13. broj 1. travnja 2010.

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJglasnikGodina XX, broj 13 1. travnja 2010. cijena 100 FtSretan Uskrs, prilogHrvatskoga glasnikaI. Igor Šipić: SmiješakII. Đuro Franković: VjerovanjaIII. Uskrsne pjeme Kuzmana LandekeIV: Molitva blaženoj djevici MarijiFoto: Ákos Kollár(Kapelica na pečuškoj Kalvariji)Sretan Uskrs

2 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKKomentarŽrtva i/ili nedosljednostJe li položaj Hrvata u Mađarskoj doista žrtva dob -rosusjedskih i prijateljskih odnosa Hrvatske i Mađarske,ili Hrvati u Mađarskoj nisu dovoljno dosljedni, nisudovoljno odlučni u zastupanju interesa hrvatskezajednice u Mađarskoj, kako se u posljednje vrijemesve više čuje na sjednicama krovnoga političkog tijelaHrvata u Mađarskoj, ali i na raznim drugim forumima?Kako prenosi mađarski tisak, predsjednik RepublikeMađarske za vrijeme nedavnog posjeta Vojvodini,odnosno Republici Srbiji, istaknuo je važnost nastavena mađarskom jeziku. Pri tome je izložio kako bi Mađarine samo u Srbiji nego i Rumunjskoj i Slovačkoj državnijezik (jezik većinskog naroda, op. a.) trebali učiti kaostrani jezik. S druge strane nakon susreta s hrvatskimpredsjednikom glasila prenose i njegove riječi kako bibilo «svrsishodno» parlamentarno zastupstvo manjinau Mađarskom parlamentu.U nedavno objelodanjenom, najnovijem izvješćuEurop skog vijeća o izvršavanju Europske povelje oregionalnim jezicima, Stručni odbor ponovno je upo -zorio na nedostatke ostvarivanja jezičnih prava manjinau praksi te neodgovarajućeg oblika i financiranja odgojai obrazovanja na manjinskim jezicima.Sve nas to navodi na razmišljanje o položaju manjinskihzajednica, pa tako i hrvatske zajednice u Mađarskoj.Unatoč zakonskim odredbama, ni nakon petnaestgodina manjine, tako ni hrvatska zajednica, nemajuparlamentarno zastupstvo manjina. Izuzev šest dvoje -zič nih škola – koje rade po takozvanomu dvojezičnomprogramu – hrvatski se u većini škola predaje samo kaopredmet tjedno 4–5 sati. Ne da se jezik većinskognaroda uči kao strani, nego se jezik manjina, međunjima i hrvatske manjine, predaje u obliku i broju satikao strani jezik. Da i ne govorimo o uporabi manjinskih,tako i hrvatskoga jezika na polju pravosuđa i javneuprave gdje se on jedva ili uopće ne čuje.S jedne strane država ne osigurava odgovarajućapravna i financijska jamstva za ostvarivanje manjinskihjezičnih prava, ona su više deklarativna, a njihovo seostvarivanje uglavnom prepušta inicijativi manjina.Uostalom, to ističe i Odbor Europskog vijeća u svomizvješću. S druge pak strane, mora se priznati, nimanjine nisu dovoljno dosljedne u svojim inicijativama izahtjevima. Manjinske zajednice, napose političkapred stavništva kao što su mjesne, županijske i državnesamouprave, udruge više bi se trebale boriti zaostvarivanje zakonom deklariranih prava, primjerice napolju uporabe hrvatskoga jezika u javnoj upravi,dvojezičnih naziva ulica, postavljanja dvojezičnih imenanaselja i drugog. Ali za to se trebaju boriti ne samopolitička tijela nego – posebno kada je posrijedi odgoj iobrazovanje na hrvatskom jeziku – i sami roditelji.Stoga nam doista predstoji mnogo učenja i zalaganjana tome polju, prije svega kako izboriti i ostvariti svojaprava u skladu sa zakonskim mogućnostima koje se nedaju uvijek automatski, nego se za njih valja boriti, iizboriti.S. B.„Glasnikov tjedan”Uskrsni dani svake godine –što sam starija, sve više – umeni bude sjećanje na dje -tinjstvo te potrebu da nago -milane probleme duše itijela, pa i pogreške i stran -pu tice svoga puta pokušamumiti u ljepoti i mirisu vodenatopljene plavim ljubica -ma. I sve u nadi oprosta. Jernada je riječ koja obilježava,između puno riječi, simbo -lično blagdan uskrsnuća. Nada i vjera. Izdana u dan doživljavamo uspjehe, ali irazočarenja. Tako i u utvrđivanju vlastitihciljeva, ali i interesa i ciljeva uže i širezajednice. Zajednicu čine ljubav, obitelj,domoljublje, moral, kultura, vjera, istina,sve ovo i još mnogo štošta nas činizajednicom, a ujedno je i putokaz, kao ipokretač i temelj očuvanja nas samih. Zasusret s istinom i s Kristom treba bitiotvorena srca. Na putu života, putu križa,primjećivati stvari pokraj puta bez kojihne možemo ostvariti na pravi načinciljeve. Čitam kako nam se ne ostvarujunade ni snovi jer imamo tvrdoću srca i neprepoznajemo alate kojima ih možemoostvariti. Idemo zatvorenih očiju, poredljudi, Boga, idemo sami sa sobom. Takonećemo doći do cilja. Ni do zajedništvabez kojega ne može opstati ni našahrvatska zajednica. Možda je i u učenju oIsusu i u Isusovu učenju važno prepoznatiupravo činjenicu kako on ne čini nijednočudo, u svoju osobnu korist, on to činizbog višnjeg cilja iz znaka ljubavi premaSANTOVO – Pjevanjem Muke po Mateju na misi nahrvatskom jeziku, blagoslovom macinih grančica iophodom u crkvi, hrvatski vjernici u Santovu naCvjetnu nedjelju (Cvit nicu) prisjetili su se Isusovaulaska u Jeruzalem. Budući da je hrvatska crkvenagodina, Muka će se na hrvat skom jeziku pjevati i naVeliki petak, kada se pjeva Muka po Ivanu. Na Velikusubotu, obred i misa – koja će glavnim dijelom biti nahrvatskom jeziku – počinje u 19 sati. Na prvi i drugidan Uskrsa hrvatske će se mise održati po nedjeljnomemisnom redu, s početkom u 11.15 sati.Ocu, čovjeku. Lako je izreći„nisam dostojan da uniđešpod krov moj, nego samoreci riječ i ozdravit će dušamoja”. Dug je put doozdravljenja duše, kažuliječnici, a i samo pitanjenjezina ozdravljenja i stanjaviše je filozofska kategorija.Teško je otvoriti dušu kakobi u nju ušla čista riječ,vjera i nada. Upravo u tomotva ranju pomaže vjernici ma čin uskrs -nuća koji nas uzvisuje nad životom. Jer niživot ni smrt ne pripadaju nama samima,mi smo tek u sjeni onoga što u vremenu seovremeni, kaže pjesnik. Darovati život ispoznati kako smrt nije konačna, nego senastavlja u Božjoj stvarnosti, može tekonaj koji vjeruje u Isusove riječi: „Ja samistina, put i život”. I stoga se zaustavljamote u čudu gledamo sučeljavanje života ismrti, vjerujemo u Isusa jer smo osvje -dočeni u pobjedu života. Osvjedočeni uvjeri. I ljubavi. Jer ljubav pobjeđuje.Ljubav sina prema ocu, majke prema sinu,učenika prema uči te lju... Nada pobjeđuje.Nada u praved niji i solidarniji svijet, svijetnesebičnosti, svijet istine, mira, svijetpraštanja... Sve su to poruke Velikogatjedna i Uskrsa koje kršćani, vjernici živezajedno s Crkvom. U radost nade, utjehe,ljepote, pobjede svjetla nad mrakom.Tajna Uskrsa skri vena je i u procvalomecvijeću, mladom žitu, janjetu, koji nasčine radosnima.Branka Pavić BlažetinDragi čitatelju Hrvatskoga glasnika!U Velikom tjednu Hrvatski glasnik, kao i u veljači Hrvatski glasnik broj 8, možeščitati na povećanom broju stranica, 16 + 4. Naime od veljače Hrvatski glasnik uzastalnih šesnaest stranica donosi i mjesečni prilog na četiri stranice. Plod je to željeuredništva za obogaćivanjem sadržaja tjednika Hrvata u Mađarskoj.I ovim prilogom što ga obogaćuju napisi vezani za jedan od najvećih blagdana našeganaroda, Uskrs, uime uredništva Hrvatskoga glasnika želim Ti sretan Uskrs uljubavi tvojih bližnjih i Tvoje obitelji te u zajedništvu naše male, ali vrle zajednice.Branka Pavić Blažetinglavna i odgovorna urednica Hrvatskoga glasnikatjednika Hrvata u Mađarskoj

