanje izgrañenog sistema (objekata) <strong>za</strong> odbranu od poplava;<br />
• Uspostavljen sistem svakodnevnog praćenja hidrometeoroloških pojava;<br />
• Opredjeljenost lokalne uprave da preventivnim aktivnostima spriječi ili umanji<br />
štetni uticaj poplavnih voda;<br />
• Informiranje javnosti u slučajevima pojave velikih voda je unaprijeñeno;<br />
• Raspoloživi kapaciteti <strong>za</strong> održavanje, velik broj grañevinskih firmi;<br />
• Dobra saradnja Službe civilne <strong>za</strong>štite i stručnih službi općine;<br />
• Neodržavanje postojećih izgrañenih objekata <strong>za</strong> odbranu od poplava;<br />
• Objekti <strong>za</strong> odvodnju oborinskih voda i objekti <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od velikih voda<br />
trenutno su u lošem stanju;<br />
• Neodgovoran odnos stanovništva prema objektima <strong>za</strong> odvodnju oborinskih<br />
voda i <strong>za</strong>štitu od voda (kanalima, regulisanim potocima, nasipima). Stanovnici i<br />
privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili kanale <strong>za</strong> odvodnju;<br />
• Postojeći objekti <strong>za</strong> odbranu od poplava koriste se kao po<strong>za</strong>jmišta<br />
grañevinskog materijala;<br />
• Nekontrolisani <strong>za</strong>hvati u prostoru (bespravna izgradnja, nekontrolisana sječa<br />
šume, neobrañivanje poljoprivrednog zemljišta) uzrokuju učestalija plavljenja;<br />
• Oborinske <strong>vode</strong> prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i<br />
krovova bez prečišćavanja <strong>za</strong>vršavaju u gradskom kanali<strong>za</strong>cionom sistemu<br />
mješovitog tipa a kasnije u rjeci Uni;<br />
• Lošim gazdovanjem šumama ubr<strong>za</strong>no je oticanje voda i smanjeno<br />
akumuliranje podzemnih voda;<br />
• Veliki broj stambenih objekata je ugrožen pojavom velikih voda;<br />
• Nepostojanje regionalne, slivne strategije <strong>za</strong>štite od poplava;<br />
• Neusklañena prostorno-<strong>plan</strong>ska dokumentacija sa potrebama iz oblasti<br />
odbrane od poplava;<br />
• Neusklañena <strong>za</strong>konska regulativa, podjeljene nadležnosti, nepostojanje i<br />
neažuriranje jednog broja propisa;<br />
• Neadekvatan inspekcijski nadzor. Inspekcija ne provodi propise, odnosno ne<br />
radi aktivno prije svega na uklanjanju izgrañenih nelegalnih objekata;<br />
• Nenamjensko korištenje izvora finansiranja <strong>za</strong> odbranu od poplava;<br />
• Ne vodi se evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) <strong>za</strong> ovu oblast, nema<br />
<strong>plan</strong>iranih fondova <strong>za</strong> održavanje kanala niti <strong>za</strong> obeštećenje nastalih šteta;<br />
• Nije uspostavljen odgovarajući sistem monitoringa i obavještavanja;<br />
• Sprečavaju se posljedice, a ne uzroci.<br />
OPĆINA BIHAĆ 28 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
O (MOGUĆNOSTI)<br />
T (PRIJETNJE)<br />
• Unapreñenje postojećih i donošenje novih propisa;<br />
• Uskladivanje propisa;<br />
• Primjena novog <strong>za</strong>kona o vodama;<br />
• Izrada slivnog i kantonalnog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> odbranu od poplava;<br />
• Izrada nove studijsko-projektne dokumentacije;<br />
• Planiranje godišnjih aktivnosti <strong>za</strong> održavanje i <strong>za</strong>štitu odbrambenih objekata<br />
prema raspoloživim sredstvima;<br />
• Usklañivanje prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije sa <strong>plan</strong>ovima odbrane od<br />
poplava;<br />
• Objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa viših<br />
nivoa (kanton, entitet) <strong>za</strong> aktivnosti i mjere <strong>za</strong>štite od poplava;<br />
• Uspostava efikasnog sistem prikupljanja sredstava <strong>za</strong> oblast odbrane od<br />
poplava;<br />
• Institucionalno jačanje;<br />
• Podi<strong>za</strong>nje javne svjesti o općem interesu upravljanja vodama;<br />
• Edukacija osoblja općinskih službi, Službe civilne <strong>za</strong>štite i grañana;<br />
• Rušenje bespravno izgrañenih objekata;<br />
• Kontrola eksploatacije pjeska i šljunka iz korita vodotoka, te nasipanja obala;<br />
• Institucionalno neureñeno upravljanje vodama na nivou F BiH i države BIH;<br />
• Neusklañenost propisa i nadležnosti;<br />
• Nadležnosti su na višim nivoima, a općine se suočavaju sa velikim problemima<br />
i štetama;<br />
• Nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou nisu donjele i usvojile<br />
preventivne mjere odbrane od poplava;<br />
• Slaba saradnja i koordinacija institucija <strong>za</strong>duženh <strong>za</strong> upravljanje vodama na<br />
slivu rijeke Une, odnosno u F BiH sa lokalnim nivoom;<br />
• Velik uticaj brane u naselju Kostela na pojavu velikih voda u bihaćkom polju<br />
(podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje<br />
podzemnih akumulacija da prime oborinske <strong>vode</strong>);<br />
• Nepostojanje vodoprivredne osnove, master <strong>plan</strong>ova upravljanja odvodnjom<br />
oborinskih voda (<strong>za</strong>štitom od poplava);<br />
• Loše upravljanje šumama, odnosno nekontrolisana eksploatacija šuma i<br />
povećanje intenziteta erozionih procesa, posebno u području uzvodno od Bihaća,<br />
(na području općina Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo);<br />
• Procedure <strong>za</strong> rušenje bespravno izgrañenih objekata dugo traju i grañani se<br />
suprostavljaju rušenju pomenutih objekata.<br />
• Lokalna vlast ne može uticati na upravljanje ustavom na brani, jer je ono<br />
uvijek usmjereno ka stvaranju profita (proizvodnji električne energije);<br />
• Slab interes i svijest grañana, nedogovornost i neobrazovanost;<br />
• Javnost nije dovoljno informisana o problemima;<br />
OPĆINA BIHAĆ 29 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI<br />
4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE<br />
Odlukom o organi<strong>za</strong>ciji organa lokalne uprave općine Bihać i Pravilnikom o<br />
unutrašnjoj organi<strong>za</strong>ciji i sistemati<strong>za</strong>ciji organa uprave općine Bihać, koji su<br />
doneseni 2005. godine u okviru Službe prostornog ureñenja i komunalnih<br />
djelatnosti uspostavljen je Odsjek komunalnih djelatnosti. Pomenutim pravilnikom<br />
utvrñen je opis poslova i opis radnih mjesta unutar Odsjeka <strong>za</strong> komunalne<br />
djelatnosti, dok su odnosi prema korisniku usluga i drugi principi ponašanja<br />
državnih službenika regulisani etičkim kodeksom <strong>za</strong> državne službenike u FBiH, koji<br />
je donijela Agencija <strong>za</strong> državnu službu FBiH. Pored toga, u nadležnosti općinske<br />
Službe inspekcijskih poslova su urbanističko-gradjevinska i komunalna inspekcija.<br />
Uspostavljanje Odsjeka <strong>za</strong> komunalne djelatnosti na nivou općinske uprave<br />
značajno je doprinjelo ubr<strong>za</strong>nju procesa <strong>plan</strong>iranja, pripreme i reali<strong>za</strong>cije poslova iz<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE<br />
Općinska uprava je nedovoljno organizirana i osposobljena posebno <strong>za</strong> poslove<br />
<strong>plan</strong>iranja u oblasti voda i okolišne sanitacije. U proteklih deset godina nisu rañeni<br />
strateški razvojni <strong>plan</strong>ovi <strong>za</strong> pomenutu oblast. Takoñe, općina Bihać nema urañenu<br />
i usvojenu strategiju društveno-ekonomskog razvoja. Postojeći godišnji programi i<br />
<strong>plan</strong>ovi se ne <strong>za</strong>snivaju na srednjoročnoj strateško-<strong>plan</strong>skoj dokumentaciji, već<br />
isključivo na trenutnim potrebama i problemima. Urañena i usvojena prostorno<strong>plan</strong>ska<br />
dokumentacija (urbanistički i regulacioni <strong>plan</strong>ovi) slabo obrañuje oblast<br />
voda i okolišne sanitacije i uglavnom se ne provodi. Osnovni problem u reali<strong>za</strong>ciji<br />
regulacionih <strong>plan</strong>ova je to što se nije pristupilo rješavanju imovinsko-pravnih<br />
odnosa i ureñenja grañevinskog zemljišta <strong>za</strong> područja obuhvata tih <strong>plan</strong>ova, pa su<br />
isti postali kočnica prostornom razvoju. Prostorni <strong>plan</strong> općine Bihaće je u fazi<br />
izrade, dok je postojeći urbanistički <strong>plan</strong> u fazi noveliranja. Pored toga, na nivou<br />
općine nije utvrñena politika upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine,<br />
šume, <strong>vode</strong>, poljoprivredno zemljište), kao ni zemljišna politika.<br />
4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST<br />
Prostor Odsjeka <strong>za</strong> komunalne djelatnosti <strong>za</strong>duženog i <strong>za</strong> pitanja iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije je neadekvatan i nedovoljno opremljen <strong>za</strong> smještaj osoblja i<br />
opreme. Tehnička opremljenost Odsjeka je na veoma niskom nivou, ne postoji<br />
katastar podzemnih instalacija, a GIS i ba<strong>za</strong> podataka iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije još nisu uspostavljeni.<br />
4.4 LJUDSKI RESURSI<br />
Odsjek je popunjen visokostručnim kadrovima, meñutim postoji potreba <strong>za</strong><br />
