strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

More documents

Recommendations

Info

STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 2. OPĆI DIO 2.1. UVOD Geografski položaj i pogodni klimatski uvjeti od pradavnih vremena pogodovali su naseljavanju ljudi na Bihaćko područje. Život na ovim prostorima datira još iz starijeg kamenog doba. Prvi put Bihać se pominje pod imenog Wyhygh u Povelji kralja Bele IV, izdatoj 26. februara 1260. godine. U svojoj dugogodišnjoj povijesti Bihać je promijenio mnoge vladare koji su ostavili trajni pečat na njegovim žiteljima i njihovoj kulturi, religiji, običajima itd. Najbrži razvoj općine ostvaren je u razdoblju 1945.-1992. godine, kad je Bihać u okviru SR Bosne i Hercegovine i SFRJ postao važno gospodarsko središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke regije. U tom razdoblju izgrañeni su značajni privredni kapaciteti, nove stambene četvrti, obrazovni, kulturni i sportski objekti, kao i značajni infrastrukturni objekti. U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata, ljudskih gubitaka i promjene teritorijalne granice. Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem Bosne i Hercegovine, Bihać je postao sjedište Unsko-sanskog kantona, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar, u sastavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine je povećana sa 689 km² na 900 km² pripajanjem dijela općine Drvar (11 naseljenih mjesta na području mjesne zajednice Martin Brod). Od 1996. godine počinje proces obnove grada, oporavka i nove gradnje, koji je još uvijek u toku. 2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI Bihaćka općina je smještena na sjeverozozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Unsko-sanskom kantonu, teritorijalno podijeljena na 35 mjesnih zajednica. S bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Geoprometni položaj općine je veoma povoljan. Preko područja općine Bihać prolazi niz meñunarodnih i magistralnih putnih pravaca, koji povezuju ovo područje sa širim okruženjem. Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi takodjer područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa Zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać- Bosanski Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-Sanskim kantonom. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja, brežuljci i srednjoplaninsko zemljište. Bihać se nalazi 222 metra nad morem, veći dio teritorije općine lociran je na terenima do 600 m. n. v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu sa nadmorskim visinama i preko 900 m.n.v. Općina je bogata vodenim izvorima, potocima i rijekama. Područje Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 1.327 l/m 2 , a prosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8 ºC. Uzevši u cijelosti, klima općine Bihać je povoljna. Pedaloški pokrivač je raznovrstan. Biljni svijet je takodjer bogat i slojevit. Prirodne resurse na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine: šumski resursi, mineralne sirovine i nemetali, poljoprivredno zemljište, hidroenergetski potencijali, termomineralne vode, prirodne ljepote i fenomen rijeke Une. Mineralne sirovine su zastupljene gipsom, dolomitom, krečnjakom, boksitom, arhitektonsko-gradjevinskim kamenom “bihacit”. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu izvršena su geološka istraživanja i utvrdjene rezerve od cca 7,0 mil. tona kvalitetnog gipsa što ga svrstava u najveća nalazište gipsa u Evropi. U neposrednoj blizini grada nalazi se ležište arhitektonsko-gradjevinskog kamena “bihacit”, na kojem su izvršeni istražni radovi i utvrdjena nalazišta od 630.000 m³ kamena. Ležište krečnjaka na lokalitetu Pritoka, pripada krečnjacima širokog područja gornjokrednih naslaga. Istražni radovi su izvršeni i utvrdjene rezerve od 8,5 miliona m³ krečnjaka visoke kvalitete. OPĆINA BIHAĆ 10 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU Ukupna površina šuma na području općine Bihać prije Dejtonskog sporazuma iznosila je 36.360 ha, u okviru čega se na šume u društvenom vlasništvu odnosilo 33.860 ha ili 93%, a na šume u privatnom vlasništvu 2.500 ha ili 7 %. Nakon Dejtona površina šuma je povećana za 15.600 ha (dio općine Drvar ) i sada iznosi 51.960 ha. Prema katastarskim podacima općina Bihać raspolaže sa 27.313 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 19.808 ha ili (72,5 %) u privatnom vlasništvu, a 7.505 ha u državnom vlasništvu. Od ukupnih površina 45,1 % su njive, 1,8 % voćnjaci, 32,3 % livade i 20,8 % pašnjaci. Poslije Dejtona općini Bihać je pripalo još 4375 ha poljoprivrednog zemljišta (općina Drvar). Veliki kompleksi državnog zemljišta na području k.o. Gornja Gata-Bugar, zatim k.o. Lipa, Račić, Hrgar, Ripač, Donja Gata i Ćukovi II dati su pod koncesiju na rok od 25 godina. 