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 3AktualnoNajveći se projekt ostvaruje u Pomurju i MeđimurjuU okviru prvog raspisa IPA programa prekogranične suradnje Mađarska–Hrvatska, od predanih projekata iz Pomurja prošli suvećinom svi kandidirani projekti. U okviru uspješnih projekata, više od tri milijuna eura stiže u pogranično područje s jedne idruge strane granice u kojem sudjeluju i hrvatska naselja. Najveći projekt u okviru prvog raspisa izradile su Međimurske vode iLokalna samouprava naselja Serdahela, no ni drugi projekti nisu manje važni, pogotovo što je u njima izraženo očuvanjenacionalne svijesti, gajenje hrvatskoga jezika i kulture.Projekt WWTP Mura, u tematici održiviokoliš odnosno očuvanje kakvoće vode rijekeMure sadrži izgradnju uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda uz Muru u Podturnu teobnovu pročistača i crpnih postaja u Serda -helu. Vrijednost je projekta umalo tri milijunaeura, od čega 2.619.953 forinti financiraEuropska Unija, a milijun i 32 tisuće eura stićiće na mađarsku stranu. Nije to prvi slučaj dasu pomurska naselja i Međimurske vodesurađivali u europskome projektu, u programuInterreg III/A. Pomursko udruženje zaseoski razvoj bio je partner u izradi projektnedokumentacije za kolektorski sustav donjegMeđimurja i pročistača otpadnih voda DonjeDubrave. Ovaj put radi se o konkretnom ulaganjuovkraj i onkraj granice. Natječaj jepredan s pokroviteljstvom Međimurskihvoda, a partner s mađarske strane jest Lokal -na samouprava naselja Serdahela, no uprojekt su uključeni i Bečehel i Sumarton,naime pročistač služi za narečena tri sela.Prema riječima serdahelskog načelnika Stje -pana Tišlera, pročistač je u selu izgrađen1993. g., još po tadašnjim tehnološkim itehnič kim mogućnostima. Tijekom 17 godinauređaji su se amortizirali, razvijanjem tehnikeneki su i zastarjeli, a rekonstrukcija će datimogućnost i za to da se ugrade energetskoštedne crpke. Potpisivanje ugovora očekuje sepočetkom travnja, a nakon toga raspisivanjejavne nabave i izvođenje radova očekuju sepočetkom rujna. Budući da se radi o nakna -dnom financiranju projekta, Lokalna samo -uprava treba podići kredit, a osim toga sudje -luje i u drugim projektima.Projekt „Puna zdjela”, serija gastro -nomskih festivala u sferi međuljudskih vezapredalo je Pomursko udruženje za seoskirazvoj u partnerstvu s Kulturno-umjetničkimdruštvom Goričan. Pomursko udruženjeokup lja 11 naselja od kojih su sedam u Hrvat -skoj, a četiri su hrvatska naselja u Mađarskoj:Kerestur, Mlinarci, Serdahel i Sumarton, kojasu već otprije imala velike kulturne igastronomske manifestacije, zajedno su sekandidirala za europsku potporu s Goriča -nom, Donjom Dubravom i Donjim Vidov -cem. Za projekt je dobiveno sto tisuća eurapotpore. Gastronomski festivali počinjusredinom ljeta u Mlinarcima s Danom maza -nice. U slijedu događanja bit će organiziran«Festival gibanica» u Serdahelu, u okvirutamburijade u Sumartonu «Festival zlevan -ke», a na Keresturskim danima «Festivalkukuruznih jela». Na desnoj obali Mure, uGoričanu, ustrojit će se program «Jelo i delonaših starih», u Donjoj Dubravi «Dani luka»,a u Donjem Vidovcu «Dani ekološke hrane».U pripremi i provedbi niza priredaba, imajućiu vidu turistička i ugostiteljska motrišta, te dabi se bolje iskoristile mjesne zalihe, uključenesu i dvije srednje škole s obje strane granice:Turistička i ugostiteljska srednja škola«György Thury» iz Kaniže i Srednja škola izPreloga. Po Stjepanu Tišleru, predsjednikuUdruženja, odnosno pokroviteljske organi za -cije projekta, niz priredaba osim gastro nom -skih užitaka imat će više hrvatskih kulturnihsadržaja.Za Projekt «Tragovima Zrinskih» osnovneškole u Keresturu, Serdahelu, Kotoribii Draškovcu dobile su 180 tisuća eura potpo -re, o čemu smo već izvijestili čitatelje ušestom broju (11. veljače) našega tjednika.Projekt «Zeleni smisao-tradicija» zajednički je projekt triju naselja: Marcalibe,Mlinaraca i Donje Dubrave. Potpora Europ -ske Unije iznosi 125.071 eura, od čega će seformirati ekološki dječji vrtić, koji znači zele -ni smisao, odnosno odgoj djece na očuva njeprirode i tradicija. Tim se projektom udječjim vrtićima utvrđuju ekološki standardiodređeni pravilima Europske Unije, obnovitće se igrališta na dvorištu ustanove, izradit ćese mali vrtovi, te 15 odgajateljica s jedne idruge strane granice sudjelovat će na poduci,vezano uz tematiku. Nakon ispunjenja svihzadanih uvjeta ustanove dobivaju potvrdu Eko -loški dječji vrtić – zeleni smisao i tradicija.Projekt «Malogranični prijelaz» bila jezamisao predsjedništva Društva Horvata kreMure, no projekt je predao Neprofitno d. o. o«Human» s partnerstvom kotoripskoga Kul -tur no-umjetničkog društva, a pomurskodruštvo također je u ulozi partnera. Projekt uvrijednosti 55 tisuća eura obuhvaća tematikudvojezičnosti. Radi se o izdanju šest objav -ljenih dvojezičnih časopisa, o pripremi dvijudvojezičnih monografija te o zajedničkojinternetskoj stranici prijateljskih naselja sobje strane Mure. U izdavanju časopisa sura -đivat će Izdavačka kuća Croatica.U pet projekata hrvatska pomurska na se -lja sudjeluju izravno, ali osim narečenihsudje lovat će u onima koji povezuju susjednežupanije odnosno gradove, npr. u projektugrada Čakovca i Kaniže u kojem kao partnersudjeluje i kaniška Hrvatska manjinska samo -uprava.betaKAPOŠVAR – Zamjenik župana Kop -rivničko-križevačke županije Darko So -bo ta i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenjeZlatko Filipović pribivali su u srijedu,24. ožujka, u Kapošvaru na stručnojraspravi vezanoj za izradu srednjoročnogaprostornog plana Šomođske županije.Na temelju sporazuma o suradnji usuglašenesu različite teme koje sadrže pro -storni planovi. To se posebno odnosi naprometnu infrastrukturu, vodno gospoda -renje i zaštitu okoliša. Na sastanku su bilinazočni i predstavnici Virovitičko-pod -rav ske županije. Naglasak je bio na cestovnojinfrastrukturi i na povezanosti sobje strane. Također je bila razmatrana imreža željezničkog prometa te biciklističkainfrastruktura. Zaštita okoliša usvim segmentima prostornog planiranjaistaknuta je kao najvažnija, s posebnombrigom za podzemne pitke vode.Potvrđene su brojne sličnosti između ma -đarskih i hrvatskih prostornih planova, tecjelokupne razvojne strategije. Pred stav -nici Koprivničko-križevačke i Viro vi -tičko-podravske županije tom prigo dompredali su svoje prostorne planove.

