XVIII SEDNICA PREDSEDNIŠTVA SKGOOsamnaesta sednica PredsedsedništvaSKGO, u sazivu 2010/<strong>2011</strong>, održana je uBeogradu, 24. novembra <strong>2011</strong>. godine.Sednicom je predsedavao Saša Paunović,predsednik SKGO i predsednik opštineParaćin.Pored članova Predsedništva, sednici su prisustvovalii gospodin Želimir Popov, pomoćnikministra prosvete i nauke, Vesna Ivić,načelnik Gradske uprave Grada Beograda ipredsednik Izborne komisije za sprovođenje izborana 39. skupštini SKGO i Tomislav Đorđević,predsednik Gradske opštine Savski Venac.Predsedništvo SKGO usvojilo je Inicijativu zaprikupljanje novčanih sredstava za rekonstrukcijuroditeljske kuće “Doktorove kule” za decuobolelu od raka, a nakon sednice upućen jepoziv svim gradovima i opštinama u Srbiji da seuključe u ovu humanitarnu akciju i tako pomognuoboleloj deci i njihovim roditeljima na putuozdravljenja.Takođe, Predsedništvo je razmatralo Nacrtzakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju iusvojilo stavove, primedbe i predloge na Nacrtzakona koji su upućeni Ministarstvu prosvete inauke u Vladi Republike Srbije.Na kraju, članovi Predsedništva su informisanio aktivnostima Izborne komisije, opripremanju Liste kandidata za organe kojise biraju na 39. skupštini SKGO, kao i novomprojektu „Unapređenje poslovnog okruženjana lokalnom nivou kroz regulatornu reformu”koji će sprovoditi <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> <strong>gradova</strong>i opština, a čiji se početak realizacije očekujekrajem ove godine.•INICIJATIVA SKGO: POMOZIMO DECI OBOLELOJ OD RAKADA DOKTOROVA KULAPOSTANE RODITELJSKA KUĆA<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> <strong>gradova</strong> i opštinapoziva sve gradove i opštine u Srbiji,kao i sve ljude dobre volje, da pomognuu obnovi i opremanju Doktorovekule, objekta namenjenog za smeštajdece obolele od raka i njihovih porodicatokom lečenja od ove teške bolestiGradska opština Savski Venac, u saradnjisa Nacionalnim udruženjem roditeljadece obolele od raka (NURDOR),pokrenula je projekat za rekonstrukcijuDoktorove kule. Objekat je smeštenu okviru kompleksa Kliničkog centraSrbije, veoma blizu Onkološke i Dečjeklinike, a u rekonstruisanom objektuveličine oko 860 kvadrata nalaziće sesedam apartmana, centralna kuhinja,zajedničke prostorije za odmor i igru,kao i biblioteka.Cilj osnivanja ovog objekta jeste daobolela deca hemioterapiju primajuu dnevnim bolnicama, a da ostatakvremena provode u porodičnom okruženju.Otuda potreba za roditeljskimkućama koje, u ovom slučaju, predstavljajukuće nade za decu obolelu od rakai njihove roditelje.Roditeljska kuća namenjena je smeštajuroditelja i dece koja se leče od rakavan mesta stanovanja. Kako na beogradskehemato-onkološke klinike nalečenje dolazi 70% dece iz unutrašnjostiSrbije, a lečenje od raka može potrajativiše godina uz visoke materijalne troškove,ovakav tip smeštaja je od velikevažnosti, posebno za socijalno ugroženeporodice.<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> <strong>gradova</strong> i opština– Savez <strong>gradova</strong> i opština Srbije pozivalokalne samouprave, društveno odgovornekompanije, kao i sve ljude dobrevolje da upute pomoć kako bi ovaj projekatbio u kratkom roku završen. Pokažimosolidarnost, omogućimo bolesnojdeci da u porodičnom okruženju pobedeu najvažnijoj bitki, bitki za život. •Donatorska sredstvamogu biti uplaćena na namenskiračun GO Savski venac„Doktorova kula“ broj 840-1813741-23.Mesečnik Lokalna <strong>samouprava</strong> je izdanje Stalne konferencije <strong>gradova</strong> i opština - Saveza <strong>gradova</strong> i opština Srbije koje je podržao program EXCHANGE 3 (finansira Evropska unija) iKfW. Izdavač je isključivo odgovoran za informacije koje se nalaze u publikaciji.<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> <strong>gradova</strong> i opština - Savez <strong>gradova</strong> i opština Srbije, Makedonska 22, Beograd, tel. 011/3223-446, e-mail: secretariat@skgo.org, http//www.skgo.orgISSN 2217-6985 Uređuju: Vladimir Jovanović, Željko Krnetić i Katarina Arambašić-Pivić; Fotografije SKGO; Grafička postavka: Aleksandar Marković; Štampa: Birograf Comp d.o.o.2 II LOKALNA SAMOUPRAVA
