01.05.2015 Views

FARMACEUTSKI TEHNIČAR - HDFT

FARMACEUTSKI TEHNIČAR - HDFT

FARMACEUTSKI TEHNIČAR - HDFT

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS <strong>FARMACEUTSKI</strong>H TEHNIČARA HRVATSKE<br />

<strong>FARMACEUTSKI</strong><br />

TEHNIČAR<br />

Lipanj-rujan 2011<br />

1


Nakladnik<br />

Predsjednik <strong>HDFT</strong>-a<br />

Glavna i odgovorna urednica<br />

Uređivački odbor<br />

HRVATSKO DRUŠTVO<br />

<strong>FARMACEUTSKI</strong>H TEHNIČARA<br />

Zagreb, Capraška 1<br />

e. pošta: tajnik@hdft.hr<br />

Mat. br. 3253414<br />

Marija Žužak<br />

Jastrebarsko, Petrovina 1d,<br />

e. pošta:<br />

predsjednik@hdft.hr<br />

099/2285905<br />

Sanja Schiller<br />

Zagreb, Jakova Gotovca 14<br />

e. pošta: urednistvo@hdft.hr<br />

091/7207 993<br />

Vesna Anić<br />

Ivanka Bogdan<br />

Marina Cundeković<br />

Miroslav Čizmić<br />

Martina Gal<br />

Svjetlana Jakovac<br />

Josip Varga<br />

Nada Vraneković<br />

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1<br />

Žiroračun 2360000-1101240952<br />

s naznakom za “Tehničar”<br />

e. pošta: urednistvo@hdft.hr<br />

Lektor<br />

Tehnička urednica<br />

Tisak<br />

Mira Jelić, prof.<br />

Gordana Vinter<br />

Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb<br />

Trg m. Tita 14<br />

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka<br />

Bočica od aragonita, Kraljevo Selo (Duga Resa), 1.- 4. st.<br />

slika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”<br />

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića<br />

2


Natura in minimus maxima<br />

Priroda je u najmanjim stvarima<br />

najveliËanstvenija<br />

3


UVODNIK<br />

Poštovane kolegice i kolege!<br />

Pred vama je dvobroj “Farmaceutskog tehničara” 57 – 58. Jedan od razloga<br />

zašto tiskamo dvobroj je velik posao koji nas očekuje na jesen – priprema stručnog<br />

skupa te izborne skupštine društva, a drugi – nedostatak novca. Počnite razmišljati<br />

o kandidatima koje ćete predložiti za novo vodstvo. U nekim segmentima doći će do<br />

smjene generacija i nadasve je važno da predložite kolegice i kolege koji žele raditi<br />

u društvu i koji mogu zastupati vaše interese.<br />

Hrvatsko farmaceutsko tržište obogaćeno je novom farmaceutskom tvornicom<br />

PharmaS koja će proizvoditi generičke lijekove. Nadamo se da će uz ostale i farmaceutski<br />

tehničari ovdje naći mogućnost zaposlenja.<br />

Za temu broja odabrali smo dijabetes, bolest od koje boluju milijuni ljudi<br />

diljem svijeta. Često se naziva i tihim ubojicom. Najčešće je bol signal našeg tijela<br />

da odemo liječniku, a dijabetes je bolest koja ne boli ali razara cijeli organizam<br />

(srce, bubrege, oči, periferne živce). Važno je na vrijeme otkriti bolest i znati kako<br />

prevenirati komplikacije koje su vrlo teške. Više od 50 % amputacija donjih ekstremiteta<br />

je posljedica šećerne bolesti i događa se onima koji ne vode brigu o svojoj<br />

bolesti. Često pacijenti zavaravaju sami sebe, lažu sebi, držeći dijetu nekoliko dana<br />

prije odlaska na kontrolu šećera. Time si nanose veliku štetu. Određivanjem A 1<br />

C<br />

hemoglobina liječnik će vrlo brzo ustanoviti da se pacijent nije pridržavao uputa.<br />

Ne zaboravite – sa šećernom bolešću se može živjeti gotovo normalno, ali potrebno<br />

je držati se uputa liječnika.<br />

Godina je Ruđera Boškovića te donosimo članak o tom velikanu i svjetski priznatom<br />

znanstveniku koji je rođen na našim prostorima.<br />

Iako je proljeće već su nastupile velike vrućine i nagle promjene koje mnogima<br />

donose zdravstvene probleme. Naš je organizam iscrpljen nakon dugih zimskih dana,<br />

no pozitivnim mislima i zdravom prehranom sve ćemo prebroditi. Pred nama je ljeto,<br />

dugo očekivani zasluženi godišnji odmor i veselimo se toplom suncu i najljepšem<br />

moru na svijetu. Nemojmo zaboraviti, sunce je potrebno našem organizmu, ali UV<br />

zrake mogu biti i jako štetne te ih koristimo umjereno.<br />

Ugodne ljetne praznike želi vam<br />

vaše uredništvo<br />

5


P. Pavković, I. Pavković*<br />

ŠEĆERNA BOLEST<br />

Šećerna bolest je poremećaj metabolizma ili mijene tvari uzrokovana apsolutnim<br />

ili relativnim manjkom inzulina. Opisana je kao metabolički poremećaj uzrokovan<br />

mnogim čimbenicima, a karakterizirana je kroničnom hiperglikemijom zbog oštećenja<br />

metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina kao posljedica u smetnji inzulinskog<br />

lučenja, inzulinskog djelovanja, ili oboje, što dovodi do mnogostrukih degenerativnih<br />

komplikacija.<br />

Javlja se karakterističnim simptomima kao što su poliurija (pojačano mokrenje),<br />

suhoća usta, polidipsija (pojačano žeđanje), omaglice, gubitak na težini, pojačana glad,<br />

svrbež kože, umor, klonulost te nervoza.<br />

Inzulin je hormon koji regulira razinu šećera u krvi, a luče ga beta-stanice<br />

Langerhansovih otočića u gušterači. On je jednostavan protein koji pomaže u prijenosu<br />

glukoze u stanice, tako da bi one mogle oksidirati glukozu koja im je potrebna<br />

da proizvedu energiju potrebnu tijelu. Izlučuje se kada raste razina glukoze u krvi.<br />

Nadzorni mehanizmi uspijevaju održati razinu glukoze u krvi gotovo konstantnom<br />

(od 3 do 8 mmol/L), u stanju normoglikemije. Normoglikemiju održavaju inzulin ili<br />

njegovi antagonisti (glukoagon, adrenalin i somastotin) koji se naizmjenično izlučuju<br />

sve dok se stanje noromoglikemije ne uspostavi.<br />

Posljedica smetnji i nadzoru nad razinom glukoze može biti povećanje glukoze<br />

u krvi, iznad 8,2 mmol/L, hiperglikemija, ili pad glukoze u krvi, ispod 2,5 mmol/l,<br />

hipoglikemija. Hipoglikemija je najčešće posljedica kraćeg ili duljeg gladovanja, a u<br />

bolesnika sa šećernom bolešću uzrok joj može bit prevelika doza inzulina ili neprimjerena<br />

prehrana uz pojačanu fizičku aktivnost. Hiperglikemija je izraz šećerne bolesti<br />

kada je u krvi povišena razina glukoze i ujedno snižena razina inzulina.<br />

Sindrom šećerne bolesti uključuje niz poremećaja, čiji uzrok još nije potpuno<br />

razjašnjen. Međutim, naše razumijevanje nastanka šećerne bolesti ovisne o inzulinu<br />

mnogo je veće i bolje od onog za šećernu bolest neovisnu o inzulinu. U bolesnika od<br />

šećerne bolesti ovisnih o inzulinu, manjak inzulina povezuje se s genetskom predispozicijom,<br />

virusnih infekcijama, stvaranjem autoimunih kompleksa te djelovanjem nekih<br />

kemijskih spojeva. Općenito se smatra da je osjetljivost za mogući nastanak bolesti<br />

nasljedna, ali hoće li bolest stvarno i nastupiti ovisi i o odlučujućoj ulozi čimbenika<br />

okoline.<br />

Dijagnostički kriteriji i klasifikacije u uporabi doneseni su od strane Svjetske<br />

zdravstvene organizacije. Osim navedenih karakterističnih simptoma, vrlo često se<br />

*<br />

Prim. dr. sc. Pajica Pavković, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma<br />

Vuk Vrhovac<br />

**<br />

Iva Pavković, mag. pharm., ljekarna KBC Zagreb<br />

7


dijagnoza postavi na osnovi jednog mjerenja glukoze u kapilarnoj krvi (GUK) kada<br />

ima više od 12,2 mmol/L. Ako je vrijednost izmjerene glukoze u području koje nije<br />

karakteristično za dijabetes, potrebno je učinit oralni glukoza tolerans test (OGTT).<br />

On se izvodi s 75 grama glukoze (1.75 grama glukoze po kilogramu tjelesne težine za<br />

djecu), a mjeri se vrijednost GUK-a natašte i dva sata nakon opterećenja.<br />

Klasifikacija bolesti koja se danas koristi prihvaćena je 1985. od Svjetske<br />

zdravstvene organizacije, prema kojoj je glavna podjela na šećernu bolest, diabetes<br />

mellitus ovisan o inzulinu (IDDM) ili neovisan o inzulinu (NIDDM), poremećenu<br />

toleranciju glukoze (IGT), te trudničku šećernu bolest (GDM).U inzulin ovisnoj<br />

šećernoj bolesti uništene su sve beta-stanice te su potrebne injekcije inzulina, dok u<br />

inzulin neovisnoj šećernoj bolesti ima još nešto zdravih stanica, ali nedovoljno te se<br />

lučenje inzulina potiče lijekovima.<br />

KOMPLIKACIJE<br />

Zbog šećerne bolesti nastaju mnoge komplikacije; akutne i kronične. Najčešće<br />

akutne komplikacije su dijabetička ketoacidoza i hipoglikemička koma.<br />

Dijabetička ketoacidoza javlja se zbog nedostatka inzulina u neprepoznatljivom<br />

novom slučaju šećerne bolesti, infekta ili svjesnog prekida inzulinske terapije bolesnika<br />

liječenog inzulinom. Dolazi do poremećaja metabolizma u kojem se ketokiseline<br />

(aceton, acetonska kiselina i beta-hidroksimaslačna) nakupljaju u krvi ( više od 7<br />

mmol/L) uzrokujući pad arterijskog pH, a posljedica je kiselost krvi te pad serumskih<br />

bikarbonata. Bez liječenja rehidracijom, inzulinom i drugima mjerama takvo stanje<br />

može dovesti do kome, a u pojedinim slučajevima ima i smrtni ishod.<br />

Hipoglikemična koma najčešći je oblik kome u šećernoj bolesti i javlja se zbog<br />

krivog doziranja inzulina, liječenja krivom vrstom inzulina ili nesklada između aktivnosti,<br />

prehrane i inzulinske terapije. Liječenje se provodi davanjem glukoze intravenozno<br />

ili glukogona intramuskularno.<br />

Kronične komplikacije javljaju se zbog oštećenja na malim i velikim krvnim<br />

žilama. U oštećenja na malim krvnim žilama ubrajaju se dijabetička retinopatija,<br />

dijabetička neuropatija i dijabetička nefropatija.<br />

Dijabetička retinopatija javlja se zbog oštećenja na malim krvnim žilama<br />

mrežnice oka i jedan je od vodećih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama svijeta.<br />

Zbog slabljenja krvnih žilica uslijed šećerne bolesti dolazi do sićušnih krvarenja, kako<br />

bolest napreduje i do novih pucanja krvnih žilica, stvarajući time ugruške i ožiljke<br />

unutar mrežnice. Ponovljeni ciklusi krvarenja i stvaranje ožiljaka slabe vid i u konačnici<br />

mogu izazvati trajnu sljepoću.<br />

Dijabetička neuropatija jest oštećenje živčanih vlakana zbog dijabetesa. Može se<br />

pojaviti već nekoliko tjedana nakon povišenja glukoze u krvi i jedna je od najučestalijih<br />

komplikacija, iako je često blaga tijeka i simptoma. Uzrokuje neugodne osjećaje kao<br />

što su utrnulost, žarenje ili osjećaj „drvenih nogu“. Ozljeda živaca koji prolaze od<br />

stopala do moždine u kralježnici može dovesti do gubitka osjeta u stopalima, a gubitak<br />

8


dobrog osjeta u stopalima, osobito osjeta boli, može dovesti do toga da manje ozljede<br />

stopala prođu nezapaženo sve dok ne postanu ozbiljne.<br />

Dijabetička nefropatija jest oštećenje bubrega, tj. glomerula u bubrezima koji su<br />

načinjeni od krvnih žilica. Polagano oštećenje krvnih žila u bubregu može dovesti do<br />

povećanja pora u glomerulima, što izaziva gubitak krvnih bjelančevina mokraćom.<br />

Značajnijim oštećenjem bubrega u mokraći se pojavljuju i krvne stanice i masnoće,<br />

dolazi i do povišenja krvnog tlaka. To može naposljetku tako utjecati na rad glomerula<br />

da više ne mogu oslobađati tijelo od štetnih supstancija, koje se onda nakupljaju u<br />

krvi. Takvo stanje poznato je kao otkazivanje bubrega ili uremija. Ozbiljnije otkazivanje<br />

obično se liječi dijalizom (hemodijaliza, peritonejska dijaliza ili automatska<br />

peritonejska dijaliza) ili presađivanjem zdravog bubrega. Dijaliza se često koristi da bi<br />

se osoba kojoj su otkazali bubrezi održala na životu dok joj se ne nabavi odgovarajući<br />

bubreg za transplantaciju.<br />

Oštećenja na velikim krvnih žilama zbog ateroskleroze, a koja je ubrzana u osoba<br />

s dijabetesom, dovodi do srčanog udara, moždanog udara ili periferne vaskularne<br />

bolesti. Sužavanja arterija na nogama i stopalima uzrokuje grčenje mišića listova<br />

pri bržem hodu ili većim naporima. Smanjena cirkulacija onemogućava zarastanje<br />

manjih ozljeda i upala na stopalima pa je česta pojava gangrene i nužnost amputacije<br />

u takvih bolesnika.<br />

Jedna od komplikacija šećerne bolesti je i impotencija. U pojedinim slučajevima<br />

šećerna bolest javlja se u trudnoći – gestacijski dijabetes.<br />

LIJEČENJE<br />

Prioritet je postizanje željnih razina glukoze u krvi uravnoteženjem inzulina,<br />

ishrane i fizičke aktivnosti. Dobra prehrana temelj je za postizanje optimalnog nadzora<br />

nad šećernom bolešću, dok fizička aktivnost izrazito pozitivno utječe na mijenu tvari<br />

organizma dijabetičkog bolesnika.<br />

Tablete, oralni antidijabetici, koriste se kada nije zadovoljavajuće regulirati razinu<br />

šećera samo dijetalnom prehranom, fizičkom aktivnošću, edukacijom i samokontrolom.<br />

One stimuliraju gušteraču da proizvodi više inzulina i poboljšavaju učinkovitost<br />

inzulinskog djelovanja na stanice tijela. Kako bi bile učinkovite u gušterači mora biti<br />

nešto stanica koje proizvode inzulin, tako da su učinkovite samo u osoba s dijabetesom<br />

tipa II, neovisnom o inzulinu, a u osoba s tipom I, inzulin ovisnim, neće imati<br />

nikakva učinka.<br />

Sve osobe s potpuno uništenim stanicama koje proizvode inzulin u gušterači, koje<br />

boluju od tipa I, trebaju svakodnevne injekcije inzulina. Mnoge osobe s djelomično<br />

uništenim beta-stanicama, a koje još proizvode inzulin, tj. osobe koje boluju od<br />

dijabetesa tipa II, trebaju inzulin kada im je glukoza u krvi neregulirana dijetom ili<br />

oralnim antidijabeticima. Inzulin djeluje tako da se inicira pod kožu, gdje može ući<br />

kroz kapilare u krvotok, ne prolazeći kroz želudac i crijeva, jer bi ga inače probavni<br />

sokovi u želucu i crijevima razgradili prije nego što bi stigao u krvotok.<br />

9


Jedan od osnovih oblika liječenja je i edukacija bolesnika. Ona je temelj samokontrole,<br />

potiče brigu za vlastito zdravlje, poboljšava kontrolu šećerne bolesti i pomaže u<br />

sprečavanju kroničnih komplikacija, omogućava rješavanje akutnih problema vezanih<br />

u bolesti i prilagođavanje terapije neprilagođenim situacijama samog bolesnika. To<br />

je preduvjet za postizanje optimalne regulacije šećerne bolesti i uspostavljanja dobre<br />

kvalitete življenja.<br />

Jedan od načina liječenja šećerne bolesti je transplantacija gušterače. Napominjemo<br />

da se većina transplantacija gušterače provodi zajedno s transplantacijom bubrega<br />

ili neposredno nakon transplantacije bubrega. Jedini slučaj kada se gušterača sama<br />

transplantira je kada su bubrezi još relativno funkcionalni, a osnovna bolest, dijabetes,<br />

slabo reagira na konvencionalnu terapiju. Takva vrsta transplantacije manje je česta<br />

nego u kombinaciji s bubrezima.<br />

Dijabetesa ima sve više. Postao je masovna bolest, sve veći problem društva. Po<br />

procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu ima oko 285 milijuna<br />

ljudi sa šećernom bolešću. Mi, kao zdravstveni radnici, moramo pomoći u njegovom<br />

pravodobnom otkrivanju i uspješnom liječenju. I to bez obzira bolujemo li od šećerne<br />

bolesti ili smo potpuno zdravi. Poznavanje činjenica o šećernoj bolesti jednako je<br />

važno i bolesnim i zdravim osobama. Jer mnogi od nas mogu i sami jednog dana<br />

postati dijabetički bolesnici.<br />

10


PČELINJI PROIZVODI SU SAVEZNICI<br />

ZDRAVE I LIJEPE KOŽE<br />

P. Galović *<br />

I. Bračić **<br />

Koža je najveći organ našeg tijela, organ na kojem se starenje najprije uočava,<br />

ali i organ čije se stanice regeneriraju. Brinemo li se dovoljno o svojoj koži pokazuje<br />

nam ona sama - meka je i glatka kada se o njoj dobro brinemo, a suha i ljuskava ako<br />

joj ne posvećujemo dovoljno pozornosti. Kako bismo koži ugodili i održali je zdravom<br />

potrebno ju je njegovati izvana i iznutra, oralno i dermalno, jer zdrava koža je odraz<br />

i dobrog metabolizma.<br />

Osim što predstavlja zaštitnu barijeru između vanjskog svijeta i unutrašnjih<br />

organa, koža posjeduje osjetilnu funkciju, sprečava prekomjerni gubitak vode i ima<br />

važnu ulogu u termoregulaciji tijela.<br />

Promjene u strukturi i funkciji kože posljedica su biološkog procesa starenja,<br />

nasljeđa, ali velikim dijelom i utjecaja vanjskih čimbenika. Loše zdravstvene navike,<br />

pušenje, UV zračenja, lijekovi i nepravilna prehrana povećavaju količinu slobodnih<br />

radikala, tako i razinu oksidativnog stresa koji je glavni krivac preuranjenog starenja<br />

i promjena na koži. Pretjerana izloženost suncu, vjetru i hladnoći također su<br />

čimbenici koji ubrzavaju prirodni proces starenja i uzrokuju pojavu brojnih neestetskih<br />

i patoloških promjena na koži.<br />

Bolesti i promjene na koži mogu biti “dosadne” i u većini slučajeva izazivati<br />

nelagodu zbog izgleda, a time i nezadovoljstvo „boravka u vlastitoj koži“!<br />

Da bi kožu održali zdravom, prije svega potrebno je usvojiti i primjenjivati zdrave<br />

životne navike. Potrebno je u organizam unositi dostatno vode, vitamina i minerala<br />

koji su važni za održavanje mlade i zdrave kože.<br />

Pčelinji proizvodi – zbog svog prirodnog sastava i dokazanog biološkog djelovanja<br />

– odlična su nadopuna prihrani kože, mogu poslužiti i kao sredstva za njegu<br />

kože, koristiti ih posebno ili u sastavu prirodnih krema i masti.<br />

PROPOLIS – “ PRIRODNI ANTIBIOTIK“ KOJI ŠTITI I NJEGUJE!<br />

Upalni procesi i iritacije kože vrlo su česta pojava, mogu izazvati niz problema.<br />

Snažno protuupalno djelovanje propolisa izraženo je kod akutnih i kroničnih upala,<br />

∗<br />

Petra Galović, dipl. ing. tehnologije PIP<br />

∗∗<br />

Ivan Bračić, PIP<br />

11


no zanimljivo je da djeluje i na upale koje nisu izazvane infekcijama (opekline od<br />

sunca, vatre, UV zračenja i kemijskih tvari).<br />

Propolis ubrzava zacjeljivanje rana i opeklina na koži, što se pripisuje udruženom<br />

protuupalnom, protubakterijskom i regeneracijskom (obnavlja oštećeno tkivo)<br />

utjecaju. Rađena su eksperimentalna uspoređivanja efekta liječenja rana antibiotikom<br />

i propolisom. Rezultat je bio sljedeći: rane tretirane propolisom zarasle su<br />

brže za 30% vremena u odnosu na rane tretirane antibiotikom. U liječenju gnojnih<br />

rana propolisom, rana se počinje čistiti uz rubove, što je rezultat liječenja u tzv.<br />

prvoj fazi. Druga faza je efekt ubrzane epitelizacije, vrlo brzo se stvaraju male<br />

površine nove kože koja se zatim širi po cijeloj rani, što izaziva ubrzanu epitelizaciju.<br />

Smatra se, čak, da za dvjesto puta poveća regenerativne aktivnosti kože.<br />

Izrazito povoljan utjecaj propolis pokazuje i kod bolesti kože i vlasišta (neurodermitis,<br />

alopecija, psorijaza, epidermofitoza), što se pripisuje antigljivičnom djelovanju<br />

propolisa.<br />

• najvažniji učinci propolisa na koži su:<br />

- stimulacija regeneracije epidermisa (epitelizacija)<br />

- antibakterijsko i protuupalno djelovanje<br />

- umirujuće djelovanje (smirivanje crvenila)<br />

- jačanje strukture kolagenih vlakana<br />

- antioksidativna svojstva (flavonoidi u propolisu vežu slobodne radikale)<br />

MATIČNA MLIJEČ, PČELINJI SUPERKONCENTRAT ZA<br />

MLADENAČKU KOŽU!<br />

Kolagen i elastin su fibrozna vlakna koja kožu čine gipkom i punom, povezuju<br />

je i učvršćuju, kožu čine savitljivom i toniziranom. Gubitak elastina i kolagena s godinama<br />

dovodi do opuštanja kože. Zahvaljujući sastavu bogatom aminokiselinama,<br />

vitaminima i mineralima matična mliječ potiče proizvodnju kolagena, poboljšava<br />

tonus i umanjuje bore što kožu čini mekom i zaglađenom, te umanjuje pigmentacijske<br />

(staračke) mrlje.<br />

Znači, treba koristiti kozmetičke pripravke s matičnom mliječi.<br />

• najvažniji učinci matične mliječi na koži su:<br />

- potiče proizvodnju kolagena, poboljšava tonus kože i umanjuje bore<br />

- čini kožu mekom i zaglađenom te umanjuje pigmentacijske mrlje<br />

- antibakterijska svojstva umanjuju akne prištiće, kao i posljedice ekcema i<br />

neurodermitisa<br />

- umiruje suhu i osjetljivu kožu, kojoj vraća potrebnu vlagu te uravnotežuje pH<br />

vrijednost kože<br />

Osim kao sastavni dio kozmetičkih pripravaka matičnu mliječ je preporučljivo<br />

koristiti i u obliku pastila i tinktura jer stimulira anaerobne procese, stanični metabolizam,<br />

podiže razinu energije u organizmu, pospješuje regeneraciju stanica i tkiva i<br />

time povoljno utječe na opće stanje organizma.<br />

12


MED – NAJSTARIJI PRIRODNI PROIZVOD ZA NJEGU KOŽE!<br />

Suhoća smanjuje zaštitnu ulogu kože, čini je osjetljivom na vrućinu, hladnoću,<br />

nadražujuće tvari i infekciju. Med ima sposobnost vezanja vlage, što ga uz uobičajeni<br />

način primjene (oralno) čini odličnim sredstvom i za njegu kože.<br />

Zahvaljujući ugljikohidratima, mineralima, vitaminima i kiselinama koje sadrži,<br />

med kožu njeguje, vlaži i pomaže joj da zadrži vlastitu vlagu te tako sprečava prerano<br />

starenje i pojavu bora, štiti kožu od gljivica i bakterija, ublažava upalne procese, štiti od<br />

slobodnih radikala te hrani kožu. Nanošenjem na rane (sam med ili med u pripravku)<br />

u završnoj fazi zacjeljivanja umanjit ćemo ožiljke na oštećenoj koži.<br />

• najvažniji učinci meda na koži<br />

- antiseptičko (protuupalno) djelovanje<br />

- antimikotično (protugljivično) djelovanje<br />

- antibakterijsko djelovanje<br />

- regenerativno<br />

- ublažava ožiljke<br />

- zadržava vlagu<br />

Med se posebno preporučuje kod opeklina, rana, ekcema, dekubitusa, herpesa,<br />

psorijaze hiperkeratoze i atrofije kože.<br />

Svi navedeni učinci pčelinjih proizvoda i posljedična blagotvorna djelovanja<br />

na koži samo potvrđuju njihovu nezaobilaznu primjenu kao pomoćnog ljekovitog<br />

sredstva.<br />

Ponovimo, primjena je oralna i dermalna s prikladnim pripravcima koji sadrže<br />

terapeutske doze pčelinjih proizvoda.<br />

13


146


SAVJETOVANJE PACIJENTA<br />

A. Ramić *<br />

UVOD<br />

Savjetovanje pacijenta u ljekarni možemo smatrati najvažnijim komunikacijskim<br />

zadatkom.<br />

U središtu razgovora s pacijentom u ljekarni stoji stručno savjetovanje o lijeku,<br />

odnosno ljekovitom pripravku. Nakon što je donesena odluka o uzimanju određenog<br />

pripravka, bilo od liječnika, farmaceutskog tehničara ili samog pacijenta, iznimno<br />

je važno informirati pacijenta o načinu primjene tog proizvoda.<br />

Za dobro savjetovanje pacijenta, tehničar treba poznavati proizvode koji se nalaze<br />

u ljekarni, primjenu komunikacijskih vještina te znati kako ispravno i uvjerljivo<br />

argumentirati svoje tvrdnje.<br />

Pri savjetovanju trebamo imati na umu da nije svako savjetovanje povezano s<br />

nekim određenim lijekom, nego da pacijente savjetujemo i o samoj bolesti, o ostalim<br />

mogućnostima liječenja ili sprečavanja bolesti, a ponekad savjetujemo i o samom<br />

postupku ostvarivanja prava na liječenje.<br />

Ukratko, u savjetodavnom dijelu razgovora s pacijentom, ustvari koristimo<br />

svoju stručnost kako bismo pacijentu pružili prave informacije i savjet na način koji<br />

je njemu prihvatljiv i razumljiv. Pri tome je važno pridobiti pozornost pacijenta, tada<br />

mu možemo dati savjet i objašnjenje koje on može razumijeti, a u najboljem slučaju<br />

