1 dio zbornika.P65 - Portal nastave fizike

PREDGOVOR
U ovom su Zborniku sadržana izlaganja sudionika na Šestom
hrvatskom simpoziju o nastavi fizike s tematskim naslovom Problemski i
istraživački usmjerena nastava fizike, koji je održan 24.-26. travnja 2003. u
hotelu Meteor u Makarskoj. Simpozij je održan u organizaciji Nastavne sekcije
Hrvatskog fizikalnog društva, u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa
Republike Hrvatske i Fizikalnim društvom Split.
Veliku većinu od ukupno 270 sudionika činili su nastavnici fizike na
srednjim i osnovnim školama, a sudjelovalo je i dvadesetak sveučilišnih
nastavnika, među njima i nekoliko njih iz Republike Slovenije.
Tema simpozija je aktuelna, budući da uvođenje suvremenih oblika
nastavnog procesa u nastavnu praksu sve više postaje nužnost, kako zbog
potrebe prirodoslovnog opismenjavanja ukupne učeničke populacije, tako i
zbog stvarnog rasterećenja učenika. Iako je problemski usmjerena nastava
fizike u Hrvatskoj na velika vrata uvedena još 1984/5 programom i
udžbenicima fizike za osnovnu školu, njezina se implementacija u nastavnu
praksu odvija nedovoljno brzo zbog prirodne tromosti obrazovnog sustava.
Ovaj je simpozij bio idealno mjesto za kritičku razmjenu mišljenja o toj
problematici. Velik dio raspoloživog vremena utrošen je na pitanja sudionika
i rasprave nakon svakog izlaganja. Stječe se dojam da kvaliteta radova
predočenih na simpoziju kontinuirano raste. Na ovom je simpoziju bilo nekoliko
posebno kvalitetnih izlaganja nastavnika osnovnih i srednjih škola, iz kojih je
vidljivo kako interaktivna nastava može izazvati izrazito pozitivne i kreativne
reakcije učenika.
Zahvaljujem svim sudionicima, koji su odlučili tri dana praznikovanja
zamjeniti raspravljanjem o problemima nastave fizike.
Rudolf Krsnik
Predsjednik Organizacijskog
odbora Simpozija
5

KAKO SE PRIPREMATI ZA PROBLEMSKI I ISTRAŽIVAČKI USMJERENU
NASTAVU?
Marina Gojković
Kako će se odvijati naša nastava, ne ovisi samo o nama. Ovisi i o našim učenicima,
učionicama, kolegama iz aktiva, kabinetima fizike, rasporedu sati… Neke ćemo
utjecaje zanemariti, neke idealizirati, neke naglasiti. Kakva će biti naša uloga kao
režisera zbivanja? Kakvu smo ulogu namijenili našim učenicima?
Priprema za nastavu ne počinje pisanjem papira, u bilo kakvom obliku. Priprema ne
završava zadnjim tragom na tom istom papiru. Priprema za problemski i istraživački
usmjerenu nastavu, u stvari, stalno traje. Tražimo poticaje, uspoređujemo razine
motivacije, nadograđujemo što smo već postigli štiteći ono s čim smo zadovoljni,
mijenjajući ono što nije u duhu problemskog i istraživačkog pristupa, niti procesa
rasterećenja. Kako ćemo znati gdje su granice, kako ćemo prepoznavati koji su
putevi uspješniji od drugih?
Da bismo bili dobri suradnici i dobri režiseri, moramo mnogo toga naučiti o sebi i o
svijetu oko nas. To nije samo fizika, iako stručnost našeg sata nikada ne smije biti
upitna. Razumijevajući psihološka stanja i poruke koje bilježimo u sebi i u našim
učenicima možemo uskladiti visoke zahtjeve za kvalitetnom nastavom sa stvarnim
mogućnostima. Zato je i pripremanje za nastavu uistinu važno. I ono ne prestaje sa
znakom školskog zvona, zapravo, tada tek počinje za slijedeću priliku.
PROBLEMSKI USMJERENA NASTAVA S UČENIČKIM TIMOVIMA
Aldo Nefat
To je ona nastava u kojoj učenički timovi suradničkim učenjem postupno rješavaju
problemske situacije koje je nastavnik osmislio.
Pri obradi teme- Prvi Newtonov zakon- želim ukazati na prednost rada s učeničkim
timovima u odnosu na frontalni oblik, te na ulogu nastavnika u toj nastavi.
Problemski usmjerena nastava po mome uvjerenju je nastava koja najbolje zadovoljava
potrebe učenika. Ako ne želimo da nam kvalitetno radi samo 15% učenika u razredu
vrijedno je pokušati raditi i na drugačiji način od tradicionalnog.
FIZIKALNE ZAGONETKE
Marijan Husak
Izneseno će biti nekoliko primjera problemskih zadataka.
1. Problem fleksibilnosti u ocjenjivanju na koje nisu spremni ni učenici a kamoli ostali
u nastavnom procesu. Naime, neko moje iskustvo je da ocjenjivanje sputava kreativnost
koja bi u ovakvom tipu trebala biti glavni pokretač. Tu mislim i na to da ovakva
nastava na neki način iziskuje i više vremena u smislu procesa usvajanja i povratne
informacije. Također mislim i na tip timskog rada koji je ovdje pogodan za rad a teži
za ocjenjivanje.