4 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKNatječajKuratorij Narodnosne zaklade Bačko--kiškunske županije na redovitoj sjedniciodržanoj 4. ožujka ove godine, raspisao jenatječaj za manjinske samouprave, udruge,kulturno-umjetnička društva te ustanove užupaniji koje obavljaju narodnosne zadaćeradi podupiranja kulturnih aktivnosti iočuvanja običaja. Natječaj mora sadržavatipodatke natjecatelja, ciljeve programa teopširan program i proračun.U 2010. godini za te svrhe Zaklada će iz -dvojiti sveukupno 700 tisuća forinti, a ponatjecatelju se dodjeljuje najviše 60 tisućaforinti. Natjecati se može za podupiranjefolklornih i jezičnih tabora djece i mladeži,za regionalne priredbe (koje uključuju višenaselja), za regionalnu suradnju prija telj -skih naselja te za kupnju i popravak narodnihnošnji i glazbala. Podupiru se samonatječaji ovjereni od mjesnih ili županij -skih manjinskih samouprava, a one zajednicekoje nisu pravne osobe mogu se natjecatisamo preko svojih održavatelja. Ob -jav ljeni natječaj dostupan je na županijskojweb-stranici www.bacskiskun.hu, a otvo -ren je do 1. svibnja ove godine. Natje čajiće se vrednovati najkasnije do 20. svibnja.Rodjendansko slavlje „Croatice” u SamboteluČestitke za jubilej uz promociju reprint-izdanja Kurelčevih jačak,DVD-snimke Thompsonovoga koncerta i Ritam Cafea uživoMišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samouprave,s Čabom Horvathom, ravnateljem Croatice,pri otvaranju svečanostiOSIJEK – Predsjednik Skupštine Ba ranj -ske županije János Hargitai sa svojim kolegomžupanom Osječko-baranjske županijeVladimirom Šišljagićem, 19. ožujka u Osi -jeku, vodio je razgovore na temu razminiranja.Sastanku su sudjelovali i dopredsjednicaVlade Republike Hrvatske ĐurđaAdlešić te koordinator akcije razminiranjau Hrvatskoj i pokretač sastanka Otto Jung -wirth, voditelj Hrvatskog centra za razmi -niranje. Niz je zadataka razminiranja i napodručju Osječko-baranjske županije te ublizini mađarsko-hrvatske granice. Napodručju Osječko-baranjske županije nesi -guran je prostor od 162 četvorna kilometra.Razminiranje u Hrvatskoj i dosada jefinan cirala Vlada s 60%, a ostatak troškovapokrila je Svjetska banka. Po sadašnjemtempu financiranja potrebno je još desetgodina da se očisti spomenuti prostor. Smađarskim partnerom razmatrali su mo -guć nost sudjelovanja zajedničkom unij -skom projektu kojim bi se mogao nabavitidio sredstava. Cilj je sastanka bio skrenutipozornost Europske Unije na neophodnostrazminiranja, na što ukazuje i europskikoridor V/C te očekivano članstvo Hrvat -ske u Europskoj Uniji. Hargitai je naglasiokako pogranično mađarsko-hrvatsko raz -mi niranje nije zadatak Baranjske županije,nego po ministarskoj uredbi zadatak drža -ve, te kako se nakon parlamentarnih izborai sastava nove vlade očekuje i zauzimanjejasnoga stava glede spomenutoga.Hargitai daje punu potporu izradi zajedničkogaprojekta i zajedničkom lobiranju ukojem želi imati aktivnu ulogu.Dr. Šandor Horvats reprint-izdanjemPrvo desetljeće postojanja „Croatice”, nepro -fitnoga poduzeća za kulturnu, informativnu iizdavačku djelatnost sa sjedišćem uBudimpešti, zahvaljujući direktoru CroaticeČabi Horvathu, rodom iz Gornjega Četara,došli smo svečevati 19. marcijuša, u petak, usambotelski Muzej Savaria. Udaran je to biodan u povijesti Gradišćanskih Hrvatov jer uvrime zasićenosti i skeptičnosti, svečanudvoranu pred jakovskimi sveci, do zadnjegamjesta su okupirali Hrvati iz četirih zemalj.Bilo je jako zanimljivo gledati poznata imanje poznata hrvatska lica, kako su puniponosa sidili i slušali uvodne i pozdravne ričiMiše Heppa, predsjednika Hrvatske državnesamouprave, ki nije šparao s pohvalnimi riči ipriznanjem, što naliže Croaticinoga djelo va -nja minulih ljet. Poduzeće, koje je utemeljenopred desetimi ljeti s velikom podrškom osni -vačev, Saveza Hrvata u Mađarskoj i HrvatskeDr. Franjo Pajrić predstavio je ThompsonovDVDdržavne samouprave, s glavnim profilomizdavanja i tiskanja udžbenikov, jedinogatajednika Hrvatov u Ugarskoj, književnihostvarenj, zbornikov znanstvenih djel, kata -logov, monografijov, kalendarov, glazbenihizdanj ter različitih serij ke su usko vezane zajezik, povijest i kulturu na ovom tlu živećihHrvatov, a pravoda i osnivanjem prvogainternetskoga radija Croatica med narodnimigrupami u državi, prez sumlje je ušlo uhrvatsku besmrtnost.A čim bi najbolje znali proslaviti ro djen -dan takovoga informativno-komu nikacij skogacentra, nego s konkretnimi plodi koji su jošviše budili znatiželju i želju svih nazočnihveljek za promocijom, a izazvali su i iskrenopriznanje ter pohvalu sa strane brojnihsudionikov iz Hrvatske. Povodom jubilarnogasvečevanja dr. Šandor Horvat, jedan od naj -po znatijih hrvatskih etnologov u Ugarskoj,

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 5Svečanost kazivanja prozei poezijena hrvatskom jezikuHrvatska državna samouprava organiziraSvečanost kazivanja proze i poezije nahrvatskom jeziku, 28. travnja (srijeda)2010. godine u Hrvatskom vrtiću, osnov -noj školi, gimnaziji i učeničkom domu uBudimpešti.Kriteriji sudjelovanja: interpretiranjeknji ževnoga djela iz književne baštineHrvata u Mađarskoj ili iz sveopće knji -ževne baštine Hrvata.predstavio je rijetki primjerak, a skoro iizgubljene djundje usmene književnostiGradišćanskih Hrvatov, iz pera akademikaFrana Kurelca. On je bio početkom 1830-ihljet med prvimi putniki ki su došli s timciljem kod ugarskih Hrvatov da sakupljajunarodno blago. Reprint-izdanje „Jačke ilinarodne pesme prostoga i neprostoga pukahrvatskoga po župah Šoprunskoj, Mošonjskoji Železnoj na Ugrih” sadrži oko 700 tekstov,a unutar toga još i već varijantov jedne jačketer vridno zrcali tadašnje stanje Gradišćan -skih Hrvatov. Dr. Šandor Horvat nije samogovorio o ovom ponovo otkrivenom kinču, alije i invitirao brojnu publiku k jačenju, što jepripremilo tlo pred drugom točkom.Dr. Franjo Pajrić, predsjednik HMS-a uŠopronu i jedan od glavnih organizatorovsambotelskoga koncerta hrvatskoga glazbenogaikona Marka Perkovića Thompso na,promovirao je koncem prošloga ljeta izdanaudio-vizualni produkt. Pajrićeva ideja o nap -ravljanju DVD-snimke dokumentarnogakarak tera o predlanskom koncertu je doživiladobrodošlicu kod Croatice, zato danas svizainteresirani i u domaćem kinu moruznamda još i većkrat doživiti minute togavelikoga dogodjaja. Iako je mladi entuzijastnaglasio da nigdor nima pravo sumljati udobronamjernost organizatorov i realizatorovkoncerta i ovoga filma, predstavniki srpskenacionalne manjine iz Bjelovara, ki supretprošloga vikenda gostovali u Šopronu iKolj nofu unutar europskoga projekta„Manjine za manjine”, protestno su napustilidvoranu kad su se prve kocke od filmapojavile na platnu projiciranja.Zvana službenoga programa je dr. RobertHajszan, peljač Panonskoga instituta iz Pin -kovca, ukratko i sažeto približio publiki pa -nonski almanah, a Silvija Malnar, prvi taj nikVeleposlanstva Republike Hrvatske u Budim -Sudioniki su mogli kupiti i Croaticina izdanjaTri jačkarice Ritam Cafea (sliva ZoricaMóricz-Timar, Sabina Kapitari Sabina Balog)pešti, ka je ravno iz Koljnofa dospila u Sam -botel, čestitala je slavljenikom na dosa daš -njem uspješnom djelovanju. U završ nici prog -ra ma, za peštanskim, bečkim i petroviskimnastupom, i u župa nijskom centru se je uživoprikazala najnovija glazbena formacijaGradišća, Ritam Cafe, s vlašćimi pjesmamiza prijatelje. Ovde je prvi put najavljeno da jepjesma „Skupa smo izrasli” (na petroviskomdijalektu), s prvoga pop-rock albuma ugar -skih Hrvatov, pozvana i na tamburaškifestival 18–19. junija u Pito maču.Prije nego što je jačka petroviskogaautorskoga dueta (A. Handler i R. Haran -gozo) Život je glazba počela pulzirati uprostoriji, rečeno je da bi svi mogli biti srićniako bi imali ovakovu izdavačku kuću kot miHrvati, jer ovo svečevanje bilo je još jedanuzrok da skupadojdemo i ostanemo do kasnou noć zajedno, a da se pri tom dokaže, imamojoš puno toga vridnoga, lipoga, neotkri ve -noga, shranjenoga u rezervi, čim se moremodičiti i ponositi. U ovom slučaju pak, navodno,cijelo ljeto moremo biti gizdavi i najubilarnu Croaticu!-Timea Horvat-Kategorije:škole s predmetnom dvojezične škole:nastavom:1. učenici 1–2. r. 1. učenici 1–2. r.2. učenici 3–4. r. 2. učenici 3–4. r.3. učenici 5–6. r. 3. učenici 5–6. r.4. učenici 7–8. r. 4. učenici 7–8. r.5. srednjoškolciKriteriji broja prijave: iz svake školejedan kazivač po kategoriji,osim u kategoriji srednjoškolaca gdjese mogu prijavit po dva učenika.Kazivači se prijavljuju na temelju pri -javnice: www.horvatok.huPrijavnice treba dostaviti do 15. travnja2010. godine na e-mail adresu:muity.hrsamouprava@chello.hu.Prihvatit će se samo točno i potpunoispunjene na vrijeme poslane prijavnice.PEČUH – Nakon smrti župnika pečuškecrkve Svetog Augustina Lászla Báthorya,koji je godinama služio mjesečne svetemise na hrvatskom jeziku, pečuški su seHrvati zabrinuli glede daljnjih sudbina tihmisa. Katolička hrvatska zajednica, načelu s Marijom Bošnjak, nakon razgovorai dogovora dogovorila se sa župnikomcrkve u Kertvarošu, svećenikom FranjomPavlekovićem, inače Hrvatom podrijet -lom iz podravskoga Novoga Sela, kako ćeodsada u Pečuhu svete mise na hrvatskomjeziku biti održavane u spomenutoj crkvi,te kako će ih pratiti i niz popratnih sadr -žaja za što će se brinuti hrvatskazajednica. Mise će se dakle nastaviti ukertvaroškoj crkvi, a govorit će ih FranjoPavleković. Prva misa bit će na samblagdan Uskrsa, 4. travnja (u nedjelju)popodne u 16 sati. Zatim će mise bitisvakog mjeseca, treće nedjelje u popod -nevnim satima (vjerojatno u 16 sati). Na -rav no, katkad će biti iznimaka, naprimjerza prvu pričest, za Hrvatski dan i slično.