- i upamtiti na dulje razdoblje.<br />

TREBAM LI JA STALNO SAVJETOVATI SVOJE PACIJENTE?<br />

Možemo se zapitati treba li uopće pacijent naš savjet? Pacijent često dolazi u<br />

ljekarnu s receptom, s uputom dobivenom od liječnika, pročitao je neke podatke na<br />

internetskim stranicama ili u nekom časopisu... Pitamo se ponekad, što bismo mi još<br />

na sve to mogli savjetovati pacijentu?<br />

Naravno da trebamo savjetovati pacijenta. Epidemiološke studije često pokazuju<br />

da više od pola pacijenata lijek uzima na pogrešan način.<br />

Često dolaze u ljekarnu pacijenti sa željom da uzmu točno određeni preparat.<br />

Mi pacijentu pružamo taj preparat koji on već poznaje i vjerojatno ne trebamo ništa<br />

dodatno savjetovati pacijenta...<br />

I to je zabluda. Naime, često pacijenti nisu svjesni posljedica kroničnog uzimanja<br />

lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava kao što su analgetici, kapi za nos i laksativi.<br />

*<br />

Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje<br />

15


I sami znate koliko često pacijenti slijede savjete svojih susjeda. A i pacijenti ponekad<br />

o samome lijeku znaju samo njegov naziv.<br />

Svaki proizvod u ljekarni ima priloženu uputu za korištenje i pitamo se - ima<br />

li potrebe da mu i ja još jednom govorim o tome kako se konkretni proizvod uzima.<br />

Poznato vam je kako su te upute pisane te im namjena ustvari i nije da budu<br />

primarni izvor informacija za našeg pacijenta. U uputi su načini primjene i doziranje<br />

navedeni općenito, a često se razlikuju u ovisnosti o indikacijama za koje je taj<br />

proizvod namijenjen. Ako tome dodamo uglavnom stručni i suhoparni način kojima<br />

je ta uputa pisana, posljedica je najčešće pacijent koji je zbunjen i nesiguran je li ovo<br />

doista pravo rješenje za njega.<br />

SURADLJIVOST<br />

Suradljivost (engl. Compliance) opisuje kako pacijent slijedi preporučenu terapiju,<br />

uzima li lijekove i pomoćna ljekovita sredstva u skladu s uputom koju je dobio<br />

od liječnika ili od nas. Da bismo postigli bolju suradljivost pacijenata, dobro je prvo<br />

pogledati koje su glavne prepreke u postizanju veće suradljivosti.<br />

Najčešći razlozi za nesuradljivost pacijenata<br />

1. Pacijent nije podigao recept<br />

2. Pacijent nije razumio uputu za uzimanje<br />

3. Pacijent ne razumije svrhu terapije<br />

4. Pacijent ima problema s pakiranjem<br />

5. Pacijent se boji nusdjelovanja<br />

6. Pacijent ima probleme s primjenom<br />

7. Pacijent ne vidi očekivano poboljšanje<br />

8. Pacijent ima poteškoća s doziranjem<br />

Kao što vidite na ovom popisu, mi ne možemo izravno utjecati samo na prvi<br />

razlog nesuradljivosti pacijenta. Na sve ostale uzroke možemo utjecati pravilnim<br />

savjetovanjem pacijenta, a to i jest ujedno glavni zadatak našega rada s pacijentom<br />

u ljekarni.<br />

KAKO BITI RAZUMLJIV PACIJENTU?<br />

Da bismo mogli pružiti pacijentu stručnu i točnu informaciju, mi moramo biti<br />

stručnjaci i raspolagati opsežnim znanjem. S druge strane, pacijent nas treba razumjeti.<br />

Međutim, kako smo mi posvetili svoju edukaciju i radno mjesto lijekovima i liječenju,<br />

događa nam se da primjenjujemo vlastiti “farmaceutski” jezik koji je nama u potpunosti<br />

razumljiv, ali pacijentima ponekad i nije.<br />

Slobodno napravite mali pokus. Kada ste u prilici, poslušajte kolegicu ili kolegu<br />

koji upravo razgovara s pacijentom i pratite koje stručne izraze upotrebljava u tom<br />

razgovoru i upišite te riječi u lijevi stupac tablice. Nemojte pratiti sadržaj razgovora<br />

16


nego samo riječi koje bi pacijentu mogle biti nerazumljive. To mogu biti sasvim<br />

uobičajeni izrazi poput: defektura, dijagnoza, ekspektorans, supozitorij, supstancija...<br />

Ako je moguće, promatrajte i kako pacijent reagira na takve riječi, te možete li<br />

prepoznati znakove nerazumijevanja kod pacijenta.<br />

Kada je razgovor dovršen, pogledajte popis “stranih” riječi. Slobodno prodiskutirajte<br />

1 s kolegicom ovaj popis “stranih” riječi te koliko smo svjesni njihove primjene<br />

u svakodnevnom radu s pacijentima.<br />

Nakon toga pokušajte te riječi iz lijevog stupca tablice “prevesti” na razumljiviji<br />

jezik, npr. dijagnoza može postati - bolest, ili defektura - nestašica, manjak...<br />

“Farmaceutski” jezik<br />

dijagnoza bolest<br />

Hrvatski jezik<br />

Jednostavnost<br />

JEDNOSTAVNOST<br />

Kratke rečenice<br />

Poznate riječi<br />

Objašnjenje stručnih izraza<br />

SLOŽENOST<br />

Dugačke rečenice<br />

Strane riječi<br />

Apstraktno izražavanje<br />

Jednostavnost postižemo kratkim rečenicama i poznatim riječima. Stručne riječi<br />

navodimo što manje, a i tada ih primjereno objasnimo. Tako ćemo umjesto sekretolitika<br />

koristiti izraze poput – “ovaj sirup će vam otopiti sluz”.<br />

Redoslijed<br />

RED<br />

Objasniti poredak<br />

Strukturirano izložiti<br />

Logični slijed<br />

Povezivati stvari<br />

NERED<br />

Nema logičnog slijeda<br />

Skakanje s teme na temu<br />

Kaotično objašnjavanje<br />

1<br />

kao što vidite, i ovo je jedne “strana” riječ, riječ raspraviti je prikladnija, zar ne?<br />

17


I najkraće savjetovanje treba imati “glavu i rep”. Argumente treba nizati u<br />

logičnom slijedu, kako bi pacijent mogao pratiti naš tijek misli. Kod duljeg savjetovanja,<br />

poželjno je podijeliti savjetovanje na kraće dijelove i provjeravati razumijevanje<br />

kod pacijenta.<br />

Ako pacijent treba slijediti nekoliko koraka, nabrojite te korake i koristite riječi<br />

kao što su: “prvi korak je da ...”, “zatim je drugi korak...”,. i “u posljednjem, trećem<br />

koraku...”.<br />

Pacijentima jako pomaže ako povezujemo stvari dok ih savjetujemo. Povezivati<br />

možemo s onime što smo već pacijentu rekli, ali i s nečime iz iskustva samoga<br />

pacijenta. U ovom slučaju pomažu i pitanja poput: “Kako ste do sada uzimali ove<br />

tablete?”, “Kako mažete ovu kremu?” i slično. A na dobiveni odgovor se nadovezujemo<br />

dodatnim savjetom, npr: “Ove tablete trebate i dalje uzimati tri puta dnevno, kao<br />

što ste uzimali i do sada.”, ili možda “Iako ste do sada ove tablete uzimali tri puta na<br />

dan, sada možete smanjiti uzimanje na dva puta na dan...”. U nastavku objasnimo da<br />

to znači ujutro i navečer, koji su razlozi za smanjivanje doze i zašto je za pacijenta<br />

bitno da se pridržava novog načina doziranja.<br />

Kratko izražavanje<br />

KRATKO<br />

Malo riječi<br />

Kratko i povezano<br />

Ograničeno na bitno<br />

DUGAČKO<br />

Puno riječi<br />

Preopširna objašnjavanja<br />

Nepotrebna ponavljanja<br />

“Skakanje” s teme<br />

Najučinkovitiji način prenošenja informacija je na način kao da sastavljate<br />

nekadašnji telegram. Pružite više informacija s manje riječi, bez previše izraza i<br />

pridjeva. S druge strane, ne budite škrti na riječima kao da sastavljate SMS od 160<br />

znakova.<br />

Poticajno izražavanje<br />

IZRAŽAJNO<br />

Primjeri<br />

Usporedbe<br />

Govor tijela<br />

Dinamika govora<br />

Pitanja<br />

Šale<br />

NEIZRAŽAJNO<br />

Dosadno<br />

Monotono<br />

Bez osobitosti<br />

Bez energije<br />

18


Da bi nas pacijent pozorno slušao, trebamo ga na to i dodatno poticati. To možemo<br />

postići navođenjem primjera i usporedbi iz stvarnog iskustva s drugim pacijentima. Na<br />

pacijente poticajno djeluju i prikladna dinamika govora, mijenjanje glasnoće, brzine<br />

i visine govora, posebno ako je popraćeno primjerenim govorom tijela.<br />

Pacijenta ćete posebno održati “budnim” ako mu povremeno postavite pitanje<br />

tijekom savjetovanja, npr.: “Kako vam se ovo čini?”, “Kako ćete uzimati ovaj proizvod?”,<br />

“Koji dio vam trebam dodatno objasniti?” i slično.<br />

A s poznatim i bliskim pacijentima - slobodno se koji put i našalite.<br />

SMETNJE U KOMUNIKACIJI<br />

I najjasnija poruka upućena pacijentu može biti neprihvaćena ako je tijekom<br />

savjetovanja došlo do toga da je pacijent izgubio pozornost.<br />

Kako se stalno nalazimo okruženi raznim zvukovima koji nam mogu ometati<br />

komunikaciju, ljudi su razvili sposobnost selektivnog slušanja. Zahvaljujući tome<br />

mi možemo voditi razgovor s pacijentom u punoj oficini u kojoj žamore pacijenti,<br />

zvone telefoni, ispisuju se računi, a druge dvije kolegice istodobno razgovaraju s<br />

pacijentima... i pri tome moraju biti dosta glasne jer one rade s pacijentima koji malo<br />

slabije čuju.<br />

Međutim, taj mehanizam selektivnog slušanja ne radi savršeno. Događa se<br />

da se pacijent kojega savjetujemo okreće da vidi tko je ušao u ljekarnu, što to naša<br />

kolegica savjetuje drugome pacijentu, tko se to smije i slično. Svaki iznenadni i jaki<br />

akustični ili vizualni podražaj (npr. sirena hitne pomoći, bljesak s ekrana), potiču<br />

ljude da se upitaju: - “Što je to?” ili “Tko je to”? Time njihova pozornost više nije<br />

usmjerena nama.<br />

Trebamo se u tome trenutku sjetiti da kada pacijent skrene pozornost s naše<br />

komunikacije i pomisli npr. “Oh, kako slatka beba” ili “Joj, kako susjeda loše izgleda...”,<br />

potrebno je neko vrijeme da se pacijent vrati u komunikaciju s nama. To<br />

može potrajati i do 15 sekundi. Napravite stanku u svojem izlaganju. Ta stanka često<br />

pomaže pacijentu da se usmjeri natrag prema vama jer se u trenutku vaše šutnje<br />

zapita: “Što se sad događa?” i usmjerava se ponovno na savjetovanje koje upravo<br />

provodimo s njime.<br />

Isto tako, pričekajte s daljim savjetovanjem dok ne uspostavite s pacijentom<br />

ponovni kontakt očima. Ako je potrebno, ponovite posljednju rečenicu... A ako pacijent<br />

često prekida komunikaciju - postavite mu pitanje o tome što ste ga savjetovali, npr.:<br />

“Kako ćete (dakle) upotrebljavati ovu kremu?”, “Koliko puta dnevno ćete uzimati ove<br />

tablete?”. Pri tome je bitno da zadržite prijateljski stav prema pacijentu, uz prikladni<br />

govor tijela i ton glasa, kako pacijent ne bi ovo pitanje shvatio kao provokaciju.<br />

Razgovarate li s pretjerano nekoncentriranim pacijentom, postoji i jednostavna<br />

mogućnost da ga ljubazno zamolimo da se usmjeri na razgovor s nama uz objašnjenje<br />

zašto je to bitno za njegovu sigurnost i zdravlje.<br />

19


Najčešći razlozi za ometanje komunikacije s pacijentom u ljekarni<br />

Akustični<br />

- glasno zvono na vratima<br />

- telefoni<br />

- mobiteli<br />

- pisači<br />

- blagajne (ladice, skeneri)<br />

- međusobni razgovor drugih pacijenata<br />

- savjetovanje drugih pacijenata<br />

- djeca koja plaču ili vježbaju svoje glasnice<br />

- glasan smijeh<br />

- zvukovi izvana (promet, gradilište, hitna pomoć...)<br />

Vizualni<br />

- blještava rasvjeta<br />

- rasvjeta koja titra<br />

- ekrani s reklamama<br />

- displeji s reklamnim porukama<br />

- agresivni marketinški materijali u ljekarni<br />

DODATNI PRIJEDLOZI ZA KVALITETNIJE SAVJETOVANJE<br />

PACIJENATA<br />

1. Provjerite razgovarate li s pacijentom<br />

Ovaj korak je uobičajen u praksi, a provodimo ga pitanjima: “Za koga je taj<br />

lijek?” ili “To je za vas?”. Poželjno je da razgovaramo izravno s pacijentom jer time<br />

smanjujemo mogućnost iskrivljavanja informacija koje smo dali pacijentu. Razgovarate<br />

li sa “zastupnikom” pacijenta, tada pisana informacija koju pružamo postaje<br />

čak i važnija od onoga što govorimo. Ako je potrebno, možemo ponuditi i telefonski<br />

razgovor izravno s pacijentom.<br />

2. Provjerite koliko pacijent ima vremena<br />

Vi znate s koliko vremena raspolažete za razgovor, a važno je i dobro procijeniti<br />

ili doznati kako pacijent stoji s vremenom za savjetovanje. Već iz samog nastupa pacijenta<br />

možemo procijeniti koliko je spreman za savjetodavni razgovor s nama. Prema<br />

pitanjima koje postavlja možemo procijeniti traži li od nas samo proizvod ili možda<br />

savjet o njegovoj bolesti. Ako je potrebno, pitajte pacijenta koliko ima vremena za<br />

razgovor i objasnite zašto je bitno da ga savjetujete.<br />

20


3. Objasnite razloge za savjetovanje<br />

Kako ljudi uglavnom ne vole primati savjete, prije samog savjetovanja dobro<br />

je objasniti zašto je savjetovanje bitno za pacijenta. Recite im što oni dobivaju<br />

savjetovanjem. Studije su pokazale da se pacijenti puno bolje pridržavaju upute o<br />

uzimanju lijekova, ako im je objašnjeno i zašto je upravo takav način uzimanja lijeka<br />

bitan za uspjeh terapije.<br />

4. Upitajte pacijenta što već zna<br />

Poželjno je da u savjetovanju dobijemo što više povratnih informacija od<br />

pacijenta. Time ćemo vidjeti koliko i kako pacijent razumije što treba činiti. Ako je<br />

pročitao neki reklamni materijal, ili bio kod liječnika, upitajte ga slobodno: “Što vam<br />

je liječnik rekao o ... ?”, ili “Što ste pročitali / čuli o lijeku X?”. Ako pacijent navodi<br />

ispravne informacije, imamo priliku pohvaliti njegovu informiranost, i eventualno<br />

samo dopuniti neke detalje. Ne moramo niti mi trošiti vrijeme na pružanje informacija<br />

koje pacijent već zna, a time smo i samome pacijentu manje zanimljivi.<br />

Ako se dogodi da pacijent navodi pogrešne informacije, tada imamo zadatak<br />

osvijestiti pacijenta koje informacije treba pozorno saslušati i upamtiti. Ljudima je<br />

jednostavnije učiti ako se nove informacije povezuju s postojećima, pa makar bile<br />

one i pogrešne.<br />

5. Pitajte pacijenta ima li kakvih nejasnoća<br />

Postavite pacijentu otvoreno pitanje, npr.: “Koji dio vam nije u potpunosti<br />

razjašnjen?”. Ili recite nešto poput: “Slobodno mi recite ako imate kakvih nedoumica<br />

ili pitanja.”<br />

Pacijenti često nisu spremni priznati da im nije sve u potpunosti razjašnjeno<br />

ukoliko ih jasno ne pitamo.<br />

6. “Osjetite” pacijenta<br />

U savjetovanju je iznimno važno prihvatiti da ova aktivnost ne uključuje samo<br />

razum nego je velikim dijelom i stvar emocionalne prirode. U savjetovanju imamo<br />

posla sa strahovima, dvojbama, nesigurnošću, nepovjerenjem, otporima prema<br />

promjeni navika... Studije su pokazale da je suradljivost pacijenata viša ako imaju<br />

dobar odnos sa zdravstvenim djelatnikom.<br />

Važno je da pacijent osjeti da razgovara s kompetentnom osobom kojoj može<br />

vjerovati i kojoj je stalo do njega.<br />

To im možemo pokazati tonom glasa, govorom tijela, slušanjem pacijenta, fokusiranjem<br />

na razgovor s njime. Primjena ovih vještina je važno tijekom savjetovanja<br />

pacijenta.<br />

21


7. Prilagodite se pacijentu<br />

Riječi koje upotrebljavate, način govora, brzinu govora, cijelu komunikaciju<br />

prilagodite pacijentu. A želite li i dodatno uvjeriti pacijenta, prilagodite sadržaj<br />

savjetovanja upravo tom pacijentu. Npr., ako treba primjenjivati neki pripravak tri<br />

puta na dan, poželjno je doznati i nešto o dnevnom rasporedu pacijenta. Razgovaramo<br />

li sa zaposlenom osobom, možemo objasniti da prvu dozu može uzeti doma, prije<br />

odlaska na posao, a da drugu dozu treba uzeti na poslu. Zato je bitno da svaki dan<br />

nosi preparat sa sobom na posao. Taj savjet pacijent će puno bolje prihvatiti nego da<br />

mu samo kažemo: “Uzima se tri puta dnevno”.<br />

8. Razjasnite očekivanja<br />

Često pacijenti odustaju od terapije jer nije postignut očekivani terapijski učinak.<br />

Objasnite im koliko je potrebno da se pojavi učinak, zašto je doziranje bitno, koliko<br />

dugo treba uzimati lijek nakon što su simptomi prošli, i zašto je to bitno. Ovime<br />

povećavamo mogućnost da pacijent uzima lijek u pravoj dozi i dovoljno dugo vremena.<br />

Ako se mogu pojaviti neke nuspojave, objasnite zašto do njih dolazi i što treba<br />

pacijent činiti u tom slučaju.<br />

9. Dajte i pisani trag<br />

Poželjno je pacijentima najbitnije informacije dati i u pisanom obliku. Pisani trag<br />

služi kao podsjetnik pacijentu, a i smanjuje se mogućnost nesporazuma. Slobodno na<br />

kutiji označite informacije koje su najvažnije za pravilnu primjenu lijeka.<br />

10. Pružite dodatni savjet<br />

Redovito imamo mogućnost pružiti pacijentima i dodatni savjet. To mogu biti<br />

preporuke za gibanje, mirovanje, smanjivanje unosa soli, više umne aktivnosti i<br />

slično. Ovime pokazujemo da nam je cilj - pomoći pacijentu, a ne samo prodati mu<br />

neki proizvod. Time se dodatno učvršćuje naša uloga savjetnika pacijenta. A time<br />

dajemo poruku da i pacijent treba preuzeti svoj dio odgovornosti za uspjeh terapije.<br />

U protivnom se događa da pacijenti nastave sa starim navikama, a onda izražavaju<br />

nezadovoljstvo našim savjetom ili proizvodom koji su koristili.<br />

Uza sve ovo, imajmo na umu da je savjetovanje poput ricinusovog ulja: lako se<br />

daje, a teško se uzima. Razumljivo je da se tijekom savjetovanja pacijenta mogu pojaviti<br />

otpori, neslaganje i prigovori. Ovom problematikom ćemo se baviti u sljedećem<br />

članku.<br />

22


LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM<br />

SAMOSTANIMA PROVINCIJE<br />

SVETIH ĆIRILA I METODA – III<br />

B. Tomašić *<br />

FRANJEVCI I KLOŠTAR IVANIĆ<br />

Franjevački samostan kao i djelovanje franjevaca na području Kloštar Ivanića<br />

ima posebno veliko značenje u medicini i farmaciji. Naime, samostanska je ljekarna<br />

imala javno značenje i djelovala u franjevačkom vlasništvu do 1931. godine kada je<br />

otkupljuje Dragutin Šipuš, mag. pharm. No krenimo malo u povijest nastanka mjesta<br />

i dolaska franjevaca, krenimo od početka.<br />

IME KLOŠTAR IVANIĆ<br />

Pripremajući ovaj tekst, čitajući razne izvore o povijesti mjesta, našao sam i<br />

različita imena, ali i tumačenja o mjestima Kloštar Ivanić i Ivanić Grad, što su danas<br />

dvije posebne administrativne cijeline - općina Kloštar Ivanić i općina Ivanić Grad.<br />

Na osnovi povijesnih sačuvanih isprava od 13. do 16. stoljeća može se zaključiti<br />

da naziv Ivanić izvorno pripada samo jednome od ta dva današnja mjesta, i to onome<br />

koje ispred Ivanić ima oznaku Kloštar. Povijesno je samo jedan Ivanić - naselje na<br />

brežuljku - Gornji Ivanić, sa župnom crkvom Svete Marije i samostanom opatica<br />

benediktinki te od 1508. i samostanom franjevaca ugarske provincije Presvetog<br />

Otkupitelja. To naselje je sjedište ivanićke županije - Otok Ivanić - kojom upravlja<br />

zagrebački biskup kao župan. 1<br />

Kako se prvi pisani tragovi uzimaju kao početak nastajanja nekog mjesta (sudski<br />

spisi, povelje biskupa i pape) tako se i početak Ivanića (Iwanch, Iwangh, Juangh)<br />

može pratiti od prvog spomena 1094. uz darovnicu zemlje novoj zagrebačkoj biskupiji,<br />

a posebno od 1246., kada zagrebački biskup Stjepan II. izdaje poveljno pismo u<br />

kojem opisuje dovođenje opatica u Ivanić, ali bez navođenja imena reda, a iz pisma<br />

je vidljivo da su i prije u Ivaniću bile sestre koje su samovoljno napustile samostan.<br />

Njihovo ime također ne navodi. O kojem se ženskom redu radi doznajemo u pismu<br />

pape Grgura XI., koji u pismu iz Rima od 10. travnja 1377. poslanom požeškom kaptolu,<br />

traži da se ispita slučaj spora župnika crkve Blažene Marije i zajednice sestara<br />

*<br />

Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar<br />

1<br />

Cvekan, 1979., 9-13<br />

23


samostana Blažene Marije u Ivaniću reda svetog Benedikta. Benediktinke borave u<br />

Ivaniću dva i pol stoljeća. 2<br />

U 13. st. naselje je dobilo status slobodnog trgovišta (oppidum Ivanich), što je<br />

1405. potvrdio kralj Žigmund Luksemburški. Zagrebački biskup Luka Baretin podignuo<br />

je početkom 16. st. crkvu Sv. Ivana Krstitelja i uz nju novi samostan, u koji su se<br />

1508. uselili franjevci. Godine 1549. samostan je napušten zbog osmanlijske prijetnje,<br />

a povratkom franjevaca 1639. ponovno je obnovljen. Do 1703. naselje je bilo u sastavu<br />