njihovim dodatnim usavršavanjem i specijali<strong>za</strong>cijom, posebno u oblasti upravljanja<br />
osobljem, različitim procesima, investicijama, te informatičkim tehnologijama.<br />
Takoñe, evidentna je slaba informiranost osoblja uprave, kao i obučenost njenog<br />
osoblja <strong>za</strong> pripremu i apliciranje projekata prema različitim meñunarodnim<br />
investicijskim fondovima. Pored toga evidentno je nepostojanje samostalnosti u<br />
radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih službi, javnih preduzeća i ustanova.<br />
Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene uz trend<br />
poboljšanja organizovanja i mederni<strong>za</strong>cije lokalne uprave doprinosi i povećanju<br />
kvaliteta usluga koje uprava daje svojim grañanima.<br />
OPĆINA BIHAĆ 30 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
4.5 PROPISI I PROVOĐENJE<br />
Postoji potreba <strong>za</strong> izmjenama i dopunama postojećih propisa, kao i donošenjem<br />
novih, posebno u svrhu provoñenja sistemskih rješenja. Rad komunalne inspekcije<br />
i komunalnih redara je neefikasan, odnosno provoñenje propisa na lokalnom nivou<br />
je na veoma niskom nivou. Meñutim, pored potreba unapreñenja propisa postoji<br />
potreba <strong>za</strong> moderni<strong>za</strong>cijom rada komunalne inspekcije kroz dodatno opremanje i<br />
usavršavanje.<br />
Pitanja iz oblasti okolišne sanitacije djelomično su regulisana općinskom Odlukom o<br />
komunalnom redu i Odlukom o komunalnoj naknadi. Što se tiče oblasti<br />
vodoprivrede nije donesena vodoprivredna osnova niti je donesen <strong>plan</strong> <strong>za</strong>štite od<br />
voda. Zaštita voda <strong>za</strong> piće regulisana je još prije rata kroz usvojene zone sanitarne<br />
<strong>za</strong>štitne <strong>za</strong> izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica, Žegar (Sl. glasnik općine Bihać<br />
br.12/77), meñutim kad je riječ o važećem Zakonu o vodama, izrañeni su Projekti<br />
<strong>za</strong>štite izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće, ali odluke o <strong>za</strong>štiti izvorišta, urañene na osnovu<br />
pomenutih projekata, nisu još verifikovane od strane nadležnih institucija.<br />
4.6 SARADNJA<br />
Saradnja sa nadležnim institucijama iz oblasti voda i okolišne sanitacije na višim<br />
nivoima je na veoma niskom nivou i uglavnom je vaninstitucionalna. To se održava<br />
i na finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, koji se uglavnom<br />
finansiraju sredstvima budžeta općine, a samo povremeno i fondovima drugih<br />
institucija i donatora.<br />
4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA<br />
Gradjani i nevladine organi<strong>za</strong>cije se uključuju u proces <strong>plan</strong>iranja i donošenja<br />
odluka, ali je to još uvijek nedovoljno prvenstveno zbog ne<strong>za</strong>interesiranosti<br />
gradjana. Nedovoljna komunikacija uprave sa grañanima rezultirala je<br />
nerazumjevanjem rada uprave od strane grañana. posebno zbog nepostojanja<br />
dovoljno razvijenih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> povećanje učešća grañana u radu uprave. Nivo<br />
svijesti gradjana u obave<strong>za</strong>ma čuvanja javne imovine, plaćanja komunalnih usluga,<br />
odlaganja i sortiranja otpada, utroška <strong>vode</strong>, uključivanja u općinske procese<br />
predlaganja, <strong>plan</strong>iranja, odlučivanja i slično je veoma ni<strong>za</strong>k. Takoñe, evidentno je<br />
nedovoljno korištenje usluga nevladinih organi<strong>za</strong>cija u upoznavanju grañana sa<br />
radom uprave, kao i razumjevanju uprave <strong>za</strong> potrebe grañana. Rastuće partnerstvo<br />
javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou predstavlja jedan od bitnih<br />
preduslova <strong>za</strong> razvoj oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
Gradjani su u mogućnosti da tokom godine na više načina iskazuju svoje potrebe u<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije, odnosno putem ankete koju provodi služba opće<br />
uprave i društvenih djelatnosti i komisija <strong>za</strong> koordinaciju i unapredjenje rada<br />
mjesnih <strong>za</strong>jednica, <strong>za</strong>tim kroz godišnje programe rada mjesnih <strong>za</strong>jednica i <strong>za</strong>htjeve<br />
<strong>za</strong> sredstva budžeta općine <strong>za</strong> finansiranje odredjenih aktivnosti i projekata u<br />
mjesnim <strong>za</strong>jednicama, kroz prijavu na javni poziv koji svake godine gradonačelnik<br />
upućuje neprofitnim, nevladinim organi<strong>za</strong>cijama i udruženjima da predlože projekte<br />
od značaja <strong>za</strong> razvoj općine Bihać. Postoji spremnost i volja gradjana <strong>za</strong><br />
sufinansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, medjutim ne postoje<br />
utvrdjeni i dogovoreni kriteriji o odnosima i načinu učešća gradjana u finansiranju<br />
odredjenih projekata, već se to utvrdjuje od projekta do projekta. Na području<br />
općine Bihać djeluje velik broj nevadinih organi<strong>za</strong>cija koje se bave pitanjima iz<br />
oblasti voda i <strong>za</strong>štite okoliša. Takoñe, može se reći da postoji velika tradicija u<br />
učešću nevladinog sektora u <strong>za</strong>štiti voda i okoliša od osnivanja prve nevladine<br />
organi<strong>za</strong>cije ¨Unski smargdi¨ početkom osamdesetih godina pa do danas. U<br />
posljednjih nekoliko godina evidentna je tendencija rasta demokratske svijesti<br />
gradjana i razvoja nevladinog sektora, te početka uključivanja i korištenja<br />
potencijala nevladinih organi<strong>za</strong>cija koje djeluju na području općine.<br />
OPĆINA BIHAĆ 31 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE<br />
U svrhu operativnog izvršavanja poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
općinska uprava je osnovala dva javna preduzeća (JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać i<br />
JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać) i javnu ustanovu (JU ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨<br />
Bihać). Pravni status JP ¨Vodovod¨ d. o. o i JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać uskladjen<br />
je sa Zakonom o pravnim preduzećima FBiH (¨Sl. list općine Bihać¨ br. 8/05).<br />
Osnivač pomenutih preduzeća je općina Bihać. U skladu sa statusom javnih<br />
preduzeća, osnivač općina Bihać imenuje članove Skupštine preduzeća kao<br />
najvišeg organ upravljanja javnim preduzećima, te provodi procedure <strong>za</strong><br />
imenovanje nadzornih odobra i direktora javnih preduzeća. Finansiranje pomenutih<br />
javnih preduzeća <strong>za</strong>sniva se na prihodima ostvarenih iz cijene pružanja komunalnih<br />
usluga. Meñutim, meñusobni odnosi i koordinacija izmedju općinskih službi i javnih<br />
preduzeća i ustanova su još uvijek nedovoljno regulisani. Neefikasan sistem<br />
kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova potrebno je što prije<br />
promjeniti. U proteklih nekoliko godina pomenuta javna preduzeća su poslovala sa<br />
gubitkom. Pored neadekvatne organi<strong>za</strong>cije, tehničke opremljenosti, nedostatka<br />
stručnih kadrova potrebno je uka<strong>za</strong>ti na nemogućnost održivog načina poslovanja<br />
na koji posebno utiče nepostojanje definisanog načina formiranja cijena<br />
komunalnih usluga. Sadašnje cijene usluga ne pokrivaju troškove. Takoñe,<br />
procenat naplate komunalnih usluga je dosta ni<strong>za</strong>k i potrebno ga je unaprijediti što<br />
prije.<br />
4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨<br />
Organizovanje Javne ustanove ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ Bihać u potpunosti<br />
nije izvršeno u skladu sa općinskom Odlukom o njenom osnivanju, iako je ista<br />
institucija otpočela sa radom 05. 06. 2006. godine. Izmeñu općine i Javne ustanove<br />
¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ još nije <strong>za</strong>ključen ugovor kojim treba regulisati<br />
način obavljanja poslova povjerenih odlukom o osnivanju javnoj ustanovi (ureñenje<br />
gradskog grañevinskog zemljišta; komunalne djelatnosti <strong>za</strong>jedničke komunalne<br />
potrošnje; korištenje, održavanje <strong>za</strong>štita, rekonstrukcija i izgradnja gradskih ulica,<br />
lokalnih puteva i nekategorisanih cesta). Kvalifikaciona struktura radnika koje je<br />
Javna ustanova ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ preuzela od ¨ugašenog¨ Fonda <strong>za</strong><br />
komunalne djelatnosti i infrastrukturu ne <strong>za</strong>dovoljava u potpunosti uslove i<br />
<strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> kvalitetno obavljanje povjerenih poslova, posebno u oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije. Javna ustanova nema donešene srednjoročne <strong>plan</strong>ove rada,<br />
nema uspostavljene baze podataka iz oblasti koje su joj povjerene, niti regulisan<br />
odnos sa grañanima i mjesnim <strong>za</strong>jednicama i zbog svoje transformacije nalazi se<br />
na početku svog razvoja. Rad javne ustanove koordinira se preko službe<br />
prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti, odnosno odsjeka <strong>za</strong> komunalne<br />
