24. broj 16. lipnja 2011.

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJglasnikGodina XXI, broj 24 16. lipnja 2011. cijena 100 FtFoto: Ákos KollárOpraštanje u pečuškomeHrvatskom vrtiću

2 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKKomentarDraga Timea,Moram iznesti nekoliko misli na veliko “G”. Nije mi lako ali spomenešme u Tvojem članku (HG, broj 20.). Problematika je punodiblja nego što to Mirko Berlaković tvrdi. Nije ovde nikakovogagovora od dilenja od matičnoga naroda nego jednostavan evolutivanrazvitak jedne hrvatske grane koj se nije uspjelo, kot je toMiloradić potribovao, pricipiti najzad u svoje materinsko stablo,akoprem se je to u odredjenom povijesnom vrimenu potribovaloi kanilo. Ali ono što se zove u nimškom „vestockt“, ada zatucanoje u narodu jako veliko.Ovde nije u pitanju „lingvistički“ pojam, jedino kulturološki.Lingvisti imaju potpuno pravo sa svojom jezikoslovnom logikom,da bi veliko „G“ značilo to i to. Lingvisti ali moraju priznati, da spojmom „gradišćanski“ speljamo Hrvate doseljene u 16. stoljećuu našem prostoru na gradišćanski = burgenländisch prostor. A tomnogi i kanu „divide et impera!“. Onda ima ugarski akademikSzarka, ki je pred nekoliki ljeti pisao protiv imena „gradistyei“ zazapadnougarske Hrvate, da Hrvati u Ugarskoj ta pojam ne bismili upotribiti, ar je za nje lažno ime. A logično bi to značilo, daimamo uz gradišćanske Hrvate i slovačke Hrvate, pak moravskeHrvate, dolnjoaustrijske Hrvate i štajerske Hrvate i svaki put bi setočno moralo precizirati o kom se gradišćanskohrvatskom selugovori. Zato smo mi pred dvajsetimi ljeti počeli upeljati„Gradišćanski Hrvati“ za skupni naziv svih Hrvatov, ki su se doseliliu ov naš pogranični prostor, svejedno na ku današnju stranuSridnje Europe. Ja sam u svojoj knjigi „književnosti“ svenek interpretiraoto kulturno i duhovno jedinstvo, po značajki skupnodoseljenje tokom 16. st., a i skupno duševno i duhovno nasljedstvo.Danas u EU to nikako ne bi već smio biti problem, ar smosvi u istoj zajednici, (akoprem mnogi to još nisu uptili). Zapravoide o pojmi: naše, drugačije, tudje. Mi nismo tudji hrvatskomduhu, niti jeziku ali smo drugačiji!A to drugačije nam se mora priznati, ar ima svoje historijskoopravdanje. Iz toga je pri Vas bilo pred dvajsetimi ljeti, da tizapadnougarski Hrvati govoru nikakovim “barbarskim” jezikom(ki je bio to???), ar ni pojma nisu imali o povijesno-evolutivnomrazvitku. Po govornom jeziku (dokaz najnovija disertacija uZagrebu Ščukanec), pismenom jeziku (dokaz prof. Hadrovics usvojoj monografiji), sociolingvistički (dokaz Thiele, Rotter, akcija„najselo” HMI, akcije HKDC) i nerazumljivom reakcijom izHrvatske na naše duhovne raskrižje moramo ustanoviti, imamonešto malo drugačiji razvitak od onoga u staroj domovini. Da dodanas to nigdor nije točno proučio je naša i starodomovinskazamuda, ali ona postoji. A ki gradi na tom dilenje, ta manipuliranaše Hrvate na njev kvar (i svoju korist), asimilaciju. Ni Schwit -zerdeutschi, Platdeutschi, Sudetendeutschi, Österreichdeutschine gradu na jezične razlike i veliko i malo pisanje, bilo ono lingvističkiopravdano ili ne, nima dilenja ili tajanja korijenov i skupnoga.Mi smo u situaciji kot se čudakrat veli u Austriji kad velu„skupni (hrvatski) jezik, ki nas dili”, a to su povijesne činjenice.Tako smo mi i u „Pravopisu“ 2009. (str. 135) ostali na velikom „G“.To znači razlikujemo gradišćanskohrvatsku i književnohrvatskunormu, bez ideološke interpretacije, čisto iz praktičnih razlogov itako spašavamo naše Hrvate. Ako to ne kanimo onda se moramovratiti starom nazivlju: vodeni Hrvati ili po državni regija, keveć ne postoju. Zato nije ispravna Jelićeva knjiga u svojem naslovuo slovački Hrvati. On pod slovački Hrvati misli na zapadno -ugarske/Gradišćanske Hrvate a potpuno zabi na Hrvate, ki su seuselili u Slovačku u 20. st. A to nisu Gradišćanski Hrvati. Čisto jedrugačija situacija sa Šokci i Bunjevci. Oni su od početka akceptiraliu pismu književnu normu, akoprem su govorili po domaću.A to je njeva prednost danas, ali ne opravdava da se oni dižu naGH, a još manje ako hrvatski ili kakovi drugi lingvisti ne razumusociolingvističku situaciju u našem prostoru. Za nas to nije bitnopitanje, puno važnije je sačuvanje i držanje hrvatske kulture nasvakom polju. Za to se moramo zalagati, ne razdiliti!Timea, budi gizdava na svoje veliko „G“!Srdačnimi pozdraviNikola Benčić„Glasnikov tjedan”Napokon u Europi, ili točnijena samome pra gu; jedinonam još predstoji dotjerati frizurukako bi savršeno izgledala,te ako i ne možemo jošotvoriti šampanjac, prvu ča šuslav ljeničkog pića već smo po -pili. Europska ko mi sija pred -ložila je Vije ću EU-a zatvaranjepreostalih četiriju poglavljau pregovorima s Hrvat -skom, što otvara put da seHrvatska od 1. srpnja 2013. pridruži Europ -skoj Uniji kao 28. članica, naravno, akoVijeće prihvati taj ciljani datum ulaskaHrvatske u EU. Nama Hrvatima u Mađar -skoj davna je želja vidjeti matičnu do movinuu istoj zajednici s Mađarskom u EuropskojUniji. Lakše će nam biti putovati, tražiti po -sao, studirati, nostrificirati diplome,surađivati, prevoziti slike zaiz ložbu ili vino za kušanje…Dakako, nije Europska Unijarješenje svih briga i problema, alije ona politička obitelj kojoj Hrvat -ska želi pripadati. Nakon šestgodina pregovaranja izgleda ka -ko je prihvaćena. Dvadeset je godina prošlood priznanja Hrvatske kao samostalne države.Dvadeset godina na putu. Skeptici mo rajupriznati kako je mnogo toga ostvareno tekako je odluka Europske komisije o zatvaranjuhrvatskih pristupnih pregovora, objavljena10. lipnja, povijesni čin. Reforme nisuzavršene, mentalni se sklop spo ro i teškomijenja, a i samom poj mu „europejskoga”imalo bi se štošta zamjeriti. Kultur no, povijesnoi zemljopisno Hrvat ska je bi la, pa i poli -tič ki u Europi i opet je ponovno u njoj. Kažukako ta ista Europa daje veća jamstva kvaliteteživota, ljud skih prava i kvalitete stan -darda te osigurava dugoročnustabilnost. Što točno ona nudisvojim građanima, pa i građanimaHrvat ske, teško je dokučiti.Slo bodu kretanja, rada i kapitala.Potragu za boljom zaradom odSkandinavije do Grčke. Napre do -vanje sposobnih, a ne podobnih?Kako je izjavio predsjednikMa đarskog parlamenta Danomnacionalnog jedinstva, spomenna dan kada je potpisan Trianon -ski mirovni diktat, ne slavi se trianonska tragedija,nego preživljavanje i novi početak tejedinstvo mađarskoga naroda.On se po zvao na predizborna obećanjai činjenicu kako je Parlament u jednom odsvojih prvih akata osigurao pravo državljanstvaMađari ma izvan mađarskih granica,Europska komisija predložila je Vijeću EU-a zatvaranjepreostalih četiriju poglavlja u pregovorimas Hrvatskom, što otvara put da se Hrvatskaod 1. srpnja 2013. pridruži Europ skoj Uniji kao28. članica, naravno, ako Vije će prihvati taj ciljanidatum ulaska Hrvatske u EU.koji žive na zemlji svojih pradjedova.Naglasio je kako nema Mađara unutar iizvan granica Ma đar ske, tek je jedanmađarski narod, i u tom duhu treba usredotočitiduhovne, emocionalne i materijalneizvore u novoj izgrad nji mađarske države.Zamjenik mađarskog premijera ZsoltSemjén reče kako će do kraja ovoga parlamentarnogciklusa oko 250 tisuća Mađaratražiti mađarsko državljanstvo, čime i njimana sljedećim izborima pripada glasačkopravo. Novi izborni zakon očekuje se još ovegodine.Branka Pavić BlažetinPEČUH – Kako za Hrvatski glasnik kaže voditeljica pečuškoga Hrvatskog vrtićaAnka Polić Bunjevac, vrtić sada pohađa 67 djece s kojima se radi u tri mješoviteodgojne skupine. O djeci se brine šest odgajateljica i nekoliko tetica te tete na kuhinji.Opraštanje u tom vriću bilo je 9. lipnja, a okupili su se roditelji, djelatnici vrtića i,naravno, mali pitomci, koji su nas obradovali prigodnim programom. Vrtić od noveškolske godine napušta 17 djece, od kojih njih 16 svoje školovanje počinje uHrvatskoj školi Miroslava Krleže u sklopu koje i djeluje spomenuti vrtić. Sva su djecahrvatskoga podrijetla. Od jeseni u vrtić dolazi 22 nova polaznika; prijavljenih je bilo iviše, ali zbog nedostatka mjesta nekoliko njih, nažalost, odbijeno je. U srpnju je uvrtiću odmor.Od jeseni u prvom razredu osnovneškole, fotografija za sjećanje