6 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKBAČKA – Umjetnički ansambl «Luč» izBudimpešte, koji je utemeljen 1959. godi -ne, a voditelji su mu zaslužni, odlikovaniumjetnik Antun Kričković, rodom iz Gare,i njegova supruga Marija Silčanov, sredinomidućeg mjeseca gostuje u Bačkoj. Kaošto je poznato, cilj je Ansambla skupljanjei obrada te prikazivanje plesne i glazbenetradicije Hrvata u Mađarskoj. Kako nas jeobavijestila Angela Šokac Marković, predsjednicaBačkog ogranka Saveza Hrvata uMađarskoj, u subotu, 17. travnja, «Luč»nastupa u Baji u Domu časnika, s počet -kom u 18 sati, a u nedjelju, 18-og, u Gari umjesnom domu kulture, s početkom u 17sati. Na nastupima u Bačkoj, Ansambl«Luč» prikazat će prigodni program koji jepripremljen prije godinu dana u povodusvečanog obilježavanja njegove 50. obljetnice.BUDIMPEŠTA – Ženski pjevački zborAugusta Šenoe i Orkestar Vizin nastupilisu 28. ožujka u Palači umjetnosti u Bu -dimpešti u sklopu priredbe Cifra Palota.Naime toga dana publici se predstavilaBaranjska županija, a među mnogobrojnimizvođačima našli su se i naš zbor i orkestarkoji su predstavili narodnu glazbenu baš -tinu Hrvata u Baranji, izvedbom podrav -skih i baranjskih pjesama. Prikazane su ibuše, (Skupina Poklade i Skupina Botos izMohača), a jedan od voditelja cjelodnev -noga programa bio je naš poznati Hrvat,suradnik TV2 Tvrtko Vujić, veleposlanikprograma Pečuh – europska prijestolnicakulture 2010.SUMARTON – Mjesna i Hrvatska samo -uprava povezale su se s predstavnicimakulturnog društva naselja Šenkovca kakobi ubuduće surađivali na polju kulture.Među planovima je i pisanje natječaja IPAprograma koji je raspisan za područjezapadnog Balkana i Turske. Posebni je ciljovog natječaja razviti snažna regionalnapartnerstva među organizacijama civilnogdruštva koje se bave društveno-gospodar -skim temama u regiji s partnerskim organizacijamaiz Europske Unije te tijelimajavne vlasti, kao i poboljšati transparentnosti odgovornost u radu organizacijacivilnog društva. Rok prijave za natječaj je6. svibnja 2010. g., stoga predstavnici na -selja i kulturnih udruga trebaju krenuti spripremama natječaja.JEGERSEK – U školi «Mindszenty» (Ul.Zárda 25) 24. travnja održat će se DanMeđugorja. Nakon okupljanja prikazat ćese međugorsko svetište, a potom slijedi nizvjerskih sadržaja. Svetu misu s početkom u16 sati celebrirat će otac Gábor Kemenes,a molit će se i međugorska krunica. Zain -teresirani se mogu registrirati kod RózseTausz putem e-maila:trozsa@zalaszam.hu ili putem telefona30/ 6642408.Razgovor s Ingom Klemenšić, urednicomGradišće kalendara 2010„To je knjiga ča su naši ljudi uvijek čuvali...”Razgovarala: Timea HorvatPred manom leži Gradišće kalendar za ovoljeto, kojega je sad jur po drugi put uredilaKoljnofka Ingrid Klemenšić. Ti si, zapravo,pedagoginja u domaćoj školi, kako si zašla doove mogućnosti da moreš uredjivati Gradišćekalendar, prvenstveno za štitelje, GradišćanskeHrvate u Austriji?– Ja sam zbog toga glavna urednica ovogakalendara kad, iskreno rečeno, već treto ljetodjelam kot sekretarica i u Austriji kod Hrvat -skoga štamparskoga društva. Lani je odborDruštva odlučio da će u druge ruke datiuredjivanje kalendara, i onda sam dobila tu častda morem ovo veliko djelo napraviti, sad jur podrugi put.Kad pogledamo ovo reprezentativno iz -danje, onda se vidi da po formatu je kva litetno,a za sadržaj moremo reći da objami širokispektar. Koja su težišća ovoljetošnjega kalendara?– Lani kad sam preuzela kalendar, ondasam mislila da na početku svakoga kalendarabavit ću se temom koja je najvažnija za onoljeto. Lani je bilo Haydnovo ljeto u Austriji,svečevalo se je u Željeznom i širom Gradišća200. obljetnica Haydnove smrti i zato je bilovažno da se na početku kalendara bavim ovomudarnom temom. Dotično ljeto opet imamojednu veliku i važnu obljetnicu, to je stoti ju -bilej Hrvatskih novin, tajednika GradišćanskihHrvatov u Austriji, a ta obljetnica je i nam,Gradišćanskim Hrvatom u Ugarskoj, jakovažna. Prvi broj Hrvatskih novin je ugledaosvitlo dana u Juri, na inicijativu hrvatskihvjernikov ki su sjeli 1. augustuša 1909. ljeta ušopronskom katoličkom krugu pak su sedogovorili da bi morali za naše ljude u Gra -dišću dati u ruke hrvatsko štivo. Dogovorili suse da ćedu svaki tajedan izdati novine. Glavniurednik je bio Štefan Pinezić. Kad samživotopis od toga človika začela istraživati, a ionih ljudi ki su s njim djelali, došla sam dotoga da težišće i centar svega skoro je sve bilou Šopronu, a novine su štampali u Juri. Zatosam mislila da prvi dio kalendara ću napravititako da ću pogledati stara izdanja, prve brojeod Hrvatskih novin. U tom mi je pomagaostručnjak za Gradiš ćanske Hrvate, dr. NikolaBenčić. Na prvi pogled sam mislila da ćuusporediti ča su pisali onda od naših sel i sad,ali sam mislila na kraju da sadašnje članke onaši seli ljudi ionako štu u Hrvatski novina,zapravo su za nas interesantniji članki napisanipred stovimi ljeti. Dobili su svoju rič ukalendaru jur spomenuti naš akademičar dr.Nikola Benčić, a i dr. Robert Hajszan ki se jebavio časopisi ovih sto ljet. Zvana toga samgledala da ne nek prvi broj bude nutri ukalendaru ča je Štefan Pinezić napisao ljudem,nek paralelno i riči sadašnjega glavnogaurednika Hrvatskih novin Petra Tyrana ki jenapisao svoje vizije o budućnosti novin. To jeveliki san ča bi on želio, ali ako bi to funk -cioniralo, Hrvati bi svaki tajedan dostalikvalitetne hrvatske novine ter bi bili informi -rani širom Gradišća prik visti iz Austrije,Slovačke ter Ugarske.Pred stovimi ljeti, moderno rečeno, gra diš -ćanskohrvatski medijski centar se je nala zio uŠopronu. Zašto do toga danas ne more dojti imisliš li da je iluzionistički očekivati ponovniskupni tajednik svih Gradišćanskih Hrvatov?– Suprot toga je bio velik korak da smorazdvojeni u tri država. Kad su se zaprlegranice, negdašnje veze su se, nažalost, ras -kinule, ali kad je Željezna zavjesa pala 1989.ljeta, onda pomoću tadašnjih kulturnih djelat -nikov, pak još i prije s Demeterom Karallom kije bio predsjednik Hrvatskoga gradišćanskogkulturnoga društva u Beču, ponovo je krenulakulturna i politička suradnja prik granic, ka joši dandanas funkci o nira. Neki ljudi mislu uAustriji da bi kontakti morali biti još inten -zivniji. Medijski centar Gradišćanskih Hrvatovu Austriji za televiziju ter radio i za tajednik jeu Željeznu. Pravoda bi bila perspektiva dapokidob granice već ne postoju i u svi tridržava imamo jako-jako bogati kulturni ipolitički život, još detaljnije informiramo ljudeširom Gradišća. Po mojem mišljenju to bisvakako bilo moguće.Znamo da si ti iz Koljnofa, tako smo i oče -kivali da k ovomu djelu pozoveš i hrvatskeautore iz naše države. Od koga sve imaš prilo -ge u ovom izdanju?– Ovo ljeto, kot i lani, pisala sam u Hrvatski