djelatnosti općine Bihać. Procedura <strong>za</strong> način odabira, priprema i reali<strong>za</strong>cije<br />
projekata <strong>za</strong> finansiranje na nivou općine postoji samo kroz donošenje programa iz<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije u sklopu programa iz drugih oblasti na godišnjem<br />
nivou od strane Općinskog vijeća i kroz reali<strong>za</strong>ciju istih putem Javne ustanove<br />
¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ Bihać.<br />
4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE<br />
SANITACIJE<br />
Javno preduzeće ¨Vodovod¨ d. o. o Bihać obavlja funkciju održavanja vodovodnog<br />
i kanali<strong>za</strong>cionog sistema na skoro svim dijelovima općine uz poteškoće nedovoljne<br />
opremljenosti. Posebnu poteškoću u proteklom periodu predstavljala je obave<strong>za</strong><br />
preuzimanja nedovršenih vodovodnih sistema <strong>za</strong> koje nije izvršen tehnički prijem i<br />
službena primopredaja. Javno preduzeće je od strane investitora Javne ustanove<br />
¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ Bihać preuzelo na upravljanje nekoliko ne<strong>za</strong>vršenih<br />
vodovodnih sistema, odnosno nekompletnih sistema koji zbog svoje ne<strong>za</strong>vršenosti<br />
preduzeću trenutno stvaraju velike troškove održavanja.<br />
OPĆINA BIHAĆ 32 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Javno preduzeće ¨Komrad¨ d. o. o Bihać pored ni<strong>za</strong> djelatnosti koje su mu<br />
povjerene od strane Općinskog vijeća (održavanje grobalja i zelenih površina,<br />
upravljanje parking prostorima, gradskim pijacama, itd.) obavlja i djelatnost<br />
prikupljanja, odvo<strong>za</strong> i odlaganja komunalnog otpada na gradsko odlagalište<br />
komunalnog otpada na lokaciji ¨Kruškovača¨ u blizini naselja Gorjevac.<br />
OPĆINA BIHAĆ 33 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
4.9 SWOT ANALIZA<br />
Sektor: LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI<br />
S (SNAGE)<br />
W (SLABOSTI)<br />
• Ljudski, kadrovski potencijali;<br />
• Spremnost <strong>za</strong> unapredjenje procesa <strong>plan</strong>iranja;<br />
• Podrška gradjana, mjesnih <strong>za</strong>jednica i općinskog vijeća;<br />
• Tendencija rasta demokratske svijesti gradjana i razvoj nevladinog sektora;<br />
• Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene;<br />
• Dostignuti nivo organizovanja i mederni<strong>za</strong>cije lokane uprave;<br />
• Rastuće partnerstvo javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou;<br />
• Aktivno uključivanje i korištenje potencijala nevladinih organi<strong>za</strong>cija;<br />
• Mogućnosti budžeta općine <strong>za</strong> finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije;<br />
• Postojanje odsjeka <strong>za</strong> komunalne djelatnosti i <strong>za</strong>štitu okoliša;<br />
• Postojanje volje <strong>za</strong> kadrovsko i tehničko osposobljavanje.<br />
• Nedovoljna organiziranost i osposobljenost općinskih službi i njenih partnera<br />
<strong>za</strong> poslove <strong>plan</strong>iranja (posebno u oblasti voda i okolišne sanitacije);<br />
• Nepostojanje strateških <strong>plan</strong>ova lokalnog razvoja u svim oblastima;<br />
• Godišnji programi i <strong>plan</strong>ovi se ne <strong>za</strong>snivaju na srednjoročnoj strateško<strong>plan</strong>skoj<br />
dokumentaciji, već isključivo na trenutnim potrebama i problemima;<br />
• Nepostojanje utvrdjene zemljišne politike;<br />
• Neprovodjenje usvojene prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije;<br />
• Novo urañena prostorno-<strong>plan</strong>ska dokumentacija slabo obrañuje oblast VOS-a;<br />
• Nepostojanje politike upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine,<br />
šume, <strong>vode</strong>, poljoprivredno zemljište);<br />
• Neadekvatan i nedovoljno opremljen prostor <strong>za</strong> smještaj općinskih službi,<br />
posebno odsjeka <strong>za</strong>duženog <strong>za</strong> pitanja iz oblasti voda i okolišne sanitacije;<br />
• Slaba tehnička opremljenost;<br />
• Nepostojanje ba<strong>za</strong> podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije;<br />
• Nedostatak visokostručnih kadrova specijaliziranih <strong>za</strong> poslove <strong>plan</strong>iranja;<br />
• Nepostojanje samostalnosti u radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih<br />
službi, javnih preduzeća i ustanova;<br />
• Upravljanje osobljem, procesima, investicijama nije na <strong>za</strong>vidnom nivou;<br />
• Nedovoljno regulisani meñusobni odnosi i nedovoljna koordinacija izmedju<br />
općinskih službi i javnih preduzeća i ustanova;<br />
• Neefikasan sistem kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova;<br />
• Nedovoljno korištenje usluga nevladinih organi<strong>za</strong>cija;<br />
• Slaba informiranost uprave i obučenost njenog osoblja <strong>za</strong> apliciranje projekata<br />
prema različitim meñunarodnim investicijskim fondovima;<br />
• Nedostatak novih i neažurnost postojećih propisa;<br />
• Nepostojanje, odnosno nesprovodjenje sistematskih rješenja u okviru<br />
<strong>za</strong>konske i općinske regulative;<br />
• Neefikasan rad komunalne inspekcije i komunalnih redara, odnosno<br />
provoñenje propisa na veoma niskom nivou;<br />
• Nedovoljna komunikacija uprave sa grañanima rezultirala je nerazumjevanjem<br />
rada uprave od strane grañana;<br />
• Nepostojanje dovoljno razvijenih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> povećanje učešća grañana u<br />
radu uprave, (davanje važnosti procesu nedostaje);<br />
• Nepostojanje definisanog načina formiranja cijena komunalnih usluga;<br />
• Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta ni<strong>za</strong>k;<br />
• Naknade <strong>za</strong> <strong>za</strong>gañenje voda ne prikupljaju se u obimu u kojem bi trebale, a i<br />
one koje se prikupe nenamjenski se troše;<br />
• Nedovoljno poznavanje i korištenje informatičke tehnologije;<br />
• Neinformiranost i needuciranost grañana;<br />
• Često inertan odnos prema potencijalnim investitorima.<br />
OPĆINA BIHAĆ 34 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
O (MOGUĆNOSTI)<br />
• Funkcionalno razdvajanje po principu razdvajanja regulatornih, servisnih i<br />
kontrolnih organa uprave;<br />
• Unutrašnja reorgani<strong>za</strong>cija općinskih službi i službi njenih partnera sa posebnim<br />
akcentom na analitičko-<strong>plan</strong>ske službe i poslove <strong>plan</strong>iranja u svim oblastima<br />
(odvajanje upravnih poslova od stručno-analitičkih i operativno- tehničkih);<br />
• Unutar općinskih službi odvajanje (organi<strong>za</strong>ciono i fizički) <strong>plan</strong>skih službi od<br />
službi koje <strong>vode</strong> upravni postupak po <strong>za</strong>htjevu stranaka;<br />
• Unapreñenje pravilnika o organi<strong>za</strong>ciji i sistemati<strong>za</strong>ciji radnih mjesta (opis<br />
radnog mjesta, opis posla) u upravi, javnim preduzećima i javnim ustanovama;<br />
• Uvoñenje novih procedura <strong>za</strong> obavljanje poslova i programiranje rada službi;<br />
• Povećanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti rada uprave;<br />
• Povećanje upravljačkih kapaciteta i vještina osoblja uprave, JP I JU;<br />
• Jačanje ljudskih resursa kroz edukaciju i usavršavanje visokostručnih kadrova,<br />
posebno <strong>za</strong> poslove <strong>plan</strong>iranja i upravljanja (osoblje, procesi, investicije);<br />
• Stipendiranje deficitarnih struka (javna preduzeća i javne ustanove);<br />
• Poboljšanje informatičke osposobljenosti i opremljenosti, stručnih saradnika u<br />
nadležnim opštinskim odjeljenjima – nabavka bolje opreme i nabavka alata<br />
(softvera) <strong>za</strong> formiranje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije, uključujući i pronalaženje odgovarajućeg prostora <strong>za</strong> smještaj<br />
odsjeka <strong>za</strong>duženog <strong>za</strong> oblast voda i okolišne sanitacije;<br />
• Unapreñenje komunikacije i koordinacije izmedju općinskih službi i javnih<br />
preduzeća i ustanova;<br />
• Pojačan interes inostranih investitora i fondova <strong>za</strong> ulaganja u infrastrukturne<br />
projekte i velike infrastrukturne investicije u okruženju;<br />
• Raspoloživost različitih investicijskih fondova (domaćih i meñunarodnih);<br />
• Mogućnosti općinskog budžeta <strong>za</strong> finansiranje kapitalnih projekata;<br />
• Uspostavljanje odgovarajućeg proračuna (kalkulacije) cijena komunalnih<br />
usluga i visine komunalnih naknada;<br />
• Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno<br />
provoñenje;<br />
• Potpuna primjena novog <strong>za</strong>kona o principima lokalne samouprave;<br />
• Unapreñenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara;<br />
• Uključivanje grañana, posebno obrazovanih mladih ljudi u procese <strong>plan</strong>iranja,<br />
konsultovanja i donošenja odluka, te reali<strong>za</strong>cije projekata;<br />
• Provoñenje različitih kampanja sa grañanima, odnosno korisnicima usluga u<br />
svrhu razumjevanja rada uprave , javnih preduzeća i javnih ustanova, ali i<br />
razumjevanja potreba grañana i privatnih preduzeća;<br />
