10.07.2015 Views

Godišnje izvješće - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH

Godišnje izvješće - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH

Godišnje izvješće - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaUprava za inspekcijske poslove2008Godišnje izvješćeo koordiniranim inspekcijskim nadzorimau području okolišaZagreb, 2009.


GODIŠNJE IZVJEŠĆEO KOORDINIRANIM INSPEKCIJSKIM NADZORIMAU PODRUČJU OKOLIŠA u 2008. GODINI<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša,prostornog uređenje i graditeljstvaUprava za inspekcijske poslove


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaUVODUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaNa temelju Zakona o zaštiti okoliša(“Narodne novine“, br. 110/07) u Upraviza inspekcijske poslove Ministarstvazaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva inspekcija zaštite okolišaizrađuje godišnje izvješće o radu, koje uskladu s člankom 211. toga Zakona,obuhvaća i zajedničko izvješće oprovedenim koordiniranim inspekcijskimnadzorima i o drugim aktivnostima uokviru međusobne suradnje s drugiminspekcijama u području okoliša.Odredbom članka 188. stavka 3. Zakonaodređeno je da inspektori zaštite okolišanadziru postrojenja za koje je propisanaobveza pribavljanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša, te postrojenja s opasnimtvarima u količinama koje moguuzrokovati nesreće većih razmjera ukoordiniranom inspekcijskom nadzoru i nanačin kako je to uređeno u članku 185.istoga Zakona.Inspektori provode te nadzore u skladu sgodišnjim planom i programom radainspekcije zaštite okoliša, koji se usklađujus godišnjim planovima i programima radadrugih inspekcija radi provođenjakoordiniranih inspekcijskih nadzora.U Zakon o zaštiti okoliša uvrštena jeodredba kojom se regulira tzv. „dobrapraksa“, odnosno iskustvo stečeno natemelju Sporazuma o suradnjiinspekcijskih službi u području okoliša uprovedbi koordiniranih inspekcijskihnadzora, kojeg su u srpnju 2007. godinezaključili ministrica zaštite okoliša sministrima kulture, mora, poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstva,unutarnjih poslova, zdravstva i socijalneskrbi te glavnim inspektorom Državnoginspektorata.Tim Sporazumom, odnosno njegovimusklađenjem zbog preustroja određenihnadležnih tijela iz kolovoza 2008. godine,određen je sadržaj i način provedbenadzora, obveza izrade godišnjeg plana iprograma rada, te godišnjeg zajedničkogizvješća o provedenim koordiniraniminspekcijskim nadzorima i o drugimaktivnostima u okviru međusobnesuradnje.Struktura zajedničkog izvješća sadrži zasvako nadzirano postrojenje općeinformacije o operateru, dokumentacijukoja se odnosi na dozvole, rješenja ikoncesije, opis tehnološkog procesa,rezultate mjerenja emisija u zrak i vode,način postupanja s otpadom, koji nastajeu tehnološkom procesu, te rizike zbogkoličina i korištenja opasnih tvari.Zaključni dio izvješća prikazuje postupanjeinspekcija u smislu donošenja upravnihmjera, podnošenja optužnih prijedloga ieventualnih kontrolnih nadzora.Podaci izneseni u izvješću prikazuju stanjepostupanja, odnosno usklađenostioperatera s propisima u području okolišana dan 31. prosinca 2008. godine.Ovo godišnje izvješće o koordiniraniminspekcijskim nadzorima u područjuokoliša je sastavni dio godišnjeg izvješća oradu inspekcije zaštite okoliša, koje<strong>Ministarstvo</strong> dostavlja Vladi RepublikeHrvatske.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaIZVJEŠĆEO KOORDINIRANIM INSPEKCIJSKIMNADZORIMA U PODRUČJU OKOLIŠAUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaKoordinirani inspekcijski nadzori u području okoliša obavljeni su na sljedećimpostrojenjima:Rb PostrojenjeStranica1.CHROMOS AGRO ddZagreb 12.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.HERBOS dd5SisakHEP PROIZVODNJA doo, TE RijekaUrinj, Kostrena 10HEP PROIZVODNJA doo,TE-TO Zagreb13HEP PROIZVODNJA dooEL-TO Zagreb17CEMEX DALMACIJACEMENT, tvornica cementa Sv. JurajKaštel Sućurac 21HOLCIM (Hrvatska)Koromačno26INA dd Rafinerija nafte MLAKARijeka31INA dd Rafinerija URINJRijeka 35JANAF dd39Terminal OmišaljOdlagalište KAREPOVACSplit 42Odlagalište PRUDINECJakuševec - Zagreb 46Brodogradilište NAUTA LAMJANA ddKali 493. MAJ BRODOGRADILIŠTE ddRijeka 52Željezara SPLITKaštel Sućurac 57CMC Sisak dooSisak 63VIRO dd, tvornica šećera,Virovitica 68PIK VRBOVEC, mesna industrija d.d.Vrbovec 72Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 11CHROMOS AGRO dd,ZagrebOsnovne informacijeOpis tehnološkog procesaOsnovna djelatnost je proizvodnjasredstava za zaštitu bilja i preparata općenamjene (repelenti). Na lokaciji Žitnjaknalaze se 3 proizvodna pogona, skladištasirovina i gotovih proizvoda, silosi zamineralna punila, podzemni spremniknafte kapaciteta 5 t, autoistakalište iskladište otapala, vagon istakalište,kontrolno-analitički laboratorij, stanica zaobradu otpadnih voda i sabirni bazenotpadnih voda. Proizvodnja se obavlja ujednoj smjeni, osim u sezonipoljoprivrednih radova, s 89 uposlenihradnika. Godišnja proizvodnja sredstavaza zaštitu bilja je oko 2.500 t.Dokumentacija• Rješenje o razvrstavanju u II. bkategoriju ugroženosti od požara, PUZagreb, 1997.,• Rješenje za obavljanje poslovaosposobljavanja svojih radnika za radna siguran način, <strong>Ministarstvo</strong> rada isocijalne skrbi, 2003.,• Rješenje o ispunjavanju propisanihuvjeta u pogledu prostora, opreme,uposlenika i zaštite na radu zadjelatnost proizvodnje i prometa naveliko otrova I., II. i III. skupine, osimotrova u obliku plina, <strong>Ministarstvo</strong>zdravstva i socijalne skrbi, 2005.Za proizvodnju sredstava za zaštitu biljakoriste se sirovine II. i III. skupineotrovnosti. Proizvodnja se odvija u 3pogona: pogonu tekućih proizvoda,pogonu granuliranih proizvoda i pogonupraškastih proizvoda.1. Tehnološki proces proizvodnje tekućihpesticida je diskontinuiran, predstavljaumješavanje i homogeniziranje otopljeneaktivne supstance s vodom, organskimotapalima i drugim dodacima. Uproizvodnji se koriste pretežnoorganofosforni spojevi, spojevi na bazikarbamata, derivati uree, amidi, acetati,te klorirani ugljikovodici. Od otapalapretežno se koriste trikloretan, shellsol R,izobutanol, cikloheksanon, solvesso 100,150 i 200, etilenglikol.2. U procesu proizvodnje granuliranihpesticida se kao sirovine koriste kvarcnipijesak, industrijska glukoza, zaštitna bojai furadan baza. Nakon odvage sastojakaaktivne tvari nanose se na kvarcni pijesaki ljepilo. Smjesa se suši na temperaturi do130 o C, prosijava se preko vibracionih sitana određenu granulaciju i pakira. Proces jehermetički zatvoren, s upravljanjem prekokomandnog pulta.3. Proces proizvodnje praškastih pesticidaje diskontinuiran i obavlja se u hermetičkizatvorenom sustavu. Glavne komponentesu aktivne tvari, mineralna punila ipomoćne tvari. Sirovine su anorganskog iorganskog porijekla. Proizvodni postupakUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


2 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišasastoji se od šaržiranja, miješanja,mljevenja, homogenizacije i pakiranja.Sirovina se doprema iz plastičnihspremnika zatvorenim cjevovodom i puniu prihvatne bunkere. Kontrolu kvaliteteproizvoda jednom godišnje obavljapoljoprivredna inspekcija nadležnogministarstva.Ulaz sirovine, energenataSirovine razvrstane prema štetnosti iagregatnom stanju čuvaju se uodgovarajućoj ambalaži u posebnomskladištu.Svi objekti zagrijavaju se industrijskomparom, a u postupku proizvodnje kaoenergent se koristi električna energija izrak. Voda se uzima iz javnog sustavavodoopskrbe. Koristi se za piće, sanitarnepotrebe, kao tehnološka i rashladna voda,pri čemu se oko 10% vode ugradi uproizvod.Emisije - otpadU tehnološkom procesu proizvodnjesredstava za zaštitu bilja nastaju sljedećevrste otpada: otpadno željezo, otpad odkemikalija koje se koriste u poljoprivredi,otpadna otapala iz laboratorija, ambalažaod plastike, drvene palete (predaju se nakorištenje radnicima), plastične i metalnebačve kapaciteta 200 l, kartonske bačvices metalnim obručem od oko 25 kg kojenisu kontaminirane opasnim tvarima.Očevidnik o nastanku i tijekuproizvedenog otpada vodi se za svakuvrstu otpada zasebno, ali ne na načinpropisan Pravilnikom o gospodarenjuotpadom.Plan gospodarenja otpadom je izrađen2005. godine, međutim nije izrađen napropisanom obrascu i dostavljen Agenciji.U vrijeme inspekcijskog nadzora suobavljane aktivnosti na usklađenju i izradinovog Plana gospodarenja otpadom, stogasu odgovorne osobe zapisnikom zaduženeda dokaz o usklađenju Plana sa zakonskimodredbama dostave inspekciji najkasnijedo 15.5.2008. godine , što je ispunjeno.Otpad se skladišti u 2 skladišna prostora ito u zatvorenom skladištu sirovina I.skupine otrovnosti (otpadna ambalaža odsredstava za zaštitu bilja prikupljenatemeljem članka 18. Pravilnika o vrstamaotpada i vlastita otpadna ambalažakontaminirana opasnim tvarima), te naotvorenom platou (metalne i plastičnebačve od 200 l, drvene palete). Tijekom2007. godine ovlaštenoj tvrtki je predanona zbrinjavanje 68.940 kg otpadneambalaže.Emisije u zrakIzvori emisije onečišćenja zraka nalaze sena pogonu tekućih proizvoda (4 ispusta),pogonu granuliranih proizvoda (1 ispust) ina pogonu praškastih proizvoda (4ispusta).Mjerenja se obavljaju propisanomdinamikom putem ovlaštene pravneosobe, a iz izvješća rezultata mjerenjaproizlazi da su sve izmjerene vrijednostionečišćujućih tvari na svim ispustima udopuštenim vrijednostima.Godišnje izvješće o obavljenimpojedinačnim mjerenjima emisija u zrak izstacionarnih izvora nije do 31. 3. 2008.godine dostavljeno je u AZO sukladnoodredbama Pravilnika o praćenju emisijaonečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnihizvora.Kontroliran je i način postupanja s tvarimakoje oštećuju ozonski sloj, pri čemu jeutvrđeno da se u klima uređajima tvornicekao rashladni medij koristi plin R22, te daservisiranje rashladnih uređaja obavljaovlaštena pravna osoba.Emisije u vodeTehnološke otpadne vode nastaju upogonu tekućih pesticida pranjemreakcijskih posuda, te u pogonugranuliranih pesticida pranjem radneodjeće, dok u pogonu praškastih pesticidanema tehnološke otpadne vode.Tehnološke otpadne vode se nakonpročišćavanja na separatoru sakupljaju uUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


4 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaUpravni postupciZbog ispuštanja otpadnih voda bezvodopravne dozvole rješenjemvodopravne inspekcije zabranjeno jeispuštati otpadnu vodu nastaluobavljanjem djelatnosti, uz prijetnjuprisilnog izvršenja naplatom upravnemjere u visini deseterostruke prosječneplaće u Republici Hrvatskoj u proteklomtromjesečju.Zbog utvrđenih nepravilnosti sanitarnainspekcija je rješenjem naredilausklađenje rada ove pravne osobe sodredbama zakona kojim se uređujepostupanje s kemikalijama.Optužni prijedloziInspekcija zaštite okoliša je zbognepropisno vođene dokumentacijenadležnom prekršajnom sudu podnijelaoptužni prijedlog.Kontrolni nadzoriKontrolom izvršenja rješenja utvrđeno jeda je postupljeno po rješenju sanitarneinspekcije.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 52HERBOS dd,SisakOsnovne informacijeOsnovna djelatnost poduzeća jeproizvodnja sredstava za zaštitu bilja,preparata opće namjene (repelenti),proizvodnja materijala za graditeljstvo izbrinjavanje otpada spaljivanjem.Poduzeće HERBOS d.d. nalazi se napovršini od oko 20 ha u sjevernojindustrijskoj zoni grada Siska. Godišnjaproizvodnja sredstava za zaštitu bilja jeoko 2.000 t, a materijala za graditeljstvooko 6.000 t. Rad se obavlja pretežito ujednoj smjeni, a ukupno je zaposleno 178radnika. U okviru tvornice nalazi se ispalionica otpada s laboratorijem.Dokumentacija• Dozvola za obavljanje djelatnostitermičke obrade otpada i djelatnostiprivremenog skladištenja otpadanamijenjenog spaljivanju na lokaciji,MZOPUG, 31. 10. 2007.,• Vodopravna dozvola, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodnopodručje sliva Save, Zagreb, 20.6.2001., s rokom važenja do 6. 2. 2018.,• Dozvolbeni nalog, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodnopodručje sliva Save, Zagreb, 20. 6.2001.,• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda u sustav javne odvodnjegrada Siska, 9. 5. 2000., s rokomvaženja dozvole do 1. 1. 2005.,• Potvrda na vodopravnu dozvolu kojomse produžuje važnost vodopravnedozvole za ispuštanje otpadnih vodado 1. 1. 2010., Državna uprava zavode, 6. 9. 2000.,• Rješenje MZSS za proizvodnju opasnihkemikalija,• Rješenje Ureda državne upraveSisačko moslavačke županije zakorištenje opasnih kemikalija,• Rješenje o razvrstavanju u II.akategoriju ugroženosti od požara, PUSisačko-moslavačka od 8. 4. 2003.Opis tehnološkog procesaSredstva za zaštitu bilja se proizvode upogonu emulzionih koncentrata, pogonutekuće formulacije pesticida i pogonupraškastih formulacija. Sirovine koje sekoriste u proizvodnji spadaju u II. i III.skupinu otrovnosti.Proizvodnja tekućih pesticida sastoji se odumješavanja i homogeniziranja aktivnesupstance s vodom, mineralnim uljem iemulgatorima. Aktivne tvari su spojevi nabazi parafinskih ulja, triazinski preparati,bakar I oksid.Proizvodnja materijala za graditeljstvoobuhvaća tri grupe proizvoda: proizvodi zazaštitu i dekoraciju drva i metala,proizvodi za unutarnju i vanjskudekoraciju zidova i građevinska ljepila imortovi za sanaciju betonskihkonstrukcija.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


6 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaUlaz sirovine, energenataSirovine za proizvodnju sredstava zazaštitu bilja spadaju u otrove II. i III.grupe, a sirovine za proizvodnju bojaimaju oznaku opasnosti Xn. Sirovine kojese koriste su u krutom i tekućem stanju.Voda se za sanitarne i tehnološke potrebetvornice uzima trenutno samo iz javnogsustava vodoopskrbe. U 2007. potrošenoje 52.713 m 3 , a 298 m 3 vode uzeto je izrijeke Save.Emisije - otpadbilja i spalionice otpada, ali obrasci nisupopunjeni na propisan način. Nadležnomuredu dostavljen je 2.6.2008. Prijavni listza oporabitelja proizvodnog i/ilikomunalnog otpada za spalionicu otpada iPrijavni list za proizvođača proizvodnogotpada na obrascu PL-PPO s podacima ovrstama i količinama proizvedenog otpadau organizacijskoj jedinici Proizvodnjasredstava za zaštitu bilja. Podaci ovrstama otpada za organizacijsku jedinicuProizvodnja materijala za graditeljstvonadležnom uredu dostavljeni sunaknadno.Emisije u zrakU procesu proizvodnje pogona, radomspalionice otpada i radom mehaničarskeradionice generira se opasni i neopasniotpad.Očevidnik o nastanku i tijeku svih vrstaproizvedenog i obrađenog otpada vodi sepropisno za svaku proizvodno tehnološkujedinicu zasebno. Sav otpad nastao uproizvodnji sredstava za zaštitu bilja imaterijala za graditeljstvo, (osim metalnihbačava) zbrinjava se u vlastitoj spalioniciotpada. U spalionici je u razdoblju od 1.2.do 31.8.2008. termički obrađeno ukupno133.654 kg opasnog i neopasnog otpada.Radom spalionice nastaje otpad klj. br.19 01 12, 19 01 10* i 19 01 13*. Isti seprivremeno skladišti u depozitnoj hali izbrinjava putem ovlaštenih pravnih osobaKEMOKOP d.o.o. i komunalne tvrtkeGOSPODARENJE OTPADOM doo.Uz prateće listove za opasni otpad,priložene su deklaracije ili izvješća ofizikalno-kemijskim svojstvima otpada.Plan gospodarenja otpadom izrađen je zarazdoblje 1.4.2007.–1.4.2011. i napropisanom obrascu dostavljen je Agencijiza zaštitu okoliša. HERBOS d.d. jeorganizirao na vlastiti trošak odvojenoskupljanje ambalaže opasnih tvari kojestavlja u promet.Prijava u KEO za 2007. dostavljena jenadležnom uredu u travnju i lipnju 2008.za pogon proizvodnje sredstava za zaštituŠest izvora emisije onečišćenja zrakanalaze se na novom pogonu građevinskogmaterijala, pogonu građevinskog ljepila,pogonu disperzija, pogonu emulzionihkoncentrata, pogonu praškastihformulacija i spalionici otpada.Mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrakna ispustima obavljena su:• na pogonu emulzionih koncentrata6.4.2000., mjerenje cikloheksanona iaromata iz III. razreda štetnosti,• na pogonu praškastih formulacija20.4.2006.,• na pogonu proizvodnje građevinskogljepila, 18.11.2006.• na ispustima pogona disperzija i novogpogona prašiva mjerenja emisijaonečišćujućih tvari u zrak nisuobavljana,• na ispustu spalionice otpada mjerenjeemisija dnevne i polusatne vrijednostiza krute čestice u razdoblju 4.3. –5.5.2008.,• na ispustu spalionice mjerenja emisijateških metala, dioksina i furana14.12.2007.Sve izmjerene vrijednosti onečišćujućihtvari na ispustima su u dopuštenimvrijednostima, a godišnje izvješće oobavljenim pojedinačnim mjerenjimaemisija u zrak iz stacionarnih izvoradostavljeno je Agenciji za zaštitu okoliša.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 7U proizvodnji premaza, boja i lakova,koriste se i lako hlapivi organski spojevikoji ne spadaju u skupinu tvari ipripravaka s oznakom upozorenja R40 iliopasne tvari koji su kancerogene,mutagene i dr. s oznakama upozorenjaR45, R46, R49, R60 i R61. Prijava naobrascu REGVOC za postrojenje zaproizvodnju premaza, boja i lakova nijepredana u Registar, nije izrađena godišnjabilanca organskih otapala za 2006. i2007., nije izrađeno prvo izvješće oemisijama hlapivih organskih spojeva idostavljeno na obrascu EHOS u AZO do31. 3. s podacima za prethodnu godinu. Upogonu za proizvodnju materijala zagraditeljstvo očevidnik o potrošnji hlapivihorganskih tvari vodi se na temelju propisakojim se uređuje postupanje s opasnimtvarima.Emisije u vodeOdvodnja lokacije provodi se internimsustavom odvodnje preko kontrolnog oknai priključka na javni sustav odvodnjegrada Siska, do komunalnog uređajagrada Siska.Herbos d.d. je u obvezi putem ovlaštenoglaboratorija na posljednjem revizionomoknu, u trenutnom uzorku, 6 putagodišnje odrediti pH vrijednost,suspendiranu tvar, BPK5, sadržaj ulja imasti i organoklornih pesticida. Kontrolutraženih parametara obavlja laboratorijIRI SISAK, a prema rezultatima analizauzoraka otpadnih voda uzetih tijekom2007. i 2008. godine svi parametri su ugranicama MDK. Posljednje ispitivanjenepropusnosti kanalizacije, obavljeno je6.7.2007. godine, i prema nalazu proizlazida je kanalizacijski sustav nepropusan.Čišćenje interne kanalizacije i pumpanjesabirnih jama obavlja se visokotlačnomcisternom, a ispumpani sadržaj se odvozina komunalnu deponiju grada Siska -Goričica. Obilaskom lokacije utvrđeno jeda Herbos d.d. ispušta opasne tvari ukanale odvodnog sustava ili dozvoljavanjihovo odlaganje na otvorene površine nanačin da one onečišćuju površinske ipodzemne vode s obzirom na to da su uzmehaničku i elektro radionicu naotvorenoj, nezaštićenoj podlozi bileodložene veće količine metalnih, plastičnihi prešanih metalnih bačava, te starogmetalnog otpada. Utvrđeno je i da se nepoštuju u cijelosti obveze određenevodopravnom dozvolom i dozvolbenimnalogom.S obzirom na to da Herbos d.d. na lokacijiproizvodi i stavlja u promet kemijske tvarii njihove pripravke koji nakon uporabedospijevaju u vode, za te je proizvodeprema odredbama članka 131., stavka 3.Zakona o vodama, u obvezi pribavitipotrebnu vodopravnu dozvolu, što se iprovodi.RiziciS obzirom na promjene u tehnološkomprocesu u tijeku je izrada revizijeOperativnog plana intervencija u zaštitiokoliša.U proizvodnji sredstava za zaštitu biljakoriste se opasne kemikalije za kojeHerbos d.d. vodi propisane očevidnike, azaposlenici koji rade s opasnimkemikalijama imaju potrebna znanja izpodručja toksikologije i posjedujusvjedodžbe medicine rada o zdravstvenojsposobnosti za rad s opasnimkemikalijama. Skladišni prostor gotoverobe označen je propisnim oznakama.“Procjena ugroženosti od požara itehnološke eksplozije” izrađena je 2002.,a izrađen je i „Pravilnik o zaštiti od požaraSisak“ koji se primjenjuje od 1. 9. 2005.Građevine i prostor tvornice su rješenjemPU Sisačko-moslavačke razvrstani u II.akategoriju ugroženosti od požara.Instalacije koje su isključene iz pogona(Pogon sinteze herbicida sa spremnicimaamina i lužina, kotlovnica sa spremnicimai pumpnom stanicom mazuta, zaštitnibazen sa spremnicima zapaljivih tekućina,pogon emulzionih koncentrata selektričnom opremom, uređaji i ormarielektrične opreme, odspojeni “mrtvi”kabeli i dr.) nemaju oznake stvarnog isigurnog pogonskog stanja, nedostajuzaštitne ograde ili trake ograničenjaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


8 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišapristupa i upozorenja zabrane pristupa idaljnje manipulacije.U dijelu natkrivenog skladišnog prostoraobjekta “bivše” cementare uskladištene sugorive tvari koje nisu predviđene na ovojlokaciji (korodirane metalne bačve od 200l, s izblijedjelim i nepotpunim oznakamaopasnosti, opasne tvari i djelomičnoprisutnim oznakama opasnosti požara inepoznatog sadržaja, kartonska ambalažai dr.). U drugom dijelu tog objekta koji sekoristi kao skladište opasnog otpadauskladišten je ili odložen opasni otpad kojiprema “Procjeni ugroženosti od požara itehnološke eksplozije” nije predviđen naovoj lokaciji i nije razvrstan na način da suprostorno odvojene i odijeljene opasnetvari prema klasama opasnih tvari. Uprostor skladišta otpad ulazi, a da odstrane isporučitelja nije jasno provjeren ideklariran obzirom na stvarni sadržaj iklasu opasnosti. Nije osigurana dovoljnapažnja u cilju sprečavanja nastankasamozapaljenja ili moguće kemijskereakcije s posljedicom požara. U prostoruskladišta se nalaze 4 vatrogasna aparataS-9 i jedan S-50 i vanjska hidrantskamreža što nije dovoljno za taj prostor. Uskladištu nema podatka o ukupnomdopustivom kapacitetu skladištenjapojedinih klasa opasnih tvari.Vatrogasni aparati, vanjska i unutarnjahidrantska mreža gromobranskeinstalacije i ispravnost zaštite od statičkogelektriciteta se redovito kontroliraju.Vatrogasni pristupi, operativne površine zavatrogasnu intervenciju, putovi evakuacijei pristupi ormarićima hidrantske mreže supristupačni i slobodni. Tijekom redovnograda osigurano je dežurstvo 2profesionalna vatrogasca i 4 djelatnikastručno osposobljena za poslovedobrovoljnog vatrogasca.Nadzor inspekcije rada (zaštita na radu)proveden je u Pogonu prašiva i Novompogonu materijala za graditeljstvo.Provjerom dokumentacije utvrđeno je dasu radnici osposobljeni za rad na sigurannačin i za rad s kemikalijama, da suzdravstveno sposobni za obavljanjeposlova s posebnim uvjetima rada i da suim dodijeljena osobna zaštitna sredstva.Unatrag tri godine na navedenim mjestimarada nije bilo ozljeda na radu. Utvrđenoje da nije izvršena redovna revizijaprocjene opasnosti.Utvrđene povrede propisaZapisnikom inspekcije zaštite okolišaodgovorna osoba je zadužena da inspekcijidostavi pisanu obavijest o početku radaspalionice. Također je dužna dostavljatiinspekciji zaštite okoliša pisanu obavijest osvakom neplaniranom prekidu radaspalionice otpada, prekidu rada mjernoguređaja i prekoračenju dopuštenihvrijednosti emisija za sve onečišćujućetvari koje se prate odmah po utvrđenjuprekoračenja. Odgovorna osoba obveznaje dostavljati jednom mjesečno, do 10. umjesecu za prethodni mjesec, dnevnepodatke o provedenom kontinuiranommjerenju emisija na ispustu spalioniceotpada. S obzirom na utvrđenenepravilnosti, tvrtka je zapisnikomzadužena dostaviti inspekciji zaštiteokoliša evidenciju o obavljenimmjerenjima emisija, te prioritetno ipropisno zbrinuti otpad odloženog nalokacijama iza objekta bivše cementare isjeverno od platoa koji koristi pogondisperzije, u roku od 30 dana od danapočetka rada spalionice otpada.U nadzoru elektroenergetske inspekcijeutvrđene su nepravilnosti koje se odnosena nedostatak jednopolnih shema cijelogpostrojenja TS 1, TS 2 i TS 3, nedostatakoznaka transformatorskih stanica ipostrojenja, i nedostaju blokade nanoževima za uzemljenje rastavljača.Upravni postupciInspekcija zaštite okoliša je donijelarješenje o uklanjanju otpada odloženog nalokacijama iza objekta bivše cementare i svanjskog platoa.Inspekcija rada (zaštita na radu) izdala jerješenje o obvezi izrade revizije procjeneopasnosti u roku od 60 dana od dananadzora.Vodopravna inspekcija je rješenjemnaredila usklađenje djelatnosti sUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 9vodopravnom dozvolom i dozvolbenimnalogom ili prestanak ispuštanja otpadnihvoda u sustav javne odvodnje,sprječavanje ispuštanja opasnih tvari ukanale odvodnog sustava ili njihovoodlaganje na otvorene površine, ustrojiti ivoditi propisani Očevidnik o učestalosti,količini i sastavu opasnih tvari ispuštenih uvode, uzimanje uzoraka otpadne vodeprovoditi na mjestima i na način određenvodopravnom dozvolom, očistiti sustavinterne tehnološke kanalizacije od taloga izaostalih vrijednosti atrazina, te izraditi idonijeti Opće akte vezano na korištenjevoda, interventnih mjera u slučajuiznenadnih onečišćenja voda, održavanju iradu objekata za odvodnju i uređaja zaobradu otpadnih voda, te zbrinjavanjusvih vrsta otpada iz tehnološkog procesa.Inspekcija zaštite od požara je naredilapribaviti Procjenu ugroženosti od požara,te donijeti Plan zaštite od požara naosnovi procjene ugroženosti od požara uroku od 4 mjeseca. PU Sisačkomoslavačkaje proslijedila obavijestgrađevinskoj inspekciji PJ u Sisku opromjeni namjene objekata i korištenju zapripremu otpada za termičku obradu uspalionici, te da za iste nisu predočenegrađevinska i uporabna dozvola.Optužni prijedloziSanitarna inspekcija je utvrdila da u Službiza proizvodnju za zaštitu i dekoraciju drvai metala građevinskih lijepila i mortovanije predočeno Rješenje nadležnog organao ispunjenosti potrebnih uvjeta zakorištenje opasnih kemikalija utehnološkom procesu. Naplaćena jemandatna kazna odgovornoj osobi premačl. 23. Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o kemikalijama (“Narodnenovine“, br. 53/08).Kontrolni nadzoriTijekom nadzora, a po usmenomupozorenju o nedostacima u provedbimjera zaštite od požara, započeto je snjihovim otklanjanjem (uklanjanjenepotrebnih i izblijedjelih i stavljanjeispravnih oznaka opasnosti i znakovaupozorenja i čišćenju prostora odnepotrebnih zapaljivih materijala izapaljivog otpada koje se nalaze naneodgovarajućim mjestima na prostorutvorničkog kruga u Sisku, N. Tesle 17).Kontrolnim nadzorom inspekcije zaštiteokoliša utvrđeno je da je stranka postupilapo rješenju, odnosno da je otpaduklonjen.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