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 7novina da bi čekala djela odsvih onih ki kanu pisati uGradišće kalendar. Ja ovdeod svakoga zamem članke ionda stavim u poglavlje, jerja mis lim da svi ki kanusuradjivati u kalendaru, sviimaju ča važno ga za reći.Nisam nikogar isključila iztoga djelovanja, a i osobnosam počašćena da sam ovoljeto imala toliko suradni kov.Pjesnik Anton Leopold iliMartin Jordanić jur ne znamkoliko ljet suradjivadu iljetos su dali svoj doprinos.Onda sam imala temunašega farnika iz Hrvatskoga Židana ŠtefanaDumo vića ki će ovo ljeto dopuniti 70. ljetosvojega žitka. Njegov najbolji tovaruš IvanKarall, farnik u Gijeci, je pisao o njemu. PrikNikole Benčića sam došla do akademika uBudim pešti, rodjenoga Kemljanca ImreaRessa, on je napisao članak o žitku Hrvatov utadašnje vrime kad još nisu bile granice. Kadsam prvi put pročitala članke od njega, ondasam vidila da to more biti zanimljivo ne samoza Hrvate u Austriji nek i za naše ljude ki štedunaš kalendar iz Ugarske, kad sam ja isto takočuda ča naučila iz toga. Ja to ne vidim već dasmo mi Ugri, oni su Austrijanci, mi smo sviGradiš ćanski Hrvati, konačno pod jednimkrovom ter ja mislim da Gradišćanski Hrvatiiz bar koje zemlje dojdu, jako su vridni ljudi.Unutar knjige se najdu različita poglav lja,naši jubilari, naša vjera, naš jezik itd., a nakraju naša dica i mladina. Na prvi pogled mise čini da su najviše obdjelane teme naša vjerai naš jezik. To su najpopularnije teme za našegradišćanske štitelje?– Pokidob su Gradišćanski Hrvati kršćani iva Hrvatski novina ljudi svaki tajedan čitajuprodike, članke dušobrižnika Joška Preča, jamislim ova tema najbolje interesira naše štiteljeGradišće kalendara i novin. To je važno našimljudem i va seli i va drugi dijeli. Jezik sammislila ovoga ljeta zbog toga malo boljepogledati jer sam dostala takove članke, npr. odJoška Weidingera ki je kritično pisao o našemgovornom jeziku. Ja kao čitatelj jednogakalendara, jedne knjige zaistinu se veselim kadmogu štati jednu od tih temov ča još nisamdoživila. Kad sam mala divičica bila, onda samposlušala moje starestarje ki su povidali ča seje onda dogodilo. Ako se šte to va Gradišćekalendaru, onda je to doku mentirano i neće sezaistinu izgubiti. Zato je važno npr. da AntonLeopold svako ljeto nas preseneti s takovimištoricami ke su se nekada dogodile u Gradišću,a ljudi to rado čitaju.Ti se u ovom kalendaru predstavljaš kot ipjesnikinja jer moremo od tebe preštati još idvi pjesmice. To znači da moremo pozdravitinovu gradišćansku pjesnikinju?– To je malo smišno pitanje, ali iskrenorečeno ja većputi pišem male pjesmice zarodjen dane, čestitke i za različite dogodjaje kadme zaprosu ljudi. Sad imamjednu pjesmu o tropanju, kusam napisala povodomjednoga običaja u NovomSelu, i jednu pjesmu ka mije toč no pokazala duševnostanje kada sam djelala nakalen daru. Hoću li daljepisati, to još ne znam, to ćebudućnost odrediti.Na samom kraju kalendaraneobično vidimo crte -že i moljanja školarov...– Lani sam prvi putpozvala k naticanju našudicu, a pokidob znamo damalo teže ide s jezikom,zato sam mislila da ću ispisati naticanje ucrtanju i dala sam temu „Moje selo”, školaromod 1. do 4. razreda. To me zaista veseli da jeprvu nagradu dobila Ana Zorica Timar izPetrovoga Sela ka je i po mišljenju stručnogažirija najbolje djelo poslala. Najbolje crtežesmo tako stavili na zadnje stranice kalendara iovako su se i dica suradjivala u našemkalendaru. Za sljedeće ljeto je predvidjeno daaktiviziramo malo i sridnje škole, to samdostala ponudu iz Martina Živkovića, direktoraBortanske gimnazije, da će s dicom imati temuGradišće kalendar i različite članke, kvize ćeduskupastaviti i dati na objavljenje.U koliko primjerkov je izašao ov kalendar ikako je popularan u Austriji?– Kalendar je svenek popularan kad je toljetna knjiga i ljudi jedva čekadu da im dojde uruke pred Božići. Ako bi pogledala čita teljskikrug, onda bi rekla da seoski ljudi to imadu napolici, štedu, gledadu kada su ki svetki, kada ćebiti Duhi i Tijelova, imaju i bilješke. To jeknjiga ča su naši ljudi uvijek čuvali. Primjerkovimamo 2300, za prodaju imamo u svakom selupovjerenika. Imamo te ljude ki svako ljetočitadu kalendar tako ga dostanu u ruke, ačlanom Štamparskoga dru štva besplatno sešalje. Ide kalendar i u Ugar sku i Slovačku isvako ljeto prilično sve projde. Zainteresiranimoru ga još naručiti kod Hrvatskoga štam par -skoga društva u Željeznu, a drugačije zna moposlati i u Ugarsku, ako nas nazovu ili pošaljumail, knjigu ćemo poslati i na adresu.Gradišće kalendar će imati svoju prezen -taciju na našem tlu?– Lani je bila prezentacija kalendara uStinjaki, kad je bila generalna sjednica Hrvat -skoga štamparskoga društva, kad je to jednatočka sjednice, ali mislim i ja i svi oni ljudi kičitadu Gradišće kalendar u Ugarskom da bibilo važno i za naše ljude prirediti pre zen taciju.Spomenem se kad sam još učenica bila paksmo se morali na hrvatske ure pripraviti sastarimi štoricami kod učitelja Franja Pajrića,onda smo si zeli najstarije kalendare, ča samdobila od Koljnofcev.Zašto onda ne bi mogli imati i naši ljudipromociju te knjige? Jedna je prezentacijaHrvatskih novin i kalendara pred vidjena uPečuhu na protuliće.ERČIN – Programi u ožujku. Hrvatskamanjinska samouprava grada Erčina 15.ožujka položila je vijence sjećanja i za -hvale kod Petőfieva spomenika, uza su -djelovanje Pjevačkog zbora „Jorgovani”.Nakon toga u okviru gradske svečanostidodijeljena su odličja što je priznanje zavećinu građana podrijetlom rackih Hrvatau Erčinu. Norbert Németh, skladatelj,istraživač liječnik biolog, dobio je odlikovanje„Počasni građanin”, a Timea VickoSzili «Za grad Erčin». Nagradu za pros -vjetnu djelatnost dobilo je Plesno društvo«Zora», za pedagošku djelatnost MarijaKozarović Egervári, a nagradu za tjelesniodgoj i šport Anita Bulat.Na Mikroregionalnom susretu i natjecanjupjevačkih zborova, održanom 21. ožujkau Erčinu, Pjevačkom zboru «Jorgo -vani», koji je postigao treće mjesto,uručena je posebna nagrada za izvođenjehrvatskih pjesama. Zbor je tako sudjelovao27. ožujka na proljetnoj «Krvatački»,mjesnom prazniku cvjetanja badema uTarnoku, gdje je predstavio grad Erčin.SERDAHEL – Okončan je tečaj hrvat -skoga jezika što ga je organiziralaHrvatska manjinska samouprava za srednjoškolce,studente i zaposlene. Polaznicisu mogli sudjelovati na šezdeset satiučenja, od listopada do kraja ožujka, odkojih se neki pripremaju i na jezičneispite. U naprednoj skupini bilo je osampolaznika, a u početnoj šest. Prema riječimapredsjednika Stjepana Turula, organizacijasvake godine objavljuje tečaj s vrlopogodnim cijenama, naime uvijek se us -pije nabaviti i neka potpora u te svrhe, asvake godine ima petnaestak prijavljenih,stoga samouprava tečaj namjerava organiziratii najesen.SUMARTON – Mješoviti pjevački zborKUD-a Sumarton i ove je godine sudjelovaona smotri pučkih pjesama Međi -murske popevke 2010. Dana 13. veljače uDonjem Kraljevcu nastupili su na pred -smotri i ovih su dana saznali ocjene struč -nog povjerenstva. Od ukupno sedam desetprijavljenih na predsmotru, izabran je isumartonski zbor za završnu smotru, kojaće se prirediti 6. lipnja u Nedelišću.SUMARTON – „Sumartonski lepi deč -ki” već četvrti put se pripremaju naFestival kre Mure i Drave, koji organiziraRadio „Studio M” iz Donjeg Kraljevca.Na Festival se moglo prijaviti u dvije ka -tegorije, u pop/rock kategoriji, te s tamburaškomglazbom, samo s izvornompjesmom, koja još nigdje nije izvedena.Tekst pjesme treba biti isključivo nakajkav skom narječju. Za sumartonsketamburaše glazbu i tekst napisao jeMartin Srpak akademski glazbenikpodrijetlom iz Međimurja, a aranžman jenapisao Ladislav Bogardi, član tamburaškogsastava.