Vojne krajine, isprva pod kraljevom upravom, potom pod upravom hrvatskog bana.<br />

Stara/prvotna ljekarna, nalazila se najprije u samostanu, potom je podignuta kao samostalna<br />

zgrada ispred samostanskog zapadnog zida na ogradi toga zida (foto: B. Tomašić)<br />

Danas je crkva Sv. Ivana zatvorena zbog dotrajalosti i teškog stradavanja u ratu,<br />

1944., postupno se obnavlja, vidi se mjesto gdje se nalazila ploča koja čeka završetak<br />

obnove, a u samostanu su redovnice - sestre karmelićanke, strogi zatvoreni red kojima<br />

su franjevci ustupili svoj stari samostan 17. studenog 1977. godine. 3 Uz novi samostan<br />

franjevaca i župnu crkvu Svete Marije djeluju školske sestre Svetog Franje Asiškog,<br />

gdje vrše službu u crkvi i domaćinstvo u samostanu. U svom samostanu imaju novicijat<br />

za svoje sestre i dom za starije sestre i gospođe.<br />

Mjesto Kloštar Ivanić danas je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj<br />

Moslavini smješteno 4 km sjeveroistočno od Ivanić Grada, na brežuljku<br />

od 159 m apsolutne visine, ima 11 naselja s oko 6000 stanovnika. Kloštar Ivanić je<br />

izrazito poljoprivredno-stočarski kraj. Razvijene poljoprivredne grane su voćarstvo,<br />

vinogradarstvo i povrtlarstvo. U općini Kloštar Ivanić nalaze se ležišta nafte i prirodnoga<br />

plina.<br />

2<br />

Cvekan, 1979., 20<br />

3<br />

Cvekan, 1979., 171<br />

24


DOLAZAK FRANJEVACA U IVANIĆ<br />

I o tom događaju ima različitih mišljenja, osobno prihvaćam mišljenja p. Paškala<br />

Cvekana, koji na str. 21 i 22 svoje knjige o franjevcima u Ivaniću navodi da se u<br />

dokumentima koje je on koristio u pripremi teksta, a odnose se na popis crkava u<br />

zagrebačkoj biskupiji 1288.,1334., i 1404., ne navode druge crkve osim crkve Blažene<br />

Djevice Marije i filijalne kapele u Lupoglavu. To govori da druge crkve sa samostanom<br />

nije bilo, pa niti franjevaca.<br />

Franjevci ugarske vikarije dolaze 1508. u samostan i crkvu Svetog Ivana Krstitelja<br />

koju je sagradio i njima dao na korištenje zagrebački biskup Luka Baretin. Nad<br />

ulaznim vratima u crkvu postavljen je njegov grb s upisanom 1508. godinom.<br />

Franjevci se s velikom zahvalnošću spominju svoga plemenitog prijatelja i<br />

dobročinitelja zagrebačkog biskupa Benka Vinkovića, koji im je 1639. godine predao<br />

samostan u Ivaniću, a dopustio sagraditi samostane u Krapini i Koprivnici. Rođen u<br />

Jastrebarskom 1581. prijateljevao je sa svojim mještaninom o. Rafaelom Levakovićem,<br />

članom Bosansko-hrvatske provincije, koja je početkom 17. st. imala svoj samostan<br />

u Jastrebarskom. Dao je popraviti franjevački samostan u Ivaniću, a o. Rafael<br />

Levaković molio ga je da taj samostan dade njegovoj Bosansko-hrvatskoj provinciji.<br />

Biskup Vinković svoga sumještanina Levakovića imenuje zagrebačkim kanonikom,<br />

sudjeluje i prilikom njegovog imenovanja za jaderskog nadbiskupa (Jadera-Zadar),<br />

ali samostan u Ivaniću ipak nije dodijelio njegovoj Bosansko-hrvatskoj provinciji<br />

nego ga je predao franjevcima zagrebačkog samostana, koji su u to vrijeme pripadali<br />

velikoj i prostranoj ugarskoj provinciji Svete Marije. Iz pisma, kojim 13. rujna 1639.<br />

Andrija Supanich, čazmanski arhiđakon i zagrebački kanonik, obavještava biskupa<br />

Benka Vinkovića o predaji samostana i crkve Svetog Ivana Krstitelja franjevcima.<br />

Ovo se pismo u prijepisu čuva u arhivu Provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu,<br />

kutija 22/2, a iz njega je vidljivo, među ostalim, sve o:<br />

- napuštanju biskupskog dvora u Ivaniću, koji je bio osnovan i nalazio se izvan<br />

samostana,<br />

- osnutku i napuštanju samostana u Ivaniću, zatim kako je samostan u Ivaniću<br />

dospio u ruke zagrebačkih biskupa,<br />

- uvođenju braće franjevaca od opsluživanja u polovicu Ivanićkog samostana i da<br />

je predaja izvršena 28. kolovoza 1639. na blagdan Svetog Augustina, biskupa,<br />

na Mladu nedjelju (dominica Novilunii),<br />

- tome da je u ime franjevaca ivanićki samostan i crkvu primio o. Krištof Borossich,<br />

Reda manje braće od opsluživanja,<br />

- tome da se franjevcima predaje crkva Svetog Ivana Krstitelja u cijelosti, a od<br />

samostana samo polovica zgrade, i to od istočne strane do bunara — to jest južno<br />

samostansko krilo — i mali vrt (et medietatem Monasterii eiusdem Ecclesiae...<br />

a parte orientali usque ad Cis-ternam sese extendentem, cum hortulo per Episcopum<br />

exterius possesso). 4<br />

4<br />

Cvekan, 1979., 30-33<br />

25


SAMOSTANSKA LJEKARNA<br />

O početku djelovanja samostanske ljekarne postoje dva različita razmišljanja s<br />

raznim izvorima. Godine 1970. obilježena je i 300. obljetnica djelovanja na osnovi<br />

mišljenja Drage Šipuša, mag. pharm. da je 1670. počela djelovati samostanska kućna<br />

ljekarna za potrebe redovnika, i to mag. Šipuš potkreplju sljedećim podacima:<br />

“Prvi je vodio ljekarnu zapravo kirurg Nikola Simon koji se spominje 1675. Bio je laik<br />

ladislavske provincije. Vodio je ljekarnu do 1690., kada napušta samostan. Drugi je bio<br />

ljekarnik Ioannes Bapt. Gartner koji je vodio od 1690. do 1698. Nakon toga nalazimo<br />

ga u franjevačkoj ljekarni u Varaždinu. Dalje se spominju laici kirurzi Sebastijan Bok<br />

1709., Izidor Gernik 1719. (do najvjerojatnije 1728).” 5<br />

O početku rada ljekarne u samostanu Kloštar Ivanić p. Paškal Cvekan na osnovi<br />

prikupljenih dokumenata ima svoje mišljenje. Bez obzira na to što nema pisanih<br />

dokumenata o radu ljekarne, prema regulama reda morala je biti makar i priručna<br />

kutija s lijekovima, a onda to opet nije 1670., već 1662. godina kada se spominje prvi<br />

gvardijan p. Ignacije Tuk, što znači da je u samostanu stalno boravilo više braće. Kako<br />

ne bi prepričavao tekst p. Cvekana o početku rada ljekarne, donosim ga u cijelosti:<br />

“Navodi gospodina Dragutina Šipuša, magistra ljekarnika u »Saopćenjima« (str.<br />

53) ne stoje, kad doslovno kaže:<br />

Ponajprije Simon brat Nikola, rođen 20. III. 1747. Mađar, stupa u novicijat kao<br />

kirurg 1770. u Sigetu, kao ranarnik službovao je u dva navrata i u Ivaniću, od 1777.-<br />

1778. i od 1781.- 83., kad je u Zagrebu 12. VII. 1783. istjeran iz Reda. Dakle, živi 100<br />

godina kasnije no što to navodi gospodin Šipuš.<br />

Ivan Krstitelj Gartner, Kranjac iz Sv. Vida, rođen 1668., a u novicijat je stupio kao<br />

ljekarnik 1690.—1691. nikada nije službovao u Ivaniću, jer je 1692. — 93. ljekarnik<br />

u Varaždinu, 1694. je klerik u Pečuhu, 1695. klerik i pomoćnik u Mohaču, 1696.—97.<br />

pater-svećenik u Varaždinu kao pater ljekarnik, a 5. V 1699. umire u Mohaču.<br />

Böck brat Sebastijan, Austrijanac iz Linca, zanimanjem ljekarnik, rođen 1671., a<br />

u Redu od 1688. nije mogao 1709. voditi ljekarnu u Ivaniću jer je u Pečuhu umro kao<br />

član te obitelji.<br />

Gering (a ne Gernik) brat Izidor, Štajerac iz Ptuja, rođen je 1663., a u Red je stupio<br />

1699. u Križevcima kao ranarnik. Vršio je službu bolničara u Varaždinu 1701., pa bio<br />

samostanski brijač u Varaždinu 1702. - 1707. pa opet bolničar 1708.- 10., a 1711.- 17.<br />

ranarnik u Varaždinu, 1718. je u Koprivnici ranarnik. 1719. brijač u Remetincu. 1720.<br />

- 22. brijač u Čakovcu. 1723. brijač u Koprivnici. 1724.- 26. bolničar u Križevcima.<br />

1726. je ranarnik u Ivaniću, ali tada ondje nije bilo ni studija ni novicijata. Od 1728.-<br />

29. je u Remetincu ranarnik. 1730. ranarnik u Križevcima, pa vratar istog samostana<br />

od 1731. - 1741., kad je 23. XII. i umro u tome samostanu.<br />

Hittner brat Bernardin, Bavarac, rođen 1705. a stupio u Red 1731., djelovao je<br />

kao ranarnik samo u Zagrebu od 1732. - 35., gdje je 28. I. 1735. i umro, i nije mogao<br />

biti ljekarnik u Ivaniću od 1735. - 37.<br />

5<br />

Šipuš, 1972., 53<br />

26


Što se tiče brata Servula Kollmanna, i njegovi su životni podaci poznati. Rođen<br />

1706. Austrijanac, stupio u Red 1730. kao ranarnik. Službovao je u Sigetu 1732. - 34.<br />

kao ranarnik. 1735. u Krapini kao ranarnik, 1736. - 41. u Ormošu kao ranarnik i 1742.<br />

- 1755. u Ivaniću kao ranarnik i ljekarnik. Tu je 12. III. 1755. i umro.<br />

Gerber brat Bonifacije, kirurg i ljekarnik, nije bio nikada u Ivaniću na službi, a<br />

1741. do 1749. je u Varaždinu.<br />

Hirschl brat Ivan Krstitelj, ljekarnik, Austrijanac iz Beča, nije nikada službovao<br />

u Ivaniću, a 1747. je u Ormošu stupio u Red i ondje kao ljekarnik djelovao do 1749.,<br />

kad odlazi u Pečuh 1750. — 53. za ljekarnika, pa u Varaždin od 1754. — 62. i konačno<br />

u Križevce od 1763. — 68., gdje 20. V 1768. i umire.” 6<br />

(podcrtao B. T.)<br />

“... A jer druge ljekarne u Ivaniću sve do 1931. nije bilo, na temelju pisanih dokumenata<br />

osvijetlit ćemo postanak i djelovanje te Franjevačke ljekarne u Ivaniću.<br />

Provincijsko vijeće — upravni organ — Ladislavske provincije na svo me prvom<br />

sastanku 6. I. 1662. u Ormožu (Provincija je osnovana 1661.) donosi zaključak da se u<br />

Varaždinu otvori bolnica za bolesnu braću iz cijele Ladislavske provincije i u tu svrhu<br />

postavlja brata Adama Dragića i brata Franju Bassin za bolničare. U tu bolnicu će<br />

se slati teško bolesna braća, kojima je potrebna njega ranarnika. (Mon. I, str. 111/7.).<br />

Na provincijskom Kapitulu 10. V. 1668. u Remetincu određuje se uz Varaždin<br />

i Zagreb kao bolnica i posebno se ističe da će u varaždinskom samostansku bolnicu<br />

dolaziti sva braća bolesnici iz svih provincijskih samostana osim braće iz Ivanića, koji<br />

trebaju ići u Zagreb (Ad Varasdiniensem ex omnibus conventibus excepto Ivanicensi,<br />

qui suos Zagrabiam infi rmos mittere tenebitur.). Određuje se i to, da svaki samostan u<br />

samostane bol nica (Varaždin i Zagreb) treba doprinositi jednu škudu (unum scudatum<br />

anuatim contribuere), a uz to plaćati i lijekove (et poenes hoc pharmaco-polam contentare<br />

teneatur) (Mon. I, str. 123/7.).<br />

Za našu stvar je značajan upravo ovaj podatak iz zaključaka provincijske uprave,<br />

što ga je ova donijela na svome sastanku u Krapini 1. V. 1685., a odnosi se na pripomoć<br />

varaždinskoj bolnici, koja je u velikoj nestašici pa se određuje da svi samostani Provincije<br />

o blagdanu Svih Svetih (1. XI) dadu varaždinskom samostanu svake godine dvije<br />

škude (mittunt duo scudata).<br />

Izričito se pak nadodaje: »Jednako samostan u Ivaniću Zagrebačkom samostanu«<br />

(»Idem conventus Ivanicensis Zagrabiensi«).<br />

Dokaz da 1685. zagrebačka bolnica u samostanu prima na liječenje bolesnu braću<br />

iz ivanićkog samostana, što se ne bi moglo događati da je već tada imala svoju ljekarnu<br />

i svoga brata ranarnika (Mon. I, str. 218/1).<br />

U odredbi provincijske uprave 1689. da svi samostani Provincije moraju određenu<br />

sumu novca davati za gradnju bolnice u Varaždinu, značajno je upravo ovo: »A jer je<br />

samostan u Ivaniću kroz šest proteklih godina zanemario doprinijeti zagrebačkom samostanu<br />

uobičajenu taksu kao i za izdatak lijekova, a gvardijan zagrebački se rado tog<br />

doprinosa odrekao u korist gradnje u Varaždinu, nalaže se ocu gvardijanu u Ivaniću,<br />

da tih 20 forinti rajnskih bez odlaganja pošalje u Varaždin«. (Mon. I, str. 238/8). Znači<br />

da u ivanićkom samostanu nema ljekarne ni ranarnika ni 1689. A u to vrijeme Ivanić to<br />

6<br />

Cvekan, 1979., 73-74<br />

27


uopće i nije mogao imati jer Ladislavska provincija, mlada, nije imala sposobne braće<br />

ni za ranarnike, a još manje za ljekarnike. Povijest prve ljekarne u toj Provinciji - samostanske<br />

ljekarne u Varaždinu, koju je upravo u to vrijeme gradio i osposobljavao jedini<br />

ljekarnik brat Maksimilijan Korzicski (1678. - 1695), svjedoči da Provincija 1695. nije<br />

mogla naći nasljednika bratu Maksimilijanu. A takvo stanje postoji i u prvih 30 godina<br />

18. stoljeća, kad se s mukom podržava jedina samostanska ljekarna u Varaždinu.<br />

S osnivanjem ljekarne u ivanićkom samostanu moglo se računati tek s godinom<br />

1728., jer upravo od te godine postoji i neprekinuti redoslijed braće ranarnika i ljekarnika,<br />

koji su u tom svojstvu službovali u Ivaniću. Treba znati jednu značajnu okolnost,<br />

da je i Ladislavska provincija vjerna odredbama Franjevačkog reda nastojala u svim<br />

samostanima, gdje su se nalazile kuće studija za braću klerike i kuće novicijata, držati<br />

po jednog brata ranarnika, a on je onda imao i kućnu ljekarnu. Prvotno su ta braća<br />

ranarnici i ljekarnici služili samostanskoj zajednici, a onda su pružali i samostanskim<br />

prijateljima i siromašnim bolesnicima izvan samostana.<br />

Tridesetih godina osamnaestog stoljeća susreću se braća ranarnici i ljekarnici<br />

gotovo u svim samostanima studija i u novicijatskim kućama. Za primjer: — Pečuh<br />

1730., Križevci 1731., Remetinec 1728., Ormoš 1735., Kanjiža 1732., Krapina 1730.,<br />

Virovitica 1735., Zagreb 1706. U to vrijeme Ladislavska provincija je dobila mnogo<br />

braće, koji su kao izučeni ranarnici i ljekarnici došli iz Bavarske, švapske i Franačke i<br />

stupili u Red kao braća pomoćnici. Kad su u kućama novicijata završili godinu kušnje i<br />

položili zavjete, službovali su u samostanima studija i u novicijatskim kućama Provincije<br />

kao ranarnici i ljekarnici.<br />

U ivanićkom samostanu 1728. - 1729. susrećemo prvog brata ranarnika Bartola<br />

Mausera. Godine 1730. - 31. je novicijat i susrećemo oca Wolfganga Frauendiensta kao<br />

ljekarnika. I od njega dalje redovito Ivanić ima ranarnika i ljekarnika sve do 1811., kad<br />

je umro posljednji brat ljekarnik u Ivaniću Izaija Schmidt. I tu je kao i u drugim sličnim<br />

samostanima brat ranarnik imao kućnu ljekarnu u samostanu, koja je s vremenom prerasla<br />

u ljekarnu javnog značaja. Uvjeren sam da je to u ivanićkom samostanu nastalo<br />

za vrijeme brata Servula Kollmana od 1742. godine dalje, jer se u samostanskoj Kronici<br />

izričito navodi da je treći oltar u crkvi sv. Franje Asiškog — isplaćen Josipu Weinachtu<br />

doprinosom brata Servula Kollmanna, samostanskog ranarnika 1744.- 45.” 7<br />

Nakon ovih činjenica je očito, da se ne može ni tvrditi, a kamoli dokazati postojanje<br />

samostanske ljekarne prije 1728.<br />

Stara - prvotna ljekarna, nalazila se najprije u samostanu, potom je podignuta<br />

kao samostalna zgrada ispred samostanskog zapadnog zida na ogradi toga zida. Podataka<br />

nema, ali najvjerojatnije je ta zgrada podignuta u vrijeme, kad su ljekarnu vodili<br />

ljekarnici samostanski provizori — to jest poslije 1811. godine. Provincija sv. Ćirila<br />

i Metoda prodala je tu ljekarnu 1931. magistru gosp. Dragutinu Šipušu. 8<br />

7<br />

Cvekan, 1979., 70-73<br />

8<br />

Cvekan, 1979., 74<br />

28


Popis ranarnika-kirurga, apotekara i diplomiranih farmaceuta-ljekarnika<br />

u samostanu Kloštar Ivanić:<br />

GERING fra IZIDOR 1726. ranarnik<br />

MAUSER fra BARTOL 1728. ranarnik<br />

FRAUENDIENST p. WOLFGANG<br />

TEÜENDIENST-u NEKROLOGU 1730. – 1731. pater apotekar<br />

HAGN fra KUZMA<br />

1731. – 1734. ranarnik<br />

KOPRIVA fra JAKOB 1736. – apotekar<br />

HAGN fra KUZMA 1736. – 1741. ranarnik<br />

KOLLMANN fra SERVUL<br />

1742. – 1755. ranarnik i ljekarnik<br />

HIRSHL fra IVAN KRSTITELJ 1747. – 1751. apotekar<br />

MARTIN fra SEBALD 1751. – 1754. ranarnik<br />

SCHMIDT fra ANTUN 1755. – 1757. ranarnik<br />

STADLER fra SAMUEL 1756. – 1757. ranarnik-brat novak<br />

BERGER fra REMIGIJE 1758. – 1759. ranarnik<br />

STARAUSIG fra CAROLUS GEORGIUS 1760. ranarnik i apotekar<br />

RÖTTENBÖCK fra KUZMA 1762 ranarnik i apotekar<br />

SVOBODA p. PROKLOPIJE 1762. – 1763. pater apotekar<br />

BERGER fra REMIGIJE 1763. ranarnik<br />

DETTL fra FIRMIN 1764. – 1764. ranarnik i ljekarnik<br />

GLASSNER fra LUKA 1764. ranarnik<br />

SCHMIDT fra ANTUN 1766. – 1767. ranarnik<br />

SZUOBODA p. PROKOPIJE 1766. – 1767. pater apotekar<br />

GAIGER fra DAMJAN 1768. – 1784. ranarnik<br />

BERGER fra REMIGIJE 1767. – 1768. ranarnik<br />

RÖTTENBÖCK fra KUZMA 1769. – 1770. ranarnik i apotekar<br />

SCHNEIDER fra BLAŽ 1771. – 1773. ranarnik i apotekar<br />

APFL fra PANTALEON 1771. – ranarnik<br />

APFL fra PANTALEON 1773. – 1775. ranarnik i apotekar<br />

RÄCH fra ROMAN 1776. ranarnik i apotekar<br />

SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA 1776. – 1777. apotekar<br />

SIMON fra NIKOLA 1777. – 1778. ranarnik<br />

KRAMPF p.GUANDIOSUS<br />

1779. – 1780. pater apotekar<br />

SIMON fra NIKOLA 1781. – 1783. ranarnik<br />

SCHNEIDER fra BLAŽ 1788. nakon ispita u Pešti dobiva<br />

titule Magister Chyrurgiae et<br />

Magister Pharmatiae<br />

29


JAKOPOVIĆ fra GABRIEL 1791. – 1794. farmaceutski praktikant<br />

1794. – 1797. farmaceut<br />

GAIGER fra DAMJAN 1797. – 1800. apotekar<br />

SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA<br />

1797. – 1800. ranarnik<br />

SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA - zadnji 1801. – 1811. ranarnik<br />

samostanski farmaceut u ljekarni javnog značaja, započeo ljekarničku službu kao novak u<br />

Ivaniću 1758. te je upravo on i završio niz vrijedne braće ljekarnika, jer je umro u Ivaniću,<br />

12. II. 1811. 9<br />

9<br />

Popis braće ranarnika i ljekarnika svjedoči da su franjevačka braća više od<br />

osamdeset godina vodila samostansku ljekarnu u Ivaniću. Praznina od 1783. do 1791.,<br />

uzrokovana je teškim danima za samostansku braću u Ivaniću jer je Josip II. dokinuo<br />

redovničke škole, a namjeravao je dokinuti ivanićki samostan. U samostanu je bila i<br />

bolnica za vojnike (ostaje zahvaljujući zagrebačkom biskupu Josipu Galjufu), što je<br />

uzrok da ljekarna nije imala brata ljekarnika, a vjerojatno i nije radila. Poslije 1811. u<br />

samostanskoj ljekarni rade provizori — ljekarnici, koje samostan plaća, dok ljekarna<br />

ne prelazi u potpuno vlasništvo gospodina Šipuša 1931. 10<br />

LJEKARNICI — PROVIDNICI FRANJEVAČKE LJEKARNE<br />

Radi potpunosti slike o djelovanju franjevačke ljekarne u Ivaniću koja je u<br />

upravi ivanićkog samostana do 1931. godine kao javna ustanova u Ivaniću — Kloštru<br />

— navest ćemo i imena ljekarnika — svjetovnjaka, koji su samostansku ljekarnu u<br />

Ivaniću vodili kao samostanski plaćeni providnici (provizori). Podatke o njima sabrao<br />

je magistar Drago Šipuš.<br />

1. Galler Ivan 17. Drapczynski Aleksius Heinrich<br />

2. Dojković Antun 18. Maslo Johan (Ivan)<br />

3. Dojković Josip 19. Momčilović Pero<br />

4. Fibić Aleksandar 20. Ćorić Miroslav<br />

5. Seitz Vinko 21. Novak Mirko<br />

6. Tolović Eduard 22. Maslo Ivan<br />

7. Tomiček Zdenek 23. Kušević Đuro<br />

8. Lipscher Josip 24. Danilo Jakov<br />

9. Fabar Josip 25. Kovačić August<br />

10. Rošić Johan 26. Kuntarić<br />

11. Hegedušić Julije, sen. 27. Lacina Matija<br />

12. Ladenkaufen pl. Adolf 28. Hrenčević Tonca<br />

13. Pospišil Ignjat 29. Šipuš Drago<br />

9<br />

Barle, 1906.; Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici<br />

10<br />

Cvekan, 1979., 170<br />

30


14. Maršić Josip 30. Burić Ivo<br />

15. Volek 31. Šegrc Julija<br />

16. Takač<br />

Samostansku ljekarnu u Ivaniću kupio je od Provincije Sv. Ćirila i Metoda u<br />

Zagrebu Drago Šipuš 23. travnja 1931. i vodio kao osobni vlasnik od 1931. do 15.<br />

rujna 1949. godine. Ivanićka ljekarna posjedovala je i nešto starih posuda i sprava iz<br />

18. stoljeća, kad su ljekarnu vodili franjevci ljekarnici i ranarnici, ali na žalost nisam<br />

saznao gdje se ti predmeti danas nalaze.<br />

SAMOSTANSKA KNJIŽNICA<br />

Značenje knjižnice franjevačkog samostana Kloštar Ivanić možemo shvatiti na<br />

osnovi spoznaje da je o toj nevelikoj knjižnici održan znanstveni sipozij 2000. godine<br />

o kojem je izdan Zbornik radova.<br />

Sudionici simpozija osvijetlili su život i rad franjevaca u Kloštar Ivaniću te<br />

pozvali istraživače pojedinih područja na istraživanja koja se otvaraju sada u sređenom<br />

i javnosti pristupnom knjižnom blagu. Sudionici simpozija govore o djelovanju<br />

franjevačkog filozofskog učilišta kao i učilištu moralnog bogoštovlja (1718.-1783.)<br />

koje su pohađali i budući bosanski franjevci, a isto tako i o vođenju pučke škole<br />