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 3AktualnoOko dozvole za održavanjevršendskoga Hrvatskog kulturnogi gastronomskog festivalaHrvatska samouprava sela Vršende sazvala je izvanrednu sjednicu na koju je pozva -la predsjedništvo Vjerske i kulturne udruge šokačkih Hrvata u Vršendi, načelnika selai biljež nika. Razlog je bio dozvola oko organiziranja Hrvatskoga kulturnog i gast -ronomskog festivala «Ovca i ovčji rep» koji bi se trebao održati u Vršendi 25. lipnja.Naime oko dozvole su iskrsli nesporazumi s načelnikom sela Attilom Kárászom u čijojje nadležnosti njezino davanje.Dakle uz Attilu Ká rá -sza, načelnika sela Vršen -de, i bilježnika dr. SándoraTótha sastanku su nazočiliMarijana Balatinac, AgaHosu, Ivo Balatinac, LaciKovačević uime Hrvatskesamouprave sela Vršende, auime Vjerske i kulturneudruge šokačkih Hrvata uVršendi Marijana Lerch,Atila Kovačević i EržikaVranešić. Načelnik je spomoću bi lježnika razjas -nio mogućnosti uporabejavnih površina naselja ipotrebu traženja dozvole odsamoupravnog tijela, dok je odluka o tome unadležnosti načelnika sela. Davanje dozvoleovisi o nizu čimbenika (koje propisuje zakonskauredba): tipu okupljanja i broju okup -ljenih, osiguranim sigurnosnim uvjetima,udovoljavanju uvjeta obrane od katastrofa, itako dalje sve po slovu zakonske uredbe iz2010. godine.Kako je na sastanku naznačio načelniksela, on nema nikakvih problema s organiziranjemHrvata u Vršendi, nastale su teksmetnje u komunikaciji do kojih i nije trebalodoći jer su one više privatne naravi.Sjednica je bila javna i načinio se zapisnikod riječi do riječi. Kako smo saznali,Hrvatska samouprava imala je ugovor sbivšom mjesnom samo upravom, koji nijeobnovljen o uporabi javnih površina i seoskogautobusa. Tako se Hrvat ska samoupravaseoskim autobusom mogla koristiti do tisućukilometara, a Kulturna i vjerska udruga do500 kilometara te se koristiti javnim površinamadva puta u godini za svoje programe.U razgovoru je bilo očito kako je na čel -niku sela najvažnije da prilikom većih prire -daba koje se odvijaju na javnim površinamanaselja prednost kod trgovačkih djelatnostiuživaju poduzetnici koji u naselju plaćajuporez. Naglasio je kako samouprava nije udobrim financijskim kondicijama i kako nasve treba paziti kada je u pitanju trgovačkadjelatnost na javnim seoskim površinama ikako pri tome nitko nije diskriminiran te senačelo odnosi na sve mještane i sve organizacijete na Hrvatsku, Cigansku i mjesnu sa -moupravu i njihove priredbe. MarijanaBalatinac je naglasila kako Hrvati u VršendiAttila Kárász, načelnik sela Vršende,Aga Hosu i Marijana Balatinacnarečeni Festival organiziraju već više odpola godine, čime je i mjesna samoupravaupoznata, te ne shvaća gdje je došlo dopoteškoća glede izdavanja dozvole o uporabijavnih površina. Nakon žučne raspravenačelnik je kazao kako će on dati dozvolu, tekneka se napiše molba mjesnoj samoupravi ikako je stvar, barem s njegove strane,izglađena i riješena. Hrvatima u Vršendi ipakje u ustima ostao gorak okus.Festival «Ovca i ovčji rep» prije šest go -dina pokrenut je na poticaj Hrvatske samo -uprave sela Vršende. Ubrzo se u njegovuorganizaciju uključila i mjesna samouprava idruge manjinske samouprave tog naselja,Nijemci, Cigani. Nakon nekoliko godinaHrvati su uvidjeli kako su izgubili spomenutiFestival te lani nisu sudjelovali u njegovojorganizaciji, priredili su samostalno okuplja -nje pod nazivom Šokački piknik. Ove su segodine prihvatili organiziranja Hrvatskogakulturnog i gastronomskog festivala «Ovca iovčji rep», ali su iskrsnuli neočekivani problemioko dozvole za njegovo održavanje. Iz -gleda da je to ipak riješeno. Dobiveno je obe -ćanje o potpisivanju potrebne dozvole zaorganiziranje Festivala od načelnika sela, teodluka da oni prodavači koje Hrvati žele po -zvati trebaju zatražiti dozvolu od mjesnesamouprave, ali ne moraju platiti najam.Raščistila su se neka pitanja, i potaknulopitanje sporazuma o suradnji mjesne iHrvatske samouprave naselja, jer od utemeljenjamjesne samouprave takvoga sporazumanema, pa se i ne zna točno koja su pravaHrvata u Vršendi pored zakonom danih.bpbHrvatski kulturnii gastronomski festivali Tabor hrvatske mladežipotkraj lipnja u VršendiHrvatski kulturni i gastronomski festivalodržava se 25. lipnja. Istovremeno s odvijanjemFestivala na prostoru vršendskogašportskog igrališta od 24. do 26. lipnja, uorganizaciji Udruge baranjskih Hrvata iHrvatske samouprave sela Vršende, održavase Tabor hrvatske mladeži. Tabor seotvara 24. lipnja u poslijepodnevnim satima,razgledanjem stoljetne vršendskecrkve i predavanjem muzeologa JakšeFerkova o dolasku Hrvata Šokaca na oveprostore i o njihovim značajkama, te predavanjemo samom selu Vršendi koje ćeimati Marijana Balatinac, a jednako takonastupom i zabavom koju će osiguratijedan orkestar iz Gradišća. Drugoga danamladež sudjeluje Hrvatskom kulturnom igastronomskom festivalu «Ovca i ovčjirep». Poslije podne 25. lipnja u mjesnoj jecrkvi omladinska misa na hrvatskom jeziku,program se nastavlja nastupom folklorašana središnjoj pozornici u velikomšatoru. Nastupit će djeca iz vršendskogvrtića s hrvatskim narodnim plesovima,mali tamburaši iz Vršende, skupina izDuboševice (Hrvatska), Bajmoka (Vojvo -dina), Zbor Orašje iz Vršende i OrkestarOrašje iz Vršende, a za večernju zabavupobrinut će se Orkestar Vizin iz Pečuha.Trećega dana je završni program i zatvaranjeovogodišnjeg Tabora hrvatske mladeži.Tabor hrvatske mladeži te Hrvatski kulturnii gastronomski festival odvijao bi se naseoskome športskom igralištu u velikomšatoru i na prigodnoj pozornici. Cilj jeHrvatskoga kulturnog i gastronomskogfestivala ujedno i okupljanje onih Hrvatakoji su prije nekoliko godina, desetljećanapustili svoje rodno selo, ali oni još uvijekimaju podrume u vršendskom Orašju.Državno hrvatsko hodočašćeOvogodišnje Hrvatsko državno hodočašće uorganizaciji HDS-a bit će u podravskim Drvljancima, (u kojem danas nema stanovnika, tamo sutek kuće za odmor), i to na blagdan PresvetogSrca Isusova, 1. srpnja. Misu na hrvatskom jezikuslužit će mladi svećenik Gabriel Barić, rodom izMartinaca. Vjernici iz Martinaca i okolnih naselja,na čelu sa svojim svećenikom AugustinomDarnaiem, krenut će pješice iz Martinaca na putprema Drvljancima. Misa počinje u 11 sati koddrvljanačkoga križa, i nakon posvećenja UliceSrca Isusova, za koju je drvenu tablu s nazivomna hrvatskom jeziku izradio drvorezbar GyőzőSzatyor. Na to slavlje HDS će pozvati sve hrvatskesvećenike u Ma đar skoj, a istodobno u martinačkomdomu kulture u poslijepodnevnim satimaće biti otvorena izložba Putevima Sv. Martina.

4 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIK„Zajedno u Europi” – mađarsko-hrvatski piknikJedan od prioriteta predsjedanja Mađarske Europskom Unijom jest proces pristupanja Hrvatske u Europsku Uniju s time da se zatvoresva poglavlja pregovora do kraja predsjedanja. Mađarska je u tom razdoblju izrazito podržavala Hrvatsku, a Hrvatska je iz dana udan ispunjavala uvjete. Pred kraj predsjedanja, očekujući pozitivne rezultate. proslavljeni su zajednički napori 4. lipnja u pomurskomŠormašu na Mađarsko-hrvatskom pikniku „Zajedno u Europi”, na kojemu su pribivali visoki dužnosnici dviju država TiborNavracsics, zamjenik premijera R. Mađarske, i Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa R. Hrvatske, te predstavnici diplomacije dvijudržava, susjednih županija uz mađarsko-hrvatsku granicu.Mađarsko-hrvatski piknik pri -redili su Pred stavništvo Hrvat -ske turističke zajednice uMađarskoj, Zaklada za gra -đan sku Mađarsku i ZakladaHanns Seidel. Predstavnici or -ganizacija: voditelj Ureda HTZposebno u energetskim projektima,izgradnji plinovoda i drugimoblicima. Mislim da Hrvatskaoče kuje puno od ulaska u EU, jernakon toga padaju sve one admi -ni strativne prepreke koje postojejoš u gospodarskoj ili u bilo kojojMarin Skende rović, pred -drugoj suradnji. Hrvatska ćesjednik kuratorija Zoltan Ba -log i Ulrich Kleppman, predsjednikZaklade Hanns Seidelzaredom su pozdravili nazoč -ne te ukratko predstavili djelovanjenjihove organiza cije.Zamjenik premijera R. Ma -đarske u svome svečanompostati dio zajednice gdje imapola milijardi ljudi i tu u svakomslučaju i naša zemlja koja nijetako velika itekako može dokazatisvoju kvalitetu i pronaći sebe natome velikom tržištu, i vjerujem datu kva li tetu imamo i to ćemo imoći pokazati. Nije upitna željagovoru naglasio je kako suDiplomati Republike Hrvatske u Mađarskoj u društvu ministrahrvat skog naroda da uđe u Uni ju iMađarska i Hrvatska većNavracsicsa i Bošnjakovićapostane dio tog sustava, a i nestoljećima u Europi i sada prilikomvidim neku drugu alternativu. Štopovijesne prekretnice ne treba gledati jedan drugog tuđincem,jer se poznajemo. Biti zajedno u Europi, to je prirodan način življenjanaših naroda. Ministar Boš njaković je zahvalio prijateljima izMađarske na pomoći koju su pružali na putu za EU, Hrvatska jenapravila mnogo posla u pretpristupnim pregovorima i nada se da jevećina zemalja EU to prepoznala i da će se do kraja ovoga mjesecapregovori završiti.Hrvatsko-mađarski piknik osmišljen je tako da se istaknu one vrednotekoje i u prošlosti i budućnosti govore o dobrosusjedskimodnosima dviju zemalja i o zajedničkim uspjesima te o budućimzajedničkim zadacima. U okviru cjelodnevnog programa ustro jen jestručni okrugli stol s tematikom turizma „Kako iskoristiti europskeizvore na pod ručju turizma”, na kojem su nazočili predstavnicidiplomacije i turističkih zajednica iz susjednih županija Hrvatske iMađarske. O „Zajedničkoj prošlosti Mađara i Hrvata s veselije strane”govorio je u svom predavanju dr. Dinko Šokčević ističući one točkeproš losti koje mogu biti primjer i za budućnost, koji su jedan od najvažnijihuvjeta suradnje, a to je tolerancija i poštivanje jedni drugih.Cijeli su dan nastupali vrsni izvođači ma đarske i hrvatske kulture:Márta Sebestyén i Lidija Bajuk, Plesni Ansambl Zalagyöngye izKaniže, Tamburaški sastav Nove nade iz Križevaca, Trio Bura izokolice Zadra, ope retni pjevači Putujućeg kazališta iz Kapoš vara, BelaTolcsvay, te predstavnici pomurske hrvatske glazbene kulture:Tamburaški sastav iz Kaniže i Mješoviti pjevački zbor Hrvata izKaniže.Ministar Dražen Bošnjaković za naš tjednik izjavio je:Odbrojavamo zadnje dane završetka pregovora, nadamo se da slijediprocedura vezana za potpisivanje ugovora, njegova ratifikacija kojaima svoje trajanje. Nadam se da je Hrvatska ispunila ona mjerila kojasu bila pred nas postavljena, da će to od strane Europske komisije bitiprepoznato i da ćemo do konca lipnja završiti pregovore. U politiciprema susjedima očekujemo dalj nju dobru suradnju, zajedničkegospodarske projekte i zajedničke kulturne projekte, sveukupno dobreodnose, kao što to i danas imamo, očekujemo još bolju gospodarskusu radnju, koja će se pojednostaviti u Europskoj Uniji. Ako Hrvatskauđe u EU, neće biti onih formalnih prepreka kao granica, komunika -cija će biti puno lakša, ostvarivanje zajed ničkih ideja bit će mnogojednostavnije nego sada, stoga već jedva čekamo da Hrvatska budedio te zajednice. Dvije države imaju veliku gospodarsku suradnju,se tiče skrbi Hrvata izvan Hrvatske, Ustav Hrvatske sadrži da je dužnaskrbiti o Hrvatima izvan domovine i Hrvatska sukladno svojim moguć -nostima i skrbi, bili oni u bilo kojoj zemlji. Nedavno sam bio uBudimpešti u gimnaziji i moji su utisci da se osjeti hrvatska briga,koliko je u recesiji i naša zemlja, mogućnosti su manje nego što su bileprije, ali važno je da smo duhovno povezani s Hrvatima izvanHrvatske i naprosto je Hrvat ska njihova ma tič na domovina. Otvorenii voljni smo nadalje za suradnju i mislim da nakon uklanjanja granicaizmeđu dvije zemlje komunikacija će biti mnogo lakša i to će pri -donijeti još boljoj suradnji.Hoće li se ispuniti želja dviju država glede završetaka pregovora dokraja lipnja, Tibor Navracsics za Hrvatski glasnik izjavio je: U politicinikada nije stopostotno sigurno, ali imamo dobru šansu da zavrijeme predsje danja Mađarske Europskom Unijom uspiju se okončatipregovori. Hrvatska je mnogo radila na tome da to bude uspješan i brzzavršetak i mi smo u tome nudili odgovarajuću potporu. Ja sam optimist.U tim nastojanjima hrvatska manjina u Mađarskoj imala jevažnu ulogu, a imat će i nadalje, samo fokusiranje će se malopromijeniti nakon okončanja pregovora. Do sada su lobirali zaHrvatsku kod mađarskih stranaka, jer ako pogledamo, Hrvati imajuozbiljan lobi i time su mnogo pomogli svojoj matičnoj domovini, aubuduće će pomoći u tome da se iskoriste unijski izvori koji se pružajukod prekograničnih suradnja i s kojima mogu ojačati svoj sustavustanova te kulture. Hrvati u Mađarskoj mislim da imaju golemuulogu u tome da jačaju prekogra nič nu suradnju. Razgovarali smo i otome kako bi Hrvatska mogla uspostaviti ustavne veze s hrvatskimzajednicama izvan domovine, što bi se odnosilo i na Hrvate uMađarskoj. Plan priprema Saborski odbor za Hrvate izvan domovineu kojem, kako čujemo, ima podosta mađarskih primjera. Mi radopredajemo svoja iskustva, mislim da je to vrijedna ini cijativa i služijačanju Srednje Europe. Povi jest kroza stoljeća je dokazala da je uSred njoj Europi mir ako narodi mogu slobodno živjeti i slobodno njegovatisvoje veze. Nakon završetka pregovora Hrvatska će nadalje bitivažan partner Mađarskoj jer nas obvezuje prošlost, a i budućnost,dvije države imaju zajedničke interese i s geopolitičkog i gospodarskogaspekta, a ima i jedan zajednički zadatak, a to je potpomaganjeSrbije u nastojanjima ulaska u Europsku Uniju, mislim da je toobostrani interes.Beta

