strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju - Resursni centar za vode ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU<br />
3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO<br />
Vodno područje sliva rijeke Une uzvodno od općine Bihać, obuhvata područje<br />
općine Bihać i općina Drvar, Bosanski Petrovac, i susjednih općina u Republici<br />
Hrvatskoj ukupne površine oko 2.700 km². Na najvećem području <strong>za</strong>stupljene su<br />
geloške formacije koje imaju dominantnu komponentu karbonatne stijene, vrlo su<br />
izražene karakteristike krša i zbog velike vodopropusnosti terena gotovo da i nema<br />
površinskog oticanja <strong>vode</strong>. Zbog toga, posebno na višim terenima, hidrografska<br />
mreža uopće nije razvijena, već voda direktno ponire i drenira se prema rijeci Uni,<br />
gdje se na kontaktu krednih i nepropusnih neogenih stijenskih masa formiraju<br />
mnogobrojni izvori.<br />
Prema podacima Meterološke stanice Bihać prosječna suma padavina (period<br />
1961.-2000. godine) iznosi 1328 litara /m². Padavine su uglavnom ravnomjerno<br />
rasporeñene tokom cijele godine. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih<br />
vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka, 17<br />
puta veći negu u Njemačkoj, 12,3 puta veći nego u Italiji, Izraelu 94 i Egiptu 40<br />
puta. Rijeka Una je najveći vodotok na području općine Bihać i odvodi površinske i<br />
podzemne <strong>vode</strong> u Crnomorski sliv. Pitka voda je danas najvredniji resurs koji izvire<br />
pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa izmeñu staništa<br />
(biocenoze) unutar šumskog ekosustava. Pored veoma važne proizvodne funkcije<br />
šuma, višestruko je značajna njihova <strong>za</strong>štitna uloga. Šuma ima veliki uticaj na<br />
režim voda, snabdjevanje čistom vodom, te sprečavanje pojave visokih voda<br />
(hidrološka funkcija). Upijanje <strong>vode</strong> na oranici je 24 puta sporije nego u šumi. Na<br />
području općine Bihać egzistiraju smeña krečnjačka duboka i rastresita zemljišta,<br />
koja primaju i korijenovim sistemom vežu u prosjeku 2.000 m³ <strong>vode</strong> po hektaru,<br />
proizilazi da šume na području općine Bihać <strong>za</strong>državaju i reguliraju dinamiku<br />
oticanja oko 120 miliona m³ <strong>vode</strong>.<br />
Stanovništvo i privreda općine vodom se snabdijevaju iz gradskog vodovodnog<br />
sistema (grad i prigradska naselja) i lokalnih vodovoda (seoska naselja). Gledajući<br />
u cjelini sadašnje stanje vodoopskrbe nije <strong>za</strong>dovoljavajuće. Na području općine<br />
raspolaže se sa dovoljnim količinama <strong>vode</strong> (velika izvorišta Klokot, Privilica,<br />
Ostrovica), tako da teškoće u vodoopskrbi nastaju zbog lošeg stanja vodovodne<br />
mreže.<br />
Samo dio urbanog područja općine pokriven je kanali<strong>za</strong>cionom mrežom putem koje<br />
se otpadne <strong>vode</strong> domaćinstava primaju i puštaju bez prečišćavanja u rijeku Unu.<br />
Izgradnja glavne kolektorske mreže nije <strong>za</strong>vršena. Privredni pogoni svoje otpadne<br />
<strong>vode</strong> ispuštaju direktno u vodotoke.<br />
U periodu 2000.-2005. godina u izgradnju objekata komunalne infastrukture u<br />
oblasti voda i okolišne sanitacije na području općine Bihać uloženo je oko<br />
3.900.000 KM sredstava iz sredstava budžeta općine Bihać. Ulaganja su izvršena<br />
kroz Program uredjenja gradskog gradjevinskog zemljišta i Program vodoprivrede,<br />
koji su se ralizirali preko Javne ustanove ¨Zavod <strong>za</strong> prostorno ureñenje¨ općine<br />
Bihać. Od ovog iznosa oko 2.600.000 KM odnosi se na izgradnju objekata <strong>za</strong><br />
vodosnabdijevanje, dok se oko 1.300.000 KM odnosi na izgradnju objekata <strong>za</strong><br />
odvodnju otpadnih voda, odnosno kanali<strong>za</strong>cionu mrežu.<br />
Voda je dar prirode i na zemlji se kreće stalno pod utjecajem energije Sunca.<br />
Svake minute sa površine zemlje (mora, oceana, jezera, bara, ledenjaka, zemljišta<br />
i biljaka) ispari jedna milijarda tona <strong>vode</strong>. Voda <strong>za</strong>uzima 71 % zemljišne površine.<br />
Od toga na slanu vodu, mora i oceane, otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke <strong>vode</strong> 69 %<br />
je led, 30% čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke,močvare i vlaga<br />
u zemljištu.<br />
Nedovoljne <strong>za</strong>lihe zdrave i pitke <strong>vode</strong> bile su i ostaju ograničavajući činilac<br />
gospodarskog razvoja. Nestašica pitke <strong>vode</strong> (¨plavog zlata¨), prema podacima UNa<br />
je ozbiljan problem dvije trećine čovječanstva, a UNESCO procjenjuje kako više<br />
od 5 miliona ljudi godišnje umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom <strong>vode</strong>,<br />
njezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom.<br />
OPĆINA BIHAĆ 13 2007. GODINA
Change language