FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE 

FARMACEUTSKI 

TEHNIČAR 

Lipanj 2005.

Nakladnik 

Predsjednik HDFT-a 

Glavna i odgovorna urednica 

HRVATSKO DRUŠTVO 

FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

Zagreb, Capraška 1 

fax: 23 71 441 

Mat. br. 3253414 

ALENKA LUBINA 

Zagreb, Selska 23 

tel. 37 74 376 

091 5241 744 

SANJA SCHILLER 

Zagreb, Jakova Gotovca 14 

tel. 23 88 354 

091 7207 993 

Uređivački odbor 

VESNA ANIĆ 

ERŽEBET FRANČIĆ 

ALAN PINTARIĆ 

BOŽIDAR TOMAŠIĆ 

NADA VRANEKOVIĆ 

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 

fax: 23 71 441 

Žiroračun 

2360000-1101240952 

s naznakom za "Tehničar" 

e-mail: hdftzagreb@yahoo.com 

Lektor 

MIRA JELIĆ 

Tehnički urednik 

FRANJO MARIČIĆ 

Tisak 

Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb 

Trg m. Tita 14 

Ovaj broj je tiskan u 1200 primjeraka 

Ljekarnička posuda s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog 

ljekarništva”, 1997., prof. dr. Vladimira Grdinića 

2

UVODNIK 

Poštovane kolegice i kolege! 

Gotovo da nema dana u godini kojim se ne obilježi neki svjetski dan, a velik broj 

dotiče zdravstvo ili su na neki način vezani uz zdravstvo i medicinu. Kako je obitelj 

temelj svakog društva, korisno je da se takav dan i obilježi. U metropoli, kako mnogi 

vole zvati Zagreb svečano je obilježen Međunarodni dan obitelji, 8. svibnja, programom 

na Cvjetnom trgu. Tu su bili postavljeni štandovi udruga koje su predstavile 

svoje programske aktivnosti, a svojim su radom vezane uz obitelj. Obilježavanje je 

bilo popraćeno i prigodnim kulturno – zabavnim programom. 

Jedan od značajnijih datuma koji možemo upamtiti je 25. svibanj 1940. kada su 

britanski kemičari Howard Florey i Ernst Chain dokazali smrtonosno djelovanje 

penicilina na streptokoke. Tome je prethodilo slučajno otkriće škotskog liječnika i mikrobiologa 

Alexandera Fleminga 1928. kada je opazio da plijesan koja je onečistila Petrijevu 

posudicu, u kojoj je uzgajao stafilokoke, utječe na kolonije stafilokoka koje su postale 

prozirne - otopljene. Tim otkrićem, a daljim istraživanjima nađen je najmoćniji lijek u 

borbi protiv patogenih mikroorganizama koji je spasio mnoge živote – penicilin. 

Svjesni smo da je zdravlje najveće čovjekovo blago na koje možemo sami utjecati 

svojim ponašenjem. Svi nam predlažu što više kretanja i provođenja slobodnog vremena 

u prirodi kako bismo bili zdraviji. Lijepo sunčano vrijeme upravo nas mami da odemo 

na izlet u šumu, u vikendicu kod prijatelja uz rijeku ili na moru. Tu se možemo izležavati 

na toplom suncu i slušati šum valova, jurcati po plićaku i igrati “picigina”. Oprez, 

posebno roditeljima s djecom – pripremimo se za boravak u prirodi. Oni dosadni 

kukci, komarci koji bodu i vole našu krv, u upravo pokošenoj travi ose i pčele samo 

vrebaju na naše bose noge. Iskustvo može biti i neugodno jer je sve više jakih alergijskih 

reakcija, a ne samo crvenila kože oko mjesta uboda. Divno je istraživati, verati se po 

kršu, ali samo u tenisicama. Znatiželja može biti kobna pa ne turajmo ruke pod 

kamenje, zaboravimo branje kupina i mirišljavog cvijeća uz putove jer ugriz zmije ili 

pauka može završiti našim boravkom u zdravstvenoj ustanovi. I u morskom plićaku i 

dubinama plavog Jadrana vrebaju vlasulje i meduze čije su opekline vrlo bolne. Ni 

susret s morskim paukom nije za poželjeti – bodlje su otrovne. Nagaziti na ježinca ili, 

još gore, ubodi bodlji po osjetljivim dijelovima tijela nisu nimalo ugodni. Nakon dugih 

šetnji i plivanja dobro je malo zadrijemati, ali samo u hladu jer i sunce i UV zrake 

mogu nam štetiti. 

I mi vam predlažemo što dulji boravak u prirodi te u ovom broju donosimo 

korisne članke i korisne savjete kako bi nam boravak u prirodi činio zadovoljstvo. 

Ugodne ljetne praznike i dobro se odmorite, 

vaše uredništvo 

3

Carpe diem 

(uæivaj u æivotu) 

4

REKLAMA OKTALPHARMA 

Rapid Care (iz br. 30) 

5

6 

PLAKAT - DOBRO JE ZNATI 

(film)

KRPELJI PONOVO U POKRETU 

V. Krajinović* 

S dolaskom proljeća bude se i krpelji, 

što može biti potencijalna opasnost svima 

koji često odlaze u prirodu. Krpeljna 

aktivnost uglavnom traje od proljeća do 

jeseni i u tom je razdoblju potreban pojačan 

oprez tijekom boravka u prirodi. Hrane se 

krvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni su 

im organi prilagođeni za ubode i sisanje 

krvi te mogu biti prijenosnici opasnih 

zaraznih bolesti. Ne napadaju samo 

čovjeka nego i čovjekove ljubimce. 

Nekoliko je vrsta krpelja, a najviše 

problema čovjeku zadaje europski krpelj 

koji može prenijeti krpeljni meningoencefalitis, 

tj. virusnu upalu mozga i 

moždanih ovojnica te bakterijske bolesti 

poput lajamske borelioze i u nas prilično 

rijetke i nedovoljno poznate erlihioze. 

Unatoč velikom broju krpelja u prirodi i 

broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno 

mala. 

Krpeljni meningoencefalitis 

Krpeljni meningoencefalitis bolest je 

srednjoeuropskog tipa uzrokovana virusom 

meningoencefalitisa (RNA virus, 

skupina Flaviviridae) koji na čovjeka 

prenosi europski krpelj (Ixodes ricinus). 

U Hrvatskoj se krpeljni meningoencefalitis 

javlja u kontinentalnom dijelu 

između Drave i Save (okolica Zagreba, 

Varaždin, Koprivnica, Vinkovci, Bjelovar) 

sa slobodnim područjem oko Slavonskog 

Broda te u novije vrijeme u Gorskom 

kotaru. Bolest je “sezonskog karaktera” 

– u proljeće i ljeto. U europskim žarištima 

sezona može trajati i dulje, te se javlja još 

jedan epidemijski val u jesen. Najčešće 

su pogođene osobe koje dolaze u dodir s 

krpeljom profesionalno ili turistički, 

provodeći vrijeme na livadama i šumskim 

predjelima u prirodnim žarištima bolesti. 

Prirodni rezervoar bolesti različiti 

su šumski glodavci, mogu biti i ptice, a 

novija istraživanja pokazuju da su i velike 

divlje životinje nosioci virusa. I krpelj 

može biti rezervoar, koji uz to što ostaje 

dugo zaražen prenosi virus na sljedeću 

generaciju krpelja. Virus se prenosi nakon 

ugriza krpelja, ali i putem ingesticije 

(pijenja) mlijeka. 

Inkubacija bolesti, tj. vrijeme od 

zaraze do pojave prvih simptoma traje 

osam do četrnaest dana. Bolest se razvija 

u dvije faze. Prva faza javlja se u 90 posto 

bolesnika sa simptomima sličnima gripi: 

* Vladimir Krajinović, dr. med., liječnik na specijalizaciji, Klinika za infektivne bolesti dr. 

Frana Mihaljevića 

7

opća slabost i nevoljkost, povišena temperatura, 

glavobolja, povraćenje, bolovi u 

cijelom tijelu. Nakon te faze koja traje 

četiri, pet dana obično je razdoblje bez 

simptoma koje traje sedam do deset dana. 

Druga faza bolesti počinje naglo s visokom 

temperaturom, glavoboljom, zakočenom 

šijom i povraćanjem. Češće su 

izraženi simptomi upale moždanih ovojnica 

(meningitični), a rjeđe simptomi zbog 

upale mozga (encefalitični), odnosno 

kralježnične moždine (mijelitični). Uza 

znakove upale središnjega živčanog 

sustava, javlja se slabost mišića (osobito 

gornjih udova), vrtoglavica i pospanost. 

Bolest ne mora nužno imati takav 

tijek nego se može javiti samo prva faza 

ili, pak, odmah počne drugom fazom. U 

najtežim slučajevima dolazi do paralize 

disanja, delirija i drugih oblika poremećaja 

svijesti (koma) sa smrtnim 

završetkom. Liječenje je isključivo simptomatsko. 

Prevencija bolesti uključuje mnoge 

postupke, od dezinsekcije ugroženih 

područja do pasivne imunizacije, tj. 

cijepljenja. Za ljude koji profesionalno 

dolaze u kontakt s krpeljima postoji 

preekspozicijsko cjepivo što se daje u tri 

doze: prve dvije u razmaku od mjesec 

dana, a treća nakon 12 mjeseci. Tako 

postignuta zaštita traje između tri i pet 

godina pa se preporučuje docjepljivanje 

svake tri godine. 

Nakon što krpelj dospije na čovjeka, 

treba mu oko šest sati da nađe mjesto za 

hranjenje, potom dva sata buši kožu i najmanje 

deset sati ju siše i tek je tada osoba 

zaražena. Uvlačenjem hlača u čarape i 

majica u hlače produljujemo put koji 

krpelj treba prijeći i povećavamo mogućnost 

nalaženja krpelja tijekom njegova 

kretanja. U prevenciji je važna i inspekcija 

tijela na krpelje nakon povratka iz 

endemskih područja, kao i uporaba 

repelenata za insekte na koži i odjeći pri 

odlasku u takva područja. Ako se krpelj 

ipak učvrstio u koži, treba ga što prije 

odstraniti. Odstranjivanje krpelja ne smije 

biti nasilno jer postoji mogućnost da mu 

rilce ostane u koži. Kako krpelj na zatku 

ima otvore za zrak, ako na njega kapnemo 

ulje ili ga premažemo vazelinom, zbog 

pomanjkanja zraka nakon nekog vremena 

počet će se otpuštati i omogućiti nam da 

ga izvučemo sterilnom pincetom. 

Lajamska bolest 

Sljedeća bolest koju prenose krpelji 

jest Lyme borelioza, uzrokovana bakterijom 

(spirohetom) Borrelia burgdorferi. 

Naziv je dobila po gradići Lymeu u SADu 

gdje se prvi put pojavila u epidemijskim 

razmjerima. Zahvaća kožu, živčani sustav, 

srce i zglobove. Najveći broj oboljelih 

registrira se obično u proljeće i ljeto. 

Najčešće počinje pojavom karakteristične 

kožne promjene erythema 

migrans na mjestu uboda krpelja (1. 

stadij). Za nekoliko dana do tjedana može 

doći do širenja uzročnika u živčani sustav, 

srce i zglobove, kao i rasipanja po koži 

(2. stadij), a poslije mjeseci ili godina 

latencije (infekcija u mirovanju) spirohete 

mogu dodatno zahvatiti zglobove, živčani 

sustav i/ili kožu (3. stadij). Godišnje se u 

Hrvatskoj zabilježi oko 200-300 slučajeva, 

najčešće u lipnju i srpnju. Većina 

bolesnika inficira se u prirodi, a bolest se 

pojavljuje i među poljoprivrednicima. 

Klinička slika, epidemiološki podaci 

o boravku u kraju endemičnom za boreliozu 

te mikrobioloških pretraga ključni 

su u postavljanju dijagnoze, a konačnu 

dijagnozu osigurava jedino uzgoj uzročnika. 

Liječenje prije svega ovisi o stadiju 

8

olesti: prvi stadij (erythema migrans) 

liječi se antibioticima peroralno (na usta), 

a za neurološke i reumatske manifestacije 

potrebna je parenteralna antibiotska 

terapija (u venu ili mišić). 

Erlihioza 

Erlihioza je zarazna bolest koju 

uzrokuju bakterije iz roda Erlichia. 

Poznata su dva oblika humane erlihioze, 

potencijalno vrlo opasne bolesti: humana 

monocitna (uzročnik E. Chaffeensis) i 

humana granulocitna (uzročnik još bez 

imena, ali se gotovo ne razlikuje od E. 

equi koji je patogen za životinje). 

Iako je erlihioza poznatija u Japanu 

i Sjevernoj Americi, ima je i u nas. Prenose 

ju krpelji srodnici Ixodesa ricinussa, 

a najčešće se javlja ljeti u ruralnim područjima. 

Prosječna inkubacija je osam, 

devet dana, a prosječno trajanje bolesti 

oko tri tjedna. Po redu učestalosti simptomi 

su: vrućica, glavobolja, bolovi u 

mišićima, povraćanje, osip, kašalj, upala 

ždrijela (faringitis), proljev, oteklina 

limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, smetenost. 

Kao komplikacija mogu se javiti 

gljivične infekcije. U težim slučajevima 

može doći do poremećaja disanja, neuroloških 

simptoma i zatajenja bubrega. Jednom 

kad se posumnja na erlihiozu, treba 

što prije početi liječenje lijekom izbora, a 

to je doksiciklin. 

Zahvaljujemo doktoru Vladimiru 

Krajinoviću na ustupljenim materijalima. 

9

HYMENOPTERA 

- KUKCI KOJI UBADAJU 

B. Pevec, M. Radulović Pevec, A. Stipić-Marković* 

Napokon smo dočekali toplo doba 

godine. Veselimo se kupanju, sunčanju, 

izletima. No, često zaboravljamo na opasnosti 

koje vrebaju i zateknu nas obično 

na nezgodnim mjestima, kilometrima 

daleko od najbliže medicinske ustanove. 

Jedna od opasnosti su ubodi kukaca iz 

reda Hymenoptera (opnokrilci), čije posljedice 

su u većini slučajeva bezazlene i 

manifestiraju se manjim lokalnim otokom 

i crvenilom praćenim osjećajem boli i pečenja. 

Međutim, u osoba preosjetljivih na 

otrove kukaca, mogu se javiti teške anafilaktičke 

reakcije što mogu završiti i smrću. 

Svjetske statistike pokazuju da se u 

različitim populacijama od 0,4-4% ljudi 

nakon uboda kukca razvije anafilaktička 

reakcija. U SAD je 30-50 smrtnih slučajeva 

godišnje povezano s ubodima kukaca. 

Također je velik broj pacijenata (oko 

30%) koji već nakon jednog uboda kukaca 

postanu preosjetljivi. 

U redu Hymenoptera su porodice 

Apidae (pčele) i Vespidae (ose). Najznačajniji 

predstavnik porodice Apidae je 

Apis mellifera (pčela medarica), dok su u 

porodici Vespidae brojne vrste od kojih 

su za naše podneblje najvažnije Vespula 

vulgaris (obična osa), Vespa crabro (stršljen) 

i Polistes gallicus (galska osa) [tablica 

1, slike 1-5]. 

Tablica 1 Taksonomija opnokrilaca 

HYMENOPTERA 

(opnokrilci) 

APIDAE 

(pčele) 

VESPIDAE 

(ose) 

VESPINAE 

POLISTINAE 

APIS 

BOMBUS 

VESPULA 

DOLICHO- 

VESPULA 

VESPA 

POLISTES 

Apis mellifera 

Bombus terrestris 

Vespula vulgaris 

Dolichovespula 

silvestris 

Vespa crabro 

Polistes gallicus 

RED PORODICA POTPORODICA ROD VRSTA 

* Branko Pevec, dr. med., znanstveni novak; Mira Radulović Pevec, dr. med., znanstvena 

novakinja; primarijus Asja Stipić-Marković, dr. med.; opća bolnica “SVETI DUH”, Klinika za unutarnje 

bolesti 

10

OTROVI KUKACA 

Slika 1 Apis mellifera 

Slika 2 Bombus terrestris 

Otrovi kukaca kompleksnog su 

sastava [tablica 2], a pojedine komponente 

imaju različite učinke u živom organizmu. 

Biogeni amini i hijaluronidaza dovode do 

vazodilatacije i povećanja permeabilnosti 

krvnih žila te su odgovorni za lokalne 

nealergijske reakcije. Bazični peptidi i 

fosfolipaze zbog svog citotoksičnog, 

hemolitičkog i neurotoksičnog učinka 

uzrokuju sistemske toksične reakcije 

nakon multiplih uboda. Najopasniji 

učinak je alergijska senzibilizacija do 

koje, zbog svog velikog alergogenog 

potencijala, dovode enzimi i drugi proteini 

prisutni u otrovima insekata [tablica 3]. 

U senzibiliziranih pojedinaca već vrlo 

mala količina otrova može izazvati alergijsku 

reakciju. 

Tablica 2 Sastav otrova opnokrilaca 

Slika 3 Vespula vulgaris 

Slika 4 Vespa crabro 

TVARI NISKE 

MOLEKULARNE 

MASE 

PEPTIDI 

PROTEINI 

biogeni amini 

šećeri 

aminokiseline 

oligopeptidi 

fosfolipidi itd. 

melitin 

apamin 

MCD-peptid 

kinini itd. 

fosfolipaze 

hijaluronidaza 

fosfataze 

esteraze itd. 

