Kurikulum zdravstvenog odgoja za srednje skole
Kurikulum zdravstvenog odgoja za srednje skole
Kurikulum zdravstvenog odgoja za srednje skole
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Kurikulum</strong> <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong>1
SADRŽAJ1. Uvod 32. Sugestije <strong>za</strong> učitelje, nastavnike i stručne suradnike 53. Prikaz modula/razred/broj sati u okviru sata razrednika 74. Prikaz planiranih nastavnih sadržaja i očekivanih ishoda 85. Preporučena literatura 382
UvodSvrha <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong> je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, <strong>za</strong>dovoljne, uspješne,samosvjesne i odgovorne osobe.Program Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> temelji se na holističkom poimanju zdravlja, koje obuhvaća očuvanjezdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturudruštvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja.Program se <strong>za</strong>sniva na višedimenzionalnom modelu koji podrazumijeva pove<strong>za</strong>nost tjelesnog, mentalnog,duhovnog, emocionalnog i socijalnog aspekta zdravlja, a ispunjenje i stabilnost u svakoj od navedenihdimenzija pridonosi cjelovitosti razvoja i povećanju kvalitete življenja svake osobe. Podjela programaZdravstvenog <strong>odgoja</strong> u module (Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja teSpolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje) treba osigurati potrebnu ravnotežu međusadržajima i primjerenu programsku <strong>za</strong>stupljenost različitih aspekata zdravlja. Ipak, moduli nisu i ne trebajubiti strogo odijeljeni pa se mogu prepoznati srodni sadržaji, odnosno ciljevi koji se isprepliću i prožimaju.U raspoređivanju sadržaja Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> u module i razrede vodilo se računa o specifičnostimaučeničke razvojne dobi te o interesima koji se u određenoj dobi pojavljuju kod većine učenika i o problemimakoji ih <strong>za</strong>okupljaju.Modul Živjeti zdravo u kojem će djeca učiti o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj aktivnosti imentalnom zdravlju najviše je <strong>za</strong>stupljen u razrednoj nastavi, ali se njegovi sadržaji protežu i u svim ostalimrazredima do četvrtog razreda <strong>srednje</strong> škole. Sadržajima koje obuhvaća ovaj modul djeci se želi uka<strong>za</strong>ti navažnost zdrave prehrane i stjecanje pozitivnih navika osobne higijene. Budući da je kod mladih u Hrvatskoj isvijetu očit porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, nužno je edukacijom djelovati preventivno kroz sverazine <strong>odgoja</strong> i obrazovanja djece i mladih. Nastavno na dio u kojemu se govori o zdravoj i uravnoteženojprehrani nastoji se pove<strong>za</strong>ti dostupnost znanstveno utemeljenih informacija o prehrambenim namirnicamate djecu i mlade uputiti na preporučene prehrambene namirnice i na važnost provođenja redovite i umjerenetjelesne aktivnosti.Svjetska zdravstvena organi<strong>za</strong>cija (WHO) podsjeća nas da je zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne isocijalne dimenzije koje je nemoguće odvojiti. U osiguravanju <strong>za</strong>štite mentalnog zdravlja važno je pomoćiučenicima prepoznati vrijednost njihovih osjećaja i mišljenja jer jedino tako mogu razviti osjećaj vlastitevrijednosti. Rezultat provedbe <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong> <strong>za</strong> promociju mentalnog zdravlja uključuje poticanje irazvoj samopouzdanja i razvijanje životnih vještina od komunikacije do donošenja odluka.Prevencija ovisnosti je, kao i prevencija nasilničkog ponašanja, <strong>za</strong>stupljena kroz sve dobne skupineškolske djece i mladih. Osobita pozornost posvećuje se i nekim novijim pojavama kao što su nasiljekorištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i klađenje adolescenata. Slijede problemikoji su sve više prisutni s tragičnim posljedicama u prometu, a odnose se na prebrzu vožnju, vožnju podutjecajem alkohola, droga itd.3