2. Problem prihvaćanja novog obrazca od strane okoline koji nije uvijek jednostavan.
3. Organizacijski problemi u smislu da se ne dogodi da se novi vid nastave umjetno
ne nakalemi na postojeći "stari". Ovdje mislim da se od srednjoškolskog nastavnika
očekuje određena egzemplarnost u smislu da bi on trebao biti i dobar teoretičar i
praktičar i tehničar, … zapravo nekakav nastavnik supermen.
175

ME-UNARODNI TURNIR MLADIH FIZIČARA
Krešo Zadro
Međunarodni turnir mladih fizičara (IYPT - International Young Physicist's Tournament)
je međunarodno ekipno natjecanje učenika srednjih škola u znanju fizike, tijekom
kojeg učenici rješavaju složene znanstvene probleme a rješenja prezentiraju kroz
znansvenu raspravu. Zadatke za natjecanje sastavlja Međunarodni organizacijski
odbor i šalje pozvanim državama početkom školske godine (u listopadu). Pozvane
zemlje zatim organiziraju izbor ekipe od pet učenika srednjih škola, koja će ih
predstavljati na samom turniru krajem školske godine.Sudjelovanje učenika u ovom
natjecanju razvija sposobnosti sagledavanja i analiziranja složenih problema te njihovog
rješavanja korištenjem znanstvenih metoda. Tijekom rada dolazi do izražaja grupni
rad dok prezentacija rješenja kroz znanstvenu raspravu razvija komunikativnost.
Jedan od 17 zadataka ovogodišnjeg turnira : Investigate and explain the movement of
raindrops on a window pane
ISTRAžIVANJE ELEKTRIČNE OTPORNOSTI ( učenički projekt)
Marijan Bakač
U priopćenju dati prikaz kako omogućiti učeniku realizaciju istraživačkog projekta u
uvjetima kada mu ne stoje na raspolaganju znanstvene institucije i opremljeni laboratorij
u tvornicama. Opterećuju li učenički projekti nastavu ili je čine zanimljivijom, a učenje
svrhovitim?
Zdravka Suća
Poznavanje fizikalne optike omogućuju nam dobivanje potpune slike koja pamti i
trodimenzionalnost. Takve slike se zovu hologrami. Hologram se ponaša upravo kao
prozor kroz kojeg gledamo neki objekt. U radu je opisan princip stvaranja i
funkcioniranja ove trodimenzionalne slike.
RAČUNALNIŠKO PODPRT LABORATORIJ PRI POUKU NARAVOSLOVNIH
PREDMETOV
Slavko Kocijančič
Informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT) je pri pouku naravoslovnih in tehničnih
predmetov navzoča kot navidezni laboratorij (računalniške simulacije, interaktivne e-
knjige,...), kot tudi za računalniško podprta merjenja in pri računalniškem krmiljenju.
Uporabo IKT pri pouku lahko razdelimo v dve večji skupini:
Multimedija prestavlja "navidezni šolski laboratorij". Računalniki so namenjeni
simulacijam naravoslovnih pojavov in zakonitosti in za ponazoritev delovanja zapletenih,
dragih ali (in) nedosegljivih naprav. Multimedijsko učno gradivo lahko vsebuje tudi
interaktivne spletne dokumente (html) namenjene učenju na daljavo.
Računalniško podprt laboratorij (RPL) je "pravi laboratorij". Pomembnost praktičnega
eksperimentiranja in laboratorijskega dela učencev se ni zmanjšala zaradi uporabe
IKT. Vloga RPL je povezovati pravi in navidezni laboratorij. Instrumentacijska oprema
za RPL temelji na vmesniku za računalniško podprt zajemu meritev in za računalniško
krmiljenje zunanjih naprav. Računalnik uporabimo za zajem meritev, prikaz teh meritev
v tabeli in grafično, za krmiljenje fizikalnih parametrov kot so temperatura, električna
napetost, tlak, itd.
176

Da bi dosegli čim večjo učinkovitost poučevanja, je potrebno različne metode uporabe
IKT med seboj povezati in jih v pravi meri uporabiti za doseganje izbranih (specifičnih)
učnih ciljev.
Trenutna praksa poučevanja ne kaže jasne povezave med navideznim in pravim
laboratorijem. Da bi raziskali možnosti, kako povezati različne aspekte uporabe IKT
pri pouku naravoslovnih predmetov, smo v letu 2000 pri evropskem programu Leonardo
prijavili predlog pilotskega projekta s kratico ComLab SciTech (www.pef.uni lj.si/
slavkok/davinci/). Pridobili smo sodelovanje partnerjev iz osmih evropskih držav.
Osnovni cilji projekta so razviti opremo za računalniško podprt laboratorij in pripraviti
tečaje namenjene izobraževanju na področju naravoslovja in tehnike. Tečaji temeljijo
na html dokumentih, ki povezujejo RPL, simulacije, animacije, video izreze,
interaktivne vaje. Gradiva bodo na razpolago na CD-jih s tiskanimi povzetki in deloma
tudi na internetu.
Na simpoziju bomo demonstrirali računalniško podprte eksperimente, pri katerih bo
poudarek na povezovanju z računalniškimi simulacijami. Izpostavljeni bodo tudi
eksperimente, pri katerih je povezava med naravoslovnimi vedami naravna in koristna
za pouk fizike, biologije in kemije.