Slika 5 Polistes gallicus 

11

Tablica 3 Glavne alergogene 

komponente 

OTROV 

PČELE 

OTROV OSE 

fosfolipaza A2 


kisela fosfataza 

alergen C 

melitin 

fosfolipaza A i B 


antigen 5 

kisela fosfataza 

alkalna fosfataza 

proteaza 

Iako su otrovi pojedinih vrsta insekata 

različiti, između nekih postoji određen 

stupanj križne reaktivnosti. Križna 

reaktivnost posebno je izražena između 

pojedinih vespida. Zbog toga su moguće 

alergijske reakcije nakon uboda jedne 

vrste kukaca (npr. stršljena) u pacijenta 

senzibiliziranog otrovom druge vrste (npr. 

ose). 

KLINIČKE MANIFESTACIJE 

Za razliku od opisane lokalne nealergijske 

reakcije koju susrećemo kod većine 

ljudi, u preosjetljivih osoba mogu se 

razviti različiti oblici alergijskih reakcija: 

1. Jaka lokalna reakcija - otok na 

mjestu uboda veći od 10 cm u 

promjeru, koji traje dulje od 24 sata. 

2. Sistemske reakcije. Najblaži oblik 

sistemskih reakcija uključuje kožne 

manifestacije kao što su svrbež, 

eritem, generalizirana urtikarija. 

Nešto teži oblik predstavljaju angioedem 

(angioneurotski ili Quinckeov 

edem) te različite probavne smetnje 

kao mučnina, povraćanje, proljev, 

bolovi u abdomenu. Otežano disanje, 

osjećaj gušenja, pritisak i “piskanje” 

u prsima kao posljedica bronhoopstrukcije 

teški je oblik sistemske 

reakcije. Najteža sistemska 

manifestacija je anafilaktički šok što 

uključuje hipotenziju, kolaps, gubitak 

svijesti, inkontinenciju urina i 

stolice, cijanozu te ako se promptno 

ne intervenira može na kraju završiti 

pogubno. 

3. Atipične reakcije uključuju niz 

različitih manifestacija u pojedinim 

organskim sustavima. Tu spadaju 

sindrom serumske bolesti (vrućica, 

artralgija, artritis, limfadenopatija, 

egzantem), generalizirani vaskulitis 

(purpura), bubrežne manifestacije 

(nefrotski sindrom), manifestacije u 

živčanom sustavu (periferni neuritis, 

poliradikulitis, epileptični napad, 

reverzibilna i ireverzibilna oštećenja 

CNS-a), manifestacije u krvotvornom 

sustavu (trombocitopenija, 

hemolitička anemija, DIK), kardiovaskularni 

učinci (angina pectoris, 

akutni infarkt miokarda, aritmije). 

Kod ponovnog uboda, u većini slučajeva, 

javlja se u iste osobe ista vrsta 

reakcije kao kod prethodnog uboda (rizik 

ponovne sistemske reakcije je >60%). 

POSTUPAK NAKON UBODA 

Nakon uboda kukca potrebno je što 

prije odgovarajuće liječiti nastale reakcije. 

Ako se radi o ubodu pčele, važno je 

odmah nakon uboda odstraniti zaostali 

žalac budući da peristaltički valovi još 

određeno vrijeme istiskuju otrov pohranjen 

u otrovnim vrećicama u kožu. Također 

je važno odstraniti žalac bez pritiska 

na otrovne vrećice (pomoću nokta ili 

12

pincete), kako bi se izbjeglo dodatno 

injiciranje otrova u kožu [slika 6]. Mjesto 

uboda tada je dobro dezinficirati i hladiti. 

Jake lokalne reakcije liječe se peroralnom 

primjenom antihistaminika te lokalnom 

primjenom hladnih obloga i kortikosteroidnih 

krema. Ako su ove reakcije 

izrazito jake, može se razmotriti i sistemska 

primjena kortikosteroida. Sistemske 

i atipične reakcije potrebno je zbrinuti 

hospitalno, a u liječenju se primjenjuju 

sistemski kortikosteroidi i antihistaminici, 

spazmolitici, blokatori H2 receptora, 

antiemetici, inhalacijski i sistemski 

bronhodilatatori, kisik, adrenalin i drugi 

lijekovi, a u najtežim slučajevima ponekad 

je potrebno primijeniti intubaciju, 

mehaničku ventilaciju i druge reanimacijske 

postupke. 

Slika 6 Pravilan način odstranjivanja 

zaostalog žalca 

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI 

Algoritam dijagnostičkih postupaka 

u utvrđivanju preosjetljivosti na otrove 

kukaca započinje prikupljanjem anamnestičkih 

podataka o kojem se kukcu radilo, 

je li reakcija bila alergijska ili nealergijska 

te kakav je rizik budućih uboda kod 

dotičnog pacijenta. Slijede kožni testovi 

(skin prick test, intradermalni test) i 

specifični in vitro testovi (RAST). U 

nejasnim slučajevima (pozitivna anamneza, 

uz negativne rezultate kožnih i 

laboratorijskih testova) izvodi se provokativni 

test ubodom živog kukca (sting 

challenge test). Test se izvodi tako da se 

volarna strana podlaktice pacijenta izloži 

ubodu kukca, nakon toga se promatraju i 

bilježe sve nastale reakcije. Potreban je 

intenzivan monitoring vitalnih funkcija te 

brza primjena odgovarajuće terapije ako 

se razvije sistemska reakcija. Ovaj test 

izvodi se samo u specijaliziranim ustanovama, 

u kojima postoji mogućnost promptnog 

zbrinjavanja teških sistemskih 

reakcija. 

SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA 

(HIPOSENZIBILIZACIJA) 

Specifična imunoterapija otrovom 

kukca (Venom immunotherapy - VIT) 

danas se smatra jedinom učinkovitom 

13

metodom liječenja preosjetljivosti, jer u 

velikog broja pacijenata uspješno prevenira 

anafilaktičke reakcije nakon 

budućih uboda kukaca. Provodi se u 

pacijenata koji su nakon uboda kukaca 

imali teške sistemske reakcije (bronhoopstrukcija, 

anafilaktički šok), kao i u 

pacijenata kod kojih je reakcija bila blaga 

(urtikarija) ili umjerena (angioedem), ali 

postoji veći stupanj izloženosti budućim 

ubodima (npr. pčelari, šumski radnici). Uz 

to, pacijent mora biti specifično reaginski 

senzibiliziran na otrov kukca, tj. mora 

imati pozitivan kožni test i/ili RAST. 

Primjenom otrova insekta na kojeg je 

pacijent senzibiliziran, postiže se ravnoteža 

između Th1 i Th2 fenotipova imunološkog 

odgovora. Posljedično izostaje 

produkcija specifičnih IgE protutijela 

potrebnih za razvoj anafilaksije. 

Inicijalna faza imunoterapije traje 

različito dugo, ovisno o protokolu koji se 

koristi (konvencionalni, rush, ultrarush), 

nakon toga slijedi faza održavanja u 

trajanju od 3-5 godina [slika 7]. Nuspojave 

terapije su uglavnom blage (lokalizirani 

otok i crvenilo na mjestu injekcije) 

i ne zahtijevaju liječenje. Češće su u 

inicijalnoj fazi terapije, uglavnom su 

izraženije u žena nego u muškaraca, češće 

su kod primjene otrova pčele u odnosu 

na otrov ose te kod rush protokola u 

odnosu na konvencionalne protokole. 

Teže su nuspojave (sistemske reakcije) 

rijetke, ali moguće, pa je potreban oprez. 

Težina nuspojava terapije ne može se 

predvidjeti na osnovi težine prethodnih 

reakcija na ubode kukaca. Stoga se 

preporučuje da specifičnu imunoterapiju 

primjenjuje iskusno osoblje u specijaliziranoj 

ustanovi. Uspješnost terapije 

procjenjuje se kožnim i in vitro testovima, 

no najbolji pokazatelj je “sting challenge” 

test. Zaštitni učinak imunoterapije prisutan 

je tijekom sljedećih 7 godina u 85- 

95% pacijenata. 

Slika 7 Shematski prikaz izvođenja specifične imunoterapije 

14

PREVENCIJA 

Najbolja preventivna mjera kod 

alergijskih bolesti obično je izbjegavanje 

alergena, što kod pacijenata preosjetljivih 

na otrove kukaca znači izbjeći ubode. 

Poznato je da kukci napadaju kada se 

osjećaju ugroženi te se ubod može izbjeći 

tako da se u njegovoj blizini ne izvode 

nagli pokreti. Cvijeće i voće otpalo s drveća, 

kozmetički preparati s intenzivnim 

mirisom i ostatci hrane privlače kukce. 

Njihovim izbjegavanjem, odnosno odgovarajućom 

dispozicijom, mogu se izbjeći 

neželjeni susreti. 

Svaki pacijent preosjetljiv na otrov 

kukca trebao bi nabaviti i u toplo doba 

godine, kada su opnokrilci aktivni, stalno 

nositi sa sobom komplet za samopomoć 

koji sadrži autoinjektor adrenalina 

(EpiPen, Fastject i sl.). Uz autoinjektor u 

kompletu se mogu nalaziti tablete kortikosteroida 

i antihistaminika. U slučaju 

uboda kukca, pacijent može na vrlo 

jednostavan način samostalno primijeniti 

autoinjektor te potražiti stručnu pomoć. 

Kompleti za samopomoć, iako u 

danom trenutku spašavaju život, nipošto 

nisu dostatni u liječenju preosjetljivosti na 

otrov kukca. Pacijentima koji su preživjeli 

teške anafilaktičke reakcije, osim što žive 

u strahu od mogućih posljedica ponovnih 

uboda i realno prijeti opastnost da razviju 

sličnu reakciju. Nažalost, ne postoji 

adekvatna metoda kojom bi bilo moguće 

predvidjeti stupanj težine reakcije kod 

ponovljenih uboda. Stoga je specifična 

imunoterapija ujedno i najbolja mjera 

prevencije potencijalnih anafilaktičkih 

reakcija. 

Literatura 

1. Lockey RF. Allergic reaction to 

insect stings. In: Rakel RE, ed. 

Conn’s Current Therapy. Philadelphia: 

WB Saunders; 1988:767-70 

2. Müller U. Insect sting allergy: 

clinical picture, diagnosis and 

treatment. Gustav Fischer Verlag, 

Stuttgart, New York, l990 

3. Müller U, Mosbech H. Position 

paper. Immunotherapy with Hymenoptera 

venoms. EAACI Subcommittee 

on insect venom allergy 

1993; 43:suppl.4:36-46 

4. Müller U. Hymenoptera venom 

hypersensitivity: an update. Clin Exp 

Allergy 1998; 28: 4-6 

5. Müller U. Immunotherapy for insect 

allergy: recent advances and therapeutic 

perspectives. Int J Immunopathol 

Pharmacol 1997; 10: 155-6 

6. Incorvaia C, Pravettoni V, Mauro M, 

Marino G, Pastorello EA. Diagnosis 

and monitoring of hymenoptera 

venom allergy: clinical aspects and 

new tools. Int J Immunopathol 

Pharmacol 1997; 10: 165-8 

7. Mosbech H, Müller U. Side-effects 

of insect venom immunotherapy: 

results from an EAACI multicenter 

study. Allergy 2000; 55: 1005-10 

8. Brehler R, Wolf H, Kütting B, 

Schnitker J, Luger T. Safety of a twoday 

ultrarush insect venom immunotherapy 

protocol in comparison 

with protocols of longer duration and 

involving a larger number of injections. 

J Allergy Clin Immunol 2000; 

105: 1231-5 

15

CRNA UDOVICA 

U svijetu je poznato preko 37. 000 vrsta pauka. Oko 100 vrsta može biti opasno. 

U našim krajevima osobito u priobalju, najpoznatiji otrovni pauk je crna udovica 

(Latrodectus tredecimguttatus). Latinsko ime potječe od crvenih pjega po abdomenu, 

kojih je najčešće 13, a može ih biti do 17 ili ni jedna. Tijelo ženke dugo je 1,5 cm a 

mužjaka 5 mm. Nakon oplodnje, tijekom srpnja i kolovoza, ženka leže jajašca, omota 

ih i pohrani u zaštićeni dio paučine. Paučina je najčešće smještena u šupljinama 

drveta, ispod kamena, ili na rubovima jaraka. Sljedećeg travnja legu se mladi pauci 

koji se međusobno proždiru. Tijekom rasta mjenjaju boju od smeđe s bijelim točkicama, 

sve do crne s crvenim točkicama. Zrelost i konačnu veličinu dosežu u lipnju. 

Otrovni aparat čine helicene kroz koje kanaličima iz žlijezda izlazi otrov. Otrov 

sadrži toksalbumine i lipoproteine s fosfolipidima. Djeluje na autonomni i središnji 

živčani sustav i to centralno i periferno. Kod osoba s manjom muskulaturom simptomi 

su jače izraženi. Simptomi počinju crvenilom na mjestu ugriza, slijedi bol u regionalnim 

limfnim čvorovima koji su ponekad otečeni. Uskoro se bol širi u područje prsa, trbuha, 

križa i nogu. Tipične su sve jače kontrakcije. Pojavljuje se povišena temperatura, 

crvenilo i znojenje lica, otok kapaka, a često i bolne grimase lica uz tipičan strah od 

smrti. Izmjenjuje se tahikardija i bradikardija, midrijoza i mijoza. Sekrecija bronha i 

disanje je otežano, dolazi do pareze mokraćnog mjehura, pa i toksičnog nefritisa. 

Karakteristična je anoreksija, nesanica i opstipacija. Pojavljuje se neuropatsko žarenje 

stopala. 

Dijagnozu je ponekad teško odrediti jer bolesnici često ne znaju da su ugrizeni. 

Kao “alarmne reakcije” mogu se shvatiti leukocitoza s neutrofilijom, prolazna 

hiperglikemija, povišene vrijednosti ureje, eritrocita, hemoglobina i indeksa boje. 

Osjećaj bolesti traje oko tjedan dana uz značajan gubitak težine. Rekonvalescencija 

traje dugo s asteničnim i neurasteničnim sindromom. Komplikacije su češće kod 

srčanih bolesnika i hipertoničara. Letalitet je danas manji od 1 posto. 

Terapija izbora je kalcij i.v., nakon toga nastaje brzo, makar i prolazno olakšanje. 

No, brzo treba dati anafilaktički serum koji je efikasan u svim stadijima, bilo da se da 

odmah ili nakon 24 sata nakon uboda. 

Prevencija se sastoji u mehanizaciji poljoprivrede, zaštitnoj odjeći i zdravstvenom 

prosvjećivanju. Ako postoji ikakva sumnja na ugriz crne udovice, odmah treba ugroženog 

uputiti u ambulantu hitne medicinske pomoći. 

16 

Legenda o nastanku pauka crne udovice 

“Mlada lidijka Arahna tkala je predivna tkanja. U svojoj oholosti 

izazove na natjecanje božicu Atenu, zaštitnicu tkalja. 

Atena izveze veličanstvenih dvanaest olimpijskih bogova, a 

Arahna prikaz njihovih grijeha, ljubav sa smrtnicima. 

Razjarivši time božicu u očajanju se objesi. Atena je pretvori 

u pauka koji od tada vječno plete svoje tkanje.” 

Arahna (grč. pauk)

ZMIJSKI UGRIZ I NJEGOVO LIJEČENJE 

Iako je u razvijenim zemljama Europe, 

Amerike, Azije, te u Australiji malo 

smrtnih slučajeva od ugriza zmija otrovnica, 

zmijski je ugriz još uvijek važan 

uzrok smrti u mnogim nerazvijenim 

zemljama. Ukupan broj ljudi koje ugrizu 

zmije (otrovnice i neotrovnice) prilično 

je velik. U SAD-u, primjerice, godišnji 

broj ugriza zmija je oko 10. 000, ali samo 

mali postotak od ovog broja otpada na 

otrovnice. 

Osim mogućih fizioloških posljedica 

djelovanja zmijskog otrova, u ljudi je vrlo 

važan i psihološki učinak ugriza. Naime, 

u većine ljudi zmije izazivaju jake 

negativne osjećaje i strah tako da ugrizi 

neotrovnica kod njih mogu izazvati 

nepredvidive, ponekad histerične, reakcije. 

Mislili biste da se takve reakcije 

javljaju samo u ljudi koji se povremeno 

ili slučajno susreću sa zmijma. Međutim, 

psihološka su istraživanja pokazala da 

nepredvidive reakcije nisu nimalo rijetke 

među osobama koje su stalno u dodiru sa 

zmijama (primjerice, djelatnici u zoološkim 

vrtovima). Takvi su slučajevi 

dobro dokumentirani u medicinskoj 

literaturi. Tako je godine 1992. u časopisu 

Tropical and Geographical Medicine 

opisan slučaj histerične paralize nakon 

ugriza zmije. Dvadesetpetgodišnjak je 

pokušao samoubojstvo nakon ugriza 

čegrtuše koju je držao kao kućnog 

ljubimca. Nakon liječničke intervencije, 

čovjek je preživio, ali je bilo potrebno 

liječenje antiserumom te složen kirurški 

zahvat na podlaktici. 

Zmijski su otrovi složene mješavine 

biološki aktivnih tvari koje mogu paralizirati 

ili usmrtiti plijen. Otrov se, 

međutim, može koristiti i u samoobrani. 

Biokemijskom analizom zmijskih otrova 

utvrđeno je da oni sadrže brojne enzime. 

Do danas je utvrđeno najmanje 26 enzima 

od kojih su najvažniji proteolitički enzimi, 

hidrolaze argininskih estera, enzimi slični 

trombinu, kolagenaze, fosfolipaze, fosfoesteraze, 

acetilholin esteraze, ribonukleaze, 

deoksiribonukleaze, NAD nukleotidaze, 

laktat dehidrogenaze, L - aminoksidaze 

i adenozin trifosfataze. U otrovima 

se mogu naći i biološki aktivne tvari 

niske molekularne mase. One nemaju 

enzimsku aktivnost, ali je njihovo djelovanje 

u otrovu vrlo važno. Često su one 

odgovorne za toksično djelovanje otrova. 