Spolno/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje je modul kojim se učenicima žele datiznanstveno utemeljene informacije, ali i uvidi u različita promišljanja te raznorodne vrijednosne perspektive.Cilj modula je omogućiti učenicima usvajanje vještina potrebnih <strong>za</strong> donošenje odgovornih odluka važnih <strong>za</strong>očuvanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja te im pomoći da kroz razumijevanje različitosti i kritičkopromišljanje izgrade pozitivan odnos prema sebi i drugima.Osposobljavanje <strong>za</strong> kritičko prosuđivanje životnih situacija i vlastitih postupaka i <strong>za</strong> odgovorno donošenjeodluka temeljni je cilj svih modula.Također, jednako važan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri čemu je važno pomoći svim učenicimarazviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvažavanje različitosti među ljudima kao temeljnu vrednotu.Zdravstveni odgoj treba pomoći razvoju sustava vrijednosti kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije iosjetljivosti <strong>za</strong> potrebe drugih, no istodobno treba uka<strong>za</strong>ti na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojavekoje se ne smiju tolerirati ili ignorirati.Rukovodeći se spoznajom o tome kako u aktualnim nastavnim programima već postoje brojni sadržaji, au školskoj praksi uvriježene brojne aktivnosti u funkciji Zdravstvenog <strong>odgoja</strong>, program je oblikovan na načinkoji uvažava sve ono što već postoji i poka<strong>za</strong>lo se dobrim, a kao dodatne sadržaje ističe ono čemu valjaposvetiti još više vremena. To dodatno vrijeme pronađeno je u satima razrednika – do 12 sati godišnje. Diopredviđenih tema ostvarit će razrednici, a u njihovoj pripremi pomoći će im stručni suradnici, pedagozi,psiholozi, socijalni pedagozi i drugi.U programu je navedena preporuka o broju nastavnih sati sata razrednika na kojima će se ostvarivatidodatne teme <strong>zdravstvenog</strong>a <strong>odgoja</strong>. Redoslijed provedbe sadržaja odredit će razrednik u dogovoru s ostalimodgojno-obrazovnim radnicima u školi i vanjskim suradnicima (školska medicina). Navedeni ishodi u okvirusvakog modula, omogućit će procjenu kvalitete programa samovrednovanjem škola i vanjskimvrednovanjem.Dio programa Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> koji propisuje sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta,sate razrednika, školske projekte i druge školske aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju <strong>zdravstvenog</strong><strong>odgoja</strong> i obrazovanja te mu je cilj olakšati kroskurikularnu provedbu. Škole koje imaju dobre programeprevencije ovisnosti i nasilničkog ponašanja, dobre programe promicanja zdrave prehrane i zdravih stilovaživljenja nastavit će ih ostvarivati i unapređivati prema svojim najboljim iskustvima. Nastava Prirode idruštva, Prirode, Biologije, Tjelesne i zdravstvene kulture te drugih nastavnih predmeta i nadalje ćeostvarivati ciljeve u funkciji <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong>, uz dodatnu pozornost na definirane ishode u područjuZdravstvenog <strong>odgoja</strong>. U dijelu sadržaja integriranih u već postojeće programe i aktivnosti navedene su i neketeme (s ishodima) koje nisu propisane programima na razini države, ali se uspješno ostvaruju u mnogimškolama te ih se preporučuje integrirati u predmetne sadržaje ili sate razrednika. Neki sadržaji, poputprevencije nasilničkog ponašanja, razvijanje odgovornosti <strong>za</strong> vlastite postupke, primjenjivanje uljudbenogponašanja i uvažavanja različitosti, briga o zdravom i čistom okolišu te urednom radnom okruženju, <strong>za</strong>daćasu svih nastavnih predmeta i ostalih aktivnosti u školi. U većini škola ovi aspekti <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong>ugrađeni su u školske dokumente i u mnogima su dio školske kulture. Koliko se sve ono što je <strong>za</strong>crtano <strong>za</strong>istai provodi te koliko se uspješno odražava na razini pojedinca, trebalo bi biti ključno pitanje samoevaluaciješkole u smislu pripreme <strong>za</strong> ciljano, smisleno i učinkovito ugrađivanje Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> u školskikurikulum.4
