šta naši ljudi misle o austriji, austrijancima, turcima - BUM Magazin
šta naši ljudi misle o austriji, austrijancima, turcima - BUM Magazin
šta naši ljudi misle o austriji, austrijancima, turcima - BUM Magazin
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
4 BALKAN<br />
DOBAR POTEZ<br />
VUKOVARSKO IZVINJENJE<br />
Predsjednik Srbije Boris Tadić je u<br />
Vukovaru, zajedno s predsjednikom<br />
Hrvatske, Ivom Josipovićem posjetio<br />
spomenik žrtvama na Ovčari, gdje<br />
je izrazio žaljenje i izvinjenje zbog<br />
zločina nad hrvatskim civilima i zarobljenicima.<br />
Tadić je rekao da je došao<br />
da se pokloni žrtvama sa željom da<br />
se buduća pokoljenja rasterete ratnog<br />
bremena. Josipović i Tadić su<br />
obišli i mjesto stradanja srpskih civila<br />
u Paulinom Dvoru, kod Osijeka, gdje<br />
su također položili vijence. Hrvatske<br />
parlamentarne stranke pozdravile su<br />
posjetu Tadića Vukovaru, nazivajući<br />
to korakom u pravcu normalizacije<br />
odnosa koji je nužan za stabilnost i<br />
evropsku perspektivu čitavog regiona.<br />
LOŠ POTEZ<br />
OTKUP ZATVORSKIH KAZNI<br />
Otkup zatvorske kazne je nova<br />
povlastica za bogate, koju je svojim<br />
zatvorenicima ponudila Bosna<br />
i Hercegovina! Naime, zatvorenici<br />
u BiH mogu platiti 100 konvertibilnih<br />
maraka po danu za posljednju<br />
godinu izdržavanja kazne na koju<br />
su osuđeni. Kupovina oprosta šalje<br />
lošu poruku za generalnu pevenciju<br />
kriminala, a svoje uporište ne može<br />
pronaći čak niti u doba recesije.<br />
No, predsjednik Općinskog suda<br />
u Sarajevu, Goran Salihović smatra<br />
drugačije: „Na ovaj način ćemo<br />
rasteretiti zatvorske kapacitete. Opasnije<br />
je da slobodno šeta onaj koji je<br />
osuđen, a nije bio u zatvoru, nego ko<br />
je odležao i ostala mu je još godina“.<br />
DOKLE JE ZAISTA DOGURALA SRBIJA?<br />
DESET GODINA<br />
NAKON REVOLUCIJE<br />
OBEĆANA JE REFORMA PRAVOSUĐA,<br />
NOVI USTAV I ULAZAK U EU. OVA,<br />
KAO I BROJNA DRUGA OBEĆANJA<br />
NEKADAŠNJE DEMOKRATSKE OPOZI-<br />
CIJE, NI DESET GODINA POSLIJE NISU<br />
ISPUNJENA.<br />
Prije jedne decenije desili su se poznati<br />
oktobarski događaji, koji su dramatično<br />
obilježili noviju srpsku istoriju. Nevjerovatna<br />
hrabrost i spremnost da se ide do kraja,<br />
pa i po cijenu ljudskih žrtava, bila je rezultat<br />
ogromnog nezadovoljstva vladavinom<br />
režima, koji će u srpskoj istoriji, između<br />
ostalog, biti upamćen po gubljenju ratova i<br />
teritorija, izolaciji zemlje, hiperinflaciji, vrlo<br />
niskim platama i penzijama, svakodnevnim<br />
nestašicama i beskrajnim redovima.<br />
Nema sumnje da je postoktobarska Srbija<br />
učinila značajan korak naprijed u odno-<br />
su na Miloševićevu Srbiju devedesetih, no<br />
učesnici promjena koji su na vlasti i danas,<br />
ponavljaju iste parole kao i 2000. godine<br />
da su Srbiji „neophodne sveobuhvatne reforme<br />
i brže približavanje EU“ i izražavaju<br />
nezadovoljstvo zbog sporosti reformi.<br />
Stvarna slika stanja<br />
Nakon oktobarskih promjena Srbija je<br />
snizila carine, započela izgradnju tržišnih<br />
institucija, donijela Zakon o privatizaciji<br />
(rasprodaji) društvene imovine, uništila<br />
domaće i dovela strane banke, vjerujući<br />
da će slobodna konkurencija brzo dovesti<br />
do rasta efikasnosti privatizovanih<br />
preduzeća, povećanja broja zaposlenih,<br />
ubrzanja privrednog rasta i dinamičnog<br />
povećanja životnog standarda. Kruna<br />
uspješnog razvoja je trebalo da bude<br />
članstvo Srbije u EU. Ostvareni rezultati<br />
znatno zaostaju u odnosu na mnogobrojna<br />
i olako data obećanja. Deceniju<br />
kasnije, Srbija je dostigla svega 70 odsto<br />
BDP-a i 42 odsto industrijske proizvodnje<br />
iz daleke 1990. godine. Srbija je zemlja<br />
nezaposlenih i siromašnih, u kojoj preko<br />
pola miliona <strong>ljudi</strong> živi ispod granice<br />
siromaštva. Polako nestaju tradicionalni<br />
industrijski centri, a sa njima tiho umire i<br />
radnička Srbija. Raste spoljna zaduženost<br />
i budžetski deficit, a plate i penzije realno<br />
padaju. I dok desetak tajkuna kontroliše<br />
80 posto srpske ekonomije, spoljni dug<br />
Srbije dostigao je iznos od oko 24 milijarde<br />
eura, što znači da je svaki stanovnik<br />
zadužen u prosjeku oko 3.000 eura.<br />
Također, Srbija je još daleko od toga da<br />
postane investicioni raj za strane ulagače,<br />
iako ima porez na dobit najniži u regionu.<br />
Ipak, nije ni sve tako crno<br />
Progres se, prije svega ogleda u uspostavi<br />
demokratije, što je bitan ali jedan od rijetkih<br />
pomaka kojim se Srbija može pohvaliti<br />
za period dug jednu deceniju. Pored toga,<br />
ukinute su vize, poboljšana je saradnja sa<br />
zemljama u regionu i EU, a u velikoj mjeri<br />
je izvršen i obračun sa organizovanim kriminalom.<br />
Također, donesene su i desetine<br />
zakona i stvoren je čitav niz novih institucija,<br />
čime je uspostavljen novi vid kontrole<br />
vlasti. Zbog toga sa sigurnošću možemo<br />
reći da je Srbija napravila značajan korak u<br />
stvaranju grđanskog društva i ucrtala stazu<br />
koja će je neminovno dovesti na vrata EU.
Change language