(1772-1786.) .<br />

Knjižnica ima tri inkunabule iz 15. stoljeća te 34 primjerka knjiga iz 16. stoljeća.<br />

Knjige su tiskane u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Češkoj (današnje zemlje),<br />

te su tiskana na jezicima pojedinih naroda, pa tako ima na našem hrvatskom jeziku<br />

glagoljskim slovima. 11<br />

Trezor sa starim i rijetkim knjigama (foto: B. Tomašić)<br />

11<br />

Pažin, 2000., 28<br />

31


U obradi radova simpozija vidljivo je da su se autori bavili knjigama prirodnih<br />

znanosti, filozofije i teologije, povijesnim knjigama, knjigama iz vremena Ilirskog<br />

preporoda, periodikom u knjižnom fondu i slično.<br />

O knjigama iz medicine i ljekarništva na tom simpoziju nije bilo posebnih radova<br />

osim kratkog osvrt u radu p. Vatroslava Frkina ”Povjest knjižnice Kloštar Ivanić”,<br />

zato što je prilikom obljetnice obilježavanja 900 godina Ivanića 1994., dr. sc. Biserka<br />

Belicze u tekstu ”Ljekarna Kloštar Ivanić” objavljenom u Zborniku radova obradila<br />

uz povijest ljekarništva i knjižni fond iz toga područja. Dr. sc. Biserka Belicza u<br />

svom radu priklanja se mišljenju mag. Šipuša o početku rada samostanske ljekarne,<br />

i to potkrepljuje starim izdanjima prije početka rada ljekarne prema mag. Šipušu, uz<br />

napomenu da to nije dokaz jer nema točan podatak dolaska pojedine knjige u knjižnicu,<br />

a knjige su se selile kako bi se sačuvale od ratnih stradanja tijekom povijesti.<br />

Knjige u današnjoj knjižnici (foto: B. Tomašić)<br />

Osobno sam našao knjigu HAGERA Hermanna, Hanbuch der Pharmaceutischen<br />

Praxis..., tiskanu 1888., obnovljenih korica, koja na prvoj stranici ima dva žiga: ljekarna<br />

Koprivnica i Narodna apoteka Križ. To su vidljivi dokazi da se ta knjiga selila.<br />

Kako nema podataka o ulasku knjige u ljekarnu (popis inventara i knjiga), moguće<br />

je da je knjigu netko od upravitelja ili kasnijih vlasnika posudio Koprivnici, zatim je<br />

poslije II. svj. rata došla u Narodnu apoteku Križ i ponovno se vratila “kući“. Kako<br />

sam već naveo suprotna mišljenja i podatke p. Cvekana, ovdje bih želio samo prikazati<br />

sačuvano knjižno blago, pogotovo ono iz 16. i 17. stoljeća.<br />

32


Knjiga Hagera Hermanna obnovljenih korica koja na prvoj stranici ima dva žiga:<br />

ljekarna Daniel Smekal Koprivnica i Narodna apoteka Križ (foto: B. Tomašić)<br />

Najstarija knjige medicinskog sadržaja, nastale u 16. stoljeću su:<br />

GUALTHERIUSA, Rytta Frankfurt, MDLXIII<br />

“Confest Buch…<br />

rukom napisano “Haus Apotheke 1563.“<br />

Knjiga Quintua Apollinariusa<br />

(foto: B. T.)<br />

QUINTUSA Apollinariusa Strassburg, MDLXVII<br />

“Kurtzs Handt-buchlin innd Expariment vieler Artzneyen<br />

durch den gantzen Corper des Menchens, von<br />

dem Haupt biss auffdie Fuss.<br />

Sampt lebendiger agcontrafactur etlicher gemeiner<br />

Kreatur.<br />

Durch den Hochgelehr-ten D. Apollinarem selbs erfaren<br />

und bewert Jetzundt von newen gemehrt und gebessert<br />

an vielen Orten”<br />

Autor piše o pokusima s lijekovima za sve bolesti<br />

čovjeka, koje je on sam izveo, te daje ocjenu dosadašnjeg<br />

liječenja s, prema njegovom istraživanju, potrebnim<br />

ispravcima i dodacima u liječenju.<br />

LEVINUS Lemnius Colonie Agripinae, MDLXXXI<br />

“De miraculis occultis naturae, libri Item De vite cum<br />

animi et corporis incolumitate recte instituenda, liber<br />

unus..” 626 str.<br />

Knjiga Levinus Lemnius<br />

(foto:B.T.)<br />

33


Knjige iz 17. stoljeća pokazuju da su franjevci prema pravilima svoga reda<br />

vodili cjelovitu brigu o subraći jer osim lječenja one obrađuju zdravstvenu skrb koju<br />

su obnašali braća ranarnici-brijači.<br />

GÜNTHERO, Simone In Nobili Spira, MDCVIII<br />

“Hoortulus sanitatis amoenissimus. Hoc est: De tuenda<br />

et conservanda bona valetudine, omnibus literatis et<br />

perigrinantibus libellus accommodatissimus et maxime<br />

necessaries in lecem editus<br />

aditus… a Simone Gunthero…<br />

Hortulus sanitatis amoenissimus. Hoc est: De tuenda<br />

et conservanda bona valetudine omnibus literatis et<br />

peregrinantibus libellus accommodatissimus et maxime<br />

necessarius in lucem editus... a Simone Günthero Gransoviensi<br />

Marchico.<br />

Impensis Authoris et Heliae Kembachii, 16° 155+/11/ str.<br />

SENNERTUS, Daniel Wittebergae, MDCXIX<br />

/ De febribus libri lV. /<br />

rasprava o groznicama i vrućicama<br />

LONIZERA D. …. nevidljivo mjesto tiskanja,MDCXXX<br />

“Kreuterbuch…….<br />

sa slikama u boji<br />

na knjizi upisano “Apotheca Contus Ivanischiensis”<br />

HORNE, Johannes van Lugduni, MDCLXII<br />

Joannis van Horne Anatomes et Chirurgiae Professoris,<br />

Mikrokosmos seu Brevis manuductio ad historiam corporis<br />

humani. In gratiam discipulorum secundum edita.<br />

HORNE, Johannes van Frankfurt, MDCLXXIX<br />

Johannis van Horne Anat. und Chrir. Professoris. Kleine<br />

Kunst oder Kurtze Anleitung zur Wund Artzeney Kunst,<br />

darinn die fürnehmsten Gebrechen an dem menschlichen<br />

Leibe erzehlet, wie auch die Anstellung der Curen derselben<br />

deutlich erkläret werden...<br />

Auf inständiges Begehren einiger fürnehmer Leute, aus<br />

dem Lateinischen ins Teutsche übersetzet von einem<br />

solcher Kunst Liebhabern.<br />

SCHMID Joseph Augspurg, MDCLXXIII<br />

Examen chirurgicum, das ist: Wie alle jungangehende<br />

Feldscherer, Barbier und Wundärtzt sollen befragt wer-<br />

34


den, wie sich in allen begebenden Verwundungen in<br />

deß Menschen Leib vom Haupt biß auff die Fußsolen<br />

verhalten sollen. Ingleichem wie alle Chirurgische Instrumenten<br />

zugericht und gebraucht werden, in Kupffer<br />

vor Augen gestellt. Durch Joseph Schmid, Barbier geschworner<br />

Statt-Wund und Brech-Artzt in Augspurg.<br />

Upute za ispit neobučenih (neobrazovanih) brijača<br />

i ranarnika, uz to o uporabi kirurških instumenata.<br />

Privez: Schmid. Instrumenta chirurgica.<br />

Instrumenta chirurgica, das ist: Kurtze und gründliche<br />

Beschreibung aller und jeder chirurgischen Instrumenten,<br />

so in diesem Tractat begriffen, sampt deroselben ins<br />

Kupffer gebrachte eygentliche Abbildung. Gestellt durch<br />

Joseph Schmid, Barbier und Wund Artzt in Augspurg.<br />

q<br />

SWALVE, Bernhardus Amstaeledami, MDCLV<br />

Querelae ventriculi renovatae sive Prosopopoiia ejusdem<br />

naturalia sua sibi vendicantis et abusus tam diaeteticos,<br />

quam pharmaceuticos perstringentis. Adornante Bernhardo<br />

Swalve Med.<br />

knjiga je privezak uz knjigu Horne,<br />

CULPEPER, Nicolaus Hamburg, MDCLXXV<br />

Culpepers Testament oder Letzter Wille, welches er<br />

seiner Ehegemahlin dem gemeinen Nutzen zum besten<br />

hinterlassen und anbesohlen... Begreiffende in sich<br />

allerhand seltzame und wunderbahre Experimenten in<br />

unterschiedenen Künsten, sonderlich in der Artzney und<br />

Heile Kunst... Geschrieben und zusammen getragen<br />

durch Nicolaum Culpepera, Nob. Angl. der Stein und<br />

Artzney Kunst Beflissenen...<br />

UNTERRICHTUNG Grätz, MDCLXXIX<br />

Kurtze Unterrichtung. Für die arme Gemeynde auff<br />

dem Land, was man für Mittel, so wol das Pest Gifft<br />

zuverhüten, als auch daran erkranckte Persohnen zu<br />

curiern gebrauchen solle.<br />

JOEPSER, Jacob Joseph Norinbergae, MDCLXXX<br />

Isagoge seu Manuductio ad vitam longiorem: variis,<br />

de tuenda, reparandaque; valetudine, dissertationibus<br />

illustrata: et selectis, tum veterum, tum recentiorum<br />

35


medicorum scitis placitisque stabilita: Publico omnium<br />

Biophilorum emolumento, in lucem edita a Jacobo Josepho<br />

Joepserio, philosophiae et medicinae doctore, E.<br />

A. et C. P. jurato Marcomanniae Physico, per Districtum<br />

Echinopohtanurn etc.<br />

PURMANN, Mattheus Gottfried Franckfurt am Mäyn,<br />

MDCLXXX<br />

Kurtze doch grund richtige Anweisung, wie man alle<br />

Arten der bösen und gifftigen pestilentzischen Drüsen,<br />

Beulen, Carbunckel und Apostemata, nach deren Ursprung<br />

und Ansehen recht erkennen und unterscheiden:<br />

Und denn auch durch bewehrte euserliche Artzney<br />

Mittel, wenn sie sich vermercken lassen, oder schon<br />

aussgefahren, Fundamentaliter curiren könne... Auss<br />

eigner Erfahrung...<br />

WÜERTZENA, Felix Basel, MDCLXXXVII<br />

Felix Würtzen weiland des berühmten Wund Artztes<br />

zu Basel Wund Artzney, darinnen nicht allein allerhand<br />

schädliche Missbräuche abgeschaffet, sondern auch<br />

gründlich die Cur allerley Wunden Schäden, und dero<br />

Zufällen, samt künstlicher Bereitung der darzu au Uerlesenen<br />

Artzneyen dargestellet wird; Sammt Rudolff<br />

Wiirtzen... auch... Fel. Wurtzii... und,. D Schaevii<br />

DIONISA Pierra<br />

Paris, MDCXCIV<br />

Demonstrationes anatomicae in Horto Regio habitae a<br />

Domino Dionis anatomico percelebri...<br />

Knjiga iz 18. stoljeća ima znatno više te nadmašuje sva prijašnja i potonja<br />

razdoblja. Među tim brojem nailazimo na službene austrijske farmakopeje kao i druge<br />

ljekarničke knjige. Posebno zanimanje za nas imaju knjige koje obrađuju područja<br />

samog ljekarništva i koje nam dokazuju visoku razinu profesionalne naobrazbe ljekarnika,<br />

a te priručnike, leksikone i sl. sa sobom su najvjerojatnije donosili oni koji<br />