Rezultati Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> poka<strong>za</strong>t će se <strong>za</strong> nekoliko godina. Očekuje se da će sustavna i dosljednaprovedba programa popraviti, prema novijim poka<strong>za</strong>teljima, <strong>za</strong>brinjavajuću zdravstvenu sliku populacijedjece i mladih u Republici Hrvatskoj. Stoga je tijekom provedbe potrebno provoditi evaluaciju programa tega nadograđivati i mijenjati sukladno primjerima dobre prakse.U pripremi i provedbi predloženog modula Zdravstvenog <strong>odgoja</strong> preporučuje se korištenje različitihoblika i metoda rada i poučavanja koji će omogućiti učenicima aktivno sudjelovanje u primjeni predloženihaktivnosti:ooooooooorad u parovima i malim skupinamaorganiziranje predavanja s diskusijama i panel-raspravamapedagoška radionicaigranje ulogaoluja idejarazvoj stavova u raspravi i debatianali<strong>za</strong> slučajevakorištenje dostupnih i primjerenih sadržaja sa internetskih stranica i korištenje informacijskokomunikacijskihtehnologijapriprema i organiziranje lokalnih preventivnih aktivnosti (izložbe, obilježavanje prigodnihdatuma…).1. Sugestije <strong>za</strong> učitelje, nastavnike i stručne suradnikeoooomaterijale predstavljene u okviru eksperimentalnog programa prilagodite, integrirajte inadopunite u skladu sa svojim znanjima, vještinama i kreativnim potencijalimaaktivnosti koje planirate ostvariti u okviru sati razrednika pripremite u suradnji s kolegama izdrugih nastavnih područja, stručnim suradnicima i ostalim stručnjacima izvan škole (npr.liječnici, soc. radnici, profesori sa sveučilišta…)prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i <strong>za</strong>tražitenjihovu podrškupripremite u suradnji s kolegama plan aktivnosti koji će pratiti, podržati i pojačati sadržaje kojeste prezentirali učenicima u okviru sata razrednika5
ooorganizirajte stručno usavršavanje u školi prema potrebama odgojno-obrazovnih radnikapripremite plan ažuriranja informacija u koji ćete uključiti i učenike; pripremite materijale koji ćevam pomoći u kvalitetnoj primjeni programskih aktivnosti (priručnici, informacije s mrežnihstranica i dr.)U cilju što kvalitetnije pripreme <strong>za</strong> planiranje i provedbu kurikuluma <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong> Agencija <strong>za</strong>odgoj i obrazovanje organizirat će stručna usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o sadržajimai temama <strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong>.Agencija <strong>za</strong> odgoj i obrazovanje priprema radne materijale i vodiče <strong>za</strong> pripremu i provedbu kurikuluma<strong>zdravstvenog</strong> <strong>odgoja</strong>, koji će se kontinuirano i sukcesivno objavljivati na internetskim stranicama Agencije.NapomenaU prikazu planiranih nastavnih sadržaja i očekivanih ishoda dodatni sadržaji koji će se provoditi nasatima razrednika označeni su slovom A, a sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadržajenastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata slovom B.Sadržaje označene zvjezdicom (*) ostvarit će timovi školske medicine (nadležni školski liječnici imedicinske sestre/tehničari).6
2. Prikaz modula/ razred/ broj sati u okviru sata razrednikaSrednja školar. b. ModuliRazred/planirani broj sati po modulu1. razred 2. razred 3. razred 4. razred1 Živjeti zdravo 4 4 3 22Prevencija nasilničkogponašanja2 2 2 23 Prevencija ovisnosti 2 2 2 04Spolna/ rodna ravnopravnost ispolno odgovorno ponašanje4 4 5 0Ukupno sati 12 12 12 47
Srednja škola (I. razred)Živjeti zdravosadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 4 sata)PRAVILNA PREHRANA (1 sat)Prehrambeni stiloviOSOBNA HIGIJENA (1 sat)Utjecaj spolno prenosivih bolesti nareproduktivno zdravlje*MENTALNO ZDRAVLJE (2 sat)Nova škola – i<strong>za</strong>zovi i odluke kojedonosimoVrijednosti izbora životnog stilaB – Sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani upostojeće sadržaje nastavnih predmeta,školskih preventivnih programa, saterazrednika i projekataTJELESNA AKTIVNOSTIndividualni program tjelesnog vježbanjaSuvremene tjelovježbene aktivnosti (ekstremnisportovi)obrazložiti važnost preuzimanja odgovornosti <strong>za</strong> vlastito zdravljeprocijeniti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmuobjasniti čimbenike rizika <strong>za</strong> reproduktivno zdravlje<strong>za</strong>štita od spolno prenosivih bolesti (pravilna uporabaprezervativa)sastaviti pravila <strong>za</strong> dobre odnose u razredu/ razrednom odjeluuvažavati različitostidonositi odgovorne odluke (prehrana, pušenje, spolnoponašanje)reorganizirati