10 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša3HEP PROIZVODNJA doo,TE RIJEKAUrinj bb, KostrenaOsnovne informacijeTE Rijeka je pogon za proizvodnjuelektrične energije, smješten 10 km JI odcentra Rijeke, na morskoj obali, spovršinom tvorničkog kruga od 123.000m 2 , neposredno uz samo rafinerijskopostrojenje INA Rafinerije. Instaliranasnaga TE Rijeka je 320 MW, a osobitost teelektrane je visoka pogonska spremnost, sposebnom mogućnošću brze regulacijeopterećenja, u širokom rasponu (100 –320 MW).Opskrba vodom je riješena priključkom najavni vodoopskrbni sustav.Dokumentacijapretvorbi kemijske energije sadržane ugorivu (teško loživo ulje – mazut) uelektričnu energiju pomoćutermodinamičke, mehaničke ielektromagnetske pretvorbe. Topretpostavlja sljedeće tehnološke cjeline:spremnici goriva (20.000 m 3 i 60.000 m 3 ),pumpe tekućeg goriva, parni kotao složištem, pregrijačima, međupregrijačima,goračima, ciklonima, ventilatorima izagrijačima zraka, zagrijači vode,turboagregat – turbina za visoki, srednji iniski tlak, generator, elektropostrojenje stransformatorima i rasklopištem,postrojenja za cirkulaciju kondenzata,napojne i rashladne vode, postrojenje zapripremu vode (demineralizacija i sl.).Ulaz sirovine, energenata• Pravilnik o radu i održavanju uređajaza čišćenje otpadnih voda i objekatainterne kanalizacije izrađen je u lipnju1997. godine,• Rješenje o razvrstavanju u II.bkategoriju ugroženosti od požara.Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje električneenergije u pogonu TE Rijeka temelji se naProsječna višegodišnja proizvodnja iznosi790 GWh/god., s prosječnim utroškomgoriva od oko 190.000 t loživog ulja/god.,uz trend povećanja godišnje proizvodnje,tako da je u 2007. elektrana bila u pogonupreko 5.900 sati, s proizvodnjom od oko1.200 GWh el. energije, i potrošnjom285.407 t goriva (teško loživo ulje 1,99 –2,39% S2). U razdoblju od 1.1. do1.4.2008., TE Rijeka je bila u pogonu1.911 sati i proizvela je 399 GWhelektrične energije, za što je utrošeno94,99 t goriva (teško loživo ulje, ovaj putaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 11s postotkom sumpora od 2,25% do2,32%).Emisije u zrakObavljaju su sva kontinuirana mjerenjadimnih plinova, emisije (SO 2 , NOx, CO,KČ, volumnog udjela O 2 , i temperaturedimnih plinova). Redovito se obavljajupregledi, čišćenje keramičkih filtera,propuhivanje cijevi, drenaža kondenzata.Tijekom remonta ugrađeno je kontinuiranomjerenje protoka dimnih plinova, te jeprilagođen sadržaj izvještaja sukladnonovim propisima i spajanje na informatičkisustav AZO.U razdoblju od 1.1. do 1. 4. 2008. godine,izmjerene emisijske vrijednosti za SO 2 ,NOx, CO, KČ, udovoljavale su graničnimvrijednostima emisije prema Uredbi oGVE.Emisije u vodeVodopravnom dozvolom određene sukoličine ispuštanja otpadnih voda iliotpadnih tvari u more i to sanitarnihotpadnih voda (Q = 3.600 m 3 /god),tehnoloških otpadnih voda (Q = 15.000m 3 /god) i rashladne vode (Q = 309,6 x106 m 3 /god).Evidencija obrade otpadnih voda - podacise upisuju dnevno i kvartalno - dostavljajuu Hrvatske vode VGO Rijeka. Ustrojena jeevidencija otpadnih ulja i zauljene vode spodacima o zbrinjavanju – obrađivanju.Uzorkovanje i ispitivanje kvaliteteoborinske, zauljene i tehnološke vodeobavlja ovlaštena ustanova s ovlaštenimlaboratorijem.Ispitivanje vodonepropusnosti fekalnogkanalizacijskog sustava obavljeno je 2008.godine.Pročišćavanje otpadnih voda obavlja se napostrojenju za obradu otpadnih voda, atemeljem rezultata ispitivanja mišljenje jeovlaštenog laboratorija da svi ispitaniuzorci zadovoljavaju uvjete određenevodopravnom dozvolom.Emisije - otpadTE Rijeka ispunjava obveze u svezi svođenjem očevidnika o postupanju sotpadom i otpadnim uljima, propisanimprijavljivanjem, izvještavanjem FZOEU(naknada za emisiju SO 2 za 2007.),izvještavanju AZO o obavljenimkontinuiranim i pojedinačnim mjerenjimaemisije za glavni i pomoćni kotao, (za2007.) i dostavom podataka za potrebeKEO i Plana smanjenja emisija, izradom idostavom Operativnog plana intervencijau zaštiti okoliša i Plana gospodarenjaotpadom za razdoblje 2006. - 2009.Konačno zbrinjavanje opasnog ineopasnog otpada regulirano je sovlaštenim skupljačima i dokumentiranozakonom određenom dokumentacijom,odnosno zbrinjavanjem u vlastitimpogonima (motorna i hidraulička ulja).Izrađen je Plan gospodarenja otpadom zarazdoblje 2006. - 2009. godine.RiziciIzrađeni su Operativni plan intervencija uzaštiti okoliša kao i Operativni plan zaprovođenje interventnih mjera u slučajuizvanrednog zagađenja voda.Gorivo se skladišti u 2 spremnikavolumena 20.000 m 3 (svaki s po 1odušnikom) i jedan volumena 60.000 m 3(sa 6 odušnika), sve s odgovarajućimbetonskim tankvanama i čeličnomtankvanom (veliki).6 transformatora sadrži ukupno 130 tonatrafo-ulja. Opremljeni su sustavima zaprikupljanje eventualno iscurjelog ulja, aprokapavanje ili curenje ulja nijezamijećeno.Pogon TE Rijeka razvrstan je u II. bkategoriju ugroženosti od požara.Unutarnja kontrola provođenja mjerazaštite od požara obavlja se cijele godine,a o redovnom i periodičkom pregleduvatrogasnih aparata vodi se propisanaevidencija.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


12 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaUvidom u Pravilnik o zaštiti od požara(donesen na razini HEP d.d.) utvrđeno jeda istim nisu u potpunosti i konkretnoutvrđene mjere za objekt i prostor nalokaciji pogona TE Rijeka.Izrađena je Procjena ugroženosti odpožara i tehnoloških eksplozija, koju jepotrebno uskladiti sa sadašnjim stanjem.Tehničke mjere zaštite od požara izvedenesu i održavane u skladu s propisima ipravilima struke.Izrađen je Plan zaštite od požara itehnoloških eksplozija (s dopunama), kojije potrebno izmijeniti – dopuniti, odnosnouskladiti sa sadašnjim stanjem.Pregledom u krugu elektrane uočeni sumanji nedostaci koji se odnose nasituiranje privremene građevine unutarsabirnog prostora spremnika goriva(20.000 m 3 ) čime je smanjen volumenasabirnog prostora za oko 100 m 3 .Na glavnim ulaznim vratima uelektroenergetski objekt mora bitiodgovarajuća natpisna ploča s podacima onazivu objekta, nazivu vlasnika itelefonskom broju na koji se mogu javitineobičnosti zapažene na objektu.Glavni transformator GT-1 snage je 370MVA, naponskog nivoa 20/240 kV,ugrađen je 1979. godine. Transformatorsadrži 42 t trafo-ulja (TECHNOL Y 3000),posjeduje sustav mjerenja i zaštite radisprečavanja vlastitog oštećenja zaslučajeve unutarnjeg kratkog spoja,požara, eksplozije i/ili istjecanja ulja. Zatransformator GT-1 postoje Upute o raduiz 1979. godine, godišnji plan – popisispitivanja, Izvještaj o ispitivanju trafoulja, Izvještaj o ispitivanju transformatoraod 3. 10. 2008. godine, Izvještaj o prvomispitivanju prije ugradnje metaloksidnihodvodnika prenapona i Protokol oispitivanju zaštite transformatora (studeni,2006.).U okviru remonta TE Rijeka predviđena jei zamjena sustava relejne zaštite, aponovljena ispitivanja obavit će se prijepuštanja u pogon.Oprema pod tlakom uredno je održavanau skladu s projektnim i proizvodnimzahtjevima, stanjem, zakonskimobvezama i pravilima struke.Utvrđene povrede propisaRemont elektrane započet je 1.4.2008., astranka nije dostavila program iz kojeg bibio vidljiv način pročišćavanja otpadnihvoda od pranja i zbrinjavanja muljeva.Inspektor je upozorio nazočne da tuobvezu ispune, navedeni Program dostaveu Hrvatske vode VGO Rijeka i o tomeizvijeste ovu inspekciju.Upravni postupciIspitivanjem vodonepropusnosti zauljenotehnološkekanalizacije utvrđeno jedjelomično neudovoljavanje traženimuvjetima, te je rješenjem naređenootklanjanje nedostataka, odnosno sanacijapojedinih dionica predmetne kanalizacije.Rješenjem inspekcije zaštite od požaranaređena je izrada Operativnog planaalarmiranja i gašenja u slučaju požara teosigurati provedbu istog.Kontrolni nadzoriKontrolom izvršenja rješenja utvrđeno jeda je postupljeno po rješenju inspekcijezaštite od požara.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 134HEP PROIZVODNJA doo,TE–TO ZagrebKuševačka 10 a , ZagrebOsnovne informacijePogon TE–TO Zagreb je termoelektrana -kogeneracijsko postrojenje namijenjeno zaproizvodnju električne i toplinske energije,smješten oko 1 km južno od naseljaBorovje i Savica i oko 2 km istočno odnaselja Zapruđe i Utrine, s povremenomogućim utjecajem na kakvoću zraka napodručju navedenih naselja. Pogon jeizgrađen i pušten u pogon 1962. Ukupnainstalirana električna snaga Pogona TE-TOiznosi 328 MW, instaliranog kapaciteta zaproizvodnju tehnološke pare od 310 t/h ikapaciteta za proizvodnju topl. energije zagrijanje grada od 628 MWt , što je urazdoblju od 1. 1. - 31. 5. 2008. godineomogućilo prosječnu mjesečnuproizvodnju od oko 130 GWh el. energije,28 Mt pare i 95 GWh toplinske energije.Kombikogeneracijsko postrojenje blok K(PT1, PT2 i PAT), pušteno je u redovitipogon 4. 4. 2003. godine i njime sepostiže iskoristivost 51 - 60% priproizvodnji električne energije iiskoristivost toplinske energije goriva do83%.Opskrba vodom je riješena priključkom najavni vodoopskrbni sustav, odnosnouporabom vode iz rijeke Save za potrebehlađenja kondenzatora turbina, hladnjakaulja i zatvorenog rashladnog sustava.Nakon obavljenog hlađenja voda se vraćau Savu i manjim dijelom u jezero Savica,sukladno vodopravnoj dozvoli.Temperaturni prirast manji je oddopuštenog zagrijavanja.Dokumentacija• Uporabna dozvola za skladištekemikalija, Zagreb, 2006.,• Vodopravna dozvola, 2. 3. 2000., srokom važenja do 17. 3. 2019.,• Dozvolbeni nalog, 7. 2. 2007.,• Rješenje o kategorizaciji u I.hkategoriju ugroženosti od požara.Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje električnei/ili toplinske (para i vrela voda) energije upogonu TE-TO Zagreb temelji se naUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


14 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišapretvorbi kemijske energije sadržane ugorivu (teško i lako loživo ulje, odnosnoprirodni plin) u električnu i/ili toplinskuenergiju pomoću termodinamičke,mehaničke i elektromagnetske pretvorbe.To pretpostavlja sljedeće tehnološkecjeline: spremnici goriva (5 spremnikamazuta i 1 spremnik lakog loživog ulja)ukupnog kapaciteta 80.000 m 3 ), plinskisustav (50/7 bar) s max. dobavnomkoličinom od 100.000 m 3 /h, plinski sustav(50/30 bar) s max. dobavnom količinomod 60.000 m 3 /h, pumpe tekućeg goriva,parni kotlovi blokova A, C i K, s ložištem,goračima, pregrijačima, ciklonima,ventilatorima i zagrijačima zraka,vrelovodne kotlovnice (blokovi E, F, G, H),učina: 58, 58, 116 i 116 MW, pomoćnaparna kotlovnica (blok D), učina: 64 tpare/h, tlaka 20 bar – 2800C, kombikogeneracijskiblok (blok L – 100 MW, naprirodni plin), plinska turbina bloka L, sDENOX sustavom, kotao na otpadne –dimne plinove sa 60-m dimnjakom,generatori bloka L (plinsko turbinski iparni), zagrijači vode, turboagregati –parne turbine (4x) za visoki, srednji i niskitlak, generatori (4x), elektropostrojenje stransformatorima i rasklopištem (19polja), postrojenja za cirkulacijukondenzata, napojne i rashladne vode,postrojenje za pripremu vode(demineralizacija u ionskimizmjenjivačima).Ulaz sirovine, energenataProsječni mjesečni utrošak goriva od oko29 x 106 prirodnog plina i 10.243 tmazuta (LUT). Za skladištenje tekućeggoriva (LUT) koristi se 5 spremnika (R2,R3, R4, R5 i R6) ukupnog volumena80.000 m 3 s tim da je spremnik R3(10.000 m 3 ) namijenjen za državne robnerezerve. Spremnik br. 1 ili R1 jeprenamijenjen i u njemu se skladištispecijalno lako lož ulje za rad plinskihturbina (SLLU).Emisije u zrakS obzirom na vrstu i instaliranu snaguuređaja za loženje i/ili plinskih turbina,TE–TO Zagreb je obveznik kontinuiranihmjerenja emisije dimnih plinova.Instaliranje novog sustava MEAC 2000 zamjerenje i praćenje emsije onečišćujućihtvari u zrak je počelo u rujnu 2007. Sadaje sustav u fazi testiranja i rezultatimjerenja su zadovoljavajući. Monitoringoprema (MEAC 2000) ugrađena je na 200m dimnjaku (Glavna mjerna stanica –GMS) i po jedan komplet opreme za svakiod ispusta/dimnjaka, kombikogeneracijskogpostrojenja (CEMS-1 iCEMS-2).Ugrađena oprema za provođenjekontinuiranih mjerenja na 200 m dimnjakuobuhvaća mjerenje sljedećih pokazatelja:CO, NOx, SO 2 , KČ, O 2 , protoka,temperature i brzine dimnih plinova.Mjerenje se obavlja u vertikalnoj strujidimnih plinova na visini +35 m od tla.Odgovarajuća oprema za provođenjekontinuiranih mjerenja ugrađena je i nasvakom od ispusta/dimnjaka, kombikogeneracijskogpostrojenja i obuhvaćamjerenje sljedećih pokazatelja: CO, NOx,SO 2 , Dimni broj, O 2 , temperatura dimnihplinova i sukladna je s Uredbom o GVE(“Narodne novine“, br. 21/07).Mjerenje se obavlja u vertikalnoj strujidimnih plinova na visini +50 m od tla.Podaci svih kontinuiranih mjerenjaobjedinjavaju se na jednom računalu, ucentralnoj komandi kombikogeneracijskogpostrojenja, a pohrana iobrada, odnosno grafički i/ili drugi prikazmjerenih vrijednosti ili statističkihpokazatelja, obavlja se sukladno Uredbi oGVE.Osim kontinuiranih mjerenja TE–TO jeobveznik obavljanja povremenih emisijskamjerenja, što se i obavlja kako je toodređeno Uredbom o GVE. Podaci opraćenju emisija, sadržaja i oblikizvještaja prilagođeni su novim propisima,a spajanje na informatički sustav AZO je utijeku.U razdoblju od 1. 1. do 31. 5. 2008.godine sve izmjerene emisijske vrijednostiza pokazatelje (SO 2 , NOx, CO, KČ,) suunutar graničnih vrijednosti emisije premaUredbi o GVE.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 15Emisije u vodeEmisije – otpadNa lokaciji koju obuhvaća vodopravnadozvola za ispuštanje otpadnih voda,nalaze se dva trgovačka društva: HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. i HEP-PROIZVODNJA d.o.o. Pogon TE–TOZagreb. Nositelj vodopravne dozvole jeHEP-PROIZVODNJA d.o.o. i to temeljemSporazuma o reguliranju međusobnihprava, obveza i odgovornosti u svezimjera zaštite okoliša – voda i odvodnjeotpadnih voda te razdiobi troškova utroškapitke vode od 1. 9. 2005. godine.Vodoopskrba lokacije riješena je izvlastitih zdenaca, sustava javnevodoopskrbe i rijeke Save. Iz vlastitihzdenaca koristi se voda za sanitarne itehnološke potrebe, te za potrebe tvrtkeHEP-TOPLINARSTVO d.o.o., dok se voda izrijeke Save koristi isključivo kao rashladnavoda za Pogon TE–TO Zagreb.Odvodnja otpadnih voda s cjelokupnelokacije provodi se djelomično razdjelnimsustavom interne odvodnje putem triispusta u prirodni prijemnik – Sava,Savica i jednog ispusta na sustav javneodvodnje.Sustav interne odvodnje tvrtke HEP-TOPLINARSTVO priključen je na sustavinterne odvodnje Pogona TE–TO Zagreb.Mješovitim krakom interne kanalizacijePogona TE-TO odvode se tehnološkeotpadne vode i potencijalno onečišćeneoborinske vode koje se nakonpročišćavanja ispuštaju zajedno sasanitarnim otpadnim vodama i uvjetnočistim oborinskim vodama, putem ispusta1 u jezero Savica. Rashladne otpadnevode ispuštaju se odvojenim ispustima ujezero Savica – ispust 2, oko 20% i urijeku Savu – ispust 3, oko 80 %.Sanitarne i oborinske vode športskorekreacijskogcentra – 1.200 m 3 /2007.ispuštaju se u sustav javne odvodnje uKuševačkoj ulici.TE–TO Zagreb proizvođač je otpada:hidraulična mineralna ulja, mineralnaizolacijska i termička ulja, otpadna ulja zamotore, pogonske uređaje i podmazivanje,razni zauljeni otpad (ambalaža, filtri,papir, metalne strugotine), transformatori,olovne baterije, otpad od čišćenja raznihuljnih spremnika, mješavine masti i ulja izodvajača, fluo-cijevi i drugi otpad kojisadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak odpjeskarenja, razna ambalaža, raznifilterski materijali, zaštitna odijela, staraoprema, razne baterije, željezo i čelik,razni izolacijski materijali, papir i karton,organski otpad, miješani komunalni otpad,odnosno sve kako je navedeno ipredviđeno Planom i/ili Pravilnikom ogospodarenju otpadom u TE–TO Zagreb.Konačno zbrinjavanje cjelokupnog otpadaTE–TO Zagreb regulirano je s ovlaštenimpravnim osobama. TE–TO Zagreb kaoproizvođač vodi očevidnike i drugupropisanu dokumentaciju sukladno Zakonuo otpadu, a ispunjavaju se i sve obvezeprema Pravilniku o registru onečišćavanjaokoliša (“Narodne novine“, br. 35/08).TE–TO Zagreb je ovlašteni obrađivačotpadnih ulja II. kategorije(suspaljivanjem), no već oko 2-3 godineTE–TO Zagreb obrađuje (suspaljuje)isključivo vlastita otpadna ulja u količini odoko 50 t/god i to tako da se istaumješavaju u spremnike od oko 10.000 ili20.000 t LUT-a, što znači da otpadna uljačine max. oko 2 - 5 promila u korištenomtekućem gorivu.RiziciOperativni plan intervencija u zaštitiokoliša je izrađen i dostavljen županijskomuredu nadležnom za zaštitu okoliša, kao iOperativni plan za provođenje interventnihmjera u slučaju izvanrednog zagađenjavoda.Za skladištenje goriva postoji 6 spremnikaukupnog volumena 80.000 m 3 , svaki sodgovarajućom betonskom tankvanom i/iličeličnom tankvanom.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


16 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaTransformatori su opremljeni sustavima zaprikupljanje eventualno iscurjelog ulja, aprokapavanje ili curenje trafo ulja nijezamijećeno.Pogon TE-To Zagreb razvrstan je u I. hkategoriju ugroženosti od požara.Unutarnja kontrola provođenja mjerazaštite od požara obavlja se cijele godine,a o redovnom i periodičkom pregleduvatrogasnih aparata vodi se propisanaevidencija.Tehničke mjere zaštite od požara izvedenesu i održavane u skladu s propisima ipravilima struke (u vrijeme izdavanjalokacijske, građevne i uporabne dozvole).Utvrđene povrede propisaNedostaju liječničke svjedodžbe zapojedine djelatnike, kao i mjerenja MDKštetnih plinova i aerosola u atmosferiradnog mjesta.Odgovorna osoba je zapisnikom pozvanada u utvrđenom roku otkloni navedenenedostatke.Upravni postupciInspektor zaštite okoliša naredio jeodvojeno skupljanje i skladištenje otpadačija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, anaređeno je obavještavanje MZOPUG ouključivanju u rad klimatizacijskih uređajakoji sadrže više od 3 kg radne tvari.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 175HEP PROIZVODNJA doo,EL–TO ZagrebZagorska 1, ZagrebOsnovne informacijeEL-TO Zagreb je pogon za proizvodnjuelektrične i toplinske energije. U radu jeod 1907. Situiran je na parceli površineoko 70.000 m 2 , gotovo u središtu grada.Zahvaljujući visokom 200 m dimnjaku,pretežito oko 70% plinovitom gorivu ioptimiziranom upravljanju s kontinuiranimemisijskim i imisijskim nadzorom, utjecajrada EL-TO na okoliš je prihvatljiv. Osimtoga, tijekom 2007. i 2008., obavljeno jeili se obavlja: zamjena gorača nakotlovima K8 i K9, sanacija kanalizacijskogsustava u cijelom Pogonu EL-TO, izgradnjaprivremenog odlagališta za neopasniotpad, certifikacija prema ISO normama9001:2000 i 14001-2004, zamjenaprigušivača buke na kotlovima K6, K7, K8i K9, izgradnja vrelovodnog kotla WK4 iizgradnja novog postrojenja za kemijskupripremu vode.Dokumentacija• Uporabna dozvola za skladištekemikalija, Zagreb, 2006.,• Vodopravna dozvola za korištenje vodeiz crpilišta na lokaciji Horvaćanskacesta 27. 9. 2000. s rokom važenja do17. 3. 2019.,• Dozvolbeni nalog, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za slivnopodručje Grada Zagreba 27. 9. 2000.,• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda iz sustava interneodvodnje 21. 10. 2005., s rokomvaženja do 31. 12. 2010.,• Rješenje o kategorizaciji u I.hkategoriju ugroženosti od požara od20. 6. 1995.Tehnološki procesSljedeće su tehnološke cjeline: mazutnogospodarstvo, istakalište, spremnici goriva(2 spremnika mazuta, volumena 15.000m 3 , i 13.600 m 3 ), plinski sustav kapaciteta60.000 Nm 3 /h (tlak 40/25 bar), pumpetekućeg goriva kapaciteta 130 t/h, parnikotlovi (6 X), s ložištem, goračima, kombikogeneracijskiblok (na prirodni plin),plinske turbine (2 X 25 MWe, 2 X 47MWt), turboagregati – 2 parne turbine zavisoki, srednji i niski tlak, generatori (4X),generatori pare i vrele vode, toplinskastanica, elektropostrojenje stransformatorima (12 transformatora sukupno oko 70 t trafo ulja) irasklopištem, postrojenja za cirkulacijukondenzata, napojne i rashladne vode,postrojenje za kemijsku pripremu vode(demineralizacija u ionskimizmjenjivačima).Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


18 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaProizvodni pogon se sastoji od 3proizvodne jedinice: Blok A (12 MW el.energije + 55 t/h pare + 40 MW vrelevode), Bloka B (30 MW el. energije. + 150t/h pare + 55 MW vrele vode), Blok H1 iH2 (52 MW el. energije + 120 t/h pare +16 MW vrele vode), sve u 7 kotlovskihpostrojenja i 2 plinskoturbinska kombiagregata, ukupno 305 MWT i 90 MWE.Ispust dimnih plinova obavlja se krozzajednički dimnjak visine 200 m, odnosno2 dimnjaka od 2 plinskoturbinska kombiagregata, svaki po 60 m.U redovnom radu je u pogonu samo jedanplinskoturbinski kombi agregat (PLT-1), sproizvodnjom 20 MWh električne energije,60 t pare i oko 8 MWh toplinske energije.Ulaz sirovine, energenataKao gorivo koriste se teško loživo ulje(30%) i zemni plin (70%). Prema Izvješćuo radu I - V 2008., utrošeno je 18.249 tmazuta i 68.782 m 3 (energetskiekvivalentno 56.810 m 3 plina) zaproizvodnju 333 GWh ukupne ogrijevnetopline, 0,19 Mt tehnološke pare i 168GWh predate električne energije, štopredstavlja uobičajenu proizvodnju iutrošak goriva za navedeno razdoblje.Pogon EL-TO Zagreb upotrebljava tekuće,odnosno plinovito gorivo u godišnjemomjeru 50% : 50%, odnosno godišnje40.000 t mazuta i 125 x 106 m 3 plina(ekvivalentno 85.600 t mazuta). Odnostekućeg i plinovitog goriva je oko 31% :69% u korist plinovitog goriva.Mazut se doprema zimi, maksimalnomdinamikom od 2 kompozicije tjedno (2 x12 cisterni tjedno, što iznosi oko 2 x 600- 650 t mazuta), s tim da se pretakanjeobavlja u serijama po 6 cisterni. Cisternese priključuju na sustav za zagrijavanjemazuta i zatvoreni sustav za istakanje -prepumpavanje u 2 postojeća spremnika,tako da nema značajnije emisije mirisa.Iako EL-TO Zagreb posjeduje RješenjeMZOPUG o ispunjavanju uvjeta zaobavljanje djelatnosti skladištenja iobrađivanja opasnog otpada termičkomobradom otpadnih ulja I. i II. kategorije,EL-TO Zagreb ne preuzima na obrađivanjeopasni otpad drugih proizvođača. Izpostojeće dokumentacije i premadosadašnjim podacima, vidljivo je da EL-TO Zagreb godišnje na propisani načinzbrine oko 6-8 t vlastitog opasnog otpada(otpadnih ulja I. i II. kategorije), što uodnosu na ukupno utrošeno tekuće gorivo( oko 30.000 t mazuta) godišnje iznosi0,0002%.Emisije u zrakS obzirom na vrstu i instaliranu snaguuređaja za loženje i/ili plinskih turbina, EL-TO Zagreb je obveznik kontinuiranih ipovremenih mjerenja emisije dimnihplinova, na 200 m dimnjaku i 60 mdimnjacima plinskih turbina.Oprema za mjerenje emisije kotlovskihjedinica razmještena je na tri mjernestanice:• MS1- na dimnjaku kotla utilizatora br.1 - UT1 (NO, temp. i O 2 ),• MS2- na dimnjaku kotla utilizatora br.2 - UT2 (NO, temp. i O 2 ),• MS4 (GMS) - na glavnom dimnjaku EL-TO (na koti +35,0 m) - za kotloveWK1, WK3, K6, K7, K8 i K9 (SO 2 , NO,CO, čestica, dimnog broja, protoka,temp. i O 2 ).Oprema za mjerenje emisije na glavnojmjernoj stanici, na betonskom dimnjaku200 m je oštećena i nije u funkciji.Sanacija opreme i sustava nije izvršenazbog aktivnosti koje su u tijeku na sanacijidimnjaka na kojem još prijeti opasnost odpada predmeta s visine na galeriju nakojoj se nalazi emisijska oprema. Rok dokada će sustav biti osposobljen nijemoguće predvidjeti sve dok se ne saniradimnjak. Aktivnosti na sanaciji su u tijeku.Podaci o praćenju emisija i imisija, sadržaji oblik izvještaja, prilagođeni su novimpropisima, a spajanje na informatičkisustav AZO je u tijeku.Kontrolni uzorak emisijskih vrijednosti, zarazdoblje od 1.1. do 31.5.2008., za svepokazatelje (SO 2 , NOx, CO, KČ,)udovoljava graničnim vrijednostimaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 19emisije određene Uredbom o GVE(“Narodne novine“, br. 21/07).Emisije u vodePogon EL-TO Zagreb posjedujeVodopravnu dozvolu za ispuštanjeotpadnih voda iz sustava interneodvodnje, postupa sukladno toj dozvoli iPravilniku o radu i održavanju objekata zaodvodnju i uređaja za obradu otpadnihvoda na objektu lokacije pogona EL-TOZagreb, Operativnom planu interventnihmjera u slučaju pojave iznenadnogzagađenja, Pravilniku o zbrinjavanju svihvrsta otpada iz tehnološkog procesa i izprocesa obrade otpadnih voda, sve surednim Očevidnikom o količini i sastavuopasnih tvari ispuštenih u vode.Trenutni uzorci mješovitih otpadnih voda,uzeti na oba ispusta u sustav javneodvodnje, potvrđuju da otpadne vodezadovoljavaju uvjete iz vodopravnedozvole.Emisije – otpadPogon EL-TO Zagreb proizvođač jeotpada: hidraulična mineralna ulja,mineralna izolacijska i termička ulja,otpadna ulja za motore, pogonske uređajei podmazivanje, razni zauljeni otpad(ambalaža, filtri, papir, metalnestrugotine), transformatori, olovnebaterije, otpad od čišćenja raznih uljnihspremnika, mješavine masti i ulja izodvajača, fluo-cijevi i drugi otpad kojisadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak odpjeskarenja, razna ambalaža, raznifilterski materijali, zaštitna odijela, staraoprema, razne baterije, željezo i čelik,razni izolacijski materijali, papir i karton,organski otpad, miješani komunalni otpad,odnosno sve kako je navedeno ipredviđeno Planom i/ili Pravilnikom ogospodarenju otpadom u EL-TO Zagreb, iPrijavnim listom (PL-PPO) za 2007,godinu, čije je ispunjavanje propisanoPravilnikom o registru onečišćavanjaokoliša i koji je propisno dostavljen ugradski ured.Za potrebe skladištenja proizvodnogotpada (opasnog i neopasnog) koriste seodgovarajući spremnici i/ili za toodređena, propisna mjesta s propisnimoznakama i ključnim brojevima.Konačno zbrinjavanje opasnogproizvodnog otpada (industrijskog –tehnološkog) je regulirano s ovlaštenompravnom osobom. EL-TO Zagreb, kaoproizvođač proizvodnog (tehnološkog,neopasnog i/ili opasnog otpada), vodiočevidnike i drugu propisanudokumentaciju sukladno Zakonu o otpadutako da su podaci o vrsti, količini, mjestunastanka, načinu i mjestu skladištenja,obrađivanja i odlaganja sistematizirani,uredno vođeni i kompatibilni s prijavnim ipratećim listovima.RiziciPogon EL-TO Zagreb razvrstan je u I.hkategoriju ugroženosti od požara.Unutarnja kontrola provođenja mjerazaštite od požara obavlja se cijele godine sredovnim i periodičkim pregledimavatrogasnih aparata. Tehničke mjerezaštite od požara izvedene su i održavaneu skladu s propisima i pravilima struke (uvrijeme izdavanja lokacijske, građevne iuporabne dozvole).Oprema pod tlakom uredno je održavana,sukladno projektnim i proizvodnimzahtjevima, zakonskim obvezama ipravilima struke.Uz ostalo, na lokaciji pogona EL-TOZagreb nalazi se ukupno 12transformatora s ukupno oko 70 t trafoulja."Veliki" transformatori su opremljenisustavima za prikupljanje eventualnoiscurjelog ulja, a u vrijeme nadzora sve jebilo bez vidljivih oštećenja i/ili curenja iliprokapavanja ulja.Povećan rizik je i na lokaciji istakalištagoriva s 2 spremnika goriva opremljenihodgovarajućim tankvanom.Svi predvidivi rizici obrađeni suOperativnim planom intervencija u zaštitiokoliša i Operativnim planom zaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


