Sovuljaga buljina - Hrvatske šume

Objekt u kojemu su nekada bili stanovisada propadada to ostvare“, dodao je voditelj UŠP Osijek. Osim ZlatneGrede na području Baranje postoje i druge, čak istarije pustare koje nisu dobile nikakvu zaštitu (poputKozjaka, Mirkovca, Jasenovca, Sokolovca i dr.). Dok jeprojekt Hrvatskih šuma za izgradnju hladnjače odavnoosmišljen te su prikupljene sve potrebne dozvolei uloženo 200.000 kuna samo za ishodovanje svihpapira, projekti koje izrađuje Zeleni Osijek financirajuse iz fondova Europske unije te uopće ne morajubiti realizirani. S provedbom gradnje hladnjače bi se,s druge strane, započelo već na proljeće te bi ona donijelaveliku gospodarsku korist, posebice u ovoj lošojfinancijskoj situaciji u državi. Uz to bi se poticao razvojlovnog turizma u Baranji.Na konferenciji u Lovačkom domu Zlatna GredaVrhunac optužbi se ipak nalazi u izjavama ZelenogOsijeka kako Hrvatske šume namjeravaju izgraditi klaonicu.„Oni se često pozivaju na prljavštinu, no to nijetočno jer su propisi strogi i sve mora biti besprijekornočisto“, naglasio je dr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing.šum., stručni suradnik za lovstvo iz Odjela za lovstvo.Odgovor na žalbu još uvijek nije stigao, a Hrvatskesu šume predložile da hladnjaču izgrade i urede premasadašnjoj strukturi i izgledu objekta na čijemu bimjestu ona trebala biti (sada se ondje nalazi staja građenaopekom) pa na koncu i da ju izgrade na mjestugdje ne bi trebali srušiti niti jedan objekt. Time bi sesačuvala izvornost te umjetnička i povijesna vrijednostkoju predmnijeva status kulturna dobra ili se,pak, rušenje zaštićenih objekata uopće ne bi moralodovesti u pitanje. šumsko sjemenarstvoKontroliranaproizvodnjakitnjakovogžira za rasadnikHajderovacPiše: Ivica TomićFoto: I. Tomić,Lj. Fliszar, Z. TanockiKao jedinas hrastomkitnjakom uHrvatskimšumama,plantažaNovoselciosnovana je uproljeće 2008.godine naistoimenomlokalitetuŠumarijePožega, u bliziniprometnicePožega −Slavonski Brod,na površini10,28 ha.Osam osnovanih proizvodnih klonskih sjemenskihplantaža najznačajnijih samoniklih vrstašumskoga drveća i 140 registriranih priznatihsjemenskih sastojina na području Hrvatskihšuma solidna su osnovica za stalnu i kvalitetnu proizvodnjušumskoga sjemena u nas. Tako se negativna razlikaizmeđu potrebnog i skupljenog sjemena u šumskimsastojinama umanjuje ili čak poništava. Program proizvodnjesjemena u sjemenskim plantažama iz 1998. godine,za najvrjednije kategorije sjemena (“kvalificirano” i“testirano”), provodi se na temelju utvrđenog prioritetavrsta proizvodnjom cjepova u rasadniku Hajderovac i popunjavanjempodignutih plantaža. Sušenje šuma, štete inestanak šuma nakon požara, napadi različitih štetnika,jaki vjetrovi te sve prisutniji promijenjeni klimatski uvjeti(zagađenje atmosfere, tla, vode i dr.), pojave su koje negativnoutječu na ukupno genetičko bogatstvo (genofond)naših šuma i biološku raznolikost (biodiverzitet)šumskih ekosustava.Najveća genetska dobit u klonskim sjemenskimplantažama − Za potrebe šumarstva proizvodnja sjemenaprovodi se na nekoliko načina. Najjednostavniji je,ali i najnekvalitetniji, skupljanje sjemena u šumi ili izvanKlonovi hrasta kitnjaka4 HRVATSKE ŠUME BROJ 181/182 l SIJEČANJ/VELJAČA 2012.