• Uvoñenje procedura redovnog godišnjeg anketiranja grañana oblasti VOS-a;<br />
• Unapreñenje rada prave sa savjetima mjesnih <strong>za</strong>jednica;<br />
• Uspostavljanje modela saradnje sa susjednim općinama;<br />
• Unapreñenje meñusobnih odnosa i poboljšanje koordinacije institucija<br />
nadležnih <strong>za</strong> oblast voda i okolišne sanitacije (javna preduzeća, javne ustanove,<br />
općina, kanton, entitet, agencije <strong>za</strong> <strong>vode</strong>);<br />
• Uspostavljanje procedura i mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> kvalitetniji nadzor i kontrolu<br />
poslovanja javnih preduzeća i javnih ustanova;<br />
• Unapreñenje odnosa JP ¨Vodovod¨ d. o. o. sa JU ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno<br />
ureñenje¨Bihać po pitanju primopredaje izgrañenih vodovodnih sistema u<br />
vlasništvo JP ¨Vodovod¨ d. o. o.;<br />
• Donošenje nove politike cijene usluga u svrhu održivosti rada javnih<br />
preduzeća;<br />
• Sreñivanje evidencija i povećanje broja korisnika komunalnih usluga;<br />
• Jačanje javnih preduzeća u svrhu njihove samoodrživosti, odnosno pozitivnog<br />
poslovanja;<br />
• Smanjenje procenta neobračunate <strong>vode</strong>, odnosno velikih gubitaka;<br />
• Dodatno opremanje javnih preduzeća i javnih ustanova opremom i vozilima;<br />
• Preuzimanje aktivnije uloge u procesu uspostavljanja regionalnog sanitarnog<br />
odlagališta krutog otpada.<br />
OPĆINA BIHAĆ 35 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
T (PRIJETNJE)<br />
• Nepostojanje krovnih prostorno-<strong>plan</strong>skih i razvojnih dokumenta na svim<br />
nivoima vlasti (strategija društveno-ekonomskog razvoja, prostorni <strong>plan</strong>ovi);<br />
• Potrebne ogromne investicije <strong>za</strong> poboljšanje usluga;<br />
• Spor proces reformi u svim sferama društva, koje ne daju adekvatne<br />
rezultate;<br />
• Problemi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> više nivoe <strong>za</strong>konodavne vlasti (državna, federacija, kanton,<br />
općina), administrativne i regulativne barijere na svim nivoima vlasti;<br />
• Neadekvatna <strong>za</strong>stupljenost općine u projektima strateškog razvoja Kantona i<br />
Federacije;<br />
• Neodgovarajući, uglavnom negativan odnos kantona prema općini;<br />
• Nedostatak razvojnih fondova na svim nivoima vlasti;<br />
• Često prisutna gradjanska neposlušnost usljed teške ekonomske krize,<br />
nerazumijevanje korisnika usluga (navike grañana);<br />
• Nemogućnost uticaja lokalne uprave na promjene u načinu eksplatacije<br />
prirodnih resursa, posebno šuma i mineralnih sirovina;<br />
• Štetan uticaj eksploatacije šuma i mineralnih sirovina na okolišne resurse;<br />
• Nedefinisan status nosioca razvoja u pojedinim oblastima društvenog života;<br />
• Pretpostavljanje pojedinačnih i lokalnih interesa interesima <strong>za</strong>jednice;<br />
• Nepovoljno <strong>za</strong>konsko okruženje (nedostatak i neprimjenjivanje <strong>za</strong>kona)?<br />
• Česte promjene, posebno na polju propisa;<br />
• Odliv visokoobrazovanih mladih ljudi;<br />
• Ni<strong>za</strong>k standard grañana.<br />
OPĆINA BIHAĆ 36 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
5. IZJAVA O VIZIJI<br />
Razvijena, modernizirana i kadrovski osposobljena gradska uprava koja će na<br />
principu partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora kvalitetno, fleksibilno i<br />
transparentno pružati usluge grañanima i osigurati ujednačen razvoj i unapreñenje<br />
voda i okolišne sanitacije na području grada Bihaća.<br />
OPĆINA BIHAĆ 37 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA<br />
Uzimajući u obzir sve elemente analize stanja, posebno posmatrajući slabosti i<br />
mogućnosti iz provedene SWOT analize, te uključujući izjavu o viziji, odreñeni su<br />
strateški i operativni ciljevi razvoja oblasti voda i okolišne sanitacije. Iako se neki<br />
od ciljeva mogu okarakterizirati kao sanacioni, oni su usmjereni na stvaranje<br />
pretpostavki <strong>za</strong> održivi razvoj pomenutih oblasti. Programi i projekti su predloženi u<br />
svrhu što skorijeg približavanja strateškim ciljevima i bržeg ostvarenja operativnih<br />
ciljeva. Prilikom njihovog predlaganja vodilo se računa o njihovoj opravdanosti,<br />
izvodljivosti i održivosti.<br />
Planirana unapreñenja u oblasti vodosnabdijevanja (smanjenje gubitaka, odnosno<br />
procenta neobračunate <strong>vode</strong> kroz sanaciju i rekonstrukciju postojećih vodovodnih<br />
sistema, poboljšanje odnosa sa korisnicima, poboljšanje naplate, te posebno<br />
poduzimanje mjera <strong>za</strong> dugoročno osiguranje kvaliteta <strong>vode</strong> svim grañanima općine)<br />
usmjerena su na podi<strong>za</strong>nje općeg standarda i razvoja <strong>za</strong>jednice, te predstavljaju<br />
preduslov <strong>za</strong> razvoj i finansiranje sistema odvodnje otpadnih voda i njihovog<br />
prečišćavanja. Takoñe, donatorske organi<strong>za</strong>cije i razvojne banke poštuju iste<br />
principe i postavljaju slične uslove.<br />
U oblasti odvodnje i prečišćavanja otadnih voda težište je dato na smanjenju<br />
<strong>za</strong>gañenja rijeka Une i Save i njihovih pritoka urbanim i industrijskim otpadnim<br />
vodama i uspostavljanjem nadzora i kontrole nad ispuštanjem voda. Pored toga<br />
očekuje se povećanje broja korisnika usluga kao i povećanje naplate pruženih<br />
usluga.<br />
Razvoj sistema upravljanja krutim otpadom usmjeren je na smanjenje količina<br />
otpada na mjestu nastanka, odnosno uvoñenje procesa selektiranja otpada u<br />
domaćinstvima te nakon toga njegove reciklaže. Uspostavljanjem pomenutog<br />
procesa ostvariće se značajna smanjena troškova odvo<strong>za</strong> i troškova deponiranja<br />
otpada na novoj regionalnoj sanitarnoj deponiji, te ostvariti prihod od prodaje<br />
prikupljenih selektiranih sekundarnih sirovina. Pored pomenutog, ostvariće se<br />
uticaj na smanjenje <strong>za</strong>gañenja, rizika po zdravlje grañana i postići kvalitetnije<br />
stanje životne sredine.<br />
Uspostavljanjem sistema odvoñenja oborinskih voda odnosno odbrane od poplava<br />
osiguraće se smanjenje ugroženosti života stanovnika, stambenih i industrijskih<br />
objekata, poljoprivrednih zemljišta, te stvoriti pretpostavke <strong>za</strong> korištenje plavnog i<br />
močvarnog zemljišta u druge namjene, odnosno u svrhu razvoja općine.<br />
Izrada neophodne studijsko-projektne dokumenatcije strateški je preduslov <strong>za</strong><br />
razvoj svih oblasti ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong>. Takoñe, uvoñenje<br />
postepenog posti<strong>za</strong>nja cijena (tarifa) koje pokrivaju troškove provedenih usluga,<br />
osiguravaće javnim preduzećima održiv rad, što predstavlja strateški <strong>za</strong>datak<br />
postavljen <strong>za</strong> budući srednjoročni period. U strateškom smislu <strong>plan</strong>irana su<br />
unpreñenja ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> orijentaciju javnih preduzeća prema uslugama, njihovim<br />
odnosima sa korisnicima (klijentima), odnosno grañanima.<br />
Stvaranje partnerskog odnosa izmeñu javnog sektora i civilnog društva kroz<br />
edukativne aktivnosti i uključivanje u procese <strong>za</strong>jedničkog <strong>plan</strong>iranja i donošenja<br />
odluka jedan su od strateških prioriteta razvojnog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu<br />
<strong>sanitaciju</strong>.<br />
Takoñe, stvaranje modela meñuopćinske saradnje u regionu i modela saradnje<br />
općine sa višim nivoima vlasti strateško su opredjeljenje <strong>za</strong> kvalitetno upravljanje<br />
vodnim resursima i <strong>za</strong>štitom okoliša.<br />
OPĆINA BIHAĆ 38 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
Kao jedan od najvažnijih strateških opredjeljenja usvojena je moderni<strong>za</strong>cija,<br />
reorgani<strong>za</strong>cija i kadrovsko osposobljavanje lokalne općinske uprave u oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije uključujući i njena javna preduzeća i javne ustanove. Ulaganja u<br />
upravu neophodna su radi obima poslova i <strong>za</strong>dataka te i<strong>za</strong>zova koje u oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije očekuju općinu u narednom periodu kako bi unaprijedila usluge<br />
prema svojim grañanima i pratila trendove ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> održivi razvoj.<br />
OPĆINA BIHAĆ 39 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE<br />
OPĆINA BIHAĆ 40 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA<br />
Članovi Komisije <strong>za</strong> izradu općinskog strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> su usvojili<br />
kriterije <strong>za</strong> vrednovanje svih programa, te <strong>za</strong>tim pojedinačno, svako <strong>za</strong> sebe, izvršili bodovanje i<br />
rangiranje pomenutih programa.<br />
OPĆINA BIHAĆ 41 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA<br />
Kriteriji<br />
Težina Smjernice <strong>za</strong> Bodovi (2x3)<br />
kriterija ocjenjivanje<br />
0 1 2 3 4<br />
Uticaj programa na<br />
1 – mali<br />
1. unapreñenje rada 3 3 – srednji<br />
uprave<br />