su dolazili na službu ili su pribavljane za potrebe samostanske ljekarne.<br />

DISPENSATORIUM Erfordiae, MDCCXXXIV<br />

Dispensatorium regium et electorale Borusso-Brandenburgicum,<br />

juxta quod in provinciis regiis et electoralibus,<br />

medicamenta officinis familiaria praeparanda et dispensanda...<br />

Nunc vero... annotationibus... locupletatum ab<br />

Ernesto Fagino, Augustano.<br />

sa slikama<br />

36


REISSA Johhanna Caspara Augspurg, MDCCXXXIX<br />

Compendium anatomico-chirurgicum. Oder. Kurtze,<br />

doch deutliche, und gründliche Anleitung zur Wund Artzney,<br />

und neue grundsätze der Chirurgie, auf den Grund<br />

Acidi und Alcali und Circulation omnium Humorum<br />

ausgeführet... 4. Aufl. von Johann Casper Reiss, Barbier<br />

und Wund Aitz in Augspurg<br />

Pisac Reissa J. C. daje kratke, jasne i temeljite upute o<br />

ljekovima za rane uz nove temelje kirurgije.<br />

DISPENSATORIUM<br />

Viennae, MDCCLI<br />

Dispensatorium pharmaceuticum Austriaco-Viennease,<br />

in quo hodieraa die usualiora medicamenta secundum<br />

artis regulas componenda visuntur... Reimpressum.<br />

q<br />

REISSA Johhanna Caspara Vindobonae, MDCCLI<br />

“Dispensstorium pharmaceuticum Austriaco-<br />

Viennense, in quo hodierna die usualiora medicamenta<br />

secundum artis regulas componenda vinsuntur..”<br />

TISSOT Samuel-Simon Andre David Leipzig,<br />

MDCCLXX<br />

Abhandlungen über verschiedene Gegenstände der<br />

Arzeneywissenschaft von Herrn Tissot. Aus dem Französischen<br />

übersetzt. ...<br />

Izvorno djelo napisao je Bey Johann Gottfried Müllern<br />

na 388 str. a s francuskog preveo TISSOT S.S.A.D.<br />

DISPENSATORIUM Vindobonae, MDCCLXX<br />

Dispensatorium pharmaceuticum Austriaco-Viennense,<br />

in quo hodierna die usualiora medicamenta secundum<br />

artis regulas componenda visuntur... 235 str.<br />

PHARMACOPOEA Wien, 1774.MDCCLXXIV<br />

Pharmacopoea Austriacoprovincialis. Ad Mandatum S.<br />

C. R. Apost. Majestatis. Viennae, Typis Joan. Thomae<br />

Nob. de Trattnern,<br />

319 str.<br />

SCHRODERS D. Johann Ulmae, godina nečitka<br />

Pharmacopoeia medico-chymica sive Thesaurus pharmacologicus,<br />

quo composita quaeque celebriora; hinc<br />

Mineralia, Vegetabilia, et Animalia, chymico-medice<br />

describuntur... Authore Joanne Schrödero, M. D. Reip.<br />

37


Moeno-Francof. Phys. Ord... 8. ed. Studio et opera Petri<br />

Rommelii, Ph. et Med. D. Reipubl. Ulmens. Phvsici<br />

Ord...<br />

SCHRODERS D. Johann Nurnberg, MDCCLXXIV<br />

D. Johann Schröders Pharmacopoeia universalis, Das<br />

ist: Allgemeiner medicinisch chimischer Artzney Schatz<br />

nebst D. Friderich Hoffmanns darüber verfassten herrlichen<br />

Anmerkungen in sechs Büchern, welche eine<br />

Einleitung zur Chimie... enthalten ... Nebst einem allgemeinen<br />

Apothecer… ”<br />

Tax, mit vielen Kupfem erlautert ...<br />

Autor svojim mišljenjem i zapažanjima D. Fridrich<br />

Hoffmanna, objašnjava sadržaje pharmacopeae kroz<br />

nekoliko godina u 6 knjiga, uz to donosi i propisane<br />

takse za lakši rad ljekarnika.<br />

PHARMACOPOEA Wien, MDCCLXXV<br />

Pharmacopoea Austriaco-Provincialis. Ad Mandatum S.<br />

C. R. Apost. Majestatis<br />

PROVINCAL-PHARMACOPÖE Wien, 1778.<br />

MDCCLXXVIII<br />

Oesterreichische Provinzial Pharmakopee...<br />

PHARMACOPOEA Wien, MDCCLXXIX<br />

Pharmacopoea Austriaco-Provincialis...<br />

Naslovna stranica vojne<br />

pharmacopeae<br />

(foto: B.T.)<br />

PHARMACOPOEA Wien, MDCCXCIV<br />

Pharmacopoea Austriaco-Provincialis emendata. Ad<br />

mandatum S. C. R. Apost. Majestatis.<br />

195 str.<br />

PROVINCAL-PHARMACOPÖE Wien, MDCCXCV<br />

Oesterreichische Provincial Pharmacopöe. Umgearbeitete<br />

Auflage. Auf Befehl Sr. k. k. Apostolischen Majestät.<br />

TAXA<br />

Wien, MDCCXCV<br />

Taxa medicamentorum in Pharmacopoea Austriacoprovinciali<br />

emendata contentorum. Taxe der, in der umgearbeiteten<br />

Oesterreichischen Provincial Pharmacopöe<br />

enthalten Arzeneyen.<br />

38


MILITÄR-PHARMAKOPÖE Wien, MDCCC<br />

“Oesterreichische Militar-pharmakopoe-Feld-Medicamenten-Katalog<br />

mit neuen Taxe vom Jahre 1795”<br />

Austrijska-vojna pharmacopea koja se koristi na terenu.<br />

TAXA<br />

Wien, MDCCCIV<br />

Taxa medicamentorum in pharmacopoea austriacoprovinciali<br />

emendata contentorum. Taxe der in der umgearbeiteten<br />

Oesterreichischen Provincial=Pharmacopöe<br />

enthalten Arzneyen.<br />

77 str.<br />

q<br />

TAXA<br />

Wien, MDCCCVII<br />

Taxa medicamentorum in Pharmacopoea austriacoprovinciali<br />

emendata contentorum pro anno MDCC-<br />

CVIL-Taxe der in der umgearbeiteten österreichischen<br />

Provinzial Phaimacopoe enthaltenen Arzneyen für das<br />

Jahr 1807.<br />

TAXA<br />

Wien, MDCCCXI<br />

Taxa medicamentorum in pharmacopoea austriacoprovinciali<br />

emendata contentorum pro anno MDCC-<br />

CXI. Taxe der in der umgearbeiteten österreichischen<br />

Provinzial Pharmacopoe enthaltenen Arzneyen für das<br />

Jahr 1811.<br />

70 str.<br />

OSLANDER, Johann Fr. Hannover, MDCCCLXV<br />

Volksarzneimittel und einfache, nicht pharmaceutische<br />

Heilmittel gegen Krankheiten des Menschen. Ein Haus<br />

und Familienbuch für die gebildete Stände von Dr.<br />

Joh. Fr. Oslander, weiland professor der Medicin in<br />

Göttingen...<br />

HAGER, Hermann Berlin, MDCCCLXXXVIII<br />

Handbuch der Pharmaceutischen Praxis. Für Apotheker,<br />

Ärzte, Drogisten und Medicinalbeamte. Bearbeitet von<br />

Dr. Hermann Hager. Mit zahlreichen in den Text gedruckten<br />

Holzschnitten. Ergänzungsband.<br />

HAGER, Hermann Berlin, MDCCCLXXXVIII<br />

Handbuch der Pharmaceutischen Praxis. Für Apotheker,<br />

Ärzte, Drogisten und Medizinalbeamte. Bearbeitet von<br />

39


Dr. Hermann Hager. Mit zahlreichen in den Text gedruckten<br />

Holzschnitten...<br />

Ostale medicinske knjige 18. i 19. st. u samostanskoj knjižnici.<br />

KRÄEUTERMANN Valentinus Leipzig, MDCCVIII<br />

Das in der Medicin gebrauchlichste Regnum Animale<br />

oder Thier Reich... Mit Fleiss also zusammen getragen,<br />

und mit nöthigen Registern anietzo zum andern mahl<br />

vermehrter zum Druck befördet von Valentino Kräutermann.<br />

“Das in der Medicin gebrauchlichste Regnum animale<br />

oder Their-Reich, darinnen enthalten eine…Beschrevbung<br />

aller Their…ein…Unterricht… nutzlichen Thiere<br />

zu erhalten…”<br />

JÜNGKEN, Johann Helffrich Leipzig 1709.MDCCIX<br />

Johann Helffrich Jünckens, M. D. Physici in Francfurt,<br />

der nach den heutigen vernunfftmässigen aus der anatomie<br />

und chymie hergeführten grundreguln unterrichtete,<br />

sichere und sorgfältige Medicus oder Leib Artzt,<br />

welcher lehret, wie ein mensch, ob er schon von der<br />

medicin keine profession macht; dennoch so wohl seine<br />

eigene constitution leicht erkennen, als ein anfallenden<br />

kranckheiten sich finden und mit rathen kan, 4 auflage<br />

JÜNGKEN Johann Helffricha Nurnberg, MDCCX<br />

“Physici manualis oder kertzer doch vollkommener<br />

Begriff dere zu der Chirurgie in specie gehoringen<br />

Operationen oder Hand- arbeite wie solsche einem..<br />

Chirurgo…zu wissen absolute nohing sind…”<br />

Joh. Helfric. Jungken, Physici Francofurtensi, Chirurgia<br />

manualis. Oder kurtzer doch vollkommener Begriff<br />

derer zu der Chirurgie in specie gehörigen Operationen<br />

oder Hand Arbeiten... Denen bey dieser Dritten Edition<br />

beygefüget einige kurtze vermehrte Anatomische Fragen<br />

über diejenigen Theile des Menschlichen Cörpers welche<br />

der Chirurgus absonderlich wol fassen und wissen muss.<br />

MAUBEUG Joannes Nicolaus Ollmutz, MDCCXIII<br />

DirectoriumAnti-Pestilentiale, oder: Kurtze ohnmassgebliche<br />

Pest Ordnung. Im Fall in dieser Königl: Haupt<br />

Stadt Ollmütz würcklich (so Gott gnädigst verhütte) das<br />

40


grausame Mord Gifft einrisse. Dum proximus ardet Ucalegon.<br />

Auss Liebe dess Nechsten in unserer Teutschen<br />

Mutter Sprach zu Pappier gebracht vou Joanne Nicolao<br />

Maubeuge, Philosopli: und Med. Doctore, der Zeit Stadt<br />

Physico.<br />

“Directorium anti pastilentiale, oder:Kurtze ohnmassgebliche<br />

Pestordnung….”<br />

Stranica knjige Hellwig von<br />

Christophora (foto:B.T.)<br />

HELLWIG, Christoph von Leipzig, MDCCXLIV<br />

“Nosce te ipsum, vel anatomicum vivum, oder: Kurtzgefastes<br />

doch richtig gestelltes anatomisches Werk,<br />

worinnem die gantze Anatomie, nebst ihre Eintheilung<br />

deutlich zufinden..Nebet nothingen Kupffern…”<br />

“Nosce te ipsum, vel anatomicum vivum, oder: Kurtzgefastes<br />

doch richtig gestelltes anatomisches Werk,<br />

worinnem die gantze Anatomie, nebst ihre Eintheilung,<br />

wie durc die nothingen Kupffern…und eine Beschreibung<br />

todtlicher Wund deutlich zu findden…”<br />

Kratki pregled anatomije i njezina podjela, uz bakrorez<br />

i opis smrtonosnih rana. Autor opisuje detaljni pregled<br />

puštanja krvi iz vena na principima vakuuma prema<br />

staroj anatomiji i prema novim spoznajama o krvotoku,<br />

opisuje pravilnu primjenu i zloporabu te kirurške<br />

operacije.<br />

BEYNON DE JÜNGERN, Elias Nümberg, MDCCXI<br />

Eliae Beynon des Jüngern V. D. M. Barmhertziger<br />

Samariter Oder: Freund Brüderlicher Rath allerhand<br />

Kranckheiten und Gebrechen des menschlichen Leibs<br />

innerlich und äusserlich zu heilen mit geringen und<br />

verachteten Mitteln und Arzneyen... Auch einen sehr<br />

nutzlichen<br />

Untemcht vor die Hebammen in allen zustossenden<br />

Fallen nebst einem neuen Anhang von der Pest<br />

VENETTE, Nicolaus<br />

Leipzig, MDCCXI<br />

Nicolai Venette, Med. Doct. Professoris und Decani des<br />

Collegii zu Rochelle, Abhandlung von Erzeugung der<br />

Menschen ...<br />

PITCARNIUS, Archibaldus Neapoli, MDCCXXI<br />

Archibaldi Pitcarnii medici celeberrimi Scoto-Britanni<br />

Elementa medicinae physico-mathematica, libris duo-<br />

41


us, quorum prior Theoriam, posterior Praxim exhibet, in<br />

gratiam Medicinae studiosorum delineata, et nunc iterum<br />

in lucem edita; item Opuscula medica, quibus postremo<br />

adjectus est Ratiociniorum mechanicorum in medicina<br />

usus vindicatus per Christianum Strom,<br />

Privez uz knjigu Pitcarnius Arhibaldus<br />

STRÖM, Christianus<br />

Ratiociniorum mechanicorum.<br />

q<br />

MYNSICHT, Adrianus<br />

Stutgardt, MDCCXXV<br />

Adriani a Mynsicht Medicinisch Chymische Schatz und<br />

Rüst Cammer/Das ist: Eine sonderbahre Art und Weiß/<br />

wie man die ausserlesenste und geheimste Artzney<br />

Mittel/ wider allerey Kranckheiten und Zustände, des<br />

Menschlichen Leibs, so der Autor selbst durch eigenthumliche<br />

Erfahrenheit, in vielfältig und beglückter Praxi,<br />

bewährt erfunden verfertigen soll.Anfangs von dem<br />

Autore in Lateinischer Sprache geschrieben; Anjetzo<br />

aber dennen, so das Latein nicht verstehen/ in unsere<br />

Teutsche Mutter Sprach iibersetzt..<br />

WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCXXVII<br />

D. Johann Jacob Woyts, Oeffentlichen Lehrers der Artzney<br />

Kunst in Königsberg, Abhandlung aller innerlichen<br />

Kranckheiten, in welcher jedwede Kranckheit deutlich<br />

beschrieben und zur Cur die bewährtesten Artzney Mittel<br />

aus denen Schrifften derer berühmtesten Practicorum an<br />

die Hand gegeben werden<br />

WOYT, Johann Jacub Leipzig, 1753. MDCCLIII<br />

D. Johann Jacob Woyts Weyl. öffentlichen Lehrers der<br />

Aitzney Kunst in Königsberg, Abhandlung aller innerlichen<br />

und äusserlichen Kranckheiten in zwey Theilen,<br />

in welchen jedwede Kranckheit deutlich beschrieben,<br />

und zur Cur die bewährtesten Artzney Mittel aus denen<br />

Schriften derer berühmtesten Aertzte an die Hand<br />

gegeben werden, bey dieser dritten Auflage mit Fleiss<br />

übersehen und verbessert<br />

1168 str.<br />

KRAVIE mjesto izdavanja nečitko, MDCCXXVIII<br />

/ Medico-Chymica Medicamenta... /<br />

42


GANSER, Joannes Franciscus Paulus<br />

Radkerrspugi, MDCCXXXI<br />

/ De vita in communi.../<br />

WEISSBACH, Christian Strassbourg, MDCCXXXII<br />

Warhaffte und gründliche Cur aller dem Menschlichen<br />

Leibe zustossenden Kranckheiten nach der Vernünfftigen<br />

und unverrückten Methode der Natur, samt einem<br />

Physico-moralischen Vorbericht von dem Menschlichen<br />

Leibe und der darinn würckenden Seele, entworfen, und<br />

mit vielen Medicamentis specificis verschen.<br />

q<br />

ZIMMERMANN, Johann Georg<br />

Zürich, MDCCLXXVII<br />

D. Joh. Georg Zimmermann, Königl. Grossbritannischer<br />

Leibmedicus in Hannover, von der Erfahrung in der<br />

Arzneykunst. Neue Auflage.<br />

800 str.<br />

FAGINO, Ernesto Efrodinae, MDCCXXXIV<br />

“Dispensatorium regium et elecotorale Borusso-<br />

Brandenburgicum, juxta quod in provinciis regiis et<br />

electoralibus, medicamenta officiuis familiaria preparanda<br />

et dispensanda…Nuc vero…annotationibus…<br />

locupletatum”<br />

KRÄEUTERMANN Valentinus<br />

Leipzig, MDCCXXXVII<br />

Der sichere Augen und Zahn Artzt, oder accurate Beschreibung<br />

aller und ieden Augen und Zahn Gebrechen,<br />

nebst deutlichen Unterrichte, wie solchen bey Zeiten<br />

vorzukommen, oder auch glücklich zu curiren sind.<br />

Nebst nöthigem Register ans Licht gestellet von Valentinus<br />

Kräeutermann.<br />

Opis očnih i zubnih bolesti za uspješno djelovanje okulista<br />

i zubara.<br />

WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCXXXVII<br />

Johann Jacob Woyts, der Artzney Kunst doctoris, und<br />

auf der Königl. Preussischen Universität Königsberg<br />

Profess. Publ. Gazophylacium medico - physicum oder<br />

Schatz Kammer Medicinisch und Natürlicher Dinge ...<br />

1112 str.<br />

43


HOFFMANN, Fridericus Venetiis, MDCCXXXVIII<br />

Friderici Hoffinanni consiliarii medici et professoris<br />

Regii, Societatis Regiae Britannicae Sodalis Opuscula<br />

phisico- medica antehac seorsim edita iam revisa, aucta,<br />

emendata et delectu habito recusa.<br />

PURMANN, Mattheus Gottfried<br />

Franckfurth und Leipzig, MDCCXXXVIII<br />

Matthäi Gottfried Purmanns Chirurgi und Stadt Artzts<br />

in Bresslau Rechter und wahrhafftiger Feldscherer oder<br />

Die rechte und wahrhafftige Feldschers Kunst... Nebst<br />

Beyfügung des Pest Barbierers...<br />

636 str.<br />

q<br />

STORCHEN, Johann<br />

Leipzig-Eisenach, MDCCXXXIX<br />

D. Johann Storchens alias Pelargi Fürstl. Sachs. Eisenachl.<br />

und Schwartzburg Rudelstädtischen Rats und Leib<br />

Medici auch Eisenachl. Stadt und Garnison-Physici<br />

Quinque partitum practicum oder Eine in fünff Classen<br />

eingetheilte Praxis causalis medica ...<br />

STAHL Georg Ernst Leipzeg-Eisenbach, MDCCXL<br />

“…Theoretische und practische Abhandlung von dem<br />

Verhalten. Aus dem Lateinische ins Teutsche vertiert<br />

und mit vielen Noten und Anmerckungen erlautert….”<br />

BÄUMLER, Gottfried Samuel<br />

Strassburg, MDCCXLIII<br />

Gottfried Samuel Bäumlers, ehemahligen Chur Pfältzischen<br />

Ober Amts Physici in Germersheim, Mitleidiger<br />

Artzt, welcher überhaupt alle arme Krancke, insonderheit<br />

aber die abgelegene Land Leute gründlich und aufrichtig<br />

lehret, wie sie mit gemeinen Hauss Mitteln und anderen<br />

nicht allzukostbaren Artzneyen sich selbsten curiren<br />

können. 3. Aufl., hin und wieder vermehret und mit einer<br />

neuen Vorrede versehen von D. Georg Heiirrich Behr, der<br />

Kayerl. Acad. der Natur Wissenschaft. Mitglied...<br />

Privez: Baumler.Kurtze Beschreibung. Strassburg, 1743.<br />

SWIETENA van Gerharda Venetitis, MDCCXLVI<br />

“Gerardi van-Swieten med. doct. Commentaria in<br />

Hermanni Boerhaave aphorismos de congnoscendis et<br />

curandis morbis.”<br />

44


PHYSICA<br />

Cassoviae, 1742. MDCCXLII<br />

Physica exotica, seu Arcana naturae, et artis. Continens<br />

selecta, curiosa, jucunda, et omni fere hominum statui<br />

utilissima...<br />

VAN-SWIETEN, Gerardus Venetiis, MDCCXLVI<br />

Gerardi Van-Swieten Med. doct. Commentaria in<br />

Hermanni Boerhaave Aphorismos De cognoscendis et<br />

curandis morbis.<br />

T.1. - 324 str. T.2. - 644 str.<br />

q<br />

KEIL, Cristophor Heinrich Augspurg, MDCCXLVIII<br />

Compendiöses doch vollkommenes Anatomisches Handbüchlein,<br />

darinnen alle und jede Theile des menschlichen<br />

Leibes in natürlicher Ordnung denen Anfängern<br />

der Chirurgie vorgelegt, und so deutlich beschrieben<br />

werden, dass sie auch so gar ohne Figuren und Kupfer<br />

zu erkennen und zu finden.<br />

Mit grossem Fleiss colligiret und zusammen getragen,<br />

von Christophoro Heinrico Keil, Phil. und Med. Doct.<br />

wie auch Phys. Ordiiiario der Stadt und Sechs Aemter<br />

Wunsiedel.<br />

Priv. l.v.Keil, Anat.Handb.<br />

KEIL, Christophor Heinrich Leipzig, MDCCLI<br />

Compendiöses doch vollkommenes Chirurgisches Handbüchlein,<br />

darinnen enthalten wie alle lehrbegierige<br />

Chirurgi sich in allen und jeden Verwundungen, Schäden<br />

und Operationen des menschlichen Leibes verhalten,<br />

und denenselben mit dienlichen Mitteln, geschickten<br />

Handgriffen, bequemen Instrumenten, und guten Bandagen<br />

heilsamlich begegnen sollen. Alles aufs kürzeste<br />

und deuthchste, auch auf die neueste und beste Art vor<br />

Augen gestellet von Christophoro Heinrico Keil, Phil.<br />

und Med. Doct. wie auch Phys Ordinario der Stadt und<br />

Sechs Aemter Wunsiedel... 1360 str.<br />

Priv.2.v.Keil, Anat.Handb.<br />

KEIL, Christophor Heinrich<br />

Compendiöses doch vollkommenes Medicinisch: Chymisches<br />

Handbüchlein nach der Ordnung des Alphabets<br />

verfasset worinnen alle drey Reiche Vegetabile, Minerale<br />

et Animale und folglich die ganze Materia Medica mit<br />

45


enthalten, nebst denen daraus verfertigten üblichsten und<br />

nöthigsten Productis samt deren Nutzen und Gebrauch.<br />

Allen Anfängern der Medicin zum besten entworfen, von<br />

Christophoro Hemrico Keil Phil. und Med. Doct wie auch<br />

Phys. Ordinario der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel..<br />

OEHMEN Jahsnna Augustus<br />

Dresden-Leipzig, MDCCL<br />

Der expedite Feld Chirurgus welcher lehret wie man bey<br />

feindlichen Occasionen die mancherley Arten der Blesq<br />

KEIL, Christophor Heinrich Augspurg, MDCCXLVIII<br />

Compendiöses doch vollkommenes Medicinisch: Chymisches<br />

Handbüchlein, Nach Ordnung des Alphabets<br />

verfasset, worinnen alle drey Reiche Vegetabile, Minerale<br />

et Animale und folglich die gantze Materia medica mit<br />

enthalten, nebst denen daraus verfertigten üblichsten und<br />

nöthigsten Productis samt deren Nutzen und Gebrauch.<br />

Allen Anfängern der Medicin zum besten entworfen, von<br />

Christophoro Heinrico Keil Phil. und Med. Doct. wie auch<br />

Phys. Ordinario der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel.<br />