Primjerice, čisti krotoksin izoliran iz 

otrova čegrtuša, ima 15 puta ječe toksično 

djelovanje nego sirovi otrov. On se sastoji 

od 18 aminokiselina, a denaturira hemoglobin, 

izaziva hemolizu, aktivira fibrinogen, 

oslobađa bradikinin, te izaziva 

poremećaje u disanju i smrt. U otrovima 

se mogu naći i tvari koje izazivaju 

grušanje krvi, ali i one koje sprečavaju 

grušanje. 

Pošto su otrovi proteinskog sastava, 

oni u ugrizenih mogu izazvati reakcije 

brze preosjetljivosti (tzv. anafilaktički 

šok). Međutim, ove su reakcije na zmijske 

otrove vrlo rijetke i javljaju se kod malog 

broja ugrizenih osoba. 

Podjela zmijskih otrova 

Više je podjela zmijskih otrova, ali 

je najčešća na hemotoksične i neurotoksične 

otrove. Hemotoksini izravno 

17

azaraju tkivo na mjestu ugriza i dalje od 

njega, razaraju krvne stanice (eritrocite i 

leukocite), utječu na sustav grušanja krvi, 

a mogu oštetiti i srce, skeletne mišiće, 

bubrege i pluća. Neurotoksini ne izazivaju 

jaka razaranja tkiva, ali utječu na živčani 

sustav izazivajući ozbiljne promjene u 

osjetilnim i motoričkim sustavima, te 

ometaju ili potpuno zaustavljaju disanje i 

otkucaje srca. 

Često se čuje kako zmija ima hemotoksičan 

ili neurotoksičan otrov. Te 

tvrdnje nisu točne jer niti jedna zmija 

nema čisto hemotoksičan ili neurotoksičan 

otrov. Može se samo govoriti o 

količini pojedinih tvari koje prevladavaju 

u nekom otrovu. U otrovu ljutica prevladavaju 

uglavnom hemotoksične tvari, ali 

ima i neurotoksičnih. Isto tako, u otrovu 

zmija porodice Elapidae (guje) najzastupljenije 

su neurotoksične tvari, ali to 

ne znači da u otrovu nema i hemotoksina. 

Simptomi i posljedice 

djelovanja otrova 

Pojave znakova trovanja zmijskim 

otrovom, te razvoj kasnijih posljedica 

ovisi o velikom broju čimbenika: starosti 

i masi žrtve, mjestu i dubini ugriza, duljini 

trajanja ugriza (količini ubrizganog 

otrova), razini straha zmije, vrsti i veličini 

zmije, stanju otrovnog sustava zmije 

(otrovnih žlijezda i zuba), osjetljivosti 

osobe na otrov, patogenim mikroorganizmima 

prisutnim u ustima zmije u trenutku 

ugriza, te o brzini prve pomoći i 

kvaliteti kasnije medicinske obrade u 

zdravstvenoj ustanovi. 

Ugriz ljutice – poskok (Vipera 

ammodytes), riđovka (Vipera berus) često 

se može prepoznati po tragovima otrovnih 

zuba na mjestu ugriza. U većini slučajeva, 

u roku od deset minuta nakon ugriza, 

javlja se otok koji se širi od mjesta ugriza 

i može u roku od jednog sata, ako se ne 

započne liječenje, brzo zahvatiti čitav 

ugrizeni dio tijela (primjerice, ruku ili 

nogu). U mnogim slučajevima, uz otok 

javlja se i lokalno krvarenje u površinskom 

dijelu. Zbog otoka, koža je vrlo 

napeta, sjajna i osjetljiva na dodir. Limfni 

čvorovi u ugrizenom dijelu tijela ubrzo 

se povećaju i bolni su na dodir. U roku 

od tri sata nakon ugriza, na ugrizenom 

dijelu tijela, na površini kože ponekad se 

javljaju mjehuri ispunjeni seroznom 

tekućinom koja je, u nekim slučajevima, 

pomiješana s krvlju. Ovakav razvoj 

simptoma često prati jaka bol koja se sa 

ugrizenog dijela širi u ostale dijelove 

tijela. Od ostalih simptoma često se 

javljaju slabost, povraćanje, obilno 

znojenje, grčevi u crijevima, ponekad i 

gubitak svijesti. Neki se bolesnici žale i 

na utrnuće zahvaćenog dijela tijela 

odnosno na pojavu utrnuća usta ili usnica. 

Neke ljutice imaju u svojem otrovu i tvari 

koje sprečavaju grušanje krvi i izazivaju 

krvarenje iz sluznica. Simptomi djelovanja 

ovih tvari su opsežna unutrašnja i 

vanjska krvarenja. Osobito su značajna 

krvarenja iz sluznice usta. 

Simptomi ugriza kobre su lagani 

lokalni otok, i ponekad, bol koja se razvija 

desetak minuta nakon ugriza. Nakon ovih 

simptoma, javlja se slabost, umor, pojačano 

lučenje sline, otok kapaka, te pareza 

ličnih mišića, usnica jezika i ždrijela. Puls 

je oslabljen, krvni tlak nizak, a disanje 

otežano. Može se javiti i paraliza skeletnih 

mišića. Vid je jako oslabljen i javljaju se 

dvostruke slike. Ponekad se javlja i glavobolja. 

Često su i opsežna odumiranja tkiva 

(nekroze) na mjestu ugriza. Svi se simptomi 

brzo razvijaju tako da već nako 30 

minuta može biti posve razvijena slika 

jakog trovanja. Većina tih simptoma 

18

karakteristična je za trovanje otrovom u 

kojem prevladavaju neurotoksične tvari. 

Pojava nekroze upućuje da su u otrovu i 

hemotoksične tvari. 

Ugriz kraita izaziva iste simptome 

kao i ugriz kobre, ali nema nikakvog 

oticanja niti bola na mjestu ugriza. 

Nakon razvoja simptoma ugriza 

kobre ili kraita ubrzo se javlja opći šok, 

koma i prestanak disanja. Zato je, u 

slučajevima trovanja ovakvim otrovom, 

potrebno vrlo brzo reagirati. 

Za trovanje mambinim otrovom 

značajna je opća slabost, mučnina, 

povraćanje, slabljenje vida, pojačano 

lučenje sline, glavobolja i jaki bolovi u 

trbuhu. Nakon početnih simptoma, razvija 

se jaka hipotenzija i respiracijski šok. 

Nakon ugriza australskih otrovnica 

javlja se umor, mučnina i povraćanje, 

bolovi u trbuhu, glavobolja, otežan govor, 

opća slabost mišića i paraliza koja u nekim 

slučajevima može biti i trajna (primjerice, 

u slučaju ugriza taipana). Često se javlja i 

oštećenje mišićnih stanica, a u mokraći 

se pojavljuje hemoglobin. 

Za ugriz morskih zmija značajna je 

lagana bol u skeletnim mišićima, posebice 

u vratnim mišićima. Bol se pojačava 

kretnjama glave. Oticanje se uopće ne 

javlja. Oko usta se često javljaju trnci, a 

ona postaju suha. Ponekad se ugrizene 

osobe žale na bol pri gutanju. Zjenice su 

gotovo uvijek proširene. U slučajevima 

jakog trovanja javlja se respiracijski šok. 

Iako većina zmija iz porodice Colubridae 

nije otrovna, postoji nekoliko vrsta 

koje u stražnjem dijelu gornje čeljusti 

imaju užlijebljene zube. Ti su zubi 

povezani s posebnom žlijezdom (tzv. 

Duvernoyovom žlijezdom) koja proizvodi 

otrov. Većina ovih vrsta nije opasna za 

čovjeka, ali ugrizi nekih mogu izazvati za 

život opasna trovanja. Zmije iz porodice 

Colubridae za koje se zna da mogu biti 

opasne za čovjeka su boomslang (Diapholidus 

typus), ptičje zmije (Thelotornis 

kirtlandi i T. capensis), mangrovska zmija 

(Boiga dendrophila), Psammophylax 

rhombeatus i Rhabdophis tigrinus. 

Ugriz zmajura (Malpolon monspessulanus) 

koji živi i u nas može izazvati 

glavobolju, mučninu, povračanje i groznicu. 

Medjutim, ovi simptomi najčešće 

traju samo nekoliko sati nakon toga sljedi 

potpuni oporavak. 

Prva pomoć kod ugriza naših 

zmija otrovnica 

U nas najviše ugriza ima u proljeće 

i ljeto kada su zmije najaktivnije. Gotovo 

svi ugrizi potječu od riđovke ili poskoka. 

Loše pružena prva pomoć može samo 

pogoršati stanje ugrizene osobe. Ako je 

došlo do ugriza treba učiniti sljedeće : 

1. Pričekati nekoliko minuta. Ako 

nakon 5 - 10 minuta ne dolazi do 

oticanja ugrizenog mjesta, onda nije 

došlo do trovanja. Moguće je da 

zmija nije otrovnica ili da zmija 

otrovnica nije ubrizgala otrov u ranu. 

2. Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljna 

trovanja su rijetka, a smrtni su 

slučajevi gotovo nepoznati ako se 

liječenju pristupi u roku od 6 do 10 

sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni 

slučajevi izazvani znijskim ugrizom 

toliko su rijetki da u krajevima gdje 

je poskok česta životinja više ljudi 

pogine od elementarnih nepogoda 

(potresa, poplava) nego od ugriza. 

3. Imobilizirati ugrizeni dio tijela. 

Nogu ili ruku treba omotati čitavom 

duljinom (ne prečvrsto) do dolaska 

u bolnicu. 

19

4. Ne loviti zmiju. Rezultat lova su 

najčešće dodatni ugrizi. 

5. Što prije odvesti ugroženog u 

bolnicu. Tijekom transporta ugrizeni 

dio tijela što manje micati jer se 

pomicanjem otrov brže širi. Ako 

dođe do povraćanja, okrenuti ugrizenog 

u bočni položaj. 

Napomena 

Često se predlaže ranu zarezati i 

isisati što je više moguće otrova. To može 

raditi samo stručna osoba jer rezanje rane 

pojačava krvarenje, a ako se, primjerice, 

koriste nesterilni noževi, britvice i sl., 

onda može doći i do infekcije rane. 

Neki autori predlažu stavljanje 

poveza kako bi se spriječilo širenje otrova. 

Takav povez mora biti dovoljno čvrst da 

uspori širenje otrova a da ne ometa 

krvotok. Pošto je neiskusnom čovjeku 

vrlo teško odrediti što je to dovoljno 

“jako” da zaustavi otrov, a dovoljno 

“slabo” da ne zaustavlja krvotok, ne 

preporučuje se samostalno stavljanje 

poveza. Čvrsto stegnuti povezi mogu 

znatno pogoršati stanje ugrizenog dijela 

tijela i izazvati gangrenu. 

Najvažnije: Iako se zmijski antiserum 

može kupiti u ljekarnama, nikada 

ga ne ubrizgavajte sami sebi ili drugoj 

osobi bez liječničkog nadzora. U osoba 

osjetljivih na serum razvije se reakcija 

brze preosjetljivosti (anafilaktički šok) 

koja može biti smrtonosna ako se njeni 

simptomi odmah ne ublaže. Prema tome, 

ubrizgavanje antiseruma (“protuotrova”) 

bez liječničkog nadzora može 

biti opasnije od samih simptoma 

trovanja. Zmijski je antiserum medicinski 

pripravak koji se može dati samo u 

bolnici pod strogim liječničkim nadzorom. 

* srce.hr/botanic/cisb/doc/fauna/zmije/ugriz.htm 

20

ŽARNJACI 

Žarnjaci ili mješanci (Coelenterata, 

Cnidaria) skupina su morskih životinja 

kojima mješinasto tijelo čini jedna tjelesna 

šupljina s jednim otvorom oko kojeg se 

nalaze lovke koje laganim titranjem 

pokreću struju vode u smjeru otvora. Broj 

lovki je uvijek paran, višekratnik od 4, 6, 

a na njima se nalaze mnogobrojni žarnjaci. 

Žarnjaci se dijele u tri razreda: koralje 

(Anthozoa), režnjake ili prave 

meduze (Scyphozoa), i vodenpolipe ili 

obrubnjake (Hydrozoa). Kod nas su 

najvažniji razred koralja, u kojemu su 

vlasulje ili moruzgve, te razred pravih 

meduza. Iz razreda koralja najpoznatije 

vrste koje žive u Jadranu su: crvena 

vlasulja (Actinia equina), smeđa vlasulja 

(Anemonia sulcata) i plaštena moruzgva 

(Adamsia palliata). Od meduza kod nas 

su učestale: uhati klobuk (Aurelia aurita), 

morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i 

morska pluća (Rhizostoma pulmo). 

Otrov što se nalazi u mjehurastim 

žarnicama izbacuje se kroz duguljastu 

cjevčicu ako je podražen osjetni produžetak. 

Najčešće pogođene osobe su plivači 

i turisti kod kojih je uglavnom riječ o 

slučajnom kontaktu i ribari kod kojih 

ubodi žarnjaka mogu biti i profesionalna 

ozljeda. 

Simptomatologija može kod uboda 

žarnjaka varirati od lagane lokalne, do 

teške opće kod preosjetljivosti (alergije) 

na sastojke otrova. 

Obično se javi crvenilo i oteklina na 

mjestu uboda praćena jakom boli, a nakon 

kratkog vremena javlja se uzdignuta 

blijeda papula, najčešće kao vjerni otisak 

kontakta s lovkom. Mogu nastati mjehuri, 

kraste i ožiljci, a kao dugotrajne posljedice 

česte su promjene boje kože. Kod slučajeva 

preosjetljivosti ili kod mnogostrukih 

uboda mogu se javiti opći simptomi, kao 

što su: suzenje, vrtoglavica, pospanost, 

grčevi mišića, povraćanje, a može se 

završiti i smrtno ili zbog prestanka disanja 

i šoka ili pak zbog utapanja. 

Kod pružanja prve pomoći vrlo je 

važno isprati mjesto uboda morskom 

vodom kako bi se odstranile preostale 

žarnice. Nikako ne ispirati običnom 

vodom jer se zaostale žarnice mogu 

aktivirati. Nakon ispiranja morskom 

vodom potrebno je mjesto uboda politi 

alkoholom ili vinskim octom koji će 

preostale aktivne žarnice fiksirati. Mjesto 

na kraju premazati kortikosteroidnom i 

antihistaminskom mašću. Jako izraženi 

opći simptomi zahtijevaju hospitalizaciju 

i adgovarajuću terapiju. 

* medicina. hr/clanci/zarnjaci.htm 

21

OPREZNO S UVA, UVB I UVC ZRAKAMA 

K. Kostović* 

Posljednjih dvadesetak godina, zbog 

promjene načina života i pomodnosti, 

ljudi se produljeno izlažu ultraljubičastim 

(UV) zrakama, bilo da je riječ o prirodnom 

sunčanju ili izlaganju umjetnim 

izvorima UV zračenja (solarij). Tamni ten 

postao je dio prestiža te sinonim zdravlja, 

mladosti i dobre forme. 

Nasuprot tomu, zbog oštećenja 

ozonskog sloja u atmosferi, sve više 

štetnih UV zraka dopire do površine 

Zemlje. Znanstvenici su utvrdili da se u 

Hrvatskoj ozonski sloj smanji svakog 

desetljeća za 10%, što dovodi do petpostotnog 

povećanja UV zračenja koje dopire 

do Zemljine površine. Ti su razlozi 

prouzročili porast oštećenja kože koji se 

očituju kao fotostarenje kože ili rak kože. 

Sunce je prirodni izvor UV zračenja. 

Takvom zračenju izložene su osobe koje 

rade na otvorenome (građevinski radnici, 

poljoprivrednici, i dr.) te ostali za vrijeme 

godišnjeg odmora ili rekreacijskih aktivnosti. 

Osim sunca, danas postoje umjetni 

izvori UV zraka: solariji koji se primjenjuju 

u kozmetici te fototerapijski uređaji u 

dermatološkim klinikama kojima se djeluje 

u liječenje nekih dermatoloških bolesti. 

Sunčevo ultraljubičasto svjetlo 

Od ukupnog sunčeva zračenja, 50% 

čini vidljivi dio sunčevog spektra (400 do 

800 nm), infracrveni dio spektra čini 40% 

(800 do 2500 nm), a samo 10% sunčeva 

spektra čini ultraljubičasto (UV) zračenje 

(100 do 400 nm). No upravo taj, najmanji 

dio sunčeva spektra, biološki je najaktivniji 

te je odgovoran za akutna i kronična 

oštećenja kože. Intezitet UV zračenja ovisi 

o geografskoj širini, nadmorskoj visini, 

godišnjem dobu i dijelu dana. Sunčevo 

UV zračenje je energija koju Sunce 

otpušta i transportira u obliku čestica tzv. 

fotona. Oštećenje kože nastaje upravo 

zbog raspršivanja fotona u sve slojeve 

kože. 

Spektar UV zračenja dijeli se u tri 

područja: UVC 100 do 280 nm, 

UVB 280 do 320 nm, UVA 320 do 

400nm. 

UVC zrake ne dopiru do Zemljine 

površine, već se apsorbiraju u ozonskome 

omotaču Zemlje. Zbog zabrinjavajućih 

oštećenja ozonskog omotača, pojavio se 

strah od pojačanog propuštanja opasnih 

UVC zraka. One mogu uzrokovati nastanak 

eritema (crvenila) kože te mogu 

prouzročiti iritacije sluznice oka (konjuktive), 

kao i oštećenje rožnice oka. 

UVB zrake dopiru do Zemljine 

površine; ne prolaze kroz prozorsko 

staklo, no prolaze kroz vodu. Na koži 

uzrokuju eritem (crvenilo kože) i to 12 

do 24 sata nakon što je koža obasjana; 

poslije 48 do 72 sata počinje tamnjeti. Te 

zrake izazivaju opekline na koži, ubrza- 

* Dr. sc., Krešimir Kostović, specijalist dermatovenerolog, Klinika za kožne i spolne bolesti, 

KBC “Zagreb” 

22

vaju starenje kože, a smatraju se i najodgovornijima 

za nastanak karcinoma 

kože. 