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 5Mađarska nadalje podupire Hrvatsku u EUNa mjestu s kojeg se proteže pogled na čak tri članice Europske Unije, Sloveniju,Austriju i Mađarsku, u Zlatnim Goricama na Banjšćini 8. lipnja sreli su se predsjednicihrvatskog i mađarskog parlamenta, Luka Bebić i László Kövér. Tradicija je da sepredsjednici parlamenata Mađarske i Hrvatske sastaju svakih šest mjeseci i razmotrenajaktualnije zajedničke teme dviju zemalja kao što je zaštita okoliša, razvoj gospodarstvai zajednička energetska politika, a ovaj put je među istaknutim temama bio izavršetak pregovora o članstvu Hrvatske u EU.Pred završetkom predsjedanja MađarskeEuropskom Unijom ubrzavaju se događanjaglede članstva Hrvatske, naime Mađarska jemeđu prioritetima zacrtala i završetak pregovorao hrvatskom članstvu. Prema prijašnjimizjavama većina članica Europske Unije seslaže da je Hrvatska spremna. Stoga na susretupredsjednika parlamenta i Luka Bebić iLászló Kövér su izjavili kako se nadaju da ćeza dva dana predsjednik Europske komisijeJose Manuel Barroso zemljama članicamaEU-a preporučiti završetak pregovora sHrvatskom, s ciljanim datumom pristupanja1. srpnja 2013. U Zlatnim Goricama predsjedniciparlamenata dviju prijateljskih državaodradili su radni ručak na kojem su većpočeli razgovarati o zajedničkim temama istajalištima kojima bi dvije države trebalezagovarati u Europskoj Uniji. PredsjednikMađarskog parlamenta izjavio je kako završetkompregovora Mađarska će se osjećatizadovoljnim glede toga jer će osjećati da jepridonijela tomu važnom koraku za Hrvatsku.Mađarska i Hrvatska njeguju prijateljskeodnose tijekom povijesti i nada se da će se tonastaviti i u budućnosti. Prema njegovumišljenju, priključenje Hrvatske EuropskojUniji važan je korak za cijeli zapadni Balkani važan čimbenik stabilnosti u regiji. Novečlanice EU sačinjavaju osebujnu zajednicukoju ne određuje samo slična proš lost nego injihova razvijenost, veličina, sličan gospodarskipotencijal, te da svoje nacionalne intereses većim izgledom mogu ostvariti zajednonego pojedinačno. László Kövér smatra da jevrlo važna suradnja unutar Srednje Europe,jednako kao i suradnja sjeverne i južneEurope glede politike, gospodarstva i infrastrukture,koje bi se prostiralo od Baltika doBalkana, koja bi nastala kao dopuna istočnozapadnesuradnje. Luka Bebić u ulozi domaćinaprisjećao se pomoći Mađarske, koja jepodupirala Hrvat sku od Domovinskog ratanadalje, prva je izglasovala ratifikaciju članstvaHrvatske u NATO-u i vjeruje da će bitimeđu prvima koji će pružiti potporu i kada sebude glasovalo o ratifikaciji članstva Hrvat -ske u Europskoj Uniji. Dodao je da nakontoga slijedi izrada sporazuma između hrvatskevlade i Europske komisije, a zatim i referendumte da smatra da će ugovor izmeđuHrvatske i Europske Unije biti potpisan najesen.(pripremila: beta)Državni tabor hrvatskoga jezikai kulture u VlašićimaU organizaciji Hrvatske državne samouprave, od 17. do 26. lipnja u Kulturno-prosvjetnomcentru i odmaralištu Hrvata u Mađarskoj, odnosno Pansionu «Zavičaj» u Vlašićima na otokuPagu, ustrojava se Državni tabor hrvatskoga jezika i kulture. Za razliku od prošlih godinakada su se organizirala po dva tabora u trajanju od tjedan dana sa po sto sudionika, ove segodine priređuje samo jedan, ali desetodnevni. Kako nas je obavijestila referentica UredaHDS-a i koordinatorica Eva Molnar Mujić, u taboru će sudjelovati 150 učenika i nastavnikakoji su se prijavili iz svih regija Hrvata u Mađarskoj – Budimpešte, Baćina, Baje, Gare,Dušnoka, Santova, Koljnofa, Hrvatskoga Židana, Kerestura, Šeljina, Pečuha, Salante,Lukovišća i Martinaca. Polazak triju autobusa je u petak, 17. lipnja, a povratak u nedjelju, 26.lipnja. Kao udio u troškovima tabora (smještaja i hrane) doprinos po učeniku bio je 20 000Ft, a dodatno plaća se 150 kuna po učeniku za izlete. Tijekom desetodnevnog boravka učeniciće sudjelovati na prijepodnevnim jezičnim i kulturnim zanimanjima, popodnevnimaktivnostima, te na kupanju, ali će im svakodnevno biti ponuđeni i razni zabavni, športski tekulturni sadržaji. Kako je najavljeno, boravak u Vlašićima bit će obogaćen s nekoliko izleta,i to radi upoznavanja povijesnih i kulturnih znamenitosti te prirodnih ljepota otoka Paga i šireokolice. Voditeljica je tabora Angela Šokac Marković. Tabor se priređuje poradi proširivanjaznanja hrvatskoga jezika i poznavanja hrvatske kulture, ali i radi odmora, druženja te uživanjau ljepotama hrvatskoga Jadrana.S. B.Natječaj za popunuradnoga mjestaravnatelja Znanstvenogazavoda Hrvata u MađarskojHrvatska državna samouprava raspisujenatječaj za popunu radnoga mjesta ravnateljaZnanstvenoga zavoda Hrvata u Ma -đarskojUvjeti:– završeni fakultet u Mađarskoj ili Hrvat -skoj– znanstveni stupanj stečen u Mađarskojili Hrvatskoj– dobro poznavanje hrvatskoga i mađarskogajezika– informatičko obrazovanje na razinikoris nika– višegodišnje iskustvo u znanstveno-ist -raživačkim i organizacijskim poslovima– mađarsko državljanstvo.Osim općih uvjeta za zasnivanje radnogaodnosa kandidati uz prijavu prilažu:– životopis (opći podaci, podaci o školovanju,dosadašnja zaposlenja, sažet opisznanstvenoga i stručnoga rada)– potvrdnicu o stečenome znanstvenomstupnju– popis znanstvenih i stručnih radova– potvrdu o nekažnjavanju.Prednost ima kandidat koji poznaje jedansvjetski jezik.Ravnatelja Znanstvenog zavoda Hrvata uMađarskoj, na rok od pet godina, imenujeSkupština Hrvatske državne samouprave.Plaća: po dogovoru.Rok za podnošenje prijava: 30 dana odobjave natječaja.Prijave s dokumentacijom podnose se naadresu:Hrvatska državna samoupravaOrszágos Horvát Önkormányzat1089 BudapestBíró Lajos u. 24Tel./fax 303 – 6093E-mail: hrsamouprava(at)chello.huZakašnjele prijave te prijave bez dokaza otraženim uvjetima neće se razmatrati.O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteniu zakonskome roku.BUDIMPEŠTA – U nedjelju, 19. lipnja, bit ćemisa na hrvatskom jeziku u crkvi Sv. Mihovila(1051 Budapest, Váci u. 47/B), posljednja prijeljeta. Misa počinje u 17 sati, a služit će je otacVencel.POGAN – Kako veli načelnica Aga Dragovac, uiznosu od 42 milijuna forinti putem natječajadobivena je potporu za osuvremenjivanje sustavagrijanja mjesne škole, izolaciju i promjenuprozora i vrata, te za izgradnju kružnoga tokakako bi se usporio promet u selu.

6 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKMARTINCI – U tamošnjoj dvojezičnojosnovnoj školi nastava je završila 15. lipnja,kaže nam ravnateljica škole RužaHideg. Opraštanje osmoga razreda je 18.lipnja, s početkom 10 sati. Ove se godineod martinačke osnovne škole oprašta 14učenika osmoga razreda.BUDIMPEŠTA – U povodu Dana držav -nosti i Dana oružanih snaga RepublikeHrvatske, uime Veleposlanstva RepublikeHrvatske u Budimpešti, veleposlanik IvanBandić i vojni ataše, pukovnik DarkoKereša s gospođom Ankom Kereša priređujuprijam 23. lipnja, s početkom u 18sati u Institutu i muzeju vojne povijesti(1014 Budapest, Kapisztrán tér 2–4).PEČUH – Generalni konzulat RepublikeHrvatske u Pečuhu i gospođa Ljiljana Pancirov 21. lipnja u 17. sati priređuju svečanuproslavu u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske, u Svečanoj dvoraniŽupanijske skupštine u Pečuhu (Papnö -velde u. 5).PLAJGOR – Mjesna i Hrvatska manjinskasamouprava Plajgora srdačno Vasčeka na Dan sela i kulturni festival 19.junija, u nedilju. U 10.15 prošecija vjernikovpiše ide na brig „Glavicu“, kade se u11 uri začme tamburaška maša za obitelji,pred kapelom Bellovich. Ako bude godinastovrime, maša će se održati u mjesnojcrikvi Sv. Martina. U 12.45 slijedi polaganjevijenca kod spomen-ploče MateMeršića-Miloradića i potom su svi diozimateljipozvani na objed i druženje ušator. U 14.30 uri u kulturnom programunastupaju pjevački zbor Sv. Cecilija izSambotela, jačkarni zbor Peruška Marija iHKD Čakavci iz Hrvatskoga Židana. Zaone ki još nisu vidili DVD s koncertomMiroslava Škora, ovo će biti prava prilikaod 16 uri. Početo od 17 uri zabavnu mužikusvira András Tamás.TAR, PEČUH – Osnivači Zaklade Zlatkoi Vesna Prica (Jasmina JugoPrica, Pečuh iSamobor), Pečuška galerija i Vizualnaumjetnička radionica te Općina Tar-Vabriga 26. lipnja priređuju svečanost upovodu 95. obljetnice rođenja slikaraZlatka Price. Svečanost će se održati uAteljeu spomen-kući Zlatka Price u Taru.Tom će prigodom biti otvorena izložba„Hommage a Zlatko Prica”, Radovi likov -ne kolonije u Taru. Prigodne riječi uputitće: Anton Stojnić, predsjednik Općin –skoga vijeća Tar-Vabriga, Hrvoje Frankić,zamjenik načelnika grada Samobora, aizložbu će otvoriti dr. Péter Hoppál, predsjednikOdbora za kulturu grada Pečuha.Mlinaračka škola zatvara svoja vrata„zanaveke”Od društvenih promjena prošla je samo 21 godina, a u tom razdoblju u pomurskimhrvatskim naseljima zatvoreno je pet narodnos nih odgojno-obrazovnih ustanova: dječjivrtić u Petribi i u Pustari, osnovna škola u Pustari i Fićehazu, a na kraju ove školske godinestigao je red i na mlinaračku osnovnu školu. Nakon 131 godine djelovanja mlinaračkaosnovna škola zatvorit će svoja vrata, naime mjesna samouprava donijela je odlukuo njezinu ukinuću, dijelom zbog financijskih poteškoća, dijelom zbog drastičnog opadanjabroja djece. Mlinaračku područnu osnovnu školu, koja pripada serdahelskojokružnoj školi, ove je školske godine pohađalo 16 učenika, a njih su podučavale tri učiteljice,Hrvatice: Kristina Gerőly, voditeljica ustanove, Katica Salai i Biserka Kiš.Mlinarački načelnikStjepan VukIako je mađarska vla -da odvojila od svogproračuna 300 milijunaforinti za ponovnootvaranje škola i planirapreustrojstvo odgojai obrazovanja tako darastereti samouprave stroškovima plaća na -stavnika, ipak potkrajškolske godine pojavljujuse vijesti o zatvaranjima škola. Uzrok jetomu često loš financijski položaj samouprave,tj. održavatelja, i opadanje broja djece. UPomurju u dva hrvatska naselja postavljeno jepitanje, hoće li samouprava dalje financiratisvoju ustanovu. Sumartonska mjesna sa -mouprava stavila je na dnevni red održavanješkole, naime mjesnu osnovnu školu, razrednunastavu pohađa 19 učenika, i mlinaračkasamouprava čiju ustanovu pohađa 16 učenika.Dok se sumartonska samouprava odlučila zazadržavanje škole, mlinaračka je samoupravadonijela odluku o njezinu zatvaranju. Zbogčega je tako odlučila, kazao nam je načelniksela Mlinaraca Stjepan Vuk:– Dva su uzroka zbog čega je samoupravadonijela takvu odluku. Inače već je godinamana rasporedu osnovna škola, naimezbog malog broja djece sve teže i teže je održavati.Probali smo razne načine koje namnude zakoni, ali sada od jeseni odista bi biomali broj djece. Sada ima 16 učenika, od njihčetvrti razred završava šest učenika, samo bise jedan učenik upisao u prvi razred. Tako biod jeseni bilo svega 11 učenika. Iduće bigodine taj broj malo porastao, no pitali smoroditelje u vrtiću, kamo bi upisali svoju djecuza dvije godine, a od njih su troje odgovorilida u neku drugu školu, i tako je došlo do teodluke. Od jeseni od 11 učenika petero biškolu pohađalo iz Pustare, a trebam reći daza te učenike pustarska samouprava ništa neplaća. Dakle one troškove koji nedostaju oddržavne potpore sve mora snositi mlinaračkasamouprava. Samouprava godišnje domalo12 milijuna forinti treba dodati za funkcioniranjeustanove, a to je ipak velika svota zaselo koje ima proračun od 73 milijuna forinti.U više razrede djeca idu u serdahelsku ustanovu,samouprava i tamo treba plaćati –kazao je načelnik.Naravno, nije lako donijeti takvu odlukupogotovo gdje ustanova postoji više od stogodina. Samouprava je ponudila rješenje daškola nadalje radi s jedan i pol pedagoga, a tobi značilo da sve razrede treba spojiti u jednuskupinu, pedagozi nisu se složili s time smat -rajući da bi to smanjilo kvalitetu odgoja.Učinjena su usuglašavanja s roditeljima,sazvan je izvanredni roditeljski sastanak.Roditeljsko vijeće savjetovalo je da se učenicivrate u manju zgradu, u kojoj su troškovi bilimnogo manji kada je tamo bila škola (sada jeto ured samouprave). Preustrojstvo školeuzrokuje deficit mjesne samouprave i predlagaloje da, slično drugim naseljima u lošemgospodarskom stanju, utemelje Zak la du zaškolu u koju bi svoje honorare trebali darovatiprvo vijećnici samouprave, a načelnikUčiteljice, slijeva Katica Salai, Biserka Kiš i Kristina Gerőly