5 - veliki<br />
2.<br />
Izraženost grañanskih<br />
potreba <strong>za</strong> programom 4<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
3.<br />
4.<br />
5.<br />
6.<br />
7.<br />
8.<br />
9.<br />
Procenat stanovništva<br />
koji će osjetiti efekat<br />
programa<br />
Održivost programa<br />
Dugoročna korist<br />
<strong>za</strong>jednice 5<br />
Uticaj na okoliš i<br />
zdravlje stanovništva 5<br />
Meñusobna pove<strong>za</strong>nost<br />
programa sa drugim<br />
programima<br />
Izvodjivost programa<br />
Nadležnost lokalne<br />
samouprave 4<br />
Napomena: maximalni broj bodova je 190.<br />
5<br />
4<br />
4<br />
4<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
1 – mali<br />
3 – srednji<br />
5 - veliki<br />
UKUPNO BODOVA:<br />
Član Komisije<br />
__________________<br />
Dostavljeno dana:<br />
__________________<br />
OPĆINA BIHAĆ 42 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA<br />
8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE<br />
R.b. Ra<br />
ng<br />
Šifra Opis programa Broj<br />
bodova<br />
1. 3 A.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije 149<br />
2. 7 A.1.2. Otklanjanje nedostataka na vodovodnim sistemima (I<strong>za</strong>čić, Gata- 117<br />
Krnja-Bugar, Turija-Vrsta, Založje-Čekrlije-Vinca, Žegar, Sokolac-<br />
Golubić-Ripač, Orašac)<br />
3. 6 A.1.3. Dovršetak i predaja na upravljanje vodovodnih sistema i dijelova 121<br />
istih koji su nedovršeni (Donji Srbljani, Ružica-Vinca, Ripač-<br />
Pritoka-Lohovo-Dobrenica, Orašac III fa<strong>za</strong>)<br />
4. 9 A.1.4. Planiranje, projektiranje i izgradnja novih vodovodnih sistema 109<br />
(Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-Meñudražje- Zavalje-Vučjak,<br />
Gorjevac-Lipa) sa predajom na upravljanje JP "Vodovod" d. o. o.<br />
Bihać.<br />
5. 5 B.2.1. Sanacija i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže i objekata na 141<br />
vodovodnoj mreži<br />
6. 8 B.2.2. Sanacija i rekonstrukcija postojećih grañevinskih objekata 110<br />
vodovodnog sistema i objekata kolektivnog stanovanja<br />
7. 10 B.2.3. Uvoñenje daljinskog nadzora i kontrole upravljanja vodovodnim 100<br />
sistemima u općini Bihać<br />
8. 11 B.2.4. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog 98<br />
stanovanja<br />
9. 2 C.3.1. Uspostavljanje zona sanitarne <strong>za</strong>štite izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće 152<br />
10. 4 C.3.2. Uvoñenje odgovarajućeg tretmana pitkih voda tj. izgradnja 146<br />
sistema <strong>za</strong> prečišćavanje <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće.<br />
11. 1 C.3.3. Uvoñenje stalne kontrole kvaliteta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće. 155<br />
8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA<br />
R.b. Ra<br />
ng<br />
Šifra Opis programa Broj<br />
bodova<br />
1. 1 D.1.1. Pripremne aktivnosti <strong>za</strong> izgradnju sistema odvodnje i 151<br />
prečišćavanja otpadnih voda općine Bihać<br />
2. 6 D.1.2. Završetak svih <strong>za</strong>početih, a nedovršenih sistema odvodnje 123<br />
otpadnih voda i njihova primopredaja JP ''Vodovod'' d. o. o.<br />
Bihać.<br />
3. 2 D.1.3. Izgradnja sistema <strong>za</strong> odvodnju otpadnih voda i prečišćavanje 145<br />
aglomeracije Bihać<br />
4. 7 D.1.4. Izgradnja lokalnih sistema odvodnje otpadnih voda (Martin Brod, 120<br />
Kulen Vakuf, Orašac-Ćukovi, Gata, Jezero,-Spahići-Srbljani)<br />
5. 8 E.2.1. Održavanje psotojećeg sistema odvodnje otpadnih voda 118<br />
6. 4 E.2.2. Uspostavljanje nadzora i kontrole u područjima gdje ne postoji 128<br />
sistem javne odvodnje (područja sa septičkim jamama)<br />
7. 3 E.2.3. Uspostavljanje nadzora i kontrole nad ispuštanjem otpadnih voda 131<br />
od strane industrijskih <strong>za</strong>gañivača, obrtnika i javnih institucija<br />
8 5 E.2.4. Uvoñenje kontrole kvaliteta ispuštene otpadne <strong>vode</strong> u otvorene<br />
vodotoke<br />
127<br />
8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM<br />
R.b. Ra<br />
ng<br />
Šifra Opis programa Broj<br />
bodova<br />
1. 2 F.1.1. Uvoñenje održivog načina upravljanja krutim otpadom. 162<br />
2. 5 F.1.2. Sanacija postojećeg odlagališta krutog otpada ''Kruškovača'' 152<br />
Gorjevac.<br />
3. 7 F.1.3. Program sanacije divljih odlagališta 142<br />
4. 3 F.1.4. Unapreñenje sistema prikupljanja otpada sistema odlaganja 159<br />
otpada<br />
5. 4 G.2.1. Obezbjeñenje potrebnih prostorno tehničkih kapaciteta <strong>za</strong> 157<br />
selektiranje i reciklažu otpada<br />
6. 1 G.2.2. Uspostava trajnog sistema selektiranja i recikliranja krutog otpada 164<br />
na cijeloj teritoriji grada<br />
7. 6 G.2.3. Program mjera <strong>za</strong> izbjegavanje i smanjivanje količina otpada 142<br />
OPĆINA BIHAĆ 43 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA<br />
R.<br />
b.<br />
Rang Šifra Opis programa Broj<br />
bodova<br />
1. 2 H.1.1. Održavanje izgrañenih odvodnih kanala i drugih objekata <strong>za</strong> 150<br />
<strong>za</strong>štitu od poplava, te čišćenje i regulacija prirodnih korita potoka.<br />
2. 3 H.1.2. Izgradnja novih objekata odbrane od poplava. 138<br />
3. 1 I.2.1. Sanacija sistema odvoda oborinskih i površinskih voda u gradu i 155<br />
prigradskim naseljima<br />
4. 4 I.2.2. Izgradnja novih dijelova sistema odvoda oborisnkih i površinskih<br />
voda u dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrañen<br />
125<br />
8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI<br />
R.b. Ra<br />
ng<br />
Šifra Opis programa Broj<br />
bodova<br />
1. 1 J.1.1. Izrada razvojne-studijsko projektne dokumentacije 164<br />
2. 2 J.1.2. Utvrñivanje politike upravljanja prirodnim resursima 162<br />
3. 4 J.1.3. Utvrñivanja modela obavljanja djelatnosti od općeg javnog iteresa 154<br />
iz oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
4. 3 K.1.1. Optimalna organi<strong>za</strong>cija i sistemati<strong>za</strong>cija poslova iz oblasti voda i 156<br />
okolišne sanitacije<br />
5. 5 K.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta <strong>za</strong> obavljanje poslova 152<br />
iz oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
6. 10 K.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na 144<br />
nadležnosti i obaveze lokalne uprave iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije<br />
7. 9 K.1.4. Stvaranje pravnog i finansijskog okvira <strong>za</strong> optimalno 145<br />
funkcionisanje djelatnosti iz oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
(vodosnabdijevanje, odvodnja otpadnih voda, upravljanje krutim<br />
otpadom, odovodnja oborinskih voda)<br />
8. 13 K.1.5. Unapreñenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i 130<br />
državnim institucijama nadležnih <strong>za</strong> oblast voda i okolišne<br />
sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije, komunikacije<br />
unutar općinske uprave<br />
9. 7 K.1.6. Uspostava trajne saradnje (modela saradnje) općinske uprave sa 148<br />
predstavnicima civilnog društva (grañanima, MZ, NVO i privatnim<br />
sektorom) i obostrana izgradnja kapaciteta.<br />
10. 8 L.1.1. Uvoñenje optimalne organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije poslova iz 146<br />
nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova<br />
11. 11 L.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta <strong>za</strong> obavljanje poslova 142<br />
iz oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
12. 15 L.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na 126<br />
nadležnosti i obaveze javnih preduzeća i javnih ustanova iz<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije<br />
13. 12 L.1.4. Unapreñenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i 134<br />
državnim institucijama nadležnih <strong>za</strong> oblast voda i okolišne<br />
sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije,komunikacije sa<br />
općinskom upravom i njenim službama<br />
14. 6 L.1.5. Uspostava trajne saradnje (modela) javnih preduzeća i javnih 149<br />
ustanova sa korisnicima usluga<br />
15. 14 L.1.6. Održivo poslovanje javnih preduzeća i javnih ustanova 129<br />
OPĆINA BIHAĆ 44 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
9. PREGLED PROJEKATA<br />
9.1. VODOSNABDIJEVANJE<br />
R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj<br />
bodova<br />
1. A.1.1.1. Anali<strong>za</strong> postojećeg stanja vodosnabdijevanja na području<br />
općine Bihać i izrada projektnih <strong>za</strong>dataka.<br />
2. A.1.1.2 Master <strong>plan</strong> vodosnabdijevanja.<br />
3. A.1.1.3. Studija izvodljivosti <strong>za</strong> sanaciju i unapreñenje sistema<br />
vodosnabdijevanja.<br />
4. A.1.1.4. Idejno rješenje vodosnabdijevanja.<br />
5. A.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnim nedostacima pomenutih<br />
vodovodnih sistema u odnosu na projektovano stanje sa<br />
prijedlogom mjera dovoñenja na nivo tehničkog<br />
prijemavodovodnih sistema.<br />
6. A.1.2.2. Otklanjanje evidentiranih nedostataka i predaja kompletiranih<br />
vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać na upravljanje.<br />
7. A.1.3.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju nedovršenosti vodovodnih<br />