korištenje sna i odmora (po potrebi)<strong>za</strong>uzeti se <strong>za</strong> sebesastaviti individualni program jedne tjelovježbene aktivnostiopisati dobrobiti, osobne tjelesne mogućnosti i mogućeopasnosti pri bavljenju suvremenim tjelovježbenim aktivnostima(ekstremnim sportovima)MENTALNO ZDRAVLJEŠKOLA, JA I OKOLINASudjelujemo u životu (nove) školeDobri odnosi u novoj <strong>za</strong>jedniciDonošenje odgovornih odlukaŽIVIM ZDRAVOPRVA POMOĆOsnovni <strong>za</strong>hvati prve pomoćivrednovati osobni izbor iz perspektive zdravljaprocijeniti vrijednost izbora svoga životnog stila s obzirom nazdravlje i osobnu dobrobitprocijeniti opasnosti <strong>za</strong> zdravlje ve<strong>za</strong>ne uz specifičnost<strong>za</strong>nimanja <strong>za</strong> koje se školujeprimijeniti mjere sigurnosti na/ pri (praktičnom) radudemonstrirati osnovne <strong>za</strong>hvate prve pomoći koji mogu spasitiživot ugroženoj osobi28
Prevencija nasilničkog ponašanjasadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 2 sata)PRIMJERENO PONAŠANJEPrevencija nasilja u različitim okolnostima – uvezi, sportu… (1 sat)Neprimjerene pojavnosti u školi i okolini (1 sat)primijeniti nenasilne metode u rješavanju problemaodoljeti pritisku vršnjakapove<strong>za</strong>ti sadržaje odgovornog ponašanjaanalizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/ neprimjerenakomunikacija, stigmati<strong>za</strong>cija, diskriminacija, omalovažavanje,vrijeđanja…)iska<strong>za</strong>ti empatiju prema vršnjacima i odraslimapromovirati odgovorno ponašanjePrevencija ovisnostisadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 2 sata)Alkohol i droge – utjecaj na pojedinca, obitelj i<strong>za</strong>jednicu (1 sat)Rizična ponašanja i posljedice na obrazovanjete profesionalni razvoj i karijeru (1 sat)prepoznati i pove<strong>za</strong>ti utjecaj alkohola i ostalih sredstavaovisnosti na pojedinca, obitelj i <strong>za</strong>jednicuprepoznati rizike i posljedice sredstava ovisnosti nareproduktivno zdravlje i njihovo korištenje tijekom trudnoćepove<strong>za</strong>ti osobnu odgovornost s odgovornim ponašanjem ibrigom o zdravljuprepoznati rizike pove<strong>za</strong>ne s korištenjem sredstava ovisnostitijekom obrazovanja i profesionalne karijerei<strong>za</strong>brati strategije suočavanja s problemima29
Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanjesadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 4 sata)Razvijanje vještina potrebnih <strong>za</strong> odgovornoseksualno ponašanje I. (2 sata)Emocije i komunikacija u vezi (1 sat)Medijski prikaz seksualnosti (1 sat)objasniti SPI i rizike ranog stupanja u seksualne odnoseopisati djelovanje, prednosti i nedostatke različitih metodakontracepcijeraspraviti ulogu medija i vršnjačkog pritiska u seksualnojinicijaciji adolescenataraspraviti važnost donošenja autonomne i odgovorne odluke ostupanju u seksualne odnose (što znači biti spreman/ na?)predložiti načine odupiranja vršnjačkim pritiscimaobrazložiti važnost dogovora o odgovornom seksualnomponašanju s partneromusporediti različite stavove o seksualnosti i uporabi <strong>za</strong>štiteprepoznati, izreći i <strong>za</strong>stupati osobne granice i potrebe upartnerskom odnosuraspraviti važnost ravnopravnog komuniciranja u partnerskom/prijateljskom odnosuprotumačiti pojam i važnost intimnosti u veziobjasniti vezu između predrasuda prema ženama i njihovediskriminacije u povijestiraspraviti načine prevladavanja spolnih/ rodnih stereotipaanalizirati prikaz seksualnosti u pornografiji: kako pornografijaprikazuje žene, kako muškarce?raspraviti kako pornografija utječe na adolescente30