UVA zrake na Zemljinu površinu 

dopiru u malim kolićinama. U malim 

dozama ne uzrokuju eritem na koži, no u 

većim dozama uzrokuju eritem i takozvanu 

neposrednu pigmentaciju koja se 

razvija kratko vrijeme nakon UVA 

zračenja. UVA zrake prodiru kroz prozorsko 

staklo; prodiru dublje u kožu i 

odgovorne su za ubrzano starenje kože. 

Fototerapija 

Sedamdesetih godina dvadesetog 

stoljeća počela je proizvodnja umjetnih 

izvora UV svjetla budući da je dokazano 

kako je taj dio elektromagnetskog zračenja 

biološki najaktivniji. Proizvedeni su 

izvori UV svjetla koji emitiraju željene 

valne duljine: u terapiji kožnih bolesti 

primjenjuje se UVB svjetlo valne duljine 

oko 311 nm. Primjenjuje se, također, i 

UVA svjetlo u obliku PUVA terapije. 

Moderne fototerapijske jedinice imaju 

mogućnost emitiranja ili samo UVA 

svjetla ili samo UVB svjetla, ili istodobnog 

emitiranja kombiniranog UVA i 

UVB zračenja. 

UVB terapija 

UVB terapija provodi se u posebnim 

kabinama, obloženim fluorescentnim 

svjetiljkama. Doza UVB zračenja mjeri 

se fotometrom ugrađenim u uređaj. Na 

temelju željene doze UVB zračenja, 

uređaj izračunava potrebno vrijeme 

izloženosti UVB zračenju; može se 

provesti obasjavanje cijelog tijela ili 

obasjavanje dijelova tijela, ovisno o 

naravi bolesti. Tijekom fototerapije 

potrebno je oči bolesnika zaštititi tamnim 

naočalama (kako bi se izbjegla iritacija 

očiju te upala rožnice i očne spojnice). 

Ako promjene vezane za bolest nisu 

vidljive na licu, najbolje je u cijelosti 

zaštititi ga pokrivalom. Osobito je važno 

prije početka fototerapije bolesnika pitati 

o reakciji kože na sunčevo svjetlo te 

procijeniti tip kože jer o tome ovisi početna 

doza UVB zračenja. Također, treba 

doznati prima li bolesnik neke lijekove 

koji mogu uzrokovati fototoksične ili 

fotoalergijske reakcije na koži. UVB 

terapija primjenjuje se u liječenju psorijaze, 

bolesti iz skupine parapsorijaze, 

atopijskog dermatitisa (neurodermitisa), 

vitiliga, lihen ruber, itd… 

PUVA terapija 

PUVA terapija sastoji se od primjene 

fotosenzibilizirajućih tvari, tzv. psoralena 

(P), i UVA zračenja. Psoraleni pojačavaju 

osjetljivost kože na UVA zračenje. Mogu 

se primjenjivati u obliku tableta ili 

kapsula, kupki ili krema te otopina. Kao i 

prilikom UVB terapije, treba odrediti tip 

kože bolesnika te ga pitati o lijekovima 

koje uzima, a kod primjene psoralena u 

obliku tableta osobito je važno upozoriti 

bolesnika o jačoj osjetljivosti na sunčevo 

svjetlo čak 24 sata nakon terapije. 

Obvezno je nošenje zaštitnih naočala 

tijekom terapije. PUVA terapija se koristi 

za liječenje težih oblika psorijaze, ranih 

oblika nekih kožnih limfoma, atopijskog 

dermatitisa, vitiliga, lihen rubera, sklerodermije 

(kod te bolesti koriste se isključivo 

PUVA kupke) te profilaktičko 

(preventivno) obasjavanje kod polimorfne 

svjetlosne reakcije. 

23

Solariji 

Prvi moderni solariji u kozmetičkim 

salonima pojavili su se u drugoj polovici 

sedamdesetih godina. Broj solarija u 

svijetu rastao je iz godine u godinu, a 

posljednjih 15-ak godina taj trend nalazimo 

i u Hrvatskoj. 

Tako, primjerice, u SAD-u više od 

28 milijuna stanovnika povremeno ili 

stalno koristi solarije. Kozmetički saloni 

promoviraju “sigurno tamnjenje” jer 

svjetiljke u salarijima emitiraju samo UVA 

svjetlo. Međutim, uz UVA svetlo, ove 

svjetiljke emitiraju i manji postotak UVB 

zraka koje su najodgovornije za nastanak 

karcinoma kože (prema nekim istraživanjima 

od 0,5 do 9,5%). Nadalje, UVA 

zrake nisu neopasne. Procjenjuje se kako 

UVA zrake uzrokuju oko 10 do 20% 

karcinogenosti sunčevih UV zraka, a doze 

UVA zraka emitirane u solarijima su dva 

do tri puta veće nego kod sunčeva svjetla. 

Kao što je već navedeno, UVA zrake 

prodiru u kožu dublje nego UVB zrake te 

su najodgovornije za fotostarenje kože. 

Čest problem solarija kod nas jesu 

zastarjeli uređaji i neredovite kontrole 

svjetiljki fotometrijskim uređajima. Osim 

toga, često se vrijeme pojedinog tretmana 

u solariju određuje bez točne procjene tipa 

kože, ne pridaje se pažnja mogućnosti 

nastanka fototoksičnih i fotoalergijskih 

reakcija kao posljedica međudjelovanja 

UVA svjetla i lijeka te o bolestima koje 

se pogoršavaju pod utjecajem UV svjetla 

(npr. rosacea ili sistemski lupus erythematosus). 

Kliničke studije pokazale su da se 

jače ili blaže opekline javljaju kod otprilike 

petine osoba koje odlaze u solarije. 

Zdravstveno je prihvatljiv jedino 

sezonski odlazak u solarij prije 

intenzivnog sunčanja kao prevencija 

od sunčevih opeklina, i to otprilike šest 

do osam odlazaka u solarij tijekom 

tri do četiri tjedna. Cjelogodišnja je 

navika odlaska u solarij štetna jer 

ubrzava starenje kože i povećava 

rizik nastanka karcinoma kože. 

Tipovi kože prema osjetljivosti 

na UV zrake 

Prema odgovoru kože nakon 30 

minuta izlaganja sunčevu svjetlu tijekom 

ljeta, razlikujemo 6 tipova kože: 

I. tip IV. tip 

Uvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacija Opekline su vrlo rijetke, a 

(izrazito svjetlopute osobe s crvenom ili plavom pigmentacija osobito jaka 

kosom, sunčevim pjegama i plavim očima) 

II. tip 

Obično se pojave opekline, katkad pigmentacija 

III. tip 

Opekline se pojavljuju ponekad, 

pigmentacija uvijek 

V. tip 

Izrazito tamnopute osobe (npr. 

Meksikanci, Indijanci) 

VI. tip 

Crnci 

24

Procjenjuje se kako UVA zrake 

pridonose oko 10 do 20 % 

karcinogenosti sunčevih UV zraka, 

a doze UVA zraka emitirane u 

solarijima su 2 do 3 puta veće 

nego kod sunčeva svjetla. 

Dugotrajne posljedice 

prekomjernog izlaganja suncu 

Dugotrajno, prekomjerno izlaganje 

UV zrakama dovodi do fotostarenja 

(engl. photoageing) ili prijevremenoga 

starenja kože. Tipično je da, u odnosu 

na dob osobe, koža na izloženim područjima 

izgleda starije. Fotostarenje se 

očituje naboranom, suhom, stanjenom, 

žućkastom kožom, zatim neravnomjernom 

smećkastom pigmentacijom i 

proširenim kapilarama. Naime, UV 

zrake (primarno UVA) prodiru u dublje 

dijelove kože i oštećuju strukturu kolagenih 

i elastičnih vlakana: zbog njihova 

oštećenja dolazi do gubitka gipkosti i 

elastičnosti kože te sposobnosti vezanja 

vlage, uz postupno razvijanje naborane, 

suhe kože. 

Zbog različitih oštećenja na razini 

DNA kao posljedica dugotrajnog, 

kumulativnog izlaganja UV svjetlu 

mogu nastati prekanceroze (promjene 

koje prethode nastanku raka kože) i 

karcinomi kože. 

Najčešća prekanceroza jest aktinička 

keratoza što može prijeći u spinocelularni 

karcinom. Te se promjene 

najčešće javljaju na licu, nosu, uškama i 

šakama, dakle područjima izravno 

izloženim suncu. Upravo se ova vrsta raka 

kože izravno povezuje sa sunčevim UV 

zrakama, a najčešće oboljevaju svjetlopute 

osobe (tip kože I. i II.) koje rade na 

otvorenom (građevinski radnici, poljoprivrednici, 

ribari). 

Druga vrsta raka kože je bazocelularni 

karcinom koji se javlja na 

prethodno nepromijenjenoj koži. Najčešće 

se opaža na licu, ali se može javiti i na 

drugim područjima. Obje vrste karcinoma 

kože u početku se očituju kao čvorić boje 

normalne kože koji se postupno povećava 

ili kao erozija (ranica) koja ne cijeli i traje 

više mjeseci. Najopasnija vrsta raka kože 

je maligni melanom koji se može razviti 

iz pigmentiranih madeža, ali se može 

javiti i na prethodno nepromijenjenoj 

koži. Svaka promjena boje madeža, naglo 

povećanje, uzdignuće madeža ili neravnomjerna 

pigmentacija zahtijeva odlazak 

dermatologu. Rizik nastanka malignoga 

melanoma u posljednja se dva desetljeća 

udvostručio, a sve se češće javlja i u 

mlađim dobnim skupinama (za razliku od 

ranije navedenih karcinoma). Za nastanak 

melanoma osobito je opasno izlaganje UV 

zrakama i sunčane opekline u ranom 

djetinjstvu. 

Uz suglasnost autora i uredništva časopisa Zdrav život preneseno iz, broj 23/2005. 

25

26 

PRESLIKA AMBROZIJE

POŠAST ZVANA AMBROZIJA 

O alergijama općenito, osobito alergiji na pelud ambrozije dosta smo pisali i 

sigurno je većina upoznana s problemima koji pritom nastaju. S obzirom da je broj 

oboljelih u stalnom porastu i predstavlja veliki zdravstveni i gospodarski problem, 

neke spoznaje korisno je ponoviti. 

“Repetitio est mater studiorum” 

Preporuke 

• provjerite ima li u vašoj okolici ambrozije 

• upoznajte članove obitelji, prijatelje i susjede s problemima koje izaziva pelud 

ambrozije 

• sudjelujte u svim aktivnostima uklanjanja korova ambrozije, priključite se 

preventivnim akcijama, obavijestite mjerodavne o mjestu gdje raste ambrozija 

• redovito plijevite mlade biljke u proljeće, okopavajte posađene kulture, učestalo 

kosite travnjake i neobrađene površine, redovito rabite herbicide (uz savjet stručnjaka) 

• ako ste alergični pri radu u vrtu stavite zaštitne rukavice kako bi izbjegli kontaktni 

dermatitis 

• za vrijeme sezone cvatnje ambrozije držite zatvorene prozore stana, a isto tako 

prozore automobila tijekom putovanja 

• izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija od 5 do 10 sati kada je koncentracija 

peluda najviša 

• planirajte ugradnju klima uređaja jer oni smanjuju količinu peluda za 90 posto 

• ne sušite odjeću izvan kuće jer će tako “prikupiti” jako opasan pelud 

• posavjetujte se sa stručnjakom koje kulture uzgajati u vlastitom vrtu i okućnici 

• nosite masku prilikom izlaska iz kuće akoje to nužno za vrijeme suhih i vjetrovitih 

dana 

• boravak u prirodi planirajte za poslijepodnevne sate i predvečer 

• izbjegavajte boravak izvan kuće ili stana za vrijeme suhih i vjetrovitih dana 

• slobodno vrijeme provodite što je moguće češće na planinama iznad 1000 m/ 

nm, jer nema onečišćenja niti cvatnje 

• perite kosu svaku večer, peludna zrnca skupljaju se na vlasima kose, perite ruke 

• koristite kvalitetne hipoalergijske kozmetičke proizvode i sredstva za sunčanje 

• izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju 

simptome alergije 

• izbjegavajte namirnice koje izazivaju sličnu alergijsku reakciju, a to su u slučaju 

ambrozije lubenice, dinje, banane i kamilica 

• redovito pratite bioprognozu 

• proučite peludni kalendar za određeno klimatsko i vegetacijsko područje 

• koristite podatke alergijskog semafora 

• odaberite pravilnu i redovitu farmakoterapiju 

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb 

27

28 

REKLAMA OTOSAN 

(film)

REKLAMA NATURPRODUKT (MASLINA) 

(film) 

29

USUSRET 50. GODIŠNJICI POSTOJANJA 

I NEPREKIDNOG DJELOVANJA HDFT-a 

PULA 24.-26. 3. 2006. 

U prošlim brojevima našeg časopisa najavljivali smo početak priprema obilježavanja 

50. obljetnice našeg neprekidnog rada. 

Kao što smo vas obavijestili, za mjesto održavanja odabrali smo nakon 16. godina 

grad Pulu, koja se smatra glavnim gradom istarskog turizma u povijesnom, kulturnom 

i tradicijskom smislu te obiluje brojnim prirodnim ljepotama. 

Nekoliko kilometara od povijesnog centra Pule nalazi se Turistički centar 

Verudela gdje je smješten hotel HISTRIA u kojem ćemo proslaviti naš jubilej. 

Vrijeme je brzih promjena i u farmaceutskoj djelatnosti te se kao priprema za 

integraciju što nas očekuje nameće potreba da i prilikom obilježavanja našeg velikog 

jubileja organiziramo i stručno-edukativni dio. To je najbolji način da doznamo kamo 

ide ljekarnička djelatnost i naše zvanje unutar struke. 

Kao aktivni sudonici farmaceutske struke ponosni smo što ćemo našu obljetnicu 

obilježiti u godini kada se obilježava 735. godina prvog pisanog traga ljekarne u 

našim krajevima, ljekarne u Trogiru, kao i 85. godišnjice postojanja farmaceutske 

industrije u Hrvatskoj. 

To je prilika da se nakon sudjelovanja u stručnom dijelu te svečanom obilježavanju 

50. obljetnice družimo sa svojim kolegama. 

Posebno nam je drago da će se na ovoj manifestaciji ponovno nakon deset godina 

okupiti naši osnivači. 

ORGANIZACIJSKA SHEMA 

UBI CONCORDIA, IBI VICTORIA! 

POČASNI POKROVITELJ 

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE 

GOSPODIN STJEPAN MESIĆ 

ORGANIZATOR 

HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

PUTEM ORGANIZACIJSKOG ODBORA 

RADNA TIJELA 

Počasni odbor 

Matko BOLANČA, dr. med., Silva CVEK, prof. dr. Igor FRANCETIĆ, Darinka 

FRANOLIĆ – KRULC, Zvonimir FRANJČEC, prof. dr. Zdenka KALOĐERA, mr. 

sc. Damir KUŠTRAK, Alenka LUBINA, Nevenka MIKOČEVIĆ, Marcela 

31

MILOVAC, Drago MOČAN, Ivo POROPAT, doc. dr. Dragan PRIMORAC, Marin 

RADIĆEV, Andrija SRŠA i Božidar TOMAŠIĆ. 

Očekujemo potvrdu Ministra zdravstva. 

Organizacijski odbor 

Objavljena imena u našem časopisu ”Farmaceutski tehničar” br. 32. 

Prijevoz i smještaj organizira putnička agencija PENTA – Zagreb. 

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 

SVEČANI SABOR HDFT-a 

SIMPOZIJ FARMACEUTSKI TEHNIČAR U EUROPSKOJ ZAJEDNICI 

(djelokrug rada i školovanje) 

SEMINAR SAMOLIJEČENJE 

SKUPŠTINA HDFT-a 

OPĆE OBAVIJESTI 

Prijava sudjelovanja 

Svi farmaceutski tehničari te drugi sudionici dobit će predprogram i obrazac za 

prijavu sudjelovanja s dokazom o uplaćenoj kotizaciji tijekom studenog 2005. a prijava 

će se morati dostaviti Turističkoj agenciji PENTA najkasnije do 4. veljače 2006. 

Kotizacija 

Kotizacija će se moći uplatiti osobno u agenciji, virmanskom uplatnicom ili 

osobno na mjestu obilježavanja. 

Visina kotizacije bit će objavljena u predprogramu, a bit će različita u odnosu na 

vrijeme uplate. 

Članovi društva koji podmire svoju članarinu u roku imat će nižu kotizaciju. 

Krajnji rok za uplatu najpovoljnije kotizacije je 27. siječnja 2006. 

Dolazak i odlazak 

Turistička agencija PENTA organizirat će prijevoz za sudionike sabora 

autobusima s polascima iz Osijeka, Splita i Zagreba, a prema zanimanju i iz Rijeke. 

(najmanji broj putnika 40). 

Cijena će biti objavljena u predprogramu. 

Dolazak sudionika očekuje se u četvrtak 23. ožujka 2006. tijekom kasnih 

večernjih / noćnih sati. 

Registracija sudionika 

Registracija sudionika uz dodatne obavijesti odvijat će se uz recepciju hotela 

HISTRIA prilikom dolaska. 

Bedževi 

Prigodom registracije svaki sudionik uz materjale sabora dobiva bedž koji treba 

nositi u prostorijama održavanja sabora, jer bez bedža neće biti moguća nazoćnost u 

hotelu HISTRIA. 