sistema odnosno <strong>za</strong>vršenim fa<strong>za</strong>ma izgradnje.<br />
8. A.1.3.2. Nastavak izgradnje vodovodnih sistema do potpunog <strong>za</strong>vršetka<br />
i stavljanja u funkciju.<br />
9. A.1.3.3. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje<br />
<strong>za</strong>vršenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.<br />
10. A.1.4.1. Izrada elaborata (studije) o načinu i uslovima predaje lokalnih<br />
vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.<br />
11. A.1.4.2. Izrada projektne dokumentacije <strong>za</strong> rekonstrukciju i izgradnju<br />
vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-<br />
Meñudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa)<br />
12. A.1.4.3 Izgradnja vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod,<br />
Skočaj-Meñudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa) i stavljanje<br />
u funkciju.<br />
13. A.1.4.4. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje<br />
<strong>za</strong>vršenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać.<br />
14. B.2.1.1. Dokumentovanje (ucrtavanje) vodovodne mreže.<br />
15. B.2.1.2. Anali<strong>za</strong> izrañene vodovodne mreže i zoniranje (formiranje<br />
podsistema)<br />
16. B.2.1.3. Izrada <strong>plan</strong>a otkrivanja i otklanjanja kvarova.<br />
17. B.2.1.4. Utvrñivanje područja (zona) gdje pritisak u vodovodnoj mreži<br />
18. B.2.1.5. Utvrñivanje ''uskih grla'' na vodovodnoj mreži.<br />
19. B.2.16. Izrada neophodne projektne dokumentacije u svrhu otklanjanja<br />
nedostataka koji utiču na smanjenje pritiska u vodovodnoj<br />
mreži ili redukcije u snabdijevanju korisnika vodom<br />
(rekonstrukcija vodovodne mreže).<br />
20. B.2.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju objekata vodovodnih<br />
sistema kojima upravlja JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać<br />
(rezervoari, pumpne stanice, prepumpne stanice...).<br />
21. B.2.2.2. Izrada neophodne projektne dokumentacije <strong>za</strong> sanaciju i<br />
rekonstrukciju grañevinskih objekata.<br />
22. B.2.2.3. Sanacija grañevinskih objekata vodovodnog sistema uključujući<br />
mašinski i elektro dio.<br />
23. B.2.2.4 Izrada neophodne projektne dokumentacije <strong>za</strong> izgradnju<br />
objekata vodovodnog sistema.<br />
24. B.2.2.5. Izgradnja dodatnog rezervoarskog prostora.<br />
25. B.2.3.1. Izrada projektne dokumentacije <strong>za</strong> izgradnju<br />
telemetrijskogsistema.<br />
26. B.2.3.2. Izgradnja telemetrijskog sistema, <strong>za</strong>mjena i ugradnja<br />
vodomjera.<br />
27. B.2.4.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju vodovodnih instalacija<br />
uobjektima kolektivnog stanovanja i izradu neophodne<br />
projektne dokumentacije <strong>za</strong> sanaciju istih.<br />
28. B.2.4.2. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima koletivnog<br />
stanovanja.<br />
29. C.3.1.1. Donošenje odluka o <strong>za</strong>štiti izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće.<br />
OPĆINA BIHAĆ 45 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
30. C.3.1.2. Provoñenje mjera <strong>za</strong>štite izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće <strong>za</strong> izvorišta<strong>za</strong><br />
koja su urañeni projekti <strong>za</strong>štite.<br />
31. C.3.1.3. Uspostava monitoringa <strong>za</strong>štite izvorišta <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće.<br />
32. C.3.2.1. Izrada studije povremenih uticaja <strong>za</strong>gañenja na kvalitet <strong>vode</strong><br />
izvorišta.<br />
33. C.3.2.2. Izrada studije izvodljivosti <strong>za</strong> izgradnju postrojenja <strong>za</strong><br />
prečišćavanje <strong>vode</strong> na izvorištu ''Klokot''.<br />
34. C.3.2.3. Izrada projektne (idejno rješenje) dokumentacije <strong>za</strong> izgradnju<br />
postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje <strong>vode</strong> na izvorištu''Klokot'' (fazna<br />
izgradnja).<br />
35. C.3.2.4. Izgradnja I faze postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje.<br />
36. C.3.3.1. Izrada elaborata o stalnoj kontroli kvaliteta <strong>vode</strong> prema<br />
važećim propisima<br />
37. C.3.3.2. Izgradnja odgovarajuće labaratorije unutar JP ''Vodovod'' d. o.<br />
o. Bihać.<br />
38. C.3.3.3. Uspostavljanje baze podataka o kvaliteti <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće i praćenju<br />
promjena.<br />
OPĆINA BIHAĆ 46 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA<br />
R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj<br />
bodova<br />
1. D.1.1.1. Izrada master <strong>plan</strong>a.<br />
2. D.1.1.2. Izrada studija izvodljivost sanacije i unapreñenja sistema<br />
odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda.<br />
3 D.1.1.3. Izrada idejnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda,<br />
uključujući odreñivanje lokacije <strong>za</strong> postrojenje <strong>za</strong> prečišćavanje.<br />
4. D.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju ne<strong>za</strong>vršenih objekata<br />
sistema odvodnje otpadnih voda.<br />
5. D.1.2.2. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje<br />
<strong>za</strong>vršenih sistema <strong>za</strong> odvodnju otpadnih voda JP ''Vodovod'' d.<br />
o. o. Bihać.<br />
6. D.1.2.3. Provoñenje projekta hitnih mjera na sanaciji i rekonstrukciji<br />
sistema odvodnje otpadnih voda (Hatinac, Sokolac, Ružica, Mali<br />
i Veliki Lug, Čavkići).<br />
7. D.1.3.1. Izrada studije procjene uticaja na okoliš postrojenja <strong>za</strong><br />
prečišćavanje otpadne <strong>vode</strong>.<br />
8. D.1.3.2. Dogradnja postojećeg sistema odvodnje otpadnih voda<br />
aglomeracije Bihać.<br />
9. D.1.3.3. Fazna izgradnja postrojenja <strong>za</strong> prečišćavanje otpadnih voda<br />
aglomeracije Bihać.<br />
10. D.1.4.1. Izrada projektne dokumentacije.<br />
11. D.1.4.2. Izgradnja lokalnih sistema <strong>za</strong> odvodnju otpadnih voda.<br />
12. E.2.1.1. Izrada projekata sanacije i rekonstrukcije postojećih, ijelova<br />
sistema odvodnje otpadnih voda.<br />
13. E.2.1.2. Provoñenje hitnih mjera (Čavkići, Mujadžići, Hatinac, Vinica) i<br />
otklanjanje ''uskih grla'' i kvarova na postojećem sistemu<br />
odvodnje otpadnih voda<br />
14. E.2.1.3. Čišćenje <strong>za</strong>puštenih dijelova sistema odvodnje otpadnih voda.<br />
15. E.2.1.4. Saniranje poklopaca objekata šahtova na postojećem sistemu<br />
odvodnje otpadnih voda (kanali<strong>za</strong>cionoj mreži).<br />
16. E.2.2.1. Uspopstavljanje detaljne evidencije imaoca (korisnika) septičkih<br />
jama i stanja objekata septičkih jama.<br />
17. E.2.2.2. Kontrola vodonepropusnosti objekata septičkih jama.<br />
18. E.2.2.3. Izrada programa sanacije objekata septičkih jama.<br />
19. E.2.2.4. Provoñenje programa sanacije objekata septičkih jama.<br />
20. E.2.3.1. Uspostavljanje baze podataka o svim <strong>za</strong>gañivačima na području<br />
općine Bihać, uključujući katastar <strong>za</strong>gañivača.<br />
21. E.2.3.2. Provoñenje hitnih mjera na smanjenju <strong>za</strong>gañenja od velikih<br />
industrijskih <strong>za</strong>gañivača.<br />
22. E.2.3.3. Poduzimanje aktivnosti <strong>za</strong> postepeno uvoñenje prečišćavanja<br />
otpadnih voda kod industrijskih <strong>za</strong>gañivača.<br />
23. E.2.4.1. Izrada <strong>plan</strong>a kontrole kvaliteta voda u vodotocima.<br />
24. E.2.4.2. Izrada studije (elaborata) uticaja <strong>za</strong>gañenja otpadnih voda na<br />
stanje vodotoka na području općine Bihać, posebno na<br />
lokalitetima gdje se isti koriste <strong>za</strong> kupanje i rekreaciju.<br />
OPĆINA BIHAĆ 47 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM<br />
R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj<br />
bodova<br />
1. F.1.1.1. Izrada studijsko-analitičke dokumentacije o vrstama,<br />
količinama i mjestu nastajanja krutog otpada na teritoriji općine<br />
Bihać.<br />
2. F.1.1.2. Izrada <strong>plan</strong>a upravljanja krutim otpadom na nivou općine Bihać.<br />
3. F.1.1.3. Implementacija <strong>plan</strong>a upravljanja krutim otpadom.<br />
4. F.1.2.1. Izrada neophodne studijsko projektne dokumentacije <strong>za</strong><br />
sanaciju postojećeg odlagališta.<br />
5. F.1.2.2. Sanacija postojećeg odlagališta u svrhu korištenja istog kao<br />
sanitarnog do uspostavljanja regionalnog odlagališta krutog<br />
otpada.<br />
6. F.1.2.3. Izrada strategije <strong>za</strong>tvaranja postojećeg odlagališta krutog<br />
otpada. Izrada strategije <strong>za</strong>tvaranja postojećeg odlagališta<br />
krutog otpada.<br />
7. F.1.3.1. Anali<strong>za</strong> stanja divljih odlagališta na terenu<br />
8. F.1.3.2. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumentacije <strong>za</strong><br />
sanaciju divljih odlagališta i uklanjanja krutog otpada i korita<br />
svih vodotoka.<br />
9. F.1.3.3. Sanacija divljih odlagališta.<br />
10. F.1.3.4. Uklanjanje krutog otpada iz korita rijeke Une.<br />
11. F.1.3.5. Uklanjanje krutog otpada iz pritoka, kanala i potoka<br />
12. F.1.4.1. Uspostava programa odvo<strong>za</strong> kabastog (krupnog) otpada.<br />
13. F.1.4.2. Anali<strong>za</strong> trenutnih odnosa javnog komunalnog poduzeća s<br />