NASTAVA U VIRTUALNOM RADNOM PROSTORU
Petar Pervan
Sa ekspanzijom komunikacijskih tehnologija i raznih softverskih aplikacija koje
podržavaju učenje dolazi do razvoja posebnog softvera tzv. "programskih alata za
otporu nastave" (coars-are). Ti su programi specifično razvijeni da omoguće u jednom
konzistentnom softverskom okruženju prezentiranje obrazovnih sadržaja, generiranje
testova i upitnika za provjeru znanja, pruža razne komunikacijske servise korisnicima
(e-mail, forum), nastavnicima omogućava administriranje učenika, praćenje njihove
aktivnosti.
Hrvatska Akademska i istraživačka mreža CARNet, u okviru svog opredjeljenja za
pružanje podrške korisnicima koji koriste IT u obrazovanju osigurala je značajan broj
licenci za korištenje programskog paketa WebCT unutar kojeg je moguće razviti tzv.
virtualni radni prostor. Nastavnicima je omogućeno da koristeći standardne web formate
prezentiraju obrazovne sadržaje što uključuje - tekst, sliku, animacije, interaktivne
animacije itd. Uz svaku obrazovnu cjelinu moguće je izraditi i odgovarajući upitnik
koji omogučava učenicima da provjeravaju svoje znanje. Jedna od važnih karakteristika
ovog programa je da osigurava da se uz svaku obrazovnu cjelinu može organizirati i
tzv. forumska grupa gdje učenici mogu razmjenjivati informacije vezane uz cjelinu
koju obrađuju. Forumska grupe se mogu strukturirati tako da obuhvaćaju sve učenike
ili samo pojedine što daje dodatnu podršku kooperativnom radu u virtualnom radnom
prostoru.
Čitav niz funkcija daje mogućnost nastavniku da prati rad učenika. Program omogućava
praćenje pojedinih učenika kroz statistike pristupa pojedinim obrazovnih sadržajima,
razmijenjenih poruka itd. Postoji i programska podrška za ocjenjivanje učenika.
U mojoj prezentaciji ću dati konkretan primjer primjene ovog programskog alata u
organiziranju nastave "Uporaba računala u nastavi" i ukazati na prednosti i nedostatke
ovako organiziranog obrazovnog procesa.
177

ASTRONOMSKE VJEžBE ESA/ESO U SKLOPU PROJEKTA E-ŠKOLE
Drago Roša, Damir Hržina
Praktične vježbe na temelju opažanja svemirskog teleskopa i teleskopa VLT
obuhvaćaju:
-Mjerenje udaljenosti supernove 1987A
-Udaljenost galaktike M100 određena promjenljivim zvijezdama cefeidama
-Mjerenje udaljenosti i starosti kuglastog jata
-Mjerenje udaljenosti maglice Mačje oko
Izdane su u hrvatskom prijevodu i postavljene kao mini projekt na stranice e-škole
zahvaljujući ljubaznosti Obrazovnog ureda Europske svemirske agencije. Pripremila
ih je ESA, europski partner u NASAinom projektu Hubble, koja zajedno s ESOm
raspolaže s 15 posto opažačkog vremena na svemirskom teleskopu.
Namijenjene su učiteljima i profesorima koji provode nastavu astronomije. Vježbe
obrađuju fundamentalna astrofizička istraživanja i temeljene su na recentnim
opažanjima s najsuvremenijom astronomskom opremom (Hubbleov svemirski teleskop
i teleskopi La Silla i Paranal u čileu). Premda obrađuju aktualnu i složenu problematiku
(čija je analiza nerijetko vrlo komplicirana u pojedinostima), prilagođene su razini
učeničkih znanja i mogu ih provesti odgovarajuće pripremljeni učenici. Dan je prikaz
potrebnih matematičkih i astrofizičkih znanja, a profesori mogu pronaći dodatne upute
i pojašnjenja. Uz pažljivu metodičku i pedagošku obradu, vodilo se računa i o razvijanju
kritičkog pristupa u znanstvenim mjerenjima i obradi. Navedene su i odgovarajuće
reference, tj. originalni znanstveni radovi vezani uz obrađene teme.
Poticaj učenicima je činjenica što je astronomija vizualna i dostupna znanost. Svojom
atraktivnošću ove će vježbe svakako biti veliki poticaj u radu s učenicima. U
suvremenom obrazovanju prepoznata je važnost prelaska granica između različitih
predmeta i tema i povezivanje interdisciplinarnih aktivnosti koje razvijaju i snaže
različite vrste vještina. Vježbe se mogu uporabiti kao predlošci za klasično učenje u
razredu ili, jer su u načelu lako razumljive, kao 'projektni zadaci' manjih radnih skupina.
Vježbe su međusobno neovisne pa se mogu rabiti u proizvoljnom redoslijedu.
BIELEFELDSKI MODEL KONSEKUTIVNOG OBRAZOVANJA NASTAVNIKA
Zvjezdana Roller-Lutz, Branka Dresto-Alač
Bolonjska deklaracija predstavlja ključni dokument i prekretnicu u razvoju visokog
obrazovanja u Europi. Zemlje potpisnice među kojima je i Hrvatska obvezale su se
pristupiti zajedničkoj reformi strukture sustava visokog obrazovanja. Cilj je stvaranje
europskog prostora za visoko obrazovanje u kojemu će stupnjevi obrazovanja biti
međusobno usporedivi. To će se postići uvođenjem dodiplomskog i poslijediplomskog
studija u svim zemljama, s tim da se prvi stupnjevi stječu nakon najmanje 3 godine.