32

Osiguranje 

Organizacijski odbor ne preuzima odgovornost za slučaj pretrpljenih ozljeda, 

gubitaka ili moguće štete za sudionike. 

Završna večera 

Završna večera svih sudionika bit će u subotu 25. ožujka 2006. u hotelu HISTRIA. 

Izložba i promidžba 

U okviru sabora bit će organizirana farmaceutska izložba kao i kratka edukativnopromidžbena 

predavanja. Moguće je i oglašavanje u knjizi stručnih radova 

prezentiranih u okviru sabora. Obavijesti:Nada Vraneković 01/2388106, Božidar 

Tomašić 01/3692220. 

SHEMA OKVIRNOG PROGRAMA 

Četvrtak 23.3.2006. 

Petak 24.3.2006. 

Subota 25.3.2006. 

Nedjelja 26.3.2006. 

poslijepodne – večer – noć 

dolazak sudionika, smještaj, akreditacija 

prijepodne 

dolazak sudionika, smještaj, akreditacija 

Skupština HDFT – a 

poslijepodne 

Svečano otvaranje Sabora 

Simpozij farmaceutski tehničar 

u Europskoj zajednici 

Seminar samoliječenje 

prijepodne 

Seminar samoliječenje 

Stručno promotivna predavanja 

Obilazak grada – izlet 

poslijepodne 

navečer 

Podjela nagrada HDFT-a 

Svečana večera 

Odlazak kućama 

prijepodne 

33

Monografija 

Želja nam je da ovu značajnu obljetnicu obilježimo svečano i trajno – tiskanjem 

monografije da se odužimo osnivačima i svim farmaceutskim tehničarima koji su 

svojim entuzijazmom i aktivnim radom omogućili da društvo opstane sve te godine. 

Željeli bismo da monografija ima sljedeći sadržaj: 

općenito o društvu 

Razvoj društva od početka rada u USMERAH-u, organizacijske promjene u 

ustroju tijekom pedest godina, podružnice u svim većim mjestima, osnivanje Društva 

u regijama i Saveza društava -1974., jedinstveno društvo s podružnicama bez pravnog 

statusa-1992. 

Školovanje 

Djelatnost društva, promjena naziva zvanja 

Suradnja s drugima i nazočnost manifestacijama u organizaciji drugih 

Stručni i društveni rad u podružnicama. 

edukacija 

Trajna edukacija završenih tehničara, organizacija na razini društva i podružnica. 

Kronološkim redom nabrojiti sve naše članove koji su prezentirali stručne teme 

od I. kongresa 1969. u Crikvenici. 

Objaviti naslove i sažetke s podacima o autoru. 

Seminar iz kozmetike, seminar iz farmakologije, seminar serumi i vaccine - 

njihov značaj. 

Tečaj iz Farmakopeje. 

izdavačka djelatnost 

Od prvog broja Biltena do zadnjeg broja “Farmaceutskog tehničara”, glavne 

teme pojedinih brojeva, urednici i uredništva, preslike pojedinih brojeva gdje dolazi 

do promjena. 

tko je tko u društvu 

Prema zapisnicima iz arhive i materijala objavljenih u časopisima kao i prema 

sjećanjima starijih članova pronaći sva imena i doći do njihovih fotografija te opisati 

njihove podatke. Kako bi što vjerodostojnije ispunili postavljenu zadaću potrebna 

nam je i vaša suradnja, na koju smo pozvali sve članove u prošlom broju. 

Izrada monografije zahtjevan je posao, stoga se p o n o v n o obraćamo svim 

članovima u društvu koji aktivno sudjeluju ili su sudjelovali u radu tijela društva ili 

u podružnicama, te ih molimo da prikupe podatke i fotografije iz svojih arhiva ili 

svojih sjećanja o cjelokupnom radu društva i radu pojedinaca te i onih koji danas nisu 

više među nama. Do sada smo dobili samo tri životopisa, a prema našim podacima u 

radu od osnivanja do 1974. godine (do sada obrađena arhiva) sudjelovalo je više od 

sto članova društva. Kako bismo olakšali prikupljanje i obradu podataka donosimo 

pitanja kako biste nam dostavili svoje osobne podatke, odnosno osoba za koje znate 

ili mislite da su sudjelovali u radu od 1956. do danas: 

34

Ime i prezime (djevojačko prezime) 

Mjesto, godina i datum rođenja 

Završena srednja škola (kada, koja, gdje) 

Radna mjesta (nabrojiti sve promjene ustanova i tvrtki te radna mjesta) 

Članstvo u HDFT-a ( od kada, koja podružnica, datum prestanka ako niste više 

član) 

Dužnosti u HDFT-a (navesti koje, od kada do kada u tijelima društva i podružnicekoje) 

Sudjelovanje na stručnim skupovima kao organizator, sa stručnim radom ili kao 

sudionik 

Popis radova, sažetak do 80 riječi (navesti na kojem skupu) 

Sudjelovanje u Domovinskom ratu (kratki ratni put) 

Drugi značajni podaci važni za djelovanje HDFT-a 

Priložiti noviju fotografiju ( kao za osobnu ispravu) 

Vaše podatke molimo da dostavite najkasnije do 1. rujna 2005. na adresu 

društva: 

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara 

- za monografiju - 

10000 Zagreb, Capraška 1 (Medika) 

Napomena: 

Sve dokumente i slike iz vaše arhive vraćamo nakon tiskanja monografije. 

Osobne kontakte možete ostvariti na telefone 

01/2388354 ili GSM 091 7207993 Sana Schiller te 

01/3692220 ili GSM 091 5172983 Božidar Tomašić 

Organizacijski odbor 

35

IZ RADA DRUŠTVA 

RAZGOVOR U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI 

U petak 20. svibnja 2005. predstavnici HDFT-a primljeni su u Ministarstvu 

zdravstva i socijalne skrbi na sastanku za koji je termin odredio doc.dr. Renato 

Mitermayer, pomoćnik ministra za stručno-medicinske poslove. 

HDFT su predstavljale Marija Žužak, predsjednica Stručnog odbora, i Mira 

Grubišić, članica Stručnog odbora, a iz ministarstva su bile nazočne Tihomira Ivanda 

i Marija Pećanec. 

Očekivali smo i nazočnost doc. dr. Mitermayera, no njega je ispričala tajnica, 

jer je morao žurno otići na drugi sastanak. 

Za ovaj razgovor smo se pripremili vrlo sistematično jer smo došli govoriti u 

ime svih naših kolega, posebno onih koji rade u područjima gdje ima više gospodarskih 

teškoća. 

Prvo smo postavili pitanje odziva ministra na naš sabor u svojstvu člana Počasnog 

odbora, zatim predavača i predavanja za stručni skup u Puli uz zamolbu da to bude 

osoba koja će biti kompetentna odgovarati na pitanja prilikom rasprava. 

Ocijenili smo da bi bilo korisno da predstavnici ministarstva budu upoznani s 

našim pitanjima iz područja zakonodavstva radi fokusiranog razgovora, te smo ih 

dali u ovom obliku našim sugovornicama. 

PROBLEMI KOJI TIŠTE FARMACEUTSKE TEHNIČARE 

U HRVATSKOJ 

Došli smo puni povjerenja u mogućnost pronalaženje rješenja po principu “dobro 

za svakoga”. 

Prije ovog razgovora želimo biti sigurni da Vi razumijete naše potrebe i brige. 

U ovom trenutku smo suočeni s brojnim nepoznanicama glede statusnih pitanja. 

Isto tako da mi razumijemo Vaše stajalište glede uloge i zadaće farmaceutskog 

tehničara u sustavu zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. 

I. Polazište : Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1994.godine regulira: pripravnički 

staž u javnoj ljekarni (7 mjeseci - ljekarna, 4 mjeseca - galenski laboratorij, 1 mjesec 

analitički laboratorij). 

- stručni ispit i djelokrug rada (proizlazi iz čl. 64 i 67 te 103 i 104) 

- poznavanje prostorija i opreme ljekarne te zakonskih propisa koji reguliraju 

ljekarničku djelatnost 

- poznavanje organizacije rada u ljekarni, dužnosti i odgovornosti zdravstvenih 

djelatnika 

- osnovna načela ljekarničke deontologije i etike 

36

- poznavanje stručnih knjiga u ljekarni 

- poznavanje zakonskih propisa koji reguliraju stavljanje lijekova u promet 

- poznavanje smjernica dobre ljekarničke prakse 

- poznavanje skupina lijekova i njihovih farmaceutskih oblika 

- znanje o čuvanju, skladištenju, defektiranju, preuzimanju, kontroli rokova 

- znanje o lijekovima koji se mogu izdati bez recepta 

- poznavanje pomoćnih ljekovitih sredstava, dječje hrane, dijetetskih 

proizvoda, te proizvoda koji su propisani zakonom, a predmet su poslovanja 

ljekarne 

- izrada magistralnih pripravaka (izuzev onih koji sadrže supstancije jakog i 

vrlo jakog djelovanja), izbor ambalaže, vođenje laboratorijskog dnevnika 

- administrativni poslovi: razvrstavanje recepata, obrada recepata, obrada 

dostavnica i izdatnica 

- poznavanje kompjuterske obrade podataka 

Iz toga proizlazi točan opis zvanja, naša uloga i mjesto u sustavu zdravstva, u 

skladu s obrazovanjem, pozitivnom praksom i zakonskim normama. 

Farmaceutski je tehničar zdravstveni stručni radnik, srednje stručne spreme, koji 

je u sustavu klasičnog obrazovanja, nakon obavljenog pripravničkog staža i položenog 

stručnog ispita, osposobljen za samostalno obnašanje ljekarničke djelatnosti iz 

područja: 

- vođenja drogerija ili specijaliziranih prodavaonica za promet na malo 

lijekovima i medicinskim proizvodima što se izdaju bez liječničkog recepta 

za koje ministar zdravstva prilikom izdavanja odobrenja za stavljanje lijekova 

u promet odobri izdavanje izvan ljekarni 

- opskrbe medicinskim proizvodima, pomoćnim sredstvima u liječenju i 

homeopatskim proizvodima 

- opskrbe dječjom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima 

- opskrbe kozmetičkim i drugim zaštitnim sredstvima 

- savjetovanju u vezi s primjenom OTC lijekova, medicinskih proizvoda, 

pomoćnih sredstava i homeopatskih proizvoda uz obvezu permanentne 

edukacije 

II. Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN 121/03 čl.47 st.2 i 143 st. 3 

Zakon o ljekarništvu - NN 121/03 čl.11 i čl.12 

Ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik (objavljeno u Narodnim 

novinama br.90 od 2.srpnja 2004.) 

PRAVILNIK o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko 

tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti - NN 90/04 čl.17 

- definira TIM u ljekarni za 8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1 

farmaceutski tehničar 

RAVNOPRAVAN SMO DIO TIMA, A KAD SE RAZGOVARA O PROBLE- 

MIMA STRUKE NE POZIVA SE NA DOGOVOR FARMACEUTSKE TEHNI- 

ČARE!? 

U zemljama EU primjenjuje se omjer 1 : 2-4 u korist tehničara. 

37

III. Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima objavljen u NN 

br.143/98 koji je člancima 43 - 50 regulirao da farmaceutski tehničar može 

samostalno voditi drogeriju. 

Pravilnik o specijaliziranim prodavaonicama, objavljenim u NN br. 29/05, 

(donesen temeljem Zakona NN 121/03 ; 177/04) 

Čl.5 točka1 (Osim općih uvjeta propisanih za trgovinu na malo, specijalizirana 

prodavaonica mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete: 

1. Imati zaposlenu odgovornu osobu - magistra farmacije s položenim državnim 

ispitom te jednom godinom radnog iskustva) i čl.12 (Drogerije kojima je dana dozvola 

za obavljanje prometa na malo lijekovima i medicinskim proizvodima u skladu s 

čl.47 pravilnika - NN 143/98, obavezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama 

ovog pravilnika u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika) stavlja 

van snage trenutačno vrijedeći pravilnik - NN br.143/98 koji je bio suglasan sa čl. 50 

navedenog zakona. 

(Članak 50 glasi: Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici za 

promet na malo lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi u zahtjevu nisu 

točni te ako nositelj dozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvola 

dana). 

OBRAZLOŽENJE: 

Čl. 50 tako štiti prava stečena ulaganjem kapitala i osigurava poslovanje pod 

uvjetima koji su važili u trenutku dobivanja dozvole. 

Čl.12 nasrće na jednu od važnijih stečevina pravnog poretka: zabranu 

retroaktivnog djelovanja propisa. 

Spomenuti članci 5 i 12 suprotstavljaju se Ustavu Republike Hrvatske koji kaže: 

čl. 49 Ustava: poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja 

Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na 

tržištu. 

Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom. 

Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine za 

gospodarski razvitak svih svojih krajeva. 

Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim 

pravnim aktom. 

IV.Pravilnik o dobroj praksi i uvjetima za davanje dozvole za promet medicinskim 

proizvodima - NN broj 54/05 kojim se malim specijaliziranim prodavaonicama nameću 

isti standardi kao veledrogerijama. 

V. Posebno poglavlje predstavlja dioba vlasništva nastalog temeljem izdvajanja 

iz dohotka svih zaposlenih u ljekarnama (nas zanimaju farmaceutski tehničari) koji 

su tijekom proteklih 40 godina stvarali materijalna dobra u socijalističkom sustavu, a 

u novom ekonomskom poretku im je jednostavno izbrisano priznavanje prava 

vlasništva nad nekretninama. 

38

Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN br.75/93 ;11/94 ; 55/96 i 

Pravilnici o zakupu - NN br.6/96; 28/97 i 1/98 

(Zakon o ljekarništvu u članku 13 imenuje VODITELJA, a u člancima 14 do 17 

DOKIDA pravo na participiranje u VLASNIŠTVU, kao da VODITI i IMATI znače 

isto pred zakonom.) 

- Nadriljekarnici imaju svoje prodavaonice čajevima i napitcima (po nekom 

trgovačkom zakonu) - stavljeni ispred farmaceutskog tehničara s položenim 

stručnim ispitom 

- rengen - tehničari imaju prodavaonice pomoćnim ljekovitim sredstvima 

- stomatološki tehničari imaju svoje laboratorije i prodavaonice medicinskom 

opremom 

- medicinski tehničari samostalno pružaju kućnu njegu 

- srednji fizioterapeuti imaju svoje salone za oblikovanje tijela 

- trgovci imaju prodavaonice zdrave hrane 

- kuhari imaju bistroe sa zdravom hranom 

- farmaceutski tehničari ne smiju imati ništa (?!), dok se istodobnu na planu 

srednješkolskog obrazovanja događa HIPERPRODUKCIJA FARMACEUT- 

SKIH TEHNIČARA KOJI ČEKAJU NA BURZI ! 

Što je to održivi razvoj unutar farmaceutske djelatnosti? 

Znači li sve ovo da neki “MALI” farmaceuti inzistiraju da se iz svih pravilnika 

briše i sam spomen farmaceutskog tehničara? 

Hrvatska ljekarnička komora naše zanimanje spominje kao “i drugi zdravstveni 

djelatnici”, a onda ipak “dopusti” jednog tehičara u timu jer netko ipak treba obavljati 

sve one poslove opisane u djelokrugu rada na početku teksta. 

Došavši do kraja razgovora u kojem smo pokušali dobiti makar naznaku 

možebitno uočenih nepravilnosti u radu naših kolega koji vode drogerije, koje su 

posljedično uzrokovale donošenje novog pravilnika, nismo doznali ništa. 

Ljubazno smo obaviješteni da će predmet ovog razgovora biti predočen njihovim 

načelnicima odjela i da ćemo dobiti odgovor u pisanom obliku. 

Kad ne bismo s vjerom i nadom gledali u budućnost, stekli bismo dojam da je 

ovaj korak bio samo jedan u nizu uzaludnih kucanja na vrata “Olimpa”, na kojem 

sjede oni što su već zaboravili kako izgleda podnožje. 

Marija Žužak 

39

REAKCIJE NA TEKST PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA DAVANJE 

DOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA ZA PROMET 

NA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA 

Nakon objave Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim 

prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/ 

2005), mnogi članovi HDFT-a su nam se počeli javljati s upozorenjima da ovaj 

pravilnik dovodi u pitanje opstojnost mnogih biljnih drogerija u državi s obzirom na 

to da u članku 5 točka 1 propisuje da biljna drogerija mora imati zaposlenog magistra 

farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva. To 

trenutačno u mnogim specijaliziranim prodavaonicama toga tipa nije slučaj jer većina 

ima zaposlene isključivo farmaceutske tehničare, te slijedom odredaba ovog pravilnika 

neće moći dobiti dozvole za rad. 

I mi smo sami shvatili kakve posljedice ovakav tekst pravilnika može izazvati 

unutar naše struke, pa smo odlučili provesti anketu među biljnim drogerijama kako 

bismo makar i približno ustanovili koliki je broj biljnih drogerija izravno pogođen 

pravilnikom - tj. koliki broj biljnih drogerija ne ispunjava novopostavljene uvjete i 

morat će se zatvoriti jer neće dobiti dozvole za rad. 

Akciju smo započeli pronalaženjem adresa biljnih ljekarni u državi. Kako nismo 

mogli pronaći jedinstveni registar krenuli smo od telefonskog imenika po djelatnostima 

i nekim registrima s Interneta. Na taj način došli smo do oko 150 adresa raznih biljnih 

drogerija. Poslali smo im dopis u kojem objašnjavamo trenutnu situaciju u vezi 

Pravilnika i zamolili da nam pošalju odgovor na samo jedno pitanje: imaju li 

zaposlenog magistra farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom 

radnog iskustva. 

Odziv na anketu bio je iznad naših očekivanja. Javljali su nam se vlasnici koji su 

raznih struka (ne samo farmaceutski tehničari) i u ogromnoj većini biljnih drogerija 

ovoga časa nema zaposlenih magistara farmacije s položenim stručnim ispitom te 

jednom godinom radnog iskustva. 