korisnicima.<br />
14. F.1.4.3. Osiguranje potpunog pokrivanja korisnika uslugom odvo<strong>za</strong>.<br />
15. F.1.4.4. Povećanje učestalosti odvo<strong>za</strong> krutog otpada.<br />
16. F.1.4.5. Povećanje broja posuda <strong>za</strong> odlaganje i prikupljanje otpada.<br />
17. F.1.4.6. Osiguranje većeg broja mogućnosti naplate usluga.<br />
18. G.2.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije <strong>za</strong> pilot projekat<br />
selektiranog prikupljanja otpada.<br />
19. G.2.1.2. Obezbjeñenje prostorno tehničkih kapaciteta lokaliteta <strong>za</strong><br />
selektirano prikupljanje otpada.<br />
20. G.2.1.3. Izrada projektne dokumentacije <strong>za</strong> reciklažno dvorište.<br />
21. G.2.1.4. Nabavka specijalnih vozila <strong>za</strong> transport selektiranog otpada.<br />
22. G.2.1.5. Anali<strong>za</strong> tokova otpada na postavljenim pilot lokalitetima <strong>za</strong><br />
selektiranje otpada, procjena količine i vrste otpada te procjena<br />
otpada koji ne ulazi u postojeći sistem pilot lokaliteta.<br />
23. G.2.1.6. Izrada studije o načinu zbrinjavanja otpada sa ekonomskim<br />
poka<strong>za</strong>teljima.<br />
24. G.2.2.1. Izrada pravilnika <strong>za</strong> tretman ambalažnog, grañevinskog,<br />
električnog i elektroničkog, glomaznog, automobilskog i drugih<br />
specifičnih vrsta otpada<br />
25. G.2.2.2. Izrada projektne dokumentacije <strong>za</strong> projekt selektiranja otpada<br />
na cijeloj teritoriji općine.<br />
26. G.2.2.3. Obezbjeñenje prostorno tehničkih kapaciteta <strong>za</strong> selektirano<br />
prikupljanje otpada <strong>za</strong> cijelu općinu.<br />
27. G.2.2.4. Izrada i uvoñenje sistema naplate zbrinjavanja otpada<br />
obračunatog preme količini otpada.<br />
28. G.2.2.5. Izrada modernog informacijskog sistema <strong>za</strong> osiguranje<br />
pouzdane i pravodobne informacije potrebne <strong>za</strong> redovno<br />
izvještavanje o stanju na području otpada sa razvijenim i<br />
usklañenim poka<strong>za</strong>teljima na nacionalnom nivou <strong>za</strong> praćenje<br />
stanja na području otpada.<br />
29. G.2.3.1. Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih organa <strong>za</strong> rješavanje<br />
problema gospodarenja otpadom.<br />
OPĆINA BIHAĆ 48 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
30. G.2.3.2. Izrada projekta i provoñenje prakse čistije proizvodnje,<br />
izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji<br />
i uslužnim djelatnostima.<br />
31. G.2.3.3. Izrada projekta i provoñenje prakse čistije proizvodnje,<br />
izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji<br />
i uslužnim djelatnostima.<br />
32. G.2.3.4. Prihvaćanje i provoñenje Direktive o integriranom sprečavanju i<br />
nadzoru onečišćenja (IPPC).<br />
OPĆINA BIHAĆ 49 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA<br />
R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj<br />
bodova<br />
1. H.1.1.1. Snimanje postojećeg stanja vodnih dobara izgrañenih objekata,<br />
anali<strong>za</strong> istih i izrada detaljne baze podataka.<br />
2. H.1.1.2. Izrada projekta sanacije i rekonstrukcije izgrañenih odvodnih<br />
kanala i objekata <strong>za</strong>štite od voda.<br />
3. H.1.1.3. Sanacija i rekonstrukcija izgrañenih odvodnih kanala i objekata<br />
<strong>za</strong>štite od voda.<br />
4. H.1.1.4. Sanacija i uklanjanje bespravno izgrañenih objekata na<br />
izgrañenim objektima <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od poplava i prirodnim<br />
vodotocima<br />
5. H.1.2.1. Izrada studije uticaja praga brane hidroelektrane ''Slapovi na<br />
Uni'' na formiranje plavnog područja u Velhovskom polju i<br />
Ljuljevitim barama.<br />
6. H.1.2.2. Izrada nove projektne dokumentacije <strong>za</strong> izgradnju novih<br />
objekata <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od poplava.<br />
7. H.1.2.3. Izgradnja novih objekata <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od poplava<br />
8. H.1.2.4. Izrada idejnog rješenja projekta Hidromelioracija Velhovskog<br />
polja i Ljuljevitih bara.<br />
9. I.2.1.1. Snimanje postojećeg stanja sabirnih kanala, slivnika i rigola <strong>za</strong><br />
površinske i oborinske <strong>vode</strong> u gradu i prigradskim naseljima i<br />
izrada detaljne baze podataka.<br />
10. I.2.1.2. Čišćenje i popravka postojeće mreže kanala i slivnika oborinskih<br />
i površinskih voda na području grada i prigradskih naselja.<br />
11. I.2.1.3. Ureñenje sabirnih i odvodnih kanala i taložnika i ispusta na<br />
sistemu površinske i oborinske kanali<strong>za</strong>cione mreže.<br />
12. I.2.2.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije <strong>za</strong> izgradnju<br />
kanali<strong>za</strong>cije površinskih i oborinskih voda.<br />
13. I.2.2.2. Izgradnja nove mreže odvodnih cjevovoda i slivnika u<br />
dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrañena.<br />
OPĆINA BIHAĆ 50 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI<br />
R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj<br />
bodova<br />
1. J.1.1.1. Strategija društveno-ekonomskog razvoja općine Bihać.<br />
2. J.1.1.2. Strategija upravljanja korištenja, <strong>za</strong>štite i ureñenja zemljišta<br />
na području općine Bihać<br />
3. J.1.1.3. Prostorni <strong>plan</strong> općine Bihać.<br />
4. J.1.1.4. Urbanistički <strong>plan</strong> općine Bihać ( revizija i novelacija).<br />
5. J.1.2.1. Izrada dokumenta (strategije, <strong>plan</strong>ova, programa) upravljanja<br />
prirodnim resursima (šume, <strong>vode</strong> uključujući termomineralne<br />
<strong>vode</strong>, poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine) na području<br />
općine Bihać.<br />
6. J.1.2.2. Izrada studije utvrñivanja <strong>za</strong>štićenih šuma, šumskih zemljišta i<br />
objekata na području općine Bihać.<br />
7. J.1.2.3. Provoñenje posebnih mjera gospodarenja šumama u<br />
<strong>za</strong>štićenim zonama izvorišta i obala vodnih tokova.<br />
8. J.1.2.4. Sanacija postojećih erozivnih područja uključujući provoñenje<br />
preventivnih mjera.<br />
9. J.1.3.1. Izrada strateškog dokumenta (<strong>plan</strong>a) privati<strong>za</strong>cije javnih<br />
preduzeća.<br />
10. K.1.1.1. Anali<strong>za</strong> postojeće organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije općinskih službi<br />
u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
11. K.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije<br />
općinskih službi u cilju posti<strong>za</strong>nja optimalnih uslova <strong>za</strong><br />
kvalitetno i efikasno obavljanje poslova iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
12. K.1.1.3. Uspostavljanje nove organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije općinskih<br />
službi u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova.<br />
13. K.1.2.1. Osiguranje i ureñenje odgovarajućeg prostora <strong>za</strong> obavljanje<br />
poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
14. K.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije.<br />
(resursi, objekti, ureñaji i korisnici).<br />
15. K.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila <strong>za</strong> rad<br />
osoblja koje radi na poslovima iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije. (uredska oprema, namještaj, računari, softveri,<br />
digitalni aparat, vozila i sl.).<br />
16. K.1.3.1. Kontinuirano provoñenje tematskih obuka <strong>za</strong> osoblje odsjeka<br />
<strong>za</strong>duženog <strong>za</strong> oblast voda i okolišne sanitacije (resursi, sistemi<br />
i sl.).<br />
17. K.1.3.2. Provoñenje obuka ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> poboljšanje sposobnosti<br />
upravljanja osoblja odsjeka <strong>za</strong>duženog <strong>za</strong> oblast voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
18.. K.1.3.3. Provoñenje obuka <strong>za</strong> pripremu i voñenje investicija<br />
(projekata).<br />
19. K.1.4.1. Izmjene i dopune postojećih propisa i donošenje novih propisa<br />
iz oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
20. K.1.4.2. Harmoni<strong>za</strong>cija općinskih propisa u skladu sa direktivama<br />
Evropske Unije.<br />
21. K.1.4.3. Unapreñneje provoñenja propisa iz oblasti voda i okolišne<br />
sanitacije, odnosno moderni<strong>za</strong>cija i usavršavanje rada<br />
komunalne inspekcije, komunalnih redara (nabavka opreme i<br />
vozila).<br />
22.<br />
23.<br />
K.1.4.4. Utvrñivanje cijena usluga iz oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
K.1.4.5. Utvrñivanje visine komunalnih naknada i taksi iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
OPĆINA BIHAĆ 51 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
24. K.1.5.1. Uspostava i primjena korporativnog identiteta (imidža)<br />
općinske uprave, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je<br />
osnivač općina Bihać.<br />
25. K.1.5.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure,<br />
mehanizmi,<br />
odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim, entitetskim i<br />
državnim institucijama nadležnim <strong>za</strong> oblast voda i okolišne<br />