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 7umjesto profesionalca obnašati dužnostihonorarno, na tome bi selo uštedjelo podostatroškova. Roditelji su bili jako zadovoljni djelovanjemškole, smatraju da su nastavnici vrlomnogo radili za selo i izvan školskih zidova,organizirali kulturu u selu, vrlo mnogo bavilise svakim polaznikom škole. Smatraju da zatvaranjemustanove i to bi nestalo u selu.Voditeljica područne ustanove KristinaGerőly, koja je ujedno i predsjednica Hrvat -ske manjinske samouprave, već lani u studenomeobratila se načelniku zbog malog brojadjece, te kako samouprava zamišlja rješavanjetog problema. O zatvaranju škole se šutjelosve dok nije trebalo prihvatiti proračun sela, au tom proračunu škola već nije ni bila uvrštena.Kao voditeljica ustanove osjećala seodgovornom za ustanovu i za njezine djelatnike,ona je također ponudila prijedloge zadalje djelovanje, naime za dvije godine biporastao broj djece u školi, a da se ne govorio tome da je ustanova imala niz aktivnosti uorganiziranju kulturnog života. Kao predsjednicamanjinske samouprave zabrinuta je zagajenje hrvatskoga jezika i kulture u naselju,za okupljanje hrvatske zajednice mjesta.– Mi smo predložili da se pričeka sa školomjoš godinu dana, jer Vlada sada reorganiziraodgoj i obrazovanje, ali samouprava sepozivala na velike deficite u proračunu.Predložila sam da ostanemo s 2,5 čovjeka,tako da bi jedna osoba unutar mikroregijemogla dobiti negdje još pola statusa i tako bimogli dalje djelovati u dvjema skupinama, a uidućim godinama malo bi se povećao brojdjece. Meni bi bilo važno da nadalje nastavimposao manjinske samouprave, škola je dalagolemu pomoć djelovanju manjinske samoupravei u pisanju natječaja i u davanju tehnič -kih uvjeta, mogli smo surađivati, a nakontoga neće se to moći tako ostvariti i kolege sumnogo pomogli u aktivnostima. Upravo zbogtih razloga hrvatska manjinska samoupravane slaže se zatvaranjem škole – kazala je gđaGerőly.Zahvaljujući učiteljicama, koje su djecipredale ljubav prema hrvatskome jeziku,prema hrvatskoj kulturi osim jednog učenika,prema anketama roditelja, svatko će se upisatiu hrvatsku školu u Serdahel. Unatoč tomumlinaračka samouprava razmišlja o prekiduugovora sa serdahelskom samoupravom gledeškolovanja djece smatrajući da je visoka svotašto treba dodati uz kvotu, te da serdahelskasamouprava ima dodatak i na to da djecaputuju u njihovu školu, ne govoreći o tome daserdahelska samouprava nikoga i ne zapošljavaiz Mlinaraca.Načelnik Stjepan Vuk na pitanje hoće lisamouprava zaposliti nekoga da organizirakulturni i društveni život sela, odgovorio je daje upravo u tijeku izgradnja tzv. Integriranekuće zajednice za usluge IKSZT u kojoj ćebiti i dva statusa s visokom spremom.Kratka povijestmlinaračke školeOsnovna škola u Mlinarcima utemeljena je1880. g. kada je nastava osigurana u jednojseoskoj kući, do 1974. g. djelovala je kaosamostalna škola, a te godine državnom odlukomutemeljena su okružna središta i mlinaračkaje škola postala područnom ustanovomokružne osnovne škole u Serdahelu. Učeniciviših razreda pohađali su okružnu ustanovu, au Mlinarcima je organizirana razredna nastava.Nakon društvenih promjena 1991. g. ustanovase opet osamostalila, organizirana jenastava u osam razreda, osim toga uvedeno jei strukovno obrazovanje, podučavane su strukekao što je stolar, vrtlar, kuhar, krojač,konobar i druge, a u njoj su podučavali ihrvatski stručni jezik uz pojedine struke, zanekoliko godina je organizirano srednjoškolskoobrazovanje, učenici su mogli čak i maturiratiu toj ustanovi, organizirana je bila ivečernja škola. Strukovnu su školu pohađaliučenici iz cijelog područja, nakon postupnogopadanja organizacije struka 2007. g. okončanoje strukovno obrazovanje, pa je ustanovaponovno postala područnom školom serdahelskeokružne škole.Na posljednji Dan pedagoga u toj ustanoviučenici škole s vjeroučiteljicom AgnezomProsenjak i sa članovima ženskoga pjevačkogzbora pripremili su se s prekrasnim programom,s pjesmom „Učitelju, hvala ti” i s pjes -mom „Hvala”, sakupili su uspomene iz školskihklupa, fotografije sa zajedno provedenihdana i zahvalili strukom ruže. UčiteljiceGerőly, Salai i Kiš rekoše da zbog tih trenutakasve se isplatilo i bilo gdje će se zaposliti ubudućnosti, u srcu će ostati uvijek učiteljicemlinaračke djece.BetaUčenici s učiteljicamai djelatnicimaMARTINCI – U organizaciji tamošnjeHrvatske samouprave, i ove se godine, 25.lipnja, priređuje tradicionalna ivanjdanskapriredba koja počinje u 17 sati misom nahrvatskom jeziku u mjesnoj crkvi, koju ćeslužiti martinački župnik Augustin Darnai,a nastavlja se povorkom kroza selo.Paljenjem baklja u predvečerje, kreće se naMrtvicu gdje se pali velika lomača, plešese i pjeva. U veselju sudjeluju članoviKUD-a Martinci, Ženski pjevački zbor„Korjeni“, članovi KUD-a Drava iz Lu -kovišća, gosti iz Suhopolja i Sopja. Navečer slijedi bal uza svirku OrkestraPodravka.BUDIMPEŠTA – Velikanu hrvatske književnostiMiroslavu Krleži od 17. lipnja bitće postavljen kip u Budimpešti, što je darGrada Zagreba i rad akademske kipariceMarije Ujević-Galetović. Na otvorenju 17.lipnja, u 11 sati na Trgu Ludovika ispredPrirodoslovnog muzeja, uz potpredsjednikamađarske vlade i ministra javne upravei pravosuđa Tibora Navracsicsa, budim -peš tanskoga gradonačelnika Istvána Tar -lósa i hrvatskog veleposlanika IvanaBandića, govorit će i zagrebački gradonačelnikMilan Bandić. „Hrvatski klasik kojije znao mađarski”, pisat će ispod novo -postavljenog spomenika. O MiroslavuKrleži govorit će i prof. dr. István Lőkös, abit će izveden i odlomak iz predstavepečuškoga Hrvatskog kazališta MiroslavKrleža: „Šetnja grobnicom mrtvoga djetinjstva“,u izvedbi Stipana Đurića i ZsoltaLipicsa.JUD – U tamošnjemu marijanskom svetištu19. lipnja je hrvatsko hodočašće. Misuće pjevati članovi KUD-a Ladislava Ma -tušeka iz Kukinja, a na orguljama će sviratimladi orguljaš Gabor Bedić. Na SvetoTrojstvo u Jud/Đud tradicionalno hodo -časte Hrvati iz okolice Pečuha, a na Du -hove su Judskoj Gospi hodočastili, primjerenostoljetnoj tradiciji, podravski Hrvati.GORNJI ČETAR, SISAK – Na pozivFolklornoga ansambla „Ivan Goran Kova -čić” je pozvano HKD „Četarci“ isto takokot i predlani na „Lipanjske susrete“, komprilikom je potpisana i povelja suradnje iprijateljstva med spomenuti društvi. IvicaPosavec, predsjednik FA „Ivan GoranKovačić” i njegovi tancoši i ljetos bogatimprogramom čekaju Gradišćance 18. i 19.junija. Prvi dan je u citadeli folklornospravišće, ovput će na sisačkoj pozorniciHKD Četarci predstaviti koreografije ŠtefanaKolosara, jednu iz doma „Četarskifašnjak“, a drugu s plesi iz kraja domaćinov,pod naslovom „Posavina“. Isti dančeka Četarce i gostodavatelje druženje ibal s bendom „Sad ali nikad“. U nedilju uprogramu stoji kupanje u Topuski toplica,otpodne u 17 uri povorka folklorašev inastup.

