strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

More documents

Recommendations

Info

STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA U cilju zaštite od poplava do 1992. godine u Bihaćkom polju izgrañena je mreža glavnih i sekundarnih odvodnih kanala dužine 13,2 km, odbrambeni nasip na području Velhovskog polja u dužini od 5,12 km, te uklonjena sedrena barijera na Buku nizvodno od Kulen Vakufa. Osnovni sistem osmatranja velikih vodostaja te praćenja padavina koji je bio uništen tokom posljednjeg rata obnovljen je i uspostavljen u proteklih pet godina na području cijelog sliva rijeke Une (15 automatskih hidroloških i 10 automatskih padavinskih stanica). 3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA Izgrañeni vodoprivredni objekti za odbranu od poplava ne održavaju se od 1992. godine, a javno preduzeće koje je do tog perioda bilo zaduženo za njihovu izgradnju i održavanje privatizirano je i ne bavi se više tom djelatnošću. Takoñe, nekontrolisanim zahvatima u prostoru, prije svega bespravnom gradnjom na pomenutim vodoprivrednim objektima u posljeratnom periodu napravljene su ogromne štete čime je njihova funkcionalnost dovedena u pitanje. Stanovnici i privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili prirodne i vještačke kanale za odvodnju, dok je dio nasipa u Velhovskom polju od strane nesavjesnih grañana iskorišten kao pozajmište grañevinskog materijala. Projektna dokumentacija o izgrañenim objektima za odbranu od poplava skoro da i ne postoji, neažurna je, odnosno zastarjela čime je održavanje pomenutih objekata neizvodivo. 3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA Primjena neadekvatnog sistema gospodarenja šumama kroz redukciju šumske populacije, zatim neobrañivanje poljoprivrednog zemljišta značajno su uticali na kapacitet tla odnosno onemogućili da isto zadrži vodu. Ovim je povećan broj erozija i bujica, odnosno rizik od pojave poplava. Lošim gazdovanjem šumama i stalnim zbijanjem poljoprivrednog zemljišta ubrzano je oticanje voda i smanjena sposobnost šumskog i poljoprivrednog zemljišta da akumuliraju oborinske vode. Takoñe velik uticaj na plavljenje stambenih i poslovnih objekata, te velikih površina poljoprivrednog zemljišta ima brana u naselju Kostela. Brana u naselju Kostela posebno nakon poslijeratne rekonstrukcije i dogradnje direktno utiče na pojavu velikih voda u bihaćkom polju, odnosno u području Velhovskog polja i Ljuljevitih bara (podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje mogućnosti podzemnih akumulacija da prime oborinske vode). Iako za to postoji osnov nadoknade za stalnu štetu izazvanu plavljenjem površina pod uticajem režima rada HE ¨Kostela¨ uzvodno od brane općina Bihać se ne ostvaruje. 3.4.4. POPLAVE Posljednja poplava na području općine Bihać zabilježena je 2. i 3. januara 2006. godine kada su zabilježeni najveći vodostaji rijeke Unca od kako se na hidrološkoj stanici u Drvaru vrše osmatranja, pri čemu se formirao plavni val koji je uticao da u nizvodnim naseljima Kulen Vakuf i Klisa bude poplavljeno oko 70 stambenih objekata, te u Bihaću 15 stambenih objekata i priobalno poljoprivredno zemljište površine veće od 415 hektara. Plavljenjem velikih površina poljoprivrednog i grañevinskog zemljišta općina Bihać gubi vlastite resurse (potencijal) za razvoj. Poplave različitog intenziteta periodično se ponavljaju svake godine nanoseći direktne i indirektne materijalne štete koje se često ne mogu ni procijeniti. Potrebno je napomenuti da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do pojave ranga ekstremno visokih voda koje su na području općine Bihać zabilježene u pedesetim godinama prošlog stoljeća, a čijom bi se pojavom broj ugroženih stambenih i poslovnih objekata, te hektara poplavljenih površina vjerovatno višestruko povećao. OPĆINA BIHAĆ 26 2007. GODINA
STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA Oborinske vode u naseljima prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i krovova bez prečišćavanja završavaju u gradskom kanalizacionom sistemu mješovitog tipa, a kasnije u rjeci Uni. 3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA Planovi odbrane od poplava za područje sliva rijeke Une, kao ni kantonalni planovi odbrane od poplava nisu rañeni poslije rata. Prostorno planska dokumentacija nije usklañena sa potrebama oblasti odbrane od poplava, odnosno ovaj segment je skoro u potpunosti bio zanemaren tokom izrade prostorno planske dokumentacije. U poslijeratnih deset godina praksa je bila da se rješavaju posljedice, a ne spriječavaju uzroci. U proteklih nekoliko godina značajnije je unaprijeñen rad Općinskog štaba civilne zaštite, te poboljšana saradnja sa nadležnim općinskim službama. Takoñe dosta je postignuto na informisanju grañana meñutim, i to je potrebno podići na viši nivo posebno u periodu pojave velikih voda. 3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE Prethodnim, a i novim zakonom o vodama izmeñu različitih nivoa vlasti nisu jasno definirane nadležnosti za ovu oblast, postoji evidentan nedostatak odgovarajućih propisa, čime je uspostava organizacije i sistema odbrane od poplava značajno usložnjena. Takoñe, u proteklom periodu nije bio osiguran adekvatan inspekcijski nadzor, odnosno postojeći inspekcijski organi (vodoprivredni inspektori) nisu provodili potojeće propise odnosno nisu radili aktivno prije svega na uklanjanju bespravno izgrañenih objekata. 3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA Evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) za odbranu od poplava nije uspostavljena, a ne vrši se planiranje fondova za održavanje kanala, regulisanih potoka, obaloutvrda i nasipa, niti za obeštećenje nastalih šteta. 3.4.9. POTREBE U svrhu unapreñenja stanja u oblasti odbrane od poplava, odnosno zaštite grañana i njihove imovine, te obezbjeñenju stvaranja novih obradivih površina neophodno je u narednom periodu provesti sljedeće aktivnosti: • Uvesti praksu izrade srednjoročnih i godišnjih planova odbrane od poplava; • Izraditi neophodnu projektnu dokumentaciju za održavanje postojećih objekata i izgradnju novih objekata odbrane od poplava; • Izvršiti objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa viših nivoa vlasti (kanton, entitet) za provoñenje aktivnosti i mjera odbrane od poplava; • Institucionalno ojačati općinsku Službu prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti da može kvalitetno odgovoriti izazovima i potrebama odbrane od poplava na nivou općine Bihać i biti partner entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim za ovu oblast; • Izvršiti dodatnu edukaciju osoblja općinskih službi, Službe civilne zaštite i grañana; • Kontinuirano raditi na podizanju svijesti grañana i njihovom aktivnom učešću u implementaciji sistema odbrane od poplava; • Uskladiti prostorno plansku dokumentaciju sa planovima odbrane od poplava; • Utvrditi politiku korištenja prirodnih resursa na području općine Bihać; • Unaprijeditri saradnju sa entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim za odbranu od poplava, kao i onim nadležnim za upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištem; • Unaprijediti sistem uzbunjivanja i obavještavanja; • Unaprijediti postojeće propise i njihovo provoñenje. OPĆINA BIHAĆ 27 2007. GODINA
Page 1 and 2: OPĆINA BIHAĆ KOMISIJA ZA IZRADU S
Page 3 and 4: STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU
Page 25: STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU

strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?