sanitacije.<br />
26. K.1.5.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje odsjeka <strong>za</strong> <strong>vode</strong><br />
i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> sa drugim službama općinske uprave<br />
(civilna <strong>za</strong>štita, inspekcija, razvoj, savjeti MZ, uključujući i JU<br />
''Stanouprave).<br />
27. K.1.5.4. Aktivno učešće u procesu uspostavljanja regionalnog<br />
sanitarnog odlagališta krutog otpada.<br />
28. K.1.6.1. Uvoñenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa<br />
aktivnostima i<br />
projektima uprave i kvalitetu provedenih usluga (kvalitet <strong>vode</strong><br />
<strong>za</strong> piće).<br />
29. K.1.6.2. Provoñenje periodičnih kampanja podi<strong>za</strong>nja svijesti i edukacije<br />
javnosti iz<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
30. K.1.6.3. Priprema i provoñenje anketiranja grañana iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
31. K.1.6.4. Provoñenje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije u<br />
suradnji sa NVO uključujući izradu modela saradnje.<br />
32. K.1.6.5. Uspostavljanje modela saradnje službe prostornog ureñenja i<br />
komunalnih djelatnosti sa predstavnicima mjesnih <strong>za</strong>jednica i<br />
nevladinih organi<strong>za</strong>cija.<br />
33. L.1.1.1. Anali<strong>za</strong> postojeće organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije javnih preduzeća<br />
i javnih ustanova.<br />
34. L.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije u cilju<br />
posti<strong>za</strong>nja optimalnih uslova <strong>za</strong> kvalitetno i efikasno obavljanje<br />
poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova.<br />
35. L.1.1.3. Uspostavljanje nove organi<strong>za</strong>cije i sistemati<strong>za</strong>cije javnih<br />
preduzeća i javnih ustanova.<br />
36. L.1.2.1. Osiguranje i ureñenje odgovarajućeg prostora i objekata <strong>za</strong><br />
obavljanje poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih<br />
ustanova.<br />
37. L.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz nadležnosti javnih<br />
preduzeća i javnih ustanova (resursi, objekti, ureñaji i<br />
korisnici).<br />
38. L.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila <strong>za</strong><br />
kvalitetan rad osoblja javnih preduzeća i javnih ustanova<br />
(uredska oprema, namještaj, računari, softveri, digitalni aparat,<br />
vozila i sl.).<br />
39. L.1.3.1. Kontinuirano provoñenje tematskih obuka iz oblasti voda i<br />
okolišne sanitacije (resursi, sistemi i sl.).<br />
40. L.1.3.2. Provoñenje obuka ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> poboljšanje sposobnosti<br />
upravljanja.<br />
41. L.1.3.3. Stipendiranje kadrova iz oblasti voda i okolišne sanitacije.<br />
42. L.1.4.1. Izgradnja korporativnog identiteta (imidža) javnih preduzeća.<br />
43. L.1.4.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure,<br />
mehanizmi, odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim,<br />
entitetskim i državnim institucijama nadležnim <strong>za</strong> oblast voda i<br />
okolišne sanitacije.<br />
44. L.1.4.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje javnih<br />
preduzeća i javnih<br />
ustanova sa službama općinske uprave i JU ''Stanouprava''.<br />
45. L.1.4.4. Uspostava modela saradnje sa savjetima mjesnih <strong>za</strong>jednica.<br />
46. L.1.5.1. Sreñivanje evidencije korisnika usluga, posebno u objektima<br />
kolektivnog stanovanja.<br />
OPĆINA BIHAĆ 52 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
47. L.1.5.2. Uvoñenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa<br />
aktivnostima i<br />
projektima javnih preduzeća i javnih ustanova i kvalitetu<br />
provedenih usluga (kvalitet <strong>vode</strong> <strong>za</strong> piće).<br />
48. L.1.5.3. Provoñenje periodičnih kampanja podi<strong>za</strong>nja svijesti i edukacije<br />
javnosti iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova.<br />
49. L.1.6.1. Povećanje naplativosti usluga, posebno u objektima koletivnog<br />
stanovanja.<br />
50. L.1.6.2. Anali<strong>za</strong> troškova i prihoda i uspostava proračuna cijena usluga.<br />
51. L.1.6.3. Smanjenje obave<strong>za</strong> i potraživanja.<br />
52. L.1.6.4. Smanjenje procenta neobračunate <strong>vode</strong><br />
53. L.1.6.5. Sreñivanje evidencije osnovnih sredstava kojima upravljaju<br />
javna preduzeća i javne ustanove.<br />
54. L.1.6.6. Uspostavljanje mehani<strong>za</strong>ma i procedura kvalitetnijeg nadzora<br />
nad radom javnih preduzeća i javnih ustanova od strane<br />
općinske uprave.<br />
OPĆINA BIHAĆ 53 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG<br />
PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
10.1 UVOD<br />
Implementacija strateškog <strong>plan</strong>a vršit će se na osnovu godišnjeg Operativnog <strong>plan</strong>a<br />
implementacije koji će sadržavati: <strong>plan</strong>irane aktivnosti i projekte <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju, nosioce reali<strong>za</strong>cije<br />
aktivnosti i projekata, procjenjena financijska sredstva potrebna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju projekata i rokove<br />
njihovog izvršenja. Prijedlozi projekata koji se <strong>plan</strong>iraju godišnjim operativnim <strong>plan</strong>om treba da<br />
budu izvedivi, racionalni, ekonomski opravdani i održivi, da podržavaju ostvarenje interesa većine<br />
<strong>za</strong>interesiranih strana i da podržavaju opredjeljenje i strateške ciljeve lokalne <strong>za</strong>jednice u oblasti<br />
voda i okolišne sanitacije utvrñene ovim Strateškim <strong>plan</strong>om.<br />
10.2 OPERATIVNI PLANOVI<br />
Godišnji Operativni <strong>plan</strong> priprema Služba <strong>za</strong> prostorno ureñenje i komunalne djelatnosti u<br />
saradnji sa Komisijom <strong>za</strong> <strong>za</strong> izradu strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> i dostavlja ga<br />
Općinskom načelniku do kraja septembra tekuće godine <strong>za</strong> narednu godinu. Općinski načelnik<br />
utvrñuje prijelog Operativnog <strong>plan</strong>a i dostavlja ga Općinskom vijeću na usvajanje. Godišnji<br />
Operativni <strong>plan</strong> usvojen na Općinskom vijeću općine Bihać osnov je <strong>za</strong> programiranje i izradu<br />
<strong>plan</strong>ova rada općinskih službi, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač općina Bihać.<br />
10.3 PRAĆENJE (MONITORING)<br />
Služba prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti prati reali<strong>za</strong>ciju operativnog <strong>plan</strong>a, prikuplja<br />
podatke, informacije i izvještaje o njegovoj reali<strong>za</strong>ciji, analizira njegovo izvršenje i predlaže<br />
Općinskom načelniku mjere <strong>za</strong> njegovo izvršenje.<br />
Služba prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti kvartalno dostavlja Komisiji <strong>za</strong> izradu<br />
strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> informacije, izvještaje i provedene analize o<br />
reali<strong>za</strong>ciji godišnjeg Operativnog <strong>plan</strong>a. Komisija <strong>za</strong> izradu strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu<br />
<strong>sanitaciju</strong> Općine Bihać kvartalno razmatra reali<strong>za</strong>ciju strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu<br />
<strong>sanitaciju</strong> na osnovu dostavljenih informacija, izvještaja i provedenih anali<strong>za</strong> izvršenja<br />
Operativnog <strong>plan</strong>a, te vrši procjenu stepena reali<strong>za</strong>cije Operativnog i Strateškog <strong>plan</strong>a.<br />
10.4 EVALUACIJA<br />
Na osnovu provedenih anali<strong>za</strong> Komisija <strong>za</strong> izradu strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong><br />
radi izvještaj o stepenu reali<strong>za</strong>cije Strateškog i godišnjeg Operativnog <strong>plan</strong>a kojeg dostavlja<br />
Općinskom načelniku i Općinskom vijeću prije usvajanja godišnjeg Operativnog <strong>plan</strong>a.<br />
10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS<br />
U slučaju da Komisija <strong>za</strong> izradu strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> <strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong> općine Bihać na<br />
osnovu provedenih anali<strong>za</strong> ocjeni da je potrebno izvršiti izmjene i dopune Strateškog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong><br />
<strong>vode</strong> i okolišnu <strong>sanitaciju</strong>, prijedlog izmjena i dopuna sa obrazloženjem dostavit će Općinskom<br />
vijeću i Općinskom načelniku na razmatranje i usvajanje.<br />
10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA<br />
Stareško <strong>plan</strong>iranje kao kontinuirani proces ne teži ispunjenju ambicioznih ciljeva rješavanja svih<br />
problema na području općine, nego je tek prvi korak ka preusmjerenju općine iz sanacionog u<br />
razvojni period u ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na osoposobljavanju lokalnih aktera da u<br />
budućnosti sami preuzmu, pro<strong>vode</strong> i unapreñuju <strong>za</strong>početi proces.<br />
OPĆINA BIHAĆ 54 2007. GODINA