8 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKSabrana djela Stjepana AdžićaGeneralni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu i Hrvatsko kazalište 2. lipnja 2011. uGaleriji Hrvatskog kazališta organizirali su predstavljanje Sabranih djela StjepanaAdžića (1730–1789), pisca latinista, pečuškoga kanonika i rektora tamošnjega biskupskogsjemeništa. Predstavljanju su sudjelovali: Anica Bilić, urednica i priređivačica, LukaMarijanović, pisac pogovora, te uime izdavača Duhovnoga hrašća iz Drenovaca AndrijaMatić. Goste je uime domaćina pozdravio ravnatelj Hrvatskoga kazališta SlavenVidaković.Stjepan Adžić osnovnu je školu pohađao uVukovaru i Iloku, gimnaziju u Segedinu, studiraofilozofiju u Budimu, teologiju uZagrebu te Pečuhu i Trnavi, gdje je postaodoktorom teologije. Za dijecezanskoga svećenikazaređen je 1758. te je obnašao brojnedužnosti u Pečuškoj biskupiji. Najprije je biokapelan u Sakči (Szakcs) i Vinkovcima te uuredu biskupa Jurja Klime u Pečuhu do 1761.kada je imenovan začasnim kanonikom ivanjskim vikarom pečuškoga biskupa zaSlavoniju te župnikom u Nijemcima, a 1763.premješten je u Tovarničku župu. God. 1776.postao je kanonikom teologom i rektorombiskupskoga sjemeništa u Pečuhu, gdje je predavaobiblijske predmete, brinuo se o odgojui obrazovanju mladih naraštaja. Kanonik jepečuške katedrale, protonotar Svete Stolice iposljednji vanjski vikar pečuškoga biskupa uslavonsko-srijemskom dijelu Pečuške biskupije,koji je pripao Bosanskoj ili Đakovačkojbiskupiji nakon razdvajanja župa 1780. Umroje na Svetoga Stjepana, 26. prosinca 1789. uPečuhu.Objavio je dvadesetak djela, uglavnomprigodnih na latinskom jeziku te Abekaviczuillyricsku na hrvatskom jeziku.Ovaj kulturni, nakladnički i znanstvenoistraživačkiprojekt ima za cilj proučavanje iprev rednovanje života i djela Stjepana Adži -ća, istaknutoga pisca, crkvenoga i kulturnogdjelatnika s prostora nekadašnje Pečuškebiskupije.Posrijedi je projekt Centra za znanstvenirad Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiVinkovci što ga vode dr. Anica Bilić i AndrijaMatić. Kako kaže dr. Bilić, pred organizatorimaje još niz zadataka, a posebice još nizneistraženih arhivskih spisa u potrazi za daljnjimdjelima Stjepana Adžića. U Pečuh sudonesene tri knjige nakladnika Duhovnohraš će iz Drenovaca. Naime u izdanju Sab -rana djela do sada su objavljene tri knjigedjela Stjepana Adžića: Prozna djela, Okruž -nice i dopisi, te Prigodnice. U knjigama sudoneseni faksimili izvornih spisa i njihov prijevods latinskog na hrvatski, odnosno smađarskog na hrvatski.Kazano je kako će uskoro biti održan i znanstveniskup Život i djelo Stjepana Adžića te ćekonačni rezultati projekta biti priopćeni uzborniku radova znanstvenoga skupa, a bit ćeupriličena i prigodna izložba te postavljanjespomen-ploče kao i dodjeljivanje imena uliciili ustanovi i udruzi iz područja kulture i(li)prosvjete. Sve u svemu, hrvatskoj kulturnojjavnosti otkriva se jedno novo ime, dosadnepoznato, zaboravljeno, a važno za hrvatskukulturu, crkvenu i svjetovnu povijest te književnost,koje predstavlja učenu SlavonijuXVIII. stoljeća sa Srijemom i Pečušku biskupiju.S druge strane pred istraživačima životai djela Stjepana Adžića još je mnogo zadataka.Branka Pavić BlažetinŠOPRON – Hrvatska manjinska samouprava dotičnoga grada, Šopronsko hrvatsko društvo i DruštvoHrvati s predsjednikom dr. Franjom Pajrićem, Vas srdačno pozivaju na IX. Šopronske hrvatske dane,od 24. do 26. junija, jur tradicionalno zadnji vikend ovoga miseca. U petak, početo od 18 uri u Svečanojdvorani Županijskoga stana (Glavni trg 5.) predstavit će se znanstveno-istraživačka zbirka Regionalnestudije III. Od 20 uri u Central Park Caffeu (Deákov trg) nastupa ženski tamburaški sastav „Lipotice“ izKoljnofa. U subotu prvi dio, u nedilju drugi dio čeka zainteresirane goste okrugloga stola i konferencijeu Svečanoj dvorani Županijskoga doma s temom „Uloga i cilji Hrvatsko-nimškoga regionalnoga kulturnogacentra u Šopronu“. Od 16 do 17 uri na Glavnom trgu i Deákovom trgu nastupat će KUD Zvir izJelenja (Hrvatska). Na nediljnoj svetoj maši na hrvatskom jeziku, u crikvi Sv. Mihovila, takaj sudjelujuhrvatski gosti, a crikveni obred služi dr. Anton Kolić. Na Deákovom trgu i u nedilju neće mirovatitambura, u kulturnom programu početo od 18 uri nastupaju školari OŠ „Mihovil Naković“ iz Koljnofa,Tamburaški sastav „Starci“ iz Šoprona, Koljnofski tamburaši, TS Lipotice i Štrabanci, KUD Zvir Jelenjei Koljnofsko kolo. Trodnevnu veliku manifestaciju Hrvatov podupiru Hrvatska samouprava Jurskomošonsko-šopronskežupanije, Fond Wekerle i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ugarskoj.PEČUH – Izložba„Osijek–Pečuh/Eszék–Pécs”U pečuškoj Galeriji Nádor 20. svibnjaotvorena je izložba „Osijek–Pečuh/Eszék–Pécs”, ostvarena u suradnji sHDLU Osijek, a radi razvijanja dijalogana polju modernih vizualnih umjetnosti,kojom su predstavljeni V. Frelih, M. Čaušić,D. Sušac, T. Matijević, G. Kujundžić,H. Duvnjak, Ž. Fuderer Levak, H. Ja -nečić, D. Budimir, J. Kaniža, A. Petrović,I. Matijević Cakić, J. Kovačević, A. Zrno,M. Matoković, L. Ključarić, M. Blažek iV. Grubačević. Izložbu su otvorili generalnakonzulica Republike Hrvatske uPečuhu Ljiljana Pancirov i lektoricaUmjetničke akademije u Osijeku Kar -mela Puljiz, koja je ujedno i odabralaizložena djela. U pripremi i organizacijiizložbe sudjelovao je i Vladimir Frelih,docent Umjetničke akademije u Osijeku.PINKOVAC – Tamburaški orkestar izbor Pinkovac srdačno Vas poziva naljet ni koncert 25. junija, u subotu od20 uri u farsku crikvu.Trenutak za pjesmuDamir ŠodanLicentia CroaticaHrvat je – čini se – dužan pisati mislitiosjećati nešto tužno.gablati fileke sa špekom nad kockastimstolnjakom u iličkom spleenu?dok uzduh polako ali sigurnoomašćuju fluidne strijeledužan je rabiti riječi poputprosjelina-plojka-slučimice-čestar-hvati svako toliko pomislitina neupotrebljiv probirštiftte kako se po tuđinskim predsobljimaustrajno preznojavalo naše plemstvo...da bi zatim otopioutopio popio zapio pola pneumeu kutjevačkoj graševinii sjetivši se Bibe-Cice-Gogei Jelene Bilbije(iz Slamnigove pjesme?)odlučio da nakon sto godinakupi ciklame na Dolcu,okupa se u zdencu ili općenitoučini nešto šašavokao ona učiteljica onda iz Duge Resekad se jednog jutra probudilavedra i čilai nije mogla vjerovati...kao da je izašlaiz višestoljetne depre.

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 9Otvorenje izložbe„Hommage á Zlatko Prica“ u BudimpeštiPoslije uspješne postave u Pečuškoj maloj galeriji, u suorganizaciji Zaklade Zlatko iVesna Prica, Pečuške galerije i vizualne radionice, Hrvatske državne samouprave iCroatica d. o. o.-a, u subotu, 28. svibnja, u Croaticinoj galeriji otvorena je za javnost iz -ložba „Hommage Á Zlatko Prica“, radovi Likovne kolonije u Taru.Izaslanstvo grada Samobora, na čelu s dogradonačelnikom Hrvojem FrankićemPosjetitelje su pozdravili predsjednik Hrvat -ske državne samouprave Mišo Hepp, dogradonačelnikgrada Samobora Hrvoje Frankić,a izložbu je otvorio umirovljeni dogradonačelnikgrada Pečuha dr. Jenő Újvári. G. Heppje naglasio kako je HDS-ova nakana da seizložba predstavi u što širem krugu Hrvata uMađarskoj i da bude postavljena u ustanovamanarečenog tijela, primjerice u prisičkomemuzeju. Dogradonačelnik Frankić istaknuo jekako je ponosan što je grad Samobor diopriče Zaklade Zlatko i Vesna Prica, koja jepoveznica na kulturnoj razini države Hrvatskei Mađarske, dio onoga što probija sve državnegranice. G. Újvári u kratkim crtama predstavioje životni put umjetnika Zlatka Price, slikaračija se 95. obljetnica rođenja slavi ovegodine. Posebice je naglasio istaknutu ulogu izalaganje upravitelja Zaklade Ante Sorića ustalnoj suradnji s gradom Pečuhom. Na izložbi,zbog prostornih mogućnosti, po izboruravnatelja Pečuške galerije i vizualne radioniceÁrpáda Gamusa, postavljeno je tridesetaklikovnih ostvaraja, dvadeset i sedam hrvatskihi mađarskih autora. Radovi su nastali od2003. do 2010. godine. Pricina tarska kućaotvorila je svoja vrata likovnim umjetnicima,pa su oni kistom, bojom progovorili o inspiracijama,porukama, mislima, odali počast du -hu i stvaralaštvu hrvatskome slikaru i likovnompedagogu Zlatku Prici (Pečuh, 1916–Rijeka 2003).Na otvorenju su pribivali prvi tajnikVeleposlanstva Republike Hrvatske u Budim -pešti Silvija Malnar, treći tajnik Neda Milišić,izaslanstvo grada Samobora, predstavniciZaklade Zlatko i Vesna Prica, zastupniciSkupštine, ravnatelj ZZHM-a Stjepan Blaže -tin, glavna i odgovorna urednica Hrvat skogaglasnika Branka Pavić Blažetin i ravnateljKulturno-prosvjetnog centra i odmaralištaHrvata iz Mađarske u Vlašićima Tibor Radić.Izložba je otvorena za posjetitelje do 19.lipnja, radnim danom od 10 do 15 sati.K. G.Bogatstvo...Iz povijesti Hrvatskoga glasnikaKemljanska delegacija na Undi s domaćiniOdbor za proslavustote obljetnicepostojanja školeu MlinarcimaOsnovna škola u Mlinarcima ove godineslavi stotu obljetnicu svoga postojanja.U želji da se godišnjica obilježi na štosvečaniji način, 17. svibnja 1996. g. utemeljenje odbor za proslavu obljetnice.Ravnateljica škole Etelka Horvat Dobošsakupila je niz podataka u svezi s centenarijem:imena i adrese bivših učenika,nastavnika koji su slijedom životnih okolnostisada već rašireni gotovo po cijelojMađarskoj, a neki i u inozemstvu, tabele,albume, svjedodžbe, slike iz životaškole. Četrdesetak njih su zamoljeni zasudjelovanje u organiziranju programaproslave. Tako je izabran predsjednikodbora, bivši ravnatelj škole JožefHorvath, danas umirovljenik (bio jeravnatelj od 1950. do 1954.) i tajnik, bivšiučitelj škole Jože Vlašić koji je u školi djelovao21 godinu. (...) Nakon toga seraspravljalo o programima obljetnice idana naselja koji će biti održani 6. i 7.srpnja 1996. godine. Na programu ćebiti susret svih dotadašnjih učenikaškole. Upravo zbog toga se pozivajubivši učenici osnovne škole u Mlinarcimada se javljaju samoupravi glede lakšeorganizacije susreta. (...) Tom prigodomosnovna škola namjerava osnovati inaslov „Naj bolji učenik i športaš godineMlinaraca”. U planovima je iz – davanjemonografije o naselju.(Hrvatski glasnik, 1996/22)