UVODNikLJUBINKAKALUĐEROVIĆSekretarka Odbora SKGOza zaštitu životne sredine„Zelena ekonomija”na lokaluPrethodni uvodnik koji je zatemu imao pitanja zaštiteživotne sredine pisan je sredinom2009. godine, neposrednonakon usvajanja seta zelenih zakona,koji su predstavljali toliko željenipravni osnov za rešavanje brojnihproblema u ovoj oblasti.Prioritet u sprovođenjuzakona u oblastiupravljanja otpadomZakoni koji se odnose na upravljanjeotpadom i upravljanje ambalažnimotpadom proglašeni su zaprioritetne za sprovođenje, ali tonije bilo dovoljno prioritetno da bise ispoštovali svi rokovi propisanisamim zakonima. Kasnilo se na svimnivoima. Ministarstvo nije uspelo dau predviđenom roku pripremi neophodnapodzakonska akta, a lokalnesamouprave su to dočekale kao odličanizgovor da ne urade svoj deoposla. Kasnilo se sa izradom i usvajanjemlokalnih planova upravljanjaotpadom, tako da je prvi rok, maj2010. pokazao katastrofalne rezultateJLS.Ipak, zakonom propisanih kazninije bilo, jer je procenjeno da sukapaciteti JLS za ove poslove nedovoljni,a nema ni dovoljno sredstavau lokalnim budžetima za sve aktivnostikoje jedan ovako sveobuhvatanplan podrazumeva. Zato je, napredlog Sektora za nadzor i kontroluMinistarstva životne sredine,rudarstva i prostornog planiranjarok za donošenje lokalnih planovaupravljanja otpadom produžen dokraja 2010. godine, bez posledica.Za neke, uglavnom manje i nerazvijenijeopštine, ovaj rok je produženza godinu dana.Nacionalna strategijaza upravljanje otpadomU međuvremenu, pravni okvir zaoblast upravljanja otpadom dodatnoje proširen usvajanjem revidiraneNacionalne strategije za upravljanjeMože sereći da je uuslovima noveekonomskekrize inedostatkanovihinvesticija udruge oblasti,’’zelenaekonomija’’postalajedina izvesnaopcija zazapošljavanjeotpadom do 2019. godine, čije jesprovođenje osigurano odredbamasamog Zakona o upravljanju otpadom.Strategija je potvrdila opredeljenjeda se upravljanju otpadompristupi na regionalnom principu,pa je intenzivirana dalja promocijaregiona i podrška svima koji su uspelida se organizuju u regione.U istom periodu, nakon mnogobrojnihpregovora i razgovora opotrebi da se u sektor upravljanjaotpadom uključi i privatni kapital,kako bi se pre svega povećala efikasnostupravljanja u ovoj oblasti,došlo je do realizacije nekoliko privatno-javnihpartnerstava. Rezultatovih aktivnosti su izgrađene triregionalne deponije, u Leskovcu,Lapovu i Jagodini. Pored toga, podržanesredstvima EU, izgrađene suregionalne deponije u Užicu i Pirotu.Očekivalo se da će proces regionalizacijebiti brži, ali se pokazalo da jeuspostavljanje regiona vrlo komplikovanproces, koji u sebi krije brojneprobleme i nepoznanice, pa su imodaliteti regionalnog udruživanjavrlo raznoliki. Kako god da su formirani,u ovom trenutku, funkcioniše,potpisni su sporazumi ili su u fazipregovora 14 regiona za upravljanjeotpadom u Srbiji. Problem predstavljanestabilnost ovih regiona,često odustajanje i prelazak opštinaiz jednog regiona u drugi, kao ipitanje šta sa onim opštinama kojenisu obuhvaćene regionima. Postojećiregioni su formirani različito odpredloga Nacionalne strategije, kojaje predložila regionalizaciju na bazigeografsko-statističkih karakteristika.U praksi su mnogo više uticajaimali političko-partijski dogovori. Iztog razloga su predložena rešenjaregionalnih centara za upravljanjeotpadom za jedan broj opština potpunoneracionalna i one su ostalepo strani.Ono što u narednom periodu želimoda uradimo, kao Savez <strong>gradova</strong>i opština, je vodič o međuopštinskojsaradnji. Smatramo da bi bilo korisnoda ovaj vodič, pored modela samogsporazuma o međuopštinskojsaradnji sadrži i predloge različitihmodela preduzeća koja upravljajuregionalnim sistemima, sa obrazloženjimakoja se odnose na prednostii nedostatke svakog od njih.Efekti selekcije otpadaPored pitanja upravljanja komunalnimotpadom, novinu predstavljapropisivanje upravljanja posebnimtokovima otpada, što je uticalona pojavu velikog broja pravnih licai preduzetnika koji su svoju poslovnušansu prepoznali u upravljanjugumama, metalom iz otpada, papirom,električnim i elektronskimotpadom, otpadnim uljima, ambalažomi ambalažnim otpadom. Zabavljenje ovim poslom neophodnesu dozvole, koje se izdaju i u jedinicamalokalne samouprave i odstrane Ministarstva životne sredine,rudarstva i prostornog planiranja.Na ovaj način su i u jedinicamalokalne samouprave počeli da sesagledavaju pravi efekti selekcijeotpada i da se otpad zaista posmatrakao izvor sirovina za sve onekomponente koje se mogu ponovoupotrebiti ili reciklirati. Sakupljanjei tretman otpada postaju deosistema, koji otpočinje plaćanjemtaksi za plasman dobara koja nakonupotreba postaju otpad, a završavaisplatom podsticajnih sredstava onimakoji taj otpad zbrinjavaju. Na tajnačin i upravljanje otpadom postajedeo ’’zelene ekonomije’’.Može se reći da je u uslovima noveekonomske krize i nedostatka novihinvesticija u druge oblasti, ’’zelenaekonomija’’ postala jedina izvesnaopcija za zapošljavanje, prepoznataod strane političara svih političkihopredeljenja u Srbiji, i na taj način jejoš jednom potvrđena stara tvrdnjaiskusnih ekoloških poslenika, da životnasredina i ekologija ne poznajugranice ni partijske podele. •Broj <strong>53</strong> • Decembar ‘11 II 3