Srednja škola (II.razred)Živjeti zdravosadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 4 sata)PRAVILNA PREHRANA (1 sat)Dodaci prehraniOSOBNA HIGIJENA (1 sat)Zaštita reproduktivnog zdravlja*MENTALNO ZDRAVLJE (2 sata)Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstavana mentalno zdravljeSlobodno vrijemeinterpretirati prikupljene informacije o zdravlju i bolestima terazličitim pristupima zdravstvenoj kulturiprocijeniti izbor životnog stila s obzirom na zdravlje i osobnudobrobitobjasniti znanstveni stav o uporabi kontracepcijeobjasniti potrebu redovitih ginekoloških pregledaobrazložiti potrebu otvorenog komuniciranja o spolnosti sazdravstvenim radnikomobjasniti pravilnu uporabu lijekovaopisati djelovanje pojedinih supstanci na mo<strong>za</strong>k i druge organesastaviti listu štetnih posljedica uzimanja lijekova i drugihsredstava ovisnosti (duhan, alkohol, klađenje, kockanje…)B – Sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani upostojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskihpreventivnih programa, sate razrednika iprojekataTJELESNA AKTIVNOSTZakonitosti razvoja i održavanja funkcionalnihsposobnosti i snageTemelji fiziologije mišićnih naporaMetode oporavka nakon pojačanih tjelesnih iumnih naporaAktivno provođenje slobodnog vremenaMENTALNO ZDRAVLJEŽivčana stanica i sinapsaMoždano deblo i mali mo<strong>za</strong>kPojam i metode učenjaopisati važnost razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti isnage i fiziološke procese prilikom mišićnih naporaprimijeniti metode oporavka nakon pojačanih tjelesnih i umnihnaporausporediti različite načine provođenja slobodnog vremenanapisati plan provođenja slobodnog vremenaprimijeniti zdravi stil življenjaobjasniti utjecaj alkohola i droga na živčano tkivoobjasniti djelovanje alkohola na stanice malog mozganabrojati vrste socijalnog učenjaobjasniti na primjerima učenje po modelu31
Prevencija nasilničkog ponašanjasadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 2 sata)PRIMJERENO PONAŠANJENeprimjerene pojavnosti u školi i okolini(1 sat)Kultura škole (1 sat)analizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/ neprimjerenakomunikacija, stigmati<strong>za</strong>cija, diskriminacija, omalovažavanje,vrijeđanja…)promovirati odgovorno ponašanjeponašati se u skladu s pozitivnom kulturom školePrevencija ovisnostisadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 2 sata)Kockanje i klađenje adolescenata mladih(1 sat)Utjecaj medija i vršnjaka na korištenje sredstavaovisnosti (1 sat)raspraviti mogućnost dobitaka u igrama na sreću,analizirati osnovne marketinške pristupe i strategije upromoviranju kockanja i klađenjaopisati štetne posljedice kockanja i klađenjaistražiti posljedice kockanja i klađenja na temelju dostupnihinformacijaprepoznati manipuliranje informacijama tijekom donošenjaodluka u rizičnim situacijama32
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanjesadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 4 sata)Razvijanje vještina potrebnih <strong>za</strong> odgovornoseksualno ponašanje II. (2 sata)Spolno/ rodno nasilje i nasilje u ve<strong>za</strong>ma(2 sata)demonstrirati vještinu komuniciranja o vlastitim potrebama(onoga što želiš i onoga što ne želiš)obrazložiti važnost odgovornoga spolnog ponašanja (<strong>za</strong>štita)usporediti različite vrste <strong>za</strong>štite i ulogu stavova pri razvijanjunavikeraspraviti moguće poteškoće pri dogovaranju o uporabi <strong>za</strong>štiteopisati obilježja nasilne vezedefinirati različite oblike i moguće posljedice nasilnogaseksualnog ponašanjaprepoznati situacije u kojima postoji rizik seksualneviktimi<strong>za</strong>cije (što učiniti?)objasniti vezu između nedostatka samopoštovanja i rizikaseksualne viktimi<strong>za</strong>cijepotražiti pomoć u slučaju izloženosti seksualnom nasiljuprepoznati važnost podrške vršnjacima koji su proživjeliseksualno nasiljeprepoznati štetan utjecaj alkohola na odnose u vezi33
Srednja škola (III. razred)Živjeti zdravosadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 3 sata)PRAVILNA PREHRANA (1 sat)Pravilna prehrana tijekom pojačanih tjelesnih iumnih naporaMENTALNO ZDRAVLJE (2 sata)Donošenje životnih odluka u različitim životnimsituacijamaPlaniranje budućnostiB – Sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani upostojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskihpreventivnih programa, sate razrednika iprojekataTJELESNA AKTIVNOSTOčuvanje tjelesnih potencijala u depresijama ikri<strong>za</strong>maKorištenje tjelesnih potencijala u urgentnimživotnim situacijamaMENTALNO ZDRAVLJEPojam i vrste čuvstavaSuočavanje sa stresomŽivčana stanica i sinapsaMoždano deblo i mali mo<strong>za</strong>kPojam i metode učenjausporediti različite interpretacije i percepcije zdravlja sazdravstvenim problemimapove<strong>za</strong>ti rizike različitih izvora (prehrana, higijena, pušenje,AIDS…)donositi odgovorne odluke o zdravlju, školovanju, radu,ponašanju…)planirati svoju budućnost (obitelj, izbor <strong>za</strong>nimanja…)opisati potrebu održavanja tjelesnih potencijala na optimalnojraziniopisati primjenu različitih motoričkih gibanja u urgentnimživotnim situacijamaobjasniti važnost pozitivnih čuvstava <strong>za</strong> mentalno zdravljepojedincaobjasniti reagiranje na stres s konzumacijom sredstva ovisnostinavesti primjer konstruktivnih ponašanja na stresobjasniti utjecaj alkohola i droga na živčano tkivoobjasniti djelovanje alkohola na stanice malog mozganabrojati vrste socijalnog učenjaobjasniti na primjerima učenje po modelu34