Zahvaljujemo svima koji su nam poslali svoje odgovore koji će nam biti 

dragocjena pomoć u nastojanju da se izmijeni pravilnik. Osobito zahvaljujemo onima 

koji su u svojim odgovorima na anketu proširili problem na pitanje ustavnosti odredaba 

pravilnika i koji su nam svojim prijedlozima pomogli da i s nekog dodatnog aspekta 

sagledamo problem koji se ovim pravilnikom pojavio. 

Zanimljivo je da nam se javio i dobar dio vlasnika biljnih drogerija koji su po 

struci magistri farmacije, a u svojim prodavaonicama nemaju zaposlene magistre 

farmacije, nego isključivo farmaceutske tehničare s kojima su izuzetno zadovoljni. 

Čak nas i oni podržavaju u našim nastojanjima da se izmijeni aktualni tekst pravilnika 

i da se (kao i dosad) dopusti da u biljnoj drogeriji može raditi samo farmaceutski 

tehničar s položenim stručnim ispitom i obvezom stalnog stručnog usavršavanja. 

Neki od više desetaka pristiglih odgovori na naš upit: 

40

PREDMET: vlasnička struktura biljnih drogerija 

Poštovani, 

U vezi vašeg dopisa od 9.5.2005. i nastale situacije nakon donošenja Pravilnika 

o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo 

lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/2005), odgovaram na vaše anketno 

pitanje. 

U svojoj drogeriji radim sama, pa prema tome nemam zaposlenog magistra 

farmacije s položenim stručnim ispitom. 

Novonastalom situacijom sam ostala zatečena i zaprepaštena. 

Naime, smatram da se ovdje ne radi samo o tome koliko ima drogerija koje ne 

ispunjavaju novopostavljeni uvjet, te koliko ih mora biti da bi se pokrenula inicijativa 

za izmjenu ovog pravilnika. Smatram da je dovoljna samo jedna za takvu inicijativu, 

pa čak niti jedna. 

Problem je dublji i dalekosežniji. 

Pokušat ću ukratko iznijeti svoj slučaj, kako i zašto sam otišla raditi samostalno. 

U zdravstvenu ustanovu Ljekarne Jadran iz Rijeke zaposlila sam se 1980. Po 

potrebi službe radila sam u nekoliko ljekarni, a 1982. raspoređena sam u ljekarnu u 

Malom Lošinju, u kojoj sam ostala do 1998. Sve to vrijeme sam sa zadovoljstvom, 

savjesno i angažirano radila svoj posao, mijenjala nedostajuće kolegice, često radeći 

sama u smjeni, prihvaćala postavljene zadatke. Kada drugi nisu htjeli, ja sam prihvatila 

da uz redovitu smjenu u M. Lošinju, radim i u dvadesetak kilometara udaljenoj ljekarni 

Nerezine, i to šest godina, ne izostajući ni u najgorim danima ratne napetosti 1991., 

kada sam svakodnevno svojim autom prolazila između zaraćenih strana i barikada 

na cesti, pokraj vojarne s vojskom JNA, ostavljajući kod kuće malu djecu samu (suprug 

mobiliziran), za sve to ničim posebnim stimulirana (stan, primanja i dr.). Ne jednom, 

znalo se dogoditi da nakon Nerezina, sama odradim i smjenu u Lošinju. 

I tako do 1998. i privatizacije zdravstvenih ustanova. 

Ne znajući ništa što nam se sprema, tadašnja šefica, a buduća vlasnica, nas 

dovodi pred svršen čin. Zadnjeg dana u siječnju, mjesec dana iza godišnje inventure, 

bez obrazloženja zakazuje inventuru, da bi nam navečer nakon obavljenog posla, 

uručila da potpišemo pripremljeni sporazumni raskid radnog odnosa sa Zdravstvenom 

ustanovom Ljekarne Jadran, i to vrlo bahato i prepotentno, uz prijetnju –“ tko ujutro 

ne donese potpisan otkaz, može vratiti ključ i otići”. Istodobno je odbila pokazati 

ugovor koji nam nudi kao novi poslodavac dok ne potpišemo otkaz. U takvoj atmosferi 

i situaciji, kada nismo bili sindikalno organizirani niti zaštićeni Kolektivnim ugovorom, 

tražili smo zaštitu od Uprave u Rijeci, koja također nije stala na našu stranu, naprotiv. 

Tek na naše insistiranje i intervenciju iz Rijeke, nakon nekoliko dana dobili smo na 

uvid taj novi ugovor. Kako smo i pretpostavljali, bio je potpuno neprihvatljiv, a na 

ruku su mu išli i nejasni propisi, koji nisu jasno štitili stečena prava zaposlenika. 

Takav, da smo sve osim jedne blagajnice i laborantice, odlučile ne potpisati ga. 

Odlučila sam otići iz tvrtke u potpunu neizvjesnost, iako mije to bio jedini izvor prihoda 

budući daje suprug godinama nezaposlen. 

41

Nakon toga, u susjednom mjestu Velom Lošinju unajmljujem zapušteni prostor, 

te ga uz zaduživanje i minimalnu otpremninu koju sam jedva izborila, uređujem i u 

skladu s tadašnjem pravilnikom krajem kolovoza 1998. otvaram drogeriju. U toj radnji 

sam radila jedva pet mjeseci kada se zbog tuđeg nemara desio požar u kojem je 

izgorjela cijela kuća, pa tako i moja radnja. Protiv vlasnika kuće, kojeg držim odgovornim, 

podnijela sam tužbu za naknadu štete, a zbog visine štete i kaznenu tužbu. 

Međutim, sukladno stanju u našem pravosuđu, taj se postupak nije pomakao sa mrtve 

točke, a neki djelovi tužbe su već otišli u zastaru, sa malom šansom da nadoknadim par 

stotina tisuća kuna štete, dok meni moje dugove nitko nije oprostio i ja ih uredno vraćam. 

U međuvremenu sam bila prisiljena svašta raditi, čak i u inozemstvu. Godine 

2000. ponovo unajmljujem, te uz novo zaduživanje, uređujem opet potpuno zapušteni 

prostor, i u rujnu otvaram sadašnju drogeriju NATURA B. U njoj nemam uvjeta da 

nekoga zaposlim, već radim sama, noseći se sa svim problemima koji prate male 

poduzetnike i još dodatno život na udaljenom otoku. 

Dakle, nakon svega što sam nepotrebno ja i moja obitelj morali proći, sada je 

stigao i aktualni pravilnik, koji nama farmaceutskim tehničarima ukida pravo na 

samostalan rad. Nakon njega, nedavno su stigla još dva pravilnika, koji reguliraju 

promet medicinskih i homeopatskih proizvoda. 

Čitajući te pravilnike, pitam se da li mi još uvijek spadamo u zdravstvene radnike, 

odnosno, da li nas oni koji su donijeli te pravilnike tako smatraju. 

Ponavlja se priča iz 1998. da nitko nije znao što se sprema i da smo ponovo 

dovedeni pred gotov čin. 

Prateći tisak u protekloj godini, očito je daje u farmaceutskom biznisu u utrci za 

zaradom sve veća gužva. Nakon halabuke među magistrima, koplje se lomi na 

tehničarima i zbog toga smatram da je problem dublji i dalekosežniji i ne odnosi se 

samo na tehničare koji sada imaju drogerije, već i na sve druge i sve buduće. Ukida 

im se jedna od mogućnosti da se samostalno upuštaju u poduzetničke vode. A kao i 

dosad, ne zna se što će se sljedeće izmisliti i tko je na redu, unatoč brojnim pozivima 

na ulaganje i otvaranje radnih mjesta. 

Smatram da se treba ugledati na medicinske sestre ili se s njima povezati, jer su 

kao i mi uglavnom srednji zdravstveni kadar, imaju jak sindikat, udrugu i svoju komoru, 

koji se brinu o zaštiti njihovih prava i interesa, te su se izborile i za poseban Zakon o 

sestrinstvu. Jednako tako na samostalan rad imaju pravo i zubni tehničari i 

fizioterapeuti, pa ne vidim razloga da u skladu sa svojim obrazovanjem i radnim 

iskustvom mi ne bismo mogli raditi sve ono što nije zabranjeno čl. 19. Zakona o 

ljekarništvu. Za utvrđivanje našeg statusa i prava na samostalni rad valja se pozvati 

na Zakon o zdravstvenoj zaštiti: 

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (IZVOD NN 121/03) 

XI. ZDRAVSTVENI RADNICI 

Članak 120 

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i 

neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno 

poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. 

42

Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom 

fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja 

kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. 

Članak 125 

Zdravstveni radnici obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički 

staž. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava 

za samostalan rad. 

Članak 127 

Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici visoke, više i srednje 

stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom ministarstva nadležnog 

za zdravstvo. 

Stoga smataram da je Zakon u članaku 141 nedorečen kada ne navodi i 

farmaceutskog tehničara, koji pohađa istu školu ali različitog usmjerenja, a u 

prethodnim člancima navodi tko su zdravstveni radnici, gdje se obrazuju i kako se 

osposobljavaju za samostalan rad. Temeljem toga stječu i pravo na samostalan rad. 

Članak 141 

Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu 

praksu iz svoje stručne spreme i to: 

- medicinske sestre, 

-višizubari, zubnitehničari, 

- fizioterapeuti. 

Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka moraju imati odgovarajuće 

obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit te ispunjavati uvjete iz 

članka 139. stavka 1. točke 2 - 9 ovoga Zakona. 

Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme - stranci mogu obavljati 

privatnu praksu prema propisima koji ureduju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, 

pod uvjetima iz članka 139 stavka 1. točke 3 - 9 ovoga Zakona te ako ispunjavaju 

uvjet znanja hrvatskog jezika. 

Medicinske sestre općeg smjera iz stavka 1 ovoga članka poslove zdravstvene 

njege bolesnika obavljaju samostalno. 

ZAKON O LJEKARNIŠTVU (Izvod NN 121/03 čl. 19) 

Članak 19 

Farmaceutski tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo 

magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehničare (ne smije 

izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge niti izrađivati magistralne 

pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja). 

Držim da je ovim člankom definirano što farmaceutski tehničar u samostalnom 

radu ne smije, pa slijedom toga, sve ostalo što nije zabranjeno je dopušteno, što je 

bila praksa temeljem Pravilnika... NN 143/98. 

43

Diskriminirajući je da moja škola, stručni ispit i dugogodišnje radno iskustvo 

uglavnom za recepturom, na desetine tisuća izdanih recepata i na tone svih vrsta 

lijekova i svih drugih preparata nisu dovoljni za samostalan rad, i manje vrijede od 

samostalnosti svakog laika pacijenata-kupca, koji može biti i dijete, i koji može 

samostalno odlučiti što će kupovati i trošiti, praktično sve što je izvan režima recepata. 

Prema tome, ne samo da smo diskriminirani u odnosu na ostale zdravstvene radnike 

iste škole, ali drugih usmjerenja koji imaju pravo na samostalan rad, već i u odnosu 

na običnog pacijenta-kupca izvan zdravstvene struke. 

Potvrda moga rada i u sadašnjoj trgovini je da sam zadobila povjerenje tisuća 

kupaca koji mi se vraćaju, zadovoljni mojom uslugom. Treba napomenuti da smo u 

nabavi robe i dosad oštećeni jer su nam uskraćene isporuke određenih lijekova, 

odnosno proizvoda za koje smo prema propisima imali pravo na držanje u svojim 

trgovinama. 

Diskriminirani smo i u odnosu na bilo koju drugu struku, bilo trogodišnju ili 

četverogodišnju. Zamislimo da mesar koji radi s tvornički zapakiranim, ali i sa svježim 

mesom mora zaposliti veterinara, automehaničar inženjera, itd., a svaka struka također 

ima svoje odgovornosti. 

Tisak, televizija i internet su preplavljeni ponudom lijekova i medicinskih (i 

“zdravih”) proizvoda. Svi mogu prodavati sve, od ljekarni u kojima se može svašta 

naći jer je pravilnik vrlo “širok”, do trgovačkih centara, pa čak i mesnica koje drže 

“zdrave” stvari. Jedino se farmaceutski tehničar u svojoj maloj trgovini ne bi smio 

samostalno baviti poslom u svojem zanimanju. 

Budući da sam svoju trgovinu otvorila u skladu s Pravilniku o prometu lijekovima 

i medicinskim proizvodima (NN 143/98), na osnovi kojega sam dobila rješenje za 

otvaranje, i nadalje uložila kapital, svorila obveze, smatram protuustavnim da mi se 

sada iz temelja mijenjaju uvjeti poslovanja, smanjuju i derogiraju moja stečena prava 

na temelju kojih sam krenula u posao, (čl.49. Ustava RH) 

Tu valja upozoriti i na članak 50. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima 

(NN 121/03) kojim se štite prava stečena ulaganjem kapitala te nam omogućuje da 

poslujemo po uvjetima koji su bili propisani na dan kada smo dozvolu i dobili. S 

njime je inkompatibilan članak 12. koji nas prisiljava na usklađivanje s novim 

Pravilnikom iako smo dozvolu za rad dobili po starom. Naime, negirajući logiku 

stečenih prava, može se postaviti pitanje da li nam više i školske diplome vrijede, ili 

bilo što drugo, jer su na snazi novi propisi. 

ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA (NN 121/03) 

Članak 50 

Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici za promet na malo 

lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi zahtjevu nisu točni te ako nositelj 

dozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvola dana. 

44

PRAVILNIK O UVJETIMA ZA DAVANJE DOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA 

ZA PROMET NA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKOM PROIZVODIMA (IZVOD NN 29/05) 

Članak 12 

Drogerije kojima je dana dozvola za obavljanje prometa na malo lijekovima 

i medicinskim proizvodima sukladno članku 47 Pravilnika o prometu lijekovima i 

medicinskim proizvodima (“Narodne novine”, br. 143/98) obvezne su uskladiti svoj 

rad i poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika u roku dvije godine od dana stupanja 

na snagu ovoga Pravilnika. 

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN 41/2001) 

Članak 49 

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike 

Hrvatske. 

Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena 

je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom. 

Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se 

za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. 

Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim 

pravnim aktom. 

Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. 

Članak 89 

Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se 

u “Narodnim novinama”, službenom listu Republike Hrvatske. 

Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti 

objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom. 

Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije 

zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. 

Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu 

imati povratno djelovanje. 

Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati 

povratno djelovanje. 

Stoga drage kolegice molim vas da se, koliko je u vašoj moći angažirate svim 

dopuštenim pravnim sredstvima da se ova nepravda ispravi i da se farmaceutski 

tehničar vrati tamo gdje mu je i mjesto u članak 5 točka 1 Pravilnika o uvjetima za 

davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i 

medicinskim proizvodima (NN 29/05), kako je to stajalo i u dosadašnjem Pravilniku 

o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima u članku 46 (NN 143/98) bez 

nepotrebnih usklađivanja. 

U M. Lošinju 28.05.2005 

S poštovanjem 

Božena Paskaš, farm.teh. 

DROGERIJA “NATURA B”, 

51550 Mali Lošinj, ul. Bočac 2a 

45

PREDMET: odgovor na vaš upit o vlasničkoj strukturi biljne ljekarne/i 

Poštovana gđo Lubina 

Odgovoram na vaš dopis od 9.5. ove godine, a vezano za novi Pravilnik o prometu 

lijekovima i medicinskim proizvodima. 

Naime, jedini vlasnik Biljne ljekarne “Zrake svjetlosti” sam ja, Nada Vugdelija, 

i trenutačno sam i jedina zaposlena. No, uskoro planiram stanovite promjene vezane 

za poslovanje iste, a one podrazumijevaju preseljenje na novu adresu (Kneza Višeslava 

6, Split) kao i zaposlenje još jednog djelatnika tj .djelatnice. Moja buduća kolegica i 

ja smo farmaceutski tehničari. 

Na otvaranje vlastite ljekarne odlučila sam se nakon dugogodišnjeg iskustva u 

ovoj branši (rad u ljekarnama i specijaliziranoj prodavaonici za ortopedska 

pomagala), ali nadasve zbog ljubavi prema ovom poslu. Vjerujem da je moje znanje, 

a koje svakodnevno i proširujem, dovoljno za samostalan rad u biljnoj ljekarni. Moj 

glavni cilj je pokušati pomoći svakoj osobi koja uđe u moju ljekarnu (bilo savjetom 

bilo razgovorom o potrebi za zdravim životom svakog od nas) i vjerujte mi kada 

kažem da u ovaj posao ulažem svu sebe te da ga radim s punim srcem. 

Moje osobno mišljenje je da novodoneseni pravilnik ugrožava budućnost mnogih 

farmaceutskih tehničara s radom u vlastitim biljnim ljekarnama. Ako ova odluka 

ostane na snazi, moglo bi doći do brojnih ozbiljnih problema za sve nas, a budući da 

ih i ovako ima dovoljno s obzirom na cjelokupnu situaciju u našem zdravstvu, smatram 

da bi Vlada odnosno, Ministarstvo zdravstva trebalo nešto napraviti o tom pitanju i 

svakako omogućiti izmjenu pravilnika. 

Stoga vas ljubazno molim da se zauzmete za sve nas koji smo dovedeni u prilično 

“nezahvalan” položaj jer u vašim rukama te rukama našeg ministarstva je naša 

budućnost. 

Unaprijed zahvaljujem. 

S poštovanjem i lijep pozdrav, 

PREDMET: Odgovor na dopis od 9.5.2005. 

Poštovani ! 

Nada Vugdelija 

”Zrake svjetlosti” 

Split,Kneza Višeslava 6 

Vezano za vaš dopis od 9.5.2005. očitujemo se kako slijedi: 

1. Biljna drogerija u vlasništvu ovog trgovačkog društva nema zaposlenog 

magistra formacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinom radnog 

iskustva. 