10 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKIz zajedničke prošlosti u zajed -ničku budućnost – SETA 2011U zajedničkoj organizaciji serdahelskogaKulturnog i športskog društva i Hrvatskemanjinske samouprave „Stipan Blaže tin”, uSerdahelu se organizira međunarodni tabor iizobrazba za hrvatsku mladež pod naslovom„Iz zajedničke prošlosti u zajedničku budućnost”.Tabor se održava od 20. do 26. lipnja sniz sadržaja iz zajedničke prošlosti Mađarskei Hrvatske, odnosno s tematikama priključenjaHrvatske Europskoj Uniji. Tjedan dana 25sudionika pomurske regije (među njima pet izMeđimurja) moći će slušati predavanja ozajedničkoj proš losti Po murja i Međimurja,ispiranju zlata, Ma njin skom zakonu, mogućnostimaeuropskih natje čaja, prirodnim zalihamatog područja. Jedan od važnih zadatakabit će sakupljanje duhovnoga blaga. Mladiće s pomoćnicima sakupljati od starijih ljudianegdote, narodno blago, životne priče, us -pomene iz starih vremena. Tijekom tjedna bitće za njih organizirana prevoditeljska radionica,kviz o Europ skoj Uniji, izleti po regiji,odnosno izlet u Međimurje s postajama SvetiMartin na Muri–Čakovec–Donja Dubrava, te uBudim peštu u Parlament i Izdavačku kućuCroatica. U okviru tabora pomoću KUD-aTanac upoznat će se s folklornom baštinomHrvata u Mađar skoj. Tabor sufinancira Minis -tarstvo vanjskih poslova Republike Mađarske.DRUGA MEĐUNARODNA LJETNAŠKOLA HRVATSKE KULTUREI HRVATSKOGA JEZIKASkradin (od 11. do 23. srpnja 2011), u organizacijiHrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu,kako izjavljuje pročelnica Odjela za kroatologijui voditeljica Druge ljetne škole dr. sc. Sa -nja Vulić. Namjena: Druga ljetna škola hrvatskekulture i hrvatskoga jezika namijenjena jeponajprije studentima hrvatskoga jezika s inozemnihsveučilišta. Organizira se kao rezultatintenzivnoga kontakta s kroatističkim i slavis -tičkim odsjecima na različitim europskimsveučilištima. Glavna je tema škole Hrvatskakultura kao dio srednjoeuropske i mediteranskekulture. U skladu s interesima studenatakroatistike iz inozemstva odlučeno da se uokviru Ljetne škole organizira tečaj hrvatskogajezika. Svakoga će danabiti dva sata predavanja (s popratnom raspravom)te radionica hrvatskoga jezika u trajanjuod dva nastavna sata. U večernjim satima bitće organiziran kulturni program za polaznikeLjetne škole (projekcije filmova, recitali, predstavljanjaknjiga, praćenje kulturnoga programaSkradinskoga ljeta). Također će biti organiziranizlet u Nacionalni park Krka te na otočićVisovac. Cijena je Škole 2.500 kn (uključujenastavni program + puni pansion: smješ -taj, doručak, ručak i večera). Prijava je poželjnašto prije, zbog ograničenih smještajnihkapaciteta kojima raspolažemo.Načelnik Bizonje,Robert Kammerhofer sasvojom samoupravom jenajprije investirao uobnovu škole, a predkratkim i u renoviranječuvarniceBizonjska čuvarnica u obnoviNačelnik u drugom ciklusu u sjevernogradišćanskomnaselju Bizonji, Robert Kam mer -hofer većputi je naglasio, koliko je njemuosobno, a i njegovoj samoupravi važno daDvojezična škola i čuvarnica imaju svoju uredjenuzgradu. Škola je jur u minuli ljeti ob -novljena, a nova investicija Seoske samoupraveje jur lani započeta s obnovom mjesnečuvarnice, ka je sazidana pred četrdesetimiljeti. – U prvom dijelu smo krov dolizneli,ostale su samo stare stijene na fundamentu,ali onda smo nek vidili na kakov čemerninačin su te zidjene. Od velikih do malih cigaltakove škulje su stale da prez krova zid se jesamo od sebe srušio na dvoru. Tu stranu, tupolovicu od stijene smo morali ponovo uzidati,a kad su krov dolizneli, te stare cigle su sezbog godine tako smočile da u zimi nismomogli nutri ni farbati. Sad smo morali do protulićačekati da vjetar razlufta sve ter isušistijene. Ako ovakovi maleri ne bi bili, onda biu zimi bila jur gotova čuvarnica – objašnjavaseoski liktar ki se zato ufa da sve dozvole ćeuspiti dobiti do 1. septembra, kada namjeravajupred mališani otvoriti vrata temeljnoobnovljene čuvarnice. Kako je seoski peljačdalje rekao, obnova je bila i zato neophodna,pokidob su inženjeri jur prlje ustanovili da jezgrada za život pogibelna, krov se more uNegdašnja zgrada čuvarnice je sazidana pred četrdesetimi ljetisvakom trenutku srušiti. Tako u prostorija nidica, niti odgojiteljice nisu jur bile u sigur -nos ti, a više od petnaest ljet na zgradi nijeništa taknuto. Obnovljenoj zgradi je ove danebila tehnička predaja, a cijela investicija renoviranja,zidanja, novooblikovanja parkirališćai parka za dječje igranje stat će kih 55–60milijun forintov. – To su naši pinezi od Seoskesamouprave, uspjeli smo tako gospodariti i uminuli ljeti da smo si mogli zašparati za ovuvažnu obnovu. Dosidob smo puno djelali i naškoli, još i tamo moramo stare obloke zaminjiti,zvana izolaciju napraviti da sve budegotovo. Mislim da sad trideset ljet ćemo moćimirovati jer će škola i čuvarnica biti va uredbi.Današnji svit treba investirati u obrazov -no-odgojne ustanove jer ja svenek kažem,dica su naša budućnost – govorio je s ponosomu glasu Robert Kammerhofer. Zasad supredškolska dica privrimeno smješćena u kulturnomdomu i u jednom negdašnjem službenomstanu. Silom prilik tijesno, ali svi znaju,kako će vrijeda dojti vrime kad budu zagledalinovi dičji dom. Za tri misece će 42 dice jurmed idealnimi uvjeti pohadjati novu čuvarnicu,čija vanjska obnova i izolacija zavolj sveboljega isušenja stijenov, predvidja se kasnije.-Tiho-Još traju djela na čuvarnici i u cijeloj okolici(Foto: Klaudija Šmatović)

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 11Sjednica Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županijeIzmijenjen proračun za 2011. godinu, dodijeljenasredstva za sufinanciranje tradicionalnih programaU ponedjeljak, 6. lipnja, u prostorijamaHrvatskog vrtića, osnovne škole i učeničkogdoma u Santovu održana je redovita sjednicaHrvatske samouprave Bačko-kiškunske županijena kojoj se raspravljalo o izmjeni proračunaza 2011. godinu, o raspodjeli sredstavaza sufinanciranje mjesnih programa od šireg,regionalnog značenja, o najvažnijim zadaćamaoko popisa pučanstva koji će biti ujesenove godine, te o raznome, među ostalima i oprijedlozima za odličja Bačko-kiškunskežupanijske i Hrvatske državne samouprave.Uz članove županijskog vijeća, na sjednicu,već po običaju, pozvani su i zastupnici bačkihHrvata u Skupštini Hrvatske državne samo -uprave. Njima su se priključili generalna konzulicaRepublike Hrvatske u Pečuhu LjiljanaPancirov i treća konzulica Katja Bakija, kojesu u društvu predsjednika Hrvatske manjinskesamouprave posjetile dvorac, vodo priv -red nu, lovačku i etnografsku zbirku na Kara -pandži, odnosno sjevero-istočni dio Nacio -nalnog parka Dunav–Drava. Kako nam uzostalo reče predsjednik Joso Šibalin, nakonnekoliko ponovljenih molba, napokon su odBačko-kiškunske županijske samouprave do -bili potporu od pola milijuna forinti. Naimedosad je samouprava raspolagala samo državnompotporom u iznosu od 419.078 Ft, štonije dovoljno ni za troškove održavanja.Sukladno planu programa za 2011. godinu,donijeli su odluke o podupiranju mjesnih priredabaod šireg, regionalnog značenja.Tako su izdvojili sredstva za Međunarodnitamburaški festival i Spomen-dan IvanaAntunovića u Kalači, Županijski susret hrvatskihučenika u Baćinu, Hodočašće bačkihHrvata u Međugorje i na Bunu, Vjerski susreti hodočašće bačkih Hrvata na santovačkojVodici, nadalje za troškove mikrobusa zaDržavno hrvatsko hodočašće u Drvljancima.Premda neće biti prisiljeni ukinuti najvažnije,već tradicionalne priredbe, za ostale priredbebit će im potrebna dodatna potpora zaobavljene javne zadaće koju očekuju u kolovozuove godine. Osim navedenoga, na sjednicise raspravljalo i o najvažnijim zadaćamau svezi s popisom pučanstva ujesen ove godine,te o prijedlozima za dodjelu odličjaBačko-kiškunske županije i Hrvatske državnesamouprave.Nakon sjednice sudionici i pozvani gostiobišli su prostorije novosagrađenoga hrvatskogvrtića i učeničkog doma, a druženje jezaključeno ručkom na mjesnom ribnjaku kodMate Pekanova, koji je pripremio pravi bačkifiš.S. B.Pomurski izvođači na središnjoj smotri Međimurske popevkeNakon tri predsmotre u Murskom Središću, Donjem Kraljevcu, u našem Keresturu i dječje smotre uSvetom Martinu na Muri, 4. lipnja priređena je 27. smotra hrvatske pučke popijevke, Međimurskapopevka 2011, na kojoj su sudjelovali zborovi iz Mlinaraca i Sumartona te solisti Margita Andrašek izKerestura, Aleks Kozma iz Sumartona i Oršolja Kuzma iz Budimpešte.Na smotri, u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge Seljačka sloga iz Nedelišća, izvedeno je 25međimurskih popijevaka u pojedinačnom i skupnom nastupu. Cilj je priredbe zaštita međimurske popijevkekao nematerijalnog dobra pri UNESCO-u. Ove godine na smotru je prijavljeno ukupno čak 105 popijevakaod kojih su izabrani i izvođači iz Mađarske. Na središnjoj smotri pomursku su regiju zastupali KUD Sumartons pjesmom „Vu verčaku ružice sem brala”, Keresturkinja Margita Andrašek s pjesmom „Devetsto petnaestomleti”, mlinarački Ženski pjevački zbor s pjesmom „Sončece čerleno”, Sumartonac Alex Kozma s pjesmom„Sumartonek” i Oršolja Kuzma iz Budimpešte s pjesmom „F tica v logo zapopeva”. Ljudevit Bošćak, predsjednikodbora za popijevke, izjavio je: Posebno se radujemo što je ove godine na smotri sudjelovalo petizvođača pomurskih Hrvata, oni su se pokazali kao odlični pjevači, s odličnim izgovorom i arhaičnimmeđimurskim izričajem, kojega kod nas možda više nema, a oni ga čuvaju.POZIV VODITELJIMA KAZALIŠNIH,DRAMSKIH I RECITATORSKIHSKUPINA, TE PROFESORIMAHRVATSKOGA JEZIKASEMINAR/STVARANJE KAZALIŠTA od 2. do10. srpnja 2011. Rok prijave: 20. lipnja 2011.Organizator projekta: Hrvatska matica iseljenikaVoditeljica projekta: Nina Kleflin, redateljicaOrganizatorica: Nives Antoljak, HMIMjesto održavanja: Otok Galovac — Školjić, ublizini ZadraVrijeme održavanja: 2–10. srpnja 2011.O projektu: Hrvatska matica iseljenika i u 2011.godini održava seminar za voditelje školskih iinih kazališ nih (dramskih i recitatorskih) skupinakoje djeluju izvan Hrvatske, koji će se održati naJadranskome moru u okolici Zadra na otočićuGalovcu. Seminar će trajati od 2. do 10. srpnja2011. Polaznici, profesori i učitelji te kazalištarcidrugih struka, upoznat će temelje dramskepedagogije te scenskoga pokreta i govora.Seminar je zamišljen kao radionica za podukuonih koji žele obogatiti svoje znanje o kazališ -nom iskazu ili jednostavno o javnom nastupu.Posebna će se pozornost usmjeriti ljubiteljimakazališne umjetnosti koji će tek pokrenuti kazališnuskupinu u mjesnim zajednicama. Stvaranjekazališta od osobite je koristi voditeljima iseljeničkihkazališnih skupina koje djeluju u dvojezičnomokružju i multikulturnim sredinama.Obrađuju se pojedini elementi hrvatskoga kulturnogidentiteta te, na temelju zadanoga tekstapoučava se kultura izgovora hrvatskoga standardnogjezika i govora kojima se služe našeautohtone manjinske zajednice u europskimzemljama. Snaga toga Matičina projekta jest ukazalištu kao mediju, jer je ono sinteza mnogihumjetnosti i nudi različite oblike kulturnog djelovanja.Seminar će, kao i proteklih desetak godina,voditi redateljica iz Zagreba Nina Kleflin.Kao iskusni redatelj, koji iza sebe ima stotinjakrežija, ali i kao prokušani pedagog i predavač(predavala je glumu i režiju i na sveučilištuCarrnegie Mellon u SAD), ona će polaznike,predavanjima i pokusima, provesti kroza svefaze nastanka jedne kazališne predstave.Seminar završava izvedbom male predstave,veselim događajem što ga mjesno stanovništvoi turisti rado posjećuju. Nakon priredbe sudionicidobivaju potvrdu o sudjelovanju na seminaru.Smještaj: Sudionici će biti smješteni u hosteluFranje vačkog samostana u dvoposteljnim sobamas kupaonicama, gdje će u miru, okruženiprekras nim morem, imati idealne uvjete za rad.Kako se prijaviti i tko snosi troškove:U troškovima boravka na Školjiću sudjelujusudionici (250 kn po danu – puni pansion), aostale troškove snosi HMI.Prijavnice se primaju do 20. lipnja 2011.Za sve obavijesti i prijavnice molimo da se obratiteorganizatoru seminara Nives Antoljak:HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, Odjel za kulturu.Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb,HRVATSKA/CROATIA. E-mail: nives@matis.hrmailto:nives@matis.hr, tel.: (+385 1) 61 15 116,fax: (+385 1) 61 11 522, www.matis.hr.