Bolonjska deklaracija nas obvezuje da i mi uskladimo svoje programe i stvorimo
nove curriculume svih studija, pa tako i studija fizike.
U radu će biti prikazan jedinstveni probni model SR Njemačke konsekutivnog
obrazovanja nastavnika sa stupnjevima "Bachelor" i "Master", koji je pokušaj
prilagodbe na Bolonjsku deklaraciju.
178

Antonije Dulčić
Lenzovo pravilo se često ilustrira na primjeru provlačenja magnetskog štapa kroz
vodljivi prsten i promatranja sila koje se pritom javljaju. Potpuniji prikaz ovog fenomena
zahtijeva upotrebu raznih prstenova i slaganje nekoliko prstenova jedan oko drugoga.
U predavanju će biti izvedeni pokusi koji ukazuju da pored Faradayeva zakona
indukcije treba uključiti i drugo Kirchoffovo pravilo.
NASTAVA MODERNE FIZIKE - 100 GODINA KASNIJE!
Mladen Movre
Svjetska godine fizike 2005. obilježit će stotu godišnjicu Einsteinovih radova koji su
postali temeljem triju područja moderne fizike: teorije relativnosti, kvantne teorije te
teorije Brownova gibanja. S druge strane, moderna atomska fizika danas je opet na
samoj fronti znanstvenih istraživanja. Zamka za atome, Bose-Einsteinova
kondenzacija, zaustavljena svjetlost, kvantna informatika, "brže od svjetlosti", negativni
indeks loma … samo su neke od atraktivnih tema o kojima možemo čitati ne samo
na brojnim web stranicama koje donose vijesti iz znanosti već i u dnevnom tisku. Ta
dostupnost sve većeg broja informacija i (ne)predvidiva primjenjivost novih znanja
nameće, stoga, potrebu da se nastava moderne fizike stavi u širi kontekst strateške
težnje ka društvu znanja i jasno iskazane potrebe za znanstvenom i tehnološkom
pismenošću te cjeloživotnim obrazovanjem.
FIZIKA IZ UČENIČKE PERSPEKTIVE
Ljiljana Erceg Vukić, Marija Roth
Potaknuti aktualnom reformom školstva, u našoj školi smo proveli predistraživanje o
odnosu učenika prema predmetu fizika. Cilj je bio vidjeti učenikov stav prema školi,
učenju, znanju. Posebno nas je zanimao odgovor na pitanja kako učenici doživljavaju
predmet fiziku i što sve utječe na njihov odnos prema tom predmetu.
LJUDSKI GENOM - ATRAKTIVNI I KREATIVNO POTICAJNI INTERDISCIPLINARNI
SADRžAJ U ŠKOLSKOJ NASTAVI FIZIKE
Vladimir Paar
Orijentacija školske nastave fizike na atraktivnost, kreativnost, interdisciplinarnost i
problemski pristup sve je više prisutna u pokušajima modernizacije nastave fizike u
svijetu. U sve većoj mjeri treba ostavljati prostora slobodi i svaralaštvu nastavnika i
učenika u obradi različitih nastavnih tema, kako osnovnih, tako osobito proširenih i
izbornih. Ovdje se govori o jednoj izrazito interdisciplinarnoj temi, s ključnom ulogom
fizičara i fizike, s velikim potencijalom za problemski i projektni pristup i brojnim
otvorenim mogućnostima nastavniku za aktivno sudjelovanje u kreiranju programa i
učeničkih radova i projekata.U prvom dijelu predavanja pregledno se prikazuju ključni
povijesni doprinosi otkriću ljudskog genoma i genetske šifre koje su dali fizičari
(Mendel, Bohr, Schrödinger, Delbrück, Rosalinda Franklin, Francis Crick, George
179

Gamow) i fizika (kvantna fizika, ogib rendgenskih zraka, fizikalni modeli, Shannonova
entropija, korelacije dugog dosega, Fourierov spektar, analiza sekvencija). Usporedit
će se fizikalno kodiranje informacija u ljudskom genomu s fizikalnim kodiranjem
podataka na CD-u. U drugom dijelu predavanja prikazat će se na konkretnim
problemima kako su dostupni genomski podaci iz GenBank-a preko Interneta i neke
od atraktivnih tema za samostalne radove i projekte učenika. Ukazat će se na gomilu
neriješenih i otvorenih problema u vezi ljudskog genoma, posebice u vezi nekodirajućih
sekvenci i korelacija dugog dosega. S informacijskog stajališta usporedit će se spolno
razmnožavanje i kloniranje, posebno sa stajališta fizikalnih koncepata kaosa i entropije.
PROJEKT PHYLAB.NET - MOGUĆNOSTI DALJNJEG RAZVOJA
Marin Srdelić
Jedna od vaznijih ideja u cijelom projektu je i povezivanje nastavnika fizike u Hrvatskoj.
Kako? Napravit ce mo forum, mjesto na kojem ce mo rjesavati probleme jedni drugima,
razmjenjivati iskustva na odredenoj problematici..... i niz ostalih korisnih komunikacija.
Chat - pa valjda ce ubrzo i sve skole u hrvatskoj imati pristup internetu, pa ce mo u
pauzama izmedju satova i pod velikim odmorom razgovarati, ali na phylab-u samo o
fizici ..... ja osobno imam toliko tema o kojim bi svakodnevno razmjenio iskustva.