8 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKSlikarstvo grada Zadra danasU Hrvatskome klubu Augusta Šenoe, u organizaciji Kluba, 11. ožujka otvorena je Izložba članova Hrvatskoga društva likovnihumjetnika Zadar povodom pred stav ljanja Zadarske županije u Baranjskoj županiji. Otvaranju izložbe nazočili su župan Zadarskežupanije Stipe Zrilić s brojnim suradnicima, turističkim radnicima, pred stavnicima Sveučilišta i gospodarskog života Zadarskežupanije, predsjednik Skup štine Baranjske županije János Hargitai, generalna konzulica Republike Hrvat ske u Pečuhu LjiljanaPancirov sa suradnicima, predsjednik HDS-a Mišo Hepp i Ivo Govorčin, predsjednik HDLU-a Zadar.Duo Đir iz Paga glazbomje obogatio otvaranje izložbeIzložbu je nakon pozdravnih riječi voditeljaKluba Miše Šarošca otvorio savjetnik pri Od -boru za kulturu Baranjske županije GyőzőSzatyor. Kako u predgovoru kataloga izložbepiše suvremeni hrvatski književnik, novinar,fotograf i slikar iz Zadra Marijan Tomislav Bi -losni: „U djelima umjetnika zadarskog li kov -nog kruga zastupljene su gotovo sve tenden -cije modernog likovnog izraza, svega onogašto je u likovnosti započelo s 20. stoljećem, pado dostignuća zabilježenih u upravo zapo -četom trećem tisućljeću. Naši sli kari nasuvremen i moderan način, po nekad kroz pro -kušana i sigurna, a ponekad i kroz grozničavaistra živanja, materijaliziraju svoje doživljaje,prolazeći kroz razna prog ram ska opredjeljenjau likovnoj umjetnosti, od onih s internacio -nalnim natruhama, do tendencija koje bi,uvjetno kazano, mogli nazvati i traženjemnacionalnog izraza. Činjenica je da se ovdjeradi o pojavama koje gotovo ravno pravnoslijede središte u kojima pojedine pojave itendencije nastaju. A kako se sve to javlja snekim bitnim zakašnjenjem, mogli bismoslobodno reći da i u tom pogledu živimo jednuglobalnu situaciju.Zadarsko sli karstvo u Hrvatskom klubupredstavili su ra dovi: Mari jana TomislavaBilosnića, Ive Govorčina, Mate Ljubičića,Ane Kolege, Vladimira Me danića, BogdanaMogilevskyja, Senke Radić, Marije Višić-Guina, Stipe Zri lića, Nevenka Žunića, BorisaŽuže i Ivana Šulića Brke.Branka Pavić BlažetinEuropska suradnjaMeđunarodna konferencija u PečuhuPročelnica Upravnog odjela za kulturu grada Dubrovnika Ana Hilje Čagalj sudjelovalaje na međunarodnoj konferenciji „La Rencontre de Pécs – The economic slowdownand the future of local policies”, koja je održana u Pečuhu mjeseca ožujka2010. godine.Konferenciji je nazočio velik broj sudionika,okupljenih u »Udruženju europskih gradova iregija za kulturu – Les Rencontres». Riječ je oorganizaciji od 250 članova, iz 30 europskihdržava, koja za svoj cilj ima razmjenu infor -macija i znanja usmjerenih prema europskojkulturnoj suradnji. Ovogodišnja konferencija uPečuhu za temu je imala utjecaj gospodarskekrize na kulturnu sferu, promjenu dosadašnjegnačina financiranja kulture, te mogućnostinastanka jedne nove paradigme financiranja. Uradu konferencije sudjelovali su pasivno pred -stavnici Zagreba, odnosno Narodnog sveuči -lišta Dubrava (voditeljica programa kultureDunja Vuković i voditeljica Centra za programei manifestacije Maja Marohić) i aktivno pred -stavnici Dubrovnika (pročelnica Upravnogodjela za kulturu grada Dubrovnika Ana HiljeČagalj i znanstvenica Instituta za međunarodenodnose Ana Žuvela Bušnja).One su održale predavanje pod nazivom»Rethinking the financing of the culturalsector: The case of Dubrovnik», u kojem suiznijele primjer Dubrovnika koji je u vrijemesvjetske gospodarske krize preispitao učinkovi -tost ulaganja u kulturu te postavio jasna načelai ciljeve gradske kulturne politike, vodeći raču -na o odnosu kulture, očuvanja i promicanjakul turne baštine te gospodarskog imperativatu ris tičke industrije. Unatoč nepovoljnim gos -po darskim okolnostima, Dubrovnik je i daljevodeći grad u Hrvatskoj po proračunskimulaganjima u kulturni sektor, na što smoizuzetno ponosni – istaknula je u svom izla -ganju pročelnica Ana Hilje Čagalj. U sklopuposjeta Pečuhu, ovogodišnjem Europskomgradu kulture, pročelnica Hilje susrela se sKatjom Bakijom, konzulicom za kulturu, zna -nost i obrazovanje u generalnom konzulatu Re -publike Hrvatske u Pečuhu, i Slavenom Vida -kovićem, ravnateljem Hrvatskog kazališta uPečuhu. Sastanak je održan povodom budućekulturne suradnje Dubrovnika i Pečuha, sposebnim naglaskom na gostovanje Hrvatskogkazališta iz Pečuha u Dubrovniku, i uzvratnogagostovanja Kazališta Marina Držića u Pečuhu.bpbTrenutak za pjesmuPhil BosmansUskrsno jutroUskrs!Krist je uskrsnuo.To je uistinu tako.Raduj se,jer život opet ima smisla.Nama nije suđenoda završimo u nekoj crnoj rupi.Uskrs!Ti si s milijunima drugih ljudina putu u sjajnu budućnostkoja se zove nebo.Uskrs!Dođi, pođimo zajedno na sunce.Zar ne osjećaš proljeće u svome srcu?Sada je vrijeme obnavljanja,nove nadeu nasmrt umornu svijetu.Vjerujem u uskrsnućejer vjerujem u ljubav,jer ne mogu prihvatitibesmisleno bivstvovanje.Uskrs!Pođimo zajedno u radost.