12 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKUnda u znaku narodnosnoga veselja prez granicUra jedna od Petrovoga Sela do Unde, a omarnost je nevjerojatna. Sunce kožu žge, a iz hladovine,od krčme Koli polako se proširuje tamburaški glas. Bećarska nota nas tira na smišak,a gdo bi imao hrabrosti negirati da smo zašli u dom folklora i da su Hrvati veljek zadolaskom u srce Gradišća stupili u akciju pak od dopodneva visi u undanskom luftu slavonskajačka, 4. junija, u subotu.Tancoši iz svih krajevGradišća našli su sepod rukomŠtefana KolosaraSlavonska glazba i nošnja nije tudja naundanski ulicaBrojni pozvani gosti iz političkoga i društvenogažitka, pripadniki, folkloraši, pjevači isvirači, Nimci, Romi i Hrvati najprlje senajdu u molitvi u crikvi Sv. Martina. Za himnamiŠtefan Kolosar, glavni organizatornarodnosnoga dana, ujedno i predsjednikHrvatske samouprave u Jursko-mošonsko--šopronskoj županiji pozdravlja nazočne, anačelnik Franjo Guzmić bistva nas na očuvanjebašćine i vridnosti manjinskoga žitka. Uokviru ekumenističke maše Réka Simon,evangelička dušobrižnica iz Bika poziva namirni suživot i medjusobno poštovanje mednarodi. Židanski i undanski farnik ŠtefanDumović u svojoj prodiki projde dalje i Mi -loradićeve riči stavlja za primjer o hrvatskojvjernosti. U povorki folklorašev različitemelodije se mišaju do velikoga šatora u komskoro tri ure dugo dura kulturni program, aistovrimeno iznad platna grmljavina, godina,svitlina i škurina se minjaju. Sve te vrimenskeneprilike ne moru pokvariti ugodjaj i uzvišenuatmosferu narodnosnoga sastanka. FerencIvanics, parlamentarni zastupnik diči i hvaliperfektnu organizaciju teveliko srce Hrvatov naUndi. U folkloru prez granicprik trinaest točkovpeljaju nas dvojezično mo -deratorice, tamburašiceDjurdjica i Sabina Balog, aovde se doznaje da priredbaje priredjena u okviruLeader-projekta. Najmladjiplesači Unde, grupa Vive -rice, mališani iz čuvarnicene samo iz Unde, nego i izHorpača i Egy házasfaluapod peljanjem Terike Kiš,predstavljaju gradišćansketance. „Šopronski kiritof“ iTance iz Ágfalve spro -hadja mo u izvedbi nimškoga plesačkoga društva.Kemljanska delegacija je ponovo našla„izgubljene“ prijatelje, pokidob KUD „Orlja -va“ iz Pleternice ljeta dugo je putovala u sjevernoGradišće, potom su iz nekoga nesporazumaotkinuti kontakti. Franjo Nemet, voditeljkemljanskoga Konoplja i novi dirigentKUD-a „Orljava“, Goran Kovačević su imalipriliku da se dogovoru kako obnoviti veze iprijateljstvo med društvi. Undanci su lanigostovali u Ple ternici, zato su hrvatski folklorašidospili na jedan dan u Gradišće, a u tanci,jački i njevi talentirani tamburaši otpeljali sunas do zlatne Slavonije. „Hajdenjaki“ s predsjednicomJelkom Perušić iz Dolnje Pulje ljetossvečuju i 30. obljetnicu prijateljstva sundanskimi „Veseli Gradišćanci“. Ovput se jepredstavio njev plesački narašćaj. HKD„Veseli Gradiš ćanci“ ima i školske folklorašeki su istancali Polku, takaj uz vježbanjeTerike Kiš. Odraš ćeni u prekrasnoj narodnojnošnji su imali novom koreografijom „Sla -vonija“ Srdjana Borote-Buranića premijeru,pravoda praćenu burnim aplauzom. Ro -Kristali su dali još jednoč nepozabljivi koncertUndanske „Viverice“ su tancalepod peljanjem Terike Kišmungro Gipsy band iz Csorne je svirao jur ipri maši, a potom je upoznao oduševljenupubliku s autentičnom ciganskom mužikom,svim na veliko veselje. Tamburaški sastav„Dičaki iz trih sel“ je novitet na gradišćanskojglazbenoj sceni, to su mladi tamburaši izHrvatskih Šic, Narde i Petrovoga Sela, ki ćevrijeda i službeno prikzeti muzičku pratnjuundanskih folklorašev, kako nam je potvrdioŠtefan Kolosar, predsjednik HKD-a „VeseliGradišćanci“. On je zavježbao Dol njo -puljansko kolo od Jelke Pe rušić, koga supredstavili tancoši, pari iz svakihgradišćanskih sel prvi put prilikom20. obljetnice DruštvaGradišćanskih Hrva tov u Ugar -skoj u Sambotelu, a sad ovde.Kako se povida, ov će tanac imatisvoje mjesto i u kulturnom programupočetkom julija na petroviskomPETNO-festivalu. Narod -nosnomu veselju na dalje je odličanštimung posudio tam buraš kisastav Kristali. Oni jur domomidu svirati kad ide rič za ovonaselje. Ura jedna od Unde doPetrovoga Sela u ranom svitanju,tamburaška „Garavušo, garava“još neumorno zvončka u ušima.-Tiho-

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 13Izlet za pamćenjeKoncem školske godine učenici naše škole idu na izlet. Tako je bilo i ove godine. Mi,učenici osmog razreda, svoj posljednji izlet proveli smo u Austriji i Sloveniji.Na Bledskom jezeru. Fotografije su izradili učeniciIzradila: Dijana Kovačiiz FićehazaRano ujutro smo morali krenuti jer nas ječekalo predugo putovanje. Nismo ni primijetilikada smo ušli iz jedne države u drugu jergraničnom prijelazu nema ni traga. Kako bi todobro bilo i prema Hrvatskoj! Vrijeme je biloprekrasno. Proputovali smo predivne krajeve,dolinom Drave. Rijeka je tekla mirno usvome koritu, a Alpe s divovskih visina promatralenas. Prva postaja našega izleta je bioKlagenfurt, gdje smo proveli podrug sata u«Minimundus» parku. Tu smo s čuđenjemgledali poznate zgrade svjetske baštine uminijaturama, npr. Taj Mahal, Kineski zid,Operu u Sydneyu, a pronađena je među njimai Ribarska kula. Nakon obilaska Parka put nasje vodio pokraj čudesnog jezera Wort i njegovogokoliša. Popevši se u toranj Pyrami den -kogel pogled smo zapamtili do kraja života,toranj visok 54 metara nudi prekrasan pogledna cijeli kraj. Visina, plavo vedro nebo, svježzrak, vrhovi Alpa ... ostali smo bez riječi.Prema planovima željeli smo se podići ina Alpe u Gerlitzenu, no to nije ostvareno jerje žičara bila zatvorena. Bili smo priličnorazočarani, ali nadoknadili su nas lijepi krajeviSlovenije i Bledsko jezero. Usred jezera senalazi mali otočić na kojem stoji crkva MarijeKraljice. Kako doći do nje?Rješenje su dale gondole. Prešli smo jezeros pomoću našega vodiča Blaža, koji jeodgovarao na niz pitanja učenika, a zauzvratoni su mu platili s lijepim našim pomurskimpjesmama. Jezero je odjekivalo glasom našihučenika.– Koliko ima vrsta riba u jezeru? Kolikoje duboko jezero? – niz pitanja smo postavili,pa smo saznali da je duboko 31 metar i ima 19vrsta riba.Iskrcali smo se na otočiću i uspinjući sepo mnoštvu stuba, stigli smo do crkve.Crkvica je stajala gordo i čuvala svoju legenduprema kojoj je u gradu Bledu živjelamlada udovica koja je žalila za svojim mužemkojeg su ubili razbojnici. Sakupila je sve zlatoi srebro i dala sliti u zvono za kapelicu. Kadasu zvono htjeli prenijeti u kapelicu, nastala jevelika oluja, lađa se prevrnula i utopili su semornari i zvono potonulo. Udovica je postalajoš tužnija.Otišla je u Rim, gdje je stupila u samostan.Po njenoj smrti papa je poslao drugozvono u ovu crkvu. Prema legendi, tko godpozvoni zvoncem u čast Blažene Djevice,ispuni mu se želja. Naravno, svi smo zazvonilii nadamo se da će nam se i želje ispuniti.Sada već i naše želje čuva crkva MarijeKraljice.I tako smo stigli do kraja izleta i uskoro ido kraja osnovne škole. Taj će izlet biti odistaprekrasna uspomena za okončanje našegaosnovnoškolskog školovanja.Učenici 8. razreda Osnovne škole„Katarina Zrinski” u Serdahelu irazrednica Katica Lukač BrodačPrvi dvojezični razred daje zbogom petroviskoj školiPrvi dvojezični razred daje zbogom svojoj školi u Petrovom Selu 17junija, u petak. Ovo je prva generacija za ku je bila upeljana dvojezičnanastava u dotičnoj školi, s tim da je 50% školskih predmetovpodučavano na hrvatsko-ugarskom jeziku. Novi model podučavanjaživi u petroviskoj školi od 2004. ljeta po zajedničkoj odluki mjesnesamouprave, učiteljskoga zbora i starine. Onda su pedagogi u ovojustanovi začeli dvojezičnom nastavom veljek u 1. razredu s 13, a u 2.razredu s 11 dice, pod ravnateljstvom škole, Jutke Handler i seoskimpoglavarstvom Mikloša Kohuta. Pod peljanjem razrednika ZsoltaCsiszára prvi dvojezični 8. razred u školskoj povijesti će ov tajedanzauvijek za sobom ostaviti petroviske klupe, školske zgrade, učiteljei tovaruše. Na danu rastanka sigurno će se spomenuti samo na lipetrenutke provedene u ovoj ustanovi, na izlete, turneje, brojna prijateljstvaali od septembra dijaški žitak krene dalje u Sambotelu. Njevoznanje i rezultate samo odličnim moremo cijeniti, pokidob od učenikov8. razreda osmimi će nastaviti svoj studij u gimnazija. U Gim -naziji Szent Norbert Premontrei petimi, u Gimnaziji Dorottya Kani -zsai dvama, a u Gimnaziji János Bólyai jedna učenica će začeti novo školsko ljeto. Trimi će se ganuti u stručne sridnje škole. Što naliže učnjehrvatskoga jezika, Ana Haklić, Balint Hooš i Robert Garger će vjerojatno odsad jako faliti s jezičnih, ali Nakovićevih naticanj. Ana Pataki jebila ljeta dugo jedna od najuspješnijih petroviskih pjevačic na četarskom GRAJAM-u (Gradišćanska jačka mladih). Zvana njih su još učenikiki se i službeno luču od petroviske Dvojezične škole, ravnateljice Edite Horvat-Pauković i pedagogov ovoga petka: Barbara Horvat, AdamGaal, Martin Garger, Balaž Henić, Imre Palković, Richard Wagner i Barbara Windisch.-Tiho-Foto: Krisztina Horváth