Napravit ce mo i webmail, te ukoliko nemate svoju e-mail adresu za ovakvu vrstu
komunikacije, mi ce mo vam je ponuditi..... itd.
OPĆA TEORIJA RELATIVNOSTI
15-minutni videofilm
Rudolf Horvat
Napravit ćemo 15-minutni videofilm.
Kao uvod uzet ćemo neka razmatranja iz specijalne teorije relativnosti i pokazati
efekte vremenske dilatacije i kontrakcije duljina, prikazati anihilaciju pozitron-elektron
te tvorbu parova. Navest ćemo neke eksperimentalne provjere opće teorije relativnosti
kao skretanje zrake svjetlosti u blizini Sunca, i zakretanje Merkurove putanje oko
Sunca. Simulirat ćemo pokus Pouda i Rebke, dakle gravitacijski pomak prema plavom
i crvenom.
MAPE ZNANJA - INTERDISCIPLINARNI PRISTUP U NASTAVI FIZIKE KROZ
AUTOINDIVIDUALIZIRANI RAD UČENIKA
Ivana Katavić
Suvremena koncepcija nastave usmjerena je u znaku maksimalne aktivnosti učenika
u procesu usvajanja znanja. Obveza je učitelja stvoriti takve nastavne situacije u
kojima će se sistematično i postupno razvijati mentalni proces učenika, spoznajni
interes, interes za promatranja životne sredine, uočavanje analogija među pojavama
iz raznih područja (prirodnih i društvenih),sposobnost analize i sinteze te izvođenje
generalizacija.
Samostalan rad učenika na multimedijskim izvorima znanja treba postati primarna
aktivnost učenika u školskom učenju.
Uključivanja učenika u rad na način da sami određuju mjeru i vrstu napredovanja,
dakle gradeći i kreirajući vlastiti kurikulim, u središtu je interesa projekta: Mape
znanja - interdisciplinarni pristup u nastavi fizike kroz autoindividualizirani rad
učenika.Primjena interdisciplinarnosti putem autoindividualiziranog rada neophodna
180

je u suvremenom procesu jer je na crti uvođenja novih principa obrazovanja za 21.
stoljeće te omogućuje postizanje visokih spoznajnih ciljeva.
UPORABA ZADATAKA U NASTAVI FIZIKE
Goran Jolić , Irena Mišetić
žUPANIJSKI AKTIV FIZIKE I PROBLEMSKI USMJERENA NASTAVA
Marina Gojković
UVAJANJE RAČUNALNIŠKO PODPRTIH EKSPERIMENTOV NA SREDNJI
GOSTINSKI ŠOLI
Saša Kocijančič
Poučevanje naravoslovnih predmetov na Srednji gostinski šoli v Radovljici (starost
dijakov od 15-19 let) ni v ospredju. število ur namenjenih naravoslovnim predmetom je
majhno, učni načrti pa so bolj ali manj le skrajšava učnih načrtov z znatno večjim
številom ur. Poleg tega večina naših dijakov v osnovni šoli (starost učencev od 6-15
let) pri naravoslovno-matematičnih predmetih ni bila posebej uspešna. Zato ne
preseneča, da naši dijaki teh predmetov pogosto ne marajo ali pa so jim nujno zlo.
Na šoli že nekaj let poteka proces uvajanja računalniško podprtih eksperimentov v
pouk naravoslovnih predmetov. V ta namen smo na šoli ustanovili laboratorij za
računalniško podprte meritve, kjer potekajo demonstracije, vaje za dijake in naravoslovni
krožek.
Vključili smo se v pilotski projekt Računalniško podprt laboratorij pri pouku naravoslovja
in tehnologije "ComLab-SciTech", ki poteka od leta 2001 do 2004. V projektu, ki
deluje v okviru EU programa Leonardo da Vinci, sodelujejo partnerji iz 9 držav.
Naši učitelji sodelujejo pri razvoju novih vaj in pripravi didaktičnih gradiv za dijake in
druge udeležence izobraževanja. Testiramo novo programsko in laboratorijsko opremo
in njeno uporabnost v vsakodnevni šolski praksi.
Uporaba informacijske in komunikacijske tehnologije (IKT) lahko prispeva k
povezovanju naravoslovnih disciplin. Omogoča bolj kompleksno, zanimivo in
interdisciplinarno poučevanje naravoslovja. Poleg tega se je uporaba IKT izkazala
kot eden od uspešnih motivacijskih prijemov, kar je za naše dijake glede na njihov
interes za naravoslovje še posebej pomembno.
Najbolj pozitivni učinki našega dela so večji interes učencev za naravoslovne predmete
(tudi tistih, ki jih sicer zanima le računalništvo, boljše možnosti za povezovanje vsebin
fizike, biologije in kemije, samostojnejše eksperimentalno delo, itd. Poleg tega lahko
izvajamo poskuse, ki zahtevajo dolgotrajne meritve, z računalnikom pa nadomestimo
tudi opremo, ki si bi jo sicer ne mogli privoščiti (osciloskop, natančni merilniki različnih
fizikalnih količin, …)
Pri poku fizike uvajamo projektni način dela: varčevanje z energijo ogrevanju, razsvetljavi
in pri kuhanju, priprava hrane s solarno pečico, energijske spremembe pri človeku ...
Del teh projektov bomo tudi predstavili.