Priv.1.v.Keil, Chym.Handb<br />

KEIL, Christophor Heinrich .<br />

Compendiöses doch vollkommenes Chirurgisches Handbüchlein.<br />

Alles aufs kürtzeste und deutlichste, auch<br />

auf die neueste und beste Art vor Augen gestellet von<br />

Christoph. Heinr. Keil, Phil. et Med. Doct. wie auch<br />

Phys. Ordin. der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel...<br />

BEHR, Georg Heinrich Strassburg, MDCCLI<br />

Georg Heinrich Behrs, der Artzney Kunst Dr. u. Pract.<br />

zu Strassburg,... bey der vierten Auflage Seines Venus<br />

Spiegek...<br />

OCHMEN Jahann August<br />

Franckfurt-Leipzig, MDCCL<br />

D. Johann August Oehmens Med. und Chir. Pract p.<br />

t. in Neustadt bey Dressden Expediter Feld Chirurgus<br />

geschickter Kriegs Hospital Medicus und erfahrner Feld<br />

Apothecker. Abgetheilet in drey Theile. Wie auch mit<br />

einem nöthigen Register versehen. Neue, viele vermehrte<br />

und verbesserte Auflage.<br />

46


suren hurtig verbinden, und nachgehends heilen, auch<br />

die gewöhnlichsten Kranckheiten gewissenhafft curiren<br />

kan in zwey Heilen vermehret herausgegeben...<br />

384 str.<br />

HEBENSTREIT, Johann Ernest Leipzig, MDCCLI<br />

D. Ioannis Ernesti Hebenstreit, In Academia Lipsiensi<br />

Therapiae p. p. Facultatis medicae Decani. Exegesis<br />

onomaton ton peri pathon. Exegesis nominum Graecorum,<br />

quae morbos definiunt. Erkärung Griechischer<br />

Wörter, von Krankenheiten des menschhchen Cörpers.<br />

q<br />

HEISTER, Laurentius Leipzig, MDCCLI<br />

D. Laurentii Heisters, der Medicin, Chirurgie und Kräuter<br />

Wissenschaft Professoris zu Helmstädt, Practisches<br />

Medicinisches Handbuch oder: Kurtzer, doch hinlänglicher<br />

Unterricht, wie man die innerlichen Kranckheiten<br />

am besten curiren soll. Nebst einer Abhandlung von der<br />

Vortreflichkeit der mechanischen Artzney-Lehre. Neue<br />

verbesserte Auflage.<br />

REISSA, Johhanna Caspara Augspurg, 1751. MDCCLI<br />

“Grundliche untersuchung des Aderlassens und Schrepfens…nach<br />

der alten Anatomie…und nach jetzinger<br />

grudlichen Wissenschaft der Circulation des Geblutes<br />

und… worinnen eigentlich der rechte Grebrauch und<br />

Missbrauch dieser zweyen chirurgischen Operationen…<br />

aus überzeugter viel Jährigen Erfahrung, gewissenhaft, ”<br />

Temeljna obrada puštanja krvi i krvarenja izazvanog<br />

staklenim zvonom, po staroj anatomiji, po sadašnjoj<br />

temeljnoj znanosti o krvotoku, s navodom o pravilnoj<br />

štetnoj uporabi od jednog i drugog.<br />

WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCLI<br />

/ Gazophylacium medicophysicum oder Schatz Kammer<br />

medicinisch und natürlicher Dinge. .../<br />

2330 str.<br />

MURSINNA, Christian Ludwig Berlin MDCCLXXX<br />

Beobachtungen über die Ruhr nebst einem Anhange<br />

von den Faulfiebem von Christian Ludwig Mursinna,<br />

Regimentsfeldscheer des hochlöblichen Regiments von<br />

Petersdorff.<br />

47


WINSLOW Jacobus Benignus<br />

Francofurti et Lipsiae, MDCCLIII<br />

Expositio anatomica structurae corporis humani Jac.<br />

Benigni Window in Univers. Paris. Anat. et Chir. prof.<br />

sen. atque Med. Doctoris... E Gallico Latine versa, cum<br />

Figuris Aeneis earumque explicatione.<br />

T.1. 378 str.<br />

T.2. 434 str.<br />

KRAMER, Johan Georg Heinrih<br />

Wien und Nürberg, MDCCLV<br />

Johann Georg Heinrich Kramer Philosophiae et Medicinae<br />

Doctoris und Kayserlichen Proto-Medici am<br />

Rhein Medicina Castrensis... Allen Land Haus Värtern<br />

zur Hülf und Trost.<br />

P.1.-1755. 189 str. P.2.-1756. 180 str.<br />

q<br />

OEHMEN, Johann August Dressden, MDCCLV<br />

Medicinische Fama, worinne von der Schwindsucht,<br />

Scorbut, befleckten Venus, und andern langwierigen<br />

Krankheiten, auch derer Cur, gehandelt wird, mit beygefügter<br />

Kunst lange zu leben, in vier Theile nunmehro<br />

vollständig abgefasset von D. Joh. Augusto Oehmen.<br />

KEIL, Cristophor Heinrich Augspurg, MDCCLVI<br />

Compendiöses doch vollkommenes Anatomisches Handbüchlein,<br />

darinnen alle und jede Theile des menschlichen<br />

Leibes in natürlicher Ordnung denen Anfängern<br />

der Chirurgie vorgelegt, und so deutlich beschrieben<br />

werden, dass sie auch sogar ohne Figuren und Kupfer<br />

zu erkennen und zu finden. Mit grossem Fleiss colligiret<br />

und zusammen getragen, von Christophoro Heinrico<br />

Keil, Phil. und Med. Doct. wie auch Phys. Ordinario<br />

der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel<br />

Privez 1. Keil. Chirurg. Handbuchlein. Augspurg, 1756.;<br />

Privez 2. Keil. Medic -Chym. Handbuchlein. Auespurg<br />

1756.<br />

Keil, CH<br />

“Compendioses doch vollkommenes Anatomisches Handbuchlein,<br />

darinnem alle und jede Theile das menschlich<br />

Leibes beschrieben werden…”<br />

Sažetak, mali priručnik anatomije, knjižica, s opisom<br />

svih dijelova ljudskog tijela.<br />

48


OEHMEN Jahann August<br />

Franckfurt-Leipzig, MDCCLIX<br />

D. Johann August Oehmnes Med. und Chir. Pract. p.<br />

t. in Neustadt bey Dressden Expediter Feld Chirurgus<br />

geschickter Kriegs Hospital Medicus und erfahrner Feld<br />

Apothecker. Abgetheilet in drey Theile. Wie auch mit<br />

einem nöthigen Register versehen. Neue, ...<br />

STAHLA Josepha<br />

Augspurg, MDCCLX<br />

Tractatus de febribus, oder Der in Heilung sowohl kalter,<br />

als hitziger Fluss Friesel und Fleck Fiebern, geschwind<br />

und sichere Medicus kurz und deutlich in Fragen und<br />

Antworten herausgegeben und verfertiget durch Joseph.<br />

Stahl, Med. Doct und Stadt Physicus in Zell<br />

Opis o vrstama groznice, liječenju kod hladnog i vrućeg<br />

znoja i flekova…<br />

q<br />

STÖRCK, Anton Vindobonnae, MDCCLX<br />

Antonii Störck, medici Vienensis et in nosocomio civico<br />

Pazmariano phys.ord., Libellus, quo demonstratur: cicutam<br />

non solum usu interno tutiss. exhiberi, sed et esse<br />

simul remed. valde utile in multis morbis, qui hucusque<br />

curatu imposibiles dicebantur.<br />

LEBERECHT LÖSEKEN, Johann Ludwig<br />

Dresden, MDCCLXI<br />

Joh. Ludw. Leberecht Lösekens, der Artztneygelahrheit<br />

Doctors, Therapia specialis, Interna, oder Gründliche<br />

Anweisung zur Erkentniss und Cur der innerlichen<br />

Krankheiten des menschlichen Körpers...<br />

STALLMEISTER<br />

Leipzig, MDCCLXV<br />

Der Englische Stall Meister und bewährte Ross Artzt<br />

welcher von den Eigenschaften, Ursachen und Curen<br />

aller und jeder Kranckheiten, die bey Pferden vorfallen,<br />

Unterricht giebet,... mit vielen andern Curiositäten, aus<br />

langer Uebung und Erfahrung, nicht ohne sonderbare<br />

Mühe und sorgfalt gesammlet von Dem Ritter J. H und<br />

Matthew Hodson ingleichen Hrn. Holled, Willis, Robson,<br />

Holden, Thomas Emson, Roper, Medcalf und Nath.<br />

Schaw aus dem EngHschen ubersetzet.<br />

49


WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCLXVII<br />

D. Johann Jacob Woyts, ehemaligen öffentl. Lehrers<br />

der Aizneyk. in Königsberg, Gazophylacium medicophysicum,<br />

oder Schatz Kammer medicinisch und<br />

natürlicher Dinge, in welcher alle medicinische Kunst<br />

Wörter, inn und äusserliche Kranckheiten ... auf das<br />

deutliche erkläret, vorgestellet, und mit einem nöthigen<br />

Register versehen sind. Mit Fleiss übersehen, verbessert<br />

und vermehret ...<br />

2619 str.<br />

q<br />

MACQUER,<br />

Leipzig, MDCCLXVIII<br />

Des Herrn Macquer, vorsitzenden Doctors von der<br />

medicinischen Facultät zu Paris, und der königlichen<br />

Akademie der Wissenschaften, Anfangsgründe der<br />

Theoretischen Chymie, Erster Theil mit Kupfern, aus<br />

dem Französischen ins Deutsche übesetzt. 2. Aufl.<br />

884 str.<br />

STÖRCK, Anton Frankfurt, MDCCLXIX<br />

Priv.1.v. Störk,<br />

Anton Störks Ihro Römisch Kaiserl. Apostol. Majestät<br />

Hofraths und Leibarztes, zwo Abhandlungen, vom Nutzen<br />

und Gebrauche des Brennkrauts, oder der aufrechten<br />

brennenden Waldrebe, und des weisen Diptams, oder<br />

Escherwurz. Aus dem Lateinischen ubersetzt. Nebst<br />

einer Kupfertafel.<br />

STÖRCK, Anton Augsburg, MDCCLXIII<br />

Priv.2.v. Störk,<br />

Anton Störck Ihrer Kayserl. Königl. Apostolischen<br />

Majestät Hofrath, Leibmedicus und des bürgerlichen<br />

pazmarianischen Krankenhauses Physicus Abhandlung<br />

worinen erwiesen wird dass der Stechapfel, das Tollkraut<br />

und das Eisenhüthlein ... Mit beygefügten Kupferblatten<br />

der Pflanzen. Aus dem Lateinischen übersetzt und mit<br />

einer Vorrede begleitet von Georg Neuhofer Med. Doct.<br />

und des Lobi. Colleg. Medic. zu Augsburg Assessor<br />

TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />

Lipsiae et Cellis, MDCCLXIX<br />

S. A. Tissot, Medicinae doctoris et professoris Lausannensis,<br />

Soc. reg. sc. Londinens. et Physico-medicae Basileensis,<br />

nec non Oeconomicae-Bernensis socii Opuscula<br />

50


medica ... Disseitatio de febribus biliosis sive Historia<br />

epidemiae biliosae Lausannensis anni MDCCLV, accedit<br />

Tentamen De morbis et manustupratione. Collegit et<br />

edidit Ernestus Godofr. Baidinger, phil. et med. doctor ...<br />

STÖRCK, Anton Frankfurt 1771. MDCCLXXI<br />

Anton Störks Ihro Röm. Kaiserl. Apostol Majestät Hofraths<br />

und Leibarztes Abhandlung von dem heilsamen<br />

Gebrauch der schwärzlichen Küchenschelle (Pulsatilla<br />

nigricans). Aus dem Lateinischen übersetzt. Nebst einer<br />

Kupfertafel.<br />

GRUNER, Christian Gottfried Breslau, MDCCLXXII<br />

Gedanken von der Arzneiwissenschaft und den Aertzten.<br />

Von D. Christian Gottfried Grüner.<br />

q<br />

NORR, Erhardt Nürnberg, MDCCLXXII<br />

Chirurgischer Wegweiser /allen Angehenden/ so zur Wund<br />

Arztney Kunst zu gelangen Begierde haben/ gezeiget; und<br />

in Neun Theilen Gesprächs weis verfasset; Samt einem<br />

Reis und Feld Kasten für die Chirurgos, so im Feld dienen<br />

vorhabens; und dann einem Vocabulario aller einfachen /<br />

unvermischten Gewächsen und Artzneyen /Namen/ Natur<br />

und Complexionen; durch Erhardt Norren ...<br />

HOME, Franz Frankfurt und Leipzig, MDXXLXXIII<br />

Grundsätze der Arzneywissenschaft von Herrn Franz<br />

Home, Königl. Leib Artzt und Mitglied des Medicinischen<br />

Collegii zu Edinburg.<br />

HANDBUCH Frankfurt und Leipzig, MDCCLXXIV<br />

Medicinisches und Chirurgisches Handbuch für angehende<br />

Wundärzte und andere Liebhaber der Artznerwissenschaft.<br />

Aus dem Englischen... 2. verbesserte Aufl.<br />

KATZENBERGER, J. Münster, MDCCLXXVIII<br />

J. Katzenberger Hebammen Catechismus, hauptsächlich<br />

zum Gebrauch für Wundärtzte und Hebammen auf dem<br />

Lande.<br />

TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />

Frankfurt-Leipzig, MDCCLV<br />

Tissot S. A. D der Arzneigelehrheit Doktor Versuch von<br />

denen Krankheiten, welche aus der Selbstbeflekung<br />

51


entstehen. Aus dem Lateinischen übersezt. ...<br />

O bolestima nastalim zbog samozadovoljavanja,<br />

PURCELL, Johann Nördlinen, MDCCLXXV<br />

D. Johann Purcell von der Kolik. Nach der zweyten<br />

englischen Ausgabe mit Anmerkungen deutsch herausgegeben<br />

von D. Joh. Aug. Phil. Gesner, Hochfürstl.<br />

Oetting. Wallerstein. Hofrath, Physik. der R. Stadt<br />

Rotenburg...<br />

MORAND, Franz Salvator Leipzig, MDCCLXXVI<br />

Franz Salvator Morand Secretairs des heil. Michaelisordens...<br />

vermischte chirurgische Schriften. Aus dem<br />

Französischen. Nebst einer Vorrede von Herrn D. Ernst<br />

Platner Professor in Leipzig.<br />

q<br />

STÖRCK, Anton WIEN, 1776 MDCCLXXVI<br />

Anton Freyherrn von Störck, Ihrer Röm. Kaiserl. Königl.<br />

Ap. Majestäten Hofrathes, ersten Leibarztes... medicinisch<br />

praktischer Unterricht für Feld und Landwundärzte<br />

der österreichischen Staaten.<br />

QUARIN, Joseph<br />

Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXVI<br />

Herrn Joseph Quarins, Kais. Königl. Apostol. Hof Deput.<br />

des Unteröster. Sanitätsrahtes und Physicus im Hospital<br />

der barmherz. Brüder, Heilmethode der Entzündungen.<br />

Aus dem Lateinischen ins Deutsche übersetzt von Justus<br />

Zadig de Meza.<br />

REINLEIN, Jakob Wien, MDCCLXXVI<br />

Jakob Reinlein K.K öffentlichen Lehrers der Arzneywissenschaft<br />

auf der Universität in Wien Vorlesbuch über<br />

die Anfangsgründe der Arzneywissenschaft für die<br />

Wundärzte.<br />

BRISBANE, Johann Altenburg, MDCCLXXVII<br />

Auserlesene Fälle der ausübenden Arztneykunst, von<br />

Johann Brisbane, der Arztneykunst Doctor... Aus dem<br />

Enghschen übersetzt und mit Beobachtungen eines<br />

deutschen Arztes vermehrt.<br />

52


DAVACH, de la Riviere Augsburg, MDCCLXXVII<br />

Herrn Davach de la Riviere, der Arzeneykunst Doctors<br />

und Leibarztes des durchlauchtigsten Prinzen von<br />

Conde, wohlgegründeter Urinspiegel, worinnen nach<br />

Erfahrung der berühmtesten sowohl alten als neuern<br />

Aerzten die verschiedenen Temperamente, vordringende<br />

Feuchtigkeiten des Geblüts, und Ursprung der Krankheiten<br />

zu ersehen. Aus dem Französischen übersetzt<br />

von Johann Gottfried Essich, Doctor der Aizneykunst.<br />

q<br />

QUARIN, Joseph<br />

Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXVII<br />

Priv. v. Quarin Heilethode<br />

Herrn Joseph Quarins Kais. Königl. Apostol. Hof Deput.<br />

des Unterösterr Sanitätsrathes, und Physicus im Hospital<br />

der Barmherz. Brüder Heilmethode der Fieber. Aus dem<br />

Lateinischen ins Deutsche übersetzt und mit Anmerkungen<br />

vermehrt von Justus Zadig de Meza.<br />

HIPPOCRATES Helmstädt, MDCCLXXVIII<br />

Hippocratis Aphorismen in das Deutsche übersetzt<br />

nebst einigen Anmerkungen und Verzeichnis nach den<br />

Materien.<br />

HÄMORRHOIDEN Grätz, MDCCLXXVII<br />

Die Hämorrhoiden. Den Freunden dauerhafter Gesundheit<br />

gewidmet...<br />

LEBER, Ferdinand Wien, MDCCLXXVIII<br />

Ferdinand Leber’s, Ihro röm. kaiserl. königl. apost.<br />

Majestät Raths, der Wundarzneykunst Doktors, der<br />

Zergliederungskunst... Vorlesungen über die Zergliederungskunst.<br />

2. verbes. und vermeh. Auflage.<br />

TRALLES, Balthasar Ludwig<br />

Bresleu, MDCCLXXVIII<br />

D. Balthasar Ludewig Tralles, Herzogl. Sachsen Gothaischen<br />

Hofraths, und Leib Arztes ... deutliche und<br />

überzeugende Vorstellung, dass der für das Daseyn<br />

und die Immaterialität der menschlichen Seele aus der<br />

Medicin von der Veränderlichkeit aller festen Theile<br />

des Korpers ohne Ausnahme hergenommene Beweis<br />

hochstrichtig und gültig sey.<br />

53


THEDEN, Johann Cristian Anton David<br />

Berlin, MDCCLXXVIII<br />

Neue Bemerkungen und Erfahrungen zur Bereicherung<br />

der Wundarzneykunst und Arzneygelahrheit, von Johann<br />

Christian Anton Theden, Königl. Preussl. dritten<br />

Generalchirurgus Regimentsfeld=scheer des Hochlöbl.<br />

Artilleriecorps, und Mitglied der Römischkayserliche.<br />

Priv.v.Theden,<br />

Johann Christian Anton Thedens Königl. Preuss. dritten<br />

Generalchirurgus, Regimentsfeldscheers des hochlöblichen<br />

Artilleriecorps, und Mitglieds der Römischkaiserl.<br />

Akademie der Naturforscher Unterricht für die Unterwundärzte<br />

bey Armeen, besonders bey dem königlich<br />

preussischen ...<br />

q<br />

GAUB, Hieronymus David Zürich, MDCCLXXXI<br />

Hieronymus David Gaubs. Anfangsgründe der Krankheitenlehre<br />

des Menschen. Aus der letzen Ausgabe<br />

des Verfassers in freyer Übersetzung... eingerichtet von<br />

Daniel Andreas Diebold Med. D. in Strassburg.<br />

TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />

Winterthur und Leipzig, MDCCVXXXI<br />

S. A. Tissot der Arzneiwissenschaft Doctor... Abhandlung<br />

von den Nerven und ihren Krankheiten. Aus dem<br />

Französischen übersetzt von F. A. Weber aus Heilbronn,<br />

der Arzneiwissenschaft Doctor ...<br />

Opis živaca i živčanih bolesti<br />

HAIDENREICH, Ludovicus Pestini, MDCCLXXXV<br />

J. Ludov. Haidenreich artium liberalium et philosophiae<br />

nec non saluberrimae medicinae doctoris J. J. districtum<br />

Jazygum et Cumanorum phisici Instructio medico-chyrurgica<br />

in usum gremialium ruralium chyrurgorum conscripta<br />

cui accedunt recusae Altissimae normales dispositiones de<br />

revocandis suflfocatis, submersis, suspensis etc.<br />

BALTHASAR, Anton Wien, MDCCLXXXVI<br />

Herrn Anton Balthasar’s Wundarztes zu Leyden, chirurgische<br />

Krankheitslehre, in welcher die Natur, die<br />

Ursachen, und die Wirkungen der Krankheiten gründlich<br />

vorgetragen werden. Aus dem Holländischen übersetzt.<br />

54


QUARIN, Joseph<br />

Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXXVII<br />

Joseph Quarin‘s k.k. Hofrath und Leibarzt, Oberdirektor<br />

des allgemeinen Krankenhauses zu Wien. Praktische<br />

Bemerkungen über verschiedene Krankheiten. Aus dem<br />

Lateinischen.<br />

STOLL, Maximilianus<br />

Vindobonae, MDCCLXXVIII<br />

Maximiliani Stoll, Medicinae clinicae p.p. o. in Universitate<br />

Vindobonensi, Praelectiones in diversos morbos<br />

chronicos. Post ejus obitum edidit et praefatus est Josephus<br />

Eyerel.<br />

ERLÄUTERUNG<br />

Wien, MDCCCIII<br />

Physisch-therapeutische Erläuterung der Arzneymittel,<br />

die in der neuen verbesserten österreichischen Provinq<br />

STOLL, Maximilian Breslau, MDCCLXXXIII<br />

Maximilian Stoll, Dokt. der Arzn. und Profess. der<br />

mediz. Praxis, Heilungsmethode in dem praktischen<br />

Krankenhause zu Wien ... Übersezt... von Gottlieb Leberecht<br />

Fabri, der Arzn. Dokt. ...<br />

FELG MEDICAMENTEN KATALOG<br />

Wien, MDCCXCV<br />

Feld Medicamenten Katalog mit beygesetzter neuen<br />

Taxe vom Jahre 1795....<br />

privitak Militärpharm<br />

TASCCENBUCH Leipzig, MDCCXCVIII<br />

Taschenbuch für angehende praktische Ärzte. 2. durch<br />

vermehrte Auflage.<br />

534 str.<br />

BURGHART, Gottfried Heinrich Breslau, XVIII. st.<br />

Zum allgemeinen Gebrauch wohleingerichtete Destillier<br />

Kunst, welche... zum besondern Nutzen und Gebrauch<br />

aufgesetzet von D. Gottfried Heinrich Burghart, Prof.<br />

des Königl. Gymnasii zu Brieg... 2. Aufl.<br />

KRANKEN-BÜCHLEIN<br />

Kranken büchlein...<br />

XVIII st.<br />

55


cialphannakopöe enthalten sind. Von drey ausübenden<br />

Ärzten. Neue verbesserte und vermehrte Ausgabe...<br />

G., H. G.<br />

Düsseldorf, MDCCCXXXV<br />

Handbuch der Haupt Anzeigen für die richtige Wahl der<br />

Homöopathischen Heilmittel. Oder: sämmtliche zur Zeit<br />

geprüfte homöopathische Arzneien in ihren Haupt und<br />

Eigenwirkungen, nach den bisherigen Erfahrungen am<br />

Krankenbette bearbeitet und mit einem systematisch<br />

alphabetischen Repertorium des Inhaltes versehen von<br />

G. H. G. Jahr. 2. durchaus umgearbeitete, verbesserte<br />

und ansehnlich vermehrte Ausgabe.<br />

q<br />

BROSCHA, Franz Vincenz Vien, MDCCCXLV<br />

Populäre Heilkunde, oder Der Mensch nach seiner leiblichen<br />

und geistigen Natur, im gesunden wie im kranken<br />

Zustande... Von Franz Vincenz Broscha, Doktor der<br />

Heilkunde, praktischem Artzte...<br />

KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCLXXXX<br />

Meine Wasser-Kur, durch mehr als 30 Jahre erprobt<br />

und geschrieben zur Heilung der Krankheiten und Erhaltung<br />

der Gesundheit von Sebastian Kneipp, Pfarrer in<br />

Wörishofen (Bayern). 16. Aufl.<br />

KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCXCVII<br />

So sollt ihr leben ! Winke und Rahtschläge für Gesunde<br />

und Kranke zu einer einfachen, vernünftigen Lebensweise<br />

und einer naturgemäßen Heilmethode von Msgr.<br />

Sebastian Kneipp, päpstl. Geheimkämmerer, Pfarrer in<br />

Wörishofen... 24 Aufl.<br />

KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCXCVII<br />

Mein Testament für Gesunde und Kranke. Von Msgr.<br />

Sebastian Kneipp, päpstl. Geheimkämmerer, Pfarrer in<br />

Wörishofen... 13. Aufl.<br />

sa slikama<br />

RAUDNITZL, L.<br />

Graz, XIX st.<br />

Toiletten-Gegenstände und Cosmetica zur Pflege des<br />

Haares, Des Halses, der Zähne, des Mundes und der<br />

Haut. Hygiene in Affectionen des Magens, der Athmungswerkzeuge,<br />

der Muskel und Nerven, sammt Anhang:<br />

56


Rathschläge bei Erkrankung der Nutz- und Hausthiere.<br />

Bearbeitet ...<br />

O SADRŽAJU KNJIŽNICE<br />

Listajući knjige može se zamijetiti briga liječnika onog vremena kako pomoći<br />

siromašnim bolesnicima opisujući metode samoliječenja, jednostavne kućne pripravke<br />

kao i jeftine pripravke koji nisu cijenjeni od imućnijih bolesnika (Baumler G. S.,<br />

Behr G. H.). Dio knjiga nisu izvorna djela navedenih autora, već su njihovi prijevodi<br />

drugih autora, pa tako doznajemo da se prevodilo s engleskog, francuskog, latinskog,<br />

nizozemskog. Kako je anatomija osnova za uspješnu kiruršku ranarničku i liječničku<br />

praksu, jasna je orijentacija za prikupljanje i čuvanje anatomskih djela, od kojih su<br />

neka izuzetno bogato ilustrirana.<br />

Okruženje u kojem su ranarnici, liječnici i apotekari djelovali nametnula je i<br />

potrebu poznavanja problema bolesti životinja te liječenja očnih bolesti i zubarstva.<br />

Stoga ne iznenađuje da među knjigama nailazimo na djela tih sadržaja.<br />

Ukupan broj knjiga – priručnika i publikacija – prema naslovima i sadržajima, o<br />

medicinsko-kirurškim, medicinsko-kemijskim temama, liječenju kroničnih i unutarnjih<br />

bolesti, problemu hemoroida, kuge i slično, otkrivaju da su bile pisane za potrebe<br />

liječnika, fizika, kirurga, ranarnika i ljekarnika.<br />

Radi stjecanja najboljih znanja osiguravaju se knjige najboljih autora toga vremena<br />

kao npr. vrhovnog liječnika Habsburške Monarhije, reformatora medicinskog<br />

školstva i organizacije zdravstva Gerharda van Swietena (Venetiis, 1746.), rasprava<br />

o groznicama Josepha Stahla Augspurg (1760), djelima poznatog pariškog liječnika<br />

Samuel-Simon Andre Tissota (Lipsiae 1769.) i drugih. 12<br />

Od medicinskih klasika nalazimo djelo Hippocrates “Aphorismen in das Deutsche<br />

übersetzt nebst einigen Anmerkungen und Verzichniss nach den Materien“ (Helmstadt,<br />

1778). Ta je knjiga tiskana 135 godina kasnije od primjerka iz zagrebačke knjižnice.<br />

Među medicinskim knjiga iz toga vremena nalazi se i knjiga koja po današnjim<br />

mjerilima struke nije iz područja medicine, ali kako su je od samog početka popisa<br />

knjižnice, te u dosadašnjim obradama iste, svrstavali u ovo područje navodim je uz<br />

ovu moju osobnu napomenu.<br />

12<br />

Belicza, 1994., 397<br />

57


Naslovna stranica ” Slavna ljekaruša …” (foto: B. Tomašić)<br />

U knjižnici među medicinskim knjigama našla se i knjiga:<br />

EGGERER Andream<br />

Graecii, MDCLXXII<br />

“Pharmacopaca coelestis seu Maria Remetensis in Sclavoniae regno sub<br />

cura FF. Ordinis sancti Pauli eremitae fama et miraculis clara omnibus infirmis,<br />

sundis, caecis, claudis, pauperibus praecipue, medicinam quaerentibus, gratuito<br />

impertiens..”<br />

“Slavna ljekaruša ili Marija Remetska u kraljevini Slavoniji pod brigom F.F, reda<br />

svetog Pavla (Pavlini??) pustinjaka, po pričanju i čudima slavna gluhima, slijepima,<br />

hromima, siromašnima osobito, koji su tražili lijek, besplatno je dodijeljen”<br />

U Ivaniću se od 13. st. štovala Blažena Djevica Marija pod naslovom ”Majka<br />

milosrđa” te je Ivanić bilo najposjećenije proštenište sjeverne Hrvatske prije Remeta<br />

i Trsata. Slijedom toga u riznici samostana nalazi se rukom pisana knjga “Čudesa<br />

Blažene Djevice Marije u Kloštar Ivaniću” od 1757. do 1781. godine, među kojima su<br />

i čudesna ozdravljenja. Knjigu je započeo pisati župnik Franjo Vlahović ovim riječima:<br />

“Zbog maloche ,niskoche i temnosti koje u ove cirkve, jese zadržavala, početa je višeše<br />

zidati i povekšavati, kamo i takajše i pobožno ljudstvo počelo se je vsaki svetek vekšinum<br />

dohajati, kojemu duhovni navuk i milošće od prodekatorov Marijanske negda vu staro<br />

vreme vučinjene jesuse nazveščavale, kamo se ljudstvo vu svojeh nevoljah počelo se<br />

je utekati i velike ne samo milošće nego i čuda počela su se od starinskoga kipa(slik)<br />

činiti…” 13<br />

13<br />

Cvekan, 1979., 101<br />

58


Slika sadržaja knjige, foto: B. T.<br />

Knjižni fond nastavio se popunjavati nakon 1811. kada su u ljekarni prestali raditi<br />

braća franjevci, a istodobno franjevačka ljekarna seli iz samostana u posebnu kuću<br />

kako bi bila pristupačnija bolesnicima. U istoj zgradi nalazi se oficina s laboratorijem<br />

i dio koji je služio za stanovanje ljekarnicima koji su kao providnici vodili ljekarnu.<br />

Prostorije koje su postojale u sastavu ljekarne dok je bila u samostanu: akvarij, herbarij,<br />

knjižnica i dr. ostale su i dalje u samostanu.<br />

Promjene u vlasništvu vide su i u knjižnom fondu samostana. U poglavlju<br />

farmaceutskih knjiga vidljivo je da su i dalje nabavljane farmakopeae i priručnici sa<br />

cijenama lijekova prema kojima su ljekarnici morali raditi. Pregledom knjižnog fonda<br />

prema kraju 19. st. primjećuje se manja zastupljenost djela medicinskog sadržaja<br />

namijenjena kirurzima i drugim liječnicima, što je nastavljeno sve do 1931. do kada<br />

je ljekarna bila u vlasništvu franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda.<br />

Kako sam želio prvenstveno prikazati ljekarničku djelatnost u današnjoj provinciji<br />

kroz povijesni tijek dok su se dijelovi nalazili u nekoliko provincija, nisam u<br />

samostanima pregledavao knjige 20. stoljeća. Mali izuzetak je samostan u Kloštar<br />

Ivaniću s obzirom na to da je ta ljekarna aktivno djelovala i u ovom stoljeću.<br />

Među drugim knjigama tu su sačuvana i sljedeća djela: “Kako da očuvamo oči<br />

od očnog žara (trahoma). Zagreb, 1901.”, “Dječja njega. Upute mladoj majci. Zagreb,<br />

1903.”, “Zdravlje. Savjeti hrvatskomu puku. Zagreb, 1915.”, “Zarazne bolesti. Zagreb,<br />

1916.”, “Borba protiv alkoholizmu. Split, 1904.”, “Liječnikovi zapisi. Zagreb, 1906.”,<br />

“Majka i dojenče. “Varaždinske toplice, starodavno sumporno i radioaktivno vrelo.<br />

Zagreb s.a.” i “Uredbe o apotekarskoj komori. Samobor, 1931.” i dr.<br />

Dugogodišnje djelovanje franjevaca u Kloštar Ivaniću sigurno je ostavilo velik<br />

trag u razvijanju ljekarničke i zdravstvene djelatnosti i stručne medicinske skrbi kako<br />

u Kloštar Ivaniću, tako i na području Moslavine.<br />

59


LITERATURA<br />

Barle, J., 1906., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb<br />

Beliza, B., 1994., Ljekarna Kloštar Ivanić, 900-godina Ivanića. Zbornik, Kloštar<br />

Ivanić/Ivanić Grad/Križ<br />

Cvekan, S. P., 1979., Franjevci u Ivaniću, Ivanić<br />

Hoško, F. E., 2000., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb<br />

Hoško, F. E., 2002., Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb<br />

Pažin, D., 2000., Knjige 15. i 16. stoljeća, Zbornik radova Knjižnice Franjevačkog<br />

samostana Kloštar Ivanić, Kloštar Ivanić<br />

Šematizam Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1992., Zagreb<br />

IZVORI<br />

Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici<br />

Arhiva franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću<br />

Popis knjiga franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću, 1987., pripremio Djamić A.<br />

(strojem prepisan rukopis), Kloštar Ivanić<br />

ISPRAVAK<br />

U prošlom (2) nastavku o franjevačkim ljekarnama došlo je do propusta u<br />

opisu objavljenih slika:<br />

- str. 31 slika freske i str. 37 slika knjižnice: foto B. Tomašić<br />

- str. 32 ispod slike izostao je tekst: prema M. Mirković, 1987<br />

- str. 35 izostao tekst: Grb ljekarne K crnom orlu, foto arhiva Gradske ljekarne<br />

Zagreb<br />

- str. 36 slika samostana i tornja: foto arhiv samostana<br />

- od str. 37 do str. 42 sve slike nisu jasno stavljene uz tekst, a sve slike: foto<br />

K. Botić<br />

Sve ispravke su unesene u objavljenom tekstu na web stranicama.<br />

Zahvaljujem na razumijevanju.<br />

60


GODINA RUĐERA BOŠKOVIĆA<br />

U povodu 300. godišnjice rođenja Ruđera Josipa Boškovića, Hrvatski sabor je<br />

11. veljače 2011., donio odluku da se 2011. godina proglašava „Godinom Ruđera<br />

Boškovića“.<br />

„Kad vidim kamene spomenike kako su propali, izbrisana slova na njima, onda<br />

pomislim što će biti s ovim što ja radim“.<br />

Ovo je bilo razmišljanje velikog hrvatskog znanstvenika koji je sam sebi podigao<br />

najveći spomenik, i to s više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike,<br />

mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti.<br />

Ruđer Josip Bošković, jedan je od najistaknutijih svjetskih<br />

znanstvenika svog vremena. Rodio se 18. svibnja 1711.<br />

u Dubrovniku, kao sedmo dijete u trgovačkoj obitelji u kojoj<br />

je vladao duh reda i ozbiljnosti. Odgajan je, a u osnovnoj<br />

školi poučavan u isusovačkom duhu. Isticao se marljivošću<br />

i darovitošću, što ga u 14. godini odvodi u glasoviti Rimski<br />

kolegij. Mnogo učenja i svesrdna pomoć nastavnika – velikih<br />

poznavatelja starogrčke i starorimske znanosti, omogućava mu<br />

dalji napredak i isticanje koje je Crkva mnogo cijenila.<br />

Završivši prvi stupanj studija, Bošković prihvaća posao u<br />

nižim zavodima radeći kao učitelj. Istodobno se bavi znanstvenim<br />

istraživanjem s područja astronomije te pisanjem pjesama.<br />

Uskoro se vraća u Kolegij gdje zanimanje proširuje na matematiku<br />

i predaje retoriku.<br />

Studij teologije počinje 1738., a 1741. polaže posljednje ispite.<br />

Skulptura Ruđera<br />

Boškovića ispred<br />

instituta u Zagrebu –<br />

rad Ivana Meštrovića<br />

Niz znanstvenih radova koje je pisao, nagovijestili su velike ideje o<br />

beskonačnosti, relativnosti i prirodnoj filozofiji, ali najviše interesa pokazuje za<br />

praktičnu astronomiju. Proučava, sumnja i unapređuje postojeće znanstvene spoznaje.<br />

Istodobno na Kolegiju, kao dobar pedagog, jasno i metodično izlaže znanja iz<br />

matematike, fizike, mehanike i astronomije. Zanima se i za arheologiju.<br />

Njegova aktivnost u znanstvenim i kulturnim društvima i ustanovama Rima,<br />

Bolonje i Pariza ne udaljava ga od Dubrovnika u kojem povremeno boravi, pa čak u<br />

Beču obavlja važne diplomatske poslove za svoj rodni grad. Zanima se za politiku<br />

Europe u kojoj su harali ratovi i kuga.<br />

Strogi moral i skromni, jednostavni život isusovačkog reda kojem je pripadao,<br />

onemogućava znanstveni i društveni razvoj ovog rječitog i zanimljivog čovjeka.<br />

Stoga skida isusovačko ruho i lakše boravi u aristokratskim krugovima Francuske<br />

i Engleske, gdje surađuje s vodećim znanstvenicima tog vremena. Istodobno piše<br />

poeziju, čime također stječe popularnost. Putuje Europom, čak i do Carigrada što<br />

koristi za pisanje putopisa.<br />

Izbivanje iz Rima dovelo je do nesporazuma pri povratku i Bošković se seli u<br />

Milano, gdje radi kao profesor matemetike.<br />

61


Istodobno gradi poznati opservatorij u Breri, kao konstruktor, izvođač radova i<br />

stvaratelj mnogih astronomskih uređaja.<br />

Razumjevanje za niz svojih radova traži u Parizu pa čak uzima i francusko<br />

državljanstvo. Silnu energiju ulaže u pisanje pet tomova „Djela“.<br />

Nedugo zatim razočaran je ispraznošću svijeta, odnosom prema znanošću tog<br />

vremena i uzaludnim trudom, povlači se u sebe, opsjeda ga pesimizam i njegov razum<br />

napušta razinu genija.<br />

Tijekom života Bošković je često bio bolestan, a umro je 13. veljače 1787. u<br />

Milanu, gdje je pokopan u crkvi S. Maria Podone.<br />

U Dubrovniku je njegova smrt oglašena kao nacionalna žalost jer Bošković je<br />

cijelog života pomagao i svojoj obitelji i potrebitim stanovnicima grada, a svojim<br />

zalaganjem u europskim krugovima donosio pomoć Dubrovniku u ratovima i<br />

političkim sporovima.<br />

Profesionalni znanstvenik, jedan<br />

od posljednjih univerzalnih ljudi<br />

europske humanističke tradicije,<br />

Bošković nas je zadužio, pa su njegovim<br />

imenom nazvana razna društva,<br />

institucije, ulice, trgovi, edicije i<br />

ustanove, a među ostalim i institut za<br />

nuklearnu fiziku u Zagrebu. U procesu<br />

monetarnog osamostaljenja Republike<br />

Hrvatske 23. prosinca 1991. u<br />

optjecaj je pušten hrvatski dinar kao<br />

Novčanica s likom ruđera Boškovića<br />

privremeni novac. Na svim apoenima hrvatskog dinara bio je lik Ruđera Boškovića.<br />