Prevencija nasilničkog ponašanjasadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 2 sata)PRIMJERENO PONAŠANJEPrevencija nasilja i nasilničkih ponašanja urazličitim okolnostima – u vezi, sportu… (1 sat)Neprimjerene pojavnosti u školi i okolini (1 sat)B – Sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani upostojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskihpreventivnih programa, sate razrednika iprojekataSukobi motiva – frustracijaAgresivno i prosocijalno ponašanjeanalizirati pojavnosti u školi i izvan njeocijeniti stupanj usvojenosti životnih vještinadjelovati u skladu s naučenimprimijeniti nenasilnu komunikacijuobjasniti nastanak agresije kao posljedice frustracijeobjasniti načine konstruktivnog rješavanja sukoba na primjeruobjasniti etiologiju agresivnog ponašanja primjerimaindividualnih razlika u toleranciji na frustraciju te učenju pomodeluobjasniti pove<strong>za</strong>nost empatija i prosocijalnog, altruističkogponašanjaPrevencija ovisnostisadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja (Satrazrednika – 2 sata)Alkohol i promet (1 sat)Utjecaj sredstava ovisnosti na društveni iprofesionalni život te karijeru (1 sat)prepoznati rizike s kojima se suočavaju mladi vo<strong>za</strong>či(motocikli<strong>za</strong>m i automobili<strong>za</strong>m)navesti rizike i posljedice korištenja alkohola i droga u prometuoduprijeti se pozivu alkoholiziranog vo<strong>za</strong>ča na vožnjuponašati se odgovorno u rizičnim situacijama (npr. namaturalnom putovanju)prepoznati utjecaj i posljedice korištenja sredstava koja i<strong>za</strong>zivajuovisnost na profesionalnu karijeruobrazložiti važnost osobne odgovornosti u društvenoodgovornom ponašanju prema užoj i široj okolinianalizirati rizične situacijeprimijeniti uspješne pregovaračke vještine u rizičnim situacijama<strong>za</strong>uzeti se <strong>za</strong> sebe35
Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanjesadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 5 sati)Seksualna prava i stereotipi (1 sat)Seksualno zdravlje i najčešći seksualniproblemi mladih (1 sat)Brak, roditeljstvo i obitelj (1 sat)usporediti stereotipe i društvena očekivanja u kontekstuseksualnosti: što se očekuje od muškaraca, što od žena (imaju limuškarci i žene jednaka seksualna prava?)analizirati odredbe Deklaracije o seksualnim pravima Svjetskezdravstvene organi<strong>za</strong>cijedefinirati pojam seksualnog zdravlja i opisati najčešće seksualnepoteškoće u populaciji mladihStigmati<strong>za</strong>cija i diskriminacija seksualnihmanjina (2 sata)B – Sadržaji i ishodi učenja koji su integriraniu postojeće sadržaje nastavnih predmeta,školskih preventivnih programa, saterazrednika i projekataStavovi i predrasudedefinirati odgovorno roditeljstvousporediti medicinska, religijska i feministička stajališta oprekidu trudnoćeopisati suvremene promjene ve<strong>za</strong>ne uz brak (kasnije stupanje ubrak, porast rastava, kontroverze ve<strong>za</strong>ne uz istospolni brak) iobitelj (različiti tipovi obitelji)analizirati različite pristupe (znanstveni, religijski i aktivistički)ljudskoj homoseksualnostirazlikovati pojmove transseksualnost i transrodnostprepoznati različite oblike nasilnog ponašanja i diskriminacijeprema pripadnicima seksualnih manjinaizgraditi vrijednosti prihvaćanja i tolerancije seksualnihrazličitostiobjasniti pojam stava, stereotipa i predrasudaobjasniti utjecaj stavova, stereotipa i predrasuda na psihičkeprocese i ponašanjenavesti primjere stereotipa i predrasuda36