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 9Nema noći, a da se ne bih sjetio svog rodnogmjesta – Katolja. Pred mojim očima redaju seslike od ranog djetinjstva pa sve do današnjihdana. Vidim selo, našu kuću, polja, Karašicu,podrumski šor, šume i groblje. Čujem razgo -vore dobroćudnih ljudi i još mnoge menidrage detalje. Usadilo se to u me i pustilosnažno korijenje koje ni minulo vrijeme nijemoglo poništiti. Sjećam se svih važnijih (imanje važnih) detalja koji su se odigrali predmojim očima: polaska u školu, bezbrižnihljetnih igara, od laska na daljnje školovanje,momačkih dana, svadbi, prela i divana,ženskih poklada, crkve nih godova, nastuparaznih naših kultur no-umjetničkih društava(domaćih i iz Hrvat ske), žetvi, raznih berbi,naricaljki i sahra na znanih pokojnika.Čujem i glasove naših ljudi. Prepoznaobih ih po govoru i u najcrnjem mraku, jer bito bila domaća šokačka riječ. Nažalost,polako nestajemo. U selu je izumrla muškagrana Biletića, Martinovića, Prevoza, Kriz -ma nića, Hazudijaca, Kasapovića, Matoševih,Jakšića, Šajnovića, Zečevih, Grajića, Ražića,dok su se neki potomci navedenih raštrkali pobijelom svijetu.No svi mi koji vodimo korijene sa sela,imamo slične ili istovjetne doživljaje: čuvanjestoke na pašnjacima, gusaka na ledinama,pečenje krumpira i mladih klipova kukuruzana žeravi i tomu slično. No sudbina je takohtjela da se raštrkamo kao pilići kad primijetekopca u zraku, da selo ostavimo sebi iza leđai krenemo u nepoznato.Ne daj, Bože, da se ostvari Lizina kletva.(Liza je bila jednooka Ciganka, pokućarka,koja je – ako joj u nekoj kući nisu udijelilikakvu milostinju – napuštajući domaćinovodvorište, mrmljajući izgovarala sljedećeriječi: „Neka ti dvorište zaraste korovom!”)Sjećam se i okupljanja naše Šokadije naMalu Gospu kod kemedske zavjetne crkve.Hodočastili su ovamo Šokci iz Katolja,Vršen de, Minjoroda, Šaroša, Birjana, Kozara,Maraze, Maroka, Lotara, Lančuga pa i izMohača. Bila je to prilika da se sretnu rođaciiz navedenih naselja. Na svakom koraku čulase naša riječ iz usta dječjih i odraslih.Nadomak crkvene ograde (cimtora) redali suse šatori prepuni medenjaka, raznih slatkiša iosvježavajućih pića. Nakon svete mise narodje obilazio šatore. Roditelji su darivali svojudjecu medenjacima, a momci djevojke me -denim srcem s ogledalcem. Iz obližnjegostionice čula se tamburaška glazba, a naprostoru ispred nje vilo se naše šokačko kolo.U novije vrijeme sve češće ispraćam ukatoljsko groblje svoje školske vršnjake, a dai ne govorim o meni dragim starijim osoba -ma. Prije samog ukopa po kojnika posjetimgrob svojih roditelja i preminule rodbine.Čitam natpise na križevima. Kod ranijeRodu na spomen„Cvjetaj i sjemeni se gdje si niknuo!”umrlih oni su na hrvatskom jeziku, a sada namadžarskome: Ivo je postao János, VinkoVince, Tuno Antal, Mato Mátyás, KataKatalin, Anka (Anna) – da ne nabrajam dalje.Ipak kada se mještani prisjećaju njih,spominju ih na originalnom hrvatskomjeziku. Zašto? Zato jer njihovo prezime odajeda su ti ljudi (muškarci i žene) bili našegpodrijetla.U mom djetinjstvu svete mise, propovijedii opijela odvijala su na našem jeziku jer ježupnik bio gospodin Marović, porijeklompečuški Bošnjak, koji je odlično poznavaoosim madžarskog i hrvatski te njemački jezik.Danas, ako to želi pokojnikova obitelj, u po -moć nam dolazi olaski dušobrižnik, velečasniIlija Čuzdi, zbog čega su mu zahvalni katolj -ski vjernici.Danas jedva ima omladine u selu. Zavrijeme mog djetinjstva postojale su dviješkol ske zgrade: „gornja” i „doljnja”. Onaprva, nadomak crkve, služila je za niže, a ovadruga za više razrede. Djelovalo je kulturnoumjetničkodruštvo pod vodstvom učiteljaIvana Tompića, Marije Nedučin, LjubinkaMandića, Mije Mijatovića, Blaška Trubića iJose Gugana. Svake je godine prikazan baremjedan kazališni komad na hrvatskom jeziku.Odlazilo se na gostovanja u naselja gdje živeHrvati kako bi se prikazali naši plesovi i nekiobičaji baranjskih Šokaca. Gostovalo se uŽeljeznoj, Zalskoj, Šomođskoj, Baranjskoj iBačkoj županiji.Ne znam zašto, ali traje to već dosta dugo,ljudi su se nekako zakukuljili: nema višerazgovora na klupama ispred kuća, zimskih„divana”, uzajamnih posjeta susjeda, neka -dašnjeg druženja i pomaganja jedni drugima.„Bilo pa prošlo!” – rekao bi čiča StipaBogatstvo...Andrić, naš nekadašnji susjed. I meni je žao!Zato ovo moje sjećanje završavam sljede -ćim vapajem:Bože Svemogući! I ti Sveta Katarino,zaštitnice naše crkve i našega sela! Pomozitemojoj Šokadiji da i nadalje čuva jezik svojihpredaka. Dajte joj snage da brojčano ojača, dačuva svoju narodnu tradiciju i da ustraje svedok postoji i samo selo.Ako ne zbog drugog, a ono zbog našihpokojnika koji počivaju u katoljskom groblju.Stanko KolarProgram Hrvatskog kazalištaza travanj 2010. g.9. travnja u 20 sati Miro Gavran: Rogonje,Vinkovci, Gradsko kazalište „Joza Ivakić”10. travnja u 18 sati Miro Gavran:Rogonje, Santovo13. travnja u 20 sati S. Mrožek: Emigranti,Dubrovnik, Kazalište Marina Držića15. travnja u 18 sati otvorenje izložbearhitekta Tamása Gettóa, Galerija Čopor(t)-Horda15. travnja u 19 sati gostovanje vinkovačkogaGradskog kazališta „Joza Ivakić” spredstavom Teda Whiteheada: Brak iz alejekestenova, kazališna dvorana16. travnja u 19 sati „Raskošno cvjetajumoje ruže”, priča o ljubavi A. P. Čehova iOlge Knipper, Bata, na mađarskom jeziku18. travnja u 18 sati Miro Gavran:Rogonje, Šeljin25. travnja u 19 sati „Raskošno cvjetajumoje ruže”, priča o ljubavi A. P. Čehova iOlge Knipper, kazališna dvorana, namađarskom jeziku27. travnja u 18 sati M. Gavran: Rogonje,Budimpešta, Hrvatska škola30. travnja u 18 sati S. Mrožek: Emigranti,Mišljen.Risari iz Kaćmara, 1943. godine(poslala Teza Vujkov)

10 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKUz kapelu Sv. Bartolau pečuškom ĐukišuUdruženje đukiških dobrovoljaca u 2010.godini, u sklopu programa Pečuh – europskaprijestolnica kulture, organizira niz kulturnihdogađanja pod nazivom „KápolNapok” čijaje prva manifestacija održana 20. ožujka ukapeli Sv. Bartola u Đukišu. Ova priredbapod nazivom Korizmeno vrijeme – koriz me -ne pjesme, organizirana je u suradnji saŽenskim pjevačkim zborom „August Šenoa”iz Pečuha, koji je i pjevao na priredbi i malomkoncertu što su ga snimili MR6 – RégióRádió te MR4 – Hrvatska redakcija Mađar -skog radija, a niz kulturnih događanjablagoslovio je svećenik Gábor Takács, dok senazočnima uime Hrvatske državne samoupraveobratio njezin predsjednik Mišo Hepp.Kroz godinu znatiželjnike čeka niz programa,a u nekima od njih je aktivni organizator isudionik i hrvatska zajednica grada Pečuhaokupljena oko Ženskoga pjevačkog zboraAugusta Šenoe što ga vodi Marija Bošnjak, teHrvatski klub Augusta Šenoe na čijem je čeluvoditelj Mišo Šarošac. Od proljetnih i jesenskihizleta kroz Đukiš kojima se upoznajuprirodne ljepote i povijesne znamenitostiovoga dijela grada Pečuha, gdje su tijekompovijesti pečuški Hrvati imali brojne vinograde,do izložaba, športskih dana, koncerata,učeničkih kazališnih predstava, književnihprograma... Tradicionalna proslava blagdanaSv. Bartola (24. kolovoza) i proštenje togasveca okupit će i pečuške Hrvate, i to 22kolovoza. Uoči proštenja bit će mise nahrvatskom i mađarskom jeziku, a nakon njihslijedi proslava proštenja uz pjesmu spomenutogazbora, u suradnji sa Župnim uredomSvetoga Augustina i Orkestrom „Vizin”.Hrvati grada Pečuha uključeni su i u proslavedošašća. Tako će se kao završni programcjelogodišnjeg niza kulturnih priredaba uĐukišu, održati misa zahvalnica u kapeli Sv.Bartola, a nakon mise adventske božićnepjesme izvode Ženski pjevački zbor AugustaŠenoe i Orkestar „Vizin”.Spomen-ploča na zidu kapeleSv. BartolaU organizaciji Matice hrvatske Pečuh iHrvatske kulturne udruge Augusta Šenoe, 4.studenoga 2009. godine posvećena je iotkrivena spomen-ploča na kapeli Sv. Bartolau Đukišu.Još davno, 18. lipnja 1828. godine, nazidove crkvice Svetoga Bartola u Đukišupečuški su Hrvati urezali na hrvatskom jezikuspomen na svoje vrijeme, kada su oni uvelikom broju imali vinograde na ograncimaĐukiša ispod Demir-kapije i na Mečeku.Obnovljena je bila onda, te davne 1828. go -dine, ta spomen-ploča što daje pretpo stavkukako su je na to mjesto postavili