2. S obzirom na činjenicu da, veći broj ljekarni u Hrvatskoj ne može osigurati 

potreban broj farmaceuta za rad u ljekarni u dvije smjene, bit će gotovo nemoguće 

46

pronaći magistra farmacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinom 

radnog iskustva za rad u biljnoj ljekarni / drogeriji / specijaliziranoj prodavaonici. 

3. Zbog razloga navedenog pod toč. 2 izmjena Pravilnika o uvjetima za davanje 

dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim 

proizvodima ukazuje se kao nužnost. Izmjenu predmetnog Pravilnika treba inicirati u 

smislu vraćanja odredbe članka 46 bivšeg Pravilnika o prometu lijekovima i 

medicinskim proizvodima prema kojoj u drogerijama mogu raditi (i biti njihovi osnivači 

i vlasnici!) farmaceutski tehničari s položenim stručnim ispitom. 

4. Pored zahtjeva za izmjenu novog Pravilnika, treba inicirati i postupak ZA 

OCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM I ZAKONOM novog pravilnika budući da je 

odredba čl. 5 toč. 1 Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim 

prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima -neustavna. 

Naime, budući da se ovom odredbom farmaceutski tehničari kao “pojedinci, skupine 

... neosnovano stavljaju u ... nepovoljniji položaj” (Čl 55 st. 3 alineja 2 Ustavnog 

zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske) odredba čl. 5 toč. 1 novog Pravilnika 

nije suglasna s Ustavom RH, pa bi je Ustavni sud mogao ukinuti. 

S poštovanjem, 

DROGERIJA VUJANOVIĆ d.o.o Sinj 

Simona Vujanović, mr pharm., direktor 

21230 SINJ, Vujanovićev prolaz 39, 

Rezultati ankete navode nas na zaključak da će, ne izmijeni li se tekst pravilnika, 

više od 90 % biljnih drogerija u državi morati prekinuti svoje poslovanje i tako ostaviti 

čitav prostor države bez tog tipa prodavaonica i nekoliko stotina ljudi u njima 

zaposlenih bez posla. I to sve unatoč tome što je većina vlasnika biljnih drogerija 

godinama ulagala sve svoje financijske i ine potencijale u razvoj svog poslovanja. 

Doslovno jednim potezom pera nekoga iz birokratskog aparata Ministarstva zdravstva 

i socijalne skrbi, nekoliko stotina ljudi (većinom farmaceutskih tehničara) ostat će 

bez egzistencije, bez posla u koji su godinama ulagali uz velika odricanja. 

Gdje se tu očituje zalaganje za slobodu i razvitak malog poduzetništva koji naša 

država toliko (očito samo deklarativno) potiče i zagovara?! 

Čitav ovaj problem iznijeli su predstavnici HDFT-a u razgovoru u Ministarstvu 

zdravstva i socijalne skrbi. HDFT će kao udruga sa svoje strane učiniti sve što je u 

njegovoj moći da (osnaženo pristiglim rezultatima ankete koja pokazuje svu veličinu 

problema) uvjeri mjerodavno ministarstvo da ovaj pravilnik treba izmijeniti, odnosno 

vratiti odredbu prema kojoj je dovoljno da biljne drogerije zapošljavaju djelatnika sa 

završenom srednjom farmaceutskom školom s položenim stručnim ispitom uz obvezu 

usavršavanja. 

Alenka Lubina 

47

USPJEH AKCIJE ZA NABAVU PRIJENOSNOG RAČUNALA 

Jednoglasnom odlukom na 3. sjednici Središnjeg odbora HDFT-a u Trakošćanu 

(18. i 19. veljače 2005.) pokrenuli smo veliku akciju prikupljanja novca za nabavu 

jednog prijenosnog računala (laptopa) za potrebe društva jer smo ocijenili da je vrijeme 

da se riješimo, prije svega, glomazne papirnate kartoteke članova i da omogućimo 

kvalitetniju kontrolu uplata članarine, a za što nam je informatička oprema nužna. 

Kako bismo bili fleksibilni i neovisni o mjestu gdje bi računalo bilo postavljeno smatrali 

smo da je upravo prijenosno računalo idealno rješenje za naše potrebe. 

Kako su prijenosna računala relativno skupa, obratili smo se nekim privatnim 

ljekarnama i drugim tvrtkama s kojima obično surađujemo sa zamolbom da nam 

doniraju novac za kupnju. Ugodno nas je iznenadio odziv na našu zamolbu te ovim 

putem iskreno zahvaljujemo svim donatorima koji su nam omogućili da već do 

zaključenja ovoga broja časopisa koristimo prijenosno računalo. 

DONATORI 

LJEKARNA ĐAKOVO ravnatelj Jozo Raić iznos: 2.000 kn 

ŽUPANIJSKE ravnateljica Darija Naranča, iznos: 1.500 kn 

LJEKARNE SPLIT mr. pharm. 

ISTARSKE ravnateljica Katica Andrušić, iznos: 1.500 kn 

LJEKARNE PULA mr. pharm. 

LJEKARNA Irena Grahovac, mr. pharm. iznos: 500 kn 

GRAHOVAC PULA 

LJEKARNE ZAGREB ravnateljica Ljiljana Vranešić, iznos: 1.500 kn 

mr. pharm. 

LJEKARNE ravnateljica Anđelka Solarić, iznos: 1.000 kn 

SLAVONSKI BROD mr. pharm. 

Svima još jedno veliko HVALA ! 

No, računalo samo po sebi ne može riješiti naše probleme i namjeru da se riješimo 

papirnate kartoteke, poboljšamo praćenje naplate članarine i efikasnije obavljamo i 

druge poslove u vezi s članstvom ako nemamo i informatičku potporu - programe 

prilagođene našim potrebama. Stoga je na istoj sjednici Središnjeg odbora prihvaćena 

odluka o angažiranju vanjskog suradnika koji će prema našim zahtjevima izraditi 

odgovarajući program za evidenciju članstva, praćenje uplata članarine i ostale slične 

poslove namijenjen prije svega tajniku HDFT-a i predsjednicima podružnica. I tu 

odluku Središnjeg odbora smo uspješno ispuniti, tako da je traženi program već gotov 

48

i isporučen (samo se čeka isporuka prijenosnog računala - pa će biti i postavljeno), a 

sve uz nadzor i prema zahtjevima tajnice HDFT-a. Uvjereni smo da će uz nabavljeno 

prijenosno računalo i odgovarajući program za naše potrebe rad Središnjeg odbora, 

Izvršnog odbora i drugih tijela HDFT-a biti jednostavniji, a kvalitetniji i efikasniji za 

dobrobit svih naših članova. 

Alenka Lubina 

PLIVA HRVATSKA d.o.o. DONIRALA OSOBNO RAČUNALO 

Naši dugogodišnji partneri iz tvrtke PLIVA HRVATSKA d.o.o. donirali su nam 

jedno osobno računalo na čemu im ovim putem iskreno zahvaljujemo. U vrijeme 

kad intenzivno radimo na pripremi obilježavanja 50. godišnjice djelovanja, to će 

računalo biti od neprocjenjive koristi u radu Organizacijskog odbora koji ga trenutačno 

koristi. 

Alenka Lubina 

IZ RADA PODRUŽNICA 

Podružnica Slavonije i Baranje 

Nakon više od godinu dana i u našoj podružnici organizirano je predavanje 

–prezentacija . Dvanaestog svibnja 2005. u hotelu “Central” u Osijeku u 19 sati okupilo 

se 80-ak kolega i kolegica iz cijele podružnice. S obzirom na veliku površinu naše 

podružnice odazivom smo jako zadovoljni. 

Predavanje – prezentaciju organizirala je tvrtka Bauerfiend i njena PJ Osijek. 

Skup je pozdravila tajnica podružnice Slavica Belošević, potom prezentaciju 

vodi kolega Davor Cerovski koji je koordinator poslovanja Bauerfeinda za Slavoniju 

i Baranju. 

Bauerfeind d.o.o. novi je naziv tvrtke Medicus Matea koja u Hrvatskoj posluje 

od 1994. Osnovna joj je djelatnost distribucija i proizvodnja ortopedskih pomagala. 

Od 1. 1. 2004. u Antunovcu kod Osijeka je aktivna tvrtka Schmidt & partneri s 50-ak 

djelatnika na proizvodima ortopedske obuće s programima Spil Activ, Spil for 2 i 

Dupin. Misija tvrtke je “Ljudi za ljude”. 

Bave se opskrbom našeg zdravstva rehabilitacijsko – terapijskim proizvodima 

iz područja : 

• kontrole dijabetesa i proizvodi za dijabetičare 

• proizvodi za inkontinenciju 

49

• kompletan program podrške dojenju 

• digitalni tlakomjeri i toplomjeri 

• rehabilitacijska pomoć 

• kompletna ortopedska njega 

• jastuci i madraci 

• uređaji za pulmološku terapiju 

• preventivne elastično kompresivne čarape 

• berkemann 

• tendra 

• specijalna oprema za invalide i hendikepirane osobe u njihovim kućama 

Predavači su bili: 

• iz Zagreba 

gđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić – dir. marketinga 

gđa. dr. Dubravka Petrašević – voditelj programa 

g. Joško Poduje – voditelj programa 

• iz Osijeka 

gđa. Darija Gojković – med. sestra 

gđa. Vanja Vorih – fizioterapeutkinja 

Programi su obrađivani redom: 

- program inkontinencije –Tena ulošci i pelene, medicinska kozmetika 

Nesesse i Tenaset – gđa Darija Gojković 

- Instillagel – gđa. dr. Dubravka Petrašević 

- Program glukometara Arkray –g. Joško Poduje 

- Program za podršku dojenja –Medela – gđa. dr. Dubravka Petrašević 

- Digitalni tlakomjeri, toplomjeri, te uređaji za pulmološku terapiju –Devilbiss 

– gđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić 

- Elastično kompresivne čarape, ortroze i bandaže, program cipela i uložaka, te 

proizvodi za njegu i korekciju stopala – gđa. Vanja Vorih. 

Na kraju gotovo dvosatne prezentacije kolega Davot Cerovski nam je zahvalio i 

pozvao nas na domjenak, u organizaciji Bauerfeinda i razgledanje izloženog, vrlo 

širokog asortimana tvrtke. 

Predavačima i organizatoru sam zahvalila u ime podružnice, a kolege i kolegice 

izvijestila o obilježavanju 50. godišnjice osnivanja društva slijedeće godine u Puli i 

zamolila ih za pomoć u prikupljanju podataka za monografiju koja će biti tiskana u 

povodu naše obljetnice. 

Na ovom predavanju članovi su mogli platiti članarinu, a oni koji to do sada 

nisu, mogli su se učlaniti. 

Ugodno druženje se nastavilo dugo uz domjenak i razgovor. Potom smo mi koji 

smo doputovali iz zaznih gradova krenuli kućama, a kolege domaćini nastavili su se 

družiti s predstavnicima Bauerfeinda u prelijepom gradu na obali Drave. 

Snježana Kruljac 

50

MEDICINA I TEHNIKA 

18.-21. 5. 2005. 

Već više od tri desetljeća u Zagrebu se održava međunarodni specijalizirani sajam 

Medicina i tehnika. Ove godine održan je 33. sajam, od 18. do 21. svibnja 2005., pod 

pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Partner 

sajma bio je Medicinski fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Sajam je otvorio ministar 

zdravstva doc. dr. sc. Neven Ljubičić kratkim prigodnim govorom. 

Tijekom sajma uz velik broj izlagača održano je niz stručnih popratnih 

događanja. Izlaganja su prikazana u nekoliko tematskih cjelina kao posebni 

podsajmovi: 

CroMed • CroPharm • CroLab • CroReha • CroOpta • CroDent • CroRescue 

Za razliku od prijašnjih godina sajam je dobio drugu dimenziju tako su najvećim 

dijelom prikazani uređaji, oprema i pribor iz svih područja zdravstva, radna i zaštitna 

odjeća i obuća zdravstvenih djelatnika, novosti iz područja informatike u zdravstvu, 

medicinski software, znanstvena literatura i publikacije, itd. 

Sajam je bio praćen bogatim programom stručnih skupova (seminara, simpozija, 

kongresa, videokonferencija) – primjerice: 

Okrugli stol: Menadžment u zdravstvu, 

16. simpozij : Laboratorijska dijagnostika bubrežnih bolesti, 

6. hrvatski kongres o suradnji klasične i nekonvencionalne medicine, 

Konferencija: Alpe-Jadran miastenia gravis grupa itd. 

51

Na sajmu je bio prisutan velik broj raznih udruga i društva (zdravstvenih 

djelatnika, pacijenata oboljelih od raznih bolesti te drugih udruga tematski vezanih 

uz medicinu i zdravstvo). 

Izložbeni prostor HDFT-a nalazio se u pavljonu br. 9 umjesto prethodno 

najavljenog pavljona 11a, no vjerujemo da su nas zainteresirani posjetioci svejedno 

našli. Na sajmu smo predstavili rad našeg društva, pogotovo jer je pred nama 50. 

obljetnica neprekidnog djelovanja. Posjetiteljima smo dijelili kratku brošuru o društvu, 

zadnji broj časopisa “Farmaceutski tehničer” te čaj od kamilice. Uz naš izložbeni 

prostor ponajviše su se zaustavljali učenici farmaceutskih i medicinskih škola, budući 

srednjoškolci, te naravno naši kolege iz Zagreba i drugih gradova i farmaceuti koji su 

prošli uz štand. Povjerenica Hrvatske ljekarničke komore Katica Vugrinčić Tomičić, 

mr.pharm. zadržala se u duljem razgovoru. Nekoliko farmaceuta i kolegica iz susjedne 

Bosne i Hercegovina sa zanimanjem su razgledali izložene predmete (našu publikaciju 

– prve brojeve Biltena, primjerke Farmaceutskog tehničera te Zbornike radova, 

priznanja i plakete koje su dobili zaslužni članovi), pritom su istaknuli da kod njih ne 

postoji stručno društvo. Imali smo čast da nas posjeti Marijan Bajsić, mr.pharm. koji 

je 1956., tada naš kolega, s 28 drugih farmaceutskih tehničara osnovao ovo društvo. 

Pohvalio je angažiranost i rad HDFT-a kroz sve protekle godine na što je s razlogom 

ponosan. Vjerujemo da će moći prisustvovati 50. obljetnici u Puli jer nažalost na 40. 

obljetnici u Selcu magister Bajsić nije bio. 

S obzirom na to da je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara kao udruga 

prvi put bila prisutna na sajmu Medicina i tehnika i da smo naš izložbeni prostor 

uredili sami, ostvarili smo željeni cilj i predstavili naše društvo. 

S. Schiller 

52

MI KOD DRUGIH 

CAVTAT 2005. 

Treći hrvatski kongres farmacije 

s međunarodnim sudjelovanjem 

27.- 30. travnja 2005. 

Temeljem odluke Središnjeg odbora sudjelovali smo u radu ovog kongresa kao 

predstavnici HDFT-a (Tomašić i Žužak) 

Organizatori kongresa bili su: Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu i Hrvatsko farmaceutsko društvo pod počasnim pokroviteljstvom predsjedika 

Republike Hrvatske Stjepana Mesića, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i športa Repoblike Hrvatske i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 

Republike Hrvatske. 

Znanstvena i stručna predavanja Kongresa predstavljena su po tematskim 

cjelinama: 

1) Istraživanje i razvoj lijekova 

2) Osiguranje kakvoće lijekova 

3) Fitofarmacija i medicinski proizvodi 

4) Socijalna farmacija- farmakoekonomika- farmakoepidemiologija 

5) Zdravstvena ekologija 

6) Javno ljekarništvo 

7) Bolničko ljekarništvo 

8) Farmaceutska regulativa 

Posebo treba istaknuti tematsku cjelinu koja se bavila trenutnom problematikom; 

USKLAĐIVANJE HRVATSKOG LJEKARNIŠTVA S LJEKARNIŠTVOM U 

EU, a osobito tema pod naslovom “Koliko se naše ljekarništvo razlikuje od ljekarništva 

u EU” koje je predstavila Maja Jakševac Mikša. 

Sažetak predavanja: 

Regulativa za lijekove (registracija i stavljnje u promet, kontrola kakvoće, način 

izdavanja, oglašavanje) harmonizirana je u EU, dok organizacija ljekarničke djelatnosti 

podliježe nacionalnom zakonodavstvu, koje mora poštivati postojeće propise EU, te 

stanovništvu osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova visoke kakvoće, sigurnosti 

i dokazane učinkovitosti. 

Svakoj je državi prepušteno da ljekarništvo u pogledu vlasništva ljekarni, 

ljekarničke mreže, prostornih i kadrovskih standarda za ljekarne, odnosa sa 

zdravstvenim osiguranjima, liste lijekova itd., uredi na način koji najbolje odgovara 

potrebama nacionalne zdravstvene politike. 

Ljekarništvo u Hrvatskoj je, u usporedbi s onim u zemljama EU, relativno dobro 

organizirano, no za priključenje EU potrebno je harmonizirati dodiplomsko 

farmaceutsko obrazovanje, upotpuniti zdravstvenu regulativu, urediti vlasničku 

53

strukturu, uvesti redoviti i ravnopravan inspekcijski nadzor, izraditi strukovne standarde 

za izdavanje lijekova, te promijeniti kadrovsku strukturu u ljekarnama. Ovo 

posljednje je za nas tehničare osobito zanimljivo, jer u EU na jednog magistra farmacije 

dolaze 2-4 farmaceutska tehničara. 

Temeljna promjena u ljekarništvu događa se na planu usredotočenosti na pacijenta 

umjesto na lijek i praćenje povratne informacije o ishodu farmakoterapije. 