Srednja škola (IV. razred)Živjeti zdravosadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 2 sata)PRAVILNA PREHRANA (1 sat)Informacije o zdravlju i njihova kritičkainterpretacija (oglašavanje i marketing)MENTALNO ZDRAVLJE (1 sat)Višedimenzionalni model zdravlja (R. Eberts)B – Sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani upostojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskihpreventivnih programa, sate razrednika iprojekataTJELESNA AKTIVNOSTIstraživanja u području zdravstveno odgovornogponašanja i percepciji zdravlja: mjerenje tjelesneaktivnosti i funkcionalnih sposobnosti.prikupiti informacije o zdravlju iz različitih izvoraanalizirati informacije (oglase i marketinšku ponudu)predložiti mjere <strong>za</strong> unapređenje zdravlja u školiprimijeniti višedimenzionalni model zdravlja u područjutjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnogzdravljaistražiti pove<strong>za</strong>nost pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnostiPrevencija nasilničkog ponašanjasadržajiishodiA – Dodatni sadržaji i ishodi učenja(Sat razrednika – 2 sata)ODGOVORNO PONAŠANJENa pragu punoljetnosti (1 sat)Odgovorno ponašanje (1 sat)koristiti pozitivne snage i resurseimenovati <strong>za</strong>konske propise (prava i obveze)ponašati se u skladu s temeljnim/ općim ljudskim vrijednostima37
4. Preporučena literaturaModul: Živjeti zdravoAndrijašević, M. (2000) Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet <strong>za</strong> fizičku kulturu.Andrijašević, M. (2000) Slobodno vrijeme i igra. Zagreb: ZV, FFK.Antonić Degač, K., Kaić-Rak, A., Mesaroš-Kanjski, E. i Petrović Z. (2001) Pravilnim izborom ipohranjivanjem namirnica čuvate svoje zdravlje. Zagreb: Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> javno zdravstvo.Breuening, L. i Saum T. (2008) Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Zagreb: Naklada Kosinj.Čudina-Obradović, M. i Janković , J. (1994) To sam ja: priručnik <strong>za</strong> razvijanje slike o sebi. Zagreb: Školskaknjiga.Matković, B. i Ružić, L. (2009) Fiziologija sporta i vježbanja / Matković, Branka ; Ružić, Lana (ur.). Zagreb:Odjel <strong>za</strong> izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Milanović, D. (2009) Teorija i metodika treninga. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Miljković, D. i Rijavec, M. (2004.. Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja. Zagreb: IEP.Mišigoj-Duraković, M. (1999) Tjelesno vježbanje i zdravlje (ur. M. Mišigoj-Duraković), Fakultet <strong>za</strong> fizičkukulturu, Zagreb: Grafos (Odabrana poglavlja: 3.2. Rast i sazrijevanje; 4.2. Pretilost).Mišigoj-Duraković, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: U Pećina M., (ur.) Športska medicina. Zagreb:Medicinska naklada.Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Mišigoj-Duraković, M. (1999) Tjelesno vježbanje i zdravlje (ur. M. Mišigoj-Duraković), Fakultet <strong>za</strong> fizičkukulturu, Zagreb: Grafos (Odabrana poglavlja: 3.2. Rast i sazrijevanje; 4.2. Pretilost).Mišigoj-Duraković, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: Pećina M., (ur.) Športska medicina. Zagreb:Medicinska naklada.Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Mraković, M., Metikoš, D. i Findak, V. (1993) Teorijski model klasifikacije motoričkih znanja. Zagreb:Zbornik radova 2. Ljetne škole pedagoga fizičke kulture RH.Neljak, B. (2010) Kineziološka metodika u predškolskom odgoju. Zagreb: Zavod <strong>za</strong> opću i primijenjenukineziologiju – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Neljak, B. (2011) Kineziološka metodika u osnovnom i <strong>srednje</strong>m školstvu. Zagreb: Zavod <strong>za</strong> opću iprimijenjenu kineziologiju – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Pavleković, G., Kuzman, M. i Jureša, V. (2001) Promicanje zdravlja u školi. Europska mreža škola kojepromiču zdravlje. Hrvatska mreža škola koje promiču zdravlje. Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.Medicinski fakultet. Sveučilište u Zagrebu i UNICEF Ured <strong>za</strong> Hrvatsku. Zagreb.Trankiem, B. (2009) Stres u razredu. Zagreb: Profil.Weare, K. i Gray, G. (2001) Promicanje mentalnog zdravlja u europskoj mreži škola koje promiču zdravlje.Priručnik <strong>za</strong> učitelje koji rade s mladima. Regionalni ured <strong>za</strong> Europu Svjetske zdravstvene organi<strong>za</strong>cije.Komisija Europskih <strong>za</strong>jednica i Vijeća Europe. Zagreb: University of Southampton i WHO Regional Office forEurope (prijevod).38