20 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaprovođenje interventnih mjera u slučajuizvanrednog zagađenja voda.Utvrđene povrede propisaVodopravna inspekcija utvrdila je manjenedostatke, otklanjanje kojih se očekujebez posebnih postupaka.Inspekcija zaštite od požara utvrdila jemanje nedostatke, navedene u zapisniku,otklanjanje kojih se očekuje bez posebnihpostupaka.Elektroenergetska inspekcija utvrdila jemanje nedostatke, navedene u zapisniku,otklanjanje kojih se očekuje bez posebnihpostupaka.Upravni postupciInspekcija rada (zaštita na radu) jedonijela rješenje o otklanjanju utvrđenihnedostataka.Sanitarna inspekcija je donijela rješenje ootklanjanju utvrđenih nedostataka.Optužni prijedloziInspekcija rada (zaštita na radu), protivdruštva i odgovorne osobe u društvupodnijela je optužni prijedlog zbogpovrede Zakona o zaštiti na radu.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 216CEMEXDALMACIJACEMENTTvornica cementaSv. Juraj, Kaštel SućuracOsnovne informacijeTvornice cementa u sastavu tvrtke CEMEXDalmacijacement smještene su uindustrijskoj zoni Kaštelanskog zaljeva. Sukupno 430 zaposlenika planiranaproizvodnja klinkera na nivou tvrtkeCEMEX DALMACIJACEMENT d.d. za 2008.je iznosila 1.841.520 t, odnosno2.156.605 t cementa. Na tvornicucementa Sv. Juraj otpada oko 976.800 tklinkera odnosno 1.649.807 t cementa.Nazivni kapacitet rotacijske peći u pogonuSv. Juraj je 3.200 t/dan klinkera, tako daje u 2007. proizvedeno 918.553 t klinkera,odnosno 1.343.482 t cementa.Vodoopskrba predmetne lokacije riješenaje iz javnog vodoopskrbnog sustava.Dokumentacija• Dozvola za obavljanje djelatnostiprivremenog skladištenja i termičkeobrade opasnog otpada, MZOPUG,2006.,• Koncesijski ugovor za obavljanjedjelatnosti termičke oporabe otpadnihmazivih ulja na području RepublikeHrvatske od 10. 7. 2007. 10. 10. 2007.je potpisan ugovor s FZOEU oobavljanju poslova termičke oporabeotpadnih mazivih ulja na područjuRepublike Hrvatske,• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda od 15. 11. 2006.,Hrvatske vode, VGO Split za PogonTvornica cementa Sv. Juraj ipripadajući dio Pogona Rudnik.Vodopravna dozvola vrijedi do 31. 12.2012.,• Rješenje Ministarstva gospodarstva od24. 6. 1993. godine, kojim je odobrenoeksploatacijsko polje Sv. Juraj – Sv.Kajo,• Rudarska koncesija za izvođenjerudarskih radova za eksploatacijumineralne sirovine na navedenomeksploatacijskom polju. Rješenjem jedodijeljena rudarska koncesija zaizvođenje rudarskih radova premaGlavnom rudarskom projektu,• Rješenje o kategorizaciji u III.kategoriju ugroženosti od požaragrađevina i prostora pogona tvornicecementa Sv. Juraj, PU Splitskodalmatinska,1995.,• Rješenje o kategorizaciji u IV.kategoriju ugroženosti od požaragrađevina i prostora Rudnika tvornicecementa Sv. Juraj, PU Splitskodalmatinska,1995.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


22 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaTehnološki procesTračnim transporterima sirovina iz rudnikase dovodi u sekundarnu drobilicu gdje sedodatno suši i drobi, te se elevatoromtransportira u jednokomorni mlin. Pečenjeklinkera se obavlja suhim postupkom upostrojenju s četverostupanjskimciklonskim izmjenjivačima topline,rotacijskom peći, te roštiljnim hladnjakom.Prije ulaska sirovine u četvrti izmjenjivačdolazi do prijenosa topline s goriva nasirovinu, te dekarbonizacije(otkiseljavanja) sirovine koja ulazi u peć,gdje se ovaj proces nastavlja dosinteriranja i stvaranja klinker minerala usinter zoni rotacijske peći. Na izlazu izpeći, klinker prolazi kroz zonu hladenja ipada u hladnjak gdje se naglo hladi.Izlazni plinovi hladnjaka otprašuju se upješčanim otprašivačima, a odvojenaprašina klinkera vraća se u lančastitransporter. Nakon meljave, gotovicementni proizvod se zračnimtransporterima i elevatorima transportirau silose cementa. Cement se distribuira natržište pakiran u vreće ili u rasutomstanju, kamionima, brodovima iliželjeznicom preko tvorničke pruge.Ulaz sirovine, energenataSirovina se priprema od dvije osnovnekomponente (visokog i niskog sadržajaCaCO 3 ), koje se drobljene u primarnojdrobilici odvojeno skladište u natkrivenojhali sirovine. Ovisno o sastavu sirovinedodaju se komponente pirit i boksit.Kao gorivo za proizvodnju klinkera u2007. je utrošeno 1.084 t ugljena, 82.382t petrol koksa, 2.623 t srednje loživog ulja(LUS II) i 1.120 t otpadnih ulja.U 2008. godini planirana je potrošnja86.287 t petrol koksa, 1.551 t srednjeloživog ulja (LUS II) i 2.457 t otpadnihulja.U procesu proizvodnje klinkera uz klasičnogorivo: mazut i petrol koks, povremeno sesuspaljuju vlastita otpadna ulja I. i II.kategorije u tvornici cementa Sv. Juraj i10. kolovoz, i ulja dostavljena odovlaštenih sakupljača.Emisije u zrakPrema registru onečišćavanja okolišatvrtka je obveznik mjerenja emisijeonečišćujućih tvari u zrak na 42industrijska ispusta i jednom energetskomispustu.Tvrtka je obveznik kontinuiranog mjerenjaemisije na 3 pozicije i to na dimnjakurotacijske peći, na ispustu hladnjakaklinkera i na ispustu mlina ugljena. Sva sukontinuirana mjerenja dostupna javnostiputem Web stranice www.cemex.com.hr.Rezultati svih povremenih mjerenjaemisije pokazuju da nema prekoračenja nina jednom ispustu, odnosno sva mjerenjasu u skladu s Uredbom o graničnimvrijednostima emisije onečišćujućih tvari uzrak iz stacionarnih izvora.Mjerenja emisije dioksina i furana (PCDD iPCDF) u režimu rada suspaljivanjaotpadnih ulja uz petrol koks iznose0,00043 ng/m 3 što je ispod GVE (0,1ng/m 3 ).Zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije prati kakvoću zrakana području pod utjecajem Tvornicacementa CEMEX DALMACIJACEMENT d.d.na 3 automatske mjerne postaje i to:Kaštel Sućurac AMS-1 (zapadno odtvornice cementa Sv. Juraj), Solin AMS-2(rubni dio kamenoloma Sv. Kajo) i SplitAMS-3. Na postajama se mjere satnekoncentracije SO 2 , dušikovih oksida (NO,NOx, NO 2 ), dima i lebdećih česticapromjera 10 i 2,5 µm. Prikupljaju se i 24-satni uzorci ukupnih lebdećih čestica iUTT, a u LČ se određuje sadržaj metalaPb, Mn i Cd.Prema Izvještaju ZZJZ Splitskodalmatinskežupanije, praktički svinavedeni parametri svrstavaju područjepod utjecajem Tvornica cementa CEMEXDALMACIJACEMENT d.d. u I. kategorijukakvoće zraka.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 23Emisije u vodePrema vodopravnoj dozvoli dozvoljeno jeispuštanje otpadnih voda i to:a) iz pogona proizvodnje cementa u moreIII. kategorije:• sanitarnih otpadnih voda u količiniod 10.700 m 3 /god = 30 m 3 /dan,• rashladnih otpadnih voda u količiniod 458.500 m 3 /god = 1256m 3 /dan.b) iz pripadajućeg pogona Rudnik:• sanitarnih otpadnih voda u količiniod 500 m 3 /god = 2 m 3 /dan usabirne jame.Prema ugovoru s ovlaštenom tvrtkom,redovito se kontroliraju objekti i uređaji zapročišćavanje otpadnih voda, a nastaootpad se zbrinjava o čemu se vodiočevidnik.Prema točki 2. vodopravne dozvole pravnaosoba putem ovlaštenog laboratorijaanalizira kvalitetu i količinu otpadnih voda,putem ovlaštenog laboratorija na 3kontrolna okna i to: 4 pita godišnje –rashladne otpadne vode na ispustu br. 1,2 puta godišnje sanitarne i oborinske vodena ispustu iza mastolova, 4 puta godišnjeoborinske otpadne vode iza separatorakod postrojenja ugljena, na parametrepropisane vodopravnom dozvolom zaispuštanje otpadnih voda, a premaodredbama Pravilnika o graničnimvrijednostima pokazatelja opasnih i drugihtvari u otpadnim vodama.Izvješća o ispitivanju otpadnih voda iz2007. i 2008. godine pokazuju određenaprekoračenja parametara iz vodopravnedozvole za ispuštanje otpadnih voda (pH,BPK5, KPK, anionski detergenti).U planu je da se po završetku radova naizgradnji sustava javne odvodnje Kaštela –Trogir, Tvornica cementa Sv. Juraj spojina sustav javne odvodnje. Nakon spajanjana gradski sustav odvodnje, otpadne vodebi trebale zadovoljavati graničnevrijednosti i dopuštene koncentracije zasustav javne odvodnje.Emisije - otpadUvidom u očevidnike opasnog otpada,utvrđeno je da je u 2007. u tvornici Sv.Juraj ukupno preuzeto 976,22 t otpadnihulja.Prijavni listovi o postupanju s otpadom za2007. dostavljeni su upravnom tijelu uSplitsko-dalmatinskoj županiji nadležnomza vođenje registra onečišćavanja okolišau Splitu u zakonskom roku premaPravilniku o katastru emisija u okoliš.Dostavljeni su propisani obrasci prijava spodacima za 2007. godinu u Katastaronečišćavanja okoliša dana 31.3.2008. i toobrasci PI-1, PI-2, PI-Z-1, PI-Z-3, PI-V-1 iPI-V-5.Izrađen je Plan gospodarenja otpadomtvrtke DALMACIJACEMENT d.d. napropisanim obrascima prema Pravilniku ogospodarenju otpadom.RiziciOperativni plan za provedbu mjera uslučaju izvanrednog onečišćenja vodausklađen je s Državnim planom za zaštituvoda (travanj 2008.), a izrađen je iPravilnik za incidentne situacije. Planintervencija u zaštiti okoliša je izrađen ulistopadu 2001.U krugu tvornice Sv. Juraj nalazi sepodzemni spremnik za lako loživo uljevolumena 30 m 3 . Za lako loživo ulje ufunkciji su još i 2 nadzemna spremnikavolumena 14 m 3 i 5 m 3 . Svi spremnici su ubetonskoj tankvani. Srednje teško loživoulje se skladišti u 3 nadzemna spremnikavolumena 1 x 10.000 m 3 i 2 x 1.000 m 3 .Ulje za loženje se doprema brodom prekooperativne obale putem stabilneinstalacije. Pri svakom iskrcavanju goriva,postavlja se plutajuća brana.Spremnik za diesel gorivo volumena 50 m 3je nadzemni, a uz spremnik je crpka zaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


24 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišasnabdijevanje radnih strojeva dieselgorivom.Izrađen je Pravilnik o zaštiti od požara.Prema elektronskoj evidenciji, obavljenoje redovito godišnje ispitivanjeispravnosti: 90 aparata u Rudniku i 357 utvornici Sv. Juraj. Predočeno je uvjerenjeo ispitivanju stabilnih sustava za gašenjepožara. Osposobljavanje djelatnika zaprovedbu preventivnih mjera zaštite odpožara, gašenje požara i spašavanje ljudi iimovine je provedeno prema članku 42.Pravilnika o zaštiti od požara, dokupoznavanje zaposlenika s opasnostimana radnom mjestu prema članku 43. izZakona o zaštiti od požara nijedokumentirano.Neposrednim pregledom provedbe mjerautvrđeno je da su cjevovodi na mjestu zapriključenje vatrogasnog vozila za gašenjespremnika ulja za loženje S-1 10.000 m 3 ,kao i cjevovodi za dodatnu opskrbumorskom vodom u zapuštenom stanju(korozija, boja, označavanje). Prekidač nanavedenoj lokaciji je spojen na električnikabel bez odgovarajuće oznake (ne zna sečemu služi).Nisu postavljene upute za siguran rad ipostupanje u slučaju požara na crpnojstanici ulja za loženje u smislu članka 13.Zakona o zapaljivim tekućinama iplinovima.Pregledom centralnog upravljačkogsustava (CUS), kompjuteriziranog sustavaza kontrolu i nadzor proizvodnog procesau smislu sprečavanja nastanka opasnihkoncentracija CO i eksplozivne smjese teinertizacije i gašenja mlinice ugljena,silosa ugljena i uputa za postupanje uslučaju incidenta nisu uočeni nedostaci.Također, pregledom skladišta ugljena,transportnih puteva ugljena, baterija CO 2 ,rezervnog spremnika vode, pumpi ipostrojenja nisu uočeni nedostaci.Rješenjem o kategorizaciji ugroženosti odpožara PU Splitsko-dalmatinske iz 1995.građevine i prostor pogona tvornicecementa Sv. Juraj razvrstani su u III.kategoriju ugroženosti požarom.Rješenjem o kategorizaciji ugroženosti odpožara PU Splitsko-dalmatinske iz 1995.građevine i prostor Rudnika tvornicecementa Sv. Juraj razvrstani su u IV.kategoriju ugroženosti požarom.Eksploziv se skladišti na lokaciji Rudnik -Sv. Kajo u posebnom skladištu odvojenomod skladišta inicijalnih sredstava,međusobno udaljenih 120 m.Pregledom mjesta rada u skladištuugljena, mlinici cementa, postrojenja zahlađenje i transport klinkera te ucentralnoj upravljačkoj stanici nisuutvrđene nepravilnosti.Pregledane su isprave o obavljenomtehničkom nadgledanju postrojenja zapripremu ugljena kao energenta(doprema, skladištenje, mljevenje, zračnitransport ugljene prašine) odnosnomoguće ugroženosti zaposlenika i okolišaeksplozivnom atmosferom - nalaz o stanjuprotueksplozijske zaštite postrojenja zamljevenje ugljena i petrol koksa sasilosima prašine u cementarama oznakeTN-Ex od 17. 12. 2007. godine.Zaključak Agencije za prostore ugroženeeksplozivnom atmosferom je da suprostori sukladni zahtjevima Pravilnika onajmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštitezdravlja radnika te tehničkom nadgledanjupostrojenja, opreme, instalacija i uređajau prostorima ugroženim eksplozivnomatmosferom (Narodna novine br. 39/06).U tvornici Sv. Juraj u uporabi se nalaziukupno šest velikih vrećastih otprašivača,a nadzorom električnih instalacija ielektroenergetskih postrojenja vrećastogotprašivača za peć i mlin sirovina ivrećastog otprašivača za hladnjak klinkeraje utvrđeno da oba imaju uporabnudozvolu i glavne projekte, te izvedbeneprojekte i upute proizvođača.Uvidom u certifikate (knjige o pregledimatlačne opreme) tvrtke, utvrđeno je da jeza 98 komada tlačne opreme istekao rokobveznih pregleda i ispitivanja. Kakopreglede i ispitivanja tlačne opreme nijemoguće obaviti tijekom rada, isto će seobaviti tijekom sljedećeg redovnoggodišnjeg remonta. Zadnja pojedinačnaispitivanja tlačne opreme su obavljena 19.veljače, 14. ožujka, te 10., 11. i 23.travnja 2008. godine.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 25Utvrđene povrede propisaUpravni postupciInspekcija zaštite od požara je donijelarješenje kojim je naređeno izvršenjemjera vezanih za obavljanje određenihradova održavanja tehnoloških instalacija isustava za gašenje i hlađenje spremnikaulja za loženje, te za izradu jasnih uputaza siguran rad i postupanje u slučajupožara, kao i izrade cjelovitedokumentacije o održavanju u ispravnomstanju postrojenja, uređaja, električnih,plinskih i drugih instalacija, dimnjaka iložišta, kao i drugih uređaja koji moguprouzročiti požar.Rudarski radovi se nisu izvodili u skladu sdodijeljenom rudarskom koncesijom, pa jetijekom 2007. godine eksploatirano i izvangranica dodijeljene rudarske koncesije,odnosno u granicama odobrenogrudarskog projekta, ali na katastarskojčestici na kojoj nije dodijeljena rudarskakoncesija. Zbog utvrđene nepravilnostirudarski inspektor je zabranio izvođenjerudarskih radova.Temeljem u nadzoru utvrđenihnepravilnosti iz nadležnosti inspektoraposuda pod tlakom doneseno je rješenjekojim se tvrtka obvezala naobavještavanje Državnog inspektorata –Odjela inspekcije posuda pod tlakom oterminu prvog sljedećeg remonta tvorniceSv. Juraj.Potrebno je pripremiti neispitanu tlačnuopremu za pregled i ispitivanje uprisutnosti inspektora posuda pod tlakom.Optužni prijedloziRudarski inspektor je podnio optužniprijedlog zbog eksploatacije izvan granicadodijeljene rudarske koncesije.Kazneni postupciPutem nadležnog Državnog odvjetništvarudarski inspektor je podnio kaznenuprijavu, kao i zahtjev s ciljem pokretanjapostupka radi naknade štete <strong>RH</strong>.Kontrolni nadzoriKontrolom izvršenja rješenja utvrđeno jeda je postupljeno po rješenju inspekcijezaštite od požara. U narednom razdobljuinspekcija zaštite požara će obavljatiinspekcijske preglede sukladno planu iprogramu predviđenim za građevinesvrstane u III. kategoriju opasnosti odpožara i sukladno utvrđenom stanju ipoduzimati potrebne upravne i drugemjere.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


26 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša7HOLCIM (Hrvatska) doo,KoromačnoOsnovne informacijeTvornica cementa je smještena na istočnojobali Istarskog poluotoka uz mjestoKoromačno. Proizvodnja se odvija s 215zaposlenika u sve tri smjene. Nazivnikapacitet rotacijske peći je 1.600 t/danklinkera, tako da je u 2008. godiniproizvedeno 500.000 t klinkera.Dokumentacija• SUO Uporaba alternativnih goriva -starih guma i rabljenih ulja upostrojenju TCK,• SUO ciljanog sadržaja Zbrinjavanjespaljivanjem mesno koštanog brašna imulja iz uređaja za pročišćavanjekomunalnih otpadnih voda urotacijskoj peći TCK,• SUO za korištenje RDF (refuse derivedfuel) goriva dobivenog iz otpada,• Rješenje za termičku obradususpaljivanjem otpada od preradeduhana i cigareta, Ured državneuprave u Istarskoj županiji,• Dozvola za obavljanje djelatnostigospodarenja otpadom: privremenoskladištenje i termička oporaba otpadau procesu proizvodnje klinkera urotacijskoj peći,• Vodopravna dozvola za ispuštanjesanitarno-potrošnih, tehnoloških,rashladnih otpadnih voda iz područjaTvornice cementa u javnu kanalizacijui u tlo, Hrvatske vode VGO Rijeka srokom važenja do 31. 12. 2022.,• Rješenje Ministarstva gospodarstva,Uprave za energetiku i rudarstvo od28. 11. 2003.godine, kojim jeodobreno eksploatacijsko polje sirovineza proizvodnju cementa,• Rješenje istog Ministarstva, kojim jedodijeljena rudarska koncesija zaizvođenje rudarskih radova temeljemprovjerenih rudarskih projekata,• Rješenje o kategorizaciji u III.kategoriju ugroženosti od požara.Tehnološki procesPečenje klinkera obavlja se suhimpostupkom u postrojenju sčetverostupanjskimciklonskimizmjenjivačima topline, rotacijskom peći,te hladnjakom s jednim rostom. Izlazniplinovi hladnjaka otprašuju se u vrećastimotprašivaćima, a odvojena prašina klinkeravraća se u koritasti transporter. Glavniotprašivač dimnih plinova nalazi se uzgradi “mlinice sirovine” i sastoji se odsustava 150 komada vreća za sakupljanjeprašine, kroz koji protiču dimni plinoviohlađeni na temperaturi nižoj od 110 o C.Sakupljena prašina otresa se putemzračnih topova. Prašina se sakuplja na dnuotprašivača i pužnim prijenosom seUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 27otprema nazad u proces proizvodnjecementa.U procesu meljave, klinkeru se dodajuREA gips, vapnenac, leteći pepeo, troska ifilterska prašina, a gotovi cementniproizvod se transportira u silose cementa.Cement se distribuira na tržište u vrećamaili u rasutom stanju, putem kamiona ibrodova.Ulaz sirovine, energenataSirovina se priprema od dvije osnovnekomponente (visokog i niskog sadržajaCaCO3), koje se drobljene odvojenoskladište u natkrivenoj hali sirovine.Kao gorivo za proizvodnju klinkera seupotrebljava smjesa energetskog ugljena ipetrol koksa u omjeru 75% : 25%. Koristise još alternativno gorivo: rabljene gume,otpadna ulja I i II kategorije, RDF, drvenaprašina, suncokretova sačma i mesnokoštano brašno. U uobičajenom režimurada, na 6,6 t/h kamenog ugljena i 1,7 t/hpetrol koksa, suspaljuje se oko 0,7 t/hrabljenih guma, 0,5 t/h RDF i povremenomanja količina MKB-a i drvene prašine.Emisije u zrakObrasci prijava s podacima za 2007. sudostavljeni u Registar onečišćavanjaokoliša u propisanom roku – Upravnomodjelu za prostorno uređenje, Istarskežupanije.Prema registru izvora emisije tvrtka jeobveznik mjerenja emisije onečišćujućihtvari u zrak na 51 ispustu iz industrijskihpostrojenja + 3 energetska ispusta, odčega je obveznik kontinuiranog mjerenjaemisije SO 2 , NO 2 , CO, krutih čestica, TOC,HCl, HF na dimnjaku rotacijske peći.Uredno se vodi propisani očevidnik oobavljenim mjerenjima emisijeonečišćujućih tvari u zrak. Premaizvještajima o mjerenjima i analizamaemisija PCDD i PCDF u zrak emisijskekoncentracije dioksina i furanaudovoljavaju članku 143. navedeneUredbe odnosno iznose < 0,0012 ng/m 3 .Od 1982. godine Zavod za javnozdravstvo Istarske županije prati kakvoćuzraka na području pod utjecajem Tvornicecementa Holcim (Hrvatska) d.o.o.Kontinuirano se mjere imisijskekoncentracije SO 2 , dim, ukupna taložnatvar, a svi promatrani parametri,svrstavaju područje pod utjecajem tvrtkeu I kategoriju kakvoće zraka.BukaNije ishođeno rješenje nadležne sanitarneinspekcije o udovoljavanju uvjetimazaštite od buke. Obavljeno je osnovnomjerenje razine buke na izvorima kao i ususjednom naselju (Brodarski institut,Zagreb), te je na temelju dobivenihpodataka sastavljena karta buke.Emisije u vodeIspuštanje otpadnih voda, voda spromijenjenim svojstvima ili otpadnih tvariiz interne kanalizacije tvornice u javnukanalizaciju, more i tlo dopušteno jevodopravnom dozvolom u količini:• sanitarne i tehnološke vode u javnikolektor naselja Koromačno Q/dan=45m 3 /dan , Q/god = 17.000 m3/god.• tehnološke vode od pranja vozila idijelova motora nakon separatora u tloQ/dan= 2,0 m 3 /dan , Q/god = 700m 3 /god.uz sljedeće uvjete:a) otpadne vode s lokacije mogu seispuštati u javnu kanalizaciju naseljaKoromačno i tlo preko kontrolnihokana s obavezom praćenja količineispuštene vode,b) otpadne vode koje se ispuštaju u javnukanalizaciju preko obilježenogkontrolnog okna (kontrolno mjernomjesto MM 403229-1) i prije ispusta utlo (kontrolno mjerno mjesto MM403229-2) moraju se kontrolirati 2 Xgod. putem ovlaštenog laboratorija naosnovne parametre (osimradioaktivnosti) te na opasne tvari.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


28 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaVodopravna dozvola ima dozvolbeni nalogod 10. 8. 2007. godine kojim se TCKnaređuje:• Uskladiti Pravilnik o održavanjukanalizacije sa stvarnim stanjem.Pravilnik treba sadržavati ažuriranusituaciju kanalizacije s naznačenimsvim vrstama kanalizacije i objekata imjestima uzimanja uzoraka otpadnevode te jedan primjerak dostavitiHrvatskim vodama VGO Rijeka. Rok:31. 5. 2008.• Provjera funkcionalnosti separatora napodručju automehaničarske radionice ipo potrebi izvesti rekonstrukciju istog.Rok: 31. 5. 2008.Uvidom u analitičko izvješće br. 130916od 9. 4. 2008. godine utvrđeno je da sukoncentracije opasnih i drugih tvari bileviše od dozvoljenh vrijednosti poVodopravnoj dozvoli i Pravilniku ograničnim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodamakoje se smiju ispuštati tako da je BPK5iznosio 470 mg/l – dozvoljeno 250 mg/l iKPK je iznosio 1.276 mg/l – dozvoljeno700 mg/l.Stranka je tijekom 2007. godine obavila 3uzorkovanja otpadnih voda putemovlaštenog laboratorija ZZJZ Pula nakontrolnom mjerom mjestu MM 403229-2i to 8. 3., 21. 6. i 15. 11. 2007. godine.Uvidom u analitička izvješća utvrđuje seda 2 uzorka ne zadovoljavaju a 1 je bio uskladu s uvjetovanim koncentracijama.Uvidom u analitičko izvješće utvrđuje seda su koncentracije opasnih i drugih tvariu skladu s dozvoljenim vrijednostima poVodopravnoj dozvoli. Rad uređaja nezadovoljava jer nalazi otpadne vodevariraju.Uvidom u Operativni plan utvrđuje se daisti nije usklađen s Državnim planom zazaštitu voda i to glede opreme i sredstavakojim stranka raspolaže, nema shemedojave, nema nacrta objekata i uređajasustava odvodnje itd.Očevidnici o radu i održavanju se stručno isavjesno vode - u njima su navedene ikoličine izvađenog materijala-otpada teotpadna voda. Prilikom obilaskaseparatora i pjeskolova utvrđeno je da suisti očišćeni i u funkcionalnom stanju.Očevidnik o radu i održavanju Separatoramasti i ulja automehaničke radione seuredno vodi. Jedna pregrada je nižepostavljena tako da prilikom nailaskavećih količina oborina dolazi dopreljevanja preko pregrade tj. do ispiranjaistog.Emisije - otpadVode se očevidnici o vrstama i količinamaupotrijebljenog otpada pri suspaljivanju:stare gume, mesno-koštano brasno, RDFiz tvrtki Univerzal d.o.o. Varaždin i BBSd.o.o. Podrute, gips (REA) iz TE Plomin 2,stara ulja, leteći pepeo iz tvornicecementa Pula, otpadni papir iz TD Rovinj,otpadni duhan iz TD Rovinj i TD Zadar,filter kolač iz ARA postrojenja zapročišćavanje otpadnih voda iz TE Plomin2, šljaka i leteći pepeo iz TE Plomin 1 i 2.U 2007. godini obrađen je otpad ovisno omjestu i načinu obrade, tako da je:• oporabljeno u peći - vanjski otpad:otpadna ulja, emulzije, MKB, drvenaprašina, suncokretova sačma, drveniind. peleti, RDF i otpadne gume;interni otpad: otpadno mazivo ulje,filterske vreće i zauljene krpe.• zbrinuto kao dodatak sirovini ilicementu - kroz drobilicu sirovine: ARAkolač i šljaka iz TE Plomin; preko mlinacementa: leteći pepeo, filterskaprašina i REA gips.Interni otpad predan vanjskomsakupljaču: otpadne gume, papir i karton,otpad iz pjeskolova, drvo, izolacijskimaterijal, željezo i čelik, otpad koji nijespecificiran, kloridna kiselina, otpad kojisadrži ulje i ulje/voda iz separatora.RiziciIzrađen je Operativni plan intervencija uzaštiti okoliša, Plan evakuacije ispašavanja za slučaj izvanrednogUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 29događaja (a radnici su osposobljeni za radna siguran način).U proizvodnji cementa koristi sepovremeno željezni sulfat monohidrat kojise klasificira kao opasna kemikalija.Manipulacija ovom kemikalijom izvedenaje na način da je na najmanju mjerusmanjeno prašenje budući da je prihvatsirovine, skladištenje u silosu te doziranjeu konačni proizvod izvedeno u zatvorenomsustavu pneumatskim putem. U raduanalitičkog laboratorija koriste se opasnekemikalije, a odobrenje za rad nijeobnovljeno od 1997.Objekti u krugu lokacije Koromačno surazvrstani u III. kategoriju ugroženosti odpožara. Svih 215 stalno zaposlenih radnikaje prošlo obuku sa stanovišta zaštite odpožara. Tijekom 2006. izrađena jeprocjena ugroženosti od požara i planzaštite od požara.Ispitivanje radnog okoliša - sve opasneradne tvari u tehnološkom procesu suispod graničnih vrijednosti MDK.Izmjerene koncentracije prisutnih štetnihtvari u zraku radnog prostora su ispodMDK propisanih Pravilnikom o maksimalnodopustivim koncentracijama štetnih tvari uatmosferi radnih prostorija i prostora i obiološkim graničnim vrijednostima(“Narodne novine“, br. 92/93) te radniokoliš ispunjava uvjete propisanepravilima zaštite na radu.Evakuacija i spašavanje - Poslodavac jesukladno odredbama članka 60. Zakona ozaštiti na radu organizirao i osiguraoevakuaciju i spašavanje za slučajiznenadnog događaja i osposobio osobekoje isto provode i stavio im naraspolaganje potrebnu opremu.U postupku proizvodnje koriste se četiriaparata s izvorima ionizirajućih zračenja.Za rad ovih rendgenskih uređaja dobivenoje odobrenje Državnog zavoda za zaštituod zračenja.Trasformatori s pripadajućimsrednjenaponskim prekidačima 6/0,4 kV i6/0,69 kV nalaze se u zgradi TS5 (traforazvod zgrada centralnog upravljanja), izkoje se napajaju potrošači na 0,4 kV i0,69 kV tehnoloških jedinica peć, 6kVdrobilana i 6kV napajanje mlina ugljena;TS4 dva transformatora 6/0,4 kV inapajaju potrošači na 0,4kV (mlinugljena); TS6 napajaju se potrošači: 6kVmotori glavnog pogona mlina cementa ipotrošači 0,4 kV mlina cementa i otpremete potrošači 0,69 kV mlina cementa. Svitrasformatori 6/X kV posjeduju uljnurešetku za propuštanje ulja pokrivenkrupnim šljunkom.Utvrđene povrede propisaNije izrađen Ex-Pravilnik o najmanjimzahtjevima sigurnosti i zaštite zdravljaradnika te tehničkom nadgledanjupostrojenja, opreme, instalacija i uređajau prostorima ugroženim eksplozivnomatmosferom, a također nije predočennalaz od ovlaštene pravne osobe oobavljenom tehničkom nadgledanjuelektričnih instalacija u protueksplozijskojizvedbi za pretakalište goriva (agregat)koji se nalazi u zasebnoj prostoriji nakamenolomu.Prema uputama sanitarne inspekcije, uskladištu opasnih kemikalija trebapostaviti zidne keramičke pločice, ishoditirješenje nadležne sanitarne inspekcije oudovoljavanju uvjetima zaštite od buke tedovršiti proceduru za dobivanje rješenjaza željezni sulfat.Upravni postupciStranka je u obvezi usklađenjaOperativnog plana za provedbu mjera uslučaju iznenadnog zagađenja s Državnimplanom za zaštitu voda (“Narodne novine“,br. 8/99) i stvarno izvedenim stanjemobjekata i uređaja internog sustavaodvodnje te o istome u zadanom rokuizvijesti vodopravnu inspekciju.Inspekcija zaštite od požara MUP-a jedonijela rješenje s 5 naređenih mjerazaštite od požara.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


30 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaKontrolni nadzoriObzirom na obvezu iz prošlog dozvolbenognaloga tj. izgradnje centralnog uređaja zapročišćavanje sanitarnih otpadnih vodanaselja Koromačno stranka je postupilatako da je izradila novi Pravilnik o radu iodržavanju sustava odvodnje otpadnihvoda i objekata za pročišćavanje, koji jeusklađen sa stvarno izvedenim vodnimgrađevinama te s načinom ispuštanjaotpadnih voda te uputama o radu ipotrebama održavanja kao i s Državnimplanom za zaštitu voda. Stranka jepostupila po točki 1. dozvolbenog naloga uzadanom roku te time uskladila ispuštanjeotpadnih voda s uvjetima iz vodopravnedozvole.Tijekom 2007. godine ovlašteni laboratorijZJZ Pula uzorkovao je otpadne vode nakontrolnom mjernom mjestu MM 403229-1. Koncentracije opasnih i drugih tvari bilesu u skladu s dozvoljenim vrijednostimapo Vodopravnoj dozvoli i Pravilniku ograničnim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodamakoje se smiju ispuštati.Inspekcija zaštite od požara MUP-a jekontrolnim nadzorom utvrdila da jepostupljeno prema 2 naređene mjere, dokza 3 mjere još nije istekao rok provedbe.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 318INA ddRAFINERIJA NAFTERIJEKA, MLAKA - RijekaOsnovne informacijeINA Industrija nafte d.d., SD Rafinerije imarketing, Sektor za preradu nafte,Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Mlakasmještena je na području industrijskezone Grada Rijeke, lokacija Mlaka. Ukupnapovršina kruga iznosi 229.000 m 2 .Na lokaciji Mlaka se proizvode bazna ulja,motorna ulja, bitumen, parafin i lož ulja.Osnovna sirovina je atmosferski ostatakkoji se brodom dovozi iz RNR Urinj ili serjeđe nabavlja na slobodnom tržištu.Proizvodna postrojenja datiraju od 1883. iod tada su doživjela niz rekonstrukcija.Šezdesetih godina započinje izgradnjadanašnje rafinerije.Odlukom Uprave INA d.d o zaustavljanjuproizvodnje na lokaciji Mlaka s radomnastavlja samo proces Dorade,Energetike, dio Manipulacije, dioLaboratorija i dio Logistike.Dokumentacija• Dozvola za obavljanje djelatnostiskupljanja i prijevoza te privremenogskladištenja i obrade, oporabe i/ilizbrinjavanja opasnog otpada –MZOPUG, 2007.• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda, voda s promijenjenimsvojstvima i otpadnih tvari putem 4obilježena kontrolna mjesta u more IIvrste i putem 3 priključna mjestaputem sustava javne odvodnje –kanalizacije,• Koncesija za zahvaćanje voda zatehnološke potrebe, DUZV, 1998.Tehnološki procesNa lokaciji RNR Mlaka se nalaze: vakuumdestilacija (Pipe still), solventnaekstrakcija (furfural), deparafinacija ideoiling, deasfaltacija, obrada ulja iparafina vodikom i proizvodnja vodika(ferrofining), kontinuirana idiskontinuirana proizvodnja bitumena,dorada, manipulacija i pogon energane.Ostaci atmosferske destilacije (sirovina)dopremaju se manjim tankerima naMlaku, te odlaze na prvo preradbenopostrojenje Vakuumsku destilaciju.Destilacijom atmosferskog ostatkadobivaju se destilati i vakuum ostatak kojiodlaze na daljnju preradu kako bi seuklonili sastojci koji štetno djeluju nakvalitetu baznih ulja.Procesom deasfaltizacije iz vakuumskogostatka izdvaja se zaostala teška uljnafrakcija. Pomoću otapala propana,odvajaju se poželjni sastojci (uljne), atalože se nepoželjni (asfaltene). Nakonuklanjanja propana, destilacijom izrafinatne faze dobije se deasfaltirano uljekoje odlazi na daljnju obradu. Asfaltniostatak služi kao poželjni dodatak priproizvodnji bitumena ili se namješava uloživa ulja. Kruti, mikro i makro-parafini izlaganih, srednjih i teških uljnih rafinataodvajaju se specijalnim otapalom MiBKUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


32 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša(metil-izobutil-keton) u postrojenju zadeparafinaciju.Određeni dugački parafinski lanci morajuse izdvojiti iz ulja radi poboljšanja,odnosno sniženja krutišta. Proizvodi suovog procesa filtrat i gač. Filtrat se daljeobrađuje na Obradi ulja vodikom(Ferrofining), a gač u procesu Deoiling.Deoilingom se iz parafina uklanja zaostaloulje i mekani parafini.Obradom ulja vodikom stabilizira se filtratna način da se nezasićeni ugljikovodiciprevode u zasićene, te se uklanjajusumpor, dušik i kisik. Na opisani načindobivaju se visokokvalitetna bazna uljakoja služe kao komponente zanamješavanje motornih i drugih ulja.Obradom parafina vodikom, sličnimreakcijama kao prije navedenim kod ulja,dobije se rafinirani parafin, bijele boje ibez mirisa.Bitumen se proizvodi na postrojenjimaKontinuirana i Diskontinuirana oksidacijabitumena. Iz ostatka vakuumskedestilacije ili smjese ekstrakta, asfalta ivakuum ostatka kontinuiranim ilidiskontuniranim propuhivanjem zrakom ureaktorima proizvode različiti tipovibitumena ovisno o sastavu ulaznesirovine.Dorada obuhvaća postupke finalizacijeproizvoda u konačne komercijalneproizvode, kao i izradu adekvatneambalaže za određene tipove proizvoda.Na postrojenju energane proizvodi setehnološka para, koja se kasnije koristi uprocesualnim postrojenjima kao sredstvoza različite vrste grijanja i kao izvorpogonske energije za rad pomoćnihstrojeva. Također se proizvodielektroenergija za pogon elektrouređajana postrojenjima.Manipulativna mreža (Manipulacija)obuhvaća transport sirovina atmosferskogostatka od ulaska u Rafineriju do granicapreradbenih postrojenja te transportprerađevina od granice pojedinihpostrojenja do otpremnih mjesta.Ulaz sirovine, energenataUtrošak energenata/ goriva u 2007.godini:Loživo ulje (t) 27.709Miješani plin (Nm³) 8.485.403Zemni plin (Nm³) 12.409.929Električna energija (MW/J) 37.561Pitka voda (m 3 ) 123.572U 2007. godini na primarnom postrojenjuVakuum destilacije prerađeno je:Ostatak atmosferske destilacije(t) 273.265Vakum plinsko ulje (t) 11.972Ukupna prerada po svim sekundarnimpostrojenjima u 2007.:Deasfaltacija (t) 68.676Solventna Ekstrakcija (t) 116.188Deparafinacija (t) 68.170Deoiling (t) 13.967Ferrofining (t) 55.466Hidriranje parafina (t) 6.526Proizvodnja bitumena (t) 10.114Polybit (t) 5.887Emisije u zrakNa lokaciji RNR Mlaka ima trinaeststacionarnih izvora. Od toga su 4 napogonu energane i 9 na industrijskimpostrojenjima. Tijekom 2007. godine kaogorivo se na svim kotlovima i procesnimpećima koristilo se lož ulje, miješani plin izemni plin, a od 1. 11. 2007. godinekoristi se zemni plin na svim kotlovima ipećima osim na peći pogonaDiskontinuirana proizvodnja bitumena sobzirom da se radi o suspaljivaču koji kaoUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 33gorivo koristi mješavinu lož ulja iotpadnog plina.Na svim malim i srednjim stacionarnimizvorima od 1995. godine redovito seprovode povremena mjerenja emisija. IzIzvješća o mjerenju emisija utvrđeno je dasvi parametri udovoljavaju GVE, odnosnone prekoračuju dopuštene vrijednosti.U 2002. godine postavljena je imisijskamjerna postaja Turnić koja je u 2005.povezana s NZZJZPGŽ, koji obrađujepristigle podatke i po završetku godinedaje konačno izvješće.Temeljem Izvještaja kakvoće zraka napostaji imisijskog monitoringa INAMAZIVA RIJEKA u 2006. kao i u 2007.godini utvrđena je III kategorija zraka,odnosno zrak je prekomjerno onečišćenvodikovim sulfidom, a u 2006. godini isumpornim dioksidom.Temeljem Izvještaja iz 2006. godinestranka je izradila Sanacijski program zapoboljšanjem kakvoće zraka, te je istidostavljen dana 16. 11. 2007. u GradRijeku, Odjel za razvoj, urbanizam,ekologiju i gospodarenje zemljištem, kakobi gradsko općinsko vijeće donijelo odlukuo provedbi istog.Unutar pogona bojadisaone nalazi sekomora za bojanje bačava sa stacionarnimizvorom (ispuh). U tijeku 2007. potrošilose 1.200 l razređivača, trgovačkog nazivarazređivač 088HR i 4.600 i boje HEMPEL'SALMEL H 572 HR.Emisije u vodeTehnološke vode iz svih procesnihpostrojenja sustavom kanalizacije dolazedo sabirnog zdenca API separatora izkojeg opterećenije vode odlaze na III i IVbazen API separatpra te nakon mehaničkeobrade odlaze na daljnju obradu u uređajKroftu. U uređaj Krofta dodaje sekemikalija (flokulant) koja se izmiješa sazauljenom vodom. Nakon flokulacije vodaulazi u dio za flotaciju. Uljni dio s površinepobire se zgrtačem i odlazi u SLOPspremnike. Vodeni dio prolazi kroz sustavza filtraciju, nakon čega se efluent ispuštau more.Zadnji uzeti uzorci otpadnih voda na izlazuiz uređaja Krofta kao i na izlazu iz APIseparatoru pokazuju da su isti sukladniuvjetima koje propisuje Vodopravnadozvola.Sukladno dozvoli, RNR, lokacija Mlaka,dužna je obavljati ispitivanje podzemnihvoda na tri mjerna mjesta, bušotina kodAPI separatora, bušotina kod bunaramorske vode i bušotina kod crpne stanice.Obradu i interpetaciju rezultata ispitivanjadaje Institut Ruđer Bošković i Zavod zaistraživanje mora i okoliša.Iz rezultata analiza uzorka podzemnihvoda za prvi kvartal utvrđuje se darezultati na ispustu iz Krofte i APIseparatora kao i bušotine P2 pokazujunetoksičnost, dok na bušotinama P1 i P3pokazuju ekotoksičnost, koja jeprocijenjena sukladno Pravilniku o GVpokazatelja opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama.Emisije – otpadSukladno Planu gospodarenja otpadomotpad se evidentira, kontrolirano sakuplja,propisno skladišti i obrađuje odnosnopredaje ovlaštenom sakupljaču.Iz očevidnika otpada, u 2007. i 2008.godini, kao opasni otpad na lokaciji INAd.d., RNR, Mlaka nastaje: muljni talognastao čišćenjem bazena API separatora,spremnika 1/XXI i Krofte (05 01 03*),istrošena glina za filtraciju (05 01 15*),zauljeni otpad: rukavice, zauljene krpe,zauljena ambalaža nastala puknućakantica prilikom punjenja na pogonuDorada, čišćenje peći, kolona i slično, tepunilo kolone (13 08 99*), koks i bitumennastao većinom na pogonuDiskontinuirane oksidacije bitumenaprilikom uzimanja uzoraka, te čišćenjempogona tijekom revizije (05 06 03*).Tijekom 2007. godine nastalo je ukupno264,54 t opasnog otpada i 1.124,81 tneopasnog otpada koji je i zbrinut putemovlaštenih sakupljača u istoj godini.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


34 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaOd neopasnog otpada u 2007. i 2008.godini, nastalo je sveukupno 13 vrstaotpada. Za sav navedeni otpad vodi seočevidnik s podacima na propisanomobrascu ONTO.Iz očevidnika o obrađenom opasnomotpadu u 2007. godini radi se o 168,95 totpadnog ulja, te 14,336 t otpadnihbačava.U 2008. godini oporabljeno je 14,098 totpadnih bačava. Prelaskom loženjaprocesnih peći i kotlova na zemni plin,rabljeno ulje više se ne može namiješati uloživo ulje te spaliti. Iz navedenog razlogaotpadna ulja više se ne primaju.RiziciOperativni plan za slučaj izvanrednogonečišćenja voda na prostoru rafinerijeMlaka, izrađen 1994. naknadno jedopunjen odnosno usklađen 2001. godines Državnim planom za zaštitu voda.Operativni plan intervencija u zaštitiokoliša je izrađen 2002. godine obziromna količine opasnih tvari locirane u RNRMlaka s analizom najgoreg mogućegslučaja „Worst case“.U sklopu Plana nalazi se popis i količinaopasnih tvari: 22 t amonijaka u procesu iskladišten u spremnicima, 89 t furfurala uprocesu i spremniku 3/VI, 37 t kloridnekiseline u procesu i spremniku, 89 t metilizobutil ketona u procesu i spremniku 1 i2/XVIII, 21 t natrijevog hidroksida uprocesu i spremniku na Energani, propanna pogonu Deasfaltacija, vodik u procesu(0,05 t), 1.916 t srednjeg lož ulja uspremniku 3/1, te lož ulje (SML) koje sekoristi za namješavanje LUS HEP, LUS, zavlastitu potrošnju kao gorivo na pećipogona Diskontinuirane proizvodnjebitumena. U trenutku nadzora uspremnicima 1/I, 4/I, 15/III, 1/IV, 2/VI ,1/XI, 3/XII i 4/XII nalazilo se sveukupno10 455 t. Plinskog ulja u količini od 2.229t se nalazilo uskladištenog u spremnicima8/I, 5/IIIS, 7/VIII, 8/VIII i 4/XVII.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciRješenjem inspekcije zaštite okolišanaređuje se mjerenje emisije izstacionarnog izvora komore za bojanjeputem ovlaštene tvrtke.Inspekcija zaštite od požara je donijelarješenje o otklanjanju nepravilnosti.Inspekcija rada (zaštita na radu) natemelju utvrđenih nedostataka donijela je7 rješenja o otklanjanju nedostataka idopuni i revidiranju procjene opasnosti.Optužni prijedloziPodnijet je optužni prijedlog zbogutvrđenih nedostataka iz područja zaštitena radu.Kontrolni nadzoriKontrolom izvršenja rješenja utvrđeno jeda je postupljeno po rješenju inspekcijezaštite od požara.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 359INA ddRAFINERIJA NAFTERIJEKA, URINJ - KostrenaOsnovne informacijeINA Industrija nafte d.d., SD Rafinerije imarketing, Sektor za preradu nafte,Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Urinjsmještena je na području OpćineKostrena. Ukupna površina kruga iznosi3.568.283 m 2 .Na lokaciji Urinj se proizvode benzini,diesel goriva, ukapljeni naftni plin, loživaulja, tekući sumpor, petrolej i goriva zamlazne motore. Osnovna sirovina je sirovanafta koja podmorskim naftovodom dolaziiz Terminala JANAF u prihvatnespremnike.Proizvodna postrojenja datiraju od 1965. iod tada su doživjela niz rekonstrukcija uzizgradnju novih postrojenja.Od proizvodnih pogona na lokaciji RNRUrinj se nalaze:Grupa 1:Grupa 2:Topping i HDS-VISBREAKINGpostrojenje,Platforming 1, bender, spliter,Platforming 2-izomerizacija,Unifining-platforming 2,Izomerizacija, rekuperacija,merox 4 i 5,Grupa 3: FCC, koncentracija plina irafinacija, Vakuum destilacija,obrada plina.Dorada: Dorada Urinj-Bakar, Blendingplinskih i lož ulja, Instalacija Bakar,Dorada Šoići-Sršćica: Blending motornihbenzina i UNP, UNP Šoići, UNP Sršćica,Energetika: Energana, Kotlovskopostrojenje, Turbinsko postrojenje,Generatorsko-rasklopni sistem, Rashladnisistem i razvod energetskog medija,Prijenos i distribucija električne energije,Otpadne vode.Dokumentacija• Dozvola za obavljanje djelatnostiskupljanja i prijevoza te privremenogskladištenja i obrade, oporabe izbrinjavanja opasnog otpada,MZOPUG, 2007.,• Koncesija za obavljanje djelatnostioporabe otpadnih mazivih ulja napodručju Republike Hrvatske,MZOPUG, 2007.,• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda, voda s promijenjenimsvojstvima i otpadnih tvari putemobilježenih kontrolnih mjesta u more IIvrste,• Uporabna dozvola kojom se dozvoljavaupotreba izgrađenog uređaja zamehaničko, kemijsko i biološkotretiranje otpadnih voda, 1984.Tehnološki procesDoprema sirovine obavlja podmorskimcjevovodom iz Naftnog terminala uUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


36 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaOmišlju na Krku, a samo u iznimnimslučajevima morskim putem u tankerskojluci na Urinju.RN Rijeka raspolaže proizvodnimprocesima za primarnu i sekundarnupreradu sirove nafte. U primarnimpostrojenjima dolazi do fizičke separacijeprisutnih ugljikovodika u sirovoj nafti. Usekundarnim procesima dolazi dokemijske transformacije proizvodadobivenih primarnom preradom tenjihovog fizičkog razdvajanja u proizvodeod kojih su neki konačni rafinerijskiproizvodi, a većina tek namješavanjem –blendingom daje konačni rafinerijskiproizvod. Po završenoj pripremi iprovedenoj kontroli kvalitete proizvod seotprema na tržište.Grupa postrojenja 1: Topping i HDS-VISBREAKING postrojenje: PostrojenjeTopping III (atmosferska destilacija)namijenjeno je primarnoj preradi sirovenafte i njenom razdvajanju na osamprodukata (destilata), pri određenojtemperaturi i tlaku.Grupa postrojenja 2: Platforming 1,bender, spliter, Platforming 2-izomerizacija, Unifining-platforming 2,Izomerizacija, rekuperacija, merox 4 i 5:Platforming I iII - Postrojenja gdje seodvija proces selektivnog katalitičkogreformiranja niskooktanskog benzina uvisokooktanski, uz pomoć katalizatora iprisutnost vodika, na relativno visokimtemperaturama i tlakovima. Dobivenireformat upotrebljava se za namješavanjemotornih benzina.Grupa postrojenja 3: FCC, koncentracijaplina i rafinacija, Vakuum destilacija,obrada plina: FCC postrojenje (Fluidkatalitički kreking) namijenjeno je zakrekiranje teških uljnih šarži (vakuumplinska ulja) u lakše i vrednije produkte(benzin, UNP) uz pomoć katalizatora narelativno visokim temperaturama.Ulaz sirovine, energenataUkupno je u 2007. prerađeno 3.131.858 tsirove nafteVlastiti utrošak tehnološkog goriva:• Smjesa "L" (t) 163.781• Loživi plin (t) 113.271• Koks (t) 46.752Emisije u zrakNa lokaciji RNR Urinj ima 19 stacionarnihizvora, od ćega 5 na pogonu energane izprocesa izgaranja goriva, 12 stacionarnihizvora iz proizvodnih procesa kojiuključuju izgaranje goriva bez izravnogkontakta produkata izgaranja sa sirovinomi 2 ispusta iz proizvodnih procesa bezizgaranja goriva.Na lokaciji pogona procesne peći 321-F1-Topping-3 i generatora pare 341-G1, G2,G3, G4 i G5 pogona Energane provodi sekontinuirano mjerenje onečišćujućih tvariu zrak.Temeljem izrađene SUO za potrebeizgradnje postrojenja HDS/BHK na 4lokacije su postavljene imisijske mjernepostaje: lokacija URINJ, PAVEKI, KRASICAi V<strong>RH</strong> MARTINŠĆICE. Postaje su povezanes NZZJZPGŽ koji obavlja obradu podatakai daje konačno godišnje izvješće. Rezultatisu dostupni na web stranicama Zavoda.Na osnovu rezultata mjerenja imisijskihpostaja tijekom 2005. područje okoRafinerije nafte Rijeka svrstano je u IIIkategoriju zraka u odnosu na benzen.Temeljem Odluke Općine Kostrena iz2006. godine RNR je bila dužna izraditiSanacijski program s ciljem postizanja IIkategorije zraka u odnosu na benzen.Sanacijski program za smanjenjeemisija/imisija benzena iz RNR izradila jeECOINA, Zagreb, lipanj 2007.Praćenjem rezultata izmjerenih vrijednostiparametara na imisijskim mjernimpostajama te utvrđivanjem prekoračenjaGV odnosno TV H2S-a unutar inspekcijskihnadzora u 2007. inspekcija zaštite okolišaje donijela rješenje o izradi Elaborata zasmanjenjem onečišćenja zrakasumporovodikom, koji je izrađen uprosincu 2007. godine. Pregledomkratkoročnih mjera utvrđeno je da jestranka u potpunosti postupila ponavedenim kratkoročnim točkama.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 37Posebni naglasak dat je na mjeruprovedbe LDAR programa koji je u cijelostiproveden od strane tvrtke STSI d.o.o.,Zagreb, specijalnom kamerom utvrdivšifugativna propuštanja VOC-a isumporovodika na postrojenjima i mikrolokacijama. Na temelju Izvješća outvrđenim propuštanjima koja sadržefotografiju mjesta propuštanja i IC-slikupokrenuta je realizacija dugoročne mjereDM1, s rokom tijekom 2009. godine, ucilju sanacije propuštanja tijekomredovnog održavanja.Emisije u vodeTehnologija pročišćavanja otpadnih vodauključuje predobradu te primarnu isekundarnu obradu. Procesne ipotencijalno zauljene oborinske vodekompletno se obrađuju na sekcijama zamehaničku, kemijsku i biološku obradupostrojenja za obradu otpadnih voda(POOV). U RNR ima ukupno 7 ispusta:ISPUST 1 centralni uređaj zamehaničku, kemijsku ibiološku obradu vodaISPUST 2API – separator za obraduoborinskih potencijalnozauljenih vodaISPUST 3 Neutralizacijski bazen zaobradu voda od regeneracijeionskih izmjenjivačaISPUST 4Rashladna morska voda izEnerganeISPUST 5 Emscherova dvospratnataložnica za sanitarno -potrošne (fekalne)vodeISPUST 6ISPUST 7API – separator za obradudrenažnih voda –(sigurnosni ispust)Sustav obrade balastnih ikaljužnih voda s brodova uluci BakarAktivnosti na optimizaciji rada POOV:obavljeni su radovi čišćenja polja,popravak i zamjena dijelova opreme,ispitivanje sigurnosnih ventila te ugradnjanovog mjerača protoka na ispustu br. 1.Proces nitrifikacije uspostavljen je ukolovozu 2008. godine.Rezultati ispitivanja efluenta na ispustu br.1. u rujnu 2008. godine pokazuju da susve vrijednosti izmjerenih paramatara ugranicama propisanim Vodopravnomdozvolom.U tijeku je sanacija kanalizacije nadionicama koje ne zadovoljavaju uvjetnepropusnosti (kolektora K-12 i K-13), aispituje se preostali dio internekanalizacije.Emisije – otpadAktivnostima unutar RNR lokacija Urinjnastaju različite vrste opasnog ineopasnog otpada za koji se vodiočevidnik. Otpad se predaje sakupljaču uzpropisani obrazac.Na lokaciji INA d.d., RNR, Urinj tijekom2007 generirano je 4.990,2 t opasnogotpada: talozi iz spremnika, zauljenimuljevi od održavanja uređaja i opreme,muljevi iz odvajača ulje/vode, apsorbensi,filterski materijal, sredstva za brisanje iupijanje.U 2008. godini nastalo je ukupno 13 vrstaneopasnog otpada, dok je u 2007. godininastalo ukupno 1.282,39 t neopasnogotpada.U 2008. godini obradili su se talozi izspremnika, neklorirana hidraulična ulja nabazi mineralnih ulja, neklorirana mazivaulja za motore i zupčanike na bazimineralnih ulja, ulja s dna plovila, muljeviiz odvajača ulje/voda, ostala maziva zamotore i zupčanike, muljevi iz ulaznogokna, ulje i zauljena voda iz odvajačaulje/vode, loživo ulje i diesel gorivo, ostalagoriva, otpad koji sadrži ulja i mješavinamasti i ulja iz odvajača ulje/voda. Savpristigli otpad sakuplja se u spremnicimaS-D-25 i 26, gdje se odvaja voda oduljnog dijela. Uljni dio se namješava sašaržom za postrojenje Visbreaking i kaotakvo obradi.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


38 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaRiziciOperativni plan intervencija u zaštitiokoliša je izrađen u kolovozu 2003. sobzirom na količine opasnih tvari lociraneu RNR Urinj. Također je izrađen iOperativni plan za provedbu mjera uslučaju izvanrednog onečišćenja voda.U srpnju 1993. godine započela je sanacijapodzemlja zbog prodora ugljikovodika izpodzemlja u more. Kontinuirano seprovodi metodologija sanacije podijeljenau 3 faze: Zaštita mora i obalnog pojasaRNR uz plivajuće brane duž cijelogugroženog obalnog pojasa INA RNR.Druga faza je kontinuirano provođenjesanacijskih radova u zaleđu obalnogpojasa u vidu kontinuiranog crpljenjaugljikovodika iz bušotina. Treća faza jeuspostava monitoringa sa svrhompraćenja kvantitativnog i kvalitativnogstanja onečišćenja u podzemlju u odnosuna inicijalno stanje. Za crpljenjeugljikovodika postavljeno je 12 skimera,13 pumpi te hidraulična barijera.Tijekom 2007. godine iz podzemlja jeiscrpljeno 1.499 m 3 , a 2008. (do krajarujna) 1.871 m 3 . Prema projektu sanacijeod 1993. crpljenje će se kontinuiranonastaviti.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciNije postavljen zvučni signal te jenaređeno postavljanje zvučnog signala naračunalima koji registriraju prekoračenjeGV emisija iz stacionarnih izvora, tepostavljanje mjerača protoka dimnihplinova na dimovodu peći Toppingu III.Vodopravna inspekcija je rješenjemnaredila izvršenje sanacije kanalizacije nadionicama koje ne zadovoljavaju uvjetenepropusnosti, te ispitivanjenepropusnosti svih sabirnih cijevi kojedolaze iz postrojenja do glavnogkolektora.Inspekcija zaštite od požara je donijelarješenje da se utvrdi precizni planrekonstrukcije sustava za gašenje ihlađenje spremnika grupa A,B,C i D, očistisabirni prostor spremnika B-13 od raslinjai šiblja, zatvore otvori bez poklopca,zatvori ventil za drenažu, priključke icjevovode držati zaštićenim od korozije,za spremnik grupe B posjedovati popis idokumentaciju te dostaviti na uviddokumentaciju o ispravnosti ifunkcionalnosti aktuatora na tlačnimcjevovodima.Inspekcija rada (zaštita na radu) jetemeljem utvrđenih nedostataka donijela4 rješenja kojim se naredilo otklanjanjenedostataka nadopune i revidiranjeprocjene opasnosti (laboratorij, PMO i GP-1,2,3) te sanacija oštećenja betonskogpoklopca na energetskom kanalu.Optužni prijedloziElektoenergetski inspektor, te inspektorizaštite od požara i rada (zaštita na radu)podnijeli su optužne prijedloge zbogutvrđenih nedostataka.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 3910JANAF ddTerminal OmišaljOsnovne informacijeTerminal Omišalj se nalazi na SZ dijeluotoka Krka, poluotok Tenka Punta, napodručju Primorsko-goranske županije,udaljen 1 km zračne linije od mjestaOmišalj.Na lokaciji Terminala je 12 spremnika zanaftu, od čega su 4 X 40.000 m 3 , 5 X72.000 m 3 i 3 X 80.000 m 3 . Spremničkiprostor za derivate čini 6 spremnika: 1 X5.000 m 3 , 4 X 10.000 m 3 i 1 X 15.000 m 3 .Od ostalih objekata Terminalufunkcionalno pripadaju još 2 priveza zaprihvat tankera, koji se nalaze na JZ obaliomišaljskog zaljeva (na platformama jeugrađena oprema za pretakanje nafte iderivata iz tankera u kopnene instalacije),upravna i kontrolna zgrada, pumpnastanica derivata nafte, autopunilištenaftnih derivata na kojem je mogućeistovremeno puniti 4 autocisterne,kotlovnica u probnom radu (namjena zagrijanje upravne zgrade), rezervoarprotupožarne vode kapaciteta 5.000 m 3 ,građevina u kojoj je smještenavatrogasnica, restoran i strojarskaradionica, građevina u kojoj je smještenatrafostanica i elektroradionica, mjernastanica za mjerenje količine nafte,laboratorij, separator (odvajač ulje/voda) iportirnica.Terminalu Omišalj pripada trasa naftovodau dužini 75 km do odušne stanice Dobra.Na trasi se nalazi 9 blok stanica u sklopukojih su blok ventili te pumpna stanicaMelnice. Pumpna stanica Melnicesmještena je na 15-om km trase Omišalj –Sisak u općini Kraljevica na udaljenostioko 500 m od naselja Mali Dol. Na lokacijipumpne stanice Melnice nalaze se pumpnastanica, trafostanica i kontrolna zgrada iograđena je ogradom, a ulaz na lokacijustrogo je kontroliran.Dokumentacija• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda i to oborinskih voda sprometnica i krovnih površina,ispuštanje zauljenih oborinskih vodanakon pročišćavanja u more u uvaluSepen, Hrvatske vode, srpanj 2003.,• Rješenje o razvrstavanju u I.ekategoriju ugroženosti od požara, MUP,8. 5. 1995.Tehnološki procesTankeri sa sirovom naftom dolaze uprekrcajnu luku Terminala Omišalj. Naftase prepumpava u kopnene spremnikesirove nafte. Iz Terminala, putemcjevovoda i pumpi otprema se u dvasmjera: prvi podmorskim cjevovodomdužine 6,9 km u INA Rafinerija nafteRijeka, lokacija Urinj i drugim kopnenimputem preko stanice Melnice (koja jenajviša kota trase), nafta se transportira uTerminal Sisak.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


40 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaNa lokaciji Terminala Omišalj nalazi semodernizirano autopunilište naftnihderivata na kojem je moguće istovremenopuniti 4 autocisterne. Punilište je izrađenou skladu s uvjetima tehničkih standardazaštite okoliša s opremom za donjepunjenje, s detektorom visoke razine, sopremom za otkrivanje prepunjena, suređajem za prikupljene pare koja za sadanije spojena na uređaj za rekuperiranjebenzinskih para s obzirom da isti za sadanije niti izgrađen, ali je sastavni dioprojekta modernizacije punilišta.Emisije u vodeUzorkovanje i ispitivanje otpadne vodeprije puštanja u more obavlja NZJZZ PGŽ.Rezultati ispitivanja kvalitete otpadnevode uzorkovane dana 23. 7. i 17. 10.2008. godine nisu sukladni uvjetimavodopravne dozvole zbog povećanja BKP5te se sukladno tome stranka obavezalaponoviti ispitivanje otpadnih sanitarnihvoda i izvijestiti vodopravnu inspekciju.Emisije - otpadUvidom u očevidnik o nastanku i tijekuotpada za 2007. i 2008. godine utvrđenoje da se na lokaciji generiraju sljedećevrste otpada:Neopasni otpad: fekalije i otpad izpjeskolova,Opasni otpad: muljevi iz spremnika, otpadod čišćenja spremnika, zauljena plastičnaambalaža, zauljene krpe, voda od čišćenjaoborinske/zauljene kanalizacije, talog izodvijača ulja, maziva ulja za motore izupčanike, ostala maziva ulja za motore izupčanik, a u 2007: neklorirano motornoulje, fluorescentne cijevi i ostali otpad kojisadrže živu, filteri za ulje, zauljene krpe,otpadni kondenzatori i otpad nastaočišćenjem filtera.Sav navedeni otpad predaje se ovlaštenimsakupljačima o čemu postojidokumentacija očevidnika o nastanku itijeku otpada s pripadajućim pratećimlistovima te deklaracijama i izvješćima ofizikalnim i kemijskim svojstvima otpada.Na lokaciji su postavljeni propisnoobilježeni spremnici za odlaganje opasnogotpada (stare akumulatorske baterije,fluorescentne cijevi, otpadna motornaulja, zauljeni ambalažni otpad i otpadnefiltere).RiziciPregledom popisa izvanrednih događajautvrđeno je da od 1984. godine (puknućecijevi u blizini Krčkog mosta – dionicaOmišalj – Sisak), nije bilo incidenta naovoj dionici.Za ovo postrojenje izrađen je Operativniplan intervencije u zaštiti okoliša(izrađivač EKONERG Holding), koji senalazi u sjedištu tvrtke. U skladu s ovimplanom u studenom 2007. godine održanaje uspješno ocijenjena vježba. Operativniplan interventnih mjera u slučajuiznenadnog zagađenja voda izrađen je ulipnju 2008. godine.Objekti i prostor Terminala svrstani su u Ie kategoriju ugroženosti od požara i imajuPlan zaštite od požara donesen temeljemizrađene Procjene ugroženosti od požara.Svi uređaji i instalacije koje moguprouzročiti nastajanje i širenje požaraodržavaju se u ispravnom stanju, o čemupostoji dokumentacija.S obzirom na moguću potencijalnuopasnost od onečišćenja mora prilikomiskrcaja nafte na tankerskom privezištu uuvali Duboka postavljena je takozvanazračna zavjesa. Zračna zavjesa ima uloguu zaštiti okoliša u slučaju nezgodeizlijevanja većih količina sirove nafte umore, kada istu ne može zadržatipostavljena plutajuća brana koja sepostavlja oko broda za vrijeme prekrcajanafte.Prilikom očevida obavljena je provjeranjene ispravnosti.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 41Utvrđene povrede propisaUpravni postupciInspekcija rada (zaštita na radu) jedonijela sedam rješenja o otklanjanjunedostataka i to da se dopune i revidirajuprocjene opasnosti te da se na objektimaotklone nedostaci.Vodopravna inspekcija je naredila pravnojosobi da u roku 75 dana po primitkurješenja (zaprimljen 26. 11. ), izvršisanaciju kanalizacije na dionicama koje neudovoljavaju uvjet vodonepropusnosti, tepribavljanje potvrde o sukladnostigrađevine s tehničkim zahtjevima zagrađevinu.Optužni prijedloziPrekršajnom sudu u Rijeci podnijet optužniprijedlog protiv poslodavca i odgovorneosobe zbog utvrđenih propusta uprovođenju mjera zaštite na radu.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


42 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša11OdlagališteKAREPOVAC, SplitOsnovne informacijeOdlagalište KAREPOVAC je odlagalištegrada Splita, smješteno na istočnom dijelugrada na području Karepovac, načesticama 10, 29, 1, 2, 4 i 5 Katastarskogplana, s koordinatama ulaza: Y= 6380022i X= 4820673.Na odlagalište KAREPOVAC odlaže sekomunalni otpad i neopasni tehnološkiotpad za kojeg je, prema Katalogu otpada,preporučen postupak odlaganje.Odlagalištem upravlja i gospodari pravnaosoba ČISTOĆA d.o.o. sa sjedištem uSplitu, Put Plokita 81.Površina odlagališta je 160.000 m 2 , aprocjenjuje se da je do sada odloženo oko4.300.000 m 3 otpada, dok je predviđenikapacitet prema Projektu sanacije5.200.000 m 3 . Odlagalište je priključenona javnu cestu asfaltiranim priključkom,ima uređaj za pranje kotača - betonskakada s vodom.Odlagalište KAREPOVAC nije priključenona sustav javne vodoopskrbe, već sekoristi vodom iz auto cisterni kojedežuraju na odlagalištu.Dokumentacija• Dozvola o produženju Privremenedozvole za gospodarenje otpadom -Ured državne uprave u Splitskodalmatinskojžupaniji, od 10.5.2007, srokom od 2 godine,• Vodopravni uvjeti za sanacijuodlagališta komunalnog otpada,Hrvatske vode, Vodnogospodarskiodjel za vodno područje dalmatinskihslivova – Split, 2005.,• Rješenje o izmjeni vodopravnih uvjeta,Hrvatske vode, Vodnogospodarskiodjel za vodno područje dalmatinskihslivova – Split, 2006.,• Lokacijska dozvola, za sanacijuodlagališta komunalnog otpadaKarepovac u Splitu, izdana od Uredadržavne uprave u splitsko –dalmatinskoj županiji, Služba zaprostorno uređenje, zaštitu okoliša,graditeljstvo i imovinsko – pravneposlove,• Načelna dozvola za sanaciju odlagalištakomunalnog otpada, Ured državneuprave u Splitsko – dalmatinskojžupaniji, Služba za prostorno uređenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko – pravne poslove, 2006.Emisije u vodeNa odlagalištu nije izgrađen sustavodvodnje otpadnih voda, niti postojiposeban uređaj za pročišćavanjeprocjednih i onečišćenih oborinskih voda.ČISTOĆA d.o.o. Split ispituje kvalitetuprocjednih voda koje se sakupljaju uUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 43jamama - lagunama na jugoistočnomdijelu odlagališta putem ovlaštenoglaboratorija - Nastavnog zavoda za javnozdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.Prema izvješćima o ispitivanju otpadnihvoda za 2007. i 2008. godinu utvrđena suznatna prekoračenja graničnih vrijednostiza ispuštanje u sustav javne odvodnje nacentralni gradski uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda grada Splita STUPE naTTTS-u, određena Pravilnikom o graničnimvrijednostima pokazatelja opasnih i drugihtvari u otpadnim vodama (“Narodnenovine“, br. 40/99 i 06/01).Procjedne i oborinske vode u jamama -lagunama su tamne, crne boje i osjeća seneugodan miris. Utvrđeno je da je iznavedenih jama odvedeno na centralniuređaj za pročišćavanje otpadnih voda u2007. 700 m 3 , a u 2008. 195 m 3 otpadnihvoda.Zbog neredovitog crpljenja i odvozaotpadnih voda, postoji velika vjerojatnostiznenadnih i nekontroliranih onečišćenjanizvodno od lokacije odlagališta, naročitoza vrijeme jačih kišnih razdoblja.Kako na lokaciji odlagališta nema uvjetaza izdavanje vodopravne dozvole zaispuštanje otpadnih voda (sadašnjeodlagalište ne posjeduje lokacijsku,građevinsku i uporabnu dozvolu),standardne sadržaje vodopravne dozvolekoji su propisani Pravilnikom o izdavanjuvodopravnih akata (“Narodne novine“, br.28/96.) potrebno je ugraditi u Operativniplan.Crpljenje i odvoz otpadnih voda ne vrši sekontinuirano tijekom cijele godine, većpovremeno po potrebi. O količinamaotpadnih voda i o postupcima crpljenjaprocjednih i onečišćenih oborinskih voda izpostojećih jama – laguna i odvozuotpadnih voda na centralni gradski uređajSTUPE, ne vodi se očevidnik. Sadržaj inačin vođenja očevidnika potrebno jeuskladiti s Hrvatskim vodama – VGO Splitte im redovito dostavljati podatke oispitivanju sastava i količine otpadnihvoda.Emisije - otpadNa odlagalište KAREPOVAC komunalniotpad odlažu gradovi: Split, Solin, Kaštela,Omiš i Makarska dogovorenomdinamikom, kao i općine: Klis, Podstrana,Seget, Marina, Dugopolje, Muć i Lećevica,a otpad dovoze: ČISTOĆA d.o.o. Split,PEOVICA Omiš i druge tvrtke putemugovora: MICHIELI-TOMIĆ d.o.o.,ADRATIC-BLIZNA d.o.o. te općina Muć.U 2007. godini ukupno je odloženo108.861 t otpada i to glomaznog otpadaukupno 1.641,43 t, miješanogkomunalnog otpada 104.727,486 t,otpada iz vrtova i parkova 773,93 t,drvenih ploča 59,79 t, pelena 5,58 t,izolacijskog materijala - stiropora 0,06 t,ravnog stakla 18,7 t, betona 57,00 t,plastike 71,64 t, strugotina koje sadržeželjezo 15,63 t, otpadnog kvarcnogpijeska 1.125,19 t, otpadne plastike109,95 t, otpada od tekstila 50,22 t,dehidratiziranog biološkog mulja 73,92 t,dehidratiziranog mulja 8,41 t, voća ipovrća 112,826 t i otpada od rezanjakamena ukupno 8,9 t.Na ulazu u odlagalište postavljen jepropisani natpis i na vidnom mjestuistaknut je Plan postupanja u slučajuizvanrednog događaja, a na ulaznomdijelu odlagališta postavljena je ogradavisine 2m' u dužini od oko 100 m'.Otpad se redovno, svakodnevno razastire,sabija i zastire inertnim materijalom kojegje ČISTOĆA d.o.o. osigurala u dovoljnimkoličinama.Redovno se vodi dnevnik odlagališta,ustrojen je očevidnik o mjestu nastanka itijeku otpada, vode se prateći listovi povoznim jedinicama i turama za sav otpadkojeg prikupi i odloži, također na ulazu uodlagalište i ostali koji dovoze i odlažuotpad predaju prateći list propisančlankom 18. Pravilnika o gospodarenjuotpadom (“Narodne novine“, br. 23/07).Djelatnici odgovorni za rad odlagalištaposjeduju odgovarajuću stručnu spremu.Odlagalište ne posjeduje dozvolu -odobrenje propisano člankom 15.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


44 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaPravilnika o načinu i uvjetima odlaganjaotpada, kategorijama i uvjetima rada zaodlagališta (“Narodne novine“, br.117/07), te nije osigurana kontrolaparametara iz članka 19. stavka 2. togaPravilnika.ČISTOĆA d.o.o. je dostavila Upravnomodjelu za zaštitu okoliša obrasce: PL-SKO,PL-SPO i PL-OPKO, te obrasce PI-1 i PI- 2.Predviđena upotreba odlagališta je dopočetka rada Županijskog centra zagospodarenjem otpadom, a planovivlasnika su definirani kao GRADSKIPROJEKT.Na sanaciju odlagališta, grad Split jeutrošio u 2007. godine 1.245.789,40 kn iiz Fonda 830.526.96 kn, ili ukupno2.076.317,36 kn, a u 2008. godini sepredviđa utrošiti 1.464.816,90 kn, a izFonda 976.544,60 kn, ili ukupno:2.441.361,50 kn.RiziciPlan postupanja u slučaju izvanrednogdogađaja za odlagalište otpada Karepovacje izrađen 2007. godine, kao i Operativniplan za provedbu interventnih mjera uslučaju iznenadnog onečišćenja voda nalokaciji odlagališta komunalnog otpadaKarepovac u Splitu.Pregledom je utvrđeno da se osnovnemjere zaštite od požara provode: osiguranje protupožarni zaštitni pojas u širini 4-6m', na odlagalištu je oprema za gašenjepožara (auto cisterna s vodom, vatrogasniaparati, radni stroj te inertni materijal), atemeljem rješenja inspekcije od 9. 5.2008. osigurava se pojačani nadzorpristupa čitavom odlagalištu u ljetnojsezoni od 1. 6. – 30 .9. 2008, 24-satnipotpuni i stalni nadzor nad svim površinaodlagališta.Dodatne mjere zaštite od požara proističuiz načelne dozvole za sanaciju odlagalištakomunalnog otpada KAREPOVAC(ograđivanje, hidrantska mreža,otplinjavanje) koju je ishodio grad Split,prema idejnom projektu izrađenom odstrane IGH Zagreb, PC Split od srpnja2006. godine, s rokom važenja od 5godina, tako da je provedba istih u skladus navedenom dozvolom koja određujeorganizacijske i tehničke mjere zaštite odpožara.Izrađena je Revizija procjene opasnostikoja obuhvaća i odlagalište, a u pisanomobliku putem Pravilnika donesena je iorganizacija provedbe zaštite na radu.Vodi se propisana evidencija zaštite naradu za odlagalište.Sklopljen je ugovor s ovlaštenom pravnomosobom CIAN d.o.o. iz Splita zaprovođenje preventivnih mjeradezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.Utvrđene povrede propisaNedostaci utvrđeni nadzorom obavljenim29. 4. 2008. godine u provođenjuposebnih mjera od požara od interesa zaRepubliku Hrvatsku, u međuvremenu suotklonjene.Upravni postupciRješenjem vodopravnog inspektora jenaređena:• Izrada Operativnog plana interventnihmjera u slučaju iznenadnogonečišćenja voda u skladu s Državnimplanom za zaštitu voda s imenovanjemodgovornih osoba u primjeni plana uroku 30 dana po primitku rješenja.• Vođenje očevidnika o postupcimacrpljenja procjednih i onečišćenihoborinskih voda iz postojećih jama –laguna i odvozu otpadnih voda nacentralni gradski uređaj „Stupe“, apodatke o ispitivanju sastava i količineotpadnih voda redovito dostavljatiHrvatskim vodama, VGO Split.Kontrolni nadzoriKontrolnim inspekcijskim nadzorom 2. 10.2008. godine utvrđeno je da je pravnaosoba u cijelosti izvršila naređene obveze.Izrađen je Operativni plan za provedbuinterventnih mjera u slučaju iznenadnogonečišćenja voda na lokaciji odlagalištakomunalnog otpada Karepovac u Splitu izapočeto je vođenje očevidnika oUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 45postupcima crpljenja procjednih ionečišćenih oborinskih voda iz postojećihjama – laguna i odvozu otpadnih voda nacentralni gradski uređaj „Stupe“, tezapočeto ispitivanje sastava otpadnih vodana parametre utvrđene Operativnimplanom.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


46 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša12OdlagalištePRUDINEC, Jakuševec -ZagrebOsnovne informacijeOdlagalište otpada Prudinec-Jakuševecpočelo se formirati 1965. kao divljegradsko odlagalište na nepripremljenomšljunkovitom zemljištu uz desnu obalurijeke Save nastalom nakon eksploatacijemineralnih sirovina. Tijekom tridesetakgodina bez ikakvog nadzora odlagao sekomunalni, neopasni proizvodni, avjerojatno i opasni otpad. Sanacija prveplohe započela je 1996., a završena 2003.godine do kada su izgrađene četiri plohe.Sanacija je izvdena preslagivanjem otpadas ploha kojima je rađen nepropusnibrtveni sustav i obodni nasip, tevraćanjem starog i odlaganjem novogotpada. Površina cijelog odlagališta je942.728 m², a same plohe za odlaganjeotpada 54 ha. Odlagalištem gospodaritvrtka Zagrebački holding d.o.o. -Podružnica ZGOS.Osim s područja Grada Zagreba, naodlagalištu se odlaže i komunalni otpad spodručja Grada Samobora. Prostornimplanom Grada Zagreba iz 2007. godineodlaganje otpada predviđeno je najduljedo 2010. godine.Dokumentacija• Privremena dozvola za gospodarenjeotpadom od 29. 12. 2005.,• Privremena dozvola za mehaničkuobradu građevinskog otpada od 29.12. 2005.,• Vodopravna dozvola za ispuštanjevoda od 12. 1. 2009.,• Dozvola za oporabu biorazgradivogotpada unutar kompostane od 26. 5.2008.,• Studija utjecaja na okoliš iz prosinca2007. godine.Tehnološki procesNa odlagalištu je odloženo oko 8.000.000m³ otpada, a tijekom 2007. zaprimljeno je359.675 t komunalnog otpada, 16.431 tneopasnog proizvodnog otpada, 233 tnerazvrstanog građevinskog otpada,40.988 t građevinskog otpada zareciklažu, 519.986 t čistog iskopa, 7 523 tzelenog otpada i 16 t metalnog glomaznogotpada.Samo odlagalište čini nekoliko cjelina:a) Tijelo odlagališta - Viadukt d.d.,b) Sustav otplinjavanja s plinskomstanicom - BIO MOTO d.o.o.,c) Postrojenje za reciklažu građevinskogotpada (RGO) - EKO FLOR PLUS d.o.o.,d) Postrojenje za obradu procjednih voda- EDTMAYER d.o.o.,e) Kompostana - Podružnica Zrinjevac,f) Reciklažno dvorište - EKO FLOR PLUSd.o.o.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 47S obzirom na to da je odlagalište u fazigrađenja (izgradnja plohe 5d i 6 veličineoko 12 ha), 31. 5. 2007. godine posloviglavnih radova i upravljanje postrojenjimaodlagališta preneseni su ugovorno s 31. 5.2007. na tvrtku Viadukt d.d.Odlagalište je u potpunosti ograđenoogradom, uređen je protupožarni i zelenipojas, a pristupna cesta je asfaltirana. Naulazu zbog velikog broja vozila postoje trivagarinke, a prije napuštanja odlagalištavrši se automatsko pranje vozila na dvaplatoa, te ponovno vaganje i ovjeraprateće dokumentacije. Osim vaganja naulazu se provjerava pratećadokumentacija (prateći listovi, analize), tese provodi i osnovna karakterizacijaotpada i provjera sukladnosti istog nasamom tijelu odlagališta pri istovaru. Navidljivom su mjestu kod ulaza istaknutiPlanovi intervencija za slučaj izvanrednogzagađenja voda i iznenadnih požara (jedanmanji u 2008. godini), redovno se vodidnevnik odlagališta i očevidnik o nastankui tijeku otpada.Prema registru onečišćavanja okolišaodlagalište je obzirom na postrojenje zaobradu deponijskog plina, otprašivačrotacijske drobilice i ispusta zračne strujekompostane obaveznik mjerenja emisijeonečišćujućih tvari u zrak. Sva sepovremena mjerenja emisija provodeuredno od strane ovlaštenih tvrtki, arezultati su u skladu s Uredbom ograničnim vrijednostima onečišćujućihtvari u zrak iz stacionarnih izvora.Ispitivanje deponijskog plina, odlagališnogplina na plinskom postrojenju i analizapodzemnih voda obavlja se unutarmonitoring programa putem ovlaštenetvrtke.Tijekom 2008. godine na odlagalištu jeproizvedeno 2.709.850 m³ plina pri čemuje na generatorima proizvedeno 4.200MWh električne energije.Kapacitet uređaja za pročišćavanjeprocjednih voda je 400 m³, a tijekom2007. pročišćeno je 66.010 litaraprocjedne vode.Kompostana kojom gospodari PodružnicaZrinjevac zbrinjava zeleni otpad (grane,kora, lišće, piljevina, papir, biomuljevi iostali slični materijali) s javnih površinaGrada Zagreba iz kojeg se tijekom 2008.proizvelo 9.995 t komposta.Sukladno vodopravnoj dozvoli dozvoljenoje ispuštanje otpadnih voda u količini od:• 89.150 m³ procjednih i tehnološkihotpadnih voda,• 850 m³ sanitarnih otpadnih voda.Prema istoj dozvoli pravna je osobaobavezna putem ovlaštenog laboratorijaispitivati kakvoću otpadnih voda najmanje4 puta godišnje. U svrhu sprečavanjaprodora onečišćenja s neuređenog dijelaodlagališta, te onečišćenja uslijed ispiranjatla oborinskim vodama s kojeg je uklonjenotpad izveden je tzv. interventni crpnisustav s 4 zdenca koji crpi vodu u rijekuSavu. Podzemna voda koja se crpionečišćena je amonijakom, manganom iželjezom, a nakon 6 godina rada sustavakoncentracija amonijaka je znatnosmanjena ( oko 10 X).Podružnica ZGOS je u zakonskom rokudostavila podatke u Registar onečišćivačaza odlagalište na propisanim obrascima:PI-1, PI-2, PI-Z-1, PI-Z-3, PI-V i PL-OPKOza 2007., te je izrađen i dostavljen Plangospodarenja otpadom nadležnom uredu iAgenciji za zaštitu okoliša sukladnoPravilniku o gospodarenju otpadom.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciInspekcija rada (zaštita na radu) donijelaje rješenje tvrtci Viadukt d.d. kojim senaređuje izrada procjene opasnosti zaprocese u kojima postoje opasnosti poživot i zdravlje djelatnika koji rade naprihvatu i odlaganju otpada. Tvrtci EKOFLOR PLUS d.o.o. izdano je rješenje ozabrani korištenja postrojenja za obradugrađevinskog otpada do uklanjanjanedostataka, te je izrečena mjera zabraneraspoređivanja djelatnika bez liječničkoguvjerenja na poslove s posebnim uvjetimarada. Tvrtci EDTMAYER d.o.o. također jeizrečena mjera zabrane raspoređivanjaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


48 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišadjelatnika bez liječničkog uvjerenja naposlove s posebnim uvjetima rada.Sanitarna inspekcija je utvrdila nedostatkeprema kojima je potrebno ishoditiOdobrenje za korištenje opasnihkemikalija pri nadležnom Gradskom uredui obaviti mjerenje buke putem ovlaštenetvrtke pri postrojenju za obradudeponijskog plina.Inspekcija zaštite od požara utvrdila jeistek roka provjere ispravnosti ifunkcionalnosti izvedene plinodojave ivremena servisiranja vatrogasnih aparata,te nedostatak mišljenja ovlaštene tvrtke onalazu i obavljenom tehničkomnadgledanju postrojenja.Vodopravna inspekcija je donijela rješenjekojim se zabranjuje odlaganje mulja natijelo odlagališta bez prethodne analizeistog, nalaže izrada stanja kakvoćepodzemnih voda i izrada Programakorištenja interventnog crpnog sustava.Inspektor opreme pod tlakom izdao jerješenje o zabrani upotrebe dviju posudapod tlakom, čelične boce za kalibriranje ičeličnih boca s CO 2 .Elektroenergetski inspektor je izdaorješenje kojim se na postrojenju zaobradu deponijskog plina naređuječišćenje dna ćelija od ulja, ispitivanje isaniranje uzroka curenja ulja,omogućavanje prolaska ulja iz ćelija uuljnu jamu, remont generatora, čišćenjekabelske glave i transformatora odprašine, postavljanje jednopolne shemegeneratorske ćelije u skladu s projektom,pribavljanje tvornički ispitnog listageneratora, pribavljanje upute za pogon iodržavanje generatora i transformatora, tepribavljanje tvornički ispitnog listatransformatora.Inspektor zaštite okoliša je zabraniokorištenje postrojenja za obradugrađevinskog otpada (bez dozvolenadležnog ureda), uklanjanje nedostatakapostupanja s otpadom pri postrojenju zaobradu procjednih voda, te vođenjeočevidnika i izrade Plana gospodarenjaotpadom postrojenja za obradubiorazgradivog otpada.Optužni prijedloziInspektor rada (zaštita na radu) podnio jeoptužni prijedlog zbog utvrđenihnedostataka protiv tvrtki Viadukt d.d.,Edtmayer d.o.o. i Eko flor plus d.o.o.Inspektor zaštite od požara ielektroenergetski inspektor podnijeli suoptužne prijedloge protiv tvrtke Bio Motod.o.o. zbog nepribavljanja isprava oispravnosti i funkcionalnosti plinodojave ineodržavanja opreme i uređajageneratorske ćelije.Inspektor zaštite okoliša podnio je optužniprijedlog protiv tvrtke koja gospodaripostrojenjem za obradu građevinskogotpada bez dozvole.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 4913BrodogradilišteNAUTA LAMJANA dd, KaliOsnovne informacijeNauta Lamjana d.d. za proizvodnju ipopravak brodova, sa sjedištem u Kali,Vela Lamjana bb bavi se popravkom ipreinakom čeličnih, drvenih i plastičnihbrodova, izradom čeličnih brodova teuslugama strojne obrade. Također sepruža usluga zimovanja brodova podhrvatskom zastavom.Brodogradilište povremeno iznajmljuje diooperativne obale za remont naftnihplatformi.U Brodogradilištu radi 80 radnikaBrodogradilišta i 40 radnika kooperanata.Dokumentacija• Vodopravna dozvola za ispuštanjeotpadnih voda u more II kategorije,15. 11. 2006.,• Dozvolbeni nalog, 15. 11. 2006. i26. 3. 2007.,• Rješenje o kategorizacijiugroženosti od požara.Opis tehnološkog procesaU okviru osnovne djelatnosti obavlja se:rezanje i oblikovanje limova i profila,zavarivanje, antikorozivna zaštita, pregledi popravci glavnih i pomoćnih motora,popravci i čišćenje kotlova, izmjenacjevovoda, ispitivanje i popravcielektričnih instalacija, uređenje irekonstrukcija interijera.Vodoopskrba je riješena putem javnogvodoopskrbnog sustava.Emisije u zrakStacionarni točkasti izvor je uređaj založenje u kotlovnici koja nije u funkciji odožujka 2007. godine. Zadnje mjerenjeemisije onečišćujućih tvari (krute čestice,ugljikov monoksid, oksidi dušika izraženikao NO 2 i oksidi sumpora izraženi kaoSO 2 ). u zrak je obavljeno 15. 3. 2006.godine. Emisije svih parametara bile suniže od granične vrijednosti emisije.U Brodogradilištu se obavlja procespremazivanja i površinskog čišćenja(odmašćivanja).Emisije - otpadPlan gospodarenja otpadom iz travnja2006. godine bio je izrađen za sljedećevrste otpada: strugotine i otpiljci kojisadrže željezo prosječne količine 50 t/god,otpad od pjeskarenja u količini od 100t/god, otpadna maziva ulja za motore izupčanike prosječne količine 10 t/god,zauljena voda iz odvajača ulje/vodaprosječne količine 10 t/god, ambalaža oddrveta u prosječnoj količini od 5 t/god,Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


50 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaambalaža od metala (bačve) prosječnekoličine 0,5 t/god, olovne baterije uprosječnoj količini od 0,8 t/god ikomunalni otpad u prosječnoj količini od200 m 3 /god.Plan gospodarenja otpadom za razdoblje2008 – 2012. godine predviđa sljedećevrste otpada: strugotine i otpiljci kojisadrže željezo, otpad od pjeskarenja,neklorirana maziva ulja za motore izupčanike na bazi mineralnih ulja i olovnebaterije.Emisije u vodeSanitarne otpadne vode se bez obradeispuštaju obalnim ispustom u more, atehnološke otpadne vode s pralištabrodova nakon obrade u četverodjelnojtaložnici se ispuštaju zajedničkim obalnimispustom u more.Prema vodopravnoj dozvoli, do 30. 11.2010. godine dozvoljeno je ispuštanje umore:• tehnoloških voda u količini od 5.000m 3 /god, odnosno 20 m 3 /dan• sanitarnih voda u količini od 3.000m 3 /god, odnosno 12 m 3 /danIzrađeni su Pravilnik o radu i održavanjusustava odvodnje, Pravilnik o postupanju sotpadnim tvarima.Sukladno dozvolbenom nalogumanipulativni prostor na kojem se vršipranje brodova je izbetoniran ivodonepropusan, tehnološke otpadnevode prije ispuštanja u more pročišćavajuse u taložnicama kod acetilenske stanice inabavljena je plutajuća brana.Pralište brodova je uređeno tijekom ljeta2008. godine i nije obuhvaćenovodopravnom dozvolom. Naknadno jepodnesen zahtjev za izmjenu - dopunuvodopravne dozvoleU podzemnom betoniranom spremniku su,nakon otpreme otpadnog ulja s površine,zaostale zauljene (kaljužne) vode izplovila. Manipulativni prostor izmeđupodzemnog spremnika i radionice jeasfaltiran, mjestimično zauljen, sazapadne strane nastavlja se zemljano ipošljunčano tlo na kojem su vidljivi tragovimineralnog ulja koje se procjeđuje upodzemlje; prostor nema reguliranuoborinsku odvodnju.RiziciIzrađen je Operativni plan interventnihmjera u slučaju iznenadnog onečišćenjavoda. Građevine i prostori brodogradilištarazvrstani u IV kategoriju ugroženosti odpožara sukladno odredbama Zakona ozaštiti od požara (“Narodne novine“, br.58/93, 33/05 i 107/07). Za zaštitu odpožara osigurani su PPA za početnogašenje požara suhim prahom i hidrantskainstalacija. Vatrogasni aparati se redovitoodržavaju i provjerava njihova ispravnost.Prethodnim inspekcijskim nadzorom bili suutvrđeni određeni nedostaci na plinskojinstalaciji. Uočeni nedostaci su otklonjeni,ali potom instalacija nije ispitana naispravnost po ovlaštenoj ustanovi ilitrgovačkom društvu.Uvidom u Procjenu opasnosti utvrđeno jeda poslodavac koristi opasne radne tvari uvrlo malim količinama. Ispitivanje radnogokoliša obavljeno je 28. 5. 2007. godine.Ispitivanje strojeva s povećanimopasnostima obavljeno 15. 9. 2006. i 30.5. 2007. godine.Plan evakuacije i spašavanja za slučajizvanrednog događaja izrađen je ugrafičkom dijelu, odnosno postavljeni suputokazi upute i sheme za evakuaciju a utijeku je izrada pisanog dijela.Plan intervencija u zaštiti okoliša izrađenje za acetilen, kisik, ukapljeni naftni plin,lako lož ulje i otpadno ulje. Za potrebeproizvodnog procesa koriste se razne bojei 40%-tna kloridna kiselina (HCl).Elektroenergetska postrojenja i instalacije:• transformatorska stanica TS10(20)/0,4 kV „Lamjana“• montažna transformatorska stanicaMTS 10/0,4 kV,Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 51• priključni ormari za napajanje brodovana obali i na kopnu, te ostali razvodniormari na otvorenom prostorunisu održavani tijekom godina, zbog čegasu utvrđeni brojni nedostaci.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciInspekcija zaštite okoliša naredila je:• uklanjanje otpada (otpad odpjeskarenja, građevinski otpad i otpadod proizvodnje acetilena) s mjestakoje nije predviđeno za odlaganje,• prijavu u Registar postrojenja u kojimase koriste organska otapala iliproizvodi koji sadrže hlapive organskespojeve, voditi očevidnik o vrsti ikoličini potrošenih organskih otapala,izraditi godišnju bilancu organskihotapala i izvješća o emisijama hlapivihorganskih spojeva za 2006. i 2007.Vodopravna inspekcija naredila je:• zbrinuti putem ovlaštene pravne osobezauljene otpadne vode dopremljene splovila privremeno odložene ubetonirani podzemni spremnik i• reguliranje oborinske odvodnjemanipulativnog prostora okospremnika za prihvat otpadnog uljauključivo s odjeljivačem masnoća idispozicijom pročišćenih voda.Temeljem članka 63. stavka 1. točke 3.Zakona o kemikalijama (“Narodnenovine“, br. 150/05) sanitarni inspektorzabranio je korištenje opasnih kemikalija -boja i 40%-tne kloridne kiseline (HCl).Zabrana korištenja navedenih kemikalijatraje dok stranka ne ishodi odobrenje odnadležnog tijela za korištenje iskladištenje opasnih kemikalija.Prema utvrđenoj kategorizaciji ugroženostiod požara, inspekcija zaštite od požaranaredila je provedbu mjera zaštite odpožara. Kako iste nisu provedene, podnijetje prekršajni prijedlog.Elektroenergetska inspekcija zabranila jekorištenje priključnih ormara za napajanjebrodova na obali jer predstavljajuopasnost po život ljudi i okoliša.Također je naređeno otklanjanje uočenihnedostataka i izrada internog pravilnika oodržavanjuelektroenergetskihpostrojenja.Inspekcija posuda pod tlakom zabranila jeupotreba pregledanih posuda tlačneopreme: hidrofor morske vode volumenaoko 18,0 m 3 , spremnik zraka tvorničkogbroja 62148, spremnik zraka tvorničkogbroja 137491 i spremnik zraka tvorničkogbroja 58064.Optužni prijedloziZbog počinjenog prekršaja iz Zakona okemikalijama podignut je optužni prijedlogprotiv pravne i odgovorne osobe u pravnojosobi.Podnijet optužni prijedlog jer izvedeni iugrađeni sustavi za dojavu i gašenjepožara nisu provjereni na funkcionalnost iispravnost po ovlaštenoj ustanovi kakopropisuju odredbe Zakona o zaštiti odpožara.Zbog korištenja elektroenergetskihpostrojenja u suprotnosti s propisanimzahtjevima podnesen je optužni prijedlogPrekršajnom sudu u Zadru.Zbog korištenja tlačne opreme usuprotnosti s propisanim zahtjevimapodnesen je optužni prijedlog Prekršajnomsudu u Zadru.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


52 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša143. MAJBRODOGRADILIŠTE dd,RijekaOsnovne informacije3. MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d., sasjedištem u Rijeci, Liburnijska 3 bavi segradnjom brodova za prijevoz automobila ibrodova za prijevoz kemikalija i naftnihderivata. Smješteno je između glavnegradske prometnice i željezničke pruge nasjeveru, bivše tvornice Torpedo na istoku istambeno – poslovne zone Kantrida nazapadu. Kopneni dio Brodogradilištaprostire se na 303.649 m 2 , a morski dioobuhvaća 209.165 m 2 .U brodogradilištu je zaposleno oko 2.100stalnih radnika i oko 1.500 radnikakooperanata.Dokumentacija• Rješenje o kategorizaciji u I.ekategoriju ugroženosti od požara,PU Primorsko-goranska.Opis tehnološkog procesaProizvodni proces odvija se ubrodograđevnoj hali, hali predmontaže,stolariji, halama za korozivnu zaštitu,sačmarilicama i bojadisaonama odjelaizrade cijevi i odjela izrade trupa,cinčaonici, cjevarskim, mehaničarskim iopremnim radionicama te na navozima I iII i drugim radnim površinama naotvorenom. U sklopu Brodogradilišta su ikotlovnica, kompresorske itransformatorske stanice.Proizvodni proces započinje predobradomlimova i profila koji se poslije primarnepripreme površine zaštićuju cinketilsilikatnim radioničkim temeljnimpremazom.U Hali za KZ ili na predmontažnimpovršinama brodogradilišta boje se usekcijama svi prostori broda: krma,strojarnica, teretni prostor, pramac,nadgrađe i dimnjak. Sekcije se boje Ipremazom iz sustava premaza osimprostora balasta koji se boji cijelimsustavom premaza (I. i II. premaz).Prostor tereta i tankovi pitke vode setretiraju samo radioničkim temeljnimpremazom. Također se ne tretiraju nitankovi teškog i diesel goriva koji senauljuju.U fazi montaže broda na navozu i uopremnom bazenu se popravljajuprethodno nanijeti premazi i nanosepreostali premazi iz sustava bojenja.Popravci prethodno nanijetih premaza napodvodnim dijelovima vanjske oplate kojisu bili na potkladama na navozu i završnipremaz antivegetativne boje nanose se udoku. Dokovanje se obavlja u drugimbrodogradilištima.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 53Emisije - otpadVode se Očevidnici o nastanku i tijekuotpada za sljedeće vrste otpada:a. opasni otpad: otpadna kloridnakiselina, otpadni prah iz vatrogasnihaparata, otpadna ambalaža od praha zavatrogasne aparate, otpadna boja, otpadnirazrjeđivač, otpadni toneri, otpadnoljepilo, otpadna mast, otpadna ulja,otpadni talog, loživo ulje, prazne kante odboja, otpadni filteri od bojanja, otpadnekemikalije, otpadni akumulatori, otpadnebaterije, zauljene vode,b. neopasni otpad: otpadno drvo,tvrdi cink, cinkov pepeo, brodski lim,željezo, otpadna sačma, aluminij, bakar,mesing, metalna ambalaža, otpadneautogume, rashodovani alati,elektromotori, otpadni kablovi i otpadnipapir i karton.Planovi gospodarenja otpadom izrađeni suza razdoblje 10. 10. 2007. - 10. 10. 2011.godine.Uređaji za loženjeEmisije u zrak• 2 srednja i 1 mali uređaj za loženje naplin; svaki sa svojim ispustom u zrak.Tijekom nadzora kotlovnica je bila urekonstrukciji.Sačmarilice• hala broj 1 AKZ-a, 2 ispusta u zrak• „stara“ sačmarilica Odjela izrade cijevi,1 ispust u zrak• „nova“ sačmarilica Odjela izrade cijevi,1 ispust u zrak.Prema predočenim rezultatima mjerenja,emisija ukupnih praškastih tvari unutar jepropisane GVE.Bojadisaone• hale br. 2 i 3 AKZ-a za bojanje sekcija,svaka hala s po 2 ispusta u zrak• komora za bojanje Odjela izrade cijevi,1 ispust u zrak• komora za bojanje Odjela izradeelemenata trupa, 1 ispust u zrak• sušionica Odjela izrade elemenatatrupa, 1 ispust u zrak• mješaonica boje Odjela izradeelemenata trupa, 1 ispust u zrak.Mjerenje iz komore za bojanje Odjelaizrade elemenata trupa pokazalo jeprekoračenje GVE za hlapive organskespojeve, međutim emisija ukupnihpraškastih tvari i hlapivih organskihspojeva iz ostalih izvora unutar jetrostruke propisane GVE.Cinčaonica nije izvedena kao točkasti izvoremisije. Prema rezultatima mjerenjaemisije praškaste anorganske tvari (cink injegovi spojevi) na 8 ventilacijskih otvora,emisija je unutar propisane GVE.Navozi i druge otvorene radne površinekao stacionarni difuzni izvori koji se nemogu pratiti u kontroliranim uvjetima,obuhvaćeni su programom smanjenjaemisija hlapivih organskih spojeva u zrak.Brodogradilište je upisano u „Registarpostrojenja u kojima se koriste organskaotapala ili proizvodi koji sadrže hlapiveorganske spojeve“, koji vodi MZOPUG, podbrojem 100, aktivnost: procesipremazivanja.Izvješća o emisijama hlapivih organskihspojeva (obrasci EHOS) za 2006. i 2007.godinu su poslana Agenciji za zaštituokoliša. Izrađen je Program smanjivanjaemisija hlapivih organskih spojeva u zrakna koji <strong>Ministarstvo</strong> još nije dalosuglasnost.Vodi se očevidnik o emisijama hlapivihorganskih spojeva i izrađene su godišnjebilance organskih otapala za 2006. i 2007.godinu.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


54 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaEmisije u vodeU svezi otklanjanja nepravilnosti koje suutvrđene u prethodnim nadzorima, o čemuje donijeto rješenje za otklanjanjenedostatka, koje se odnosi na usklađenjeobavljanja djelatnosti ispuštanja otpadnihvoda s Vodopravnom dozvolom, gledemaksimalno dopuštenih koncentracijapokazatelja opasnih i štetnih tvari uotpadnim vodama koje se ispuštaju putemsustava interne kanalizacije na ispustuVIII i IX u more, te je podnijet optužniprijedlog, stranka je prema izvještaju opoduzetim mjerama, u cilju smanjenjaonečišćenja na ispustu br. VIII:• utvrdila potencijalne onečišćivače,• u skladu s tim izdala zabranuizlijevanja motornih ulja, emulzija iboja u kanalizacijski sustav,• odgovorne osobe i radnici u cinkarniupozoreni su na obvezu opreznogrukovanja materijalima kod cinčanja sciljem sprječavanja proljevanjaostataka kiseline i cinka izvan kada.Usklađivanje situacije sustava internekanalizacije i dalje se provodi premadinamici snimanja i ispitivanjakanalizacijskog sustava i stavljanja istog ufunkciju.U cilju spriječavanja onečišćenjapodzemlja ili obalnog mora, na lokacijilijevaone, postavljen je Roll-kontejner zaprikupljanje ljevaoničkog otpada(ljevaonički pijesak/kvarcni), koji seredovito prazni putem ovlaštene tvrtke.RiziciSkladištenje i korištenje opasnihkemikalija provodi se u skladu saZakonom o kemikalijama (“Narodnenovine“, br. 150/06).Brodogradilište je razvrstano u I.ekategoriju ugroženosti od požara, a imaprofesionalnu vatrogasnu postrojbu s 25vatrogasca. Brodogradilište je ovlaštenoza obavljanje poslova održavanjavatrogasnih aparata, te samo održavaaparate za početno gašenje požara.Procjena ugroženosti i Plan zaštite odpožara i tehnoloških eksplozija nisuusklađeni sa stvarnim stanjem. Premarješenju o kategorizaciji MUP-a, kao iprema Procjeni ugroženosti od požara itehnoloških eksplozija, vatrogasnapostrojba morala bi imati minimalno 27profesionalnih vatrogasaca ili 22profesionalna vatrogasca i 24 djelatnikastručno osposobljena za dobrovoljnogvatrogasca.Propisani rok od godinu dana istekao je zaispitivanje slijedećih sustava: stabilnogsustava za dojavu požara, stabilnogsustava za dojavu požara, gašenje požaras CO 2 i plinodetekciju u pogonu zakorozijsku zaštitu brodskih sekcija,protupožarnih zaklopki u pogonu zakorozijsku zaštitu brodskih sekcija.Utvrđeno je da su ispravni vanjska iunutarnja hidrantska mreža, stabilnisustav za gašenje požara raspršenomvodom u skladištu - mješaonici boja -sačmarilici, kupola za odimljavanje napogonu za korozijsku zaštitu brodskihsekcija, stabilni sustav za dojavu požarana II. katu upravne zgrade, stabilni sustavza detekciju plina u centralnoj kotlovnici ikontejneru glavnog priključka plina iredukcione stanice.Tlačni cjevovodi acetilena i kisika kao igromobranske instalacije se redovnoispituju. Odjel tehničke kontroleBrodogradilišta ispitao je panik rasvjetu iustanovio da je ista neispravna.Brodogradilište posjeduje važećeodobrenje za korištenje dimnjaka zapriključak ložišta na plin za Pogon zakorozijsku zaštitu brodskih sekcija, ali ne iodobrenje za korištenje dimnjakacentralne kotlovnice na plin.Agencija za prostore ugroženeeksplozivnom atmosferom je izdalapozitivne nalaze o stanju protueksplozijskezaštite plinsku kotlovnicu, plinsku mjernoredukcijskustanicu i postrojenje zaproizvodnju acetilena. Brodogradilište neposjeduje pozitivan nalaz o stanjuprotueksplozijske zaštite za: halu zaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 55korozijsku zaštitu brodskih sekcija,skladište boja, liniju za bojanje čeličnihlimova i profila, internu postaju zaopskrbu vozila gorivom, hale na južnojobali i brodske prostore za izvođenjeradova.Pregledom objekta skladišta boja utvrđenoje da su za isti izdani posebni uvjetiskladištenja, ali ne i odobrenje zaskladištenje.Mjere zaštite od požara uglavnom suprovedene (vatrogasni pristupi, hidrantskamreža, vatrogasni aparati, granulat zaupijanje razlivenih tekućina, oznakeopasnosti i upute za rukovanje), ali suuočeni i određeni nedostaci (alat nije uneiskrećoj izvedbi, nema dokumenta kojimse dokazuje da je viljuškar podoban isiguran za rad u zoni skladišta, zapaljivetekućine nisu klasificirane premaskupinama zapaljivosti).Elektroenergetska mreža i instalacijaplatforme za predmontažu i opremanjebrodskih sekcija su u ispravnom stanju.Brodogradilište posjeduju certifikate izapisnike o obavljenim ispitivanjima zaposude pod tlakom (3 vrelovodna kotla i 6stabilnih posuda pod tlakom za zrak) izkojih je vidljiva njihova ispravnost.Obavljen je nadzor provođenja pravilazaštite na radu propisanih Zakonom ozaštiti na radu i propisa donijetih natemelju Zakona i to: uređivanje zaštite naradu; procjena opasnosti i ovlaštenici;osposobljavanje za rad na siguran način;obavljanje poslova s posebnim uvjetimarada; posjedovanje Uputa za rad;skladištenje opasnih tvari; rad s otrovima;ispitivanje radnog okoliša; ispitivanjestrojeva i uređaja; prva pomoć; odborZNR; evidencije; korištenje osobnihzaštitnih sredstava.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciRješenjem je naređeno mjerenje emisijeonečišćujućih tvari iz komore za bojanjeOdjela izrade elemenata trupa.Zapisnikom se stranka obvezala da ćeobaviti čišćenje samog kanalizacijskogsustava koji gravitira ispustu VIII, a kojeje prema izjavi poslovođe građevinskogodržavanja i izvršeno, o čemu su vođeniočevidnici koje će stranka dostaviti nauvid inspekciji.Policijska uprava Primorsko-goranska jetemeljem Zakona o zaštiti od požara iZakona o zapaljivim tekućinama iplinovima donijela rješenje kojim se 3. MajBrodogradilište d.d. obvezuje poduzetisljedeće mjere zaštite od požara:1. Procjenu ugroženosti i Plan zaštite odpožara i tehnoloških eksplozijauskladiti s promjenama nastalim nakondonošenja postojećih. – rok 3 mjeseca2. Obučiti preostale djelatnike premaodredbama Pravilnika o programu inačinu osposobljavanja pučanstva zaprovedbu preventivnih mjera zaštite odpožara, gašenje požara i spašavanjeljudi i imovine ugroženih požarom –rok 30 dana3. Vatrogasnu postrojbu popuniti s dvaprofesionalna vatrogasca. – rok 6mjeseci4. Za obavljanje preventivnih poslovazaštite od požara zadužiti još jednuosobu – rok 30 dana5. Ishoditi uvjerenja o ispravnosti zastabilne sustave za dojavu, gašenje isprečavanje širenja požara za koje istane posjeduju – rok 30 dana.6. Od Agencije za prostore ugroženeeksplozivnom atmosferom ishoditipozitivan nalaz o stanjuprotueksplozijske zaštite za prostoreza koje ih ne posjeduje – rok 3mjeseca7. Otkloniti nedostatke na sustavimautvrđene po nalazima ovlaštenihpravnih osoba ili Agencije za prostoreugrožene eksplozivnom atmosferom –rok 6 mjeseci8. Obaviti periodični pregled vatrogasnihaparata kojim je istekao rok zaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


56 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaobavljanje pregleda – rok odmah poprimitku rješenja9. Službi skladištenja osigurati podatkena hrvatskom jeziku o grupizapaljivosti prema temperaturiplamišta, o kategoriji i stupnjuopasnosti za sve vrste zapaljivetekućine – rok odmah po primitkurješenja.Donijeto je rješenje o otklanjanju 2nedostatka vezano uz knjige održavanjadizalice i dizala te rješenje o zabranikorištenja sredstva rada - dizala zaprijevoz osoba.Optužni prijedloziZbog predaje otpada bez pratećeg lista posvakom odvozu ambalaže od boja iprekoračenja propisane graničnevrijednosti emisije iz komore za bojanjeOdjela izrade elemenata trupa podnijet jeoptužni prijedlog protiv Brodogradilišta iodgovorne osobe u Brodogradilištu.Policijska uprava Primorsko-goranska jepodnijela optužni prijedlog protiv pravneosobe 3. Maj Brodogradilište d.d. iodgovorne osobe u istoj pravnoj osobizbog:1. Neposjedovanja odgovarajućedokumentacije o ispravnosti stabilnihinstalacija namijenjenih za dojavu igašenje požara.2. Neodržavanja vatrogasnih aparataprema odredbama Pravilnika oodržavanju i izboru vatrogasnihaparata.3. Nepostojanja podataka o grupizapaljive tekućine, temperaturiplamišta te o kategoriji i stupnjuopasnosti od požara iskazanih nahrvatskom jeziku, za zapaljive tekućineu skladištu boja.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 5715ŽELJEZARA SPLIT dd,Kaštel SućuracOsnovne informacijeTehnološki procesŽeljezara Split d.d. obavlja registriranudjelatnost proizvodnje i prerade čelika s490 zaposlenika.Pravni je sljednik tvrtke ŽELJEZARA SPLITd.d. prethodno u vlasništvu Fonda zaprivatizaciju <strong>RH</strong>, a od 3.8.2007. preuzeteod grupacije ZLOMREX iz Poljske.Dokumentacija• Privremenu dozvola za skupljanje,privremeno skladištenje i oporabu,nadležni Ured u županiji, 15. 4. 2008.,• Vodopravna dozvola (važi do 31. 7.2011.), Hrvatske vode VGO Split, 13.7. 2006, za privremeno spuštanjeotpadnih voda u more III kategorije i to:o rashladnih tehnoloških voda -129.330 m 3 /god, odnosno 359,25m 3 /dan,o otpadnih voda od pranja filtera -36.000 m 3 /god., odnosno 100m 3 /dan,osanitarnih otpadnih voda u količiniod 64.800 m 3 /god., odnosno 180m 3 /dan,• Rješenje o razvrstavanju u III.kategoriju ugroženosti od požara, PUSplitsko-dalmatinska.Proizvodnja se odvija u dvije proizvodnejedinice: čeličanu i valjaonicu, unutarjedinstvene proizvodne hale.Otpadno željezo i čelik se dopremacestovnim i željezničkim prijevozom navanjsko skladište gdje se obavljasortiranje i pregled.Pripremljen čelični uložak (10 tona) punise u košare, a za jedan ciklus topljenjapotrebne su 3 košare - oko 30 tona što jei kapacitet peći.POGON ČELIČANEU peći se diskontinuiranim postupkomproizvodnje odvijaju procesi taljenja,odugljičavanja i djelomične rafinacije. Napeći su instalirana dva gorionika plinapropan-butan/kisik. U elektrolučnu peć seulaže uz otpad od željeza i čelik, dodatcivapno, boksit i feroslitine (silikomangan,ferosilicij) koji se koriste za dezoksidaciju ilegiranje. Proces topljenja jedne košare(šarže) iznosi 60,1 minuta na temperaturiod 1.670 o C. Formirane gredice se pritemperaturi od oko 900 o C sijeku naodređenu dužinu i hlade. Čelične gredicesu završni proizvod pogona čeličane.POGON VALJAONICEU pogonu se hladne čelične gredice (20 o C)ulažu u potisnu peć gdje se zagrijavaju(pomoću ukapljenog naftnog plina) natemperaturu valjanja od 1.150 o – 1.200 o C.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


58 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaValjani komad dolazi na razdjelne škaregdje se siječe na šipke određene dužine. Srashladnog stola šipke se dovode dohladnih škara gdje se režu na određenedužine slažu u snopove, vežu i odlažu naskladište.Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste sljedeće osnovnesirovine: otpadno željezo i čelik, ferosilicij,silikomangan, vapno, boksit, vatrostalnaopeka, grafitne elektrode.Osnovni energenti u proizvodnji suelektrična energija, ukapljeni naftni plinpropan butan, komprimirani zrak, argon,dušik, kisik, voda. Ukupno se oko 40% oduzete vodovodne vode gubi isparavanjemu procesu proizvodnje.Emisije u zrakNa lokaciji postoje sljedeći stacionarniispusti u zrak:1. pogona čeličane – primarni sustav zaotprašivanje (vrećasti filtri) na koji suvezana postrojenja elektrolučna ilončasta peć,2. pogona valjaonice – dimovod potisnepeći,3. krovni otvor proizvodne hale pogonaČeličane.U nadzoru je utvrđeno da Željezara Splitd.d. provodi propisana periodičnamjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrakiz točkastih stacionarnih izvora – sustavaza otprašivanje i potisne peći. Premarezultatima mjerenja emisije iz navedenihizvora su u dopuštenim vrijednostima.Prema Izvješću o ispitivanju kakvoćezraka u okolišu željezare za razdobljesiječanj 2007. – siječanj 2008. godine,Nastavnog zavoda za javno zdravstvoSplitsko-dalmatinske županije utvrđeno jeda je kakvoća zraka u okolišu tvornice II.kategorije, zbog prekoračenih graničnihvrijednosti ispitivanih onečišćujućih tvari -ukupnu taložnu tvar i sadržaju metalaolova, nikla i kadmija u taložnoj tvari.Uredbom o graničnim vrijednostima zaonečišćujuće tvari u zraku propisano je daje obveznik dužan ostvariti graničnevrijednosti do 31. 12. 2010. godine.U svrhu otklanjanja onečišćenja zraka uokolišu tvornice i radi kontrole izvršavanjapostupaka modernizacije sustavasekundarnog otprašivanja, naređena jeizrada „Terminskog plana modernizacijetvornice s programom provođenjaaktivnosti“.Isti je izrađen i sadrži kratkoročne idugoročne mjere rješavanja problemaonečišćenja kroz započetu modernizacijusustava sekundarnog otprašivanja iaktivnosti koje imaju 2 cilja:1. sanaciju postojećih udarnih i vidljivihopterećenja zraka nekontroliranomemisijom odnosno modifikacijupostojećeg primarnog sustava zaotprašivanje.2. rješavanje emisija izvedbom novogsekundarnog sustava za otprašivanje.Terminski plan modernizacije Željezara jedostavila Odjelu gospodarstva i zaštituokoliša Grada Kaštela.Započete su planirane aktivnosti, te je upostupku izrada Studije o utjecaju naokoliš, projektne dokumentacije, apotpisan je Ugovor o isporuci opreme imontaže postrojenja za sekundarnootprašivanje.BukaNadzorom sanitarne inspekcije utvrđeno jeda su odgovorne osobe u tvrtki prikupileponude za izradu i provedbu akcijskogplana za zaštitu od buke.Intenzitet buke na 5 od ukupno 7 mjernihmjesta premašivao je dopuštenu razinu paje određeno dopušteno vrijeme izlaganjatakvoj buci od 0,5 - 1,75 h tijekom smjeneZadnje ispitivanje radnog okoliša u halivaljaonice obavljeno je 31. 5. - 5. 6. 2007.godine, a nezadovoljavajuća razina bukeutvrđena je na jednom od šest mjernihUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 59mjesta, zbog čega je određeno dopuštenovrijeme izlaganja toj buci od 1,75 htijekom smjene.Emisije u vodeVoda koja se ispušta u more je otpadnavoda nastala pranjem pješčanih filtara,sanitarna otpadna voda, vode iz pogonaodržavanja, te sekundarna voda iz bazenanakon čišćenja.Interni kanalizacijski sustav je mješovitogtipa, te se sve vode zajedničkimkolektorom ispuštaju u Kaštelanski zaljev,more III kategorije.Dozvolbenim nalogom pravnoj osobi jenaređeno da 3 mjeseca po izgradnjisustava, prema uvjetima nadležnogkomunalnog poduzeća, priključe svojeotpadne vode na sustav javne odvodnjeKaštela - Trogir te da pri tome predvidemogućnost ugradnje mjerača protoke zatehnološke otpadne vode i izgradnjukontrolnog okna za uzorkovanje otpadnihvoda. Kontrolom je utvrđeno da pravnaosoba za sada nema uvjeta za priključenjena sustav javne odvodnje, jer isti još nijeizveden.Korisnik vodopravne dozvole obvezan je4X godišnje obavljati ispitivanje kvalitete ikoličine otpadnih voda na zadnjemkontrolnom oknu prije ispuštanja u more,putem ovlaštenog laboratorija. Utvrđenoje da je stranka redovito obavljalaispitivanja kvalitete otpadnih voda putemNastavnog zavoda za javno zdravstvoSplitsko-dalmatinske županije nakompozitnim 4 - satnim uzorcima.Uvidom u izvješća o ispitivanju otpadnihvoda za 2007. i 2008. do danainspekcijskog nadzora, utvrđeno je da jepravna osoba svoju gospodarskudjelatnost na lokaciji tvrtke u KaštelSućurcu, uskladila s odredbama Pravilnikao graničnim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodama(“Narodne novine“, br. 40/99 i 06/01)osim po parametru ∆T (MDK do 3 o C) kojibitno ne utječe na kvalitetu otpadne vode,a čija je srednja vrijednost za 2007iznosila ∆T = 6,0 o C.Emisije – otpadŽeljezara obavlja djelatnost gospodarenjaotpadom, obrade proizvodnog neopasnogotpada otpadne troske, predobradommehaničkim postupkom procesomseparacije.Nadležnom tijelu su u propisanom rokudostavljeni obrasci za Registar onečišćenjaokoliša za 2007. godinu. Željezara jeproizvođač opasnog i neopasnog otpada.Vodi se očevidnik o nastanku i tijekuotpada, ali ne za sve vrste proizvodnogotpada koji nastaje obavljanjemdjelatnosti na lokaciji.Na lokaciji se na otvorenom prostoruodlaže neopasni proizvodni otpad. Zaotpadnu trosku, cunder i vatrostalnuopeku, prethodno su donesena rješenjakojima je naređeno njihovo uklanjanje kaoi osiguranje propisanih uvjeta zaskladištenje neopasnog otpada. Željezaraje u cilju izvršenja inspekcijske mjeresklopila Ugovor s ovlaštenom osobom ipočela s uklanjanjem otpadne troske.Na otvorenom prostoru odlaže se unepropusnim vrećama na paletama opasniotpad filtarska prašina. Rješenjem jenaređeno uklanjanje i propisanozbrinjavanje istog.Za neklorirana maziva ulja vodi sepropisani očevidnik za otpadno ulje IIkategorije na ONTOU obrascu.RiziciIzrađen je i nadležnom tijelu dostavljenOperativni plan intervencija u zaštitiokoliša.Rješenjem PU SD građevine i prostorŽeljezare Split su razvrstani u III.kategoriju ugroženosti od požara.Mjere zaštite od požara na nivou Željezareprovodi i nadzire služba zaštitnih poslovakoja objedinjava cjelinu poslova zaštite(požar, rad, okoliš). Inspekcijskimpregledom je utvrđeno da Pravilnik ozaštiti od požara i tehnoloških eksplozijaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


60 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaod 1.8.2005., nije ažuriran obzirom napromjenu vlasničke strukture, novoprovedenu organizaciju i sistematizaciju,niti je akt potvrđen i ovjeren ododgovornih osoba Uprave društva.Prostor Željezare štiti se vanjskom iunutarnjom hidrantskom mrežom. Uzvanjske hidrante (nadzemne i podzemne)nije postavljena oprema već je istadislocirana u posebno označenomprostoru, hidranti su lako vidljivi idostupni. Stanje oznaka na unutarnjojhidrantskoj mreži nije zadovoljavajuće,nedostaju vrata na pojedinim ormarima teje u tijeku radova na modernizacijipostojećeg sustava oprašivanja došlo i doizmjene položaja/razmještaja hidrantskemreže prema važećoj dokumentaciji.Opskrba Željezare ukapljenim naftnimplinom (UNP) obavlja se direktno iz ProplinaPJ Kaštel Sućurac, putem plinskogcjevovoda do plinskih rampi. Na cjevovoduje prije ulaska u pogone postavljenkuglasti brzo zatvarajući ventil ielektromagnetski ventil. Predočeni suzapisnici o pregledu i ispitivanjupostrojenja za ukapljeni naftni plinodnosno razvodne cijevne mreže propanbutanplina plinovite faze s priključcimanapojnih cjevovoda, pregledu postrojenjaza ukapljeni naftni plin u pogonskimhalama te ispitivanju na nepropusnost ičvrstoću plinskih instalacija kojima sepotvrđuje ispravnost navedenih sustava.Na rampama nisu postavljeni znakovizabrane i upozorenja, vrata rampe nisuzaključana, te je uz rampu otvorena šahtau kojoj su vidljivi kanali koji vode premarampi koji nisu plinonepropusni te možedoći do skupljanja plina ispod nivo objektau slučaju curenja.Postrojenje tekućeg kisika redovito seispituje na čvrstoću i nepropusnost, očemu se vodi posebna evidencija.U pogonu čeličane se nalaze dvije peći,elektrolučna i lončasta te konti ljevalica.Svaka od peći ima pripadajućetrafostanice koje su opremljeneautomatskim stabilnim sustavom zagašenje požara. Automatski stabilnisustavi nalaze se u zasebnim požarnimsektorima te je za iste zapisnikom iuvjerenjem potvrđena ispravnost ifunkcionalnost sustava. Električneinstalacije vizualno su pregledane i nisuuočeni nedostaci te je zapisnikompotvrđena ispravnost.Ulja i maziva se skladište na nekolikolokacija koje nisu opremljeni znakovimazabrane i upozorenja. Bačve su odloženena otvorenom prostoru, na betonu ilipaletama izdignute iznad tla min 15 cm,osigurane da ne može doći do izlijevanja,uredno složene. Do bačava se nalaze 2trenutno prazna korodirana neuzemljenametalna spremnika. Spremnik za dieselgorivo kapaciteta oko 70 m 3 , nalazi se ubetonskoj tankvani, isti je uzemljen iprema izjavi isti se već niz godina nekoristi.Argon se skladišti u posebno ograđenim iosiguranim boksovima u blizini ulaza upogon.Svi proizvodni i pomoćni prostoriopremljeni su vatrogasnim aparatima.Mjesta postavljanja vatrogasnih aparatasu označena. Vatrogasni aparati periodičnisu pregledani i imaju sve dijelove,naljepnicu s izbušenim podacima oizvršenom pregledima i podacima oserviseru te se vodi evidencija o redovnimpregledima.Prostor Željezare štiti se gromobranskominstalacijom s radioaktivnim izotopima,međutim ne zadovoljava tehničke propisejer bez obzira što zaštitna zona iznosi135,3 m i što još osigurava pouzdanuzaštitu objekta od udara groma,radioaktivni gromobran smio se koristitinajkasnije do 31. 12. 2005. godine dokada je isti valjalo zamijeniti klasičnimgromobranom. U postupku je prikupljanjeponuda za izvođenje klasičnegromobranske instalacije.Tijekom pregleda o utvrđenom stanju iuočenim nedostacima dio nedostatka jeuklonjen tijekom samog pregleda(postavljanje novih oznaka opasnosti iznakova upozorenja, postavljanje vrata naormare hidranata, označavanje mjestapostavljanja vatrogasnih aparata).Ispitivanje radnog okoliša (mikroklima,aerozagađenje, buka i osvjetljenje) u haliUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 61čeličane je pokazalo nezadovoljavajućirezultat glede koncentracije štetnih tvari uzraku jedino unutar lonca za talinu tijekomrušenja obloge lonca radi obnove.Mjerenjem elektromagnetskih polja naukupno 33 mjerna mjesta u željezariutvrđena je višestruko manja jačinaelektričnih polja od dopuštenih veličinakao i višestruko manja gustoćamagnetskoga toka od dopuštene veličine.Utvrđene povrede propisaPravilnik o radu i održavanju objekata zaodvodnju i uređaja za obradu otpadnihvoda je uopćen te ga je potrebno dopunitii ažurirati u skladu konkretnim stanjem nalokaciji, imenovati odgovorne osobe uprimjeni pravilnika, te o učinjenomobavijestiti državnu vodopravnuinspekciju. Sastavni dio pravilnika morabiti situacija interne kanalizacije sucrtanim objektima za odvodnju iuređajima za obradu otpadnih vodauključivo i kontrolno okno za uzorkovanjeotpadnih voda.Operativni plan interventnih mjera uslučaju izvanrednog onečišćenja voda jenedostatan te ga je potrebno ažurirati iuskladiti s Državnim planom za zaštituvoda (“Narodne novine“, br. 8/99),imenovati odgovorne osobe u primjeniplana, te o učinjenom obavijestiti državnuvodopravnu inspekciju.Upravni postupciU prethodnim nadzorima u 2007. godineutvrđeno je da zbog zastarjelosti pogonaČeličane, odnosno prilikomdiskontinuiranog procesa proizvodnječelika u elektrolučnoj peći, dolazi donekontroliranih sekundarnih difuznihemisija dimnih plinova i prašine u zrak tesu naređene mjere za otklanjanje tihemisija, na temelju kojeg su započeleaktivnosti modernizacije tvornice sprovođenjem u dvije faze.Rješenjem inspektora zaštite okoliša izlipnja 2008. godine, naređeno je i posebnomjerenje emisija iz difuznog izvorakrovnog otvora hale.Obzirom na obavljenu rekonstrukcijustacionarnog izvora, rješenjem inspektoranaređeno je mjerenje emisijaonečišćujućih tvari iz rekonstruiranogstacionarnog izvora – čeličane.U cilju sprječavanja onečišćivanja okolišaemisijama prašine, naređeno jeasfaltiranje internih prometnica kao iredovito močenje i čišćenje vanjskihmanipulativnih površina do uređenja istih,te sadnja nasada uz granicu krugatvornice.S obzirom na utvrđena odstupanja,naređeno je obavljanje propisanihpregleda klimatizacijskih uređaja radiprovjere propuštanja kontrolirane/zamjenske tvari. Utvrđeno je da se nevodi na propisani način očevidnik otpadaoporabitelja, te je rješenjem naređenonjegovo vođenje.Plan gospodarenja otpadom nije izrađenza sve vrste otpada koje se proizvode nalokaciji, te je rješenjem naređena dopunaPlana.Rješenjem je naređena provedba mjerazaštite od požara u cilju otklanjanjautvrđenih nedostataka. Rokovi izvršenjapojedinih mjera iz rješenja su 10 dana, 30dana i 6 mjeseci po pravomoćnosti,određeni uzimajući u obzir okolnosti ipraktične mogućnosti otklanjanjanedostataka.Po pitanju buke koju proizvode postrojenjaŽeljezare Split d.d., doneseno je rješenjekojim je naređeno da se poduzmu svepotrebne mjere za zaštitu od buke, apotom da se ishodi rješenje tijela Državneuprave nadležnog za poslove sanitarneinspekcije kojim bi se utvrdilo da su uprostoru tvornice provedene mjere zazaštitu od buke.Doneseno je rješenje kojim se zabranjujeupotreba tlačne opreme: 13747, 13746,22774, 4000006, 71793/I, 16332, 7602,5300/1/97/00, 5300/1/173/00, 557179,557132, 557126, G 0250721 kojima jeistekao rok obaveznih pregleda iispitivanja. Također vlasnik tlačne opremene posjeduje valjane certifikate oispitivanju i baždarenju sigurnosnih ventilaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


62 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišakao ni potvrde o umjeravanjumanometara.Optužni prijedloziObzirom da nije ishođena propisanadozvola za gospodarenje otpadom, zanovonastale količine otpadne troske,nadležnom sudu je podnijet optužniprijedlog prema Zakonu o otpadu.Zbog neispravne tlačne opreme kojima jeistekao propisani rok obaveznih pregleda iispitivanja podnesen je optužni prijedlogPrekršajnom sudu u Kaštelima.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 6316CMC Sisak doo,SisakOsnovne informacijeCMC Sisak d.o.o. za proizvodnju i uslugeobavlja registriranu djelatnost proizvodnjei prerade čelika s 1.158 zaposlenika.Tvrtka je pravni slijednik Valjaonice cijeviSisak d.o.o. prethodno u vlasništvu Fondaza privatizaciju <strong>RH</strong>, a od rujna 2007.godine posluje pod nazivom CMC Sisakd.o.o. u vlasništvu Commercial MetalsInternational AG, Švicarska.Dokumentacija• Dozvola za obavljanje djelatnostiobrade neopasnog čeličnog otpada,nadležni Ured u županiji, 19. 8. 2008.,• Vodopravna dozvola, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodnopodručje sliva Save, 8. 4. 2008, zaispuštanje otpadnih voda s lokacije uSisku u rijeku Savu putem mješovitogsustava odvodnje kolektorima «A»,«B»i «C» i to:o oborinskih voda s natkrivenihpovršina u stvarnim količinama,o uvjetno zagađenih oborinskihotpadnih voda s manipulativnihpovršina u stvarnim količinama,osanitarnih, tehnoloških i rashladnihotpadnih voda u količini od oko1.000.000 m 3 /god. ili 2.738m 3 /dan,• Rješenje o razvrstavanju u I.fkategoriju ugroženosti od požara,MUP-a <strong>RH</strong>, 31. 3. 1995.Tehnološki procesPOGON ČELIČANA obuhvaća proizvodnjučelika i kontinuirano lijevanje čelika uosmerokutne gredice. Proces proizvodnjenisko i srednjeugljičnih, nelegiranih ilegiranih čelika zasniva se na korištenjuelektrolučne peći kapaciteta 30 t/šaržikoja radi diskontinuiranim bazičnimpostupkom. Sirovina za uložak je vlastitičelični otpad iz proizvodnje bešavnih cijevii staro željezo s tržišta <strong>RH</strong> i uvezeno.POGON ŠAVNE CIJEVI proizvodi crne ihladno valjane čelične šavne cijevi iprofile.POGON BEŠAVNE CIJEVI obuhvaćaproizvodnju bešavnih cijevi:konstrukcijske i kotlovske bešavne toplovaljane cijevi i cijevi za naftnu industriju.Valjaonica bešavnih cijevi sastoji se oddvije tehnološke linije za proizvodnju toplovaljanih bešavnih cijevi (srednja i teškapruga), te od API odjela za doradu cijevinamijenjenu naftnoj industriji.POGON HLADNA PRERADA proizvodiprecizne hladno vučene i valjane bešavnecijevi.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


64 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaCENTRALNI SERVISI - CMC Sisak d.o.o.koristi niz različitih energenata koji suneophodni za proizvodne procese, anjihovo snabdijevanje zahtjeva složensustav mreže energetskih medija, a ovapotreba je zadovoljena organizacijskipostavljenim centralnim servisima koji sebave, između ostaloga i snabdijevanjemmedijima.Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste osnovne sirovine:toplovaljane trake od čelika, poluproizvodiod legiranog čelika, staro željezo,ferosilicij, ferovanadij, ferosilikomangan,vatrostalna opeka, ostale ferolegure(aluminij u bloku), grafitne elektrode,metalurški koks, livni prahovi, bešavnecijevi (uložak u hladnoj preradi za hladnovučenje i valjanje), šavne cijevi (uložak zahladno vučene cijevi).Osnovni energenti u proizvodnji suelektrična energija, prirodni plin, dieselgorivo, komprimirani zrak, argon, kisik,voda.Emisije u zrakNa lokaciji je 12 stacionarnih ispusta uzrak: 6 kotlovnica i 6 procesnih peći.Provode se propisana periodična mjerenjaemisija onečišćujućih tvari u zrak, premakojima emisijske koncentracije odgovarajugraničnim vrijednostima sukladno Uredbi ograničnim vrijednostima emisijaonečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnihizvora.Obzirom na tehničko-tehnološkekarakteristike elektrolučne peći i izvedbepostojećeg sustava za otprašivanje, dolazido povremenih sekundarnih difuznihemisija praškastih tvari i dimnih plinova uradni prostor te iz njega u okoliš.Tvrtka je započela modernizaciju pogonaČeličane, o čemu postoji idejno rješenjeprojekta a izrađena je i Studija utjecaja naokoliša koja je predana u MZOPUG, a utijeku je izrada dokumentacije zaishođenje lokacijske i građevinskedozvole.BukaNije predočeno Rješenje nadležnesanitarne inspekcije o ispunjenostipotrebni uvjeta za zaštitu od buke.Brodarski institut, Zagreb je mjerio nivobuke u proizvodnim pogonima od lipnja2008. godine te karta buke industrijskihpostrojenja CMC Sisak d.o.o.U pogonu Čeličana postoje nedostatci zakoje su napisana rješenja u knjigunadzora zaštite na radu o otklanjanjunedostataka s rokom za njihovootklanjanje. Nedostatci se odnose napovećanu razinu buke na dijelupostrojenja elektro peći.Emisije u vodeOtpadne vode CMC Sisak d.o.o. odvode seputem 3 odvojena kanalizacijska kolektoraA, B i C i ispuštaju se putem zajedničkogispusta u rijeku Savu.U sustavu mješovite kanalizacijesanitarno-fekalna kanalizacija je uključenazajedno s oborinskom i tehnološkomkanalizacijom.U sustav tehnološke kanalizacije uključenesu otpadne vode pogona Čeličane,Valjaonice šavnih i bešavnih cijevi, Hladneprerade i Servisnog centra - Energetike.Na spoju kolektora B i C otpadne vode seprethodno pročišćavaju na separatoru uljai masti, a prije spoja s kolektorom A.Otpadne vode iz kolektora A se nepročišćavaju.Tvrtka je kao korisnik vodopravne dozvoledužna u trenutnom uzorku odreditianalitičke pokazatelje:• na spoju kolektora B i C, a nakonprethodnog pročišćavanja naseparatoru ulja i masti, 1X mjesečnoodrediti pH vrijednost, ukupnususpendiranu tvar, željezo, mineralnaulja, KPKCr i BPK5.• na zajedničkom uređenom ispustu uotvoreni kanal 1X mjesečno odreditiUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 65temperaturu, pH vrijednost, ukupnususpendiranu tvar, željezo, KPKCr,BPK5 i mineralna ulja.Otpadne vode na zajedničkom uređenomispustu u otvoreni kanal moraju zadovoljitigranične vrijednosti iz Pravilnika ograničnim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodama(“Narodne novine“, br. 40/99) i Pravilnikao izmjenama i dopunama Pravilnikom ograničnim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodama(“Narodne novine“, br. 6/01).Predočene analize otpadnih voda nemajuodstupanja od MDK iz točke 1.1.vodopravne dozvole.Tvrtka je dužna uskladiti Pravilnik o radu iodržavanju tvorničkog kanalizacijskogsustava i uređaja i postrojenja zapredobradu otpadnih voda objekata iOperativni plan za provedbu mjera uslučajevima izvanrednog i iznenadnogzagađenja voda sa Zakonom o vodama iDržavnim planom za zaštitu voda.Kontrolom izvršenja obveza utvrđenih uvodopravnoj dozvoli i u dozvolbenomnalogu, utvrđeno je da se poštuju ucijelosti.Emisije – otpadNadležnom tijelu su u propisanom rokupredani obrasci za Registar onečišćenjaokoliša za 2007. godine. Vodi se očevidniko nastanku i tijeku otpada za proizvođača iobrađivača otpada. Izrađen je Plangospodarenja otpadom za proizvođačaopasnog i neopasnog otpada začetverogodišnje razdoblje.Na južnom dijelu lokacije na otvorenomprostoru postoji ograđeno odlagališteneopasnog otpada površine oko 10 hakoje nema uvjete propisane Pravilnikom onačinu i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada zaodlagališta otpada (“Narodne novine“, br.117/07). Na mjestu koje nije predviđenoza odlaganje i nema uvjete za odlagališteneopasnog otpada, skladišti se neopasniotpad - troska, ogorine, muljevi i filtarskikolači, muljevi od dekarbonizacije,vatrostalni otpad, te građevinski otpad odrušenja i čišćenja i glomazni otpad.Upravnim je mjerama naređeno njegovouklanjanje i zbrinjavanje na propisaninačin s čim je i započeto.Osim za neopasni otpad prethodno sudonesena rješenja, kojima je naređenouklanjanje zauljenog cundera ielektropećne prašine. Utvrđeno je da jetvrtka postupila po rješenju i zbrinulaelektropećnu prašinu te saniralaonečišćeno tlo.Za neklorirana maziva ulja vodi sepropisani očevidnik za otpadno ulje II.kategorije na ONTOU obrascu.RiziciIzrađen je i nadležnom tijelu dostavljenOperativni plan intervencija u zaštitiokoliša.Građevine su Rješenjem MUP-a <strong>RH</strong> od 31.3. 1995. razvrstane u I.f kategorijuugroženosti od požara.Postojeće Procjene ugroženosti od požara itehnološke eksplozije za pojedine objekte:hladna prerada, valjaonica šavnih cijevi,čeličana, valjaonica bešavnih cijevi iprecizne (profilirane) šavne cijevi te ostaleobjekte, sadržajno odgovaraju važećimpropisima, ali ne odgovaraju stvarnomstanju budući je u međuvremenu došlo dobitnih promjena (smanjeni obimproizvodnje, pojedini uređaji i cijeletehnološke linije demontirane i sl.). Zbognavedenih odstupanja pokrenut jepostupak izrade nove Procjeneugroženosti. Na temelju navedenihProcjena ugroženosti izrađen je Planzaštite od požara koji sadržajno odgovaravažećim propisima.Osigurana je vatrogasna postrojba s 10profesionalnih i 3 dobrovoljna vatrogasca.Pravilnik zaštite od požara od 16.8.2005.je izrađen sukladno važećim propisima. Udruštvu su svi uposleni djelatniciosposobljeni iz područja zaštite od požara.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


66 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaU 2008. godini su obavljena dvaprethodna pregleda:• 6. 3. 2008. u Valjaonici bešavnihcijevi, gdje je zbog utvrđenihnedostataka rješenjem naređenopribavljanjeodgovarajućedokumentacije o stanjuprotueksplozijske zaštite i pribavljanjaEx priručnika. Rok za provedbu ovihmjera još nije istekao.• 17. 10. 2008. nadzor glavne trafostanice (GTS), kojom prilikom nisuutvrđeni nedostaci iz područja zaštiteod požara.U funkciji zaštite od požara postojevatrogasni aparati, vanjska i unutarnjahidrantska mreža, suha hidrantska mreža,sustav za dojavu požara, stabilni sustav zagašenje požara s CO 2 i gromobranskainstalacija. Predočena je evidencijaodržavanja vatrogasnih aparata ihidrantske mreže za gašenje požara izkoje je vidljivo da se svi pregledi obavljajuu propisanim rokovima od straneovlaštenog servisa vatrogasnih aparatapredmetnog trgovačkog društva.Vizualnim pregledom utvrđeno je da su svivanjski hidranti i hidrantski ormarićiunutarnje hidrantske mreže dostupni,propisno označeni i popunjeni opremom.Za zaštitu od požara transformatoraelektro peći u čeličani izveden je stabilnisustav za gašenje požara s CO 2 .Gromobranske instalacije redovno ispitujudjelatnici CMC-a, te rezultati ispitivanjauglavnom zadovoljavaju.Instaliran je novi sustav centralnoggrijanja na zemni plin. Izvedeno je 5kotlovnica centralnih grijanja pogonaČeličane, VBC-a (2 kotlovnice), VŠC-a iHladne prerade. Za zagrijavanje ostalihobjekata izvedeno je još 7 sustavacentralnog grijanja s bojlerima na zemniplin pojedinačne snage manje od 50 kW.Za plinske instalacije u kotlovnicamacentralnog grijanja izrađen je Zapisnik oispitivanju čvrstoće i nepropusnosti sazaključkom da su plinske instalacijeispravne s izjavom da su svi radovi naplinskim instalacijama izvedeni u skladu sprojektima i pravilima struke.U svezi ispravnosti ostalih plinskihinstalacija zemnog plina predočeni suZapisnici o ispitivanju koje su izdalidjelatnici CMC-a.Svi dimnjaci kotlovskih postrojenja ipostrojenja s plinskim bojlerima, redovnose održavaju od strane ovlaštenogdimnjačara.Po pojedinim pogonima uređeni su posebniprostori za smještaj pričuvnih i praznihplinskih boca tehničkih plinova.Svim građevinama su osiguraniodgovarajući vatrogasni pristupi koji suprohodni. U proizvodnim halama osiguranisu manipulativno evakuacijski putovi.Nadzorom inspekcije rada (zaštita naradu) u Pogonu Čeličane i Pogonubešavnih cijevi nisu utvrđeni nedostatcikoji bi mogli uzrokovati nesreće većihrazmjera. Postoje nedostatci za koje sunapisana rješenja u knjigu nadzora zaštitena radu o otklanjanju nedostataka srokom za njihovo otklanjanje. U PogonuČeličane nedostatci se odnose napovećanu razinu buke na dijelupostrojenja elektro peći te fizikalneštetnosti i osvijetljenost pojedinih dijelovapostrojenja.U Pogonu bašavne cijevi postoje nedostacizbog kojih je napisano rješenje o zabranikorištenja sredstava rada. Najvećimdijelom nedostatci se odnose naograđivanje opasnih prostora i dostupnostneovlaštenih osoba električnim razvodnimormarima.U tehnološkom procesu u pogonu Hladneprerade koriste se natrijeva lužina,sumporna, fosfatna i dušična kiselina teinhibitor korozije, za koje je osiguranopropisno označeno skladište.Inspekcijskim pregledom posuda podtlakom i sigurnosnih ventila u pogonimaŠavne i Bešavne cijevi, Energetika iČeličana utvrđeno je da se istepregledavaju i održavaju u skladu spropisima iz područja opreme pod tlakom.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 67Glavna transformatorska stanica GTS 35/6kV (37,4 MVA) koja napaja električnomenergijom sve pogone CMC Sisak d.o.o. sepregledava i održava u skladu spropisanim rokovima prema propisima izpodručja elektroenergetike.Utvrđene povrede propisaU skladištu kemikalija koje se koristi upreradi vode, utvrđeni su nedostaci te jepotrebno istaknuti oznake opasnosti,upute za rad s opasnim kemikalijama itelefonske brojeve u slučaju incidenta kaoi otkloniti nedostatke na tankvani zaprihvat eventualno prolivene kemikalije.U Pogonu VBC – API u tehnološkomprocesu pocinčavanja cijevnih spojnicapostupkom elektrolize i uporabomnatrijeve lužine i cink sulfata je potrebnona pogodno mjesto postaviti tuš zaispiranje eventualno prolivene opasnekemikalije na radnika, osigurati ispravnacjedila na zaštitnim maskama i zaeventualno nepredviđene situacije kadamože doći do prolijevanja opasnekemikalije postaviti jedan komplet zaštitneopreme koja treba biti nadohvat svakomzaposlenom.Raspoređeni djelatnici na radno mjestovatrogasac trebaju se osposobiti zaprofesionalnog ili dobrovoljnogvatrogasca.Potrebno je obaviti ispitivanje kemijskihštetnosti, nakon ugradnje otprašivača, uPogonu Čeličana. Također je potrebnouskladiti akte zaštite na radu s izmjenamaZakona o zaštiti na radu.Upravni postupciNa temelju određenih nedostataka stanjazaštite od požara, doneseno je rješenje snaređene dvije mjere za njihovootklanjanje.U Pogonu bešavne cijevi postojenedostatci zbog kojih je napisano rješenjeo zabrani korištenja sredstava rada -ograđivanje opasnih prostora i dostupnostneovlaštenih osoba električnim razvodnimormarima.Optužni prijedloziZbog nedostataka u Pogonu bešavnihcijevi inspektor rada (zaštita na radu) jepodnio optužni prijedlog nadležnomPrekršajnom sudu.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


68 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša17VIRO dd, tvornica šećera,ViroviticaOsnovne informacijeŠećerana u Virovitici puštena je u rad1980. godine, projektirana je za dnevnikapacitet prerade šećerne repe od 4.000 t,s 265 zaposlenika.Opskrba tehnološkom vodom tvornicešećera odvija se iz pet vlastitih zdenaca ukoličini od 250.000 m 3 godišnje. Zakorištenje vode tvrtka posjeduje ugovor okoncesiji te koncesijsku naknadu uplaćujeu korist proračuna Virovitičko-podravskežupanije.DokumentacijaPomoćni pogoni neposredno vezani zaproces proizvodnje šećera su: pogon zaproizvodnju pare i električne energije –energana, pogon za proizvodnju vapnenogmlijeka i saturacijskog plina te pogon zadoradu izluženih rezanaca - sušararezanca.Nusproizvodi dobiveni u tehnološkompostupku prerade repe su briketiranirezanac i melasa. Izluženi se rezanac sastanice ekstrakcije preša i suši u bubnjuza sušenje rezanca. Osušeni rezanac sebriketira i transportira u skladište briketau rasutom stanju ili se puni u vreće te sekoristi kao dodatak za stočnu hranu.Ulaz sirovine, energenata• Procjena utjecaja na okoliš za zahvatciljanog sadržaja “Rekonstrukcija idopuna tehnološke opreme u šećeraniVirovitica“ (2004.),• Rješenje o korištenju opasnihkemikalija izdano od nadležnog tijela,• Rješenje o razvrstavanju u I.hkategoriju ugroženosti od požara.Tehnološki proces:Tehnološki postupak proizvodnje šećera jekontinuirani proces, a odvija se pomeđusobno povezanim fazama (6): repnodvorište, ekstrakcija šećera difuzijom izrezanaca, čišćenje difuznog soka,uparavanje rijetkog soka, kristalizacijasaharoze i dorada kristalnog šećera.Kao energent koristi se prirodni plin, azamjensko gorivo je mazut.Emisije u zrakNa lokaciji tvrtke nalaze se 2 stacionarnaizvora emisije onečišćujućih tvari u zrak izenergetskih postrojenja, svaki 22,3 MW.Prema Uredbi o graničnim vrijednostimaonečišćujućih tvari u zrak instaliraniuređaji spadaju u srednje uređaje založenje te imaju obvezu jednom godišnjemjeriti emisiju onečišćujućih tvari u zrak.Emisija onečišćujućih tvari odnosnoukupne praškaste tvari mjeri se naispustima sušare rezanaca te ispustimavelikog i malog otprašivača u sustavupakirnice.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 69Iz izvješća ovlaštene pravne osobe izstudenog 2007. godine vidljivo je da nisuprekoračene GVE propisane Uredbom.Emisije u vodeNa lokaciji šećerane primjenjuje sepostupak biološke obrade otpadnih vodagdje kao nusprodukt obrade nastajeotpadni biološki mulj. U šećerani jeizvedena separatna kanalizacija što značida su izdvojene sanitarno-fekalne otpadnevode, tehnološke vode te oborinske vode.Sanitarno-fekalne vode odvode sekanalizacijom u gradski kolektor te sezajedno s otpadnim vodama grada vraćajuna uređaj za pročišćavanje otpadnih vodakoji je se nalazi na lokaciji šećerane. Nauređaju se obrađuju sve otpadne vodekoje nastaju u šećerani te gradske otpdnevode. Tvornici šećera je kao korisnikuvodopravne dozvole dozvoljeno ispuštanjeotpadnih i oborinskih voda iz proizvodnogprostora na dva ispusna mjesta u kanalManteč.Dozvoljeno je ispuštanje:a) sanitarno-fekalnih voda u količini od30.000 m 3 /god. odnosno 82 m 3 /dan,b) tehnoloških otpadnih voda u količini od250.000 m 3 /god. odnosno 2.800m 3 /dan,c) u sustav javne odvodnje GradaVirovitice u količini od 1.300.000 -1.750.000 m 3 /god. odnosno 4.140m 3 /dan.Vodopravnom dozvolom određena jeobveza korisnika da kontrolnim oknima naispustima otpadnih voda najmanje 12 Xgodišnje utvrdi količinu i sastav ispušteneotpadne vode u trenutnom uzorku uovlaštenom laboratoriju.Analize ispuštenih otpadnih voda korisnikvodopravne dozvole dužan jesvakodnevno obavljati u vlastitomlaboratoriju. Utvrđeno je da je korisnikpostupao u skladu s vodopravnomdozvolom. Održavanje i čišćenje kanala tegrađevina na sustavu za odvodnju ipročišćavanje otpadnih voda na lokacijiobavljaju se u vrijeme remonta sukladnopropisanoj proceduri. Opterećenja nastalaispuštanjem voda iz postrojenja tvornicešećera Viro d.d. ne uzrokuje bitnijepromjene kakvoće voda u kanalu.Emisije - otpadŠećerana Virovitica proizvođač jesljedećeg otpada: blato od čišćenja iispiranja repe, kalcijev karbonat,karbonatni mulj, razni zauljeni otpad(ambalaža, filtri, zauljene krpe), mulj izuređaja za obradu otpadnih voda, otpadnaulja za motore, pogonske uređaje ipodmazivanja, olovne baterije, fluo cijevi idrugi otpad koji sadrži živu, masnoća izmastolova, organski otpad (repnikorjenčići), otpadna jestiva ulja, metalniotpad, otpadni izolacijski materijali(kamena vuna), papir i karton, plastičnevreće, drvene palete, miješani komunalniotpad.Šećerana Viro d.d. ne vodi potpunuevidenciju o proizvedenim i odloženimkoličinama vlastitog proizvodnog otpada.Evidencija se ne vodi za otpadnikarbonatni mulj, mulj s uređaja zapročišćavanje otpadnih voda te otpadnimulj s vapnene peći.Planovi gospodarenja otpadom za opasni ineopasni otpad te Prijavni listovi za otpaddostavljeni su nadležnim tijelima, ali ne zasve vrste otpada koje nastaju na lokaciji.RiziciZa šećeranu Virovitica izrađen jeOperativni plan intervencija u zaštitiokoliša, međutim utvrđeno je da u plannisu uvrštene sve opasne tvari koje suuskladištene na lokaciji.Građevine i prostori na lokaciji šećeranerazvrstani su u I.h kategoriju ugroženostiod požara te se sukladno tome redovitiinspekcijski pregledi iz područja zaštite odpožara provode 2 X godišnje. U tvrtki jestalno uposleno 265 djelatnika koji suprošli program osposobljavanja izpodručja zaštite od požara, a poslovezaštite od požara u tvrtki obavljaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


70 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišauposlenik koji ima položen stručni ispit zainspektora zaštite od požara.Osigurano je dežurstvo s profesionalnimvatrogascem u smjeni te dobrovoljnimvatrogascima na raspolaganju. Sukladnopropisima za početno gašenje požararaspoređeno je ukupno 320 vatrogasnihaparata koji su redovito kontrolirani odstrane JVP Virovitica o čemu se vodepropisani upisnici. Također, u objektima jeinstalirana unutarnja i vanjska hidrantskamreža.Kao zaštita od atmosferskog pražnjenja ukrugu tvrtke izvedena je gromobranskainstalacija, a uvidom u zapisnike oispitivanju iste od 27. 2. 2007. godineutvrđeno je da dobiveni rezultatizadovoljavaju. Vizualnim pregledom nagromobranskoj instalaciji nisu utvrđeninedostaci.Električne instalacije i uređaji izvedeni suu protueksplozijskoj izvedbi u objektimasilosa šećera, interne postaje za dieselgorivo, skladištu tehničkih plinova,skladištu ulja i maziva, spremnicima zaUNP s isparivačem te postrojenju zabiološko pročišćavanje otpadnih voda,.Tehnički nadzor na navedenim objektimaod strane Ex Agencije izvršen je tijekom2005. godine i ishođeni su pozitivni nalazi.VIRO Tvornica šećera d.o.o. ima izrađenuprocjenu opasnosti, na temelju kojeprimjenjuje pravila kojima se otklanja ilina najmanju moguću mjeru smanjujeopasnost i štetnost u tehnološkom procesuproizvodnje šećera.Izrađen je Plan evakuacije i spašavanja, apokazna vježba evakuacije, spašavanjaljudi i imovine ugroženih požarom održanaje u kolovozu 2008. godine.Poslodavac koristi opasne radne tvari, akoje su smještene u skladištima u krugutvornice. Skladište je čvrste zidanekonstrukcije, površine oko 20 X 15 X 6 m.Na jugoistočnoj strani tvrtke nalazi se iskladište zapaljivih tekućina usamostojećem objektu veličine oko 12 X10 X 5,5 m. Skladište komprimiranihplinova izvedeno je kao samostojećakonstrukcija dimenzija 5,7 X 3,0 X 3,40 mu kojem se nalaze uredno složene iosigurane od pada boce s acetilenom,butanom, boce kisika. Ispred objektanalaze se prazne boce, također propisnoosigurane od pada.Na krajnjoj zapadnoj strani tvornicelociran je spremnik za mazut s tankvanomi pumpnom stanicom za mazut promjera24 metra i visine oko 16,0 m volumena7.450 m 3 . Oko spremnika postavljen jezaštitni bazen spremnika i industrijskogkolosijeka.VIRO Tvornica šećera d.o.o. je obavilaispitivanje radne okoline u odnosu namikroklimatske uvjete (ºC, %RV, m/s),buku [dB 8A)], osvjetljenost (lx) ikemijske štetnosti. Uvidom u predočenudokumentaciju o obavljenim ispitivanjima,utvrđeno je da su ispitani parametriunutar granica propisanih uvjeta,Svi tlačni objekti su prijavljeni inspekcijiposuda pod tlakom, imaju certifikate te senalaze u postupku periodičnih pregledainspekcije. Svi subjekti su dobroodržavani, a VIRO Tvornica šećera d.o.o.vodi urednu evidenciju o svim tlačnimobjektima te redovitim pregledima uzakonskim rokovima.Nadzorom energetskih postrojenja jeutvrđeno da za potrebe elektroodržavanjapostrojenja 35 i 6,3 kV tvrtka koristiusluge vanjskih ovlaštenih pravnih osoba.Utvrđene povrede propisaUpravni postupciNadzorom su utvrđene nepravilnostivezano uz gospodarenje otpadom te jepokrenut upravni postupak gdje jerješenjem naređeno uklanjanje nepropisnoodloženog otpada u tvorničkom krugu.Također utvrđeno je da tvrtka ne vodipropisane evidencije o svim vrstamaotpada (očevidnik otpada) te je rješenjemnaređeno vođenje očevidnika napropisanim obrascima za sve vrste otpadakoje nastaju na lokaciji.Inspekcija zaštite od požara je donijelarješenje o uklanjanju nepravilnosti izdjelokruga zaštite od požara.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 71Pri izradi procjene opasnosti poslodavacnije ocijenio da li osobna zaštitna sredstvakoja radnici moraju upotrebljavatiispunjavaju propisane zahtijeve. Zbogutvrđenih nepravilnosti temeljem čl. 102stavak 3. Zakona o zaštiti na radurješenjem je naređeno otklanjanjenepravilnosti (u roku od 30 dana).Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


72 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša18PIK VRBOVECMesna industrija dd,VrbovecOsnovne informacijeObjekt udovoljava općim i posebnimuvjetima za izdavanje odobrenja za izvozmesa i proizvoda od mesa u zemlje EU itreće zemlje.DokumentacijaObjekt je upisan u Upisnik odobrenihizvoznih objekata pod veterinarskimkontrolnim brojem «10» i udovoljavapropisanim veterinarsko-zdravstvenimuvjetima objekta za klanje životinja, teskladištenje mesa hlađenjem izamrzavanjem.• Rješenje o razvrstavanju u II.akategoriju ugroženosti od požaraTehnološki procesNakon klanja meso se hladi, rasijeca ipriprema za prodaju i proizvodnjupolutrajnih kobasica, šunki, polutrajnihsuhih mesa, trajnih kobasica i mesa, ismrznutih oblikovanih mesa. Sirovina zaproizvodnju polutrajnih kobasica sestrojno usitnjava i obrađuje uz dodatakaditiva i začina. Dobiveni nadjev strojno sepuni u ovitke te se napunjene polutrajnekobasice termički obrađuju, hlade ipakiraju u odgovarajuću ambalažu. Zaproizvodnju polutrajnih suhih mesasirovina se soli, termički obrađuje, hladi ipakira. Kobasice se proizvodeusitnjavanjem sirovine uz dodatak začina iaditiva. Nadjev se puni u ovitke za trajnekobasice koje se dime i fermentiraju dozavršetka zrenja te se pakiraju. Smrznutaoblikovana mesa se proizvode odsmrznute sirovine koja se usitnjava imiješa uz dodatak začina te oblikuje uželjeni oblik. Meso i mesni proizvodi sedistribuiraju na domaće i inozemno tržište.Ulaz sirovine, energenataMesna industrija u svom tehnološkomprocesu proizvodnje mesa i mesnihproizvoda uključuje klanje životinjadomaćeg uzgoja te sirovinu s domaćeg iinozemnog tržišta. Vodoopskrba na lokacijiriješena je iz javnog vodoopskrbnogsustava i iz akumulacije „Bajer“. S lokacijese ispušta približno 85% korištene vode.Emisije u zrakPrijava u Registar onečišćavanja okolišana propisanim obrascima za 2007. jepopunjena i pravovremeno dostavljenanadležnom tijelu u županiji.Mjerenja emisije onečišćujućih tvari u zraksu obavljena iz tri ispusta energetskogpostrojenja i tri ispusta industrijskogpostrojenja. Temeljem provedenihpovremenih mjerenja utvrđeno je da suvrijednosti emisija onečišćujućih tvari uzrak unutar graničnih vrijednostipropisanih Uredbom o graničnimvrijednostima emisija.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša 73Emisije u vodeRiziciVode se očevidnici o količini i sastavuopasnih tvari ispuštenih u vode i analizeispuštenih voda koje je mjerio i analiziraoovlašteni laboratorij. Održavanje i čišćenjesustava za odvodnju i pročišćavanjeotpadnih voda obavljaju sami djelatnicitvrtke sukladno propisanoj proceduri.Odvodni sustav na lokaciji se sastoji ododvodnje tehnoloških, sanitarnih ioborinskih zauljenih i oborinskih voda. Zaispuštanje otpadnih voda s lokacijeproizvodnih pogona tvrtka posjedujevodopravnu dozvolu kojom je dozvoljenoispuštanje djelomično pročišćenih otpadnihvoda (tehnološke i sanitarne) prekoispusta 1. i 2. u sustav javne odvodnjegrada Vrbovca. Oborinske vode sparkirališta pročišćene na separatoru uljapreko ispusta 3 i čiste oborinske vodepreko ispusta 4. ispuštaju se u otvorenekanale oborinske odvodnje. Sanitarneotpadne vode na lokaciji službe transportaispuštaju se preko ispusta 5. uvodonepropusnu sabirnu jamu.Prema vodopravnoj dozvoli ispušteneotpadne vode na kontrolnim oknima KMO1i KMO2 kontroliraju se 6X godišnje zbogutvrđivanja količine i sastava ispuštanjaotpadnih voda u 24-satnom kompozitnomuzorku.Emisije - otpadNastali otpad se odvojeno sakuplja povrstama otpada i privremeno skladišti, tese predaje ovlaštenim sakupljačima sve uzpropisanu prateću dokumentaciju. Izrađenje Plan gospodarenja otpadom napropisanim obrascima koji su dostavljeni unadležni županijski ured i u Agenciju zazaštitu okoliša.Tvrtka vodi propisanu dokumentaciju povrstama i količinama ambalaže stavljenena tržište koju dostavlja Fondu za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost.Operativni plan intervencija u zaštitiokoliša koji je dostavljen u nadležnižupanijski ured i u Agenciju za zaštituokoliša, a također je izrađen i Operativniplan interventnih mjera u slučajuiznenadnih zagađenja, te popis kemijskihtvari i pripravaka koji nakon upotrebedolaze u vode, a koji se koriste utehnološkom procesu, s pripadajućimvodopravnim dozvolama.Objekti tvrtke razvrstani su u II.akategoriju ugroženosti od požara.Izrađena je Procjena ugroženosti i Planzaštite od požara i tehnoloških eksplozija,ali je nakon izrade istih došlo do značajnihizmjena stvarnog stanja te ih je potrebnouskladiti. Navedeni nedostaci će bitiotklonjeni puštanjem u rad novihproizvodnih pogona. Tvrtka ima uposlenogdjelatnika za upravljanje zaštitom odpožara.Ispravnost vatrogasnih aparata se ispitujeredovno. Ovlaštene pravne osobe upropisanom roku obavljaju ispitivanja iutvrđeno je da su ispravni: vanjska iunutarnja hidrantska mreža, sustav zadojavu požara, sustav za dojavuprisutnosti amonijaka, kompresorskastanica za amonijak, rashladnoamonijačno postrojenje, plinskeinstalacije, plinska trošila, parno kotlovskopostrojenje, dimovodni kanali, električneinstalacije, gromobranske instalacije,zaštita od statičkog elektriciteta zakompresorsko amonijačno postrojenje iprotupanična rasvjeta. Nape u kuhinji sečiste jednom tjedno, o čemu se vodiuredna evidencija. Putevi evakuacije suslobodni i nezakrčeni za prolaz za potrebeizlaženja iz građevina, te su odgovarajućeoznačeni.Izrađena je procjena opasnosti radnihmjesta za sve objekte, radne prostore iprostorije koje tvrtka koristi utehnološkom procesu rada na lokaciji. Uproteklom periodu u redovnim rokovimatvrtka je izradila revizije procjena.Osnovna procjena opasnosti kao i sverevizije izrađene su po ovlaštenoj pravnojosobi. Procjenu opasnosti, kao i revizijeUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


74 Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaprocjene izrađene su u skladu s propisimazaštite na radu te sadrže stvarno stanjekod poslodavca. Ishođeno je Rješenje oudovoljavanju propisanim uvjetima gledeprostora, opreme i zaposlenika zakorištenje opasnih kemikalija amonijaka usistemu za hlađenje.Ispitani su svi strojevi i uređaji spovećanim opasnostima koja se koriste uprocesu rada, radni okoliš (mikroklima zahladno razdoblje, kemijsku štetnost –plinovi, te buka i osvijetljenost) za koja suizdana propisana Uvjerenja daudovoljavaju propisima zaštite na radu odovlaštene osobe.Radnici raspoređeni na poslove sposebnim uvjetima rada osposobljeni suza rad na siguran način, posjedujuzdravstvene svjedodžbe izdane poovlaštenoj medicini rada da ispunjavajuzdravstvene uvjete za rad na takvimposlovima, kao i Potvrde oosposobljavanju za rad s otrovima, izdanepo Hrvatskom zavodu za toksikologiju.Tvrtka je organizirala i osigurala pružanjeprve pomoći u skladu s propisima zaštitena radu u slučaju nastanka ozljeda ilioboljenja na radu i u tu svrhu osposobilaodređeni broj radnika prema brojuzaposlenih, te osigurala odgovarajućisanitetski materijal i opremu.Tri kotla u kotlovnici i dvije posude podtlakom su pregledane te je utvrđeno da seiste pregledavaju i održavaju u skladu spropisima iz područja opreme pod tlakom.Utvrđene povrede propisakolektora interne kanalizacije - što je iizvršeno, ispitivanje interne kanalizacije sobjektima na vodonepropusnost -predočena su ispitivanja za pojedinekanale ili manje dionice od ovlašteneosobe koja je registrirana za obavljanjeispitivanja vodonepropusnosti, ali za tonije ovlaštena od strane Hrvatskeakreditacijske agencije.Tvrtka je dužna ispitati navodonepropusnost interni odvodni sustav,uključivo građevine na njoj putemovlaštene osobe, te obavijestiti državnuvodopravnu inspekciju o rezultatimaispitivanja. Isto tako je naređenosudjelovanje u izgradnji novogindustrijskog kolektora i komunalnoguređaja za pročišćavanje otpadnih voda sudjelom i u rokovima prema sporazumu sostalim sudionicima izgradnje za što senije mogla provesti kontrola postupanja.Upravni postupciTri transformatorske stanice TS10(20)/0,4 kV nova proizvodnja i prerada,hladnjača i PIK 1 koje napajajuelektričnom energijom pogone se nepregledavaju i održavaju u skladu spropisanim rokovima prema propisima izpodručja elektroenergetike. Temeljemutvrđenog, pokrenut je upravni postupakkojim su naređene mjere za otklanjanjenedostataka.Optužni prijedloziPodnesen je optužni prijedlog prekršajnomsudu zbog povrede zakona i propisa izpodručja elektroenergetike.Dozvolbenim nalogom Hrvatskih voda jenaređeno saniranje kanalizacijskihUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaPRILOZIUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaPrilog 1:Inspektori koji su sudjelovali u koordiniranim inspekcijskimnadzorima u 2008. godiniMZOPUGInspektori zaštite okoliša:Jasna Paladin Popović,Ante Belamarić,Danko Papišta,Sandra Bućan,mr. sc. Dubravka Pajkin Tučkar,mr. sc. Nediljka GrudenElizabeta Mifka,Ivan Pušić,Jadranka Krstelj,Ante MijačMRRŠVGVodopravni inspektori:mr. sc. Željko Makvić,Željko Povijač,Vladimir Vinko,Dženan Avdić,Slavica Ćikotić,Božo Radman,Ljiljana Stojsavljević - Križan,Vlado Rogić,Tea Markoč,Željko Povijač,Đurđica Butina,Stjepan Vargek,Milivoj RadočajMUPInspektori zaštite od požara:Željko Pavlović,Nevenka Božulić,Krešo Picek,Marinko Bajs,Tomislav Bukša,Miranda Kulišić,Gordan Gadanec,Marko BošnjakMoreno Gobo,Milan Kosanović,Mladen Brzoja,Srećko Švoger,Krunoslav Šarkanji,Josip Bićanić,Nikica Magaš,Damir Mesec,Nenad KrižanićUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaMZSSSanitarni inspektori:mr. sc. Ivana Vrhovac,Marinko Zeljko,Kristina Blagojević,Zlatko Muk,Zoran Hrboka,Vlado Antolić,Nada Štrek-Beloglavec,Robert Sirnik,Marko Solić,Ljiljana Mihelj ŽupanecMPRRRVeterinarski inspektor:Stjepan ČukulinDIInspektori rada (zaštita na radu):Boris Laškarin,Josip Činko,Duje Reljić,Šegota Darko,Čedomil Glažar,Josip Balić,Stjepan Jaić,Mihovil Mijatović,Boris Klobučić,Nenad Ivan Plenković,Katica Butić,Eol Buić,Darko Štimac,mr. sc. Mladenka Vargek-SmoljanPero Magić,Čedomil Glažar,Ivan Vitezić,Željko Čulina,Mladen BauerElektroenergetski inspektori:Božidar Bradač,Zlatko Jurković,Ksenija Tomić,Zvonko Hanže Hanzlin,Boris Grubišić,Zvonimir Janković,Mirjana PadovanUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaInspektori posuda pod tlakom:Josip Kruljac,Davor Vukelić,Ivan Bašnec,Vladimir Tomljanović,Juraj Dobronić,Zdenko Tijanić,Dragutin Srdoč,Ksenija Tomić,Ivan DalićRudarski inspektor:Vinko PavičićUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaPrilog 2:Prikaz utvrđenih povreda propisa u području okoliša ukoordiniranim inspekcijskim nadzorima u 2008. godiniTumač:IzoVodPpSanRudElOptZnrVet- Inspekcija zaštite okoliša- Vodopravna inspekcija- Inspekcija zaštite od požara- Sanitarna inspekcija- Rudarska inspekcija- Elektroenergetska inspekcija- Inspekcija posuda pod tlakom- Inspekcija rada (zaštita na radu)- Veterinarska inspekcijaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaTvrtkaCHROMOS AGRO dd, Zagreb21 - 25. 04.HERBOS dd, Sisak15 - 19. 09.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DARješenje DA DA DA DA DA DAKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDADATvrtkaHEP proizvodnja dooTE-TO Rijeka21 - 25. 04.HEP proizvodnja dooTE-TO Zagreb2 - 6. 06.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaTvrtkaHEP proizvodnja doo,EL-TO, Zagreb16 - 20. 06.Cemex dalmacijacement dd,Sv. Juraj21 - 25. 04.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San Rud El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDaDaDaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaTvrtkaHolcim Hrvatska doo2 - 6. 06.INA dd rafinerija nafte Rijeka - Mlaka5 - 9. 05Inspekcija Izo Vod Pp San Rud El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDaTvrtkaINA dd, rafinerija nafte Rijeka - Urinj20 - 24. 10.Janaf dd, terminal Omišalj3 - 7. 09.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDa DA Da DaTvrtkaOdlagalište Karepovac, Split26 - 30. 05.Odlagalište Prudinec - Jakuševec,Zagreb17 - 21. 10.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDa Da Da DaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaTvrtkaBrodogradilište Nauta Lamjana dd,Kali8 - 12. 09.Brodogradilište 3. maj dd,Rijeka22 - 26. 09.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp Vet El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDa Da Da Da DaTvrtkaŽeljezara Split dd20 - 24. 10.CMC Sisak doo10 - 14.11.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp San El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da Da Da Da Da Da DaRješenje Da Da Da Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDa Da DaTvrtkaŠećerana Viro doo, Virovitica13 - 17. 10.PIK Vrbovec dd20 - 24. 10.Inspekcija Izo Vod Pp San El Opt Znr Izo Vod Pp Vet El Opt ZnrUtvrđenepovredeDa Da Da Da DaRješenje Da Da Da DaKontrolaOptužniprijedlogKaznenaprijavaDaUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaZAKLJUČAKUprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaKoordinirani inspekcijski nadzori obavljenitijekom 2008. godine značajno sudoprinijeli unapređenju iskustvainspekcijskih službi u provedbi propisa upodručju zaštite okoliša za najsloženijapostrojenja i s utjecajem na okoliš, kojinesporno može ugroziti kakvoću života izdravlja te sigurnost ljudi u njihovomokruženju.Uočeno je nedvojbeno da se takvimnadzorima znatno sveobuhvatnije ipotpunije sagledavaju utjecaji pojedinihoperatera na sastavnice i opterećenjaokoliša, kao i da je mogućnost djelovanjana sprečavanje povreda propisaučinkovitije.Također je prepoznato da su ti nadzoribitno utjecali na povećanje spremnostiinspekcijskih službi za buduće nadzore,koji će se provoditi nakon izdavanjaobjedinjenih uvjeta zaštite okoliša.Unatoč navedenim pozitivnim iskustvima,uočeno je i da je potrebno unaprijeditinačin rada inspektora u svrhuujednačavanja detaljnosti nadzora i načinaizvješćivanja o utvrđenom stanju tepoduzetim i provedenim mjerama. To jeposebno važno i radi usklađenjaprovođenja kontrolnih nadzora na temeljukojih se može zaključiti o sposobnostioperatera da uskladi svoj rad s zakonskimobvezama, ali i mogućnosti procjeneinspektora o roku u kojem se naređujeizvršenje pojedinih mjera.Iskustvo u provođenju nadzora pokazaloje i potrebu stalnog usavršavanja znanjainspektora u vezi s primjenom najboljihraspoloživih tehnika, kao i praćenjaregulative koja se često i obimnonadopunjuje, što osim aktivnogsudjelovanja u međunarodnim projektima,kojima je cilj jačanje kapaciteta iunapređenja rada, zahtijeva stalnupozornost i vlastitu kontinuiranuedukaciju.U odnosu na utvrđene činjenice unadzorima o stanju i načinu provedbepropisa zaštite okoliša mogu se izdvojitibitni elementi, kojima se opisuje to stanjeprema određenim sastavnicama okoliša ito:Problemi s emisijama u zrak su utvrđeni unadzoru željezara i rafinerija. Tako,primjerice, zbog zastarjelosti pogonasplitske željezare, odnosno uslijeddiskontinuiranog procesa proizvodnječelika u elektrolučnoj peći, dolazi donekontroliranih sekundarnih difuznihemisija dimnih plinova i prašine u zrak.Naređenim mjerama za otklanjanje tihemisija, započele su aktivnosti namodernizaciji tvornice, čija se provođenjepredviđa u dvije faze.Nadalje, i u sisačkoj željezari, s obziromna tehničko-tehnološke karakteristikeelektrolučne peći i izvedbe postojećegsustava za otprašivanje, dolazi dopovremenih sekundarnih difuznih emisijapraškastih tvari i dimnih plinova u radniprostor te iz njega u okoliš. Temeljeminspekcijskog postupanja započeta jemodernizacija pogona Čeličane, aizrađena je i Studija utjecaja na okoliša.Praćenjem rezultata izmjerenihvrijednosti parametara na imisijskimmjernim postajama pod utjecajemrafinerije nafte Urinj, temeljeminspekcijskog rješenja izrađen je Elaboratza smanjenje onečiščenja zrakasumporovodikom. Kontrolom je utvrđenoda je operater u potpunosti postupio pokratkoročnim mjerama.Utvrđen je visoki stupanj izvršavanjaobveza po Zakonu o vodama i drugimpropisima iz područja upravljanja vodama,osobito u pogledu izrade i vođenjadokumentacije. Prilikom pojedinihinspekcijskih nadzora utvrđena supogoršanja kakvoće ispuštenih voda uodnosu na dozvoljene vrijednosti.Međutim, trenutna onečišćenja voda nisuprouzročila trajne posljedice po vodni ekosustav.Svi nadzirani operateri generirajuproizvodni opasni i/ili neopasni otpad skojim se uglavnom propisno postupa usmislu predaje ovlaštenim sakupljačima, aprema Zakonu o otpadu (“Narodnenovine“, br. 178/04, 111/06 i 60/08) iPravilniku o gospodarenju otpadom(“Narodne novine“, br. 23/07 i 111/07).Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okolišaProblem uklanjanja neopasnogproizvodnog otpada splitske željezare jedjelomično riješen zbrinjavanjem ususjednoj cementari. Međutim uslijedprestanka rada željezare zbog nesređenogvlasništva, ostaje problem troske koja nepredstavlja opasnost po okoliš, jer se radio neopasnom inertnom otpadu.U nekoliko slučajeva (brodogradilišteNauta – Lamjana, Herbos - Sisak itvornice šećera Viro) donesena su rješenjao uklanjanju otpada. Kontrolnimpregledom je utvrđeno da su operateriHerbos – Sisak i brodogradilište Nauta –Lamjana postupili po rješenju te uklonilinepropisno uskladišteni otpad.Ostale nepravilnosti uglavnom se odnosena formalne propuste, kao što jenepropisno vođenje dokumentacije, štonajčešće nije moguće izravno povezati sonečišćavanjem okoliša. Najveći dionadziranih operatera bilo je i u proteklomrazdoblju, zbog svoje zahtjevnosti, upravilu redovito, subjekt nadzora unajvećem dijelu suradnih inspekcija. To jesigurno doprinijelo da su veći propustiuočeni pa čak i otklonjeni, odnosno nalazese u postupku pripreme za sanaciju ili seona još provodi u okviru cjelovitihprograma modernizacije.Osim navedenog, valja naglasiti da suutvrđene nepravilnosti manje zahtjevnostiotklonjene čak i tijekom inspekcijskognadzora. Za operatere kod kojih kontrolninadzori još nisu provedeni, jer nije istekaonaređeni rok iz rješenja, ocjena oučinkovitosti nadzora i postupanjuinspekcijskih službi u cjelini ne može bitisa završetkom godine potpuna.Ovakvi rezultati nadzora utjecali su načinjenicu da na temelju koordiniranihinspekcijskih nadzora provedenih u 2008.godini je utvrđena samo jedna povredapropisa koja je imala obilježja kaznenogdjela zbog koje je bilo utemeljenopodnošenje kaznene prijave.Uprava za inspekcijske poslove<strong>Ministarstvo</strong> zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!