UVODNI EKSPERIMENT
Jasminka Viljevac
Na posteru izlažem nekoliko priprema nastavnog sata gdje se u uvodnom dijelu sata
izvodi klasični eksperiment. Primjenom suvremene tehnologije, snimanjem filma
digitalnim fotoaparatom ili kamerom i njegovom kompjutorskom obradom, možemo
eksperiment raščlaniti tako da učenike navedemo na aktivno promišljanje,
razrješavanje problema i vodimo ih do otkrivanja zakonitosti.
181

POPIS SUDIONIKA VI. SIMPOZIJA
Makarska14. -16. travnja 2003.
Rb Ime Prezime Škola Mjesto
1 Mate Alilović SŠ Sesvete Sesvete
2 Tonći Andreis SŠ Vela Luka Vela Luka
3 Margareta Andrijević SŠ Buzet Buzet
4 Stjepan Anđić SŠ Valpovo Valpovo
5 Ranko Artuković Gim. Gim. J. Barakovića Zadar
6 Matko Babić Nakladnik Profil Zagreb
7 Mirjana Bagarić OŠ Višnjevac Višnjevac
8 Marijan Bakač SŠ SŠ Isidora Kršnjavoga Našice
9 Bernardica Bakula SŠ Škola za primalje Zagreb
10 Svjetlana Balić GIM Zadarska priv. gimnazija Zadar
11 Ivan Barić OŠ Stjepana Ivičevića Makarska
12 Jadranko Batista Fak Pedagoški fakultet Mostar
13 Pavica Belavić OŠ Milke Trnine Križ
14 Tamara Beletić OŠ Tal. osn. škola Novigrad Novigrad
15 Vesna Benko Gim IX. Gimnazija Zagreb
16 Ivana Biško SŠ SŠ Blato Blato
17 Antonijela Bogutovac SŠ Srednja škola Oroslavlje Oroslavje
18 Ivanka Botušić OŠ Kneza Mislava Kaštel Sućurac
19 Ivanka Božek OŠ Draškovec Draškovec
20 Patricija Breš SŠ SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica
21 Nada Brković Gim XV. Gimnazija Zagreb
22 Jasminka Brnjas-Kraljević Fak. Medicinski fakultet Zagreb
23 Valentina Bubnjar SŠ Srednja š kola Pregrada Pregrada
24 Pavao Bucić Gim Gimnazija Požega
25 Ante Budimir OŠ Tućepi Tućepi
26 Ivica Buljan OŠ Dubrava Zagreb
27 Mladen Buljubašić MIPS Ministarstvo pros. i športa Split
28 Dubravka Cavalieri Gim Gimnazija Dubrovnik
29 Mirko Ceglec OŠ Plokite Split
30 Maja Cindrć OŠ "Bartula Kašića" Zadar
31 Nenad Cvijanović SŠ Zr. teh. šk. R.Perišin Velika Gorica
32 Nevenka Cvitanović OŠ Šime Kožičića Benje Zadar
33 Roska Čičak SŠ Kralja Zvonimira Knin
34 Ratislav Čizmić OŠ Brela Brela
35 Veselko Čotić OŠ SŠ Augusta Cesarca Krapina
36 Marlena Ćukteraš Gim II.opća s pravom javnosti Zagreb
37 Tanja Ćulibrk OP Osn. škola Brezovica Brezovica
38 Đurđica Devčić Gim I. Gimnazija Split
39 Žarko Divić OŠ Stjepana Radića Imotski
40 Božo Dodig OŠ O.Š. Antuna Mihanovića Osijek
41 Sanja Dolanski Babić Fak. Medicinski fakultet Zagreb
42 Midheta Dora SŠ Velika Gorica Velika Gorica
43 Ivan Drobina OŠ J.J. Strossmayera Đurđenovac
44 Nela Dželalija Gim. III. gimnazija Split
182

45 Ivan Đođ OŠ OŠ Donja Dubrava Donja Dubrava
46 Snježana Englman SŠ Obrtnička škola Požega
47 Nataša Erceg OŠ OŠ Gornja Vežica Rijeka
48 Ljiljana Erceg Vukić OŠ Gimnazija X. Zagreb
49 Berti Erjavec Gim I. gimnazija Zagreb
50 Katica Erlih OŠ Cestica Cestica
51 Željko Galić Gim Gim.dr. Mate Ujevića Imotski
52 Marina Gojković Gim Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod
53 Želimir Grabarić SŠ Grafička škola Zagreb
54 Branka Grgić OŠ Osn. škola Rapska Zagreb
55 Zorica Grgić SŠ Strojarska tehnička škola Zagreb
56 Marica Gržić OŠ Stjepana Ivičevića Makarska
57 Vlado Halusek OŠ Kloštar Podravski Kloštar Podravski
58 Branko Hanzek MIPS Ministarstvo prosviete Zagreb
59 Višnja Henč-Bartolić Fak Fak. elektrotehnike i računarstva Zagreb
60 Nataša Hlača-Mladenić SŠ Elektroindustrijska i obrt. škola Rijeka
61 Rudolf Horvat SŠ Teh.,industrijska,obrtnička Čakovec
62 Tomislav Horvat SŠ Elektrostrojarska škola Varaždin
63 Zdenko Horvat SŠ Srednja gospodarska škola Križevci
64 Anita Hrlec SŠ Srednja škola Vrbovec