Modul: Prevencija nasilničkog ponašanjaBićanić, J. (2001) Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.Brajša, P. (1991) Spolnost, dijete, škola. Zagreb: Školska knjiga.Humane vrednote. Odgoj <strong>za</strong> humanost. Priručnik <strong>za</strong> učitelje. (2001). Zagreb: Hrvatski crveni križ.Ivanek, A. (Ur) (2003) Razrednik(-ica), pedagoško-psihološki voditelj(-ica) razrednog odjela (s primjerimavođenja radionice). Zagreb: Profil International.Juul, J. (2008) Znati reći "ne" mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago.Kajiš, V. i Medić, M. (2001) Slagalica. Priručnik <strong>za</strong> mlade voditelje. Zagreb: Suncokret, Centar <strong>za</strong>humanitarni rad.Kolarec, Đ., Ahel, I. i Pamuković, N. (Ur.) (2009): Pravne i medijske perspektive trgovanja ženama iprostitucije. Zagreb: Centar <strong>za</strong> žene žrtve rata – Rosa.Longo, I. (2001) Ja sam vršnjak pomagač. Priručnik <strong>za</strong> mlade vršnjake pomagače i savjetovatelje. Split:Udruga Mirta.Popović, G. (2008) Susreti s učenicima u srednjim školama. Đakovo: Tempo.Tot, D. (Ur) (2008): Bouillet, D., Uzelac, S.: Priručnik <strong>za</strong> nositelje produženog stručnog tretmana u osnovnimi srednjim školama. MZOS i AZOO, ZagrebUzelac, M., Bognar, L. i Bagić, A. (1994) Budimo prijatelji – 33 pedagoške radionice, Slon, Zagreb.Vizek Vidović, V. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.Vodič kroz UN-ov protokol protiv trgovanja ljudima. Protokol <strong>za</strong> sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanjetrgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija UN-a protiv transnacionalnogorganiziranog kriminala. (2005) Zagreb: Prius.Modul: Prevencija ovisnostiBrlas, S. (2010): Važno je ne <strong>za</strong>početi. Neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti. Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvoSveti rok Virovitičko-podravske županije. Virovitica.Radonić, E. (2011) Rano otkrivanje emocionalnih teškoća, rana pojava poremećaja u ponašanju isuicidalnog rizika djece i mladih. Priručnik <strong>za</strong> praćenje edukacije. Centar <strong>za</strong> krizne situacije, Zagreb: Centar<strong>za</strong> krizne situacijeModul: Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanjeAbramson, P. i Pinkerton, S. (1998) O užitku: razmišljanja o naravi ljudske spolnosti. Zagreb: Jesenski iTurk.Bastašić, Z. (1995) Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga.Bijelić, N. i Hodžić, A. (2012) Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama.Zagreb: Queer Zagreb.Castro Espin, M. (2010) Kako preživjeti pubertet? Zagreb: VBZ.Dobravc Poljak, J. (2000) MEMOAIDS: mladi educiraju mlade o AIDS-u. Zagreb: Služba <strong>za</strong> reproduktivnozdravlje Klinike <strong>za</strong> dječje bolesti.39
Hodžić, A., Bijelić, N., i Cesar, S. (2003) Spol i rod pod povećalom. Priručnik o identitetima, seksualnosti iprocesu socijali<strong>za</strong>cije. Zagreb: CESI.Hodžić, A. i Bijelić, N. (2012) Izvještaj istraživanja o mišljenjima i stavovima prema homoseksualnosti usrednjim školama u Zagrebu. Zagreb: Queer Zagreb.Klein, M. (2001) Kako razgovarati o seksualnosti... s vlastitom djecom. Zagreb: Jesenski i Turk.Kuzman, M. i P. Zarevski. (2004) Odrastanje i spolnost – reproduktivno zdravlje. Zagreb: Makarana.Mamula, M. /ur./ (2004) Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Ženska soba.Miklaužić, Đ. (2003) Super je bit različit. Zagreb: Golden Marketing, (Biblioteka Žabica).Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rješavanje sukoba. Osijek: Centar <strong>za</strong> mir,nenasilje i ljudska prava.Sarnavka, S. (2010) Put do vlastitog pogleda, Kako čitati, slušati, razumjeti medijske tekstove i medijskukulturu. Zagreb: B.a.B.e.Shapiro, S. (2001) Uvod u ljudsku seksualnost. Zagreb: Forum <strong>za</strong> slobodu <strong>odgoja</strong>.Slavens, E. (2006) Pritisak vršnjaka – Učini nešto da ostaneš svoj, Zagreb: MostaSvi različiti, svi jednaki. Obrazovni paket. (2000) Slavonski Brod: Europski dom.Štulhofer, A., Ajduković, D., Božičević, I. i K. Kufrin (2006) HIV/AIDS i mladi – Hrvatska 2005. Zagreb:Hrvatski Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo.40
Change language