10.07.2015 Views

Sovuljaga buljina - Hrvatske šume

Sovuljaga buljina - Hrvatske šume

Sovuljaga buljina - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

lovstvo ZLATNAGREDAStatus kulturna dobrapriječi izgradnju hladnjačeu Zlatnoj GrediPiše FotoInes BrezovacOve je godinehladnjača unaselju ZlatnaGreda u Baranjitrebala bitiizgrađena tepostati radnimmjestom zabarem peteronovozaposlenihljudi. Međutim,njezina jeizgradnjazaustavljena iprije no što jepočela.Naime, Ministarstvo kulture je na inicijativuUdruge za zaštitu prirode i okoliša ZeleniOsijek Zlatnu Gredu proglasilo kulturnimdobrom 28. listopada 2011. Iz toga proizlazida se objekti koji su na zaštićenim česticama (a uvlasništvu Hrvatskih šuma) ne smiju uklanjati jer to nedopušta „sustav mjera zaštite“ koji je „utvrđen Rješenjemo zaštiti“. Takav je odgovor Upravi šuma PodružniciOsijek stigao iz Konzervatorskog odjela u Osijekuna zahtjev radi utvrđivanja posebnih uvjeta za uklanjanjepostojeće zgrade i izgradnju hladnjače.− O proglašenju Zlatne Grede kulturnim dobromsaznali su iz novina − kaže rukovoditelj pravnog odjelaUŠP Osijek Javorko Bebek. <strong>Hrvatske</strong> su <strong>šume</strong> stoga16. prosinca 2011. sazvale konferenciju za novinareu Lovačkom domu Zlatna Greda kako bi kroz medijeobjasnili stvarne činjenice o velikoj materijalnoj šteti iotežanome daljnjem razvoju lovnog turizma koji proizlazeiz zabrane izgradnje hladnjače u Zlatnoj Gredi.Nekada staja, danas ruševni objekt koji je dobio status kulturna dobraZeleni Osijek je 2003. godine u zakup od Hrvatskihšuma dobio upravnu zgradu. Ondje je bilosredište polazaka turističkih tura agencije Zlatna Gredad.o.o. koju je osnovao Zeleni Osijek. U radovima izvedenimana navedenom objektu u posljednjoj adaptacijinapravljene su izmjene koje uključuju bojenje tradicijskefasade od opeke fasadnim bojama. Time je onizgubio izvorni izgled te ne može prezentirati nasljeđekoje bi se moglo proglasiti kulturnim dobrom. Osimte zgrade, na česticama koje su dobile zaštitu nalazese još ruševna škola i stanovi, čardaci, površine obrasletravom... Dodajmo kako autobusi s turistima ne bimogli ni dolaziti u Zlatnu Gredu da <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> nisuizgradile most i nekoliko kilometara asfaltirane prilazneceste kako bi se do mjesta uopće moglo doći vozilimatežim od jedne i pol tone.„Apsurdno je što se sve u Hrvatskoj proglašavakulturnim dobrom“, naglasio je voditelj UŠP OsijekDragutin Vračević, dipl. ing. šum. Naime, iako samonaselje Zlatna Greda datira iz 1870-ih godina, većinaobjekata u njemu izgrađena je tek sredinom 20.stoljeća ili kasnije, a sada su mnoge srušene ili su uruševnom stanju. Njihova kulturna i povijesna vrijednostzaista je upitna, budući da se u takvome stanjuu kakvome trenutno jesu iz njih ne može iščitati nikakav„umjetnički, povijesni, paleontološki, arheološki,antropološki i znanstveni značaj“, prema definicijikulturna dobra iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara, čl. 2. Kulturno su dobro tako postale i nadstrešnicesa salonitnim krovnim pločama, ruševnaškola ili pak benzinska crpka.U žalbi na odluku Konzervatorskog odjela Vračevićističe kako je „prilikom donošenja rješenja potpunozanemareno stvarno stanje na terenu“ jer je uzpriloženo objašnjenje dodana kopija pregledne karteiz 1991. godine, dok je „većina ucrtanih objekata umeđuvremenu srušena, a dio ostalih u ruševnom stanjui prijeti sigurnosti“. Osim toga, upitna je valjanostodluke o proglašenju kulturnim dobrom katastarskihčestica na kojima su <strong>šume</strong> i livade. „Da bi šuma postalakulturno dobro mora se provesti postupak sukladnoZakonu o šumama te istu izdvojiti iz osnove ili proglasitišumom posebne namjene, a što je u nadležnostiMinistarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnogagospodarstva te se ovim rješenjem zadire u ovlastidrugog ministarstva“, stoji u žalbi. Povrh svega, vlasništvonad zaštićenim objektima zbog novostečenogstatusa obvezuje <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> na plaćanje spomeničkerente, što stvara dodatne troškove ovom trgovačkomdruštvu. Budući da obnova objekata ovisi ofinancijskim mogućnostima – a njezini će se troškovistjecanjem statusa kulturna dobra popeti na milijunskeiznose – sredstva će se morati osigurati iz državnogproračuna jer ih <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> neće moći platiti.2 HRVATSKE ŠUME BROJ 181/182 l SIJEČANJ/VELJAČA 2012.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!