65 Damir Hržina Zvjezdarnica Zagreb Zagreb
66 Marijan Husak Gim Gimnazija Varaždin
67 Dragomira Ilić SŠ TŠ Ruđera Boškovića Zagreb
68 Svjetlana Ištuk OŠ Matije Gupca Zagreb
69 Željko Jakopović MIPS Ministarstvo pros.i športa Zagreb
70 Anđelka Jalušić OŠ Rudeš Zagreb
71 Mirjana Javora OŠ Mladost Jakšić
72 Ante Jerković Gim Gimnazija Metković
73 Goran Jolić SŠ Gimnazija Ljubuški
74 Verica Jovanovski OŠ II. osnovna škola Vukovar
75 Katarina Juranov Gim. Gim. J. Barakovića Zadar
76 Štefanija Jurčić OŠ Perušić Perušić
77 Dragica Karinja OŠ Osnovna škola Stanovi Zadar
78 Ivana Katavić OŠ Ladimirevci Ladimirevci
79 Snježana Kecerin OŠ Osn. škola Trnsko Trnsko
80 Pavo Kešina OŠ Osn. Šk. Franje Krežme Osijek
81 Mladen Klaić OŠ Brestje Sesvete
82 Damir Kliček SŠ Elektrostrojarska škola Varaždin
83 Stjepan Knežević SŠ Gradit,obrtnička,grafička Split
84 Slavko Kocijancic Fak Prirodoslovno matematički fak. Ljubljana
85 Ljiljana Kodrić OŠ "Spinut" Split
86 Stanislav Kos OŠ Popovača Popovača
87 Dubravka Kotnik-Karuza Fak. Filozofski fakultet Rijeka
88 Branka Kovač OŠ Nikole Hribara Velika Gorica
89 Dragutin Kovačević Gim Gimnazija Požega
90 Žarko Kovrlija SŠ Tehnička škola Bjelovar
91 Neda Kozina OŠ Susedgrad Zagreb
92 Manda Kravarušić OŠ Miroslava Mrkše N.Zagreb-Sv.Klara
93 Dubravka Krilov Fak. Medicinski fakultet Zagreb
183

94 Ante Kristić OŠ Bariše Granića Meštra Baška Voda
95 Željko Kristić SŠ Medicinska škola Osijek
96 Sanja Krpan Gim. III. gimnazija Split
97 Rudolf Krsnik Fak Prirodoslovno matematički fak. Zagreb
98 Marica Kučan SŠ Pomorska škola Bakar
99 Mateo Kuljiš Gim PRVA RIJEČKA GIM. Rijeka
100 Ramiza Kurtović OŠ "Lapad" Dubrovnik
101 Velimir Labinac Fak. Filozofski fakultet Rijeka
102 Jakov Labor SS Gimnazija A. Vrančića Šibenik
103 Tarzan Legović Institut R. Bošković Zagreb
104 Andrica Lekić Fak Medicinski fakultet Rijeka
105 Josip Leljak OŠ Matije Gupca Zagreb
106 Željka Lepoglavec SŠ TŠ Ruđer Bošković Zagreb
107 Jelena Lončarić ŠK Školska knjiga Zagreb
108 Vjera Lopac Fak Fak. kemijskog inženjerstva i tehnoZagreb
109 Martin Lukanović SŠ SŠ fra A.K.Miošića Ploče
110 Ivica Luketin Fak Prirod. matematički fak. Split
111 Lidija Lulšić SŠ Škola za med. sestre Zagreb
112 Vladimir Ljutić OŠ "Bartula Kašića" Zadar
113 Franjo Marčec OŠ I. osnovna škola Varaždin
114 Bruno Marinković SŠ Obrtnička šk. Koprivnica Koprivnica
115 Ivica Marinović Gim Gimnazija Požega
116 Ivica Martinjak SŠ Dragutina Stražimira Sveti Ivan Zelina
117 Mirko Marušić Gim I. gimnazija Split
118 Tomislav Maznik SŠ Tehnička škola Kutina
119 Mirjana Međugorac Gim Gimnazija Požega
120 Vesna Mešić OŠ Osn.šk. bana J.Jelačića Zagreb
121 Tanja Mihaljević Gim. Gimnazija Karlovac
122 Ante Mihanović SŠ Elektrotehnička Split
123 Pero Mikić SŠ Gimnazija Sisak
124 Aleksandra Milišić Gim. II. gimnazija Split
125 Stanka Milković Gim. Vladimira Nazora Zadar
126 Katarinica Milković Gim. Vladimira Nazora Zadar
127 mr. Branka Milotić Fak. Filozofski fakultet Rijeka
128 Mile Mišura OŠ Fausta Vrančića Šibenik
129 Bernarda Mlinarić SŠ Športska gimnazija Zagreb
130 Mladen Movre Institut za fiziku Zagreb
131 Branko Mrčela SŠ Elektrotehnička Split
132 Hrvoje Negovec SŠ I. tehnička škola Zagreb
133 Neven Ninić Fak Fak. elekt. i strojarstva Zagreb
134 Ružica Novak O.Š. "Ljudevit Gaj" Krapina
135 Slavica Novotni OŠ Šemovac Trnovec Bartlovec
136 Nina Obradović GIM IX. Gimnazija Zagreb
137 Veljko Ora OŠ Josipa Pupačića Omiš
138 Vladimir Paar HAZU Zagreb
139 Josip Paić SS Gimnazija A. Vrančića Šibenik
140 Vesna JelenaPapa SŠ Šk. za med.sest. Vrapće Zagreb