Najvažnija djela Ruđera Boškovića:<br />

Trigonometriae sphaericae constructio (1737.)<br />

De aurora boreali (1738.)<br />

De nuovo telescopii asu ad objecta coelestia determinanda (1739.)<br />

De circulis oscillatorigus (1740.)<br />

De natura et usu infinitorum et infinite parvorum (1741.)<br />

De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis (1741.)<br />

De annusi fixarum aberrationibus (1742.)<br />

Problema mecanicum de solido maximae attractionis (1743.)<br />

De viribus vivis (1745.)<br />

De aestu maris (1747.)<br />

De lumine (1748.)<br />

Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium<br />

(1758.)<br />

Pripremila Nada Vraneković prema podacima s interneta<br />

62


BRUSNICA<br />

(Vaccinium oxycoccos)<br />

V. Anić*<br />

Brusnice pripadaju u bobičasto voće<br />

koje, kao i borovnice, potječu iz Sjeverne<br />

Amerike. To je tvrda crvena bobica koja<br />

zahvaljujući većoj količini vitamina C u<br />

svom sastavu ima kiselkast okus. Brusnicu<br />

su koristili u davnim vremenima starosjedioci<br />

Amerike kao lijek za mnoga stanja,<br />

među ostalim i za upalu mokraćnih putova.<br />

Tradicionalno, uz puricu i druga jela,<br />

Amerikanci tim bobicama proslavljaju Dan<br />

zahvalnosti i Božić. Ono što je već dugo<br />

poznato potvrđuju i zdravstvena testiranja:<br />

brusnice su doista zdrave. Utvrđen je i pozitivan<br />

učinak na poremećeni rad bubrega i<br />

jetre, uravnoteženi minerali brusnice jačaju<br />

floru želuca i crijeva, a njezini antioksidansi<br />

jačaju imunosni sustav. Antimikrobni sastojci<br />

u brusnicama sprečavaju razvoj mnogih<br />

patogenih mikroorganizama u tijelu, što<br />

se postiže čak i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica koji je u posljednjem desetljeću<br />

vrlo popularan. Osim toga, plod brusnice se može koristiti u svježem obliku, čuva se<br />

smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati i različite umake i ukusna jela.<br />

Prema predaji, Indijanci su 1621. godine donijeli doseljenicima brusnice kad<br />

su prvi put bili na proslavi Dana zahvalnosti. Bila je to trodnevna svečanost koju<br />

je priredio William Bradford, upravitelj doseljeničke kolonije u Plymouthu. Već su<br />

drevni stanovnici Amerike bili među prvima koji su spoznali višestruku vrijednost<br />

brusnica. Kako su brusnice usko povezane s američkom tradicijom i da su jedna od<br />

rijetkih autohtonih sjevernoameričkih kultura koje se uzgajaju u komercijalne svrhe,<br />

mnogi Amerikanci misle da brusnice rastu samo u Sjevernoj Americi. No, neke vrste<br />

brusnica rastu i u Aziji, te u nekim dijelovima Europe.<br />

Zimzeleni je niski šumski grmić s okruglim stabljikama te kožnatim, jajolikim,<br />

tamnozelenim i sjajnim mesnatim, na naličju točkastim, na rubu malo prema dolje<br />

zavinutim listovima smještenim na kratkoj peteljci. Cvijet je bijel ili ružičast, dug 8<br />

*<br />

Pripremila Vesna Anić<br />

63


mm sa zvonastom krunicom i na vršcima je stabljike u punašnim, visećim grožđicima.<br />

Plod čine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog, aromatičnog okusa, koje kada su<br />

zrele su brašnjave strukture. Sazrijevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica<br />

se razmnožava podzemnim izbojcima koji se zakorjenjuju i razvijaju puzave nadzemne<br />

grančice. Raširena je u Europi i Sjevernoj Americi, po visokogorskim šumama<br />

smreke i bora zajedno s mahovinom. Raste iznad 2.000 m nad morem. Traži humidna<br />

područja, hladnije položaje, kiselo tlo (pH 4,0-5,5).<br />

Kemijski sastav brusnice čine bioflavonoidi, hipurična kiselina, antocijani i proantocijanidi<br />

te minerali, vitamini A i C, kalij, biljna vlakna, organske kiseline, tanini,<br />

željezo. Isto tako sadrži limunsku i jabučnu kiselinu. Uz eterično ulje ima i sve ostale<br />

sastojke kao i borovnica pa se može upotrebljavati umjesto nje.<br />

Znanstvenim istraživanjem otkriveno je da kondenzirani tanini u brusnicama<br />

sprečavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege, a sok od brusnica<br />

sprečava razvoj štetnih mikroorganizama. Većina liječnika vjeruje da postoji jasna<br />

povezanost prehrane bogate voćem i povrćem sa smanjenim rizikom obolijevanja<br />

od kroničnih bolesti. Također je otkriveno da zdravi održivi sastojci u brusnicama<br />

imaju vrlo pozitivan učinak na proces starenja, odnosno usporavaju ga. Zahvaljujući<br />

visokoj koncentraciji vitamina C, brusnice imaju kiselkast okus. Plodovi su posebno<br />

bogati (uz vitamine A i C, sadrže kalij i vlakna) različitim zaštitnim tvarima kao što<br />

su bioflavonoidi (snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih<br />

oboljenja). Antioksidansi uvelike pomažu u prevenciji kardiovaskularnih<br />

bolesti. Istraživanja znanstvenika pokazuju da tri čaše soka od brusnica dnevno<br />

povećavaju razinu antioksidansa u plazmi više od 120%! Tom se konzumacijom u<br />

krvi podiže razina “dobrog kolesterola” (HDL), te se na taj način rizik od bolesti srca<br />

i krvnih žila smanjuje za velikih 40%. Hipurična kiselina pak predstavlja prirodni<br />

antibiotik s izraženim djelovanjem protiv gljivica (antifungalna svojstva). Antocianini<br />

i proantocianidi pomažu u obnavljanju stanica odgovornih za osjetilo vida. Uza sve<br />

to, brusnice imaju izrazito male količine šećera te djeluju na snižavanje glukoze u<br />

krvi, što pogoduje dijabetičarima.<br />

Dalja istraživanja su dokazala da redovito konzumiranje brusnica isto tako može<br />

spriječiti upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci brusnice mogu smanjiti broj bakterija<br />

u usnoj šupljini čime se izravno sprečava stvaranje zubnog plaka, glavnog uzročnika<br />

upale zubnog mesa. No, ono zbog čega su brusnice postale “hit”, zapravo je njihovo<br />

blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta. Najčešća i najnezgodnija<br />

bakterija urinarnog trakta, E. coli, lijepi se na stijenke urinarnog sustava.<br />

No, sok od brusnica na neki način sprečava lijepljenje opasnih bakterija za endotel<br />

stanice urinarnog trakta, te ih urin lakše izbacuje iz tijela. Novija istraživanja pokazuju<br />

i djelovanje nekih sastojaka iz brusnica na još jednu opasnu bakteriju, Helicobacter<br />

pylori, koja je u najvećem postotku uzročnik čira na želucu.<br />

Usprkos tolikim korisnim svojstvima brusnice, nikako ne treba biti “sam svojim<br />

liječnikom” jer uzimanje prevelike doze brusnice može uzrokovati različite nuspojave<br />

kao što su vrtoglavica, gastrointestinalne probleme, smanjeni apetit itd. Utjecaj brusnice<br />

na urinarne infekcije kod starijih ljudi i djece još uvijek nije poznat.<br />

64


PharmaS<br />

NOVA FARMACEUTSKA PRIČA IZ HRVATSKE<br />

Petog svibnja 2011. prisustvovali smo otvaranju nove tvornice tvrtke PharmaS<br />

u Popovači.<br />

Obraćanje g. Luke Raića uzvanicima<br />

Na otvaranju su bili visoki gosti i uzvanici: premijerka RH Jadranka Kosor,<br />

posebni savjetnik i izaslanik predsjednika RH Boris Cota, ministar gospodarstva mr.<br />

sc. Đuro Popijač, županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lovrić-Merzel,<br />

saborski zastupnici, načelnik općine Josip Mišković, zatim brojni poslovni partneri,<br />

predstavnici HALMED-a i MZISS-a, te ostali uzvanici.<br />

Bio je to događaj u lijepoj novoj tvornici koja se smjestila u prekrasnom zelenom<br />

okolišu moslavačkog kraja u neposrednoj blizini izlaska s autoceste za Popovaču, do<br />

detalja organiziran i odrađen u ugodnoj i opuštenoj atmosferi, doznali smo za vas<br />

više…<br />

Kako je došlo do pokretanja tvrtke PharmaS?<br />

Pokretanje tvrtke s prvim zaposlenima dogodilo se u proljeće 2009. Na pokretanje<br />

je bitno utjecalo nekoliko ključnih faktora: sektor koji je stabilan, a koji se kontinuirano<br />

restrukturira, stručni ljudi koji su prepoznali ideju novog farmaceutskog početka<br />

u Hrvatskoj, investitor koji je prepoznao priliku i preuzeo financijske rizike na sebe.<br />

65


Obilazak tvornice od strane visokih gostiju<br />

Otkud ime PharmaS?<br />

Ime su izabrali prvi zaposlenici jer su visokomotivirani ispričali novu farmaceutsku<br />

priču na ovim prostorima (Pharmaceutical Story – PharmaS), kao i zbog<br />

isticanja svoje farmaceutske pripadnosti sektoru te svojih snaga: stručnosti, standarda<br />

rada, stabilnosti.<br />

Sada djelujemo na 3 tržišta i s pravom mogu reći da razvijamo PharmaS kao<br />

regionalno ime.<br />

Koje su glavne odrednice PharmaS strategije i rada?<br />

Strateški smo se opredijelili za stalno povećanje proizvodne funkcionalnosti<br />

u PharmaS-u i status domaćeg farmaceutskog proizvođača. Opredjelili smo se za<br />

široku paletu generičkih lijekova - od najprepisivanijih terapija do onih novih, kao i<br />

nadogradnju kroz terapijske i tehnološki specijalizirane grupe proizvoda. Opredijelili<br />

smo se za regionalni nastup: dakle, tržište Hrvatske te ostala tržišta u bližem nam<br />

okruženju. Tvornica koju vidite, naš izlazak na tržište u Hrvatskoj, Srbiji (nakon<br />

provedene akvizicije) te Bosni i Hercegovini, svjedoče o prvim rezultatima našeg<br />

strateškog puta.<br />

Koliko se dugo gradila ova tvornica?<br />

Prije 17 mjeseci smo na istom mjestu gdje je sada tvornica bili na oranici, pod<br />

šatorom i obilježavali kamen temeljac buduće PharmaS tvornice. U tih 17 mjeseci<br />

66


PharmaS tim je radio vrijedno, usredotočeno, sustavno na niz zadataka. U svemu nas<br />

je vodila struka, sve smo činili u skladu s pravilima rada u farmaceutskoj industriji,<br />

naši su ljudi sve zacementirali svojim znanjem, iskustvom i još sve dodatno pojačali<br />

ljubavlju za posao koji rade.<br />

Ističete da je ovo zapravo PharmaS centar?<br />

Da, tu pokraj Popovače, moderni ja PharmaS centar koji ujedinjuje funkcionalnost<br />

farmaceutske proizvodnje (dakle, tvornice), kontrole kvalitete lijekova, skladišnodistributivno<br />

poslovanje te poslovne sadržaje. Prostor, moderna oprema, kvalificirani<br />

ljudi, implementirani procesi i standardni postupci – sve je izvedeno prema najboljoj<br />

praksi farmaceutske industrije i usklađeno sa zahtjevima DPP-a. U konačnici sve to<br />

osigurava kvalitetne, sigurne i učinkovite lijekove koje PharmaS proizvodi i koje<br />

stavlja na tržište za naše cijenjene pacijente. To je rezultat timskog rada, svatko od<br />

nas je odradio svoj dio posla i razumio međuzavisnost koraka za ukupni projekt.<br />

Zašto Popovača?<br />

Projekt traženja pogodne lokacije za PharmaS centar je bio od iznimne važnosti:<br />

željeli smo se maknuti iz Zagreba - a opet biti blizu, željeli smo lokaciju koja je pogodna<br />

za našu regionalnu ambiciju, provjeravali smo dostupnost radne snage, komunalnu<br />

infrastrukturu, tražili smo lokalnu samoupravu zainteresiranu za ovaj projekt…<br />

Jako mi je drago da smo završili u Popovači: od prvog dana i stalno nailazimo<br />

na dobrodošlicu, a mi nastojimo od samih početaka i sada kada smo mali rasti i djelovati<br />

na principu društveno-odgovornog rada te naše involviranosti u život lokalne<br />

zajednice naše općine Popovača, odnosno Sisačko-moslavačke županije.<br />

Vaši poslovni prioriteti?<br />

Glavni nam je cilj, naravno, dokazati se kod kuće: konzistentnim radom, stalnim<br />

uvođenjem novih proizvoda, stručnim radom i snagom u svim procesima i aktivnostima<br />

koje provodimo. Svaki nam je korak bitan i svaki naš zaposlenik je prevažna<br />

karika na tom putu.<br />

Vjerujemo da ćemo tako postati prepoznatljivi po PharmaS standardu rada i<br />

djelovanja, kao tvrtka s novom energijom i svježinom.<br />

Koliko su važni farmaceuti i farmaceutski tehničari u vašoj tvrtki?<br />

Više od 70% zaposlenih su visokoobrazovani djelatnici, od kojih su svakako<br />

posebno važni farmaceuti. Ostali su tehničari, ponovno posebno su nam važni oni<br />

farmaceutskog usmjerenja. Da to nije parola svjedoči i činjenica da smo još prošle<br />

godine dali 4 stipendije za mlade studente s farmaceutskog fakulteta te srednjoškolce<br />

smjera farmaceutski tehničar, od kojih su svi iz Sisačko-moslavačke županije i vjerujem<br />

uskoro novi djelatnici PharmaS-a.<br />

67


Poruka zaposlenih je “Veselimo se našoj budućoj suradnji”<br />

Poruka za kraj?<br />

PharmaS su iznad svega ljudi – stručni, motivirani, hrabri! U farmaceutskom<br />

poslovanju dobro je poznat koncept ODGOVORNE OSOBE (eng. QP) koja na temelju<br />

odgovarajućih kvalifikacija i iskustva sveobuhvatno i s razumjevanjem provjerava<br />

sve segmente cjelovitog postupka proizvodnje lijeka te potom odgovorno odobrava<br />

serije lijeka za tržište.<br />

Upravo taj koncept primjenjujemo na sve djelatnike PharmaS-a. Zato u naš tim<br />

ulaze kvalificirani, iskusni, sposobni za praktičan pristup i sveobuhvatan pogled,<br />

odgovorni za svoje područje i hrabri za iskorak u – novo!<br />

A također, u naš tim ulaze mladi s pokretačkom energijom, željni znanja, s<br />

prednošću za naš poslovni iskorak!<br />

Razgovor vođen s predsjednicom uprave, mr. sc. Zdravkom Knežević.<br />

68


KUTIJA PRVE POMOĆI HRN 1112<br />

Pred novom smo turističkom sezonom, kad je pojačan promet i na žalost više<br />

prometnih nesreća na prometnicama. Događa se da imamo potrebu pružiti nekome<br />

prvu pomoć, a to znači njegu do dolaska medicinskog stručnog osoblja. Za to nam<br />

je potrebna kutija prve pomoći koja je po Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa,<br />

obvezna oprema u motornim vozilima. Ljekarne u svom prodajnom programu imaju<br />

kutije za prvu pomoć. Važno je znati što sadrži kutija i čemu što služi.<br />

Kutija prve pomoći tvrtke “Lola Ribar”<br />

Najvažnije postupke prve pomoći možemo naći u priručniku „Minute život<br />

znače“ koji se nalazi u kutiji.<br />

U kutiji su 2 prva zavoja kojima se zaustavlja krvarenje kod većih rana, kompresama<br />

i aluplast kompresama se prekrivaju otvorene rane i opekline, 4 kaliko<br />

zavoja i samoljepiva vrpca koriste se za pričvršćivanje kompresa, a flasteri za<br />

zbrinjavanje manjih rana. Tu je i trokutni rubac za imobilizaciju, podvezivanje i<br />

previjanje i polivinilski rukavac koji može koristiti pri zatvaranju rana grudnog<br />

koša ili za zbrinjavanje amputiranih dijelova tijela. Metalizirane folije se koriste za<br />

utopljavanje unesrećenog ili u zaštiti od vrućine i sprečavanju nastanka šoka.<br />

Rukavice, škare, igle sigurnice i zaštitna folija za davanje umjetnog disanja<br />

dodatni su i obvezan pribor.<br />

Bitno je nakon intervencije dopuniti kutiju tako da opet sadrži 18 propisanih<br />

stavaka pribora.<br />

Hrvatska norma HRN 1112 propisuje zadani oblik i veličinu kutije bez oštrih<br />

rubova, materijal koji ne utječe na sastav i osigurava mehaničku, toplinsku i atmosfersku<br />

zaštitu istoga, otpornost materijala na benzinsko i dizelsko gorivo. Na vanjskoj<br />

strani kutije mora imati oznaku proizvođača, znak crvenog križa i natpis „KUTIJA<br />

PRVE POMOĆI HRN 1112“<br />

N. V.<br />

69


IZ RADA DRUŠTVA<br />

SUDJELOVANJE U RADU EAPT-e<br />

GODIŠNJI SASTANAK U CARDIFFU<br />

Cardiff je od 7. do 9. travnja 2011. bio grad u kojem su se sastale zemlje članice<br />

EAPT-e na godišnjoj sjednici Europskog udruženja farmaceutskih tehničara.<br />

Središte pozornosti bilo je na dovršenju Internih pravila koja su bila u raspravi<br />

od sastanka radne grupe u Bruxellesu do ovog sastanka. Nije bilo mnogo zamjerki<br />

na sadržaj, a primjedba <strong>HDFT</strong>-a se odnosila na opseg pravila koja su opširnija od<br />

Statuta. Zbog toga što su to pripremne radnje za registraciju udruge, usuglasili smo<br />

se da je lakše dorađivati pravila nego mijenjati Statut.<br />

Izabrali smo odbor u sastavu:<br />

predsjednik - João José Joaquim- iz Portugala<br />

zamjenica - Sussanne Engstrøm - iz Danske<br />

tajnica - Cattherine Piron - iz Francuske<br />

blagajnica - Monika Pandurić - iz Slovenije<br />

članica - Tess Fenn - iz Ujedinjenog Kraljevstva.<br />

Sudionici sastanka u Cardiffu<br />

71


Odbor je preuzeo obvezu nalaženja najboljeg mjesta odnosno zemlje u kojoj<br />

ćemo prijaviti sjedište udruge – razmatra se Bruxelles, kao i ostale uvjete potrebne<br />

za registraciju.<br />

U pripremi je Kodeks EAPT-e i Hrvatska je ponudila dati na uvid naš Kodeks<br />

koji će na engleski jezik prevesti Svjetlana Jakovac, jer smo spoznali da <strong>HDFT</strong> posjeduje<br />

najbogatiju stečevinu dokumenata izrađenih za potrebe nacionalne udruge,<br />

što svakako znači izvrsno pridonijeti stvaranju nove organizacije. Izabrana je zemlja<br />

domaćin sljedećeg sastanka u svibnju 2012. godine. Bit će to Mađarska, koja je ove<br />

godine bila promatrač i tek će dogodine postati redovna članica.<br />

Grad i vrijeme održavanja sastanka bit će naknadno objavljen.<br />

Posjetili smo novoizgrađeni galenski laboratorij, odnosno jedinicu za proizvodnju<br />

farmaceutskih oblika – SMPU – St. Mary’s Pharmaceutical Unit, koja je zapravo dio<br />

velike organizacije Sveučilišta u Cardiffu. Smješten je na sjeveru Cardiffa, a izgrađen<br />

je s ciljem opskrbljivanja pučanstva galenskim pripravcima, a kasnije i širom paletom<br />

proizvoda. Plan razvoja predviđa opskrbljivanje cijelog Wellsa svim farmaceutskim<br />

oblicima za potrebe primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno bolnice u<br />

Cardiffu i ostalim područjima UK.<br />

Vrhunska oprema i stručnjaci bili su preduvjet za dobivanje licencija na području<br />

tehnologije i kontrole lijekova; imaju uspostavljenu suradnju s drugim sličnim pogonima<br />

i žele dobiti odobrenje za potpunu proizvodnju farmaceutskih pripravaka.<br />

Moderna su ustanova u skladu sa svim propisima države i u skladu s međunarodnim<br />

ISO standardima kvalitete.<br />

Trenutno proizvode prema deklariranim recepturama oralne otopine i suspenzije,<br />

kapsule, kreme i masti, čepiće i vaginalete te parenteralne otopine. Osigurano je<br />

dnevno opskrbljivanje prema svima koji imaju ovlaštenje za distribuciju lijekova i<br />

medicinskih proizvoda.<br />

U SPMU se razlikuju uvjeti u prostorijama prema vrsti pripravka koji se izrađuje<br />

i prema aktivnosti tj. ako je prostor u uporabi ili je prazan, a čistoća sobe se klasificira<br />

na osnovi čistoće zraka i vrste čestica u zraku. Očitanja se rade svakodnevno i<br />

neprestano zbog izbjegavanja nepravilnosti.<br />

Također posjeduju licencije koje omogućuju sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima<br />

sterilnih i nesterilnih medicinskih proizvoda za I, II i III fazu kliničkih ispitivanja.<br />

U aktivnosti kliničkog ispitivanja i kontrole kvalitete sudjeluju farmaceuti i<br />

farmaceutski tehničari.<br />

Farmaceutski tehničari sudjeluju u svim segmentima rada, te se ovisno o poslu<br />

koji obavljaju dodatno obrazuju i na taj način napreduju u obavljanju posla.<br />

Svjetlana Jakovac, Marija Žužak<br />

72


SUDJELOVANJE NA XII. SAVJETOVANJU FARMACEUTA<br />

Odazvali smo se pozivu Hrvatskog farmaceutskog društva na XII. savjetovanje<br />

farmaceuta u organizaciji Udruženja farmaceuta Istre i Kvarnera, Hrvatskog farmaceutskog<br />

društva koje je održano u Rovinju od 12. do 14. svibnja 2011. g. na temu<br />

“Sigurnost u primjeni lijekova”.<br />

Na skupu su bile predsjednica društva Marija Žužak i Tatjana Živković.<br />

Prvog dana sudjelovanja održan je okrugli stol na temu “Kako poboljšati regulativu<br />

za bezreceptne lijekove”.<br />

Posebno nas je zanimala tema “Izdavanje bezreceptnih lijekova u ljekarni i<br />

specijaliziranim prodavaonicama”.<br />

Ta tema je izazvala<br />

najveću raspravu zbog<br />

dopune Pravilnika o<br />

specijaliziranim prodavaonicama<br />

objavljen u<br />

NN (119/10) radi termina<br />

“Farmaceut na<br />

raspolaganju” i treba biti<br />

zaposlen farmaceutski<br />

tehničar. Nije došlo do<br />

tumačenja pojma što<br />

znači “Farmaceut na<br />

raspolaganju”.<br />

Sljedećeg dana na<br />

službenom otvaranju<br />

skup je pozdravila i naša<br />

predsjednica Marija<br />

M. Žužak i T. Živković uz plakat<br />

Žužak. Slušali smo još mnoga zanimljiva predavanja na temu: “Utjecaj načina izdavanja<br />

lijekova na sigurnost primjene”. Objavljeni su rezultati rasprave okruglog stola.<br />

Naša predsjednica postavila je pitanje:<br />

“Da li je farmaceutski tehničar kompetentan i da li se smatra kao dio ljekarničkog<br />

tima u izdavanju bezreceptnih lijekova?”<br />

Odgovor je bio da farmaceutski tehničar pripada tom timu, ali je odgovorna<br />

osoba farmaceut. Možemo zaključiti da donesena izmjena pravilnika nema jasne<br />

smjernice provedbe.<br />

Iskoristili smo ovu priliku i upoznali tvrtke (njih 35) o mjestu i vremenu<br />

održavanja našeg skupa, koji će biti od 19. do 21. travnja 2012. g. u hotelu Elaphusa u<br />

Bolu na Braču. Svi su nas rado saslušali i primili naše pismene obavijesti te se iskreno<br />

nadamo isto tako uspješnoj suradnji.<br />

Tatjana Živković, Marija Žužak<br />

73


MEĐUNARODNA SURADNJA<br />

U okviru naše međunarodne suradnje ove godine prisustvovali smo skupu<br />

Udruženja farmaceutskih tehničara Slovenije, koje se održavalo 27. i 28. svibnja u<br />

hotelu ˝Planja˝na Rogli, na Pohorju.<br />

Skupu su nazočili i predstavnici farmaceutskih tehničara Mađarske, Portugala i<br />

Srbije. Važno je za naglasiti da je João José Joaquim iz Portugala ovdje nazočio i kao<br />

prvi predsjednik Europskog udruženja farmaceutskih tehničara (EAPT).<br />

Gosti iz Mađarske, Portugala, Srbije i Hrvatske na skupu tehničara Slovenije<br />

Na kongresu smo imali priliku razmijeniti iskustva o školovanju, nastavaku<br />

edukacije i statusu farmaceutskih tehničara. Iz prezentacije novog školskog programa<br />

vidjeli smo da su predviđene razlike u obrazovnom programu te zakonom utvrđena<br />

prava na radnom mjestu (ljekarna, industrija, laboratoriji...).<br />

Uspostavili smo jako dobre kontakte sa slovenskim predstavnicima tvrtke Bayer<br />

i Krka, a tvrtka Krka povela je 50-ak farmaceutskih tehničara iz Hrvatske na ovaj<br />

skup te smo se dogovorili da će sljedeće godine povesti slovenske kolege tehničare<br />

na naš skup, koji će se održati 2012. godine u Bolu na Braču.<br />

Uz sva događanja, organiziran je bio i izlet za goste u Slovenske Konjice, koje<br />

su nekoliko puta proglašene najljepšim slovenskim izletničkim mjestom te odlikovane<br />

zlatnom medaljom Entente Florale, kao najljepše uređeno europsko mjesto.<br />

Osim tisuću godina starim trgom, mjesne galerije Riemer, koja se nalazi u obnovljenoj<br />

kući iz 17. stoljeća, nas je odveo sve do ruševina samostana Žičke kartuzije<br />