2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST Populacija na području općine stalno se povećavala. Broj stanovnika 1948. godine iznosio je 35.502, a 1991. već 70.896 stanovnika, što je gotovo dva puta više. U prvim godinama ovog perioda (1948.-1953.) godišnja stopa rasta stanovništva znosi 1,7 %, sredinom perioda (1961.-1971.) 2,4 % i na kraju (1981.-1991.) 0,8%. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu populacija općine Bihać znatno je brže rasla (gotovo 17%). Prema popisu stanovništva iz 1991.godine na području općine u 48 naselja živjelo je ukupno 70.732 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio 18.908, a broj članova po domaćinstvu 3,7. Najbrojnije je bilo radno aktivno stanovništvo (16-65 godina) koji su činili 67,7 % ukupnog stanovništva, zatim kategorija mladih do 15 godina koji su činili 23,9 % stanovništva, te stariji stanovnici iznad 56 godina 8,4 %. Polna struktura: muškarci 49,7 %, a žene 50,3 %. Nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 66,0 %, Srbi 17,9 %, Hrvati 7,9 % i ostali 8,2 %. Broj stanovnika na 1 km² je iznosio 102,8 i po gustini naseljenosti općina je pripadala gušće naseljenim općinama u BiH. Prema urbanom obilježju općina spada u općine sa visokim stupnjem urbanizacije (64,4 % 1991.godine). Demografska slika Bihaća u periodu 1992.-2006. godine znatno je izmijenjena usljed ratnih dejstava i migracija stanovništva. Na području Općine u 2006. godini u 59 naselja živi u 16.910 domaćinstava 60.991 stanovnik (procijenjeni podaci Federalnog zavoda za statistiku). Broj stanovnika na 1 km² iznosi 67,6 i daleko je manji od predratnog. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je smanjen za cca 10.000, a obzirom na uvjete vezane za zapošljavanje i ostalo ne očekuje se značajniji povratak predratnog stanovništva. U odnosu na 1991. godinu u 2006.godini došlo je u ukupnoj populaciji do rasta učešća stanovništva starijeg od 65 godina sa 8,4% na 11,4%, stanovništva od 15-64 godine,sa 67,7% na 68,6 % dok se smanjuje učešće stanovništva u dobnoj skupini od 0-14 godine sa 23,9% na 20,0 % i ukazuje na pojavu smanjenog nataliteta. Nacionalna struktura se takoñer izmijenila, povećano je učešće Bošnjaka na 90,6%, tako da je općina postala skoro mononacionalna. U 1991. godini prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupno zaposlenih u općini Bihać je bilo 17.007 od čega u privredi 13.709 (industrija 6.855) i vanprivredi 3.298. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ukupan broj zaposlenih krajem 2006. godine je iznosio 11.283, stopa zaposlenosti je 27,2 % (od aktivnog broja stanovnika). Najveći broj zaposlenih, prema ocjeni, je u preradjivačkoj industriji 18,1 %;trgovini 17,1 %; javnoj upravi 13,6%; zdravstvu 11,2%; obrazovanju 9,6%. Kvalifikaciona struktura zaposlenih (prema podacima Federalnog zavoda za statistiku) je relativno zadovoljavajuća. Najveći je broj radnika sa SSS (38,5%), visokokvalifikovanih i kvalifikovanih (18,8%), sa višom i visokom stručnom spremom (23,8%), dok su ostali nekvalifikovani i polukvalifikovani. U starosnoj strukturi zaposlenih 36,3% je starijih od 45 godina, najveći je broj zaposlenih od 30-45 godina 46,5% i 17,2% mlañih od 30 godina. U odnosu na 2000. godinu broj zaposlenih je povećan za 11,2 %. Ukupan broj nezaposlenih krajem decembra 2006.godine koji su prijavljeni na evidenciji Zavoda za zapošljavanje iznosi 9396 lica, stopa nezaposlenosti iznosi 45,0 %, u okviru čega je 32,6% nekvalifikovanih, 6,7% polukvalifikovanih, 31 % kvalifikovanih, 23,9 % srednja stručna sprema, a sa višom 3,0% i visokom školom OPĆINA BIHAĆ 11 2007. GODINA
Page 1 and 2: OPĆINA BIHAĆ KOMISIJA ZA IZRADU S
Page 3 and 4: STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU
Page 9: STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU

strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?