141 Branko Pasanović Neodidakta Nakladnik Zagreb
142 Tamara Pavlović Gim. III. gimnazija Split
184

143 Planinka Pećina Fak Prirodoslovno matematički fak. Zagreb
144 Petar Pervan Fak. Institut za fiziku Zagreb
145 Nada Petrić OŠ Julija Kempfa Požega
146 Goran Pichler Fak Prirodoslovno matematički fak. Zagreb
147 Gordana Pintarić SŠ XV. Gimnazija Zagreb
148 Olivera Pionić SŠ Elektrotehnička Split
149 Josip Piskač SŠ Graditeljska škola Čakovec
150 Josip Piskač SŠ Graditeljska škola Čakovec
151 Gordana Piskač OŠ Pribislavec Pribislavec
152 Tonći Pivac OŠ o. Petra Perice Makarska
153 Gorazd Planinšič Fak Prirodoslovno matematički fak. Ljubljana
154 Maja Planinić Fak Prirodoslovno matematički fak. Zagreb
155 Miro Plavčić SŠ Tehnička škola Šibenik
156 Slobodanka Polašek SŠ Gim. P.Preradovića Virovitica
157 Marijana Polić SS XIII. Gimnazija Zagreb
158 Dajna Posinković Gim Gim V. Nazora Split
159 Sonja Prelovšek-Peroš OŠ Vladimir Nazor Pazin
160 Josip Prević Gim Gimnazija Daruvar
161 Zoran Primorac Fak Pedagoški fakultet Mostar
162 Dalibor Prlić Gim dr. Mate Ujevića Imotski
163 Tea Prohaska SŠ I. gimnazija Zagreb
164 Marijan Pušić SŠ Gim. A.G.Matoša Zabok
165 Nevenka Ralinovski OŠ I.Osnovna škola Vrbovec
166 Ronald Rasol SŠ Str. teh. šk.F. Vrančića Zagreb
167 Goran Repinc SŠ Tehnička škola Daruvar
168 Tatjana Roginić Gim. Gimnazija i ek. škola Zagreb
169 Zvjezdana Roller-Lutz Fak Medicinski fakultet Rijeka
170 Drago Rosa Zvjezdarnica Zagreb Zagreb
171 Tomislav Roso SŠ fra. A.K. Miošića Makarska
172 Nada Scrobogna OŠ Eugena Kumičića Rijeka
173 Nikica Simić SŠ Zadarska priv. gimnazija Zadar
174 Blaženka Slovenec SŠ Gimnazija Sisak
175 Luca Spetić OŠ grofa Janka Draškovića Zagreb
176 Marinko Srdelić SŠ I.tehnička škola Tesla Zagreb
177 Stjepan Staničić OŠ Ivana Kukuljevića Ivanec
178 Ivica Stanić OŠ Marijan Split
179 Anka Stručić OŠ Stanovi Zadar
180 Zdravka Suča SŠ I.tehnička škola TESLA Zagreb
181 Darko Suman OŠ Vladimir Nazor Pazin
182 Lidija Šarić SŠ Srednja škola Čazma
183 Igor Šarić OŠ Velika Mlaka Velika Mlaka
184 Nina Šegvić SŠ Elektrotehnička Split
185 Rajka JurdanŠepić Filozofski fakultet Rijeka
186 Ivana Šimičić-Žamić OŠ Srinjine Srinjine
187 Dalibor Šimunić SŠ Stanka Ožanića Zadar
188 Feliks Škiljan OŠ Milana Langa Bregana
189 Vesna Špac SŠ Isidora Kršnjavoga Našice
190 Slavica Števanja OŠ "Smiljevac" Zadar
191 Vojko Tabain OŠ Vela Luka Vela Luka
185

192 Damir Tadić ŠK Školska knjiga Zagreb
193 Anđelko Tečić MIPS Ministarstvo pros. i športa Rijeka
194 Vesna Tomičević Gim. Gim. I.Z. Dijankovečkoga Križevci
195 Zrinka Topličanin SŠ XV. Gimnazija Zagreb
196 Denis Tovernić OŠ Stjepana Basaričeka Ivanić Grad
197 Duško Trbojević ŠK Školska knjiga Zagreb
198 Anto Trogrlić SŠ Sesvete Sesvete
199 Katica Trumbetaš OŠ Eugena Kvaternika Velika Gorica
200 Branimira Valić ŠK Školska knjiga Zagreb
201 Zlatko Verhas OŠ Garešnica¸ Garešnica
202 Bosiljka Vidović-Kordić SŠ Veterinarska škola Zagreb
203 Jasminka Viljevac SŠ Gimnazija P.Preradovića Virovitica
204 Slobodan Vojković SŠ Graditeljska,geodetska Split
205 Mirjana Vrdoljak Gim. Gornjogradska gimnazija Zagreb
206 Jadranka Vujčić OŠ "Dobri" Split
207 Miljenka Vuković OŠ Vjekoslav Parać Solin
208 Krešo Zadro PMF Fizički odsjek,PMF Zagreb
209 Zvjezdana Zrinski Gim. II.opća gi. s pravom javnosti Zagreb
210 Gordana Žuhar Fak Medicinski fakultet Rijeka
211 Vlatka Ivka Žunac SŠ Tehničk škola Karlovac
ZAHVALJUJEMO NA POMOĆI U ORGANIZACIJI VI.SIMPOZIJA
- POGLAVARSTVU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
- POGLAVARSTVU GRADA SPLITA
- POGLAVARSTVU GRADA MAKARSKE
186