74


iz 1160. godine. Tu je nekad živjelo do dvanaest redovnika kartuzijanaca, koji su bili<br />

poznati po svojim lijekovima od raznih trava. U blizini tog najstarijeg samostana u<br />

Sloveniji još uvijek postoji vrt ljekovitog bilja, a neki se biljni pripravci mogu kupiti<br />

i u maloj trgovini koja se nalazi u sklopu samostana.<br />

Delegati <strong>HDFT</strong>-a s predsjednikom tehničara Slovenije<br />

Proveli smo ugodne trenutke u prijateljskom okruženju.<br />

Marija Žužak<br />

75


SUSRET S “KRKOM”<br />

Na poziv zagrebačkog predstavništva tvrtke „Krka“ d.d., 49 farmaceutskih<br />

tehničara iz sjeverozapadne Hrvatske, provelo je dva dana kao gost „Krke“. Među<br />

njima je bilo 26 članova <strong>HDFT</strong>-a.<br />

Program je počeo posjetom tvornici „Krka“ u Novom Mestu, gdje je prikazan<br />

film o proizvodnom pogonu čvrstih oblika lijekova, a zatim je uslijedio obilazak tog<br />

pogona (slovenska skraćenica - Notol).<br />

Farmaceutski tehničari gosti “Krke” ispred tvornice u Novom Mestu<br />

„Krka“ je osnovana 1954. godine u laboratoriju pod vodstvom Borisa Andrijaniča<br />

i razvijala se u jednu od vodećih tvrtki u proizvodnji lijekova, ne samo u Sloveniji –<br />

nego i u Europi. Danas ima pogone u Hrvatskoj, Poljskoj, Njemačkoj i Rusiji.<br />

Pogon Notol otvoren je 2001., to je potpuno automatizirana proizvodnja po konceptu<br />

– vertikalnog protoka materijala. To znači da je proizvodnja organizirana na 5<br />

katova pomoću standardiziranih spremnika i automatiziranog transporta od vagaone<br />

na najvišem katu do pakirnice u prizemlju. Notol ima 11 strojeva za tabletiranje i 2<br />

za kapsuliranje. Standardne serije proizvodnje su 800 kg mase u vremenu od 6 dana,<br />

a maloserijska proizvodnja je 300 kg mase. Tvornica ima vlastitu sintezu i biosintezu,<br />

vlastitu proizvodnju struje i strogo sortiranje otpada. Od vaganja sirovina, preko<br />

tijeka proizvodnje, do pakirnice, proces je strogo kontroliran i u skladu s europskim<br />

i svjetskim standardima. Zaposleno je 270 radnika, od toga je polovica u pakirnici.<br />

Tijek proizvodnje prate računalni tehničari. U razvojnom programu je otvaranje novog<br />

pogona 2016. godine s proizvodnjom 4 milijarde tableta godišnje.<br />

76


Sudionici za vrijeme predavanja u Notolu<br />

Rogla<br />

Nastavak susreta bio je na Rogli u Pohorju, gdje je održavan skup Udruženja<br />

farmaceutskih tehničara Slovenije.<br />

Nakon pozdrava direktora OTC-a za Europu i predsjednika Udruženja farmaceutskih<br />

tehničara Slovenije, prikazan je film o razvoju „Krke“, a zatim je dr. Željko Čurić<br />

održao predavanje na temu „Komunikacija sa zahtjevnim (problematičnim) kupcima.<br />

77


dr. Željko Čurić za vrijeme predavanja<br />

Tijekom predavanja je obrađen pojam rada u kapitalizmu, prema tome i u našim<br />

ljekarnama. Komunikacijom na radnom mjestu ostvaruje se tijek i cilj rada. Bitan je<br />

pristup, a to je rezultat stanja osobnog identiteta. Da bi se postigla uspješna komunikacija<br />

potrebno je znanje + cjeloživotno učenje, vještina + stalno vježbanje i rad na<br />

osobnom identitetu.<br />

Predavanje o proizvodima iz OTC programa održala je gđa Sanja Capan, koja<br />

je ujedno i glavni organizator ovog susreta.<br />

Tehničari za vrijeme predavanja o proizvodima iz OTC<br />

Sportskozabavni program i slobodno vrijeme omogućili su razgledanje<br />

izložbenog prostora i druženje s kolegicama i kolegama iz Slovenije.<br />

Tijekom ovog susreta osjećala se nenametljiva pažnja svih djelatnika „Krke“ i<br />

uvažavanje farmaceutskih tehničara kao značajnih suradnika u radu.<br />

N. V.<br />

78


IZ RADA PODRUŽNICA<br />

PODRUŽNICA DALMACIJE<br />

Nastavljajući program stalnog stručnog usavršavanja za farmaceutske tehničare<br />

Podružnice Dalmacije održana su dva predavanja.<br />

PREDAVANJE TVRTKE ENCIJAN d.o.o.<br />

U suradnji s tvrtkom Encian d.o.o. u ljekarni Lučac u Splitu 7. travnja 2011.<br />

održano je predavanje na temu:<br />

DETOX express 7 days.<br />

Gospodin Tonči Lisica održao je vrlo zanimljivo predavanje.<br />

Prezentirajući tvrtku Encian kao malu tvornicu biljnih preparata za očuvanje<br />

zdravlja i poboljšanje kvalitete života, predstavljen nam je i Detox express 7 days.<br />

Kombinacija biljnih iscrpina u ovom proizvodu omogućava čišćenje organizma od<br />

štetnih tvari, prekomjerne tekućine i drugih toksina. Na tržište dolazi u obliku ampula,<br />

što ga čini jedinstvenim preparatom za detoksikaciju organizma.<br />

Zahvaljujem gospodinu Lisici, koji nam je omogućio još jedno stručno, veselo<br />

i zanimljivo predavanje.<br />

PREDAVANJE TVRTKE ADRIATIC BST d.o.o.<br />

Predavanje je održano 28. travnja 2011. u ljekarni Lučac u Splitu u suradnji s<br />

tvrtkom Adriatic BST d.o.o.<br />

Teme predavanja:<br />

XL-S MEDICAL - tretman prekomjerne težine<br />

NASYA - zaštita od alergije<br />

HERPATCH - terapija herpesa<br />

Predavanja su održale Marija Mirković, nutricionist, i Lana Babahmetović, dipl.<br />

ing. bioteh.<br />

Na početku predavanja predstavljen nam je novi koncept u liječenju pretilosti i<br />

smanjenju kilograma. Iz iskustva znamo da se unatoč trudu, tjelesna masa, tijekom<br />

godina povećava i sve ju je teže izgubiti.<br />

Ako tijelo želimo vratiti u kondiciju, XL-S MEDICAL je izvrsna pomoć. XL-S<br />

MEDICAL nudi tri različita proizvoda koji se bore protiv uzroka povećanja tjelesne mase:<br />

FAT BINDER - smanjuje energetsku vrijednost masti u prehrani<br />

79


CARBO BLOCKER - smanjuje energetsku vrijednost ugljikohidrata<br />

APPETITE REDUCER - kontrolira apetit i osjećaj gladi pružajući ugodan<br />

osjećaj sitosti.<br />

Uz korištenje navedenih preparata treba obvezno povećati tjelesnu aktivnost<br />

kako bi se postigli još bolji rezultati.<br />

U drugom dijelu predavanja doznali smo nešto više:<br />

- NASYA sprej za nos kao izvrsno rješenje za peludne groznice i druge alergijske<br />

reakcije. Na tržište dolazi u obliku raspršivača za djecu i odrasle.<br />

- HERPATCH flaster za herpes kao vrlo učinkovito sredstvo za rješavanje herpesa<br />

od samog početka. Glavna karakteristika Herpatch flastera je u tome što je nevidljiv<br />

i samorazgradiv tj. otapa se na mjestu primjene.<br />

Nakon predavanja ugodno druženje smo nastavili uz razgovor s predavačima.<br />

Miroslav Čižmić<br />

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA<br />

PREDAVANJE TVRTKE STOMA MEDICAL d.o.o.<br />

U suradnji s tvrtkom Stoma Medical d.o.o., 18. svibnja 2011. u Puli, u Hotelu<br />

“Histria”, održano je stručno predavanje na temu:<br />

• Pokrivala za rane, Suzana Brnčić Šušak<br />

• Ostomijska pomagala, Dubravka Karlovčec<br />

Osobitu pozornost privuklo je predavanje dr. Brnčić o preporuci obloga na recepturi<br />

s obzirom na to da nam dolazi ljeto, a s time razne opekline i oštećenja kože.<br />

Oblozi i tretiranje rana, tema je koja je nama pomalo nepoznata pa je svako<br />

predavanje o tome i više nego dobrodošlo te zahvaljujemo tvrtki Stoma Medical,<br />

osobito dr. Suzani Brnčić na trudu i susretljivosti prilikom organizacije te se nadamo<br />

i daljoj suradnji.<br />

PREDAVANJE TVRTKE Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka<br />

U utorak 19. travnja 2011. u Ljekarničkom klubu, Vlačićev trg 3, održano je<br />

predavanje u suradnji s tvrtkom JGL d.d. Rijeka.<br />

Tema predavanja bila je:<br />

Rinološka problematika u svakodnevnoj praksi s naglaskom na alergologiju i<br />

upotrebu nove generacije dekongestiva.<br />

Predavač je: doc. dr. sc. Tamara Braut, dr. med.<br />

80


Uvijek kada se u Rijeci održava predavanje u suradnji s JGL-om posjećenost je<br />

jako dobra, pa je tako bilo i ovaj put, uz izvrsnu atmosferu.<br />

Tema predavanja pripremljena je i za ovaj dio godine kada su alergije i problemi<br />

s otežanim disanjem zbog začepljenosti nosa učestali. Prije predavanja održana je<br />

mala radionica pravilnog disanja, tako da smo svi uz instruktoricu nastojali pravilno<br />

disati. Disanje je nešto čemu rijetko tko od nas pridaje posebnu pažnju, pa je dobro<br />

razmisliti o toj radnji, i pri tome pokušati to izvesti pravilno. Taj dio bio nam je svima<br />

vrlo zanimljiv.<br />

Nakon uvodnog dijela, radionice pravilnog disanja, doc. dr. sc. Tamara Braut,<br />

dr. med. uvela nas je u glavnu temu večeri, a to je Meralys. U prvom dijelu predavanja<br />

predstavljen je stručni dio, a potom se razgovaralo o liječenju rinoloških problema.<br />

Takva koncepcija je vrlo dobra jer se ispred svega stavlja naglasak da smo prvo zdravstveni<br />

radnici, a tek potom osobe koje i prodaju taj lijek.<br />

Meralys je novi inovativni proizvod JGL-a koji kombinira pouzdan lijek, ksilometazolin,<br />

s ljekovitošću morske vode. Meralys djeluje brzo i dugotrajno, a inovativna<br />

pumpica sprečava ugodnu i praktičnu primjenu, te što je najvažnije, sprečava prodor<br />

infektivnog materijala u bočicu. Zbog toga Meralys ne sadrži konzervans, što ga čini<br />

posebno pogodnim za nježnu i osjetljivu sluznicu djece i odraslih.<br />

Svjetlana Jakovac<br />

PODRUŽNICA ZAGREBA<br />

PREDAVANJE „ŠEĆERNA BOLEST“<br />

Predavanje o šećernoj bolesti 5. svibnja 2011. u hotelu Internacional, održao<br />

je prim. dr. sc. Pajica Pavković iz Sveučilišne klinike za dijabetes endokrinologiju i<br />

bolesti metabolizma.<br />

Svoje vrhunsko, široko<br />

znanje prim. Pavković je<br />

prilagodio auditoriju i uz<br />

objašnjenje nastanka i tijeka<br />

šećerne bolesti, naveo niz<br />

primjera iz liječničke prakse i<br />

života. Odgovarao je na pitanja<br />

tehničara te smo stekli jasniju<br />

sliku o komplikacijama<br />

te bolesti, koja je prvenstve no<br />

bolest žlijezde gušterače i<br />

krvožilnog sustava.<br />

Nakon predavanja organizirane<br />

su radionice o Prim. dr. sc. Pajica Pavković za vrijeme predavanja<br />

81


Sudionici predavanja<br />

Radionica - upotreba aparatića<br />

rukovanju sustavom za<br />

mjerenje glukoze i ketona u<br />

krvi. Svaki sudionik radionice<br />

imao je priliku upotrijebiti<br />

aparatić i test trakice<br />

te izmjeriti šećer u krvi.<br />

Voditelji radionica objasnili<br />

su princip rada aparatića<br />

i upozorili da kvalitetne<br />

trakice moraju sadržavati<br />

encim koji sprečava utjecaj<br />

galaktoze i maltoze pri<br />

mjerenju. Nizak primijenjeni<br />

potencijal važan je za<br />

uklanjanje smetnji pojedinih<br />

lijekova na rezultat<br />

mjerenja. Doznali smo da se<br />

ketoni u krvi mjere tek kod<br />

viših vrijednosti glukoze,<br />

npr. oko 16.0 mmol/L.<br />

Ovom predavanju i<br />

radionici prisustvovalo je<br />

i nekoliko kolegica koje<br />

su doputovale iz mjesta<br />

izvan Zagreba, mnogi su<br />

članovi platili članarinu<br />

i time omogućili tiskanje<br />

našeg časopisa.<br />

Nada Vraneković<br />

82


POPIS MATURANATA ŠKOLSKE GODINE 2010. / 2011.<br />

PROGRAM <strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR/KA<br />

SREDNJA ŠKOLA KOPRIVNICA<br />

Razred: 4. E<br />

Razrednik: Melita Marinelli<br />

1. Bolić Filip<br />

2. Čiček Ivan<br />

3. Damjanić Ines<br />

4. Draganić Lana<br />

5. Đurišević Maja<br />

6. El- Bahtity Dino<br />

7. Ernečić Maja<br />

8. Ferček Martina<br />

9. Gabaj Ivana<br />

10. Gal Dino<br />

11. Galinec Mihael<br />

12. Golubić Tihana<br />

13. Habdija Nikolina<br />

14. Hajdari Edita<br />

15. Hemetek Matija<br />

16. Horvat Martin<br />

17. Juvan Sanela<br />

18. Keleminec Lidija<br />

19. Krušelj Marijeta<br />

20. Lojan Stjepan<br />

21. Maletić Ana<br />

22. Mihoci Manuela<br />

23. Nađ Zdenko<br />

24. Petričević Josipa<br />

25. Rendić Sabina<br />

26. Smontara Dino<br />

27. Šajatović Tena<br />

28. Špernjak Ana<br />

29. Tihelka Sara<br />

30. Turkalj Ivana<br />

31. Vidović Arijan<br />

SREDNJA ŠKOLA PREGRADA<br />

Razred: 4.b.<br />

1. Andreja Belošević<br />

2. Valentina Bočkaj<br />

3. Nikolina Brezak<br />

4. Julijan Brlić<br />

5. Natalia Fiolić<br />

6. Filip Gregurović<br />

7. Ane-Mary Grilec<br />

8. Tajana Hercigonja<br />

9. Željkica Jakoplić<br />

10. Nives Ježek<br />

11. Petar Jurman<br />

12. Petar Klasiček<br />

13. Monika Kranječec<br />

14. Jelena Krklec<br />

15. Matija Ocvirk<br />

16. Doroteja Pavić<br />

17. Lidija Puclin<br />

18. Ivana Sinković<br />

19. Filip Šoštarić<br />

20. Martina Vešligaj<br />

21. Petra Vnuk<br />

MEDICINSKA ŠKOLA U RIJECI<br />

Razred: IV-6<br />

Razrednik: Slavenka Žuža, prof.<br />

1. Adriana Anđić<br />

2. Valerija Bajić<br />

3. Katarina Bičanić<br />

4. Ivona Dujak<br />

5. Maja Đurić<br />

6. Lana Malvina Gotvald<br />

7. Tanja Grgurić<br />

8. Sarah Huš<br />

9. Karlo Hren<br />

10. Renata Jokić<br />

11. Ivona Marić<br />

12. Ira Mazul<br />

13. Marko Marjanović<br />

14. Vanessa Osmak<br />

15. Andrea Perušić<br />

16. Luka Perušić<br />

17. Anđela Puljić<br />

18. Nina Savić<br />

83


19. Alaa Sharbini<br />

20. Monika Stipetić<br />

21. Sanja Stojanović<br />

22. Lorena Topolovec<br />

23. Igor Vranić<br />

24. Damir Vučinić<br />

25. Franciska Žgombić<br />

ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT<br />

Razred: IV. f<br />

Razrednik: Antonela Czwy Marić, prof.<br />

1. Vedrana Alajbeg<br />

2. Anamarija Bašić<br />

3. Josipa Bilobrk<br />

4. Maria Bošković<br />

5. Nikola Božanić<br />

6. Mihaela Čelan<br />

7. Matea Ćelić<br />

8. Marija Fabjanović<br />

9. Anita Gilić<br />

10. Petar Ivković<br />

11. Đana Kuzmanić<br />

12. Ana Lovrić<br />

13. Anamarija Marinović<br />

14. Antonia Martinić – Cezar<br />

15. Andrea Meštrović<br />

16. Ines Milković<br />

17. Daniela Motušić<br />

18. Ivona Nižetić<br />

19. Frane Penović<br />

20. Ivana Pervan<br />

21. Ines Petković<br />

22. Ivana Propadalo<br />

23. Ivana Punda<br />

24. Tina Ricl<br />

25. Maja Šerić<br />

26. Ana Škarica<br />

27. Antonia Višić<br />

28. Kristina Višić<br />

29. Matea Vladova<br />

30. Josip Vrančić<br />

31. Ivna Vučičić<br />

32. Kristina Zokić<br />

33. Petra Žižak<br />

ZDRAVSTVENO UČILIŠTE ZAGREB<br />

Razred: IV. a<br />

Razrednik: Višnja Vlahek Sokač, prof.<br />

1 Abrlić Josipa<br />

2 Belina Božica<br />

3 Bertović Martina<br />

4 Bertović Sonja<br />

5 Bilandžija Barbara<br />

6 Bilandžija Ivana<br />

7 Blažević Petra<br />

8 Bogdanović Heili<br />

9 Brkić Domagoj<br />

10 Cetin Helena<br />

11 Cundić Anamarija<br />

12 Domitrović Ana<br />

13 Došen Anita<br />

14 Dujmić Antonija<br />

15 Gregorić Tomislav<br />

17 Haramustek Bulić<br />

Mateja<br />

18 Hudžber Filip<br />

19 Husta Jurja<br />

20 Juratović Barbara<br />

21 Jurčić Paula<br />

22 Levanić Ana<br />

23 Malić Nevenka<br />

24 Mišković Martina<br />

25 Perić Matea<br />

26 Perić Tena<br />

27 Peša Anita<br />

28 Sejdiu Elizabeta<br />

29 Šiljić Dajana<br />

30 Štefković Nikolina<br />

31 Tomašić Petra<br />

32 Tušek Ana Marija<br />

33 Višević Antonija<br />

34 Vrbat Katarina<br />

35 Vukšić Svetlana<br />

84


IN MEMORIAM<br />

ŠTEFANIJA BABIĆ<br />

23. svibanj 1949. Donja Stubica –11. travanj 2011., Osijek<br />

U Osijeku 11. travnja preminula je naša kolegica Štefanija Babić nakon kratke<br />

i teške bolesti. Posljednji ispraćaj bio je 13. 4. 2011. u Mariji Bistrici.<br />

Srednju Farmaceutsku školu završila je u Zagrebu 1966. – 1970. Radila je u<br />

ljekarni Osijek od 6. travnja 1971., a najveći dio svog radnog vijeka provela je kao<br />

glavni tehničar u Galenskom laboratoriju. U zasluženu mirovinu otišla je 31. 7. 2010.<br />

Član je Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara od 1973. godine.<br />

Štefanijinoj obitelji izražavamo iskrenu sućut.<br />

VERA ŠOŠTARIĆ<br />

29. siječanj 1931. Zagreb –10. svibanj 2011., Zagreb<br />

Nakon kratke i teške bolesti napustila nas je naša kolegica<br />

Vera Šoštarić.<br />

Srednju farmaceutsku školu završila je u Zagrebu 1951.<br />

g. Po završetku školovanja zapošljava se dekretom u ljekarni<br />

u Rijeci (današnja ljekarna JGL). Svoj radni vijek nastavlja u<br />

Zagrebu te od 1974. radi u Ljekarni Zagreb sve do umirovljenja<br />

1991.<br />

Član je našeg društva od završetka svog školovanja. Aktivno<br />

je radila u društvu te je od 1979. do 1981. bila na dužnosti<br />

predsjednice UFT-a Zagreb i član UO od 1979. do 1983.<br />

Zajedničku “subotnju penzionersku” kavu popili smo mjesec dana prije njenog<br />

odlaska na vječni počinak.<br />

Neka joj je vječna slava i hvala.<br />

85


Iznajmljujemo poslovni prostor ljekarne<br />

(uhodana 20 g. seli na drugu lokaciju)<br />

za biljnu ljekarnu. Uz nju je poslovni prostor<br />

(prizemlje 96 m 2 ) pogodan za savjetovalište<br />

(vitamini, minerali, dijete), predstavništvo ili ordinaciju.<br />

Moguća je suradnja sa firmom HERBA<br />

koja proizvodi čajeve, biljne kapi i med. kozmetiku.<br />

Nalazimo se u mirnom kvartu sa puno prostora<br />

za parkiranje i blizinom tramvaja,<br />

busa i prigradske željeznice.<br />

Zagreb, Kontakova 6<br />

tel. 2331 741<br />

fax 23 00 101<br />

mob. 091-54 17 304<br />

091-76 888 41<br />

Jasna Bazijanac Brajdić, mag. pharm.<br />

86


KAKO PLATITI ČLANARINU?<br />

= 160,00 = 160,00<br />

ČLANARINA <strong>HDFT</strong>-a za 2011. godinu<br />

1<br />

3<br />

2<br />

3<br />

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom<br />

svake srijede u prostorijama <strong>HDFT</strong>-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba<br />

i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na<br />

žiroračun <strong>HDFT</strong>-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve<br />

rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice<br />

i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.<br />

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.<br />

Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za<br />

protekle godine.<br />

Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca<br />

travnja.<br />

OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO<br />

PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE<br />

PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU<br />

Obavezno javite na adresu <strong>HDFT</strong>-a<br />

svaku promjenu prezimena,<br />

adrese stanovanja i mjesta rada.<br />

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR<br />

NA©IH PRIHODA!!!<br />

Kojim novcem tiskati Ëasopis?<br />

87


Časopis donosi<br />

UPUTE ZA SURADNJU<br />

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.<br />

2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim<br />

namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.<br />

3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima <strong>HDFT</strong>-a.<br />

4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih<br />

akata važnih za struku.<br />

5. Izvješća o radu tijela <strong>HDFT</strong>-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji <strong>HDFT</strong>-a<br />

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.<br />

6. Upite članova s odgovorima.<br />

7. Društvenu rubriku.<br />

8. Različite vijesti i obavijesti.<br />

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje<br />

1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word<br />

document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt.<br />

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti<br />

označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni<br />

dokument u formatu JPG<br />

3. Na početku teksta upisati<br />

- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj<br />

- pune nazive ustanove<br />

- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova<br />

4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom.<br />

Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema<br />

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.<br />

Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine<br />

Pharmaca 32 (1994), 221-36.<br />

Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.<br />

Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.<br />

5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.<br />

6. Svi tekstovi podliježu lekturi.<br />

7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika)<br />

10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr<br />

8. Materijali se ne vraćaju.<br />

“<strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih<br />

tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.<br />

godine pod brojem 00000551.<br />

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem<br />

50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.<br />

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima <strong>HDFT</strong>-a i prodajom<br />

stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.<br />

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva,<br />

a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom <strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR.<br />

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi <strong>HDFT</strong>-a<br />

besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.<br />

88


SADRŽAJ<br />

Uvodnik .................................................................................................. 5<br />

Šećerna bolest ........................................................................................ 7<br />

Pčelinji proizvodi su saveznici zdrave i lijepe kože ............................ 11<br />

Savjetovanje pacijenata ........................................................................ 15<br />

Ljekarništvo u franjevačkim samostanima<br />

Svetih Ćirila i Metoda – III .................................................................. 23<br />

Godina Ruđera Boškovića .................................................................... 61<br />

Brusnica ................................................................................................. 63<br />

Otvorena nova farmaceutska tvornica PharmaS ............................... 65<br />

Kutija prve pomoći HRN 1112 ............................................................. 69<br />

IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................ 71<br />

Sudjelovanje u radu EAPT-e ............................................................... 71<br />

Sudjelovanje na XII. savjetovanju farmaceuta .................................. 73<br />

Međunarodna suradnja - farmaceutski tehničari Slovenije ............. 74<br />

Susret s “Krkom” .................................................................................. 76<br />

IZ RADA PODRUŽNICA .................................................................... 79<br />

Podružnica Dalmacije ........................................................................... 79<br />

Podružnica Primorsko-goransko-istarska .......................................... 80<br />

Podružnica Zagreba ............................................................................. 81<br />

Popis maturanata .................................................................................. 83<br />

In memoriam ......................................................................................... 85<br />

90

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!