U ime Hrvatske ljekarničke komore govorila je Katica Vugrinčić Tomičić na temu: 

“Pozitivni propisi u ljekarničkoj djelatnosti”, pritom je istaknula: 

Pojedine pravilnike ministar zdravstva donosi bez sudjelovanja Komore, za neke 

je potrebno prethodno mišljenje Komore, dok neke pravilnike donosi na prijedlog 

Komore… 

Govoreći o Pravilniku o uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehničke 

opreme za zdravstvene ustanove (Narodne novine br.90 od 2.srpnja 2004.) 

članak 17 definira TIM u ljekarni za 

8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar, rekla je: 

“Mi smo malo utjecali na to da se i dalje koristi kriterij za ugovaranje s HZZOom, 

da tim u ljekarni bude 1 magistar farmacije i 1 / 2 

farmaceutskog tehničara- SAMO 

RADI UGOVARANJA (!) jer; tko može platiti sve te ljude?!” …… Je li potreban 

komentar? 

Naše sudjelovanje na kongresu bilo je višestruko korisno jer smo ostvarili brojne 

kontakte s tvrtkama koje se bave proizvodnjom i distribucijom farmaceutskih 

proizvoda, a od kojih očekujemo sudjelovanje na našem svečanom saboru prigodom 

obilježavanja 50. obljetnice HDFT-a. 

Također smo postigli dogovore o održavanju edukativno-promidžbenih 

predavanja o novim OTC proizvodima u organizaciji proizvođača za naše članove po 

podružnicama. 

Marija Žužak 

STRUČNI SKUP FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

REPUBLIKE MAKEDONIJE 

STRUGA, 13. – 14. SVIBNJA 2005. 

Već osmu godinu gosti smo na stručnom skupu i godišnjoj skupštini farmaceutskih 

tehničara Republike Makedonije. Prema odluci Središnjeg odbora svake godine 

drugi članovi predstavljaju naše društvo. Ove godine predstavnice su bile Sanja 

Schiller i Zdenka Tomašić. Skup je održan u Strugi od 13. do14. svibnja. 

Brojna stručna predavanja bila su dobro posjećena jer je skup jedini oblik 

edukacije kolega iz Makedonije. Nažalost, jezična barijera malo je omela naše praćenje 

predavanja koja su bila na zavidnoj razini. Ističemo najzanimljivija predavanja: 

“Matična mlječ i zdravlje” dr. med. Aleksandra Bašić iz Beograda, “Novi pristup 

prevencije alergijskog rinitisa, Dr. Theiss-Alergol-linija proizvoda” koju je prezentirao 

54

dr. stomatologije Aleksandar Donev iz Skopja. Osobito dobro i poučno izlaganje za 

nas žene bilo je “Lijepi i privlačni i u postklimakteriju” primarijus dr. med. iz Skopja 

Spasenije Jovanović, te predavanje kolegice farmaceutske tehničarke Sonje Mitreske 

koja je predstavila kolekcije Avopharma. 

Izvještajnu skupština otvorila je i vodila predsjednica Sabrija Usein. Privatizacija 

ljekarni i gdje je tu farmaceutski tehničar te ulazak u Europu i njihova su neriješena 

pitanja. 

Zahvaljujemo izuzetno gostoljubivim domaćinima na ugodnom boravaku u 

Strugi i Ohridskom jezeru. 

S. Schiller, Z. Tomašić 

SUDJELOVANJE NA SIMPOZIJU FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

REPUBLIKE SLOVENIJE, ROGLA NA POHORJU, 

27. DO 29. SVIBNJA 2005. 

U organizaciji SLOVENSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA – SEKCIJE 

FARMACEUTSKIH TEHNIČARA održan je simpozij na teme: 

• Bolesti ušne šupljine 

• Prepoznavanje psihoza 

• Vještine komuniciranja 

Kao i obično, slovenske kolege ljubazno su pozvali dva naša predstavnika da 

budu gosti na simpoziju. Prema odluci Središnjeg odbora, HDFT su predstavljale 

kolegice Anita Farkaš Marin i Alenka Lubina koje su se uključile u rad već na 

predsusretu u četvrtak 26. svibnja 2005. godine. 

Predavanja na simpoziju održali su istaknuti liječnici Kliničkog bolničkog centra 

Ljubljana. Drugog dana simpozija održana je izborna skupština Sekcije kojoj smo 

također nazočili. Uz naše predstavnike, simpoziju su nazočili i predstavnici 

farmaceutskih tehničara iz Makedonije i Srbije pa je to bila nova prigoda da međusobno 

razmijenimo iskustva u rješavanju statusnih i inih problema koji su nam svima višemanje 

slični. Uza sve probleme i različite načine na koje ih rješavamo, u svim 

udruženjima farmaceutskih tehničara vidi se apsolutna spremnost za razvojem i 

usavršavanjem zvanja za bolje sudjelovanje u izgradnji cijele ljekarničke struke. 

Kolege iz Makedonije najviše su postigli u organizacijskim i statusnim pitanjima 

uočili smo to i sada, kao i na prijašnjim susretima. 

Kolege iz Slovenije ulaskom u EU susreli su se s mnogim problemima, od pitanja 

privatizacije ljekarni do promjena u načinu školovanja s obzirom na direktive EU 

koje reguliraju zvanja i djelatnosti jedinstveno u čitavoj EU. Predavanje o toj, za nas 

zanimljivoj temi o jedinstvenoj regulaciji zvanja u EU održala je dr. Darja Frankič, 

mr.pharm. iz Ljekarničke komore Slovenije. 

Anita Farkaš Marin 

Alenka Lubina 

55

“SCHOLA MEDICA 2005” 

15. i 16. travnja 2005. 

Medicinska škola Osijek je 15. travnja 2005. bila domaćin natjecanja zdravstvenih 

škola. Trideset i četiri učenika iz 13 zdravstvenih i medicinskih škola sudjelovali 

su u dvodnevnom državnom natjecanju «SCHOLA MEDICA» 2005. Natjecanje se 

održalo za tri zanimanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar i 

fizioterapeutski tehničar. Pisane i praktične zadatke za natjecanje sastavilo je državno 

povjerenstvo. 

Cilj je ovog skupa upoznavanje, razmjena iskustva i ideja za dobrobit struke i 

odnosa među školama i zdravstvenim ustanovama. Svoja znanja, vještine i sposobnosti 

pokazali su naše kolege i kolegice, budući farmaceutski tehničari iz: 

Medicinske škole Bjelovar 

Srednje škole Koprivnica 

Zdravstvene škole Split i 

Zdravstvenog učilišta Zagreb. 

Uz školu domaćina organizatori natjecanja bili su i Ministarstvo obrazovanja i 

športa, Zavod za školstvo, Udruga zdravstvenih škola RH te Hrvatsko društvo 

farmaceutskih tehničara. Ispit znanja počeo je farmaceutskom tehnologijom i 

kozmetologijom te farmaceutskom kemijom i farmakologijom. Svi sudionici 

«SCHOLA MEDICA 2005.» pokazali su svoje znanje i vještinu. Svaka se vještina 

ocjenjivala s 0, 0,5 i 1 bodom. Ocjenjivala se tehnika rada, rukovanje farmaceutskim 

priborom, tehnika vaganja, izrada pripravaka, oprema i signiranje. 

Najbolje rezultate pokazali su predstavnici Zdravstvene škole Split, i time osvojili 

prvo mjesto. Drugo i treće mjesto zauzelo je Zdravstveno učilište Zagreb. 

1. ANTONIJA ERCEG Zdravstvena škola Split 

2. MAJA BARTOLEC Zdravstveno učilište Zagreb 

3. SANJA ŠIPEK Zdravstveno učilište Zagreb 

U ime HDFT-a natjecanje su pratile kolegice Kaja Huremović i Slavica Belošević. 

Kao i prijašnjih godina za prva tri mjesta dodijeljene su nagrade HDFT-a – ručni 

satovi. 

K. Huremović 

56

POPIS MATURANATA - FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. 

ZDRAVSTVENO UČILIŠTE ZAGREB 

Voditeljica programa farmaceutski tehničar 

Vesna Vranješ, mr.pharm. 

IV.a. razred 

Razrednik: Miranda Žužul Posilović, prof. 

1. Dunja Balenović 

2. Jelena Batan 

3. Iva Benić 

4. Ivana Bukovac 

5. Maja Burmić 

6. Kristina Cindrić 

7. Dijana Čakarić 

8. Ivona Čevizović 

9. Andrea Ćurćić 

10. Monika Dajević 

11. Martina Domjančić 

12. Ana Domović 

13. Maja Ereš 

14. Helena Hribar 

15. Petra Ilinić 

16. Nikolina Ivorek 

17. Ivana Jakopović 

18. Ivana Jovica 

19. Mirta Korić 

20. Martina Križić 

21. Petra Krmpotić 

22. Sanja Levak 

23. Barbara Lučić 

24. Ana Mikulić 

25. Suzana Mužic 

26. Djordjija Palić 

27. Irena Pejazić 

28. Andrea Sladoljev 

29. Ana Šum 

30. Martina Tomaško 

31. Marija Volarić 

IV. b. 

Razrednik: Jelena Marić, prof. 

1. Tomislav Baričević 

2. Maja Bartolec 

3. Antonija Bešlić 

4. Mara Butorac 

5. Tajana Điđa 

6. Emilija Herceg 

7. Natalija Hosu 

8. Mirna Jakopec 

9. Andreja Jamičić 

10. Dalia Tisha Kezele 

11. Ivana Legan 

12. Monika Lelić 

13. Jelena Levicki 

14. Mirela Marović 

15. Marina Matošević 

16. Marijana Mihovec 

17. Morena Milinković 

18. Snježana Nikolić 

19. Mihaela Oremuš 

20. Martina Ožvačić 

21. Maja Pavlić 

22. Kristina Perica 

23. Ida Rupčić 

24. Uglješa Rušnov 

25. Sanja Šipek 

26. Lidija Škrlec 

27. Neven Šoić 

28. Ana Tometić 

29. Katarina Ujević 

30. Eurita Vaiti 

31. Andrea Volarić 

57

ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT 

IV.f razred u programu farmaceutski tehničar 

Razrednik: Diana Vukušić, prof. 

1. Tea Bacelj 

2. Josipa Beljo 

3. Maja Bilonić 

4. Jelena Bošnjak 

5. Maja Buljević 

6. Marina Bruža 

7. Dolores Čavlina 

8. Paula Domić 

9. Petra Dulčić 

10. Kristina Čukušić 

11. Jasmina Elezi 

12. Antonija Erceg 

13. Ivana Gruić 

14. Mia Haklička 

15. Zrinka Ilić 

16. Marina Ivić 

17. Doris Jakus 

18. Nikica Janjić 

19. Ivana Jerković 

20. Vinko Jončić 

21. Ana Kolak 

22. Jelena Koljanin 

23. Ani Korčulanin 

24. Lea Lemo 

25. Dino Leskur 

26. Boženka Lončar 

27. Karolina Mandac 

28. Darinka Marić 

29. Tina Mikelić 

30. Tea Palada 

31. Duje Parčina 

32. Zrinka Penović 

33. Antonija Petričević 

34. Matea Plazibat 

35. Željana Relja 

36. Nikolina Rogulj 

37. Josip Serdarušić 

38. Ana Spaić 

39. Bojana Ščekić 

40. Kristina Vuletić 

41. Vera Zelić 

MEDICINSKA I KEMIJSKA 

ŠKOLA ŠIBENIK 

IV.b razred u programu 

farmaceutski tehničar 

Razrednik: Anita Donđivić, prof. 

1. Vendi Badžim 

2. Valerija Bračanov 

3. Zrinka Čipčić 

4. Tereza Ćuzela Papata 

5. Ana Huljev 

6. Marina Jelić 

7. Petra Jokić 

8. Nikola Jugov 

9. Ivona Junaković 

10. Martina Krpetić 

11. Katarina Marić 

12. Ana Orlović 

13. Blaženka Peran 

14. Antonia Perkov 

15. Vinka Petković 

16. Leonard Radnić 

17. Luka Radoš 

18. Senija Sladić 

19. Anela Španja 

20. Marija Štorić 

21. Ivana Topić 

22. Ivana Veldić 

23. Josipa Vukičević 

24. Darija Vukičević 

58

MEDICINSKA ŠKOLA 

BJELOVAR 

zanimanje farmaceutski tehničar 

Razrednik: Zlata Čorba, prof. 

1. Karolina Antolin 

2. Martina Antolović 

3. Branka Bekić 

4. Monika Barić 

5. Bojan Benedičić 

6. Renata Čagalj 

7. Mirko Đivić 

8. Sanja Fritz 

9. Lucija Glibo 

10. Darija Grbaš 

11. Tomislav Grula 

12. Dijana Kuzminović 

13. Nikolina Matić 

14. Draženka Mesec 

15. Martina Mlinarić 

16. Tatjana Mušak 

17. Kristina Pavlović 

18. Tanja Pleskalt 

19. Lidija Prekpaljaj 

20. Nikolina Štefković 

21. Kristina Šubić 

22. Marinela Zalabak 

23. Marina Zabec 

24. Tanja Zmijanac 

SREDNJA ŠKOLA 

KOPRIVNICA 

IV. e. razred, farmaceutski tehničar 

Razrednik: Ivo Ivandić, prof. 

1. Andreja Babić 

2. Svjetlana Blatarić 

3. Aleksandra Borko 

4. Suzana Božić 

5. Sanda Brzović 

6. Marinela Buneta 

7. Natalija Bunić 

8. Ivan Celiščak 

9. Ivana Cifrek 

10. Ana Ciganek 

11. Ana Jurkić 

12. Antonija Križanović 

13. Zrtinka Lončarić 

14. Denis Markešić 

15. Ivana Markić 

16. Mateja Matijašec 

17. Nataša Matijašević 

18. Romana Novak 

19. Monika Pintar 

20. Mirela Plantić 

21. Antonija Puž 

22. Anita Rosić 

23. Ivana Rukelj 

24. Andrijana Rumek 

25. Dejan Stubičar 

26. Anita Šamonik 

27. Melita Šeb 

28. Iva Šironja 

29. Ivana Takač 

30. Dražen Tetec 

31. Vesna Tišler 

32. Danijel Vugrač 

59

KAKO PLATITI ČLANARINU? 

✍ 

1 

2✍ 

✍ 

3 

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete izvršiti uplatom 

svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz 

Zagreba i okolice), ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem 

uplatnice molimo vas da ispunite sve rubrike: (1) za godinu za koju plaćate 

članarinu, (2) svoj broj članske iskaznice i (3) točan broj žiroračuna 2360000- 

1101240952. 

Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za 

protekle godine, te za 2002. i 2003. godinu. 

Obavezno javite na adresu Društva 

svaku promjenu prezimena, 

adrese stanovanja i mjesta rada. 

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR 

NA©IH PRIHODA!!! 

Koliko iznosi moj dug? 

60

UPUTE ZA SURADNJU 

Časopis donosi: 

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka 

2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, 

dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 

3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 

4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih 

akata važnih za struku. 

5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFTa 

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 

6. Upite članova s odgovorima. 

7. Društvenu rubriku. 

8. Različite vijesti i obavijesti. 

Tehničke upute za pripravu rukopisa 

1. Rukopisi moraju biti dostavljeni na disketi ili CD-u, pisani s dvostrukim proredom te s gornjim, 

donjim i lijevim rubom od 3 cm i desnim rubom od 2 cm formata A4. 

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni 

brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu. 

3. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom. Časopisi: 

prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema međunarodnim 

referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. 

Primjer: Francetić I, Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine 

Pharmaca 32 (1994), 221-36. 

Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grada, godina izdanja i stranica. 

Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34. 

4. Rukopisi podliježu lekturi. 

5. Rukopisi se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, 10000 

Zagreb 

6. Rukopisi se ne vraćaju. 

"FARMACEUTSKI TEHNIČAR" je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva 

farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. 

Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551. 

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod 

rednim brojem 50402/97-01 da 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje 

ISSN 0350-5715 

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT 

i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora 

Stručno informativni časopis izlazio od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 

8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom 

FARMACEUTSKI TEHNIČAR. 

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi 

HDFT besplatno. 

Odgovornost za stručnu primjerenost tekstova preuzimaju autori. 

61

SADRŽAJ 

Uvodnik ................................................................................................. 3 

Krpelji ponovo u pokretu..................................................................... 7 

Vladimir Krajinović 

Hymenoptera - kukci koji ubadaju ..................................................... 10 

Branko Pevec, Mira Radulović Pevec, Asja Stipić-Marković 

Crna udovica ......................................................................................... 16 

Zmijski ugriz i njegovo liječenje ......................................................... 17 

Žarnjaci ................................................................................................. 21 

Oprezno s UVA, UVB i UVC zrakama ............................................... 22 

Krešimir Kostović 

Pošast zvana ambrozija ........................................................................ 27 

Ususret 50. godišnjici postojanja i neprekidnog djelovanja 

HDFT-a, Pula 24.-26. 3. 2006...................................................... 31 

Iz rada društva ...................................................................................... 36 

Razgovor u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi .................... 36 

Reakcije na Pravilnik o uvjetima za davanje dozvola 

specijaliziranim prodavaonicama na malo lijekovima 

i medicinskim proizvodima ........................................................... 40 

Iz rada podružnica ............................................................................... 49 

Medicina i tehnika, 18.-21. 5. 2005. ..................................................... 51 

Mi kod drugih ....................................................................................... 53 

Cavtat, Struga, Rogla 

“Schola medica 2005”, 15. i 16. travnja 2005. .................................... 56 

Popis učenika koji će pristupiti maturi 2005. .................................... 57 

Kako platiti članarinu .......................................................................... 60 

Upute za suradnju ................................................................................ 61 

Sadržaj ................................................................................................... 62 

62

FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT