HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

57-58GODINA V.ZAGREB20. svibnja 1996.GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. ZagrebČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTISedmog svibnja u 18,45 sati svečanim presijecanjemvrpce na graničnom prijelazuBajakovo, nedaleko Lipovca, otvorena jeza promet autocesta Zagreb - Beograd.Vrpcu su prerezan dr. Ivica Kostović, potpredsjednikvlade, Jacgues Paul Klein,a p ravitelj Prijelazne Uprave i Zoran Vujović,ministar prometa i veza »SRJ«. Ovimčinom i uspostavom službi pogranične policijei carine, nakon četiri i pol godinehrvatski policajci i carinici ponovno suizašli na međunarodno priznatu granicuRepublike Hrvatske prema »SRJ« na Bajakovu,koje se nalazi nekoliko kilometaraod još uvijek okupiranog hrvatskog selaLipovac.DAN ZA POVIJESTlaj će dan biti u povijesti samostalnehrvatske države upisan kao dan u kojemsu prvi put od međunarodnog priznanjaRepublike Hrvatske hrvatski policajciOTVORENA AUTOCESTA ZAGREB - BEOGRAD I GRANIČNI PRIJELAZ BAJAKOVOZNAČAJAN KORAKKA VUKOVARUU nazočnosti visokih dužnosnika Republike Hrvatske, čelnika Vukovarsko-srijemske i Osiečko-baranjskežupanije. 7. svibnja 1996. godine u 12.45 sati, svečanim presijecanjem vrpce i službeno otvorena autocestaZagreb - Beograd, a na hrvatskom graničnom prijelazu Bajakovo prema »SRJ« opet se vijori stijegRepublike Hrvatskepreuzeli nadzor hrvatske granice prema»SRJ«. Ispred ploče s natpisom »RepublikaHrvatska - Granični prijelaz Bajakovo« -visoko na jarbolu vijorio se i vijorit će sehrvatski stijeg, kojeg su s čuđenjem i »kiselim«osmjesima promatrali pripadnicisrpske pogranične policije i izvjestiteljisrpskih medija, posebice onih koji se nalazena području još uvijek okupiranihdijelova hrvatskog Podunavlja.ULAZNA PRISTOJBAUoči svečanog puštanja u promet autocesteZagreb - Beograd, veliki broj hrvatskihnovinara do graničnog je prijelaza dovezenorganiziranim prijevozom UNTAESa,stoje mnogima bila prilika da prvi putdođu do velikog graničnog prijelaza naulazu u »SRJ« koji je građen nekolikogodina. Prema očekivanjima, srpski pograničnipolicajci nisu htjeli dati nikakveslužbene izjave jer za to, kako su rekli,»nisu ovlašteni«, a na pitanje zbog čega sugranični prijelaz sagradili još 1992. godine,odgovorili su kako to treba pitati »nekogiz Beograda«. Jedina informacijakoju su htjeli dati je ta da oni koji buduprometovali autocestom i preko tog graničnogprijelaza žele ući u »SRJ« morajuplatiti ulaznu pristojbu u iznosu od 160jugoslavenskih dinara, što znači 50 DEM.RAZRUŠENI LIPOVACPotpredsjednik Vlade RH dr. Ivica Kostović,ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak,Ivica Vrkič i Mirko Tankosić iz Uredaza hrvatsko Podunavlje, zamjenik ministravanjskih poslova dr. Ivan Simonović,zamjenik zapovjednika ZP Đakovo generalbojnik Slavko Batić, osječko-baranjskižupan Branimir Glavaš, vukovarsko-srijemskidožupan Dragutin Guzovski, ministarpomorstva i prometa Željko Lužavec,Josip Knezić i Zdravico Milić iz Hrvatskecarine i drugi hrvatski dužnosnici, došlisu do granice službenim automobilima.Uz cestu su sigurnost jamčili vojnici UN-TAES-a, a pogled se svima zaustavljao naneobrađenim poljima i razrušenom seluLipovac. Na graničnom prijelazu Bajakovoveć se vijorila hrvatska zastava, a nadvije kućice su stajale ploče s natpisomhrvatske policije i carine, a policajci i cariniciodmah su preuzeli dužnost na svojimradnim mjestima.Nakon više od sat vremena čekanja zbogpredstavnika »SRJ«, general Klein jekonačno u 12,45 sati doveo srbijanskogministra Zorana Vujovića do plave vrpce,gdje su dr. Kostović i ostali dužnosnicistrpljivo čekali. Kao što smo rekli, vrpcaje presječena te je nakon četiri i pol godinepromet autocestom ponovno uspostavljen.Zvonko PEIČEVIĆ

20 svibnja 1996.SKUPŠTINA HRVATSKOG SINDIKATA ŠUMARSTVA ODRŽANAU VINKOVCIMAISKRE OKO NOVOG STATUTAPredlažući da se sjedište Sindikata premjesti u zgradu u kojojse nalazi i Direkcija »Hrvatskih šuma«, neki delegati načeli suzanimljivu temu o tome je li HSS granski sindikat ili bi trebaobiti sindikat »Hrvatskih šuma«Skupština Sindikata na dvodnevnomje sastanku odradila velik zadatak -usvojila novi Statut Hrvatskog sindikatašumarstva. Novi Zakon o radu učlanku 231. traži, naime, da sve udrugeregistrirane prema dosadašnjim propisimapromjene svoje statute i usklade ih snovim zakonom. Prijedlog Statuta bio jena raspravi tri mjeseca i sve sindikalnepodružnice i povjereništva imali sumogućnost davanja amandmana. Izvećine uprava nije bilo primjedbi ili barozbiljnijih zamjerki predloženom tekstu,dok su žestoki dijalozi i rasprava naskupštini, u duhu demokratskog načinaodlučivanja (većina pobjeđuje), pokazalida su neka povjereništva pojedine odredbeStatuta »vidjela« drukčije od onog štoje bilo predloženo (i na kraju usvojeno).Glavninu amandmana, moglo bi se rećigotovo sve, podnijela su sindikalna pov-jereništva bjelovarske i delničke uprave.Voljom većine njihovi prijedlozi prošli su,kako netko reče, kao oporba u Saboru!Bjelovarsko povjereništvo podnijelo je10 amandmana, delničko tri. Koplja su selomila oko prava, a i čega bi drugog, slobodnograspolaganja dijelom vlastitihsredstava, oko »pravne osobnosti« sindikalnihpodružnica i povjereništava. Predsjednikbjelovarskog povjereništva ŽeljkoCutvarić misli da bi sindikalno povjereništvotrebalo biti »pravna osoba kojaima svoj žiroračun, pečat i štambilj«.Ostali, ne svi, odglasali su da to nijenužno. Bjelovarski i delnički sindikalcipribližili su se u razmišljanjima oko članka28 Statuta, gdje je djelomično usvojendelnički amandman da »sindikalna podružnicaima pravo slobodnog raspolaganjasvojim dijelom sredstava i imovine«,ali ne i prijedlog o pravnoj osobnostiNovi Statut održava novi položaj HSŠ: sa skupštine Hrvatskog sindikata šumarstvapodružnice. Jer, ustvrdio je predsjednikStatutarne komisije Javorko Bebek, avećina prihvatila, ovim se statutom definiraHrvatski sindikat šumarstva kao jedinstvenaorganizacija, a kada bi podružnicestekle pravnu osobnost »onda bii one morale imati svoje statute i ostaleakte«. To bi u nekim situacijama moglodovesti do apsurdne situacije pa bi, primjerice,pri potpisivanju Kolektivnog ugovoraakt od strane Sindikata trebalo potpisatinekoliko desetaka potpisnika.Predlažući da se sjedište Sindikatapremjesti u zgradu u kojoj su »Hrvatskešume«, Cutvarić je načeo još jednu zanimljivu,no na ovim prostorima još neistraženutemu - o tome je li HSŠ granskisindikat ili bi trebao biti sindikat »Hrvatskihšuma«.Usvajajući novi Statut, članoviskupštine donijeli su i nekoliko odlukavažnih za proceduru usklađivanja Statutas novim Zakonom o radu. To su odluke outemeljenju Hrvatskog sindikata šumarstva,o usklađenju i registraciji HSŠ sukladnoodredbama Zakona o radu, o osobamaovlaštenim za stupanje HSŠ, opotvrđivanju sastava stalnih tijela HSŠ,kao i odluku kojom se Glavni odborovlašćuje da u slučaju zahtjeva Ministarstvarada i socijalne skrbi u postupku upovodu zahtjeva za upis HSS u Registarudruga izvrše moguća potrebna dodatnausklađenja Statuta HSS i drugih akata saZakonom o radu.Z. Peičević, M. MrkobradSINDIKALNOPOVJERENIŠTVONOVA GRADIŠKAPONOVNOPEČNJAKNa konstituirajućoj (ponovljenoj)sjednici sindikalnog povjereništvaNova Gradiška za predsjednikatog povjereništva ponovnoje izabran ing. DavorinPečnjak. On je na tu funkciju bioizabran i prije, no zbog prigovorai nekih proceduralnih propusta,konstituirajuća sjednica izborapovjerenika morala se ponoviti.Njegov zamjenik je KrunoslavSabo, a uz njih dvojicu članskupštine Hrvatskog sindikatašumarstva je i Siniša Bukarica.- M.M.-KADAKOLEKTIVNIUGOVOR?Sindikat spremno čeka, Izvijestila]e predsjednica HSSGordana Colnar pregovore sposlodavcem o Kolektivnomugovoru koji su zbog očekivanihpromjena u čelnlštvu»Hrvatskih šuma« biliodgođeni.»Hrvatske šume« u pregovorimaće zastupati komisija u sastavu:Danko Kralik, VladoĐurašin, Branko Pavić, TomislavStarčevlć, Kruno Jelčić iMiroslav Tomljanović.U ovom trenutku loš se nezna točan datum početka pregovora.-M-S prvog susreta radnika šumarija »Ivanska« I »Joslpdol« u IvanskojŠUMARSKI SUSRETI»IVANSKA« I»JOSIPDOL« ODSADA SVAKE GODINEU organizaciji sindikalnih podružnicašumarija »Ivanska« i»Josipdol«, u Ivanskoj su se dvadana družili radnici ovih dvijušumarija bjelovarske i ogulinskeuprave.Prvog dana boravka u Ivanskojdomaćini su 40-ak radnika Josipadolske Šumarije koje je vodioupravitelj Šumarije ing. BrankoBlašković, upoznali s osnovnimgospodarskim podacima inačinom rada u Šumariji »Ivanska«,poveli u odjel 70 A gospodarskejedinice »Dugački gaj : Jasenova-Drljež«, gdje su mogli vidjetioplodnu sječu u sastojini hrastalužnjaka, te zajednički obišlirasadnik Šumarije Ivanska »Sjevernjaci«.Drugog dana boravka odigranisu sportski susreti. Između toga,razumljivo, zajednički ručak i„večera, druženje i veselje.TDogovoreno je da susreti ovihdviju šumarija, nadalje u organizacijiŠumarskog društva, postanutradicionalni. Sljedeći sastanakzakazan je za jesen, u Josipdolu.U TIJEKU SEMINAR OZAPOSLENIČKIMVIJEĆIMADo. kraja travnja završit će seminari o zaposleničkim vijećima, koje u 10gradova Hrvatske organizira Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajedno sNezavisnim sindikatima. Kako su zaposlenička vijeća nedavno konstituirana iu svim upravama »Hrvatskih šuma«, to će i njihovi predsjednici prisustvovatiseminaru u najbližem gradu u kojem će biti održani.Seminari su jednodnevni, a organiziram su u suradnji s njemačkom zakladom»Friedrich Ebert Stiftung« (FES). Vodi ih gospodin Henrich Oetjen, dugogodišnjipredstojnik obrazovnog centra Njemačkog saveza sindikata (DGB) izHatingena, sindi kal at s 40-godišnjim sindikalnim stazom. Uz njega je i predstavnikzaklade FES, koja stoji iza mnogih akcija sindikata, Branko Kerdić.Opširnije o jednom takvom seminaru održanom za četrdesetak predsjednikazaposleničkih vijeća u Osijeku u sljedećem broju.- M.M.-Šumarska stvarnostHlk... pored moje tanke plaće I bez terenskog dodatka, draga moja,bit će I tanko s....eISSN-1330-6480GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA«Javnog poduzeća za gospodarenje šumamai šumskim zemljištem u RepubliciHrvatskoj, p.o. ZagrebIzdavač: »HRVATSKE ŠUME«p.o. ZagrebJP »Hrvatske šume« organizirane su a 16 Upravašuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, NovaGradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak,Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet iSplit, te Direkcija Zagreb.Direktor poduzeća:Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstvaSavjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik),dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing.Milan Krmpotić, dipl. ing. Tomislav Starčević,dipl. ing. Filip Sabić, prof. dr. Josip VukelićUređivački odbor. Marin Tomaić, dipl. ing; IvanTbrrrić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hiu, dipl.prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić,dipl. ing.Glavni i odgovorni urednik:Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing.Grafički urednik Antun VukovacRedakcija lista; Vesna Cunić, dipl. pol.Antun-Zlatko Lončarić, dini. ing. Miroslav Mrkobrad,dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše dipl. pol.Ivica Tomić, dipl. ing.Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, ZagrebTel. 01/448-611List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno,a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici iposlovni partneri dobivaju ga besplatno na kućneadrese.Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul.Hrv. Republike 20, OSIJEKNaklada: 1X000 primjerakaMišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture išporta broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođenoplaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

20. svibnja 1996.Konačno u punomsastavuNOVIUPRAVNI ODBOR»HRVATSKIH ŠUMA«Prema članku 21. Zakona o šumama, Upravni odbor »Hrvatskihšuma« sastoji se od devet članova. Vlada Republike Hrvatskeimenuje šest, a tri člana biraju radnici Poduzeća. Svi članoviimenuju se, odnosno biraju, na vrijeme od četiri godineMarino Golob, predsjednik Upravnogodbora, diplomirani ekonomist,uposlen u Privrednoj banci Zagreb -Poslovna jedinica Porečzeca. To su mr. Darko Beuk iz Vinkovaca,ing. Anton Sabo iz Delnica i ing.Đuro Kauzlarić iz Bjelovara. CJNa prvoj konstituirajućoj "sjedniciodržanoj 27. prosinca za predsjednikaUpravnog odbora izabran je MarinoGolob.U nekoliko dosadašnjih sjednica ovogproljeća doneseno je nekoliko važnihodluka, od kojih danas objavljujemosljedeće:Na temelju članka 30. Statuta »Hrvatskihšuma« - javnog poduzeća za gospodarenješumama i šumskim zemljištimau Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb,Upravni odbor »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb na svojoj 4. sjednici održanoj 13.ožujka 1996. g. donio jeODLUKUo pokretanju postupka za izmjenu i dopunuPlanova »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb za 1996. g.I.Zadužuju se »Hrvatske šume« da odmahpristupe preispitivanju Planova»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb za 1996.g. te izrade prijedlog izmjena i dopunasa zadaćom da planirana dobit iznosiZAKONOŠUMAMAČlanak 21.Organ upravljanja Poduzeća zaSume je Upravni odbor koji se sastojiod devet članova.Vlada Republike Hrvatske imenuješest članova Upravnog odbora izredova stručnih i znanstvenih osoba,a tri člana biraju radnici Poduzećaza Sume na način utvrđen Statutom.Članovi Upravnog odbora imenujuse, odnosno biraju, na vrijeme odčetiri godine.Članovi Upravnog odbora kojeimenuje Vlada Republike Hrvatskeza rad u Upravnom odboru,imaju pravo na naknadu utvrđenuStatutom Poduzeća za šume.Vlada Republike Hrvatske na sjednici 7.prosinca 1995. godine donijela jerješenje o imenovanju šest članovaUpravnog odbora Javnog poduzeća»Hrvatske šume«, i to Miju J ukića, zamjenikaministra u Ministarstvu financija,Marina Goloba, zastupnika u Saboru,Predraga Haramiju, prof. dr. StanislavaSevera, ing. Damira Moćana i ing. FranjuPrebanića, a tri su člana na izborima18. ožujka, na prijedlog Hrvatskog sindikatašumarstva, dobila najviše glasovaod uposlenih djelatnika našeg podunajmanje2% u odnosu na ukupni prihod.II.Izmjene i dopune planova potrebno jeizraditi u roku tri mjeseca.Na temelju članka 30. Statuta »Hrvatskihšuma« javnog poduzeća za gospodarenješumama i šumskim zemljištimau Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb,Upravni odbor »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb na svojoj 6. sjednici održanoj 18.travnja 1996. donio je sljedeće odluke:Mijo Jukić, član UO, diplomirani ekonomist,uposlen u Ministarstvu financija- pomoćnik ministra financijaDatnir Moćan, član UO, diplomiraniInženjer šumarstva - uposlen u UŠDelniceODLUKUo dopuni Odluke o pokretanju postupkaza izmjenu i dopunu Planova »Hrvatskihšuma« p.o. Zagreb za 1996. g.I.U Odluci o pokretanju postupka za izmjenui dopunu Planova »Hrvatskihšuma« p.o. Zagreb za 1996. g. ur. broj:349-01-96-1970 od 19. ožujka 1996., kojuje Upravni odbor »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb donio na 4. sjednici održanoj 13.ožujka 1996., u točki I. iza stavka 1. dodajese stavak 2., koji glasi:»Uprave šuma u djelatnosti iskorištavanjašuma ne mogu planirati gubitak«.II.Ova Odluka sastavni je dio Odluke opokretanju postupka za izmjenu i dopunuPlanova »Hrvatskih šuma« p.o. Zagrebza 1996. g. ur. broj: 349-01-96-1970od 19. ožujka 1996., koju je Upravniodbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagrebdonio na 4. sjednici održanoj 13. ožujka1996.ODLUKUo načinu i postupku dodjele pomoćiudrugama i pojedincimaI.Ovom Odlukom uređuje se način i postupakkao i ovlaštene osobe za dodjel-jivanje pomoći udrugama i pojedincimasa sjedištima, odnosno prebivalištima, uRepublici Hrvatskoj.II.Pomoć u »Hrvatskim šumama«, p.o. Zagrebmogu dodjeljivati:- Upravni odbor Poduzeća, na prijedlogdirektora, u iznosu od 10 000 kuna ilivećem (po pojedinačnoj molbi), ali donajviše 250 000 kuna u tijeku kalendar-Franjo Prebanić, član UO, diplomiraniinženjer šumarstva, uposlen u Ministarstvupoljoprivrede I šumarstva -pomoćnik ministraDr. se. Stanislav Sever, zamjenikpredsjednika UO, diplomirani Inženjeršumarstva, uposlen na Šumarskomfakultetu Zagreb - redoviti profesorAnton Sabo, član UO, diplomiraniinženjer šumarstva, uposlen u UŠDelniceske godine,- Direktor Poduzeća u iznosu od 5 000 -10 000 kuna (po pojedinačnoj molbi), alinajviše do 50 000 kuna u tijeku kalendarskegodine,- Upravitelj uprave šuma u iznosu donajviše 1 000 kuna (po pojedinačnojPrva sjednica Upravnog odbora u punom sastavu s novoizabranim članovimamolbi), ali najviše do 10 000 kuna utijeku kalendarske godine.III.Sredstva za davanje pomoći planiraju segodišnjim planom poslovanja poduzećakao posebna stavka na teret materijalnihtroškova.Obveznik plaćanja poreza na prometprema važećim propisima je poduzećekao davatelj pomoći.IV.Pomoći u iznosima navedenim u drugojtočki ove odluke mogu se, ukoliko toviše odgovara poduzeću, dodijeliti i umaterijalnim dobrima (drvnim sortimentima,građevnom materijalu ili si.).V.Prioritet pri dodjeli pomoći imaju:1. Sudionici Domovinskoga rata (invalidi)i njihove udruge radi nabave potrebnihpomagala, sredstava rada i si.,2. Humanitarne udruge,3. Udruge i pojedinci na novooslobođenimpodručjima Republike Hrvatskekoji u svojem djelovanju promičuočuvanje prirodne, kulturne ili povijesnebaštine domovine ili kraja u kojemdjeluju,4. Ostale udruge i pojedinci čija je aktivnostusmjerena na unapređenje zaštiteokoliša, športa, kulture te drugihopćepriznatih društvenih vrjednota.VI.O svakoj dodijeljenoj pomoći, kao i iz-Predrag Haramija, član UO, profesorkustos, uposlen u Hrvatskoj akademijiznanosti I umjetnostiĐuro Kauzlarić, član UO, diplomiraniinženjer šumarstva, uposlen u UŠBjelovar - Šumarija »Vrbovec«nosu, upravitelji uprava šuma dužni susvaka 3 mjeseca podnijeti izvješće direktorupoduzeća, a direktor poduzećaUpravnom odboru.VII.Ova odluka stupa na snagu danomdonošenja od kada se i primjenjuje.ODLUKUo osnivanju Komisije za popis i procjenuvrgednosti nekretnina »Hrvatskihšuma«, p.o. ZagrebI.Osniva se Komisija za popis i procjenuvrijednosti nekretnina »Hrvatskihšuma«, p.o. Zagreb, koje nisu u funkcijišumarskih djelatnosti:U Komisiju se imenuje sljedeći zaposleniciDirekcije:1. Josip Papp, dipl. ing. šum., za predsjednika2. Ivan Galjer, dipl. prav., za člana3. Slavko Šunjić, dipl. ing. šum., za člana.II.Zadaća Komisije je popisati te procijenitivrijednost nekretnina iz točke I. oveodluke, uzimajući u obzir rezultate poslovanja,knjigovodstvenu i tržišnu vrijednost,položajnu rentu i dr. Na temeljuprocjene Komisija će za svaku nekretninudati prijedlog za ostvarivanje pozitivnihrezultata u poslovanju, odnosnodrugi odgovarajući prijedlog kao što sunajam, zakup, prodaja i si.ODLUKUo osnivanju Komisije za prodaju kampkućica »Hrvatskih šuma« u autokampovimaVrsar i Mali LošinjI.Osniva se Komisija za proda/u kampkućica »Hrvatskih šuma« u autokampovimaVrsar i Mali Lošinj.U Komisiju se imenuju sljedeći zaposlenici:1. Stjepan Puljak, dipl. ing. šum., Direkcija,za predsjednika2. Dalibor Ferenčak, prof., Direkcija, začlana3. Anton Sabo, dipl. ing. šum., Upravašuma Delnica, za članaII.Zadaća Komisije je provesti postupakprodaje kamp kućica iz točke I. oveOdluke.ODLUKUo prodaji ogrjeva zaposlenicima u 1996.Zaposlenicima »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb odobrava se prodaja ogrjeva u1996. pod sljedećim uvjetima za svakogzaposlenika:- količina: do 15 prm II. klase ogrjevnogdrva,- cijena II. klase ogrjevnog drva premavrsti drva i mjestu kupnje,Mr. se. Darko Beuk, član UO, diplomiraniInženjer šumarstva, uposlen uUŠ Vinkovci- način plaćanja: jednaki mjesečni obrocido 30. studenoga 1996. koji se odbijajukod isplate plaće.PREDSJEDNIK UPRAVNOGODBORA:Marino Golob, dipl. oec.

20. svibnja 1996.KOMISIJA ZA ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RADREVIZIJOM PRU stručnim službama bjelovarske uprave sve je obavljeno u dopodnevnim satima.Glasovalo se za nove članove Upravnog odbora i za zaposlenička vijećaNOVI ČLANOVI UPRAVNOG ODBORAHrvatske šume će za znanstvenoistraživački rad ovegodine izdvojiti nešto višeod 8 milijuna kuna. Tim sredstvimafinancirat će se dva ^projekta i 27projektnih zadataka Šumarskog institutaJastrebarsko i jedan projekts 25 zadataka Šumarskog fakultetaistraživačkih radova koji bi trebalipostati »bliži praksi«. Luče se temeljni(proizvodni) i razvojni zadaci.Inž. Josip Gregurec misli da postoji»raskorak između visokihznanstvenih ciljeva i postojećeprakse«, a predsjednik komisije inž.Damir Moćan, ilustrirajući prak-DARKO BEUK, ĐURO KAUZLARIĆ I ANTON SABONa izborima održanim 18. ožujka izabrana tri člana Upravnog odbora Hrvatskihšuma koje biraju svi zaposleni djelatniciDarko Beuk, Đuka Kauzlarić i Anton Sabo, sva trojicadiplomirani inženjeri šumarstva, novi su članovi Upravnogodbora Hrvatskih šuma, izabrani na izborimaodržanim 18. ožujka u svim upravama Hrvatskih šuma.Tako je Upravni odbor konačno kompletiran i može donositiodluke u punom sastavu, budući da je šest članova već ranijeimenovala hrvatska Vlada.Prema Pravilima o izboru članova Upravnog odbora kandidiranjei izborni postupak za ova tri člana provodi Hrvatski sindikatšumarstva, a kandidatura može biti i samostalna, s tim da samostalnikandidat mora imati (pismenu) podršku najmanje 100 zaposlenihu poduzeću.IZBORNE JEDINICEBiračko tijelo (zaposleni u Hrvatskim šumama), podijeljeno jena dvije izborne jedinice.I. izborna jedinica obuhvaćala je kontinentalne uprave Osijek,Našice, Požegu, N. Gradišku, Bjelovar, Koprivnicu, Zagreb, Sisaki Karlovac, i u njoj su se birala 2 člana Upravnog odbora.Sindikalna povjereništva po upravama su provela kandidacijskipostupak i predložila kandidate, a Glavni odbor HSS odlučio jepredložiti tri kandidata za dva mjesta. Biji su to Darko Bcuk izVinkovaca, Duka Kauzlarić iz Bjelovara iMirko Sertić iz Zagreba.Pored njih na listi se našlo i pet samostalnih kandidata: StjepanBlažević i Zeljko Najvirt iz Požege, Zdravko Đanić iz Našica,Marinko Prka iz Bjelovara i Stjepan Šabarić iz Koprivnice.II. izborna jedinica obuhvaćala je uprave Delnice, Gospić,Ogulin, Buzet, Senj i Split i u njoj se birao jedan kandidat.Hrvatski sindikat šumarstva predložio je Karla Devčića iz Gospića,a na listi se našlo još pet samostalnih kandidata: DarkoFekeža iz Senja, Božidar Longin iz Splita, Mladene Pleše iz Delnica,Anton Sabo iz Delnica te Anton Stanišić iz Ogulina.IZBORNI REZULTATIU I. izbornoj jedinici bilo je upisano 7218 birača od čega je naizbore izišlo 5991 ili zavidnih 83 posto. Nevažeća su bila 174 listića.Rezultati glasovanja su sljedeći:ĐURO KAUZLARIĆ dipl. inž. šumarstva (Bjelovar), 2678«glasova (44,7 posto).DARKO BEUK dipl. inž. šumarstva (Vinkovci), 2451 glasa(40,9 posto).MIRKO SERTIĆ dipl. inž. šum. (Zagreb), 1583 glasa (26,4posto).STJEPAN BLAŽICEVIC dipl. inž. šum. (Požega), 1153 glasa(19,2 posto).MARINKO PRKA dipl. inž. šum. (Bjelovar), 1031 glas (17,2posto)ZDRAVKO ĐANIĆ dipl. inž. šum. (Našice), 870 glasova (14,5posto).STJEPAN ŠABARIĆ dipl. inž. šum. (Koprivnica), 547 glasova(9,5 posto).ŽELJKO NAJVIRT dipl. inž. šum. (Požega) 421 glas (7,02posto).UII. izbornoj jedinici od upisanih 2916 birača glasovalo je 2558ili čak 87,7 posto. Nevažeći 41 listić. Rezultati:ANTON SABO dipl. inž. šum. (Delnice) 648 glasova (22,2posto).KARLO DEVČIĆ dipl. inž. šum. (Gospić) 441 glas (15,1 posto).ANTON STANIŠIĆ dipl. inž. šum. (Ogulin) 405 glasova (13,9posto).BOŽIDAR LONGIN dipl. inž. šum. (Split) 398 glasova (13,6posto).DARKO FEKEŽA dipl. inž. šum. (Senj) 343 glasa (11,8 posto).MLADEN PLEŠE dipl. inž. šum. (Delnice) 282 glasa (9,7posto).ORGANIZACIJAIzbori su bili dobro organizirani, a pored članova Upravnogodbora sindikat je iskoristio priliku da obavi izbore i za zaposleničkavijeća.Obišli smo nekoliko izbornih mjesta. U stručnim službamabjelovarske uprave predsjednica izbornog odbora Nada Antonovićkaže da nije bilo nikakvih problema i da je velika većinazaposlenih glasala u jutarnjim satima.Vrijedi zabilježiti za ubuduće: nisu mogli glasovati tzv. dislocirani,dakle radnici službeno zaposleni u direkciji, a stvarno upojedinim upravama. Svi nisu mogli u Zagreb i možda se tu neštomoglo izorganizirati.U Pitomači, u jednoj od najmanjih šumarija Hrvatskih šuma,glasovanje je bilo gotovo za pola sata.Predsjednik centralne izborne komisije Branko Kovačević dipl.prav., kaže: »U roku 48 sati nismo dobili nikakve primjedbe nitise tko žalio na izborni postupak, što znači da su izbori provedeniprema propisu i da nije bilo nikakvih problema«.M.MrkobradSmanjiti raskorak između visokih naučnih ciljeva ipostojeće prakse: sa sastanka Komisije za znanstvenoistraživački rad Hrvatskih šumau Zagrebu, u iznosu od 5,7 milijunakuna, tiskanje rezultata istraživanja(1,8 milijuna), a dio sredstava potrošitće se za studijska putovanja,te ostati u rezervi za hitnaistraživanja.Ova sredstva na razini su prošlogodišnjihkoje su Hrvatske šumeulagale u nauku. Raspravljajući oprogramu, članovi Komisije zaznanstveno istraživački rad Hrvatskihšuma najprije su ostali iznenađenisaznanjem da je ugovor ofinanciranju već potpisan, a da komisijao tome nije konzultirana.Oko financiranja bilo je (i bit će) jošdosta riječi: novaca nema, investicijeu HS skresane su na pola, noznanstveni rad, misli mr. JurajZelić, ne smije stati. Napravit će sei izvješće o postignutom prošle godine,ne samo da bi se vidjelo da susredstva »pravo utrošena«, nego izbog toga, kako reče dr. ZvonimirSeletković, da se »ne bi protezalesumnje oko znanstvenoistraživačkog rada proteklih godina«.Raspravljajući pak o samom planuistraživanja za ovu godinu, kojije sastavni dio petogodišnjeg plana,članovi komisije istaknuli su potreburevizije dijela programatične dnevne šumarske probleme,ističe kako »...mi na žalost nismo ustanju izračunati ni trošak po jediniciproizvoda«.- Naš plan za ovu godinu dio jetemeljnog petogodišnjeg Planaznanstveno istraživačkih radova od1996. do 2000. godine, pojasnio jedirektor Šumarskog instituta dr.Joso Gračan. To je program kontinuiteta,no uvijek postojimogućnost da Hrvatske šume kaoinvestitor ili pak same uprave dajuprimjedbe, da se uključe novi momentii zahtjevi, što su pojedineuprave već učinile.Šuma je živo biće, svakodnevnose događaju nove stvari pa je revizijaprograma zapravo nužda. No, tuse mora postupati hitro i hitno, dokne prestane vegetacija (ako senešto želi učiniti ove godine). Stogaje prijedlog dr. Đure Kovačića jednoglasnoprihvaćen: »Plan za '96.godinu je podloga, a posebna radnagrupa predložit će uskoro operativneprojekte o tome kako u praksiunaprijediti šumarsku struku«. Uradnu grupu izabrani su DamirMoćan, Đuro Kovačić, MijoKovačević, Ankica Krznar, JurajZelić i Stjepan Brajković.(m)Na izborima18. ožujkaIZABRANAZAPOSLENIČKA VIJEĆANaizborima održanim 18. ožujka usvim upravama Hrvatskih šuma, izabranisu i članovi zaposleničkihvijeća. Ovisno o veličini uprave biralo se od5 do 11 članova. ,U svim upravama, kako su istaknuli sindikalnipovjerenici, sindikat je inicuator i predlagačliste članova zaposleničkih vijeća i toje bila jedina lista za koju su se zaposlenitrebali opredijeliti, budući da nitko druginije, a mogao je, predložiti neku drugu listu.Izuzetak je Uprava Delnice, gdje se, uz sindikalnu,pojavila još jedna lista s prijedlogomčlanova zaposleničkog vijeća. Na izborimaje prošla lista sindikata (586:360 glasova).U nekim upravama zaposlenička vijeća većsu i konstituirana, a očekuje se da će dokraja ožujka to biti učinjeno u svim upravama.M.M.U šumariji Pitomaca, glasovanje je bilo završeno vrlo brzo: s glasovanja uPitomači

20. svibnja 1996.ZAVRŠETAK LOVNE SEZONE HRVATSKATVRTKA »MA-RA« OBILJEŽILALOVAČKOM VEČEROM U »SHERATONU«U sklopu svečanosti održana promocija huntingduba »MA-RA« kojeg je promovirao grpf Georgvon Eltz, a podijeljene su i nagrade najuspješnijimlovcima i organizatorima lova u domaćim lovištimaZavršetak uspješne lovne sezone1995./96. u novom hotelu»Sheraton« u Zagrebu,svečanom večerom za stotinjak uzvanika,medu kojima je bilo i članstvonjemačkog i francuskog veleposlanstva,ministar poljoprivrede išumarstva Matej Janković, doministarFranjo Prebanič, prof. dr. SlavkoMatić, dekan Šumarskog fakulteta,predstavnici našeg poduzeća»Hrvatske šume« i drugi uzvanici,obilježila je mlada hrvatska tvrtka»MA-RA« iz Zagreba.Brojni lovci iz Europe bili su većklijenti ove tvrtke, koja ima svojepredstavnike ne samo u Austriji,Francuskoj, već i u Južnoj Africi,Kanadi i Americi i lovili poDirektor tvrtke »MA-RA«, Ratko Panjevlć, uručuje na poklon slikunajuspješnijem organizatoru lova mr. Pavlu VratarićuMeđu brojnim uzvanicima bili su I ministar Matej Janković sa suprugom, domlnistar Franjo Prebanlć,prof. dr. Slavko Matić I drugi uzvanicfRA«, a otvorio gaje sam mladi grofGeorg von Eltz, naglasivši kako učihrvatski jezik i još ga dobro ne zna,ali je zato upoznao sve ljepoteHrvatske, a također i njene lovačkemogućnosti.Vlasnik tvrtke »MA-RA«, Ratko Panjevlć, s nagrađenima: JadrankoHusarlć, Valerlja von Vukellć, mr. Pavle Vratarić I Mljo Habulineclovištima u Hrvatskoj, a mnogi našidomaći lovci uspješno su lovili posvjetskim lovištima uz pomoć tvrtke»MA-RA«, koja se bavi, uz prodajuopreme za lov, i lovačkim inženjeringomi organiziranjem lovnog turizma.Na spomenutoj svečanosti u hotelu»Sheraton« te lovne večeri promoviranje i hunting klub »MA­Središnji dio večeri bilo je proglašenjei podjela nagrada za najuspješnijegorganizatora lova uHrvatskoj, to je laskavo priznanjepripalo mr. Pavlu Vratariću izUprava šuma Osijek, najuspješnijažena lovkinja je Valerija von Vukelićiz Delnica, najuspješniji lovac udomaćem lovu je Jadranko Husarić,a najuspješniji lovac u inozemnimlovovima je Mijo Habulinec.Također su nagrađeni i naši lovnisuradnici Marin Forgić, DamirMatošević, Darije Majnarić i MiroBrnica, kao uspješni lovni stručnjaciu njihovim lovištima.Svečanost je završena nezaboravnomlovačkom večerom koju je prirediovrsni kuhar iz Bavarske, glavnišef svih kuhinja lanaca hotela »Sheraton«Helmuth Murmann.Tekst i snimci: Z. LončarićU ZAGREBU JE OD 23. DO 31. OŽUJKA ODRŽANA IZLOŽBA HRVATSKOG LOVSTVA POD NAZIVOMLOVAC, PRIRODA I DIVLJAČPo prvi put u našoj suverenoj državi održana je izložba lovačkih trofeja s ukupno 1.313 izložaka, od kojihsu čak njih 1.132 i nagrađeni. Mnogi naši djelatnici, poznati lovci, izložili su svoje uspješne trofeje i postiglivrlo vrijedne nagrade, a također je bio i značajan posjet naših lovaca i ostalih djelatnika ovoj IzložbiLovačka izložba »Lovac, priroda i divljač - Zagreb'96« rezultat je snage i volje hrvatskih lovacaorganiziranih u Hrvatski lovački savez.Prateći promjene, dajući i svoj doprinos osamostaljenjudržave Hrvatske, sudjelujući u prvim obrambenimredovima, a nakon oslobođenja i snaženju našedomovine, lovci se vraćaju svojoj ljubavi: lovu i lovnimaktivnostima.Osamostaljenjem države Hrvatske osamostaljuju sei hrvatski lovci. 8. kolovoza 1991. godine Izvršni odborHrvatskog lovačkog saveza donosi odluku daMeđunarodnom savjetu za lovstvo i zaštitu divljači(CIC) uputi molbu za prijam u tu značajnu asocijacijuPrvak Izložbe - rogovi jelena običnogkojeg je odstrljello Zeljko Mitrović 1992.godine. Ocijenjen je s 242,34 točkeu svjetskim razmjerima. Već 21. listopada iste godinedobijamo izvješće o načelnom uvažavanju molbe, a usvibnju 1992. Generalna skupština CIC-a, koja je zasjedalau Marakešu u Maroku, jednoglasno potvrđujeprijam hrvatskih lovaca u svoje redove. Time postajemojedna od prvih udruga iz Hrvatske koja je primljenau neku od svjetskih asocijacija.U tome smo imali nesebičnu pomoć tadašnjegpredsjednika CIC-a, princa Reusa (sada pokojnog),predstavnika Austrije, koji je imao veliko razumijevanjeza naše teškoće, na čemu ćemo mu uvijek bitizahvalni.Donošenjem Zakona o županijama, tj. novim teritorijalnimustrojem hrvatske države, a posebicedonošenjem Zakona o lovu, mijenja se organizacijaHrvatskog lovačkog saveza i umjesto općinskih savezalovačkih društava nastaju lovački savezi županija slovnim uredima na nižoj razini.Donošenjem i provedbom novog Zakona o lovunastaju bitne promjene glede vlasništva nadzemljištem i prava na vlastita lovišta, u načinu zakupai drugo. Njihovom provedbom, koja mora bitidovršena u ovoj godini, uspostavit će se novi odnosi ulovstvu uopće.Sve te promjene i teškoće nisu mogle zatomiti željuda prvi put u samostalnoj nam državi Hrvatskoj priredimosmotru dosad stečenog, kako bismo i time dobilipoticaj za oživljavanje naših lovišta, i obnovu fondadivljaci, koji je ratnim razaranjima djelomice, a negdjei potpuno uništen.Uvjeren sam da će i ova smotra biti snažan poticajsvim lovcima i ljubiteljima prirode, kako bi se uvijek sdužnim štovanjem odnosili prema ostala dva navodau nazivu ove izložbe - prirodi i divljači.Ivan Tuškanpredsjednik Hrvatskog lovačkog savezaŠtovani prijatelji lova,S velikim sam zadovoljstvom prihvatio pozivhrvatskih lovaca za pokroviteljstvo nad izložbom»Lovac, priroda i divljač - Zagreb V6«, koja se po prviput održava u suverenoj i međunarodno priznatojhrvatskoj državiPrirodne ljepote, bogatstvo i raznolikost hrvatskihkrajeva pružaju nesagledive mogućnosti za razvitaklovstva i lovnog turizma, kojem, nedvojbeno, pripadavažno mjesto u sveukupnom turističkom prometuHrvatske, s velikim udjelom u hrvatskom gospodarstvu.Te blagodati istovremeno nameću i obvezu hrvatskimlovcima, i njihovim udrugama, da sustavno ineprestano vode brigu o uzgoju i zaštiti divljači, posebiceugroženih vrsta, te čuvanju njihovog prirodnogstaništa, što ujedno pretpostavlja i brigu o zaštitiprirode i okoliša od svih neželjenih utjecaja.Koristim prigodu kako bih podsjetio i istaknuo dasu hrvatski lovci oboružani domoljubljem i lovačkimnaoružanjem, dali častan prilog u borbi za uspostavudemokratske i suverene Hrvatske i u cijelom Domovinskomratu.Novi, mirnodopski uvjeti života u svojoj samostalnojdržavi stavljaju pred sveukupno hrvatskopučanstvo, pa tako ipred lovce i njihove udruge, novemogućnosti i zadaće. Pritom, prije svega, mislim napotrebu upoznavanja domaćeg i stranog svijeta s prirodnimbogatstvom i ljepotama Hrvatske, njezinimnetaknutim i čistim okolišem, bogatim raznolikimbiljnim i životinjskim vrstama, te na sustavnokorištenje tih prirodnih bogatstava za podizanje blagostanjai kulture života hrvatskog čovjeka, nenarušavajući prirodnu ravnotežu.U tom smislu, očekujem da će iprva izložba hrvatskihlovaca pod imenom »Lovac, priroda i divljač -Zagreb '96« biti na tragu ostvarivanja tih zadaća.Srdačno Vaš,PredsjednikRepublike Hrvatskedr. Franjo TuđmanZagreb, 19. ožujka 1996.OCIJENJENI I NAGRAĐENI TROFEJI NA IZLOŽBI HRVATSKOGLOVSTVA ZAGREB *96..Vrsta trofejaRogovi srnjakaRogovi jelena običnogRogovi jelena lopataraRogovi jelena aksisaRogovi divojarcaRogovi divokozeRogovi muflonaKljove vepraLubanja medvjedaKrzno medvjedaLubanja vukaKrzno vukaLubanja risaKrzno risaLubanja divlje mačkeKrzna divlje mačkeLubanja jazavcaLubanja lisiceSveukupnoi365888353741010158122132312n a g r a đ e n oII711165101478441427722261390III881286111931872312239218430nenagradeno986515152912819235181ukupno29330824234141362741713162821702713161.313

20. svibnja 1996.IZ ŠUMARIJE »GEROVO« PORUČUJUŠumska radilišta ponovno su oživjelanakon gotovo dva tjedna zastoja. Zastoju proizvodnji nastao je zbog loših vremenskihprilika tijekom veljače, zbogsnijega i ledoloma u šumi.Teren na području Šumarije »Gerovo«obišli smo u pratnji susretljivihdomaćina, revirnika ing. Predraga Turkai ing. Krešimira Janeša. Krajnjeodredište bila nam je g.j. »Sušica«, Odjel26.Došli smo u vrijeme marende; gruputraktorista zatekli smo u kraćem predahuod radnih zadataka.Spontano, poveli smo razgovor, a očemu drugom negoli o problemima naposlu, previsokim, normama, zakašnjelimisplatama terenskog dodatka, premalimplaćama, lošim HTZ sredstvima,nedostatku rezervnih dijelova za traktorei si...Plaće su male, kažu, ali ne bi bilo takostrašno da bar dolaze na vrijeme, terenšumarstvukao sjekač. U šumarstvo samdošao iz drvne industrije, i to zbog boljeplaće.Svoj posao volim, iako je težak. Nisamzadovoljan onim što zaradim. Plaće kasne,male su. Sa svojim mjesečnim prihodomod 1.600 do 2.000 kunaizdržavam cijelu svoju obitelj, suprugu idvije kćeri. U međuvremenu je i mojasupruga ostala bez posla.Zbog svega toga mislim da bi danasproizvodni radnik trebao biti boljeplaćen za svoj rad.Što se tiče nas koji radimo u šumarstvukao sjekači, smatram da su namnorme previsoke, a startne osnovice binam trebalo iskorigirati, povećati...HTZ oprema je vrlo loše kvalitete, a ine dobiva se redovito. Pogledajte ovečizme, one su možda primjerene za radu šumi, negdje u Slavoniji, ali ovdje uGorskom kotaru, za ovaj visoki snijegtrebale bi nam drukčije čizme odnosnoNISKE PLAĆE - SLAB MOTIV UPOSLENIHGrupa traktorista Šumarije»Gerovo«, slijeva na desno:Dragan Poje, Josip Klepac,Marijan Pajnić, Marijan Janeš,Damir Janeš, Slavko BranišeljNiske plaće, a još k tome i stižu sa zakašnjenjem, kasni i terenski, a od zaštitneopreme nema ni traga, sve to zajedno ne može stimulirati radnike na veću proizvodnju i kvalitetnije obavljanje radnih zadatakaŠumarija »Gerovo« jedna je odčetrnaest šumarija Uprave šumaDelnice. Površina šumarije iznosi8.500 ha, a sama šumarija ima četirirevira državnih i jedan revir privatnihšuma.Etat šumarije je 35.000 m3, od čega17.000 m3 crnogorice i 18.000 m3 bjelogorice.Za prošlu su godinu obavljeni svi planiranizadaci, kako na uzgoju, tako i naiskorištavanju šuma, i to iznad planiranihzadataka, ističe upravitelj Šumarijeing. Josip Malnar.Za 1996. g. planirano je ukupno 4.500norma dana za uzgojne radove, što jevrlo veliki zadatak za ovu šumariju.Tijekom ove godine planira se i gradnja1 km šumskih cesta, rekonstrukcija2 km šumskih cesta, a predstoji idovršenje Mehaničke radionice.U sklopu Šumarije »Gerovo« nalazise i Centralno mehanizirano stovarištečiji je godišnji kapacitet otkoravanja30.000 m3.Trenutačno najveći problem i u ovojšumariji su niske plaće. Zbog niskihplaća, te nerealog starta, radnici nisudovoljno motivirani za obavljanje radnihzadataka. No, unatoč toga i visokihnormi, svi zadaci u radu obavljaju sekvalitetno i na vrijeme, ističe upravitelj.Prilično su loše kvalitete i HTZ sredstva,a uz to ne dobivaju se na vrijeme.S obzirom na male plaće osjeća se i ušumarstvu sve veći odljev kvalitetnih ljudi.Mladi i sposobni radnici odlaze, patako pomalo dolazi u pitanje i obavljanjeradnih zadataka.Danas se za rad u šumarstvu odlučujevrlo malo ljudi, zbog toga jer je vrlotežak i naporan.»Velika šteta za goransko šumarstvonastala je početkom osamdesetih godina,kada su iz goranskih šuma počelepomalo nestajati konjske sprege. I danasmislim da bi konje trebalo vratiti u našešume, jer, objektivno, tereni u Gorskomkotaru su takvi da se do nekih mjesta ušumi može doći samo uz pomoć konja«,ističe upravitelj. Na taj način dolazi i doušteda u proizvodnji.U svemu tome radujeto što se novim ustrojem šumarstvadobila jedna novija kvaliteta u smisluvećih ulaganja u uzgoj šuma.Nadamo seda će se ova ulaganja uskoro pozitivnoodraziti na svekoliko poslovanje i rad uovoj djelatnosti, te da će nam »šumavratiti ono što u nju ulažemo«.POLOŽAJ RADNIKASVE TEŽILijep i sunčan, ali prilično hladan daniskoristili smo i za odlazak na teren.Nakon gotovo dva tjedna zastoja uveljači, ponovno su oživjelašumska radilištaSA SASTANKA »KADROVIKA« U SENJUKOLIKO DUGO ĆEMO JOŠČEKATI NA PODATKEO SVIM NAŠIM ZAPOSLENICIMAlako se u našem poduzeću još od 1992. godine rabi informacijski sustav u kojemubi se trebali zadržavati svi podaci o našim zaposlenicima, još do danas nitkone može odgovorno reći ni broj ni strukturu, a kamoli adrese svih naših zaposlenikaUutorak, 5. ožujka 1996. g., u Senju je održan sastanakreferenata za radne odnose i stručnih suradnikaza obranu i zaštitu, i to za Uprave šuma Delnice,Ogulin, Senj, Gospić, Buzet i Split.Na sastanku je izvršena analiza pripremljenih podatakao zaposlenicima u okviru informacijskog sustava »Kadrovi«i podsustava »Obrana«. Nazočni su upoznati i s novinamau navedenim aplikacijama i načinom njihovog praktičnogkorištenja.Utvrđena je i metodologija održavanja, dostave i distribucijepodataka, a dani su i napuci u svezi predstojećihobveza na daljnjem prikupljanju podataka.Dogovoreno je da se ažurirani podaci o zaposlenicimadostavljaju iz uprava šuma u Direkciju do svakog desetogdana u mjesecu.Informacijski sustav »Kadrovi« i podsustav »Obrana« uJavnom poduzeću »Hrvatske šume« nalaze se u uporabi većpune četiri godine, od 1992. g.Zahtjev za informatičkim praćenjem podataka o zaposlenicimana razini Poduzeća temelji se na sljedećim kriterijima:- utvrđenim i pretpostavljenim potrebama »Hrvatskihšuma« za podacima o kadrovima, a relevantnim zadonošenje utemeljenih ocjena i poslovnih odluka, te unapređenjemsveukupne organizacije rada i poslovanja. Prikupljenipodaci o zaposlenicima potrebiti su na razini Poduzećazbog svakodnevnih zahtjeva u smislu davanja informacijakoje proizlaze iz utemeljenih zakonskih propisa, teisto tako davanja informacija u smislu informiranja o zaposlenicimaza potrebe plaća, ugovora o radu, godišnjih planovai si. Na sastanku je posebno istaknuta obveza odgovornostii ažurnosti prilikom prikupljanja podataka.V.P.G.j. »Sušica« Odjel 26, Šumarija »Gerovo«ski se ne isplaćuje po dva-tri mjeseca...Zaštitna sredstva /cipele, odijela/nisu dobili već duže vrijeme, a i ono štose dobije, nije dobre kvalitete. Za rezervnedijelove, za traktore i ne pitaju,snalaze se sami kako znaju i umiju...Unatoč problemima, 'svoj posaovole; kažu, i nastoje ga obaviti što bolje' kvalitetnije.Mišljenje ove grupe traktorista dijelii njihov kolega s posla, sjekač FranjoTurk: »Već osam godina radim ucipele...Mislim da bi se o ovim problemimanas radnika trebalo povesti i više računau našem poduzeću »Hrvatske šume«...Opraštamo se od naših sugovornikauz želju da im se sve njihove želje i htijenjana radnom mjestu ispune..., a problemineka ostanu samo stvar prošlosti...Tekst i snimci: Vesna PLEŠEINFORMATIČKA SLUŽBA UPRAVE ŠUMANOVA GRADIŠKAKADROVI ČEKAJU KOMPJUTORENajslabije su opremljene šumarije u istočnom dijelunovogradiške upraveInformatički odjel novoutemeljcneUprave šuma Nova Gradiška opslužujedevet šumarija: Jasenovac,Novsku, Novu Gradišku, Staru Gradišku,Okučane, Novu Kapelu, Oriovac,Slavonski Brod i Trnjane, te »Mehanizacijui građevinarstvo« s Radnom zajednicom.Prema riječima rukovoditeljaovog odjela ing. Zvonimira Lasla, trenutačnoima šest računala, a sve šumarijepovezane su modemima. RačunalimaSU najslabije opremljene šumarije uistočnom dijelu: Oriovac, SlavonskiBrod i Trnjani, no treba napomenuti dase u šumariji i'rnjuni, zahvaljujući inicijativii ideji upravitelja ing. Joze Vragolovića,nalazi jedno terensko računalovlastite izrade.Osim ing. Lasla, u informatičkoj službizaposlena su još dva stručnjaka -jedanje dislociran u Slavonskom Brodu, ajedan iz Novske putuje u Novu Gradišku,te se može reći da je služba kadrovskipopunjena i Osposobljena.- Planiramo nabaviti pet terenskihračunala, odnosno pet stabilizatora(UPS) i uopće poboljšati opremu dabude na razini JP »Hrvatske šume«.Zbog nedovoljnog broja računala, moramoobavljati više aplikacija na jednomračunalu (salda konti, materijalnoknjigovodstvo, blagajna), a s Novskomi Slavonskim Brodom treba uspostavitiizravnu telefonsku liniju. Kada je riječo programima, nužno je poboljšatioznačivanje tehničke oblovine i ucrtavanjebrojeva. Najveće su promjene kodosobnih dohodaka, zbog čestih zakonskihizmjena pa to treba uskladiti -ističe ing. Laslo.I.TOMIĆ

S RADILIŠTA PODNO LJUTOČAUSiraču snijega ne nedostaje.Padao je tri putaprije ovog posljednjeg,velikog. Najjače početkom studenogkada ga je napadalo i do40 cm, kaže mladi revirnik ušumariji ing. Damir Milobara.Jedan dan nije se ni radilo, dokceste nisu bile osposobljene. Milobaraje počeo raditi prije nekolikomjeseci i već je imao prilikeupoznati sve »ljepote« rada ušumarstvu i promjenjivu ćud Papuka.teško održavati, jer svaka jačabujica s ovih strmina uništi cestu.Ovdje bi 10 radnika moglocijelu godinu raditi na održavanjušumskih prometnica.Stovarište je na cesti, a odmahiza malog proširenja gdje semogu mimoići dva vozila velikaje strmina, udolina potočićaKrnjajca koji hita prema teknešto većem potoku Pakri. NikolaZmegač prerezuje trupce apotom ih dizalicom utovara.- Danas je dobro. Suho je, a nijeni hladno. Ako ovako ostane,možda bi mogli ispuniti normu.Već tri mjeseca zaostajemo ineuspijevamo je ispuniti. Radi-20. svibnja 1996.Šumski predjel Ljutoč s istoimenimvrhom (650 m), trenutno jeradilište grupe poslovođe BranimiraColića. Svakog dana osamradnika kombijem se, sve šumskomcestom, »drnda« do 30-akOstali u ratu bez svega, rade ukilometara udaljenog radilišta. Siraču, žive u Daruvaru - prognaniciiz Skender Vakufa Stipe Fiii-No,"NEKAnije to jedino udaljeno radilište,u Šumariji »Sirač« sva su pović i MatoJE GLAMarkovićU Siraču, u šumskom predjelu Ljutoč, grupa poslovođe Branimira Colića u izuzetno teškim uvjetima bori se za ostvarenje planaTreba se traktorom spustiti niz strmu i blatnu vlaku - traktoristMarko GrgićSamo da vrijeme posluži - Nikola Zmegač na stovarištu uz samucestu u Ljutocuradilišta približno toliko udaljena.- Za nas su ceste pitanje života,kaže upravitelj šumarije ing.Vlado Nervo, a one su u kritičnomstanju. Na dijelu ranijeokupiranog područja posve suuništene i zapuštene, a ostale jemo u proredama, na teškim terenima.Pet kubika je teško posjeći,izvesti, složiti...U Siraču mole Boga za lijepovrijeme, a idealno bi bilo da sesvezamrzne. Zasad su molbe tekdjelomično uslišene, jer u odjelu65 c u kojem se nalazimo, trak-torskom se vlakom s brda slijevamlaz vode. Traktori mile blatnomvlakom, a i mi je koristimoda dođemo gore do sjekača.•.Lakše je nego se penjati strminamaLjutoča. Stotinjak metara jedando drugog su Mato Marković\ Stipe Filipovićj prognaniciiz Skender Vakufa. Žive u Daruvaru,a u šumariji su od rata.Marković je radio u Šumariji»Bosansko Grahovo«, potom urudniku boksita u Jajcu, sve donjegovog pada, kada je moraootići.- Mogao sam u mirovinu. S benificiranimstazom za rad u rudnikuimao sam oko 35 godinastaža. No, došao je rat i sve jepropalo. Sve što sam imao odimanja ostalo je i sve je uništeno.Ovdje sam, u šumariji, četiri godine.Dobro je. Možda bi plaćamogla biti malo veća. Treba prehranitiženu i četvero djece. Štoda kažem: dobro što je glava naramenu, dobro je radim...Filipović (27) već za sobomima 8 godina rada u šumarstvu.Prije rata radio je,1988. godine, u Šumariji»Pakrac«, stanovao je sostalima u radničkoj nastambiu Dragoviću.- Pozvali me poslije toga uvojsku, zaratilo se i nakonsvega evo me sada u Siraču,priča on.Normu treba ispuniti - Josip Brdar u odjelu 65 cO stručnim problemima i podmlađivanju odjela 65 c na terenu surazgovarali ing. Slobodan Vučetić, poslovođa Branimir Coiić i revirniking. Damir MilobaraS poslovođom BranimiromColićem i stručnim suradnikomza iskorištavanje ing. SlobodanomVučetićem, koji raspravljajuo nekim »problemima naplodnodovršnog sijeka u odjelu«,strminom kroz krasnipodmladak jele, »kakve ni uGorskom kotaru nema«, dolazimodo Josipa Brdara koji neumornoobara stabla, jer normutreba ispuniti. Tu je i MladenVičina, sada traktorist, koji jeobolio,a ima već 20 godina stažau šumarstvu. Drugi traktorist ugrupi je Marko Grgić. Tu su jošStipe Zec i Rikard Pavlović, kojije »na učenju«. Dolje na stovarištukamion »Autotransporta«već čeka.Tekst i snimci:M. Mrkobrad

20. svibnja 1996.PROLJETNO POŠUMLJAVANJE/UPRAVAŠUMA BJELOVARIz rasadnika »Hajderovac« godišnje Izlazi više od dva milijuna raznih sadnicaPROLJETNI RADOVI U RASADNIKU »HAJDEROVAC«ZNAČAJNA POMOĆ IZ DRUGIH ŠUMARIJANajviše se radilo na vađenju sadnica za proljetno pošumljavanjeUšumsko-hortikulturnomrasadniku »Hajderovac«,koji je u sastavu požeškeUprave šuma, godišnje se proizvedeviše od dva milijuna šumskihi 50.000 hortikulturnih sadnica.U posljednje vrijeme radilose na vađenju približno 700.000sadnica namijenjenih za proljetnopošumljavanje i to: 230.000lužnjaka, 420.000 kitnjaka,60.000 obične i 10.000 srebrnastesmreke te ostalih hortikulturnihvrsta. S obzirom naopsežnost poslova, u pomoć supriskočili šumskouzgojni radniciiz čaglinske, veličke i kutjevačkešumarije.Osim za potrebe šumarija napodručju Požeštine, sadnice suotpremljene i drugim Upravamašuma. Tako je bjelovarskoj isporučeno73.000 hrasta kitnjaka i50.000 obične smreke, novogradiškoj200.000 hrasta lužnjak i30.000 kitnjaka te osječkoj20.000 hrasta kitnjaka.Prema riječima poslovođe rasadnikaJadranke Svobode,izvršena je prihrana šumskih ihortikulturnih sadnica, deponiranoje oko 35 m3 humusa nasjemeništu, za proljetnu sjetvu i33 m3 kod staklenika, za presadnju.Slijedi obrada zemlje za sjetvumahunarki (zbog »odmaranja«zemlje), a ujesen će na tojpovršini biti posijan žir.U rasadniku je uposleno desetstalnih radnika a povremeno,kada se obavljaju sezonski poslovi,kao što je ovaj, pripomognuim i šumskouzgojni radnici s pojedinihšumarija, govori nam ing.Izvađene sadnice hrasta treba pažljivo složiti 1 svezati u snopove, a utome su vješti radnici čaglinske šumarijePerica Benčić. Ovaj put navađenju sadnica našlo se njih tridesetakiz šumarija Čaglin, Velikai Kutjevo.Ivanku Guliš, Anu Svitok,Ružu Majstorović i Anđu Petrović- stalne i dugogodišnje radniceu »Hajderovcu« zatekli smopri vađenju sadnica. Premdasmo ih teško nagovorili na fotografiranjei razgovor, zamolile sunas da zapišemo koji su problemiu svezi s njihovom zaštitnomUnatoč potražnji ni ovdje se nemože proizvesti dovoljnosadnica smrekeopremom. Gotovo uglas ističukako ni za prošlu godinu nisudobile radne mantile, čizme i cipele.- Zapišite kako tehničkoosoblje dobija odgovarajućuopremu a mi ne te radimo »poderane«i gotovo »bose«, pomalou šali govore radnice, nastavljajućisvoj posao, jer sadnicetreba pravovremeno uz pomoćstroja izraditi i otpremiti na teren,budući je krajnje vrijeme dase, zbog početka vegetacije, obavipošumljavanje.Tekst i snimci: I. TOMIĆZASADIT ĆE VIŠE OD3 MILIJUNA jednostavne bio­SADNICAUokvireloške reprodukcije u bjelovarskojse upravi ovog proljećaplanira zasaditi 3.168.000sadnica.lb je konačni usuglašeni plankoji je, kako ističe stručni suradnikza uzgoj ing. Željko Bedeković,bilo »teže sastaviti negokrižaljku!«, jer jedno su planovi iželje a drugo mogućnosti osiguranjapotrebnih sadnica.Ono stoje izvjesno činjenica jeda će bjelovarska uprava iz svojihrasadnika zadovoljiti uglavnompotrebe za lužnjakovun sadnicama.A to je većina ukupnog brojaplaniranih sadnica. Ostalo, hrastkitnjak, jasen, crna joha, običniboi; nabavit će se iz rasadnikauprava šuma Požega, Vinkovci,Koprivnica i Zagreb.Neke šumarije imaju određenbroj sadnica u trapu, preostalihod prošle jeseni te će ih koristitiovog proljeća. Riječ je uglavnomo lužnjaku i kitnjaku te neštocrne johe.Od ukupnog broja planiranihsadnica najveći dio otpada nalužnjak, 2.599.000, od čega se434.000 nalazi u trapu. Sadniceće biti vađene iz rasadnika ušumarijama Grubišno Polje(900.000), Ivanska (600.000),Čazma (529.000), Vrbovec(110.000).Planirano je zasaditi 345.000sadnica kitnjaka, 100.000 jasena,crne johe 65.000, obične smreke49.000, ariša 4.700, crnog bora6.000 sadnica.Zbog manjka sadnica jobeneke će šumarije za pošumljavanjekoristiti sadnice koje će vaditiiz prirodnog podmlatka.M.M.IN MEMORIAMANTUNMIOKOVIĆ(1948. - 1996.)Vijest da je u Zagrebu 29. ožujka, preminuo Antun Mioković,umirovljeni šumarski tehničar i poslovođa rasadnika »Hajderovac«iznenadila je i ražalostila mnoge njegove prijatelje, znance, suradnikei sve djelatnike šumarije »Kutjevo« kao i one u požeškojUpravi šuma.Antun Mioković rođen je 1948. godine u selu Podgorju, u općiniKaptol. Već sa 16 godina zapošljava se 1964. godine u šumariji»Kutjevo«, a radeći u rasadniku pokazuje poseban interes za rasadmčarskuproizvodnju. Zbog te sklonosti, 1977. godine postajeposlovođa i na tom mjestu radi neprekidno do 1994. godine, kadzbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu.Tijekom rada Anta, kako su ga zvali, pn^^no|avršava Srednjušumarsku školu u Karlovcu, te stiče naziv šumarski tehničar.Nameće se energičnošću i sposobnošću, te je zaslužan za uvođenjemehanizacije u proizvodnji sadnog materijala, i prvi se počinjebaviti hortikulturnim vrstama. Osniva matičnjak te radi na različitimnačinima razmnožavanja (sjemenom, reznicama, cijepljenjem).Uzgojio je čitav niz kultivara listača i četinjača, a njegovaPicea pungens »Kutjevo« našla je mjesto i u literaturi.Uvijek nemirnog istraživačkog duha, težeći osuvremenjivanjurasadničarske proizvodnje, posjećuje rasadnike, arboretume i parkoveu Hrvatskoj i inozemstvu. Tako boravi u Mađarskoj, Njemačkoji Nizozemskoj, surađujući s inozemnim hortikulturnimstručnjacima, te uvijek donosi sjeme i reznice rijetkih vrsta drvećai grmlja. Surađuje i sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu, a plod tesuradnje uzgoj je rijetkih kultivara.Antun Mioković zaslužan je za gradnju plastenika i suvremenogstaklenika i, uopće, za razvitak i unapređenje šumsko-hortikulturnograsadničarstva u Upravi šuma »Požega«. Osnovao je i vlastitihortikulturni rasadnik u kojem sada radi njegov sin, nastavljajućitradiciju. Smrt ga je spriječila da još mnogo toga ostvari u poslukojeg je neobično volio prilazeći mu uvijek s istraživačkim žarom.Sahranjen je 31. ožujka na mjesnom groblju u Bektežu, unazočnosti obitelji, rodbine te mnogih suradnika, prijatelja i znanaca.Svima njima ostat će u trajnom sjećanju. Laka mu bila grudahrvatske zemlje!

20. svibnja 1996STUDENTI NA TERENSKOJ NASTAVI URASADNIKU »HAJDEROVAC«Studenti treće godine zagrebačkogŠumarskog fakulteta,u sklopu terenske nastave,boravili su sa svojim profesorimau šumsko-kulturnom rasadniku»Hajderovac«, kod Kutjeva, napodručju požeške Uprave šuma.Uvodnim riječima obratio se prof.dr. Slavko Matić te naglasio kakou ovaj rasadnik studenti dolazeupoznavši studente s poslovanjemove Uprave i s razvojem rasadnika.Stručni suradnik za rasadničarskuproizvodnju pri direkciji JP»Hrvatske šume«, ing. MilanŽgela, govorio je o problematicirasadničarstva i sjemenarstva napodručju poduzeća istakavši pritomda je naša obveza, unatočPRAKTIČNASAZNANJAO rasadničarskoj mehanizaciji studentima je govorio prof. dr. DubravkoHorvatO RASADNIČARSKOJ PROIZVODNJILugu gdje su rezultati već vidljivi.već tridesetak godina. U imedomaćina pozdravne riječi uputilisu upravitelj UŠ Požega mr. JurajZelić i upravitelj kutjevačkešumarije inž. Željko Ognjenčić,RASADNIK »CERNIK« UPRAVE ŠUMANOVA GRADIŠKAMEHANIZIRATIRASADNIČARSKUPROIZVODNJUUrasadniku »Cernik« koji poslujeu okviru novoformirane Upravešuma Nova Gradiška, u proljetnomrazdoblju isporučeno je 1,8 milijunasadnica, uglavnom hrasta kitnjaka ilužnjaka, a manjim dijelom i poljskogjasena. Preko milijun sadnica otpremljenoje sisačkoj i zagrebačkoj Upravišuma a preostala količina Upravamašuma Vinkovci i Požega.Tijekom jesenskih mjeseci posijano je165 kg poljskog jasena, 5.500 kg žirahrasta kitnjaka i 6.000 kg lužnjakovogžira. Plan sjetve ostvaren je jedino s kitnjakovimžirom dok je, primjerice, posijanatek četvrtina planirane količinehrasta lužnjaka. Od posijanog sjemenaočekuje se 1,5 milijuna sadnica, što jetek polovica potreba, odnosno godišnjerasadničarske proizvodnje. Treba istaćikako je posebice slab urod jasenovogsjemena.Za jesensko pošumljavanje izvađenoje i isporučeno 100 tisuća sadnica hrastalužnjaka šuma/ijama Nova Gradiška(80.000) i Stara Gradiška (20.000) a naslavonskobrodsko područje otpremljenoje 25.000 sadnica poljskog jasena.Trenutačno u rasadniku ima gotovo milijunjednogodišnjih sadnica kitnjaka,lužnjaka i poljskog jasena.Prema riječima revirnika Stanka Matijaševića,u rasadniku »Cernik« zaposlenoje osam šumskouzgojnih radnika,dok je osnovni problem manjak rasadničarskemehanizacije. Tako nedostajurasipač gnojiva, stroj za meduredno kultiviranje,agregat za zalijevanje i jedantraktor tipa STEYER.I.TOMIĆtome što postoji 41 rasadnik (gotovo420 ha), prirodno podmladivanješumskih sastojina.Upoznao je studente s tehnologijomproizvodnje listača, četinjačate ukrasnog drveća i grmlja u rasadniku»Hajderovac«. Posebiceje govorio o važnosti tla i vode teIng. Milan Zgela pojašnjavao jebudućim šumarskim inženjerimatehnologiju rasadničarske proizvodnje• Budući šumarskiinžienjeri upoznatisu s tehnologijomproizvodnje sadnicai s rasadnićarskommehanizacijomnapomenuo kako u rasadnikumora biti zastupljena odgovarajućamehanizacija, a ljudski rad nebi trebao sudjelovati s više od 25-30 posto. Budući šumarski inženjerimogli su vidjeti suvremeni stakleniki oživljavanje reznica, plastenik,matičnjak, sjemenište, rastilište,kontejnerište i strojnovađenje sadnica.S rasadničarskom mehanizacijomstudente je upoznao prof. dr.Dubravko Horvat, koji je govorioo temeljnim značajkama strojevaza osnovnu i dopunsku obradu tla(podrivač, raonički plug, sitnilica,sadilica, vadilica i dr.). Već prematradiciji, studenti su nakon razgledavanjarasadnika posjetili čuvenikutjevački podrum, a za sve njihkasnije je priređen ručak. Tijekomterenske nastave bili susmješteni u nastavnom objektuDuboka kod Velike, na prostoruFakultetskih šuma.Tekst i snimci: I. TOMIĆVELIKAPOZORNOSTNOVIMSADNICAMAUposleni u »Hrvatskim šumama«Uprava šuma Delnice područnešumarije u Gerovu, Prezidui Tršću, svake godine velikupozornost posvećuju sadnji novihkultura čime obnavljaju šumskifond ali i pomažu pri sprečavanjupropadanja šuma. Svake godineskoro 60.000 sadnica posadi se odstrane djelatnika šumarija, djece,ali i ostalih koji na taj način želeosigurati određena sredstva zasvoj rad.Ono što vrijedi spomenuti činjenicaje da se ne sadi samo podmladaksmreke, već i ostale kulture.Najviše se ipak posadi smreke, aevidentiran je začetak sadnje listačana posebnoj plohi u MalomŠumari namjeravaju i dalje posebnupozornost posvetiti uzgoju izaštiti šuma, a na to su ukazali i nanedavno organiziranom okruglomstolu posvećenom stanjušuma na čabarskom području.Željko MALNARSLIKE IZRASADNIKASADNICE IZREKORDNOGURODA ŽIRAOve lyepe sadnice u rasadniku»Zđenački gaj« šumarijeGrubišno Polje, potječu izrekordnog uroda žira 1993.godine kada je, pored ostalog,osigurano i gotovo 3 milijunasadnica. I prošle jeseni šumarisu se pobrinuli da ne ostanubez tog najvažnijeg proizvodapotrajnog gospodarenja.Premda manje od planiranog,jer je urod bio manji, urasadnik je uneseno dovoljnožira kako bi se osigurale sadniceza sljedeće razdoblje.- Posijali smo sedam tonalužnjaka i jednu tonu kitnjaka,kaže ing. Zdravko Brčkalo,voditelj rasadnika. Planiranoje nešto više, no nije skupljeno.M.M.Luka Martinović i ing. Milan Zgela pri pregledu sadnica u rasadniku »Zđenački gaj«

20. svibnja 1996.Na području Upravešuma DelniceOBNOVAI REKONSTRUKCIJARASADNIKA U KUŽELJUUslijed povećanih potreba za sadnim materijalom, krenulo se u rekonstrukcijuovog rasadnika u kojem se godišnje proizvodilo između 400.000 i 500.000sadnica, dok bi se u idućim godinama ta proizvodnja trebala udvostručitiSukladnoplanu investicija Upravešuma Delnice za 1996. g.,početkom listopada 1995. g.započeli su dugo očekivani radovi narekonstrukciji i proširenju Rasadnikau Kuželju delničke Uprave šuma. Dosada, a tijekom cijele zime, od 100radnih dana samo ih je 25 bilo pogodnoza obavljanje planiranih radova.Prva faza radova bit će okončana dokraja travnja 1996. g.Radovi u Rasadaniku obavljani suna pet lokacija. Radovi na prve dvijeplohe, koje su uređene kao plohe skaralicama i lijehama, okončani su.Na te dvije plohe iskopano je 2.900m3 materijala te je na taj način korisnapovršina jedne od ploha povećanaza 25 posto. Na obje ove plohe sagrađenoje 129 m potpornog zida teugrađeno 57 m3 betona. Izgrađeni sui odvodni betonski kanali u dužini od72 m u koje je ugrađeno približno 15m3 betona.Na druge dvije plohe, koje seuređuju kao parkiralište, gledeproširenja korisne površine,Na novim se površinama odmah grade betonske kanalice kaopreduvjet za jednu novu i moderno opremljenu rasadničkuproizvodnjuTeme idilemeodveženo je približno 470 m2 nekorisnogmaterijala, a dovezeno je gotovo3.000 m3 nove zemlje.Peta lokacija, na kojoj su obavljeniradovi u Rasadniku, skladište je mehanizacijete je betonirana novaTomislav Ečimović, dipl.ing. građevinski stručni suradnik zagrađevinarstvo i investicije, Šime Šepić šef proizvodnje i DavorŽagar poslovođa radilišta, snimljeni na terenu novog rasadnikaPovršine za nova parkiralištadobivaju se uklanjanjempovišenih obližnjih terena inavoženjem novog slojakvalitetne zemljeploča, a na ulazu su ugrađena harmovrata.OBNOVOM RASADNIKARadovi u Rasadniku bit će nastavljeni,što opet ovisi o priljevu financijskihsredstava.SADNOG MATERIJALA- VEĆA PROIZVODNJAKntinuitet radova obuhvaćao bi i Rekonstrukcijom Rasadnika dobivase mnogo, ističe voditeljica Rasad­uređenje plohe Golička loka, a nanačin na koji su već uređene gore pomenuteplohe u Rasadniku. šum.nika Katica Krstanović-AIić dipl. ing.U suradnji sa stručnjacima Poljoprivrednogfakulteta Sveučilišta u Zakoveće od sadašnjih kapaciteta.Proizvodne mogućnosti bit će dale­JE LI "OKŠ" SAMO Mgrebu, Šumarskog Instituta Jastrebarstvote stručnjacima iz Direkcije,riješit će se i projekt kompletnog navodnjavanjaRasadnika i ploheGolička loka. Projekt će biti gotovtijekom travnja, a radovi na navodnjavanjukrenuli bi odmah iz toga.U suradnji sa JP »Vodoprivreda«Rijeka, radi se na projektu i izvođenjuobuhvatnih kanala kojima bi se vršilousmjeravanje bujičnih tokova u bliziniRasadnika.Zbog potrebe rasvjete u rasadniku,rada crpne stanice i osvijetljenja u radioniu suradnji s Elektroprimorjem -Skrad, bit će dovedena u rasadnik ielektrična energija.Tijekom ove godine nastojat će sesanirati i urediti ograda, te cestovnekomunikacije do Rasadnika.Radovi na rekonstrukciji i obnoviRasadnika vršit će se planski u idućihtri do pet godina.U posljednjih deset godina prosječnarealizacija Rasadnika u Kuželjuiznosi 400.000 do 500.000 sadnicagodišnje.Trenutačna proizvodnja je nedostatnakao bi zadovoljila potrebe zasadnim materijalom, kako šumarijaunutar uprave šuma Delnice tako ipotrebe šuma nad kojima postoji pravovlasništva.Dugoročno gledano, cilj nam je barpetogodišnje planiranje proizvodnje,a sukladno potrebama naših šumarija,ističe ing. Krstanović-AIić.Zbog povećanih potreba za sadnimmaterijalom u posljednjih pet godinaza šume nad kojima postoji pravovlasništva, trebalo bi planirati potrebeu sljedećim godinama.Prema potrebama tržišta u rasadnikubi se prišlo i proizvodnji jedneograničene količine hortikulturnihvrsta.Zasad će Rasadnik biti i dalje orijentiranna proizvodnju sadnicaobične jele, smreke, ariša, duglazije iobičnog bora.Vjerujemo da rasadničarskoj proizvodnjipredstoje bolji dani i da će Rasadniku Kuželju dobiti na značenju uproizvodnji sadnog materijala, nesamo na području Gorskog kotaranego i šire.Tekst i snimci: Vesna PlešeKada neka tvrtka ili pojedinacpožele u šumi raditi ili graditinešto (prugu, elektrovod, ceste), zato su, ako i dobiju dozvolu, dužni platitinaknadu. Ako se to radi u nekoj razvijenojeuropskoj zemlji, uz naknadu su dužniplatiti i golema sredstva prema osnoviopće korisnih funkcija šuma (OKŠ). Tajfaktor (ponder) iznosi 50, pa čak i više, štoznači da se utvrđena naknada množi s timbrojem kako bi se dobila vrijednost OKS.Hrvatske šume zaprimile su prošle godinepreko 300 različitih zahtijeva zagradnju objekata u šumi, šumskomzemljištu ili na nekretninama te zakupnju, zamjenu ili darovanje česticašume. Većina zahtijeva je riješena, no je liu ta rješenja ukalkuliran OKS i ako jest,prema kakvom ponderu? Praksa, naime,govori kako su pokušaji valoriziranjaOKS i prema manjem ponderu (npr. 15)na sudovima dosad teško prolazili i dasmo daleko od onog što se primijenjuje urazvijenim zemljama.O svemu tome bilo je riječi i naposljednjem sastanku ekologa Hrvatskihšuma koji se smatraju najpozvanijima zautvrđivanje OKŠ-a. No, jesu li stvarno?Već 20 godina, moglo se čuti, vodi se borbaza prihvaćanje kriterija OKŠ-a. Prof. dr.Branimir Prpić, šumarski stručnjakŠumarskog fakulteta u Zagrebu, izradioje prema rezultatima europskih standardai iskustava metodologiju primjeneOKŠ-a. No, dogodilo se i događa se, daneke stvari nisu utvrđene »u kući«. Nezamislivoje, tvrde ekolozi, da se uređivanješuma i osnove gospodarenja rade bez dogovoras ekolozima oko utvrđivanja OKŠa.Uređivanje je zakon, u osnovama morabiti valoriziran i OKS, a s uređivačima senismo dogovarali, rekli su ekolozi.Postoji Pravilnik o uređivanju usvojen1994. godine, u kome je sublimirano iutvrđivanje OKŠ-a. No, ne i cjelokupnametodologija i prema tome bi, smatrajuekolozi, taj pravilnik trebalo nadopuniti.Toliko o unutarnjim nedoumicama. No,osnovno i najvažnije pitanje je kako OKŠvalorizirati i naplatiti od onih koji u šumižele nešto raditi, odnosno koji u takvimslučajevima prave štetu. Dva primjera pokazatće kako je to zasad teško, odnosnoneizvodivo. Splitska je uprava na primjer,nedavno bila blokirana jer nije uplatilavodoprivredu! doprinos. Istodobno su usvak jedne štete potraživali i plaćanjeOKs-a. Dogodilo se, naravno, da su vodoprivrednidoprinos morali platiti, no sudnjihova potraživanja na osnovu OKŠ-anije priznao. U drugom slučaju, u šumariji»Đulovac«, u bjelovarskoj upravi,UNPROFOR je zapalio dio šume. Činjenicuda te šume više nema, da je to premaOKŠ-u golema šteta, nisu platili.Uvažavanje plaćanja šteta prema OKŠosnovi očito teško probija barijere, no,rekli bi ekolozi, ne treba stati. Mi kaošumari i ekolozi moramo dati svoju ocjenu,»a što će učiniti ostali relevantni faktori,država, sudovi i ostali, i kako će se ikada za opće dobro valorizirati i naplaćivatii štete proizišle iz općekorisnihfunkcija šuma, pitanje je koje se tiče svihnas«.M.MrkobradAko netko izvan šumarske organizacije u šumi radi bilo što, trebao bi u okvirunaknade platiti i općekorisne funkcije šume. Zasad tomu nije tako.

20. svibnja 1996.NOVI UREL PROGRAM TREBA NADOPUNITIU raspravu o Pravilniku uključili su se / Ing. Marijan Šagovac, Ing. Franjo Prebanlć, domlnlstar I mr. ŠlmeMeštrovlćPRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMAODVOJENO UREĐIVATI DRŽAVNE I PRIVATNE ŠUMEPrijegotovo dvije godine (7. srpnja '94.) donesenje novi Pravilnik o uređivanju šuma. Otadado danas, primjenjujući Pravilnik u praksi,mnoge su uprave istodobno uputile brojne primjedbena njegove pojedine odredbe, a i Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva našlo se ponukanimda u dopisu »Hrvatskim šumama« kaže kakosu neke odredbe teško primjenjive. Sam doministaru Ministarstvu ing. Franjo Prebanić ističe daje Pravilnik »sveto pismo« i da mora biti stručan,jednostavan i primjenjiv u praksi. Zbog toga smo,kaže on, inicirali da se u »Hrvatskim šumama«izjasne što ne valja kako bi napokon dobili dobarPravilnik.Najviše primjedbi u proteklom je razdoblju stigloiz Uprave šuma »Bjelovar«, a također izNašica, Senja, Ogulina... Šef bjelovarske taksacije,ing. Anđelko Kalabek, spominjući neke od 15-aknajvažnijih primjedbi, kaže da je suština svega dase sastojine obvezno razvrstavaju prema ekološko-gospodarskimtipovima, da se potrajnostgospodarenja mora osiguravati na razini gospodarskihjedinica, a ne uredajnih razreda, kao i tokako je nužno odvojiti program za privatne, odonog za državne šume jer postoji velika razlika unačinu gospodarenja. Jedna od primjedbi odnosise na to da novi Pravilnik treba utvrditi kako jepopis gospodarskih jedinica već utvrđen Zakonomo šumama. I dr. Đuro Kovačić, savjetnik ukabinetu direktora, misli da bi bilo idealno, ali jenespojivo jedinstveno uređivanje državnih i šumau privatnom vlasništvu, budući da su privatnešume, osim u Istri, i dijelom u još nekim krajevima,neuređene.Sve uprave trebaju se izjasniti o Pravilniku, predložioje pomoćnik direktora za uređivanje, ing.Marijan Sagovac, nakon čega bi se o toj temiodržao poseban sastanak.(m)PRIVATIZACIJA KUCA NA VRATA ŠUMARSTVATaksatori će još ove godine raditi prema staromprogramu, dok se novi ne dovršiHoćeli taksacija osnove gospodarenja ove godine raditi premanovom kompjutorskom programu UREL, ili će svaka upravaraditi prema svom (starom) programu, tako da posaouspješno privede kraju, usporedo dorađujući i pripremajući primjenuUREL-a, pitanje je na koje su na sastanku u Đurđevcu pokušatiodgovoriti stručni ljudi zaposleni na poslovima uređivanja šuma udirekciji i upravama.Premda je ing. Jadranka Popijač iz Informatičke službe u direkcijiustvrdila da je program (UREL) skoro gotov, izvjesno je da noviprogram za obradu podataka za izradu osnove gospodarenja ntie dokraja primjenjiv. Nedostaje dogovor za etat, formule se moraju točnodefinirati, priznaje ing. Popijač. Nedostaju i neke druge stvari, kažutaksatori.U Bjelovaru su jednu jedinicu probno obradili prema UREL-u dofaze koju program omogućuje, usporedo s obradom prema staromprogramu. Pokazali su se neki sitni nedostaci, primjerice pri totalnojklupaži (koji su, kažu informatičari, već ispravljeni), a i iskaz površinaje neupotrebljiv. Nepotrebni su i podaci na dvue decimale, a šef odjelauređivanja u Osijeku, ing. Marijan Palica nalazi da ispis i obrada etatanisu dovršeni i »da tu ima dosta posla«. Kao i to da »rekapitalizacijane vrijedi ako iz toga ne postoji popis odsjeka«.UREL treba doraditi, a dotad će se, rečeno je, uređivači služitistarim programima koji su zaokruženi i na njihove podatke nadovezujuse planovi sječa, evidencije izvršenja te bilanci ranje. Daje dobroproblem rješavati »u bodu«, a ne robovati »zadanim veličinama iprogramima«, misli i dr. Šime Afešlrović, koji kaže da je šuma živo bićei da treba koristiti one programe koji daju najbolje podatke - dok novine budu dovršeni.HS FOND - Suradnje uređivača i informatičara dotiče se i tema zakoju se može reći (i nadati se) da uskoro više neće biti na dnevnomredu. Radi se o HS FONDU, o formiranju baze podataka koja će sekoristiti za sve programe.- Najvažnue je da je tako vrijedan posao pri kraju, ustvrdio je šefSlužbe uređivanja, mr. Gospar Pabijanić. Jer nikad dosad šumarstvonije raspolagalo s takvim podacima. Preostalo je tek da još nekeuprave dostave svoje »dugove«, a potom bi se trebali izraditi i obrasciza redovite sječe i za uzgojne radove.ZAŠTO ŠUMARIUTAPUŠTAJU TAKSACI JU?Šumarstvo i privatni poduzetnici / U jednom od najzahtjevnijih poslova u šumarstvu, u uređivanju, dioposlova obavlja i privatna tvrtka inženjera Roberta LaginjePrivatizacijakuca na vrata šumarstva.Prema mnogim pokazateljima iznimnoznačajna djelatnost za hrvatsku državu,i po materijalnom resursu i po opće korisnimfunkcijama, neće još dugo odolijevati izazovuvremena. Iz poduzeća »Hrvatske šume«,koje obuhvaća približno 80 posto svihpovršina šuma i šumskih zemljišta u državi(ostalo su šume u privatnom vlasništvu), najprijeće takozvane sporedne djelatnosti, onekoje su u sastavu poduzeća, ali bez kojihšumarstvo kao djelatnost može.Privatni se poduzetnici pojavljuju, doduše umanjem dijelu, i u nekim šumarskimstručnim poslovima, moglo bi se reći u najzahtjevnijimstručnim poslovima - uuređivanju šuma. Tako se na sastankuuređivača »Hrvatskih šuma« nedavno uĐurđevcu, našao i ing. Robert Laginja izZagreba, vlasnik tvrtke »Mirta« Sesvete kojaobavlja dio poslova uređivanja za »Hrvatskešume«.Nije nezanimljivo pitanje kako to da su seprivatne usluge pojavile prije, uz one većpostojeće prijevozničke, u najosjetljivijemposlu u šumarstvu. Odgovor zadire (i) u nekeodnose u poduzeću, prije svega vrednovanjei plaćanje pojedinih vrsta radova. Tako semoglo čuti da ljudi (inženjeri šumarstva) kojipišu »šumarski ustav« nisu adekvatnoplaćeni, da svatko kome se ukaže mogućnostnapušta uređivanje. Posljedice su očigledne- konstantan manjak stručnog kadra. Jer na2 milijuna hektara državnih šuma, premastručnim bi kriterijima trebalo 200 visokokvalificiranihstručnjaka u službi uređivanja,plus ostalo tehničko osoblje, čega ni izdalekanema. Ne čudi stoga ni obećanje doministrau Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ing.Franje Prebanića »kako će Ministarstvo stimuliratiradove na uređivanju«.Podatak da osim 844.000 ha neuređenihdržavnih šuma ima i približno 450.000 haprivatnih šuma, koje će netko nekad moratiurediti, dovoljno govori da posla ima za sve- pa i više! Dakako da »Hrvatske šume«teško mogu dopustiti, kaže ing. Anđelko Kalabek,šef jednog od najvećih odjela zauređivanje, onog u bjelovarskoj upravi, dapotpuno izgube jednu takvu službu važnu zasve daljnje materijalne pokazatelje. To nijeobičaj ni u nekim drugim zemljama na kojese volimo pozivati.A ing. Laginja napominje kako imati takvutvrtku »nije baš ni lako«. Osim ljudi, trebaimati dovoljno automobila, kompjutorskuopremu i ostale uvjete. Njegova tvrtkazapošljava pet visokokvalificiranih stručnjaka,od kojih je jedan magistar.- To je uvjet koji postavlja zakon. Jer samomagistar može službeno izrađivati osnovegospodarenja, kaže ing. Laginja.Poduzeće »Mirta« osnovano je 1990. godine,u početku se bavilo (i još uvijek bavi) hortikulturom,a od 1993. godine krenulo je i uposlove uređivanja.- Počeli smo najprije u Upravi šuma Split, uŠumariji »Sinj« gdje smo uredili i predaličetiri gospodarske osnove. Sada smo uŠumariji »Imotski«. Teško se probijamo ukontinentalne šume, tu još nismo dobili posla,no nadam se da će se uskoro naći neštoi za nas.Zbog čega? Ing. Laginja kaže da ni sam nezna, »možda netko misli da previše zarađujemo!«Ing. Robert Laginja: Radimo premacjeniku »Hrvatskih šuma« I ništa više.Samo kad bi naplata bila redovitija...- Zarađuju U?- Radimo po cijenama koje odrede »Hrvatskešume«. A treba znati da uz plaćanje svihobveza i svega i svačega, mi dnevno unajmljujemopetnaest radnika koji rade s nama.A njih moramo platiti. Kada bi i naša naplatabila redovitija, bilo bi lakše. A što se zaradetiče, bila je daleko veća u hortikulturi. Jeruređivanje je težak posao, koji se morastručno napraviti. Ne tražimo ništa negosamo da nam se ono što smo napravili urednoplati...M.M.

20. svibnja 1996.UOČI PREDSTOJEĆE SEZONE GODIŠNJIH ODMORAMOŽEMO U ZADRŽATINAŠE OBJEKTE?Na sastanku stručnih radnika za društveni standard podržan je prijedlog koji jeupućen i Upravnom odboru poduzeća, da se svi naši objekti zadrže i u budućnosti,jer samo na taj način možemo zadržati sadašnji standard naših radnikaU Zagrebu je 20. ožujka 1996. g.održan sastanak stručnih suradnikaza društveni standard na razini Javnogpoduzeća »Hrvatske šume«.Sastanak je tematski bio vezan uzpripreme organiziranog korištenjagodišnjih odmora za zaposlenike»Hrvatskih šuma«.Već sada sa sigurnošću možemoreći kako je većina objekata u vrlološem stanju, a što zahtijeva potrebneradove na adaptaciji tih objekatai njihovog dovođenja u funkciju.Dosta objekata društvenog standardanije bilo u funkciji odmora zazaposlenike Poduzeća već više go-Godinama su se radnici vinkovačkog gospodarstva odricalinekadašnjih sredstava zbog gradnje modernog hotela »Quercus«, Bkategorije u Drveniku, pod Biokovom. S gotovo 300 ležaja, hotel jepristupačan za udoban odmor za sve djelatnike, stoga se / danasvinkovčani pitaju, tko ima pravo odlučivati o njihovom hotelu, umjestonjih?Kako bi se same pripreme za ovogodišnjeljetovanje što bolje i kvalitetnijeobavile, stručni suradnici zadruštveni standard iz svih upravašuma pripremili su za sastanak i podatkekoji se odnose na stanje objekatadruštvenog standarda u vlasništvuPoduzeća. S jedne strane,radilo se o knjigovodstvenim podacima/ kompletnom pregledu prihodai rashoda/, a s druge strane spodacima o stanju objekta /upotrebljiv,neupotrebljiv i slično.../dina, od izbijanja agresije na Hrvatsku.U tim objektima većinom su bilismješteni prognanici ili Hrvatskavojska.Zbog spomenutih razloga, kapacitetiza odmor u vlasništvu poduzećabili su nedostatni kako bi zadovoljilipotrebe naših zaposlenika zaorganiziranim korištenjem godišnjihodmora. Zbog toga je Poduzećebilo prinuđeno dodatne kapacitete»potražiti« u zakupu, a što je je dodatnoiziskivalo osiguravanje znatnihfinancijskih sredstava.Zbog svih tih razloga na sastanakuje zaključeno da se ove godineza organizirano ljetovanje zaposlenika»Hrvatskih šuma« iskoriste vlastitikapaciteti, te nikakav zakup nedolazi u obzir.Na sastanku je bilo riječi i o naputkukoji je pristigao u Direkciju iz Vladinogureda za rekonstruiranje imovine.Naputak se odnosi na mogućuprivatizaciju stambenih i objekatadruštvenog standarda u vlasništvuPoduzeća.Nazočni na sastanku podržali sustav da objekti društvenog standardaostanu u vlasništvu »Hrvatskihšuma«, a takav prijedlog uputili su ina razmatranje Upravnom odboruPoduzeća.Zadržavanjem objekata društvenogstandarda u vlasništvu Poduzeća,štiti se na neki način i standardsamih zaposlenika, jer u današnjevrijeme, uz mala primanja rijetko tkood ljudi može otići na more u vlastitomaranžmanu.I ove godine među zaposlenicimaPoduzeća, a po svim upravamašuma, bit će provedene ankete izkojih će se vidjeti kakav je interesljudi za organiziranim oblikomkorištenja godišnjih odmora u objektimau vlasništvu Poduzeća.Na osnovi »snimljenog« stanja iraspoloživih kapaciteta, nastojat ćese udovoljiti željama zaposlenika zaovakvim oblikom odmora na moru.No, kako se još uvijek ne znaju icijene navedenih usluga, nemožemo sa sigurnošću tvrditi kakavće biti ovogodišnji interes za odmoromna moru.V. PlešeNA PODRUČJU UŠ NOVA GRADIŠKA ODRŽAN SASTANAKRUKOVODITELJA PLANSKO-ANALITIČKIH ODJELANERASPOREĐENA SREDSTVA-NOVOOSLOBOĐENIM PODRUČJIMAGlede poboljšanja sustava planiranja, izvješćivanja i analize te razvoja pripremnihplanova, predložene su na razini poduzeća tri radne skupineU lovačkoj kući »Radinje«, na području novogradiškeUprave šuma održan je sastanak rukovoditelja Planskoanalitičkihodjela JP »Hrvatske šume«. Pozdravnimriječima obratio se rukovoditelj ove službe pri direkcijiing. Adolf Malek, a u ime domaćina govorio je ing. IvanŠtanfar, iznoseći osnovne podatke o UŠ Nova Gradiška.Ing. Malek upoznao je nazočne s izradom planova auručeni su im planovi gospodarenja, poslovanja i investicija.Pritom je istaknuo kako bi se neraspoređenasredstva trebala investirati za najnužnije namjene - nanovooslobođenim područjima.U svezi s bruto-bilancom, izvijestio je ing. ZvonimirLneniček te naglasio kako je dosad šest Uprava poslalou direkciju usklađene bruto-bilance, a to moraju štoprije učiniti i ostale Uprave. Riječ je o probnoj bilancikoju je sastavila Informatička služba.Prema cjeniku iz listopada 1995. godine, utvrđeni sutroškovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije,a novi cjenik veći je od dosadašnjeg za gotovo 18 posto.Pojedini planeri smatraju da je radove biološke reprodukciješuma potrebno situirati prema stvarnim troškovimaa ne, kao dosad, prema cjenicima.Glede poboljšanja sustava planiranja, izvješćivanja ianalize te razvoja pripremnih planova, predložene su triradne skupine od po sedam članova. One bi radile 2-3dana na svakoj Upravi šuma, a u roku dva mjesecapredložile bi programe. Mišljenje je planera kako setreba služiti direktnim troškovima u svim fazama rada,jer će analize biti realnije i točnije. Bitno je da se riješeosnovne stavke kao što su eksterni prihod, interno fakturiranje,opći troškovi, situacije i drugo. Nositelji skupinanačinit će raspodjelu poslova i utvrditi minimalnazaduženja. Ing. Lneniček podijelio je planerima »Razvojmodela planskog sustava u JP "Hrvatske šume"«.I.T.ŠUMARIJA POŽEGAKVALITETNIJI PRISTUPPRIVATNIM ŠUMAMANa području šumarije Požega čak je 6.400 čestica privatnihšuma, a godišnje rješava gotovo 120 zahtjeva za sječuU posljednje vrijeme nisu rijetki onikoji odlaze u svoje šume te nekontroliranosijeku drvnu masu, pokušavajućije dobro unovčiti. Ni na kraj pametine pada im da prethodno u nadležnojšumariji ispune Zahtjev zasječu, da bi nakon nekog vremena dobilidozvolu, na osnovi koje početkomiduće kalendarske godine mogu posjećidoznačenu drvnu masu. Premdaimaju pravo vlasništva na pojedinimšumskim česticama, ne pridržavajućise propisa, vlasnici šuma kao građaniRepublike Hrvatske, čine prekršaj.Umjesto da šumu čuvaju i sačuvaju zamlada pokoljenja, nekontroliranomsječom dovode je u degradirano stanje,sa svim posljedicama, zaboravljajućipritom daje šuma ne samo njihovonego i dobro od općeg interesa.Na području šumarije Požega čak je6.400 čestica privatnih šuma i zasigurnoje na ovu šumariju požeške Upravešuma najveći pritisak, napose nakonkvalitetnijeg pristupa šumskihstručnjaka prema toj problematici.Kako smo saznali od upravitelja DavoraKrakara dipl. ing., godišnje ovašumarija rješava gotovo 120 zahtjevaza sječu iz privatnih šuma i četrdesetakzahtjeva za sječu drvne mase izdvorišta, okućnica, pašnjaka, livada,voćnjaka i si. Da je riječ o doista velikombroju zahtjeva, govori u prilogčinjenica da ostale šumarije oveUprave imaju znatno manje ili zanemarivbroj zahtjeva: primjerice, u Velikojsvega 4-5, u Kutjevu 3, itd.Najveći je problem, rekao nam jeKrakar, privikavanje vlasnika ili posjednikana uredno podnošenje zahtjevai shvaćanje da sa svojom šumomne mogu raspolagati kako i kadazažele.Da bi provođenje pojedinih postupakanesmetano funkcioniralo, vlasnicimaili korisnicima privatnih šumadane su pismene i usmene upute kojeproizlaze iz propisa Zakona o šumama,Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskihosnova, šumskomredu i izdavanju popratnica.Međutim, nerijetko se događa da sevlasnik šume pridržava uputa, alisamo do trenutka kada drvo koristi zavlastite potrebe. Ukoliko ga želi prodati,morao bi platiti 20 posto njegovevrijednosti na jednostavnu i 4 postona proširenu biološku reprodukciju, ana to se zna oglušiti. Ako ipak urednoizvrši navedene uplate, drvo možeprodati samo pravnoj osobi, registriranojza tu djelatnost, što vlasniku činidodatni napor i novo »iskušenje«.U svakom slučaju, pridržavajući seuputa, vlasnik ili posjednik postupaprema zakonima Republike Hrvatske,te izbjegava nepotrebne neugodnosti,ukoliko bi načinio prekršaj.Usput, u suradnji sa šumarskimstručnjacima stječe o svojoj šumiodređena znanja, koja su iskorak premaboljem uzgajanju i dobivanju kvalitetnijihdrvnih sortimenata.NOVOUTEMELJENA ŠUMARIJA STARA GRADIŠKASUOČENA S TEŠKOĆAMA U POSLOVANJUNajveći problem- otpremaNa stovarištu »Jelas« nalazi se gotovo 2.500 m3jasenovih i lužnjakovih trupaca, još od studenogprošle godineŠumarske stručnjake starogradiške šumarije zatekli smo nedaleko odGredana, na poplavnom i zamočvarenom području (greda), u blizini odjela 4a,koji je u sastavu gospodarske jedinice »Ljeskovača«. S busolnim teodolitomtrasirali su, na razmacima od 35 metara, uzgojne stazice (»šljukarice«), okomitona prosjeke. Ove stazice poslužit će za lakše obavljanje uzgojnih i ostalihposlova u budućoj sastojini, a tijekom sječe bit će izvozni putovi.Upravitelj šumarije Stara Gradiška, ing. Ivo Duvnjak, pokazuje nam većukoličinu trupaca poljskog jasena i hrasta lužnjaka, koja se ovdje nalazi još odstudenog prošle godine. - Na stovarištu »JELAS« je gotovo 2.500 m3, pretežitopoljskog jasena (80 posto) iz zimske sječe, a najveći problem je otprema ovihdrvnih sortimenata. Naime, novogradiški »Sekulić« u ovom razdoblju tražinajviše bukove te najkvalitetnije jasenove trupce - ističe mladi upravitelj.Tijekom razgovora saznali smo daje ovogodišnji Plan sječa približno 15.000m3 neto drvne mase, a prema broju uposlenih (17) najmanja su šumarija unovogradiškoj Upravi šuma. Imaju mali etat, ali zato visoko planirane uzgojneradove, zbog zašikarenih površina i lošeg prethodnog gospodarenja na nekadaokupiranom području.Tijekom siječnja i veljače posjekli su približno 1.500 m3 neto drvne mase, jerje sedam sjekača bilo na ispomoći pri sječi bukve na području okučanskešumarije. Prema riječima, ing. Duvnjaka, jedan od znatnih problema je prijevozradnika, budući da šumarija ima samo jedan kombibus i NIVU LAĐU.Tekst i snimci: I. TOMIĆPribližno 2.500 m3, pretežito jasenovih trupaca čeka na otpremu, alikupaca nema ni na vidikuI.T.

20. svibnja 1996.PRIPREMA STANIŠTA NA PODRUČJU JUŽNOG PAPUKARadnike veličke Šumarije zateklismo na poslovima pripreme staništaza prirodno naplodivanje uodjelu 79 b gospodarske jedinice »JužniPapuk«, u blizini Velike. Na više od 400metara nadmorske visine radi se u starojnekvalitetnoj kitnjakovoj panjači, u kojojsu primiješani grab, bukva i breza.Osamdcsetpetogodišnja sastojina je nejednolična,prostire se na površini oko13 ha a u stadiju je oplodne sječe.Uspostava šumskogredaOd revirnika ing. Silvije Vrček saznalismo da je to bivši pašnjak Zemljišnezajednice, a podsjetila nas je daje prošlejeseni na ovoj površini obavljeno podsijavanježirom hrasta kitnjaka, o čemusmo pisali u našem listu. Šest šumskouzgojnihradnika malim motornim pilamasijeku nepoželjne vrste drveća i grmlja,jer u podstojnoj etaži ima lijeske, glogai drugih nesastojinskih vrsta te je tlozbog progaljenih dijelova zašikareno. -Zbog rijetkih kitnjakovih stabala teškoće doći do ravnomjernog naplođivanja,OMOGUĆITI BOLJE NAPLOĐIVANJEno treba reći - ističe ing. Silvija Vrček -da su rezultati prošlojesenskogunošenja žira uspješni jer je bilo dovoljnovlage. Jedan radnik premazuje panjeve4-postotnom otopinom herbicidaTORDONA, koji je pomiješan s naftomi uništava izdanačku snagu panjeva. Tanjegrane se nakon sječe usitne i razbacujupo cijeloj površini, a deblje grane istabalca iskoriste stanovnici okolnihsela za ogrjev. Na taj se način na vrijemenapravi šumski red uoči početka vegetacije.Uglavnominvalidi radaRazgovaramo s tehničkim osobljem iuzgajivačima. Marijan Pavelić, s pet godinaradnog staža, je poslovođa na uzgoju.Kaže nam da je norma 8 radnikodanapo hektaru, a poslovi se postupnoprivode kraju. Uzgojni radnici su uglavnom»isluženi« i invalidi rada, no normuipak izvršavaju. Vinko Miletić jepomoćnik revirnika a zadužen je za prodajuleževine. Cijena kubnog metra iz-VINKO MARIĆ i STJEPAN PENDŽIĆ • oborena stabalca treba strpljivoIzrezati i raskrčiti, a završni posao čišćenja obavit će »leievinarl«Šumskouzgojni radnici Šumarije »Velika«pripremili su površinu za prirodnonaplodivanje (13 ha) uosamdesetpetogodišnjoj hrastovoj panjačinosi 44 kune, a ističe da se posao odvijadobro.Mate Jurić na uzgoju radi zadnje dvijegodine, a prije toga jedanaest godinaradio je na poslovima sječe i izrade. Kaoi mnogi šumski radnici, u posljednje vrijemeima primjedbu na zaštitnu opremu,koja pristiže sa zakašnjenjem, a premanjegovom mišljenju, čizme su lošekvalitete. Sličnog mišljenja je i VinkoMarić, koji zbog iščašenja kuka obavljalakše uzgojne poslove. Stjepan Antunovići Slavko Kožić rade u ovoj šumariji18 godina, što je i najduži staž.Obavljah su sve šumske poslove - nasječi, utovaru i uzgoju. Marin Đogolovićpostizavao je svojedobno najbolje rezultatena natjecanjima proizvodnih radnika.Iako radi na uzgoju, ističe da je viševolio sjekačke poslove, no zbog bolesti(moždani udar) morao se prihvatitilakših poslova.Starom pilom do normeZvonko Puškarić tek je nekoliko mjesecina uzgoju a gotovo 14 godina radioje na sječi. Kaže da normu ispunjava,iako radi s pomoću najstarije »uzgojne«pile, kojaje dotrajala i bez rezervnihdijelova. Stjepan Pendžić (44 godine)najstariji je radnik ove šumarije, a oddvadeset godina radnog staža, šesnaestje proveo u šumarstvu radeći sve poslove.- Teško ispunjavam normu a sve ovisio terenu, smatram da je u pojedinimodsjecima visoka (4-6 radniko-dana pohektaru) - naglašava Pendžić.Šumarija »Velika« ove godina ima uplanu, kako nas je obavijestio upraviteljmg. Hrvoje Zdelar, približno 440 hašumskouzgojnih radova, od čega većidio otpada na jednostavnu biološku reprodukciju(približno 400 ha), a najvišeposlova ima na pripremama staništa zaprirodno naplodivanje.Tekst i snimci: I. TbmićUzgajivačka ekipa Šumarije »Velika«sa svojim poslovođama; lakoIma I Invalida rada, većina IhIspunjava normuZaštitna oprema pristiže sazakašnjenjem - ističe Mate Jurić,jedan od Iskusnijih radnikaŠumarije »Velika«UPRAVA ŠUMADELNICENa razini Uprave šuma Delnice/za sve šumarije/ još u rujnu1995. napravljeni su planoviuzgoja za jednostavnu i proširenubiološku reprodukciju. Planovi uzgojnihradova za 1996. g. kreću se uokvirima planova za 1995. g.Tijekom prosinca 1995. g. napravljenaje razrada dinamike radovapo mjesecima kako bi, kad za tobudu mogući i vremenski uvjeti,započela realizacija planova u 1996.g-U jednostavnoj biološkoj reprodukcijiplanirani radovi za 1996. g.kreću se u svim vrstama radova iznadgodišnjih propisa po Osnovamagospodarenja...Za 1996. g. planirano je izvršenjeradova kroz jednostavnu biološkureprodukciju i to: na pripremi staništa53,15 ha, radovi na pošumljavanju55,60 ha, popunjavanje na27,89 ha, njega podmlatka 552,25ha, radovi na čišćenju sastojina465,80 ha, kao i ostali radovi u kojepripadaju radovi na »žetvi« korova iprihranjivanju 531,64 ha.....NAPRAVLJENI PLANOVI UZGOJAU jednostavnoj biološkoj reprodukcijisve veće značenje pridaje senjezi i čišćenju u prirodnim sastojinama,a što je vidljivo iz navedenihpodataka.U proširenoj biološkoj reprodukciji,osim radova na rekonstrukciji ikonverziji, svi ostali radovi iznad sugodišnjih propisa po Osnovama gospodarenja.U proširenoj biološkoj reprodukcijiplanira se tijekom 1996. g.izvršiti radove: pripremni radovi natlu i sastojini na 32,14 ha, rekonstrukcijena 14,20 ha, konverzije 23ha, pošumljavanje neobraslog Šumskogzendjišta 2,72 ha, radovi na sanacijiterena 19 ha, popunjavanje na16,27 ha, radovi na njezi sastojina dojedne petine ophodnje 317,89 ha.Planom proširene biološke reprodukcijepredviđaju se radovi kaozaštitna mjera do petine ophodnjena površini od 63,9 ha.Ovi podaci za jednostavnu iproširenu biološku reprodukciju odnosese i na krš i na visoke šume.Ulazni elementi za planiranje uzgojnihradova su Elaborati uzgoja,zaštite i uređivanja šuma kojim revirnicisvaki u svom reviru naodređenim površinama predviđajuvrste radova u jednostavnoj iproširenoj biološkoj reprodukciji.Elaborati sadrže karte s ucrtanimpredviđenim radovima po objektima,kategorije terena i jedinstvenuprimjenu normativa na razini»Hrvatskih šuma«, koji se odnose napreborne šume Hrvatske.Sredstva za jednostavnu biološkureprodukciju osiguravaju se sukladnočlanku 68 Zakona o šumama, postopi od 15 posto od prodaje drvnihsortimenata, a za proširenu biološkureprodukciju tri posto od prodajedrvnih sortimenata.Uprava šuma Delnice mjesečno zaizvršene radove u jednostavnoj iproširenoj biološkoj reprodukcijisastavlja situacije o izvršenim radovimau financijskom i količinskomdijelu. Financijska sredstva dostatnasu za izvršenje radova koji supredviđeni planovima.V. PlešeS PODRUČJA NOVOGRADIŠKE UPRAVEŠUMA OTUĐENA JE VEĆA KOLIČINA KAMENAUZURPIRANO, PABez znanja šumara odvezeno je više od10.000 m3 kamena, a procijenjenavrijednost iznosi približno 100.000 DEMNovogradiško poduzeće »EKOPROJEKT«, koje se bavi plinifikacijom,odvezlo je iz kamenoloma »Giletinci« s područjaUprave šuma Nova Gradiška više od 10.000 m3 kamenanamijenjenog za gradnju i održavanje šumskih cesta a da čelni ljudiove uprave o tome nisu ništa znali. Gotovo nevjerojatno ali istinito.U razgovoru s upraviteljem novogradiške Uprave ing. MladenomSertićem i rukovoditeljem »Građevinarstva« Alojzom Pavičićem saznalismo da je »EKOPROJEKT« vozio kamen na vlastitu inicijativute daje, navodno, od nekoga dobio koncesiju.Sporni kamen korištenje dijelom za cestu u selu Mačkovac Dolina,a veći dio prodan je IFORU, koji ga je upotrijebio na okučanskom istarogradiškom području, nasipavajući njime prostor za kampiranje,što je u svezi s pripremnim radovima za gradnju pontonskog mostaStara Gradiška - Bosanska Gradiška.- Vrijednost kamenog materijala iznosi više od 100.000 DEM, aspomenuto poduzeće bili smo prisiljeni tužiti. Održana je prva raspravau novogradiškom Općinskom sudu, a budući da smo gruntovnivlasnici, presuđeno je u našu korist. Intervenirali su i republičkiinspektori za rudarstvo i šumarstvo te županijski šumarski inspektor.No, ipak, bit će održana još jedna rasprava, jer na prvoj, zbog bolesti,nije bio nazočan predstavnik »EKOPROJEKTA« - naglašava ing.Sertić. - Radi se o potpunoj uzurpaciji - odlučan je u svojoj tvrdnjiAlojz Pavičić.Bilo kako bilo, riječ je o nesvakidašnjem slučaju otuđivanja kamenau šumarskoj praksi, a posljednji potez imat će suci novogradiškogsuda.LT.

20. svibnja 1996.HRVATSKI NACIONALNI PARKBrzom se Intervencijom stručnjaka, u dogovoru s Upravom Nacionalnog parka, uspjelo dio vode svestinatrag na barijere, I tako oživjeti neki od bisera PlitvicaNACIONALNI PARK ILI NACIONALNA PRAŠUMAPlitvička jezera, i danas jedinstvenai prekrasna, odaju sliku potpunezapuštenosti i divljanja prirode kojaih želi pretvoriti u prašumu. U Nacionalnomparku postoji, doduše, i pravaprašuma, šumski kompleks u Čorkovojuvali, i u njoj se ništa ne smijedirati. Kako koje drvo padne, tako sei ostavlja, prirodi se dopušta da uglavnomsama oblikuje sastav i izgledprašume, poznate u svijetu.Može li se to primijeniti i na jezera?Nije li potrebno pomoći prirodi da,što je moguće dulje, sačuva jezerskeekosustave koji stvaraju sedru i slapove,pomoći da se morfologija Plitvičkihjezera ne mijenja gotovo iz mjesecau mjesec, kako bi nas poznatipejsaži čekah, i kako se ne bi ubrzomorah graditi drveni mostići da bi seuz jezera moglo uopće proći. Trebapomoći da Plitvička jezera prestanusličiti staroj gospođi, koja uz ženidbeneponude šalje svoje slike iz prvemladosti.PRIRODNA IANTROPOGENAEUTROFIKACUASvi jezerski ekosustavi na Zemljiizvrgnuti su od svog postanka procesimaeutrofikacijc (grčki eu= dobro,trefein= hraniti), a u biti tih procesaje pojačan razvoj producenata (cijanobakterija,algi, višeg vodenoga bilja)u sustavu, nakon obogaćenja vodehranjivim tvarima koje potiču rastbiljnih hidrobionata. Prirodni procesieutrofikacije, koja je zapravo pojavastarenja jezera, teku u nedirnutoj prirodistoljeća i tisućljeća, tako da zasvog vijeka čovjek ne može uočitiznatnijih promjena u ekosustavu. Antropogenaeutrofikacija teče brzo, pojedinijezerski ekosustavi mogu bitidegradirani za nekoliko desetljeća, pai manje, ako se nađu pod negativnimdjelovanjem čovjeka.Prije gotovo stotinugodina-1900.godine, hrvatski jepjesnik Ivan Trnskinapisao: »Divna lisu divna Plitvičkajezera, njimadorasla nema nikista ni pera....«, adanas se eminentniHrvatski nacionalni park Plitvičkajezera, dragulj prirode,upisan i u registar Svjetske prirodnebaštine UNESCO-a, nakon gotovopet godina okupacije i potpuneizolacije opet je dostupan turistima idrugim namjernicima. Posjetitelji kojiprvi put posjećuju Plitvička jezera,ostaju zadivljeni ljepotom toga dijelaHrvatske, oni drugi, posebice dugogodišnjizaljubljenici u jezera, ostajuneugodno zatečeni i ražalošćeni.Obale jezera zarasle su visokomtrskom, koja skriva poznate vidike,dno jezera i burgeta prekriveno je debelimnaslagama podvodne vegetacije,a mlađe sedrene barijere u donjimjezerima toliko su obrasle močvarnomvegetacijom i vrbama da sevećina slapića i slapova ne vidi - samošum i huk vode daju naslutiti da seondje ruše manji ili veći vodopadi.Mnoga zdrava stabla suporušena i ostavljena da trununa obali ili u vodi jezera, štoostavlja dojam o nemarnomgospodaruJedinstveni fenomen stvaranja sedrena Plitvičkim jezerima, na sreću, zbivase aktivno, ali će se uskoro, zbog rastasedrenih barijera (tih prirodnih ustavajezera), voda toliko podići da sedonjim jezerima više uopće neće moćiprilaziti pješačkim stazama uz desnuobalu jezera, koje još danas postoje.Bit će isto kao i prije dvadesetak godinas lijepim turističkim putem uzlijevu obalu donjih jezera, koji je da-Na sadrenim tvorevinama strše u zrak mnogasuha stabla četinjača, a mnoga su se već urušilau jezera I u podnožja vodopadanas posve pod vodom, sjećaju ga sesamo stariji posjetitelji Plitvičkih jezera.Na gornjim jezerima nestao je nekadanajljepši vodopad - Galovačkistup, simbol Plitvičkih jezera, visok 16m, mjesto zaustavljanja svih posjetiteljagornjih jezera. Spomen-pločaznamenitom istraživaču procesa stvaranjasedre na Phtvičkim jezerima,akademiku Ivi Pevaleku u počast, bilaje nakon njegove smrti (1967.) postavljenaupravo uz Galovački buk.Mnogi će se posjetitelji već danas zapitatizašto spomen-ploča visi na suhojsedrenoj barijeri, daleko od slapova,a poznavatelji prijašnjeg stanjastoje zbunjeni pred stvaralačkorušilačkomsnagom prirode, koja natom mjestu ne štuje nikakve tradicije.Prirodni procesi teku danas u Nacionalnomparku takvom brzinom da ćese svake godine (ako ne i sezone)opažati znatne promjene, posebice upodizanju razine vode jezera i burgetai u premještanju slapova na druge dijelovesedrenih barijera preko kojihse ruše u dubinu. Prekrasne razglednicepojedinih slapova na Phtvičkimjezerima, koje se danas nude turistimaili objavljuju u časopisima i turističkimvodičima, zapravo su samodokumenti vremena. Turisti će ih uzaludtražiti po gornjim i donjim jezerima.Najsvježiji je primjer uistinu profesionalnooblikovan časopis »Magazin«(Diners Club Adriatic d.d., br. 6,god. II., 1995.), u kojemu na duplerici,pod naslovom »Vječna ljepota«, osvajaljepotom poznati slap Milke Tmine- ah slika je od prije tridesetak godina.Danas je slap Milke Tmine tolikoobrastao močvarnom vegetacijom daga se gotovo i ne vidi - »vječnu ljepotu«Plitvičkih jezera možda bi najboljezamijenio slogan: »vječna na Plitvičkimjezerima samo brza mijenajest«. Nizvodno od slapa Milke Tmine,na prekrasnim Velikim kaskadama,na početku se mjeseca listopadasrušila, zbog težine, debela vrba, kojaje godine i godine rasla na jednoj odmlađih sedrenih barijera. Padajući,drvo uraslo korijenom duboko u barijeru,iščupalo je i dio sedrene barijere,voda je prodrla kroz otvor od približnotri metra, mnogi su slapoviistog časa presušili.Dobar dio stabala, uništen u ratnim operacijama,prepolovljen strši uz staze I Izvorom je zaraze,kao I prostor za ležanje štetnikahrvatskiznanstvenici spravom pitaju što lisu sada, i što li ćebiti u skorojbudućnosti s timsvjetskim draguljerrNegativan utjecaj čovjeka ogleda seu ispuštanju komunalnih otpadnihvoda u slivnom području jezera (neriješenakanalizacija, neispravne septičkejame), u posljedicama intenzivnepoljoprivrede i stočarstva (mineralnagnojiva i stajski gnoj mogu zakišnih razdoblja biti isprani iz tla iunijeti bujičinim vodama u jezerskiekosustav), u učincima nekontroliranogaturizma, i si.Na sve se te načine unose u jezera,u većim ili u manjim koncentracijama,spojevi dušika i fosfora, koji imajuodlučan utjecaj na razvoj biljnogaplanktona (fitoplanktona), te algi iviših vodenih biljaka u bentosu. Antropogenaeutrofikacija uzrokuje ukratkom vremenu ove pojave:- zamućenje vode i promjenu bojevode- porast produkcije fitoplanktonaOvako danas, bez vode, Izgleda Galovački vodopad, nekada simbolPlitvičkih jezera

20. svibnja 1996.PLITVIČKA JEZERA - DRAGULJ PRIRODEOštećena spomen-ploča akademikaIve Pavaleka, na kojoj su seIživljavali srbočetnlcl u vrijeme okupacije.Na sljepoočnici se jasno vidida je prosirljeljena, hicem nekogsuludog srpskog četnikaka u vodama, opisno rečeno, čovjekzapravo gnoji vode. To se gnojivonalazi najviše u otpadnim vodamanaselja, hotela, kampova, te u poljoprivrednimtlima, koja se - kako znamo- radi dobivanja većih urodagnoje mineralnim i organskim gnojivima.I tako, dok s jedne stranegnojimo tlo da dobijemo više hrane,s druge se strane borimo da što manjetih biljnih hraniva dospije u kopnenevode. A kako znamo, vode i tlasu tijesno i duboko međusobno povezaniekosustavi, ako se poremetiekološka ravnoteža u du, poremetitće se i ona u vodi. Boreći se protivrazornog djelovanja antropogeneeutrofikacije, imamo kao ekolozi naraspolaganju samo dvije mjere:- uklanjanje izvora eutrofikacije i- uklanjanje posljedica eutrofikacije.Prvi pristup uključuje preventivnemjere, među kojima su uklanjanjenaselja (raseljavanje) i svakog ob-Aika poljodjelskih i stočarskih djelatnostiu slivnoj zoni jezera, odvodnjaotpadnih voda, primjerice hotela ibližih naselja daleko od jezera, zabranakupanja, kontrola populacijavodenih ptica, i dr. Na taj se načindrastično smanjuje priliv fosfora iPoneko je stablo prepriječilo I staze za posjetitelje pa da bi se moglo proći, potrebno je provući se Ispodnjih, I prihvatiti rizik od pada nekog novog stablaNACIONALNA PRAŠUMAKopanjem kanala na presušenim dijelovima barijerauspjelo se ponegdje ponovno dovesti voduna prijašnja mjesta, tako da su se poneki vodopadiuspjeli spasiti pa opet pružaju posjetiteljimanegdašnji ugođaj Plitvica- smanjenje prozirnosti vode- pad koncentracije kisika premadnu- pojačan razvoj submerznih vodenihbiljaka, posebice cijanobakterija initastih zelenih algi, te viših biljaka izroda Ceratophvllum i Chara- pojačan razvoj priobalne vegetacije(trske) i močvarne vegetacije (vrba)- promjene fizikalnih i kemijskihosobina akvatorija- promjene biotičke komponente- porast sekundarne produkcije- zarašćivanje i podizanje dna,promjene fizionomije jezera, tzv.cvjetanje vode, pojava toksičnosti,potpuni gubitak ekološke ravnoteže uekosustavu.BORBA PROTIVANTROPOGENEEUTROFIKACIJEKao stoje već iznijeto, eutrofikacijaje prirodni proces, sva jezera naZemlji polako stare i mijenjaju svojizgled. Čovjek je svojim djelatnostimauvelike ubrzao taj prirodni proces; otpadnimtvarima koje potiču rast biljadušikau jezera, a iprimarna se produkcijasmanjuje ako sereagira na vrijeme.Jedna od uspješnihreventivnih mjera uCorbi protiv eutrofikacijeje i povećanjebrzine izmjene vodeu jezeru; pokraj bržeizmjene vode i eutrofikacijateče sporije.Uklanjanje posljedicaeutrofikacijeobuhvaća skupe zahvate,među kojima susječa priobalne vegetacije,vađenje sedimenta(mulja) jezerazajedno s podvodnomvegetacijom,sječa drveća uz jezero,odstranjivanjeElanktona, i dr. Boraprotiv antropogeneeutrofikacije jeteška, naporna, skupai nikad ne prestaje- ali će nam ekosustavvratiti uloženi trudsvojom čistoćom iprirodnom ljepotom.EUTRO­FIKACIJAPLITVIČKIHJEZERAVeć dvadesetakposljednjih godina nemogu se zatvarati oči pred evidentnompojavom sve brže eutrofikacijePlitvičkih jezera, koju najvećim dijelomuzrokuje čovjekova djelatnost.Za vrijeme okupacije (1991. - 1995.)jezera su znatno promijenila svoj izgled.Ekologu prvo upada u oči eksplozivani bujan rast podvodne biljkeCeratophvllum sp., sigurnog pokazateljauznapredovalih procesa eutrofikacije.Dno svih gornjih burgetića,burgeta i jezera prekriva ta biljka. Uzobalu i uz turističke putove, posebiceuz drvene mostiće, divlja visoka trska.Na preljevima slapova i drugih barijerauz mahovine se pojavljuju nitastemodrozelene i zelene alge, a u mirnimdijelovima jezera uz njih se sve višejavlja močvarna vegetacija Ceratophvllum- Potamogeton - Chara - Nitella.Na sedrenim tvorevinama strše nagornjim jezerima u vis suha, debelastabla mrtve crnogorice, od kojih su seveć mnoga i srušila u podnožje slapova.Na mlađim sedrenim barijeramabujan rast vegetacije ugrožava svojomtežinom njihovu prirodnu statiku.Kao što smo u uvodu već spomenuh,Mnoga su stabla ostala nijemimsvjedocima brojnihpožara koji su spalili priličandio šume i drvenih staza preko vodenih površinaglić, 1976. god.: »Specifičnost jeplitvičkog fenomena da se u osjetljivojprirodnoj ravnoteži izriječne vode obara kalcijev karbonati obrazuje sedrene pragove, kojidolinu pregrađuju u stepeničastoraspoređena jezera. To je neobičanizuzetak, pravo čudo u prirodi: rijekane udubljuje već pregrađuje svojudolinu! To prirodno čudo razvijenodruštvo želi vidjeti i razumjeti.Plitvička jezera su velika nacionalnai svjetska vrijednost, te im trebaposvetiti odgovarajuću pažnju«.Valja se bojati da bi povećanekoncentracije organske tvariji vodiPlitvičkih jezera (kao posljedicadalje antropogene eutrofikacije)mogle zakočiti spomenute procese,tj. temeljni fenomen Jezera. Bezpod težinom vrbe odronio se dio sedrenebarijere Velike kaskade. Na slikamase vidi situacija potkraj mjesecarujna i na početku listopada, kad jedesni dio barijere presušio ijedan odnajljepših dijelova donjih jezera nestao.Osnovni fenomen Plitvičkih jezera,pojavu sedre i sedrenih tvorevina,ovako je opisao akademik Josip Rotoganema više ni Plitvičkih jezera kaotakvih, to je potpuno sigurno.TREBA BRZOODLUČIVATINema nikakvih dilema glede vrijednostiNacionalnog parka Plitvička jezeraza Hrvatsku i za cio kulturni svijet.Ali što poduzeti da se bar djelomicezakoči zahuktali proces antropogeneeutrofikacije jezerskih ekosustava?O tome postoji pisani dokumentšto ga je predložila UpravaNacionalnog parka još 1993. god.,a odobrila Vlada RepublikeHrvatske 30. rujna iste godine.Ipak, pojedini detalji nisu u tomdokumentu razrađeni, a pojavili suse prijeteći sedrenim tvorevinama,kao što smo malo prije vidjeli(rušenje dijela Velikih kaskada). Utom slučaju u borbi protiv eutrofikacijenije više riječ o preventivnimmjerama, već o mjerama uklanjanjaposljedica eutrofikacije, radispašavanja sedrenih barijera, specifičnostiPlitvičkih jezera.U spomenutom primjeru ekipastručnjaka-ekologa na vlastitu jeruku pokušala nakon proboja barijereVelike kaskade vratiti bar diovode na potpuno osušene sedrene»Brade« s mahovinama - sedrotvorcima(sedrene barijere bez vodei Zanimljiv detalj prirode - ruka sa' šest prstiju stoji uz stazu,postaju krhke i podliježu eroziji). Ušlisu na barijeru (preko koje je prijedvadesetak godina vodio put na lijevustranu donjih jezera), oboružani motornompilom, jer vegetacija je bilatako podivljala da se na malom prostorupraktički probijalo kao krozprašumu. Na mjestu odrona prišlo sesječi drveća, a na slici 6 vidi se debljinavrbe pod čijom se težinom srušio diobarijere.Sve odrezano granje, drveće, debeledaske, poslužilo je za gradnju improviziranebrane. Ljudi su radili uvodi preko koljena dva sata, ah razinajezerca podigla se tek za nekoliko centimetara.Nije bilo druge negopokušati iskopati kanale na presušenomdijelu barijere. Iako ne potpuno,ipak je tako voda ponovno poteklaniz barijeru, a daljim korekturamaspasit će se možda i potpuno tajdio slapišta.To je bio, koliko znamo, prvi slučajulaska čovjeka s pilom, s trnokopom ilopatom na sedrene tvorevine u Parku,radi spašavanja onoga što se spasitidade, a dogodilo se zbog toga štoje tako nešto bilo u koncepciji razvojaNacionalnog parka nezamislivo. Nitkose nakon proglašenja Plitvičkih jezeranacionalnim parkom nije sjetioda pravila koja vrijede za prašumu(Čorkova uvala) ne smiju vrijediti zaekosustav jezera. Pustiti da do danadonošenja vegetacija (u jezerima i nanjima) podivlja, tako da su mnoge sedrenebarijere praktički neprohodnebez sjekire ih pile, te da zbog specifičnegrađe (špilje ispod slapova)mogu pod težinom biomase drvećapropasti svakim časom, ili pak prijenego se to dogodi poduzeti sanacijskemjere (sječu određenih stabala iiznošenje drvenog materijala iz zoneosnovnog fenomena) - otvoreno je pitanjekoje čeka odgovor.Ako ne želimo da se vodeni prostorNacionalnog parka Plitvička jezeraubrzo pretvori u prašumu punu odlomljenihblokova sedrenih barijera,moramo uz pomoć Vlade i znanstvenikaodlučiti u dilemi: Plitvička jezera- nacionalni park ili nacionalnaprašuma.Tekst:dc Božidar STILINOVIĆ,dr. Srećko BOŽIČEVIĆSnimci: Zlatko LONČARIĆ

20. svibnja 1996.IZ UPRAVE ŠUMA VINKOVCIUSVOJEN PLAN POU Upravi šuma Vinkovci za 1996. godinu planiranaje proizvodnja 230.294 prostornih metara netodrvne mase svih drvnih sortimenata. Od devetšumarija (okupirane Vukovar, Ilok i Lipovac)najveću ovogodišnju proizvodnju ima šumarijaVrbanja gdje je planirano proizvesti 68.989 prostornihmetara neto drvne mase. Kao i prijašnjihgodina, najviše će se proizvesti furnirskih i pilanskihtrupaca, a u oba sortimenta najviše će biti zastupljenhrast i jasenUprava šuma Vinkovci od1. listopada 1995. godineu svom sastavu imala je15 šumarija, a sada ih ima 12,budući je ustrojena nova Upravašuma Nova Gradiška u čijemsu sastavu donedavne šumarijeUprave šuma Vinkovci-Trnjani,Slavonski Brod i Oriovac.Ukupne površine pod šumomkojima sada gospodari Upravašuma Vinkovci tako su smanjenaza gotovo 18.000 hektara. Sa72.273 hektara šuma gospodareove šumarije u sastavu Upravešuma Vinkovci: Županja,Vrbanja, Vinkovci, Vukovar,Strošinci, Strizovojna, Otok,Mikanovci, Lipovac, Ilok, Gunjai Cerna. Od spomenutih72.273 hektara, 12.400 hektaraili 17 posto još uvijek je okupirano,a 10.800 hektara ili 15 postopovršine je nedostupno,tako daje dostupno 49.100 hek-tara ili 68 posto ukupnihpovršina.Ovogodišnji Plan poslovanjaUprave šuma Vinkovci prošaoje uspješno predhodni postupakusaglašavanja na zajedničkimi stručnim šumarskimorganima. Prema tome, plansintetizira i objedinjava donijetei usvojene planove poslovanjau svim šumarijama Upravešuma Vinkovci. Plan se uklapau društvene zahtjeve i propisanemjere štednje i stabilizacijete dosljedne primjene gospodarenjašumama na principimašumarske znanosti. Upravašuma Vinkovci za 1996. godinuplanirala je prizvodnju od230.294 m3 neto drvne masesvih drvnih sortimenata, anajveća proizvodnja - iskorišćavanješuma izvršit će se ušumariji Vrbanja s 68.989 m3Premda je sječa već davno završena, na našim pomoćnim stovarištima još uvijek se nalaze velike suretrupaca prvoklasne hrastovine koja čeka na otpremu, ali I na kupce kojih je sve manjeneto drvne mase. Unatoč kriznomrazdoblju u našemdruštveno-političkom i privrednomsistemu (hrvatsko Podunavlje)jasno je da su uvjeti zaostvarivanje Plana poslovanja iza ovu godinu otežani, te će bititeško ostvariti sve planiraneveličine, međutim potpunimangažiranjem svih čimbenika,dosljednim provođenjem konkurentnihmjera stabilizacijskihmjera, realno je kao i prošlihgodina očekivati da će se ovajPlan uspješno okončati.HRAST I JASENCjelokupna proizvodnja - iskorišćavanješuma Uprave šumaVinkovci u svih devet šumarija(izuzev Vukovara, Iloka i Lipovca)planirana je od 230.294prostornih metera neto drvnemase. Sveukupna realizacija u1996. godini trebala bi iznositi237.201 prostornih metaradrvne mase. Kao i prijašnjih godina,najviše će se proizvestifurnirskih tupaca u količini od24.728 m3 i pilanskih trupaca ukoličini od 82.136 m3 drvnemase. U oba ova sortimentanajviše će biti zastupljen hrast ito s 71.483 m3, te jasen sa22.278 m3 drvne mase.Zastupljenost ostalih vrstadrveća u proizvodnji furnirskihi pilanskih trupaca znatno jemanja i planira se u iznosu od13.030 m3.Planirana proizvodnja ostalihsortimenata: tanje oblovine,rudnog i ogrjevnog drvetaproizvest će se u ukupnojkoličini od 123.430 m3 drvnemase.U šumariji Cerna proizvesti ćese 17.048 m3 neto drvne mase,šumariji Gunja 12.058, šumarijiMikanovci 15.213, šumarijiOtok 51.926, šumariji Strizivojna14.481, šumariji Strošinci19.138, šumariji Vinkovci 8.465,šumariji Vrbanja 68.989 i šumarijiŽupanja 22.975 m3 drvnemase.Plan poslovanja u najvećem dijelusadrži poslove i radne zadatkekoje treba izvršiti u 1996.godini, a od zajedničkog su interesaza Upravu šuma Vinkovci,Vukovarsko-srijemsku županiju,JP »Hrvatske šume« Zagrebi društvo u cjelini. Planiraniposlovi i radni zadacioznačeni su i terminirani rokovimaizvršenja i nositeljimaodređenih poslova i radnih zadataka.Zvonko PEIČEVIĆŠUMSKE PROMETNICEZAVRŠENA JOŠ JEDNA PROMETNICAKoristeći pogodno vrijeme, bjelovarskoGrađevinarstvo uspjelo je dovršiti i predatina uporabu još jednu šumsku prometnicu.U šumariji Grubišno Polje u gospodarskojjedinici Grubišnopoljska Bilogora, odjel52 zvan »Palendža«, dovršeno je 2.1 km gornjegstroja nove prometnice. Ona će pokrivatipodručje s 4.200 m3 drvne mase.Upravitelj Građevinarstva Karlo Krejčir je rekao:»Osim ove prometnice koju smo dovršili navrijeme i prema svim standardima, u šumarijiGrubišno Polje zaokružit ćemo ovogodišnji posaopostavljanjem propusta uz već postojećušumsku prometnicu u odjelu 46 iste gospodarskejedinice. Iskopi za betonske propuste su zgotovljeni,a samo postavljanje propusta nastojatćemo dovršiti prije pogoršanja vremena«.(m)Postavljanje propusta uz već postojeću prometnicu u odjelu 46U PROŠLOJ GODINI U UPRAVI ŠUMADELNICEPOVREDE NARADU U PORASTUprošloj godini došlo je do porasta povreda na radu u Upravi šuma Delnice.Tijekom 1995. god. na razini Uprave šuma Delnice bilo je 48 povreda. Po brojupovreda prednjače Šumarija Delnice /li povreda /, Ravna Gora 161, Skrad 15/,Klana IM, Vrbovsko IM...Najviše povreda na radu dogodio se zbog nepoštovanja određenih propisanihi priznatih Pravila zaštite na radu i Pravilnika u šumarstvu.Zbog neprimjenjivanja osnovnih pravila rada i neispravnosti sredstava za rad,u prošloj godini kao uzrok povređivanja bilo je evidentirano 54 posto povreda,a izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu 23posto povreda.Kao najčešći način nastanka povreda navode se u 31 posto slučajeva, padoviradnika na površini i pad predmeta na radnika, a u 29 posto slučajeva sudarradnika s predmetom rada.Kao izvori povređivanja na radu u prošloj godini, navode se u 25 posto slučajevaklizav ili zakrčen prostor na kojem se radi, u 15 posto slučajeva napetost grana,12,5 posto otkinuta grana prilikom obaranja, 8 posto stablo i motorna pila i u4 posto slučajeva ručni alati /srp-kosir/, trupac, iverje i ostalo.Prema uzrocima, načinu nastanka i izvorima povređivanja, tijekom prošlegodine najčešće su bile povređivane oči, u 15 posto slučajeva, glava 17 posto,kao i prsti ruke sa šakom, 12,5 posto potkoljenica i trup tijela, a koljeno,podkoljenica i stopalo s prstima u 6 posto slučajeva.Izvršena je i analiza povređivanja po mjesecima. Najviše povreda dogodile seu veljači /8/, studenom Hl, lipnju 161, te po pet u ožujku, rujnu i listopadu.Najviše povreda na radu, gledano na dane u kojima su se dogodile, bilo jeponedjeljkom /14/, a najmanje subotom I7J.Raspodjela povreda prema dobnim skupinama pokazuje nam da se najvišepovreda na radu dogodilo u dobnoj skupini od 36-40 godina /13/, u dobnojskupim od 31-35 godina /8/, te u dobnoj skupini od 41-45 /8/. U tim dobnimskupinama Uprava šuma Delnice ima i najveći broj zaposlenih djelatnika.Prošle godine Uprava šuma Delnice imala je zaposleno 1.007 djelatnika.Dakle, zaključak je da se na razini Uprave šuma Delnice, po šumarijama iradnim jedinicama posveti veća pozornost djelatnicima prilikom izvršavanjaradnih zadataka pravilnom primjenom tehnički ispravnih sredstava rada ipomagala, te primjenom Pravila zaštite na radu u radnom procesu. Na taj načinse djeluje i preventivno na daljnjem sprečavanju povređivanja na radu djelatnikau proizvodnji.V.P.

20. svibnja 1996.U POSJETU ŠUMARIJI RAVNA GORAUZ NAŠE PLAĆE SVE TEŽE PREŽIVLJAVAMMotivaciju našim radnicima sve je teže ostvariti uz velikenorme, slabe osnovice, uz minimalna zaštitna sredstva,ali zato uz sve duža kašnjenja naših plaća, tuže se u svimnašim šumarijamaŠumarija Ravna Gora djeluje usklopu Uprave šuma Delnice,pokriva šume u jugoistočnomdijelu Gorskog kotara.Šumarija je kao temeljna organizacijskajedinica za izvođenjestručno-tehničkih poslova u gospodarenjušumama podijeljena u dvijegospodarske jedinice: »VelikaVišnjevica« i »Ravna Gora«. Šumes pravom vlasništva objedinjene suu g.j. »Mala Višnjevica«.Unatoč lošim vremenskim prilikamatijekom prošle godine, svi planiraniradovi u jednostavnoj iproširenoj biološkoj reprodukcijiizvršeni su u potpunosti ili čak prebačeni,ističe Upravitelj ing. VilkoIvančić. U jednostavnoj biološkojreprodukciji izvršena je njegapodmlatka u iznosu od 48,5 ha, njegamladika 13,5 ha, čišćenje koljikai letvika na površini od 65,5 ha...Zbog sudjelovanja zaposlenika uakcijama »Bljesak« i »Oluja«, teloših vremenskih prilika, planovi nasječi i vuči nisu u prošloj godini upotpunosti izvršeni.- Tijekom prošle godine plansječa kod četinjača izvršen je s 80posto, a kod listića s 78 posto. Radujenas što smo, unatoč navedenihproblema, krajem godina znatnijesmanjili i zalihe u šumi, ističe upravitelj.- I u prvom kvartalu ove godinedošlo je do kraćih zastoja u proizvodnjizbog loših vremenskih prilikai to posebice tijekom siječnja i veljače.Poboljšanjem vremena, proizvodnjaje krenula, pa se nadamokako ćemo ove godine planirane zadatkei na vrijeme izvršiti, ističe ing.Ivančić.Boravak u Ravnoj Gori iskoristilismo i za odlazak na teren u g.j.»Ravna Gora« odjel 93. Zbog jošuvijek visokog snijega u šumi, uz jakjugo, stvorila se na površini i ledenakora, pa nam je uz našu neadekvatnuobuću gotovo bilo nemogućeotići dublje u šumu do sjekača.Prvi sugovornici koje smo zateklina šumskom putu bili su traktoristiDarko Adlešić i Darko Podobnik.Obojica rade u šumarstvu već nizgodina. Vole svoj posao, koji je vrlonaporan i težak, ali na žalost sveslabije vrednovan: » Osnovica jevrlo niska, norme visoke, a ovisno oterenu sve ih je teže i izvršavati.Plaće su male, uz to i neredovite,pa se sve teže preživljava.HTZ oprema je vrlo slabe kvalitete,vijek trajanja jednih terenskihcipela vrlo kratak, a čemu na nekinačin pogoduju i teške vremenskeprilike u Gorskom kotaru. .. Smatramoda bi nam ipak za rad u šumitrebalo nabaviti malo čvršću obuću,ne mogu se čizme koje se koriste naradu u Slavoniji koristiti jednako i uovim krajevima...Zaposlenici ravnogorske šumarije /slijeva nadesno/: Darko Adlešić traktorist; Dražen Kalčić dipl. ing. šum.,pripravnik; Vilko Ivančić dipl. ing. šum., upravitelj šumarije; Darko Podobnik traktorist; Željko Kastner dipl.ing. šum, revirnikVeliki problem u radu predstavljajunam i stari traktori, prosječnastarost traktora je dvanaest godina.Izvlačenje jelove oblovine iz šume na pomoćno stovarište još se uvijek obavlja u dubokom snijeguPROŠLA GODINA U.US POŽEGANAJUSPJEŠNIJE NA OTPREMIKrajem prošle godine požeška Upravašuma, u sastavu koje su do početkalistopada bile i četiri šumarije sadašnjeUprave šuma Nova Gradiška, izvršila je svojeradne zadatke s neznatnim podbačajem. Odplaniranih 169.000 m3 neto drvne mase posječenoje 164.000 m3 (97 posto), nešto više jeizvučeno te otpremljeno 166.563 m3 (99 posto).Najslabija realizacija bila je u prosincu,što se odrazilo na ukupno izvršenje premapojedinim fazama rada. Veći podbačaj je uprostornom drvu nego u oblovini, no to nijebitno utjecalo na ukupnu financijsku realizaciju.Za izvlačenje traktorima predviđeno je137.409 m3 drvne mase, a izvučeno je 92.648m3 ili 67 posto. Naime, zbog različitih kvarovai zadržavanja na popravcima u radionici, biloje približno 60 posto više planiranih zastoja,što je utjecalo na smanjenje ukupnogizvršenja. Preostala drvna masa izvučena je iizvezena pomoću stranih usluga (kirijaši) isamoizradom. U proizvodnji su sudjelovala52 šumarijska traktora, a imali su prosječnupotrošnju goriva 1,88 l/m3.Unatoč činjenici što vozni park požeške»Mehanizacije i građevinarstva« nije u potpunostiiskorišten, a starost vozila ne zadovoljava(prosjek 8 godina), otprema drvnih sortimenatabila je najuspješnija radna faza. Koncemprošle godine evidentirano je 10.521 m3drvnih zaliha, od čega 7.600 m3 na pomoćnimstovarištima.Od ukupno 1.967 ha šumskouzgojnih radovau sklopu jednostavne biološke reprodukcijeizvršeno je 1.958 ha, stoje gotovo stopostotnoizvršenje. Poslovi na pripremi staništa, njezipodmlatka i mladika, te čišćenju guštika suzavršeni, a pošumljavanje i popunjavanje obavljenoje prosječno s 90 posto, zbog nemogućnostipotpune sadnje u jesensko-zimskomrazdoblju. Najviše posla preostalo je u šumarijamaKutjevo i Pleternica za proljeće. Usklopu proširene biološke reprodukcije, zbognavedenih razloga, također je zaostatak napošumljavanju, a najviše posla bit će u Čaglinui Kutjevu.I. TomićČesti su kvarovi, pa ih sami otklanjamokoliko smo to u mogućnosti, sobzirom na nedostatak rezervnihdijelova. Zadnji put novi traktornaša šumarija nabavila je prije devetgodina, 1987. godine. Teško dolazimoi do novih motornih pila.No, napišite i to...« ističu »...dasmo svjesni situacije u kojoj se nalazicijela naša Domovina, da netražimo mnogo i da ćemo se, akotreba, zadovoljiti i s malim, ali nekase konačno i za nas nade malo razumijevanja,da nam se olakša svakodnevnirad u šumi i život uz malo većeplaće, redovitije isplate terenskogdodatka, veći iznos za topli obrok isi...«.Na šumskoj cesti susrećemo itrećeg našeg sugovornika vozačaFranju Erjavca: »Kao vozač radimpunih 29 godina. Moj posao sastojise u svakodnevnom prevoženjuVIŠEPAŽNJE,MANJEPOŽARAProšle godine u hrvatskim je šumama zabilježenomanje požara (109) nego 1994. i toje jedan od rijetkih podataka u općemporastu napada različitih bolesti i šumskih štetnikana naše šume, koji raduje.Rezultat je to i pažnje koja se 1995. godinepoklanjala zaštiti od požara. Ponajprije na cijelomje području Republike Hrvatske, a posebicena priobalnom i otočnom području gdje supožari i bili najčešći, organizirana pojačana motrilačkai dojavna služba. U to je utrošeno 37.394dana motrenja (8 posto više nego 1994. godine).Istodobno je izgrađen 2.015 km protupožarnihvlaka što je za 15,5 posto više nego pretprošlegodine.U 109 požara izgorjelo je 4.650 ha šuma išumskog Zemljišta.(m)šumarskih radnika na posao i s posla.S poslom sam zadovoljan, ali nei s uvjetima rada, odnosno vozilomkoje vozim. Kombi koji vozim starje gotovo dvanaestak godina,prešao je gotovo 260.000 km, te"sudjelovao" u vojnim akcijama"Bljesak" i "Oluja".Nisam zadovoljan ni plaćom kojaje mala i neredovita. No, nadam seda ni to neće potrajati vječno, te dai za šumarstvo dolaze bolji dani«.Napuštamo terene Šumarije RavnaGora uz želju da im se sve što sui zaželjeli uskoro i ostvari, te da i zanaše šumarstvo dođu neki boljidani.Na kraju zahvaljujemo na susretljivostiprilikom obilaska terena imladim šumarskim stručnjacima revirnicimaing. Željku Kastneru, iing. Maji Lalić. / V. PlešePRIJEDLOGPONOVNODRŽAVNI(STRUČNI)ISPITI ZAŠUMAREUpripremi je prijedlog za (ponovno)uvođenje stručnog (državnog) ispitaza šumarske inženjere.Takvu inicijativu predložio je doministar uMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva ing.Franjo Prebanić, a Komisija za znanstvenoistraživačkirad jednoglasno prihvatila. Tomprilikom je rečeno kako mnoge druge strukestručne ispite već godinama imaju i da je i tojedan od načina očuvanja digniteta struke.Prijedlog još mora proći kompletnu proceduru,a u tom vremenu razradit će se detaljitko će, kada i kako pristupiti državnom ispitu.(m)

20. svibnja 1996.Kako spriječiti požare u našim šumamaBOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEZbog izrazito velike opasnosti od požaratijekom ožujka i travnja u Upravi šumaBjelovar su, kao i svake godine, polazećiod toga »da je svaki požar produkt neke ljudskeradnje«, poduzeli preventivne korake kako bi setakve ljudske radnje spriječile, ili bar svele nanajmanju moguću mjeru.Tako je s upraviteljima šumarija i djelatnicimakoji vode brigu o zaštiti okoliša održan sastanakkome su bili nazočni načelnik Odjela zaštite odpožara i civilne zaštite PU Bjelovar Jozp Čavarušić,donačelnik u istom odjelu Milan Štefanecte donačelnik Odjela za vatrogastvo Darko Lovrić.Dosadašnja suradnja s Policijskom upravom ivatrogasnom jedinicom dala je vrlo dobre rezultate,podsjetio je šef ekološkog odjela bjelovarskeuprave mr. Branko Bradić, te je tijekom prošlegodine na području uprave zabilježeno zanemarivih0,13 ha zahvaćenih požarom. Tu treba izuzetipožar koji su prošle godine prilikom odlaskaprouzročili UNPROFORCI u Đulovcu.- U cilju održavanja takvog stanja, dodao jeJozo Čavarušić, PU Bjelovar je u sklopu cjeloviteakcije koja se provodi diljem cijele države napravilaprosudbu i plan mjera zaštite od požara ovegodine. Sve šumarije moraju napraviti plandežurstava i uspostaviti vezu s PU čije će patroleobilaziti teren, jedna je od mjera »Zaštite odpožara '96«. Osim toga, naglasio je Milan Štefanec,potrebno je posebice napraviti popis najugroženijihdijelova šuma.Čuvari šuma, čija je dužnost identificirati i prijavitiosobe koje pale vatru u blizini šume, trebalibi glede učinkovitijeg djelovanja biti u odgovarajućimodorama.- Također je vrlo važno, istakao je Darko Lovrić,da u slučaju većeg požara šumarije u štokraćem roku osiguraju strojeve za pravljenjeprosjeka kojima bi se moglo kretati vatrogasnovozilo.VRIJEDNIDELNIČNI EKOLOZIVeć više godina, a tijekom cijelogvegatacijskograzdoblja, ekolozi delničkeUprave šuma izvode na terenu fenološkamotrenja. Na područjudelničke uprave šuma ova motrenjavršena su na područjimašumarija Delnice, Gerovo, Mrkopalj,Rijeka i Skrad.Zadatak fenologije je daproučava utjecaj klime na rast irazvoj biljaka.Podaci o datumu nastupa fazarazvoja šumskog drveća i grmljajedan su od glavnih sastavnih dijelova»Kalendara prirode«. Iz kalendaraprirode može se za svakipojedini kraj vidjeti kolebanjerazvojnog vegetacijskog ritma,dužina vegetacijskog razdoblja,nastupanje pojedinih godišnjihdoba i si. Predmet fenoloških motrenjasu i listače i četinjače.Pored fenoloških motrenja tijekomprošle godine, delnički ekoloziobavili su i druge poslove izdjelokruga svog rada, a koji će bitinastavljeni i ove godine u kontinuitetu.Tijekom šest mjeseci prošle godine(od svibnja pa sve do listopada)mjerene su koncentracijesumpornog dioksida i dima namjernim postajama Delnice i Lividraga,te praćene granične vrijednostizagađenosti zraka. Na osnoviprovedenih istraživanja, vidljivoje da su na obje mjerne postajezabilježene manje koncentracijesumpornog dioksida od dozvoljenih.Granične vrijednosti, premapreporuci Svjetske zdravstveneorganizacije iznose, 125 mikrograma/m3S02 u zraku.Tijekom prosinca, na područjušumarije Rijeka i Klana vršene sui kontrole populacije borovogčetnjaka u stadiju zapredaka metodomdijagonalno položenih pokusnihpruga.Na području šumarije Rijekapokusne površine pruga postavljenesu u dva Odjela uređenihšuma te jedna na području neuređenihšuma. Ukupno je pregledano386 stabala. Na osnovi prikupljenihpodataka vidi se da seradi o slaboj zarazi. Zapreci suizbrojani na 10 stabala i to 11 zapredaka.Kontrola populacije borovogčetnjaka vršit će se i na područjušumarije Klana, kada budu todozvolile vremenske prilike.NA STARTU G.J.»PETEHOVAC«Sredinom travnja izvršen jeu Šumariji Delnice stručnipregled elaborata Programaza gospodarenje šumamana kojima postoji pravo vlasništvaza g. j. »Petetaovac«.Stručni pregled obavila je Komisijaimenovana od strane Ministarstvapoljoprivrede išumarstva u sastavu: dr. se. KarloBezak dipl. ing. šum., IvoBožićević dipl. ing. šum., SlavicaDelač dipl. ing. šum.V.P.Komisija je pregledalaizrađeni elaborat Programa zagospodarenje šumama na kojimapostoji pravo vlasništva za g. j.»Petehovac« te utvrdila je li istiizrađen sukladno odredbama Zakonao šumama, Pravilnika onačinu izrade šumskogospodarskeosnove područja, osnove gospodarenjagospodarskim jedinicamai programa za gospodarenješumama.Važnost starog programa zagospodarenje šumama na kojimapostoji pravo vlasništva, isteklaje 31. prosinca 1994. g.Novi program vrijedi zarazdoblje od 1. siječnja 1995. do31.prosinca 2004. g.Površina g. j. »Petehovac« iznosi2082,82 ha.Nakon obavljenog posla Komisijaje predložila Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva daodobri suglasnost na predloženielaborat Programa za gospodarenješumama na kojima postojipravo vlasništva.V. PlešeM.M.PROGRAM AKCIJE »ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA - '96«4. Na području svih vatrogasnih zajednicaopćina/grada izvršiti pregled vatrogasneopreme i tehnike te upoznati s akcijomopćinskog vatrogasnog zapovjednika- akciju pregleda opreme izvršiti od straneopćinskog vatrogasnog zapovjednika i vatrogasnoginstruktora.5. Sva DVD-a trebaju urediti sakupljalištavode- nadzor izvršiti: općinski vatrogasni zapovjednik6. Spisak svih općinskih vatrogasnih zapovjednikas brojevima telefona na poslu istanu te brojeve pejđera dostaviti odjeluzaštite od požara i civilne zaštite PU i Upravišuma Bjelovar- izraditi: odsjek za vatrogastvo PU7. O navedenoj akciji izvijestiti općinska igradska poglavarstva.PREVENTTVNEAKTIVNOSTI1. Svakodnevno, putem sredstava javnogpriopćavanja (radio, tisak) objavljivati informativno-propagandneaktivnosti protupožarnezaštite.- preventivne aktivnosti izradit će Odsjekzaštite od požara PU bjelovarsko-bilogorske2. Unutar svake šumarije na područjuUprave šuma Bjelovar formirati vatrogasneekipe za gašenje požara i stalna dežurstva(ime i prezime) s brojevima telefona - popisekipa dostavit će se za mjesec dana u odjelzaštite od požara i civilne zaštite PU.3. Na području svih šumarija potrebito jeizvršiti pregled svekolike vatrogasne opreme- pregled će izvršiti referent zaštite odpožara Uprave hrvatskih šumaNeke šumske ceste tijekom dugog zimskog razdoblja bile su »izbrazdane« ovakvim kolotečinamaIZGRADNJA ŠUMSKIH CESTA NA PODRUČJU POŽEŠKE UPRAVE ŠUMAŠUMARIJITijekom protekle godine na područjupožeške Uprave šuma izgrađenoje 7,7 km donjeg stroja,3 km gornjeg i 3,5 km donjeg i gornjegstroja šumskih cesta. Radilo se na prostorušumarija Kamenska, Požega iVelika. Najviše posla bilo je u veličkojšumariji, u predjelu »Južnog Papuka«na šumskoj cesti Kantrovci-Gosted,gdje je načinjeno 5 km donjeg stroja.šumskim cestama: »Daranovci« (donjistroj) i »Žabarka« (gornji stroj), a ušumariji Kamenska (Zapadni PapukII) na šumskoj prometnici Mala Brzaja(odjel 30) radovi su u potpunosti privedenikraju, na dužini 3,5 km.Prema planu, za ovu godinu radit ćese 7,7 km donjeg stroja i 5,3 km gornjegstroja šumskih prometnica na područjupožeške, pleterničke, kutjevačke,kamenske i čaglinske šumarije.Najviše posla bit će u šumariji Kutjevo,Na području šumarije Požega (SjevernaBabja Gora) radilo se na dvjema vo-Vranovac« (Južna Krndija I) gdje će se u šumskom predjelu »Veto-NAJVIŠE POSLA U KUTJEVAČKOJnačiniti2,7 km donjeg i 1 km gornjeg stroja.Inače, na području ove Uprave,prosječna otvorena šuma je približno11 m/ha odnosno oko 14m/ha, ako seu obzir uzmu javne ceste na požeškompodručju, što je još uvijek ispod optimalneotvorenosti. To je ona otvorenostkod koje su minimalni troškoviprivlačenja i srednje udaljenosti privlačenjaoptimalni.TIPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA POŽEGAOPSEŽNI I NAPORNI POSLOVINa području Uprave radilo se na tipologiji šuma tijekom dvanaest godina,na površini gotovo 50.000 haPolovicom prošle godine završeni su tipološki radovi napodručju požeške Uprave šuma, a završni posloviobavljeni su na prostoru »Zapadnog Papuka«, jedne od12 gospodarskih jedinica ove Uprave.S tipološkim radovima započelo se 1983. godine^u dogovorusa Zavodom za tipologiju šuma jastrebarskog Šumarskoginstituta u g. j. »Poljanačke šume«, koja je s 1.650 ha strukturnoi gospodarski najmanja jedinica. Radovima je rukovodioravnatelj Zavoda dr. Dražen Cestar, a izmjenjivala su se četiripedologa i dva fitocenologa. Veći dio pedoloških radova obavioje ing. Berislav Puača, a fitocenoloških mr. Božidar Kempfi ing. Zeljko Najvirt; potonji su i danas zaposleni u požeškomOdjelu za uređivanje šuma.Razvrstavanje i kartiranje šumskih fitocenoza nadgledao jedr. Zvonimir Pelcer, uvaženi tipolog i vrstan poznavatelj našihšumskih zajednica, koje su unošene u gospodarske karte umjerilima 1:10.000 i 1:25.000. Poznato je kako su tipološkiI.T.radovi opsežni i naporni, jer treba obuhvatiti veliku površinuterena, te odrediti vrstu tla i vrstu šumske zajednice, sve totemeljito kartirati, sistematizirati i načiniti stručni elaborat.Na području Uprave šuma Požega (prije Šumsko gospodarstvoi dio ROS-a »Slavonska šuma Vinkovci«) radilo setijekom dvanaest godina na površini gotovo 50.000 ha, kojazauzima prostor Požeške kotline (Dilj, Krndija, Papuk, Psunj,Poljadijske šume, Požeška gora), a provedena su različitaprirodoznanstvena i šumskogospodarska proučavanja na temeljukojih treba donositi odluke o daljnjem gospodarenju.Sve šume, odnosno šumska staništa ovog kraja, definirane sui razvrstane u jasno ograničene cjeline (tipove ekološko-gospođarske)prema trenutačnim ili budućim proizvodnim sposobnostimai polazište su lakšem i racionalnijem gospodarenjuu suvremenom uzgajanju, uređivanju i iskorišćavanju šuma,ali i u drugim šumsko-gospodarskim planiranjima i djelatnostima.I.TOMIĆ

20. svibnja 1996.ANALIZA STANJA ŠUMANA PODRUČJU GORSKOG KOTARATijekom 1995. g. ekolozi delničkeUprave šuma obavilisu niz značajnih ispitivanja, ašto je vidljivo i iz Izvješća njihovogodjela za 1995. godinu.Tijekom 1995. g. vršeno je ispitivanjestanja jele i smreke postupnjevima oštećenja. Stupanjoštećenosti pojedinih stabalautvrđen je na način koji je propisanod Komisije za šumarstvo Europskezajednice, a prema vidljivimvanjskim znacima na krošnji ideblu za koje se drži da su znacifiziološke kondicije pojedinog stabla.Stabla se razvrstavaju u pojedinestupnjeve oštećenosti premapostotku osutosti iglica.Jela je i dalje na području Gorskogkotara najugroženija vrsta.Praćenje zdravstvenog stanja jelevršeno je na 16 pokusnih ploha(veličine 1 ha). Pokusne plohe formiranesu na različitim ekološkogospodarskimtipovima i naraznim nadmorskim visinama.Rezultati ovog istraživanjakorišteni su kod prognozezdravstvenog stanja četinjača ušumama Gorskog kotara.UTVRĐIVANJE ZARAZEMOLJCA JELINIH IGLICANa području Uprave šuma Delniceizvršena je navedena kontrolau 32 gospodarske jedinice, u1.296 odjela.Od ukupnog broja pregledanihodjela, u njih 581 evidentirana jeslaba zaraza, u 289 zarazasrednjeg intenziteta, te u 13 odjelajaka zaraza. Najjača zaraza evidentiranaje na području šumarijeDelnice g.j. »Brod Kupa«.KONTROLA POPULACIJEPOTKORNJAKAKontrola se vršila od početkatravnja do kraja kolovoza 1995. g.Na području Uprave šuma Delnicebile su postavljene 41 Bakkeoveklopke.U pet klopki evidentirana jekulminacija zaraze tijekomsvibnja, na 23 klopke kulminacijaje zabilježena u lipnju, na 9 klopkiu srpnju te u kolovozu na 2 klopke.KONTROLA POPULACIJEBOROVOG ČETNJAKANa području šumarija Rijeka iKlana postavljene su pokusnepovršine-pruge radi kontrole populacijepotkornjaka.U šumariji Rijeka pokusnepovršine-pruge postavljene su utri odjela.Ukupno je pregledano 386 stabala,a zapretci su izbrojani na 10stabala i to ukupno 11 zapredaka.Na temelju izvršene kontrolemožemo reći da se radi o slabojzarazi.Na području šumarije Klana pokusnepruge postavljene su u sedamodjela, a kontrola će se izvršiti nakonsmirivanja vremenskih neprilika.KONTROLA POPULACIJEGUBARAKontrola ovog štetnika vrši sena područjima kraških šikara, degradiranihšuma te u šumama navećim nadmorskim visinama, gdjegubar polaže jaja ispod kamenja.Na području šumarije Rijekag.j. »Oštrovica«, u reviru krškihšuma /uređenih i neuređenih/postavljeno je 11 pokusnihpovršina veličine 100m2 zapraćenje populacije gubara. Kontrolapopulacije gubara sastoji seu brojanju jajnih legla. Zasad natim plohama nije utvrđenanazočnost jajnih legla gubara.V.P.ŠUME I DALJEPROPADAJUNa okruglom stolu u Školi u Gerovu posvećenomstanju šuma Čabarskog kraja,iznijeti su konkretni podaci o propadanjui odumiranju šuma, ali i svega 3posto zdravih jela. U kvizu znanja učenikaosnovne škole posvećenom ekologiji, najboljirezultat polučila je ekipa škole iz Prezida, aučenici su pokazali zavidno znanje.Nazočnima su prezentirani učenički radoviposvećeni navedenoj problematici koji supolučili zavidne rezultate na županijskom idržavnom takmičenju, ali i ukazali na nezavidnostanje šuma.Dobitnik Republičke nagrade za ekologijuIvan Pleše »Lukeža« te nazočni čelnici»Hrvatskih šuma«, istakli su određene rezultaterada na očuvanju šuma sadnjom novihsadnica, ali i pojačanom brigom kroz provođenjeodređenih aktivnosti. Siječe se manjeod godišnjeg etata, velika se pozornost posvećujesanitarnoj sječi, a pokušava se i sunošenjem novih kultura. Potreba je za edukativnimdjelovanjem, ali i pojačanom brigomdruštva da se spriječi daljnje propadanjei odumiranje šuma.Kroz diskusije nazočnih konstatirano jekako stanje šuma ovog kraja ipak njje takoalarmantno koliko se naglašava, ali da nemabolesti i odumiranja šuma nitko nije negirao.Ž.MalnarKONTROLA BROJNOSTI GUBARA IMRAZOVCA NA PODRUČJU UŠPOŽEGABEZ OPASNOSTIOD GOLOBRSTAPregledano je 12.942 ha, a zaraženo je8.267 ha šumskih sastojina, no nijeustanovljen kritičan broj štetnikaTijekom prošle jeseni na području požeške Uprave šumaprovedena je uobičajena kontrola gubara i mrazovca udijagnostičko-prognostičke svrhe. Utvrđivanje stanjazaraze gubara provedeno je u sastojinama starijim od 30godina, metodom polaganja linija i pregledavanjem svih stabalakoja se na njoj nalaze (»maršrutna« metoda). Svako jestablo pregledano od podnožja do krošnje, evidentirana sunezaražena i zaražena stabla s brojem legla, te ustanovljenpribližan broj legala na svakom stablu. Zaraza je svrstana upet stupnjeva, a naposljetku su dobiveni podaci o veličinipovršine određenog stupnja zaraze za pojedine šumarije odnosnoUpravu šuma.Od 36.150 ha, pregledano je 12.942 ha, a ukupno jezaraženo 8.257 ha. Gotovo 3.500 ha zaražene površine nalazise u prvom stupnju (do 1 posto), 4.700 ha u drugom (od 1,1-5posto), a samo 64 ha u trećem stupnju zaraze (od 5,1-20posto), stoje zanemarivo. Naime, ne radi se o kritičnom brojuŠtetnika, odnosno o onom najmanjem broju štetnika kojimože izazvati golobrst. Najtemeljitija kontrola izvršena je napodručju šumarije Čaglin (oko 6.000 ha), gotovo na cjelokupnojpovršini ove poslovne jedinice, a pretežiti dio (gotovo4.000 ha) nalazi se u stupnju od 1,1-5 posto.Do početka siječnja završeno je praćenje brojnosti velikogi malog mrazovca, polifagnih štetnika koji nanose štete gotovoveće od gubara. Početkom listopada, prije očekivane pojaveleptira, pripremljeni su na plohama s po deset stabalaljepljivi prstenovi, a pregledavanje i evidentiranje uhvaćenihženki obavljalo se svakog drugog, odnosno trećeg dana.Podaci o broju uhvaćenih ženki upisani su u određenimanuala iz ukupnog broja uhvaćenih ženki na svih desetstabala eksperimentalnih mjesta i iz ukupnog opsegaizračunat je prosječan broj ženki prema centimetru opsega.Na području UŠ Požega taj broj je u intervalu od 0,01 do 0,24(u gospodarskoj jedinici »Požeška gora«, kojom gospodarešumarije Pleternica i Požega). Na temelju dosadašnjeg iskustva,golobrst nastaje ako se po centimetru prosječnog opsegauvhate jedna do dvije ženke. Stoga na požeškom podurčjunije riječ o kritičnom broju ovog štetnika i ne prijeti opasnostod golobrsta.Prema riječima stručnog suradnika za zaštitu i ekologijušuma, ing. Terezije Bošnjak, tijekom veljače bit će uzeti uzorcihrastovih grana za ustanovljivanje drugih štetnika (npr. hrastovsavijač) a osim toga, na temelju broja cvjetnih pupova,moći će se prognozirati urod žira.LTOM1ĆTijekom Jedanaest godina ovo drobillčno postrojenje proizvelo Je približno 400.000 mZ drobljenog kamenaPROIZVODNJA KAMENA U UPRAVI ŠUMA POŽEGAETAŽNI SUSTAV OTKOPAVANJAS obzirom na specifičnost proizvodnje kamena, problemi nastaju pri nabavi, transportu,skladištenju i dopremanju eksploziva na terenNedaleko od sela Bzenice, u južnom dijelu Požeške kotline, nalazi sekamenolom »Klašnice« u kojem je smješteno pokretno drobilično postrojenje.Planirano je proizvesti približno 7.000 m3 drobljenog kamena za potrebepožeške Uprave šuma i manjim dijelom za Upravu šuma Nova Gradiška.Trenutačno se kamen vozi na šumske ceste šumarija Pleternica i Nova Kapela,a djelomice i na područje šumarije Čaglin.Građevinsku ekipu požeške »Mehanizacije i građevinarstva«zatekli smo tijekom priprema za miniranje i proizvodnju novih količinakamena tortonskog vapnenca. Ova vrsta sedunentne ili taložne stijene koristise, glede veličine, za gradnju i održavanje šumskih cesta te proizvodnju vapna,jer je prema kemijskom sastavu kalcijev karbonat.Prema riječima ing. Krunoslava Kuzlea, dnevno se u jednoj smjeni proizvedeod 120 do 200 m3 kamena, godišnje od 30 do 35.000 m3, a izminira i do45.000 m3, za potrebe šumarstva i za vanjsko tržište. Tijekom jedanaest godinarada pokretno drobilično postrojenje sa čeljusnom drobilicom i elektroagregatomproizvelo je gotovo 400.000 m3 drobljenog kamena od čega je 80 postoutrošeno u šumarstvu Slavonije (Požega, Osijek, Valpovo, Đakovo), a preostalakoličina prodana je vanjskom tržištu. Zbog povoljne transportne udaljenostigotovo 100.000 m3 isporučeno je iz kamenoloma »Trčinoga« đakovačkimšumarima.U »Klašnicama« se,'u skladu s idejnim rješenjem rudarskog projektakamenoloma, uvodi etažni sustav otkopavanja visinom etaža do 15 metara.Uhodanu ekipu predvodi ing. Kuzle, a u njenom sastavu su miner StjepanKlobučar, drobiličar Vlado Knežević i strojar na utovarivaču Vlado Malčić.S obzirom na specifičnost proizvodnje kamena, problemi nastaju prigodomnabave, transporta, skladištenja i dopremanja eksploziva na teren, a zbogpotencijalne opasnosti nazočna je i stalna kontrola policije. Nije potrebitoisticati kako je najopasniji minerski posao, a Stjepan Klobučar, koji s minamarukuje dvije godine, kaže kako dosad nije imao problema.Ove godine požeški građevinari imaju zadatak proizvesti približno 25.000m3 kamena, od čega najviše na području Čaglina i Pleternice.Tekst i snimci: I. TomićBez strojara na utovarivaču Vlade Malčlća nezamislivJe kontinuiran proces otpreme kamena

20. svibnja 1996.PEROM I KA­MEROM POSTAROGRA-DIŠKOJ PO­SAVINIU PROLJEĆEZBOG ZADRŽAVANJA POPLAVNIH VODA NAKAD SAVA POPLAVIPoplavna voda u posavskim šumama javlja se dvaput godišnje,Poplavne šume hrasta lužnjaka s velikomžutilovkom i slične šume lužnjaka iobičnog graba, imali smo priliku detaljnijeupoznati boraveći na području Šumarije»Stara Gradiška«, u gospodarskim jedinicama»Grede-Kamare« i »Međustrugovi«.Ove šume, posebice lužnjakove s velikomžutilovkom (Genisto elatae-Quercetumroboris Horv. 38), pripadaju medugospodarski najvrednije tipove našihšuma, a slavonska hrastovina nadaleko jepoznata u svijetu.nuti visinu i do 5metara, ostavljajućinakon povlačenjatragovelako je proljeće,snježno-ledenipokrov ulužnjakovojpoplavnoj šumijoš se nijerastopio. Bijelaneravna crta ugornjem dijelufotografijepokazuje visinudo koje se vodazadržavalaa dosegne visinu i do 5 metaraPečene ribe na žaru prava su gurmanskaposlastica usred šume, uz potok Veliki strugHrast lužnjak kao higrofit dobro podnosipoplavnu vodu koja se javlja zbog nabujaleSave, u proljeće i jesen, a zna dosegnastablima i različito smeće, koje sablasnodjeluje. Svaki put voda se zadržava i do20 dana, a tada dobro dođe i najmanjičamac. Na jedan takav naišli smo izmeđulužnjakovih stabala, ne znajući kako jeovdje dospio.Svake godine poplavna voda donosi iodnosi različit materijal, kojemu nije mjestou šumi, a njezino predugo stagniranjeprekomjerno vlazi tlo, mijenjajući njegovakemijska, fizikalna i biološka svojstva. Upojedinim dijelovima šume nailazili smona ostatke snijega i slojeve leda koji, akoje deblji, krši mlada stabla i oštećuje starija.Prvi vjesnici proljeća - visibabe, u neposrednojblizini,činile su kontrast»ostacima«ovog zimskogugoda-ja.Iako je lužnjakotporan na dugostagniranje vode,njegov podmladakse oštećujeOtkud čamac ušumi? Moždaga je odnekuddonijelanabujala Sava, amožda stoji upripremi doiduće poplavepa i ugiba ako je pokriven vodom višeod 8 do 10 dana. Ove šume nalaze sena gotovo neprimjetnim uzvisinama(gredama). Na nešto uzdignutijimpoložajima, izvan poplavnog područja,nailazimo na šumu hrastalužnjaka i običnog graba, koja je nastalasukcesijom iz zajednice lužnjakas velikom žutilovkom. Obični grabpouzdan je pokazatelj da ovdje nemapoplava i stajaće vode, jer je ne podnosi.Do srednjeg vodostaja pojavljujuse podzemne vode od 2 do 3 metra.U blizini Save, uz potok Veliki strug,nakratko se zadržavamo pokraj dotrajalešumarske kućice i preuređenihnastambi u kojima je boravila Hrvatskavojska. Na potoku posebna ribičkamreža, zvana prijestor, za hvatanjejeza, sinja, smuđa, štuke, soma, crvenperke...Domaćin nas nudi pečenomribom na žaru i ukusnim ribljim paprikašem.Atmosfera je šumarskoribička,no znakovita za starogradiškopodručje posavskih šuma, koje je svedonedavno, zbog ratnih uvjeta, moralobiti dobro čuvano.Prije polaska na »sječinu«: ing. Miroslav Luc i ing. Miodrag TomazČAMCIIz jasenove sastojine, nakon dovršnog sijeka. bit će privučeno snekoliko čamaca približno 1000 m3 trupaca, koji će se nakonpovlačenja vode otpremiti kamionimaNedaleko od Save, u blizini Košutaricei Mlake, na području gospodarske Pečnjakom i/ing. MiroHlTOnHMiBIdiške Uprave šuma, ing. Davororj|jedinice »Grede-Kamare«, kojom gospodariŠumarija »Jasenovac«, bora­nim čamcem »PENTOM« do 2 kmodvozim

20. svibnja 1996.PODRUČJU ŠUMARIJE »JASENOVAC«»splavarenje«. Dolazimo donjih u vrijeme doručka, kojiobavljaju u dva veća limenačamca. Anđelko Raštegoraciskusan je šumski radnik, ušumarstvu je od 1969. godine.- Radio sam sve poslove, odsjekača do uzgajivača, još sejedino nisam vozio zrakoplovomi rodio dijete - u šali ćeAnđelko. Inače, radi kao kormilar,a vješt je i na»kvačenju« i povezivanju trupaca.Stipo Ždralović, s 24 godineradnog staža, pripadameđu najiskusnije radnike jasenovačkešumarije, i on jeprošao sve poslove. Adil Avdićradi u šumarstvu 30 godina,zbog vibracijske bolesti, kojuje »zaradio« kao sjekač, desetakgodina radi na uzgoju. IvoTopolović je također uzgajivač,a od 1991. godine invalidje rada treće kategorije. Ing.ČAMCIMA DO SJEČINEDnevno desetak turaIskusni čuvar šume ĐuroDragić naglašava kako radniuvjeti znaju biti otežani zbogkiše, snijega i vjetra koji prouzročevalove, a kad razinavode padne, čamac nerijetkozastaje zbog granja. Mladipomoćnik revirnika DraganJerković, zadužen za sječu i/otpremu, objašnjava nam dkiijednoj turi čamac vuče 10-12trupaca, što je oko 4 m3 drvnemase. Dnevni učinak s dvačamca, koji su toga dana jediniradili, na udaljenosti privlačenjaoko 400 m, je približno50 m3, a napravi se desetaktura.Ubrzo promatramo kako seodvija ovaj neobičan i nesvakidašnjiposao. Kvače se samotrupci, uz pomoć, već pomalozaboravljenih, čakiji, te vežu unizu žicom i čavlima; prvi tru-Upraviteij Šumarije »Jasenovac«, ing. Tomaz između prve idruge faze novogradiške Uprave šuma, ing, Pečnjaka i ing. LucaDavor Kaćera radi kao revirniki aktivno sudjeluje pri»kvačenju« trupaca, što je zasvaku pohvalu. "^Naš kormilar Ivan Hećimovićpripada među najstarijeradnike, prije je radio na sječia, prema potrebi, radi i naostalim poslovima. Ističe kakokomadi višemetrice i granje»koče« splavarenje, u što se isami uvjeravamo. - Ipak,čamac se ne može prevrnuti,ali se može dogoditi da ispadnemotor ili netko od članovaposade - kaže Ivan.Doručak u čamcu rijetka jeslika na našim sjecinamaČakijama i sjekirom trupcetreba privući do čamca azatim ih povezatipac zaveže se žicom na sredinučamca. Od drugog oruđakoriste se čekić za čavle i sjekiraza zatesivanje trupaca.Od upravitelja, ing. Tomaza,saznali smo da je ovogodišnjietat Šumarije »Jasenovac«oko 25.000 m bruto drvnemase, od čega na glavni prihodotpada približno 15.000m3, a ostalo je drvna masa izprorede. Jedan od većih problemaje i oko 5.000 m3 hrastovihsušaca koje treba posjeći.Iako bi za normalnoobavljanje poslova trebalo 8sjekača, trenutačno ih radi 5,što otežava poslovanje. U planuza ovu godinu trebalo biobaviti oko 230 ha šumsko-uzgojnihradova, a gotovo polovicučine pripreme staništa.Privremeno je zgrada našešumarije u Novskoj, a starazgrada je, zbog proteklih ratnihdogađanja, znatnooštećena te predstoji njezinouređenje.Tekst i snimci: I.TOMIĆSvaki trupac treba zatesati,zabiti čavao i staviti žicu te ihredom povezati

20. svibnja 1996.Voda iz napuknute cijevi prouzročila klizište, a onda je sve krenulo: odjel 37 Agospodarske jedinice SečaStop, dalje nije moglo! Voda je izvaljeno stablo donijela »samo« do ovogstojećeg i tu ga ostavilaINA PROTIV EKOLOGIJE I ŠUMARSTVA"PIJANA" STABLA NAGOVIJESTILA NOVI EKOLOŠKI SLUČAJšumariju »Kloštar Podravski»^^ove su godine mimoišle snjew3goizvalci ledolomi, ipak sešumari u ovom podravskom mjestu,naslonjenom na Bilogoru,pripremaju za sanaciju 50-ak kubika izvaljenih stabalau gospodarskoj jediniciSeča, u 37. odjelu. Jer kadneće snijeg i led i kad ih jeveć, za razliku od nekihdrugih šumarija, poštedio idragi Bog - hoće INA! Utoj bukovoj sastojini, staroj70-ak godina, pukao jenaftni vodovod (kojim seubrizgava voda u bušotinu)i u šumu se izlijeva većakoličina vode, ne zna se koliko.Vodovod je pukaonegdje u zemlji i to je bilaotežavajuća okolnost.Prošlo je dosta vremena initko nije znao, niti primijetio(!), sve dok se nisupokazale posljedice.- Najednom je šuma postala»pijana«, prisjeća serevirnik u spomenutoj gospodarskojjedinici, ing.Branko Sobota. Stabla suse iskrivila i nakon nekogvremena pala. Podzemnavoda iz napuknutog vodovodanajprije je natopila zemlju, odnijelagornji sloj, humus, i korijenje jeostalo na čistini, u zraku. Nastalo jeNafta u šumi: posljedice ekološkihhavarija s naftom još nisu posvesaniraneklizište, stabla su se izvalila, a dionjih voda je odnijela.- Najgore u svemu tome je, dodajeupravitelj Šumarije u Kloštru, ing.Zlatko List, što nam INA o tomeništa nije javila. A nije to prva havarijaINE u Bilogori. Prošle godine usrpnju dvaput je napukao tlačni naftovodi nafta se izlila u šumu, očemu službeno nismo bili obaviješteni.U nekim jamama u šumi jošse može naći nafte.- Tek kada su se u šumi pojavileprave profesionalne brigade za otklanjanjeposljedica ove ekološkekatastrofe - govori ing. ĐuroKranželić - šumare su obavijestili ijedva pustili u šumu!Izravne štete ove najnovije ekološkehavarije, a do puknuća vodovodadošlo je u prosincu prošle godine,čak i nisu toliko upitne kolikosu važne posljedice. Riječ je, naravno,o općekorisnim funkcijamašume. Oborena stabla bit će maknuta,a drvna će se masa iskoristiti. No,na rubu klizišta, gdje je na dijelovimazemlja »kao nožem odrezana«,još ima »pijanih« stabala. Na cjelovitusanaciju morat će se pričekati.Jer voda je odnijela gornji, proizvodnisloj, ili kako domaćini kažu,»pola brijega je otišlo«. U ovom trenutkupreostaje im, kažu, procijenitištetu i - čekati.Tekst: Miro MRKOBRADSnimio: Đuro KRANŽELIĆNi prilikom ove najnovijeekološke katastrofe,koju su prouzročili djelatniciINE, nisu obavijestilinas šumare, negopokušavaju sve skriti ištetu umanjiti,međutim, posljedice sudugotrajneKaj je ova šuma pijana? - pitali su seljaci Mostarske šumare:dio nakrivljenih stabala koja su nagovještavala ekološkuhavarijuTako je to izgledalo u Seči, u Šumariji »Kloštar Podravski«: Nisu snjegoizvale ni ledolomi, negovoda iz napuknute cijevi INEŠUMARSTVO - INA«... Obavijesti obično stignu kad »«pukne bruka«, kad sve već posnimi televizija,a stanovništvo se rastrči po nadležnim institucijama. Zanimljivo je da jeuvijek sve u redu i »čisto ko sunce«, iako o prvoj situaciji znamo da se 13. 7.1995. »U okoliš izlilo 120 m3, kapljevine sa 50 posto slane vode, a dio naftnemrlje slio se u depresiju prema šumskom potoku u dužini od 2 km«. Kodsaniranja, nafta je skupljanja i odvožena cisternama, ili je »zemlja pokupljenau kamione i odvezena u već saniranu jamu blizu bušotine« (sic!), ili je pak, kao13. 2.1996. »dio nafrte spaljivan u šumi, gdje je nagorjelo par stabala«.Komsije koje su izišle na teren, konstatiraju da je »ugroženo slivno područjeSuha Katalena, Prugovac, Budančevica i Sesvete Podravske«, odnosno da su»Moguća oštećenja šumskog tla i vode od sirove nafte, te utjecaj na pitku vodunaselja Sirova Katalena«...(Iz članka Božice Jelušić »Što je ispod tepiha«, objavljenog u »Glasu Podravinei Prigorja« u ožujku ove godine.)

20. svibnja 1996.NA PODRUČJU NOVOGRADIŠKE UPRAVEŠUMA OBAVLJENONa četiri objekta Uprave šumaNova Gradiška, između kanalaLonja - Strug i Save, provedenoje aviokemijsko tretiranje jasenovihsastojina koje su u sastavu gospodarskihjedinica »Grede-Kamare« i»Međustrugovi«. Navedenim područjemgospodare šumarije Novska,Jasenovac i Stara Gradiška, a bilo jeobuhvaćeno 13 odsjeka na površini od400 ha.Idealno za letenjeUzletište poljoprivrednih zrakoplovanalazi se kod Subocke, na područjuLonjskog polja, a načinjeno je osam letova,koji su pojedinačno trajali približnopola sata. Vedro i sunčano vrijemepogodovalo je kako bi sve bilo unajboljem redu, jer su maksimalna brzinavjetra za orošavanje, horizontalnavidljivost i visina oblaka bih u granicamadopuštenih vrijednosti. Obilježavanjepovršina za tretiranje obavila je novogradiškaUprava šuma te obavijestilapučanstvo putem sredstava javnog informiranjao vremenu tretiranja, a zapripremu i organizaciju posluživanjaAVIOKEMIJSKO TRETIRANJE JASENOVE PIPEzrakoplova na uzletištu bila je zaduženašumarija Novska.Pripremne radnjeVrijeme akcije usklađeno je s vegetacijom,odnosno s otvaranjem pupova aprije letenja, na svakom objektu postavljenesu kontrolne ploče s drvenimokvirom i nategnutim platnom. Postavljenesu na četvrtinu dužine od stablado ruba projekcije krošnje, iznad očekivanihpoplavnih voda. Na taj načinmoguće je odrediti brojnost populaciještetnika na temelju količine ekstremenatakoje padnu na platno. Svaka šumarijauzela je sa stabla uzorke vršnihgrančica i mahovine s mrtvom korom, atakođer na istim su mjestima postavljenii prstenovi na stabla. Grančice i mahovinas mrtvom korom poslani su u jastrebarskiŠumarski institut.Karta i signali olakšavajuorijentacijuU cilju uspješnog suzbijanja štetnikakoje podrazumijeva da insekticid ravnomjernopokrije površinu koja se tretira,obavlja se rekognosciranje terena ipostavljanje određenih signala vidljivihPokusno aviokemijsko tretiranje provedeno je na gotovo 400 hektara jasenovihsastojina, na području šumarija Novska, Jasenovac i Stara GradiškaDogovor uoči prvog uzlijetanja zrakoplova: Ing. Štanfar, piloti Conjar IPavlšlč, Ing. Jellć, Ing. Jelčlć I dr. HaraplnSUVREMENI PROGRAM ZAŠTITE ŠUMAZajednički snimak stručnog osoblja koje je sudjelovalo u akciji proljetnog aviokemijskog tretiranja jasenove pipeiz zraka. Ovaj put to su bile limene bačvesa zapaljenim gumama. Dvojici pilota,za orijentaciju je poslužila gospodarskakarta u koju su ucrtani radni odjeli (sektori),signalna mjesta, aerodrom i drugidetalji. Svaki sektor na karti imao je svojbroj a bio je u obliku pravokutnika, štoje pilotima olakšalo rad. Duža stranicapravokutnika treba biti u pravcu sjeverjug,u kojem se leti, kako sunce ne biomelo pilote pri izvršenju zadatka.Akcijom je rukovodio ing. KrunoslavJelčić iz Direkcije »Hrvatskih šuma«, usuradnji s dr. Miroslavom Harapinom,dr. Stjepanom Opatičkim, mr. PetromJurjevićem, te šumarskim stručnjacimanovogradiške Uprave šuma - ing. IvanomStanfarom, ing. Damirom Jelićem,mr. Ivanom Lovrićem, ing. MiodragomTomazom, ing. Ivanom Duvnjakom iing. Dinkom Hatzeom. Upotrijebljen jeinsekticid (piretroid) »FASTAC« SC 10posto u količini 0,13 l/ha u 25 1 vode, asredstvo je pripremano u cisternama zapremine1.700 1. Utrošeno je gotovo 52litre tog piretroida i oko 10.000 litaravode. Spremnik zrakoplova, kako smosaznali od iskusnih pilota Danijela Donjarai Stjepana Pavišića (lete dvadesetakgodina), može primiti oko 1.500 litarasredstava.Jasenova pipa - značajanproblemPrema riječima dr. Miroslava Harapina,našeg poznatog zaštitara, »Fastac«je ekološki najpovoljniji insekticid, neostavlja rezidbe, raspada se na organskojsupstanci i nije štetan. Uopće, neugrožava ekološku ravnotežu šuma narelativno maloj površini. Upotrebljavase jedanput godišnje a za razliku od poljoprivrede,dolazi u dijelovima promilate, primjerice, kao repelent ne ugrožavapčele. - Aviokemijsko suzbijanje jasenovepipe novijeg je datuma i eksperimentalnotraje unazad 7-8 godina. Ovaj štetnikza šumarsku operativu uvijek jepredstavljao problem, jer istovremenopostoje različiti stupnjevi i oblici razvoja(jaje, ličinka, kukuljica, imago) - ističedr. Harapin, napominjući da se ovaj štetniku zadnjih desetak godina množi teprijeti opasnost izumiranja jasena i stvaranjamonokultura hrasta. Premda jebiološko tretiranje najbolje, jasenovupipu, na žalost, na taj način ne možemosuzbiti - rekao nam je ovaj cijenjenišumarski stručnjak.Akcija aviokemijskog suzbijanjazavršila je u popodnevnim satima, a jednaje od prvih mjera u pokusu prirodneobnove jasenovih sastojina, kojima želimodobiti vitalnija stabla, odnosno češćii obilniji urod sjemena. Nakon tretiranja,uz pomoć pojedinih metoda, utvrditće se postotak uspješnosti ove akcije.Tekst i snimci: L TOMIĆPrije polijetanja koncentraciju sredstava za avloorošavanje još jednomtreba provjeriti: dr. Opatički, dr. Harapin I mr. JurjevićPESTICIDE UPOTREBLJAVATI PRAVILNO I UMJERENOProgram sadrži deset pesticida, uz još jedno pomoćno sredstvo, koji se mogu primijeniti u šumarstvuSisačko poduzeće »HERBOS« d.d. zaproizvodnju i promet sredstava za zaštitubilja organiziralo je ovog proljeća u Siskupredstavljanje programa zaštite šuma za stručnjakeJP »Hrvatske šume« Zagreb. Predstavljeno jedeset pesticida, uz još jedno pomoćno sredstvo,koji se mogu primijeniti u šumarstvu.Tretiranje iz zrakoplovaOd sredstava za zaštitu od korova (herbicida)najpoznatiji je »CIDOKOR«, kao neselektivnisistemični herbicid četvrte grupe otrovnosti kojise upotrebljava u šumskim rasadnicima i umlađim kulturama četinjača, za suzbijanje izdanakai izbojaka listača, premazivanjem panjevaodmah poslije sječe te poslije čiste sječe, tijekompripreme površina za sadnju. Cidokor se možeupotrijebiti i za tretiranje iz zrakoplova, ali samoza vrijeme mirovanja vegetacije četinjača, za suzbijanjelistopadnih drvenastih korova. Aviotretiranjeje dopušteno na većim šumskim površinamakoje su udaljene najmanje 500 m od naselja, gospodarskihobjekata i nasada svih vrsta biljaka,odnosno 300 m od bunara, vodotoka i jezera.Pritom moraju biti zadovoljeni određeni klimatskiuvjeti: temperatura ispod 26Celzijevihstupnjeva i brzina vjetra ispod 2 m/s.Oprezno s »Gramoxoneom«Herbicid »Gramoxone« vrlo je otrovan i opasanza čovjeka (prva skupina otrovnosti) te priradu s njim potrebna je kvalitetna osobna zaštita.Karenca mu je 35 dana, a na istoj površini smijese upotrebljavati najviše dva puta godišnje ušumskim nasadima i rasadnicima. »Reglan forte«je neselektivni herbicid iste namjene, no manje jeotrovan (karenca tri dana). Primjenjuje se tridana prije sjetve ih sadnje na teškim tlima, asedam dana prije na lakim pjeskovitim tlima.Djelovati preventivnoZa suzbijanje hrastove pepelnice (Microsphaeraalphitoides) upotrebljava se sistemični fungicid»RUBIGAN«, u koncentraciji 0,02-0,03 posto.Tretira se najčešće pepelnica na hrastu lužnjaku,dva do tri puta, u razmacima od 14,10 odnosnosedam dana. Sredstvo ulazi u list kroz pore asprečava razvoj sterola u staničje gljive, odnosnoklijanje gljivičnih spora, izazivajući deformacije.Djeluje se preventivno a ne kurativno, nakon štose otkriju simptomi; preporučuje se miješanjerubigana s močivim sumporom SC 80 (0,2 postokoncentracija). Od svibnja u rasadniku treba obaviti7-8 prskanja u razmacima 7-14 dana. Osimrubigana, za suzbijanje pepelnice isti proizvođačpreporučuje fungicid ANVIL 5 SC koji je učetvrtoj skupini otrovnosti.Nadomjestak za dendrolinOd insekticida, »Herbos« nudi DELTACID,KARATE 2,5 EC i AVISOL-DM. InsekticidDELTACID je u upotrebi umjesto DENDROLI-NA koji je na bazi LINDANA te je otrovan zašišmiše. Sredstvom se suzbijaju štetnici na oborenimstablima četinjača i listača (»mušićavost«):strizibube, potkornjaci, drvotočci, srčikari i termiti,a pritom se koriste motorne prskalice. Protivhrastovog savijača te malog i velikog mrazovca,najviše dva puta godišnje na istoj površini, koristise KARATE 2,5 EC uz miješanje s naftom. Kombiniraniinsekticid AVISOL-DM suzbija mladerazvojne stadije gubara, velikog mrazovca, zlatkokraj.akukavičjeg suznika, savijača, ličinke zlaticai borove ose listarice.Prednost manje otrovnomsredstvuZa suzbijanje voluharica i šumskih miševa upotrebljavase kumulativni antikoagulacijski redenticidKLERAT PELETE, umjesto otrovnog RO-DILONA za ptice i životinje koje se hrane glodavcima.Istih svojstava je RATOX - mamac - S,koji je manje otrovan. Kao dodatno pomoćnosredstvo upotrebljava se RADOVIT N, vodotopivikoncentrat koji smanjuje površinsku napetostkapljica te poboljšava kvašenje tretiranepovršine a omogućuje bolje spajanje s parazitskimgljivama, kukcima i tretiranim biljkama.Miješa se s većinom fungicida i insekticida.Uspješna šumska proizvodnja temelji se naumjerenoj primjeni navedenih zaštitnih sredstava,no nekontrolirana i široka uporaba donosiuvijek probleme te je stalna prijetnja okolišu ičovjeku. Stoga je zadaća šumara da pesticide koristepravilno, racionalno i primjereno propisima,vodeći posebice računa o ekološkim čimbenicima.I.TOMIĆ

20. svibnja 1996.Malo primorsko mjestoMatulji, smještenoispod obronaka Učke,a iznad poznatog turističkog mjestaOpatija, postalo je posljednjihgodina metom pozornosti novinara.Razlog tome je taj što se uMatuljima nalazi i sjedište ŠumarijeOpatija, koja gospodari područjemmasiva Učke, koji mnogobrojništovatelji prirode, ekolozii turistički djelatnici žele proglasitiparkom prirode.Ovom smo temom i mi započelirazgovor prilikom posjeta ŠumarijiOpatija.UČKA - BUDUĆI PARK PRIRODEPrijedlozi za razmišljanjemorsko-goranska županija trebalabi donijeti odluku o proglašenjuUčke parkom prirode. Očekuje seda sličan zahtjev uputi i Istarskažupanija. Cijelo područje Učketrebalo bi biti proglašeno parkomprirode 2015. godine, a tu Odlukutrebat će donijeti Sabor RepublikeHrvatske.»Hrvatske šume« u potpunostipodržavaju prijedlog da se područjeUčke proglasi parkom prirode.Isti prijedlog u potpunostipodržava i Ministarstvo poljoprivredei šumarstva, a što stoji i uodgovoru ovog ministarstva, objavljase i uz pomoć trećih lica, ističeupravitelj.Državne su šume u potpunostiuređene i za njih važe određeneosnove gospodarenja, a što se nebi moglo reći i za privatne šume.Privatne šume su neuređene, jernisu načinjeni programi gospodarenja.Ovo je ujedno i velik problem,jer su uistinu privatne šumena području kojim gospodari ovašumarija vrlo kvalitetne i visokoproduktivne.Ove smo godine zadovoljni štonije bilo ni jednog požara, ističeDanas se vodi široka medijska kampanja da se Učka proglasi našim sljedećimparkom prirode. O tome se već gotovo pola stoljeća vode raspravei nižu prijedlozi u korist UčkeZAVRŠENA IZVANREDNA REVIZIJA ZAG.J. »POLJADIJSKE ŠUME«Orijentir zakvalitetnijegospodarenjeZa gospodarsko jedinicu»Poljadijske same«, kojomna područja požeške Upravešuma gospodare, uglavnom,Šumarija Požega, a djelomice Čaglini Pleternka, trebalo je, zbog neusklađenostietata glavnog prihoda išumskouzgojnih radova na terenu i ugospodarskom elaborata, načiniti izvanrednureviziju. •Redovitom revizijom zacrtan jevažeći rok od 1990. do 1999. godine,no zbog ustanovljenog odstupanja odutvrđenog etata, odnosno opsegašumskouzgojnih radova za 10 posto,potrebno je bilo provesti izvanrednureviziju. Utvrđena odstupanja, premaPravilniku o uređivanju Šuma,morala su biti obrazložena u uređajnomzapisniku te upisana u određeneobrasce i ucrtana a karte i grafikonepropisane navedenim pravilnikom.Promjene dobivene računskim putemupisane su crvenom bojom a postojećeobrasce.Kancelarijski i terenski pregledobavila je komisija u sastavu: dr.Karlo Bezak iz Ministarstva poljoprivredei šumarstva, ing. MarijanMatić, županijski šumarski inspektori ing. Zlatko Maurin. PožeškuUprava šuma zastupali su upravitlejmr. Juraj Zelić, ing. Ivica Fliszar izŠumarqe Požega, rukovoditelj taksarijeing. Željko Najvirt, taksator meBožidar Kempf, te pedolog ing. BerislavPauča.Iako je izvanredna revzyu trebalonačiniti ranije, to inje bilo mogućezbog ratnih uvjeta, te je privedenakraju tek početkom ove godine. Revidiranielaborat s izmijenjenim taksacijskimelementima i smjernicamagospodarenja bit će pouzdan orijentirza kvalitetnije provođenje planiranihradova.LTomićSastav crnike /uređena/ starosti 30 do 40 godina, g. ]. »Punta Križa«, otok CresSugovornici su nam bili upraviteljŠumarije Opatija RANKOVLAH, dipl. ing. šum., te dugogodišnjiupravitelj ove šumarije MI­HAJLO MERLE, dipl. ing. šum.Problemi Učke stari su gotovopedesetak godina. U svezi s tomtemom sukobljavala su se tijekomtih godina mnogobrojna razmišljanja.Danas možemo slobodnoreći da se vodi široka medijskakampanja u smislu buduće zaštitei proglašenja Učke parkom prirode.Razloga za ove zahtjeve imaviše: Učka je i izvorište pitke vode,pa u smislu zaštite vodnog režimatreba promijeniti načine gospodarenjatim područjem:- izuzeti područje masiva Učkeiz redovitog gospodarenja, a novomnačinu gospodarenja prilagoditii postojeće osnove gospodarenja.Područjem Učke i dalje bi gospodarile»Hrvatske šume« (stonikada nije ni dolazilo u pitanje),ali bi gospodarenje tim područjemtrebalo biti drukčije ako bude proglašenoparkom prirode.Za sada, a na temelju postojećegElaborata (o zaštiti Učke),koji je podnio grad Opatija, Privijenogu listu »Hrvatske šume«od 22. rujna 1995. godine.Podržavajući šire napore svekolikezajednice da se područje Učkezaštiti, Ministarstvo poljoprivredei šumarstva ističe da se ovim područjemuvijek gospodarilostručno i u interesu RepublikeHrvatske, pa će tako biti i ubuduće.Osim ove aktualne problematike,prigoda je bila i za razgovor odrugim aktualnostima vezanimauz rad i poslovanje Šumarije Opatija.Šumarija Opatija gospodari napovršini od 10.000 ha državnih i10.000 ha privatnih šuma. Prevladavajuuglavnom šume bukve,hrasta medunca, crnog graba ibora.Tijekom ove godine bit će obavljenisvi planovi na uzgoju i iskorištavanjušuma, ističe upravitelj.Obavljenim su planovima i tekako zadovoljni, usprkos problemimas kojima se susreću u svakodnevnomobavljanju radnih zadataka,nedostatak radnika uproizvodnji, zastarjela mehanizacijai vozni park. Većina radova nauzgoju i iskorištavanju šuma obaupravitelj.Dio toga zahvaljujemone samo zaposlenim djelatnicimanaše šumarije, koji u sezoni imajuredovita dežurstva, već na tomplanu i uspješnu suradnju s mjesnimpučanstvom, vatrogascima ipolicijom.Za sada smo zadovoljni i stanjemnaših šuma, nema vidljivihtragova sušenja. Mnogo pozornostiu posljednje vrijeme ulaže se iu sanaciju opožarenih površina ug.j. »Liburnija«, gdje je nekad raslavisokokvalitetna borova kultura.Ove godine u svrhu obnoveistarskih šuma bit će zasađeno približno140.000 komada sadnica.I inače, za one koji ne znaju, usastavu Uprave šuma BuzetŠumarija Opatija je jedina koja uukupnom prihodu cijele Upravesudjeluje u polovini radova, kakona uzgoju tako i u poslovima iskorištavanjašuma. I jedina je međudevet šumarija u sastavu buzetskeUprave koja se bavi šumarskomdjelatnošću u pravom smisluriječi.V. PlešeFORMIRAN NOVOGRADIŠKI ODJEL ZAUREĐIVANJE ŠUMANEDOSTAJUINSTRUMENTI IKOMPJUTORIFormiranjem novogradiškeUprave šuma, u listopaduprošle godine, osnovan je iOdjel za uređivanje šuma unutarkojega su, osim uređivača, uposlenii stručni suradnici za lovstvo,zaštitu i ekologiju. U kraćem razgovorus rukovoditeljem, ing. JosipomGašparom, saznali smo dauređivačke poslove obnašaju trenutačnosamostalni teksator ing.Željko Bešlić, taksator ing. DarkoMesić, geometar Nedjeijko Bešlić ijedan administrator (šumarski tehničar).Na mjestu stručnog suradnikaza lovstvo je'ing. DamirMatoševie, a stručni suradnik zazaštitu i ekologiju je ing. BorislavLjube tić.Potkraj prošle godine sastavljenje godišnji plan gospodarenja(1996. g.) za gospodarskujedinicu »Ljeskovaca«, površine1500 ha. Tijekom ove godine raditće se računska revizija Osnovegospodarenja za gospodarskejedinice »Prašnik«, »Grede-Kamare« te godišnji plan gospodarenjaza g.j. »Gradiška brda«.Treba istaknuti da je računska revizija»Prašnika« u tijeku, a zbogjoš uvijek nerazminiranog područja,terenski radovi su izostavljeni.Prema riječima ing. Gašpara,za normalno obavljanje poslovapotrebno je, osim voditelja, petšumarskih inženjera, a optimalangodišnji plan je približno 15.000ha taksacijskih radova. Za pravodobnoobavljanje terenskih i kancelarijskihzadataka treba kompletiratiuređivačke instrumente inabaviti kompjutore.I.T.UPRAVA ŠUMA POŽEGAOdobren elaborat zag.j. »Zapadni Papuk« I.Potkraj 1995. godine završena je redovita revizija Osnove gospodarenjaza gospodarsku jedinicu »Zapadni Papuk« I., kojom gospodariŠumarija Kamenska, a u sastavu je Požeške uprave šuma.Pregled osnove obavila je komisija u sastavu: dr. Karlo Bezak predsjednik,te članovi ing. Marijan Matić, šumarski županijski inspektor, i ing.Zlatko Mamin. Radu komisije bili su nazočni mr. Juraj Zelić, upraviteljUŠ Požega i ing. Stjepan Blažičević, upravitelj Šumarije Kamenska, aOdjel za uređivanje šuma zastupali su rukovoditelj ing. Željko Najvirt,taksator mr. Božidar Kempf i pedolog ing. Berislav Huača.Zbog neopovoljnih vremenskih uvjeta, komisija je obavila samokancelarijski dio posla, a izostao je izlazak na teren i pregled pojedinihšumskih sastavnica te usporedba stanja na terenu i propisanih smjernicagospodarenja. Terenski posao bit će naknadno izvršen, nakonredovite revizije Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu »ZapadniPapuk« II., kako se predviđa, do početka lipnja.Valjanost elaborata za g.j. »Zapadni Papuk« I., čiji će važeći rok bitiod 1995. do 2004. godine, je prihvaćena, a mora još biti potvrđena uMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva.I.T.

20. svibnja 1996.SLUŽBA ZA EKOLOGIJU: OŠTEĆENOST ŠUMA UPORASTUMi smo dijagnostička služba u šumarstvu.Kada ukažemo na neku bolestili opće (loše) stanje šuma, tadadruge službe trebaju napraviti svoje - svestoje moguće za ozdravljenja. Prof. dr. ZvonimirSeletković sa Šumarskog fakulteta uZagrebu, prilikom rasprave o »rezultatimaistraživanja stanja šumskih ekosistema uHrvatskoj provedenih tijekom 1995. godinena bioindikacijskim točkama«, istaknuo jeposebnu ulogu ekologa u Hrvatskim šumamai onoga što oni rade. Riječ je o anketi»Umiranje šuma« koju je šefovima Odjelaza ekologiju i stručnim suradnicima zazaštitu Hrvatskih šuma prezentirao Zavodza uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta,točnije, riječ je o zbirnim i obrađenim podacimašto su ih ekolozi prikupljali tijekomprošle godine.ŠUME UMIRU PJEVAJUĆIZa one koji su manje upućeni, treba rećikako se na području svake od 16 uprava šumaprate osutost i požutjelost krošnje na bioindikacijskimtočkama. To je mreža točaka naplohama 16 x 16 km postavljena po svim europskimstandardima. Obveza je opažatelja,ističe prof. Seletković, da promjene prate naistim plohama, pa čak i istim stablima, zbogtočnije procjene i kontinuiteta.Koliko su zdrave (ili bolesne) hrvatskešume?Sedma anketa koja se provodi u Hrvatskojpratila je osutost krošnje na 3.292 stabla ipožutjelost na 1.726 stabala. Više kod listačanego kod četinjača.Rezultati pokazuju kako je u blagom porastuopća i značajna oštećenost naših šuma.Značajna oštećenost (a to je ona gdje je osutostkrošnje veća od 25 posto) porasla je na 30posto praćenih stabala. Veća je značajnaoštećenost kod četinjača nego kod listača iiznosi 45 posto.Prema vrstama drveća, najveću značajnuoštećenost ima hrast kitnjak, zatim poljskiDio ekipe dijagnostičke službe našeg poduzeća, u trenutku ocijenjivanja stanja naodređenoj bioindikacijskoj točkiNa području svih naših uprava nalaze se bioindikacijske točke koje obuhvaćaju površinu 16 x 16 km i na njima seredovito, svake godine, prate požutjelost i osutost krošnji, ističe prof. dr. Zvonimir SeletkovićOSUTOST STABALA 1995.SvevrstoVINKOVCIOSIJEKNAŠICEPOŽEGABJELOVARKOPRIVNICAZAGREBSISAKKARLOVACOGULINDELNICESENJBUZETGOSPIĆSPLITSTANJE PO UPRAVAMA SUMA00-10%31,91%58,23%49,33%16,51%50,88%29,59%33,75%42,15%77,14%36,36%34,46%9,72%12,66%59,52%50,14%111-25%STUPANJ OSUTOSTI45,60%30,38%37,33%30,84%26,32%22,45%23,75%25,29%17,14%42,42%18,08%59,72%42,21%32,54%28,49%226-60%18,34%11,39%13,33%46,73%21,05%46,94%35,00%24,42%5,71%21,21%39,55%30,56%37,99%7,94%16,99%3+4>60%4,15%0,00%0,00%5,92%1,75%1,02%7,50%J8,14%0,00%0,00%7,91%0,00%7,14%0,00%4,38%BROJSTABALA7967915032117198160344356617772308126365značajnooštećeno22,49%11,39%13,33%52,65%22,81%47,96%42,50%32,56%5,71%21,21%47,46%30,56%45,13%7,94%21,37%jasen, dok kod opće oštećenosti hrast lužnjakostaje najugroženija vrsta.Kod četinjača najviše stradava jela, alepskibor, crni bor i obična smreka. Od 32 europskezemlje Hrvatska je, uzimajući u obzir najvećistupanj oštećenosti (a to je onaj što se stručnoocjenjuje od 2-4, odnosno od 26-60 i preko 60posto osutosti) na 17. mjestu.Po upravama šuma, iz mnoštva podatakašto ih je na sastanku ekolozima prezentiraoing. Ivica Tikvić spominjemo i onaj koji govorikako je značajna oštećenost šuma najvećau Upravi šuma Požega (52,65 posto). U Koprivnicije oštećenost 47,65 posto, Delnicama47,46 posto, Buzetu 45,13 posto itd.Sve vrsteListačeČetinjačeEkolozi Hrvatskih šuma upoznati su i s rezultatimafenoloških motrenja šumskogdrveća, koja se u Hrvatskoj provode od 1993.godine. Motrenja su provedena na 296 točakai obuhvatila su sve glavne vrste drveća (41).Uz mjerenja temperatura tla registriran jepočetak vegetacije, cvjetanje i listanje drveća,napadi štetnika te završetak vegetacije.Prof. Seletković upozorio je na moguće pogreškemotritelja koje u završnom izvješćumogu dati vrlo upitne podatke. Naveo je takoprimjer kako je kod jednog motritelja alepskibor »krenuo« 6. dana a kod drugog 84. danau godini ili »prvi na Sveta tri kralja, a drugi naDan žena« (!) što je ipak teško vjerojatno.M.MrkobradOSUTOST STABALA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1995. GOD.Stupnjevi osutosti00-10%35,45%37,53%23,22%111-25%34,30%34,79%31,38%226-60%25,73%* 23,81%37,03%3+4>60%4,53%3,87%8,37%2+3+4Značajno oštećeno30.26%27.68%45,40%MEDUNČEVE SASTOJINE NA PODRUČJUPOŽEŠKE KOTLINEODREDITI SMJERNICEGOSPODARENJAU požeškom kraju ima oko 1000 ha sastojina hrastamedunca. a najcjelovitije površine su na prostoruŠumarije »Velika«Hrast medunac (Quercus pubescens) u sastavu je naših termofilnih šuma, apodručje njegova rasprostranjenja uglavnom je u klimatogenim submeđiteranskimšumama medunca s bjelograbićem, crnim grabom i drugim kserotermnijimlistopadnim vrstama.Na području Požeške kotline šume hrasta medunca nalaze se na toplijim, južnimobroncima Papuka i Dilja, posebice na vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi. U ovimsastojinama veći je broj vrsta koje za svoj razvoj trebaju povoljniju klimu, odnosnoviše topline; to su crni jasen, cer, javor gluhać, crvena iglica, obični đubačac. Upožeškom kraju medunca ima na području šumarija Velika, Kamenska, Caglin iPleternica, u zonama privatnih šuma i u nižim predjelima.Rukovoditelj požeškog Odjela za uređivanje šuma ing. Željko Najvirt proveo jeu okviru izrade svoje magistarske radnje detaljnija istraživanja medunčevih sastojinaPožeštine, baveći se njihovim arealom, pedološkim i fotocenološkim obilježjima, tedendrometrijskom strukturom. Na temelju navedenih elemenata, odredit će smjernicegospodarenja i proizvodne mogućnosti tih sastojina.U Požeškoj kotlini ima oko 1000 ha v sastojina hrasta medunca, a najcjelovitijepovršine nalaze se na području veličke Šumarije, na jugozapadnim i jugoistočnimpoložajima gospodarske jedinice »Južni Papuk«. Na području sjevernog Dilja meduncaima kod Tulnika i Bilča, na prostoru Šumarije »Pleternica«. Medunčevesastojine na navedenom arealu su azonalne zajednice uvjetovane izrazito geološkopedološkompodlogom (plitka rendzina na vapnenačkoj podlozi) i predstavljajutrajan razvojni stadij.Inače, ove sastojine još uvijek nisu floristički istražene na području Slavonije, aprema prof. Ivi Trinajstiću, nemaju veze s našim submediteranskim šumama, već suviše vezane za slične medunčeve sastojine u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj (zajednicaOrno-Quercetum pubescentis).LTomićDIJAGNOSTIČKO-PROGNOSTIČKI CENTAR JASTREBARSKO |VIŠE ŠTETNIKA NEGOZAŠTITNIH SREDSTAVAPoslije dugo godina u kojima je gubar bio glavnineprijatelj naših hrastovih šuma, na osnovi analizestanja naših šuma iz prošle godine, sada je tomrazovacMrazovci su danas najveći šumskištetnici i defolijatori hrastovihšuma i preuzeli su odnekadašnjeg neprijatelja broj jedanhrastovih šuma - gubara - uloguvodećeg štetnika, istaknuo je dr. MiroslavHarapin izvješćujući na Skupuekologa Hrvatskih šuma o godišnjojanalizi o zaštiti bilja, koju je izradioDijagnostičko-prognostički centar zašumarstvo Šumarskog instituta Jastrebarsko.No, nije to jedina napasthrastovih šuma. Među biljnim bolestima,hrastova pepelnica problem jehrastovog podmlatka danas, a borbaprotiv tog napasnika je dugotrajna iskupa. Tretiranje protiv pepelnice urasadnicima mora se vršiti po nekolikoputa.Prema istom izvješću, prošle je godinezabilježen i značajan napad borovačetnjaka u upravama šuma Buzet,Senj i Split, gubara i već spomenutihmrazovaca na više kontinentalnihuprava, jednako kao i potkornjaka.Slabijeg intenziteta i na manjimpovršinama bili su napadi borovog savijača,zlatkoraja, žirotoča, hrastoveose listarice i još nekih. Dr. Harapinposebno upozorava na jasenovu pipu,»koju je vrlo teško suzbiti, jer je permanentnoprisutna na drvetu« te izbog toga što jasen raste pojedinačno,pa nisu pogodna zajednička tretiran­ja-Velike su štete prošle godine učinilirazličiti glodavci i divljač. Zbog povoljneklime, nedostatka snijega i relativno suhogtla, prošle su godine glodavci izasebe ostavljali pravu pustoš. Suzbijanjeglodavaca vršeno je različitim sredstvimana približno 8.000 ha. Dosta štetaučinila je i divljač koja »kad je preko-Bolesti, štetnici, oštećenja • gdjeje kraj napadima na zdrava stabla?brojna predstavlja pravu napast zašumu«. Koliko će tu pomoći ograda(prošle godine podignuto 344 km) tekće se vidjeti.M.M.

20. svibnja 1996.GODIŠNJICE VELIKANA HRVATSKEŠUMARSKE PROŠLOSTIGODIŠNJICA SMRTIJOSIPA KOZARCA IFRANJE ČORDAŠIĆAOsim Josipa Kozarca i Franje Ćordašića. njihovišumarski suvremenici bili su i Vinkovčani Antun Tomići Antun Levaković. te možemo reći da su ovi Slavonci -Prošlo je 90 godina otkako su umrladvojica velikana hrvatskešumarske prošlosti Josip Kozarac(1858.-1906.), kraljevski šumarnik,pisac »Slavonske šume« i više vrijednih,stručnih i književnih djela, iFranjo Čordašić (1830.-1906.), profesoruzgajanja šuma na Gospodarskošumarskomučilištu u Križevcima i pisacprve knjige o uzgajanju šuma podnaslovom »Nauka o sadenju i gojenjušuma (1889.). Njihovi znamenitišumarski suvremenici bili su takođerVinkovčani i to: Antun Tomić (1803.-1894.), prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskogšumarskog društva i osnivač»racionalne metode uređivanjašuma«, i Antun Levanović (1885-1955.), doktor bečke »Bodenkulture«i_ profesor dendrometrije najprije naŠumarskoj akademiji pri Mudroslovnomfakultetu, a od 1919. godine redovitiprofesor na Gospodarskošumari značajni za razvoj šumarstva i šumarske znanostiu Hrvatskojšumarskom fakultetu Sveučilišta uZagrebu.Ta četvorica šumarskih stručnjakaiz Vinkovaca zaslužni su uz ostalo zauspješan razvoj šumarstva i šumarskeznanosti u Hrvatskoj.O Josipu Kozarcu mnogo je pisanokao o književniku i kao šumarniku, aprije 10 godina Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti održala je o njemuznanstveni skup i izdala prekoCentra za znanstveni rad u Vinkovcimaknjigu »Zbornik radova - JosipKozarac, književnik i šumar«, Vinkovci1988., str. 1-222.O Antunu Levakoviću također jedosta pisano i u inozemstvu, poglavitou svezi njegove »Funkcije rasta«. CentarHAZU u Vinkovcima održao je upovodu 20. godišnjice svoga radaznanstveni skup o Antunu Levakoviću,o čemu je Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti objavila ediciju»Zbornik o Antunu Levakoviću«,Vinkovci, 1992., str. 1-200.Glede Antuna Tomića, »Šumarskilist« mu je nedavno posvetio posebnupažnju u svom broju 11-12 (1994./str.331-337), gdje je Oskar Piškorić prikazaone samo životopis nego istručno i društveno djelovanje togavelikana hrvatske šumarske povijesti.Franjo Čordašić, također Vinkovčanin,završio je kao i A. Tomićšumarske studije u Mariabrunnu. Nakonzavršenih studija 1852. godine radioje u šumarskoj praksi da bi seodmah poslije osnivanja Gospodarsko-šumarskogučilišta (1960.) uKriževcima zaposlio u njemu kaoučitelj šumarske struke. Predavao je:sađenje, gojenje i čuvanje šuma, dendrometriju,šumarsku matematiku,upravu i taksaciju šuma. Osim toga,upravljao je šumom koju je učilište uKriževcima imalo za nastavne i pokusnesvrhe. Napisao je »Poučnik začuvare šuma i pomoćno šumarskoosoblje« (1872.), koje je doživilo 4 izdanja.Godine 1889., napisao je prviudžbenik o uzgajanja šuma, a 1894.objavio je nekoliko stručnih članaka u»Šumarskom listu«. Njegova je golemazasluga u odgoju prvih šumarskihstručnjaka u Hrvatskoj na Gospodarsko-šumarskomučilištu u Križevcima.Josip Kozarac i Franjo Čordašićostavili su i poslije 90 godina - izasvoje smrti - vidljive tragove u hrvatskomšumarstvu.Zato će se njima, ali i njihovim suvremenicima,Vinkovčanima, poklonitiposebna pažnja. To će u 1996.godini učiniti Vinkovački centar zaznanstveni rad Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti u suradnji sUpravom šuma Javnog poduzeća»Hrvatske šume« u Vinkovcima.dr. Dušan KlepacIN MEMORIAM VINKO BAJT (1930. -1996.)Četrnaestog veljače u Požegi jeprestalo kucati plemenito srce VinkaBajta, umirovljenog poslovođeŠumarije »Velika«. Tužna vijest iznenadilaje i-ražalostila sve njegoveprijatelje i znance, a posebice zaposleneu Šumariji u kojoj je proveoveći dio radnog vijeka i iz koje odlaziu mirovinu.Vinko Bajt rođenje 1930. godineu Požeškoj Koprivnici, u pleterničkojopćini, u okruženju šumovitePožeške gore, u kraju s dugomšumarskom tradicijom, što će muodrediti njegov životni put. Već odnajranije mladosti obavija povremeneposlove u Šumariji »Pleternica«,a 1956. godine kao lugarskivježbenik dobiva stalno zaposlenje.Poslije završetka lugarske škole uCerniku premješten je u veličkuŠumariju, gdje radi na mjestu poslovođeiskorištavanja šuma (manipulant),obavljajući cijele daneteške i odgovorne poslove.U takvim specifičnim uvjetimadolaze do izražaja Vinkove odlike,kao što su požrtvovnost, stručnost,marljivost, posebice odanostšumarskom pozivu, što će ga uvrstitimeđu najbolje poslovođe nesamo Šumarije »Velika« nego ipožeškog šumarstva. Nesebično iuvijek pomažući mladima, prenosećisvoje bogato radno iskustvo,usadio im je ljubav prema zelenojstruci i ostao svijetao primjer starijimi mlađim generacijama.Potkraj 1988. godine Vinko jeumirovljen, a iz Šumarije odlazičovjek koji je svojim radom zadužiošumarstvo ovoga kraja. Mirovinu,na žalost, nije dugo uživao, a neizbježnasmrt prekinula je jedansadržajan i bogato ispunjen život.Ukop Vinka Bajta obavljen je 16.veljače 1996. na požeškom grobljuSvetog Ilije u nazočnosti obitelji,rodbine i mnogih suradnika, prijateljai znanaca. Od pokojnika seoprostio u ime Šumarije »Velika« ipožeške Uprave šuma Zdenko Mazanik,izrazivši najiskreniju sućutnjegovoj obitelji. ŠumarimaPožeštine Vinko Bajt ostat će u dragoji trajnoj uspomeni. Neka mu jelaka gruda hrvatske zemlje!KLUB DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI UPRAVE ŠUMA POŽEGAVELIK BROJ DAVATELJAUkusna zakuska i osvježavajuće piće uvijekdobro dođu nakon akcije davanja krviPotkraj prošle godine u sindikalnoj dvorani poslovnejedinice »Mehanizacija i građevinarstvo« provedena jezavršna akcija Kluba dobrovoljnih davatelja krvi, kojiveć osam godina djeluje u sklopu požeške Uprave šuma imeđu najaktivnijima je na području Požeštine. Od 215 članova,190 je muškaraca i 25 žena, a trenutačno su 120 članovaaktivni davatelji.Unatoč tome što su članovi već počeli koristiti godišnjiodmor, odazvalo se 80 davatelja iz svih poslovnih jedinica iRadne zajednice, koji su tom prigodom dobili jubilarne plaketeza 10 i 20 davanja i prigodne darove. Među rekorderimasu bili: Velibor Vujić (47), Lazo Vujić (40), Krunoslav Kuzle(36), Zeljko Mataić (36), Edo Rossi (34) i Ivan Butorac (30).Odazvalo se i 7 žena, od kojih su krv najviše dale VesnaMatoković (20) i Mira Pavlović (19). Za sve davatelje krviorganizirana je uobičajena zakuska te ponuđena osvježavajućapića.Prema riječima povjerenika Crvenog križa za Upravu šumaPožega, ing. Branimira Mikića, i ove godine nastavlja se saktivnostima, a u suradnji s Transfuziološkom službom županijskebolnice planira se provesti četiri akcije davanja krvikoja je, posebice u posljednje vrijeme, sve traženija u našimmedicinskim ustanovama.Tekst i snimci: I.TomićUSKORO IZLAZI IZ TISKAHRVATSKI ŠUMARSKI LEKSIKONSvi inženjeri šumarstva koji do sada nisu poslalisvoje podatke mogu to učiniti do kraja travnja zadrugu knjigu ili do početka jeseni za ostale knjigeNastupila je za hrvatsko šumarstvojubilarna 1996. godina. To je godinau kojoj se navršava 150 godinaod osnutka strukovnog udruženjahrvatskih šumara - Hrvatskogšumarskog društva, 130 godina odpočetka izlaženja »Šumarskog lista«,70 godina izlaženja znanstvenoggodišnjaka »Glasnika za šumske pokuse«i 30 godina izlaženja zbornika»Radovi« Šumarskog instituta u Jastrebarskom.U povodu tih jubileja, kao što smojavljali, ugledat će svjetlo dana i prvedvije knjige Hrvatskoga šumarskogleksikona, za koji se prikupljaju podaciveć četiri godine u okviru znanstveno-istraživačkogzadatka III. - B - 6J.P. »Hrvatske šume«.Prikupljeno je više od pet tisućaživotopisa šumarskih inženjera, diplomiranihinženjera, magistaraznanosti, doktora znanosti,sveučilišnih nastavnika i akademika- od 1900. do 1995. godine.Tako opsežan materijal nije mogaoući u jednu knjigu, kao što je upočetku bilo zamišljeno, nego će setiskati u pet knjiga po 500 stranica(B5 formata) na finom papiru, tvrdouvezano, korice u zlatotisku.Zahvaljujući zainteresiranosti, razumijevanjui dobroj volji operative,prilozi za »Leksikon« na vrijeme sustizali i sukcesivno su obrađivani. Velikbroj inženjera, kojih će biografijeući u I. knjigu, već su ispravili, dopunilii vratili Uredništvu primarnitekst, koji se sada lektorira i prevodina engleski jezik.Veći broj zainteresiranih naručioje knjigu »Leksikona« u kojoj se nalazenjihovi životopisni i bibliografskipodaci, a poneki i svih pet knji­ga-Budući da će se iz novčanih razlogatiskati samo onoliko primjeraka knjigakoliko bude naručeno, Uredništvo»Leksikona« obratilo se dopisomUpravom odboru »Hrvatskih šuma«da za naše umirovljenike otkupe baremonaj primjerak knjige u kojem senalazi biografija umirovljenika i damu se knjiga daruje prigodom proslavejubileja, a od Uprava šumaočekuje narudžbe barem za svakušumariju po komplet »Leksikona«.Dakle, prva knjiga »Leksikona«(A-F) izići će iz tiska na promeće, ovisnood pritjecanja novca, a druga (G-K) do jeseni 1996.Urednici i suradnici upravopočinju obrađivati prispjele anketeza drugu knjigu, a složen i prelom Ijentekst poslat će dipl. inženjerima kojimaprezime počinje jednim od slovaabecede - od G do K.Ako ima dipl. ing. koji nisu dostavilipodatke za »Leksikon«, za prvuknjigu, mogu to učiniti za drugu dokraja travnja, za treću (L-O) do jeseni,a za ostale knjige do kraja 1996.godine. Međutim, valja pripomenutida će o onima koji ne pošalju podatkebiti objavljeno samo ono do čegaurednici dođu u dokumentaciji kojaim je dostupna, ali dosta siromašna,nepotpuna i neažurna.Pripomenimo da oni dipl. inženjeridrvne tehnologije koji su bili zaposleniu šumarstvu ili surađivali s hrvatskimšumarstvom, ulaze u Hrvatskišumarski leksikon, a za ostale će seurediti posebna knjiga s njihovimbiografijama i bibliografijama. U tuknjigu, prema njihovoj želji, uvrstitće se i ove »drvarce« koji su ušli uprvih pet knjiga »Leksikona«.PRIZNANJA DOBROVOLJNIM DAVATELJIMAKRVI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMAPRIMJER DOBRESURADNJEDobrovoljni davatelji krvi s područja Požeštine, koji djeluju u sklopu Gradskogdruštva Crvenog križa, održali su svečanu godišnju skupštinu. Pozdravnimgovorom obratio se predsjednik odbora Gradskog društva JerkoČuljak, te istaknuo da davatelji nesebično daruju krv, spašavajući mnoge živote, aiskazujući tako svoju humanost.Tijekom ove godine prikupljeno je 2.851 doza krvi, što je za 19 posto više negolani. Među davateljima istaknuto mjesto zauzima Klub dobrovoljnih davatelja krvikoji djeluju pri Upravi šuma Požega. Priznanja i značke za 30 puta darovanu krvdobili su članovi Kluba Krunoslav Kuzle, Željko Mataić i Marijan Pavelić, a za 40puta Franjo ŠpigI, Lazo Vujić i Velibor Vujić. Posebno priznanje uručeno je Upravišuma Požega za izvanredne zasluge, napor i požrtvovno zalaganje na okupljanjudobrovoljnih davatelja i za organiziranje najhumanije i najplemenitije akcije Crvenogkriža.U akcijama, u kojima se uvijek odazovu u velikom broju, požeške šumare ističukao primjer dobre suradnje s gradskim Crvenim križem i Kabinetom za transfuzijuOpće županijske bolnice.I.T.Željko Mataić s 36 davanja ubraja se među najčešćedobrovoljne davatelje krvi požeške Uprave šuma

20. svibnja 1996.KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATURE»TRAG BOŽANSKE STOPE«ŠUMAR I VILA"KRUH SA SEDAM KORA"Likovna kritika fotografijeUmoran, nakon dugotrajna i napornahodanja, sjeo je na debelužilu stare bukve.Od silnih oluja koje ovuda za dugihi oštrih zima divljaju, od teških ledolomau kojima su joj lomljene grane,od truleži i ptičjih kljunova koji su unjezinim ranama tražili crve, bukva jebila skljaštrena, šuplja, kvrgava, iobrasla mahovinom. Tu, na samomkrovu planine, kroz kamenite vrleti,šumar je došao pronaći najboljimogući prolaz za novu cestu koja ćeotvoriti taj dosad ljudima i sjekiri nepristupačanpredjel.- Tražio si i našao! - polaskao je samsebi, zadovoljan obavljenim poslom.Iz torbe je izvadio kobasicu i kruh, tepočeo blagovati.Konačno se zasitio i obrisao usta.Pogled mu zapeo za golemu šupljukvrgu. Nekada je tu rasla jaka i snažnagrana. Na njoj su se gnijezdile ptice,ptici počimali svoj prvi let, a vjetroviplesali čas živahne, Čas mahnite plesoves njezinim grančicama i Ušćem.Šumara to podsjeti na čovjeka koji jeu teškome boju izgubio ruku, pa mubi žao ove branjene starice.- Ipak te moramo posjeći, dragabukvo. Sudbina je htjela da izrasteš nabudućem putu. Znam, ti tuguješ, ah seplanina veseli. Taj će put na ovoj goriŠtošta promijeniti. Osim toga, trula si,i nisi nizašto. Put će nam omogućiti daposječemo sve što je trulo i od čegaviše nema nikakve koristi. Na žalost,ta je sječa čist poslovni gubitak, jer sena truleži ne može bogzna što zaraditi,ali - što se može! - uzdahnuo je, višežaleći zbog gubitka negoli zbog starihbukava osuđenih na smrt.Tek stoje to izrekao, tijek misli presiječemu djetinje nježan, a opet, vrloljutit glasić.- Stidite se, gospodine!- Otkuda dijete u ovoj divljini?! -zapita šumar glasno, ni sam ne znajućikoga.- Nema divljine ondje gdje su djeca!- reče taj glasić, prkosno.Šumaru se sve to činilo nestvarno.Pomisli da sanja, ali ne - nad njim jestara i rijetka bukvina krošnja, prednjim sunovrate sure litice, a pod njimdebela i još uvijek živa žila.- Otkuda dijete u ovoj gorskoj zabiti?- ponovno mu se otelo već postavljenopitanje.- Gdje' ima djece, nema zabiti! -opet mu je prkosio glasić.- Pa, gdje su ta djeca? Na sunce snjima! - reče on uzbuđeno.- Posvuda oko tebe! Ako progledaš,vidjet ćeš ih! - sad već toplo i prijateljskijeodgovori mu nevidljivi sugovornik.- Ako progledam?!...Šumar se zamislio. Znao je on dobro,premda već nekoliko godina živisa šumom i od šume, da je nemogućespoznati sve tajne ovoga bogatoga ijoš uvijek tajanstvenoga svijeta.- Želio bih vidjeti tu djecu - rekao jepokajnički tiho.- Vidjet ćeš ih kad sam opet postanešdijete,- To je nemoguće!- Moguće je!- Tko si ti, zapravo? S kim razgovaram?- Ja sam planinska vila. Običnimsmrtnicima nije omogućeno da me vide.- Moram te vidjeti, moram! - opetse uzbudio šumar. Znoj ga prožeo.Spopala ga drhtavica od silne zelje davidi svoju sugovornicu. Oči mu se zastaklileod neočekivana uzbuđenja.- Ne možeš me vidjeti. Ti si od onihkoji se oko sebe ne osvrću!- Ne razumijem!- A kako bi i mogao?! Odlučio siovuda graditi cestu, porušiti i izbucatisve što ti je na putu. Jesi U se zapitaokoliko ćeš zlo počiniti zbog te tvojenekorisne ceste?- Neću počiniti nikakvo zlo! Porušitću stotinjak starih bukvetina, razrovatistotinjak kamenjara i napraviti putkojim će se voziti drva i šetati planina-- Stotinjak starih bukvetina? Znašli o čemu govoriš?!- Znam. Ja sam to studirao.- Studirao si čovjekov pogled naprirodu.- A što nedostaje tom pogledu?- Čovjekov pogled na priroduzasićen je čovjekom. Osim njega samoga,jedva još ponešto stane u tajpogled. Vrlo ste sebični i pohlepni, viljudi!- Dokaži to! - naljutio se mladišumar - ako si vila, nemaš nas pravovrijeđati! Ljudi često rade promašaje,ah i nastoje održati životnu ravnotežu.- Gradnjom cesta kao što je ova tvoja?!-Pa, da!Vjetar u vilinoj kosi zazvižda.- Na zvižduk oprezno vimuše iz okolnogžbunja puh, djetlić i kuna. S trulogadijela bukve odazva se i crv.- Poslušaj, čovječe, što znači ta tvojaravnoteža. Recite mu! - zatraži vila.- Čovjek siječe stara, protrula stabla,pa mi, puhovi, ostajemo bez svojihduplji. Nastavi li tako, naš će rodizumrijeti! Ne, ne, ne, čovjeku šumane vjeruje! - žalobno je izjavila životinjica.- A kako da crvi prežive, ako namposiječete drveće koje trune?! - zaplakaose mali kolutićavac.- Oh, pa ti si samo crv! Ti sištetočinja - otelo se šumaru.- To bih i ja mogao tvrditi za tebe! -ljutnuo se crv.- Svaki život ima pravo na opstanak!- presiječe moguću raspravu vilinglas.- Kada porušite sva trula stabla,gdje ću tražiti crve?! - zabrinuto zapitadjetlić.- Eto! - kliknu šumar - On bi zobaocrve, pa čovjek mora brinuti da ihgospodinu djetliću ne uzmanjka!- Vidim da ništa ne razumiješ?Možeš li, o čovječe, shvatiti da i u šumižive ljudi, i odrasli, i djeca, i dobro izlo, baš kao i medu ljudima? - zabrinutoi ogorčeno zavapila je vila.Šumar se opet zamislio. Počeo jeshvaćati da je u mnogočemu pretjerao.Poželio je da bolje razumije tajsvijet koji je zapravo jako volio, ali gajoš nije uspio temeljito upoznati.- Pa dobro, uputi mene neznalicu! -zamoli radoznalo.- Ispričat ću ti priču što je naš vilinskirod prenosi s koljena na koljeno.Poslušaj: - Na početku svih početakaGospodin je odlučio udahnuti bojusveopćem zelenilu i obdariti glasomskamenjenu nijemost. Stvorio je predivnerijeke, sanjiva jezera i otajstvenamora, ali boje nije bilo. Potom jestvorio trave, ah su i trave bile nijeme,premda su strujale bojama svojih cvjetovai opojnošću svojih mirisa.»Moram stvoriti oči koje će vidjetii uši koje će slušati«, zaključio je Svemoćni- i stvorio čovjeka. Povio jedjetešce travama i ogrnuo nebom, alije mah čovjek plakao i drhtao, danjuzbog žege, noću zbog studeni. Osimtoga, dijete je bilo gladno.Shvatio je Svevišnji da je čovjekbiljka nedorečena i da joj trebapomoći. Zato je stvorio drvo, da mubude i kolijevka, i krov, i hrana, i skrovište,i vjekovječni badnjak na Božjemognjištu doma njegova.I reče Bog šumi i čovjeku: »Štititese!«Stvoritelj je prvi prošetao šumom iu njezino tlo utisnuo neizbrisiv tragbožanske stope. On još hoda šumom,a čovjek tek slijedi njegov trag. Nažalost, on počesto zaboravlja da jedrvo njemu ravnopravan Božji otisak,da je on sam tek trag Božji u traguBožjem, da mu je glas ravnopravanhuku šume i pjevu ptice, da i ptica išuma, baš kao i on sam imaju pravo navlastiti san.Eto - okončavši tu legendu, tužnomu reče vila - i ti si dijete Božje ljubavi,i na te se odnosi ova priča. Nažalost, od tebe nikada više djeteta! Tisi gospodar sjekire, ti si smrti nalik.Smrt s kosom, a ti sa sjekirom!...Užasnula ga ova okrutna vilinatvrdnja. Iako je bio svjestan da se tona nj ne može odnositi, jer se uvijekodgovorno odnosio prema svomeposlu, i sam se rastužio. Kad je škripnulagrana stare bukve, negdje u dušiškripnula je i njegova drvena kolijevka.Ona ga nagna da svečano i iskrenozamoli:- Pomozi mi, vilo! Želim postati dijete!- Dobro - nakon kraćeg razmišljanja,pristade ona. Na lijevo oko izrosikapljicu jutarnje planinske rose, kojazačuđujuće poče rasti i pretvori se uveliku prozračnu modru kuglu. Vilamu svečanim glasom predloži: - Pogledaju ovu kristalnu kuglu nebeskogasklada!Šumar se radoznalo zagledao. Zatimje nastavio gledati i gledati, svežudnije i sve uzbuđenije, sve ushićenije.- Vidim svoje djetinjstvo... Vidimsebe!... Bože, evo mene dječaka!- Da, sada si dječak. Sada si lagankao prva jutarnja zraka. Moći će tenositi krila vilinskog vjetra. Pomoći ćuti da upoznaš šumu, jer ćeš se tadabolje brinuti o njoj. Vidjet ćeš da jenjezin život jednako lijep i bogat kaoi ljudski. No, imam jedan jedini uvjet:Dok si sa mnom, ne smiješ progovoritini riječi.- Zašto? - čudio se.- Zato što ljudskom glasu prirodaviše ne vjeruje! Vi ste učinili veće šteteod svih oluja i svih vulkana koji s vremenana vrijeme haraju. Čovjek, nažalost, još mnogo toga ne razumije.- Progovorim li?- Progovoriš li prije nego potpunoprogledaš, kristalna kugla nebeskogasklada opet će postati kaplja rose.- Ne, to ne želim! Prihvaćam sve štokažeš! - kliknuo je uzbuđeno.Tek sad je vidio vilu. Oči su joj bilemodre i duboke poput jesenjeganeba, kosa ružičasta poput proljetnogranog sunca, a haljina zelena i okićenacvjetovima poput srpanjske planinskelivade.Ustvrdio je da je puh u odnosu nanjega velik kao zvonik prema zvonu.Ipak sretno zaključi:- Da bi čovjek sagledao neke stvariu životu, mora se ponekad umanjiti!- Zapravo si sada u svojoj pravojveličini. Ono što misliš da si bio je tekprivid. Vi ljudi silno rastete u vlastitimočima - pouči ga vila.- Sretan sam ako i ovoliku veličinuzaslužujem! - pokajnički je izjaviošumar i još dodao: - Tvoj sam, dragavilo!- Ne, nisi još. Moraš mi obećati daćeš, nakon što se vratiš među ljude,zapisati i objaviti sve što si ovdje vidioi doživio i da ćeš se iskreno i svesrdnozalagati da cesta nikada ne prođeovim predjelom.- Obećavam!- Upozoravam te da ćeš u trenu kadopet postaneš ono što jesi, mnogotoga zaboraviti. Ono do Čega im nijestalo, ljudi lako zaboravljaju.- Trudit ću se, gorska ljepotice!- Za svako oko, osim mojega, postatćeš nevidljiv. Ono što ćeš vidjeti, bit ćedovoljno da bolje upoznaš šumu i njezinsvijet. Kad se probudiš, sve što ćešovdje vidjeti, sličit će ti na san. Napriče. Nadam se da ćeš se boriti za tajsvoj san, jer šuma zaslužuje da budesan svakog čestitog čovjeka. Zato ganastoj podijeliti s drugim ljudima. Jesili spreman?- Spreman sam na sve. U tvojim samrukama!- Dobro. Sad si dio šume! Gledaj ipamti!...Milan KnnpotićOvo je uvodna priča iz neobjavljeneknjige »Trag božanske stope«, a uidućim brojevima nastavljamo s objavljivanjemostalih priča. rTEMA: Sjekač s motornom pilomu eksploziji snage irazočaranosti zbog izuzetnoniskog osobnog dohotka spontanouzima odsječeni komad hrastalužnjaka (apšnit) kao bi pokazaosimboliku današnjeg trenutka.DRAMATURGIJA: Prikazanomfotografijom novinar lista »Hrvatskešume« ZVONKO PEIČEVIĆ uspioje dočarati izuzetnu dramaturgiju. Slijeve strane odložena motorna pila,čovjek u središtu slike, s napetim lukovimaekstremiteta, snažnim stiskomšaka i ugrizom šumskog vepra.Pri vrhu mlada šuma.Dinamiku zbivanja pojačava granakoja se prijeteći uzdiže iznad njegovelijeve ruke i grmi kao »Mojsijev štap«u biblijskoj priči. Razbacana posječenastabla odaju dramaturgiju zbivanjau objektivu fotoaparata i nudeslutnje daje kroz njih prošetao netkoizuzetno snažan i moćan. U identitetucentra, odnosno objektiva, još je bitnoprimijetiti »stav« sjekača s raširenimsnažnim nogama i jakom muškomglavom, s bitno naglašenom okomitomborom iznad očiju.Kao u svakoj dobroj priči, i novinarje spontano bljeskom iz svoga fotoaparataPLS-3 automatik, uspio produžitinadu. Nada je u mladoj šumikoja se ubrizgala u horizont iznad čovjekoveglave, da pruži sve ponovnokao prva biljka nakon općeg potopa.PORUKA: Zvonko Peičević ovomporukom odaslao je gledateljstvu ovefotografije, izuzetno mnogo signala inagovijestio mogućnost čovjeka i aparata.Zato još jednom, pogledajte fotografiju»KRUH SA SEDAMKORA«!!!N.N.JA NALAZIM TE SVUDAJa nalazim te svuda i u svemu,tvoju prisutnost osjećamu tišini noći bez snau sjaju mjesečeve svjetlosti,u'nježnosti jutarnjih lahora,u suncu što rađa se novim danom,u mirisu cvijeta,slatkasti zrela ploda,u letu ptice dok vjetar joj širi krila,u zrcalu jezera, u osmjehu prijatelja,u plamenu svijeće,pjesmi što izvire iz duše.Ti si glas u mome glasu,Ti si suza iz mojih dubina,Ti si sjeta u mom pogledu,Ti si radost u mom osmjehu.Hvala Ti što srce mojeu tišini spozna tajnuda otkriva te ljubavlju.Ovu debelu trulež odmah RUUUŠIII!Ankica Piculek

ŠETNJA KAMEROM PO NAŠIM UPRAVAMABJELOVARSKI UPRAVITELJI NA KRAJU PROŠLEGODINE UPRILIČILI ZAJEDNIČKI LOVUSPJEŠNII U LOVUNeradnu subotu prije božičnihi novogodišnjih blagdana upraviteljišumarija Uprave šumaBjelovar iskoristili su za kraćiradni sastanak i - zajednički lov.- Poželimo si da se ove godineviše bavimo šumom i strukom, amanje skupljanjem novaca zaplače, bila je zajednička misaobjelovarskih šumara, koji su se ulovu iskazali - preciznima. Lovilose između sela Prgomelje iBreza, u gospodarskim jedinicamaČesma i Zabjački lug, a »šef«lova, Željko Šibenik, izbrojio jena kraju 17 komada odstrijeljenefazanske divljači.Na slici: glavni lovnik ŽeljkoŠibenik postrojio je prije lovabjelovarske upravitelje i goste udvorištu šumarske kuće u Prgomeljima.UPRAVA ŠUMA DELNICEUREĐIVAČI PREDOPSEŽNIM RADOVIMAOve godine delnički odjel za uređivanješuma planira obaviti radove /terenske ikancelarijske/ na približno 22328 ha.Tako će se završiti redovne revizije naOsnovama gospodarenja i to za g.j.»Gložac«, »Gluhe drage« - ŠumarijaVrbovsko; g.j. »Sušica« - Šumarija Gerovo;g.j. »Platak« - Šumarija Rijeka; g.j.»Kupa« - Šumarija Delnice; g.j. »Suho« -Šumarija Klana; g.j. »Oštrac« ŠumarijaCrni lug; g.j. »Mrkopalj«, Mrkopalj; g.j.»Fužine - Šumarija Fužine;, g.j. »Čabar«- Šumarija Tršće; g.j. »Sveta gora« -Šumarija Gerovo.Sve radove na izradi Osnova gospodarenjaobavit će Odjel za uređivanješuma. Odjel za uređivanje šuma Delnicetrenutačno ima 17 zaposlenih - šestšumarskih ijedan geodetski inženjer, sedamšumarskih tehničara i jedan geodetskitehničar.Tekst: V. PlešeSnimio: B. PlešeSlijeva na desno: Mladen Pleše dipl. inž. šum. stručni suradnik za uzgajanje Šuma uUpravi šuma Delnice, Krešimir Turk dipl. inž. šum. iz Ministarstva poljoprivrede išumarstva, Marijan Pleše dipl. inž. šum. taksator u Upravi šuma Delnice, prof. dr.Radovan Križanec dipl. inž. šum. i Anton Kovač šum. teh. u šumariji Gerovo.Ispitivan/e Osnove gospodarenja za g.j. »Vršice«, šumarija GerovoUPRAVA ŠUMA NOVAGRADIŠKAJOŠ IMAŽIVIHBRIJESTOVAZANIMLJIVOSTI IZ U. Š. BJELOVARMOTEL POSTAO SAMOSTANŠest kilometara novog temeljorada: Stjepan Kovačević, Ivan Cug,Vlado Kolak i Damir Palac prilikom preuzimanja zemljoradaOrovački vinogradi u Šumariji BjelovarU gospodarskoj jedinici Mrsunjskilug - Migalovci, Šumarije SlavonskiBrod, odjel 13-b ima još živih brijestova- ovaj gorostas na slici jedan jeod primjeraka koji se uspješno odupiruholandskoj bolesti.Trebalo bi voditi računa o njegovusjemenu, jer možda će to sjeme i njegovibudući brijestovi biti otporni naholandsku bolest.Ovakve primjerke treba čuvati izaštititi od sječe i šumokradica. Unjemu ima približno 3,50 m3 drvnemase.J.LuketićUPRAVA ŠUMA BJELOVARZAVRŠENA JOŠ JEDNA CESTAJedna šumska prometnica i dva zemljorada dovršeni su u ŠumarijiBjelovar prije zahlađenja, početkom studenog. 600 m gornjeg stroja uodjelu 143 Bjelovarske Bilogore ima veliko značenje, jer obuhvaća 55 hašume stare 90 godina, gdje se očekuje 1500 kubika glavnog prihoda.- Prometnica ide najnižom točkom terena, gdje je nekad bilo močvarnotlo, pa je bilo izuzetno teško raditi, kaže Zlatko Bužić iz »Građevinarstva«koje je izvodilo radove.Radnici ove radne jedinice uspješno su priveli kraju i jedan zemljoradu predjelu zvanom Zakletište, koji povezuje odjele 147 i 148 i obuhvaćačak 300 ha šume s približno 2.500 kubika mase, te zemljorad u Orovačkimvinogradima u odjelima 156-160. Prvi je dužine 2 km, a ovaj u Orovačkimvinogradima, koji obuhvaća 200 ha, dužine je 4 km.M.M.MUHI; —•••>Novi izgled motela Vrani kamen, sada samostanOvo je novi izgled nekadašnjeg motela »Vrni kamen« u Đulovcu. Visokaželjezna ograda oko objekta svjedoči da je motel promijenio vlasnika i,što je još važnije, namjenu. Motel je prije dvije godine postao - samostanom.Malo vraćanje u ne tako daleku prošlost podsjetit će nas da je motelsagradila šumarija Đulovac (onda Miokovićevo) 1974. godine, u vrijemekada je bila OOUR, samostalno poslovala i kao što se vidi, imala novaca.Tadašnji upravitelj šumarije, pok ing. Franjo Pretula, gradnjom je motelariješio problem stanovanja radnika iz Bosne.Motel je u početku dobro radio, kasnije su počeli problemmi s poslovanjem,no nekako se vodio u sklopu šumarije. Poslije rata, 1992. godine,u njemu su jedno vrijeme boravili unproforci. Nakon njihovog odlaskapočeli su »na višim razinama« razgovori o prenamjeni objekta, tako dasadašnji upravitelj šumarije u Đulovcu, ing. Vlado Lacina, kaže »kako jepolovinom 1993. tek bio obaviješten da motel više nije u vlasništvu»Hrvatskih šuma«.M.M.