14 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKNARDA – Hrvatska manjinska samoupravadotičnoga sela Vas srdačno poziva naDan Hrvatov 19. junija, u nedilju s početkomod 14.30 uri. U nardanskoj farskoj crikvisvetu mašu će oblikovati pjevački zborLjubav i mir iz Donjih Voć. Pod šatoromna dvoru kulturnoga doma u folklornomprogramu nastupaju KUD Mladost/Odraiz Zagreba, zbor Ljubav i mir iz DonjihVoć, HKD Gradišće iz Petrovoga Sela,pjevački zbor i tamburaši iz Narde. U 19uri se začme prezentacija CD-ploče„Gizdav sam da sam Hrvat“ petroviskogatamburaškoga sastava Koprive.KAŠAD – Stanovnici ovoga malogbaranjskog naselja, šokački Hrvati, većstoljećima hodočaste Majci Božjoj Jud -skoj. Tako će činiti i ove godine. Dana 19.lipnja, na blagdan Svetoga Trojstva kreću uranim jutarnjim satima iz sela. U judskojcrkvi s početkom u 9 sati služit će se misana hrvatskom jeziku. Služit će je harkanjskižupnik Ladislav Ronta. Kaša đani, kojisu 1974. godine izgradili crkvu u svomemjestu, tada su se zarekli kako će svakegodine hodočastiti u Jud.VILJAN – KUD Tanac iz Pečuha iOrkestar Vizin 23. lipnja nastupaju uViljanu (Villány). U Serdahelu 26. lipnjaimaju cjelovečernji nastup. Od 3. do 9.kolovoza borave na turneji po Francuskoj,13. kolovoza nastupaju u Santovu, 14.kolovoza imaju nastup u sklopu budimpeštanskogFestivala Sziget, a 28. kolovozanastupaju u Vršendi.ČAJTA – Folklorni ansambl Štokavcipoziva 23. junija, u četvrtak od 15 do 19uri u mjesni kulturni dom na prvi Štokavskikulturni kafe na Tijelovu. Čeka Vasmuzika na tamburici, jačenje i zabav naliteratura. Pravoda neće samo biti duševnehrane nego i tijelovne – i to do maće pecivo,torte, kafe i kruh s namazom. Veselimose na skupnu lipu uru!Croatiada 2011Svečana dodjela nagrada likovnog natječajaU organizaciji Hrvatske državne samouprave, u ponedjeljak, 30. svibnja, u Hrvatskomeklubu Augusta Šenoe u Pečuhu priređena je svečana dodjela nagrada Likovnog natječaja,uljepšana prigodnom izložbom dječjih crteža i pjevanjem zbora Osnovne školeMiroslava Krleže.Nazočne su pozdravili zamjenica predsjednikaHDS-a Angela Šokac Marković ipredsjednik Odbora za odgoj i obrazovanjeGabor Győrvári, koji su sudionicima natječajai njihovim voditeljima čestitali na vještini iumijeću, a zatim su im uručili spomenice inagrade.Kako reče referentica Ureda HDS-a EvaMolnar Mujić, 14. nagradni Likovni natječajorganiziran je u okviru već tradicionalne Cro -atiade. Na ovogodišnjem natječaju sudjelovaloje pet vrtića i 15 škola, a na temu Mojhrvatski vrtić i Moja hrvatska škola u Ured jepristiglo sveukupno 199 radova, što je 17 ma -nje nego lani. U kategoriji gimnazija pristigaoje samo jedan crtež. Pristigli su i radovi kojinisu udovoljili raspisanom natječaju, stoganisu ni ocijenjeni. Tehnika izradbe radova bilaje slobodna, a kriteriji vrednovanja temeljilisu se na tehnici i kakvoći oblikovanja.Nacrtavši svoju školu ili prikazavši jedanškolski događaj, temu su obradili na vrlo raznoliknačin. Radove je vrednovao grafičarĐuro Šarkić iz Budimpešte (podrijetlom izMohača), a kriteriji ocjenjivanja bili su načinizražajnosti i zahtjevna preciznost.Prema tome postignuti su ovi rezultati:U kategoriji vrtića pristiglo je 54 crteža.1. mjesto – vrtić Cvrčak (Šeljin), djecaiz skupine Bubamare, mentori: Estera Papiki Hena Gažić,3. mjesto – Tamara Epreši, MajaBorbaš, Luca Víg, Ramona Jovanović(Salanta), mentor: Kristina Gergić,Posebna nagrada Doris Kovač, DorinaBartha, Petra Fenyvesi (Pečuh „MK“),mentor: Zlata Šoltes,U kategoriji 1–2. razreda pristiglo je 63 crteža1. mjesto – Zajednički rad 15 učenika(Mohač), mentor: Anka Brozovac,PEČUH – Djeca iz Hrvatske škole Mi -roslava Krleže koja pohađaju Um jetničkuškolu osnovnog obrazovanja Kulturneudruge Baranja, u školskoj auli 3. lipnjaimala su završni godišnji program. Djecapohađaju školu narodnoga plesa i pokazalasu što su naučila protekle godine sa svojimučiteljem Andrásem Mészárosem.Balkanski tabor u OrfűuTabor hrvatskih, srpskih, makedonskih ibugarskih plesova organizira se u Orfűuod 22. do 26. lipnja. Prijepodne je podučavanjeplesova, poslije podne slobodan program,izleti, večernje plesačnice, noćnitulumi. Tabor je namijenjen početnicima ionima koji već znaju plesati. Plesovepodučavaju József Szávai i Attila Tar -nóczi.2. mjesto – Stipan Sajčan, BiljanaBende, Mirko Kapča (Mohač), mentor:Valerija Činčak Heil,2. mjesto – Natanel Nađ (Santovo), mentor:Marija Kovačev Milanković,

HRVATSKI GLASNIK 16. lipnja 2011. 153. mjesto – Karina Križić (Salanta),mentor: Mészáros Jánosné,3. mjesto – Melita Borbaš (Lukovišće),mentor: Anica Popović-Biczak,U kategoriji 7–8. razreda pristiglo je 15 crteža(nisu određena mjesta, ali su nagrađeni)4. mjesto – Rebeka Bohus (Serdahel),mentor: Árpád Konkoly,U kategorija 5–6. razreda pristigao je 41crtež1. mjesto – Réka Keszthelyi (Martinci),mentor: Erika Sigečan Kuštra,Evelin Aladič (Santovo), mentor: IboljaValkai-Kovačev,5. mjesto – Julija Horvat (Sambotel),mentori: Livija Vörös i Tünde HuberU kategoriji 3–4. razreda pristiglo je 25crteža1. mjesto – Fanni Kutasi, Anna Tirászi,Bianka Kósa, Bernadeta Turul (Serdahel),mentor: Árpád Konkoly,2. mjesto – Anamarija Sili (Dušnok),mentor: Judita Ambruš Šanta3. mjesto – Blanka Sabo (Petrovo Selo),mentor: Ana Škrapić Timar4. mjesto – Zsófia Sipos (Baja), mentor:Anica Prodan-Hoffmann,Viktorija Pinezić (Koljnof), mentor:Katica M. Arató,Anna Petovári (Sambotel), mentori:Livija Vörös i Tünde Huber.2. mjesto – Hana Lakotar (HrvatskiŽidan), mentor: Marija Sabo,5. mjesto – Franjo Gludovac (Koljnof),mentor: Katica M. Arató,GORNJI ČETAR, PETROVO SELO – Poinformaciji ravnateljice Dvojezične škole uPetrovom Selu, Edite Horvat-Pauković, minuličetvrtak je zavolj vrimenskih neprilik otpovidanNarodnosni kup, naticanje u nogometu irukometu med školari četarskih i petroviskihškol, koji u ovom školskom ljetu neće ni bitiviše održan. Kljetu će se priključiti ovomunaticanju treća škola i to Dvojezična škola izBizonje, kako nam je rečeno, zaduženikisuprot daljine, s veseljem su pristali na poziv.KOLJNOF – Kako nam je rekla ravnateljicaDvojezične škole „Mihovil Naković” u Koljnofu,Agica Sarközi, i ljetos se priredjuje tradicional -ni školski tamburaški, plesni i čitalački taborza osnovnoškolare. Zasad se je 40 dice javilo,ne samo iz Koljnofa nego i iz Unde, Hor -pača na tabor, koji će durati od 20. do 27. junija.U programu stoju uz zgora navedene sekcije irazličite zanimljivosti kot dramska zanimacija,kvizi, igre i istraživanja na polju etnografije,narodne glazbe, djelaonice ručne šikanosti.Ljetos bude izlet u Siplak (Fertő széplak), ali niovput ne more biti izostavljeno iz programapečenje slanine pri Matinoj kući, kupanje uDeutschkreutzu, igra activity, kino itd.

16 16. lipnja 2011. HRVATSKI GLASNIKKriževski dani u Marijinoj kapeličetarske GoreKraljevski stolovi u StolnomBiograduHrvatska manjinska samouprava grada, Hrvatski turistički ured iPrva hrvatsko-mađarska agencija za razvoj poduzetništva 13. svibnja2011. g. organizirala je Hrvatski turis tički i gastronomski festivalpod naslovom Kraljevski stolovi. Glavni pokrovitelji Festivala bili subiskup Antal Spányi, gradonačelnik András Cser-Palkovics.Nastup Plesne skupine „Zorice”Dušobrižniki pri maši: sliva Tamás Várhelyi,Štefan Vukić i Alajos SzabóKriževski dani su negda ne samo iz Gornjega Četara nek i iz okolišnihsel vabili vjernike na trodnevnu prošeciju za vazmenimi svetki četrdesetdani, pred Unebostupljenjem. Na danas u Marijinoj kapeli u četarskojGori, ljeto na ljeto sve manje je vjernikov (med razloge moremonabrajati i djelatni dan), ali tradicionalno vjersko okupljanje i ljetos je30. majuša, u pondiljak održano na jednom od najlipših mjest dotičnoganaselja. Sunčano vrime je mamilo hodočasnike da poišću četarskuGoru i na samom vrhuncu malu, skromnu kapelu ku je podigao baruniz Rohunca 1719. ljeta, na diku i slavu Blažene Divice Marije, pokidobmu se je narodio sin. Dvojezičnu svetu mašu su celebrirali pater ŠtefanVukić, peljač Hrvatske sekcije Pastoralnoga ureda ter urednikCrikvenoga glasnika u Austriji, koga i rodbina veže uz ov kraj, TamásVárhelyi petroviski farnik, a ujedno i zaduženi dušobrižnik ostalih selu Pinčenoj dolini, Alajos Szabó, umirovljeni gospodin iz Keresteša terErnő Hencz, umirovljeni farnik Naraja. Za mašom, pred osmimi ljetiobnovljenom kapelom došlo je i do blagoslavljanja vinogradov, a molilose je i za dobro vrime ter bogatu urodju. Ovoga pondiljka familije iprijateljska društva su ostala i otpodne skupa, a pravoda je došlo i dokušanja četarske dobre kapljice.-Tiho-Foto: László FodorVjerniki iz selaHrvatska manjinska samouprava u Stolnom Biogradu prvi put je utemeljena2002. g., a na posljednjim manjinskim izborima izabrani suzastupnici: Janja Cindrić Jakubek, predsjednica, Stjepan Nađ, dopredsjednik,Margita Gizela Perči Dulić i Karlo Balint. Samo uprava unovom sastavu nastavlja rad bivše organizacije te pokušava proširitisvoje djelovanje. Nadalje pokušava tražiti i uključiti u aktivnosti osobes hrvatskim podrijetlom, organizira tečajeve hrvatskoga jezika. Jeziksu do sada podučavali Žolt Mošo, Marijana Lukić i Biserka Brindza,Čila Sabo, Antun Vujić. Hrvatska je zajednica 2005. g. utemeljilaHrvatsko-mađarsko kulturno društvo Sv. Ladislava kako bi se u djelatnostimogli uključiti i simpatizeri hrvatske kulture, od nos no prijateljskihveza s Hrvatskom. Na poticaj Manjinske samouprave utemeljen jeorkestar narodne glazbe „Neven”, te su se povezali s gradom Zadrom iBiogradom na Moru. Samouprava je lani pokrenula sakup ljanjemađarskih knjiga za knjižnicu Belog Manastira; predala je 650 svezakai 20 cd-a. U tome im je pomogao zagrebački konzul Péter Dunai.Hrvatska zajednica toga grada više puta je organizirala uspješnekonferencije o gospodarskim vezama Hrvatske i Mađarske, odnos no oiskorištavanju turističkih zaliha. Jedna od takvih priredaba bio je iTuristički i gastronomsku festival „Kraljevski stolovi”, kojemu je biocilj da se mađarskim turističkim agencijama i zainteresiranima predstaveturističke mogućnosti Hrvatske, da se mještani grada upoznaju sdjelovanjem Manjinske samouprave u povezivanju država. Na konferencijisu održana predavanja vezana za turističke mogućnostiHrvatske, bilo je riječi o hrvatskoj i mađarskoj gastronomiji, odnosnoo hodočasničkom turizmu i turizmu u dvorcima. Na konferenciji susudjelovali predstavnici grada domaćina, Hrvatskoga turističkog ureda,predstavnici zbratimljenoga grada Zadra i Biograda na Moru. Na priredbije bila uređena fotoizložba o etnografiji i narodnim nošnjama uHrvatskoj, te je organizirana gastronomska izložba s kušanjem hrvatskihi mađarskih proizvoda. Posjetitelji su mogli probati dalmatinskipršut, paški sir, zagorske mlince, janje, razne morske ribe i drugehrvatske gastronomske specijalitete.Gastronomski festival bio je obogaćen i kulturnim programomPlesne skupine „Zo rice” iz Erčina, koja je predstavila dio hrvatskogfolklora.betaGLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj.VLASNICI: SavezHrvata u Mađarskoj i Hrvatska državna samouprava. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List se izdaje s potporom Hrvatske državne samouprave. Rukopise, fotografije i crtežene čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68. www.croatica.hu – e-mail: glasnik@croatica.hu HU ISSN 1215-1270