precitadašnjih Hrvata. Dali su je obnoviti izmeđuostalih Spiesz Ivo, Pirger Mišo, FurthunyiIgnyo... na hrvatskom jeziku (Ponovita podSepesy biskupom). Nakon gotovo dvjestogodina pečuški Hrvati, pokraj spomenuteploče, koja se nije dala obnoviti, postavljajunovu na kojoj zapisuju: Ovu spomen-pločupostavljaju Hrvati / u spomen 1828. g. ob nov -ljene crkve / povodom 1000. godišnjice os -nutka / Pečuške biskupije. /Hrvatska kulturnaudruga Augusta Šenoe / Matica hrvatska –Pečuh, 2009.Pečuška, đukiška kapela Svetoga Bartolaizgrađena je 1794, a pregrađena 1828. godine.I danas se nalazi na rubu grada, a kamolipotkraj XVIII. stoljeća. Oko nje su nekoć bilivinogradi, a Svetoga Bartola, Bartula iliBartolomeja, jednog od Isusovih apostola kojije, prema apokrifima, propovijedao po Indiji iArmeniji, gdje je mučen na najokrutniji načini ubijen, hrvatski narod štuje i kao zaštitnikavinograda, vinogradara i vina.U svom govoru prilikom otkrivanjaspomen-ploče 2009. godine Stjepan Blažetin,predsjednik Matice hrvatske Pečuh, kazao jeizmeđu ostaloga: „Otkrivanje naših spomen--ploča ispunjava me radošću i ponosom jer suspomen-ploče, kakvu i mi danas ovdjeotkrivamo, znak da nismo zaboravili svojuprošlost, da njegujemo svoje korijene, štoviše,cijenimo ono što su učinili naši preci. Njihovisu geni, njihov trud i rad duboko utkani u ovajgrad. Nama je, današnjim Hrvatima koji sadaživimo u Pečuhu, dužnost sačuvati sjećanjena sve što su Hrvati učinili na ovim prosto -rima. Jer nemojmo zaboraviti, bez poznavanjai poštivanja naše hrvatske prošlosti nema nibudućnosti za našu zajednicu. Želimo li bitidostojni nasljednici onih Hrvata koji su nekoćživjeli i radili u ovom gradu, dužni smoupoznati njihovu, zapravo našu prošlost,napajati se na njihovim idejama i dalje izgra -đivati našu hrvatsku zajednicu u Pečuhu.”Branka Pavić Blažetin

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 11Do Vuzma s korizmenim popevkamaNa Cvjetnicu, 28. ožujka, pomurski Hrvati u Bolničkoj crkvi u Kaniži skupa su molili i pjevali korizmene pjesme na hrvatskomejeziku. Misu je predvodio Blaž Horvat, rektor Varaždinske biskupije, a u pjevanju ovaj put su sudjelovali tamburaški sastav iz Kanižete sedam zborova (iz Kerestura, Mlinaraca, Pustare, Petribe, Sepetnika, Sumartona i Kaniže) koji su nakon misnog slavlja održalikoncert kajkavskih korizmenih pjesama.Blaž HorvatNije lako pomurskim Hrvatima čuvati svojjezik u crkvi kad već dugi niz godina nemajusvoga hrvatskog svećenika. Oni se ipak nedaju i kad god mogu sudjelovati na hrvatskombogoslužju, to i čine. U tome veliku pomoćim pruža Blaž Horvat, rektor Varaždinskekatedrale. Kaniška je Hrvatska manjinska sa -mouprava tzv. motor hrvatskoga vjerskogživota, na čelu s predsjednicom MarijomVargović, koja organizira programe za cijeluregiju s vjerskim sadržajima. Ovaj put je toučinila s Korizmenim susretom zborova, pri -likom kojeg su se pjevale korizmene i uskrs ne«popijevke» u duhu iščekivanja Uskrsa.Gđa Vargović smatra važnim susretezborova vjerskog karaktera, naime na njimaosim zajedničkog jezika ljude povezuje izajednička vjera, a hrvatsko bogoslužje jača iočuvanje hrvatskoga jezika.Budući da se u Pomurju tijekom deset -ljeća hrvatski jezik iz crkve postupno izgubio,Hrvati se ponovno moraju uhodati u hrvatskomisno slavlje. Lakše je kada se to radi za -jedno, kada vjernici u tim nastojanjima jedandrugog jačaju, upravo je toono što takvim susretimadaje poseban sjaj, naglasilaje predsjednica.Doista su se članovi zbo -rova hrvatskih naselja prip -re mali na dolazak Kristovauskrs nuća na svoj način,učenjem hrvatskih koriz -menih i uskrsnih pjesama iztjedna u tjedan, koji su većzaboravljeni, jedino ih čuvamolitvenik «Nebeska ruža».Blagdan Uskrsa ima svo -ju pripravu jer slavljenjuotajstva Uskrsa predstoji ispomen Isusove muke ismrti. Sveukupno vrijemeprip rave naziva se korizma,a vrijeme nepo sredno prije Uskrsa Velikitjedan ili Tjedan Isusove muke.Kroz korizmeno vrijeme pripremamo seza Veliki tjedan ili Tihi tjedan, koji počinjeCvjetnicom, u čijem duhu se odvijala ieuharistija u Kaniži. To je put Isusa Krista, akršćanska vjera sastoji se u nasljedovanjutoga puta, istaknuo je varaždinski dekan BlažHorvat. Taj put nije lagan, o čemu posebnorazmišljamo u korizmenom vremenu kadanas Crkva poziva na odaniji kršćanski život,poziva na molitvu, post i djela ljubavi premabližnjemu. Post ili odricanje nisu samo obič -ne vježbe, nego treba imati pred očima Kristakoji za nas trpi. On trpi u svakom čovjeku unevolji i zato mu želimo pomoći. To su posvekonkretna djela ljubavi koja proizlaze iz naševjere, koji vodi sigurnom cilju, vodi premaživotu. Tijekom misnoga slavlja zborovi supjevali ove korizmene pjesme: O; Marija,naša Mati, Slatko ime Jezuševo, Muka BogaGospodina. Dekan Horvat radovao se što sekaniška crkva napunila i zamolio je pomurskevjer nike da čuvaju svoju materinsku riječ i uKaniški tamburašicrkvi i svoje lijepe običaje te prekrasnecrkvene pjesme.Slijedio je nastup pjevačkih zborova, kojisu pratili i stručnjaci iz Hrvatske: dr. StankoIlić, kantor i voditelj zbora iz Varaždina,Marija Hunjadi, kantor iz Donje Dubrave, iDamir Kadija, kantor iz Kotoribe.Nastupili su: Ženski pjevački zbor «Ruž -marin» iz Kerestura, Mješoviti pjevački zbor«Petripske ružice» iz Petribe, Ženski pjevačkizbor iz Sepetnika, Ženski pjevački zborovi izMlinaraca i Pustare, Mješoviti pjevački zborKUD-a Sumarton i Mješoviti pjevački zborkaniških Hrvata. Nastupi zborova bili su vrlodobro usklađeni zahvaljujući organizatoru,svaki od zborova naučio je drugu korizmenupjesmu s tematikom Križnoga puta, odKrižnom drevi ja idem, Jezuš Kristuš, SinekBožji, Žofka muka je Jezuša, do Majka Božjaje zaspala itd.Gosti iz Hrvatske bili su oduševljeninastupom zborova i molili sudionike da daljevježbaju te prekrasne zavičajne crkvene pjes -me kojima obogaćuju vjeru i jezik Hrvata.BetaU Sepetniku pjevaju i mladiVjernici pjevaju

12 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKMatkanjem obećano doživotno prijateljstvoHoćemo li ga zvati Uskrs, Vazam ili Vuzem, svim kršćanima je to najveći blagdan vjere uz koje se vežu mnogi običaji, kako bi senajveći blagdan proslavio dostojno i u pravome sjaju. Mnogi se običaji vežu za Uskrs i mnogi su preneseni na mlađe naraštaje.Ana Vlašić ili, kako ju zovu svoji, Janica, voditeljica etnosekcije KUD-a Sumarton, obožava stare stvari, stare običaje i koliko godih može, predaje i mlađim naraštajima. Kako se nekoć pripremalo na Vuzem, koliko se to očuvalo u njezinu selu i obitelji, pričalami je.Sestre idu na ledinuAna Vlašić unučicama predaje stare običajeKak se postiMi velimo Vuzem za Uskrs. Da je fašenkukraj, drugi den je Pepelnica i dojde korizma,onda ludi počnu post. Najvekši post je naVeliki petak, onda ludi od sebe zemaju hranu,je ga takvih ludi kaj samo vodu pijeju, a je gai takvih ludi ke se vreme zemaju od sebe vino,al čokoladu, slatkoču, pak tak držidu post.Mladi več ne držidu tak jako posta, al akmama domaj ne kuhaju meso, onda ne jedu.Na Veliki petek nigde se ne jede meso, nekuhaju niti vu vrtiću niti vu školi, to je velikipost. Negda pri nas su starimama kuhale,roditeli so hodali delat. Skuhali su od suhogasada jako finu juhu. To niti den-denes nem -rem zabiti toga teka, složili so nam makfiče,polejali su z kuhanim mlekom i gore je bilomaka al oraha. Ja več svojim vnokekima nem -rem to delate, ja išče delam, a one su vuvrtiču.Kak se jaja farbajuPisanice smo na Veliku subotu pisali, sviskupa i starimama i deca, z kičicom i voj -skom. Prvo su starimama skuhala jaja fest natrdo, kaj se ne raspučila, onda smo pisalivojskom, naše motivume grable, brisača,srčeka, ružice i druge. Starimama so skuhalifarbu od luka, pak su kupili vu štecunu farbu,nekfu bordo, i to je bila jako lepa boja, takvoveč denes ne može kupite, onda so oni deli tonuter, to se znali reči broč. To je trejalo znatina kakvu temperaturu treba deti, kaj se nerazišel vojsk kaj smo napisale. Da so zeli vunzotoga broča, brisali so i onda so namazalimašću.Što je bio poklon za UskrsPisanice so donesli krsna kuma sakome naveliki Vuzem, komaj smo čakali, onda nesuPisanice se izrađujui u školamadonesle ne znam kakve dare, donesli so pant -leka, al ropčeca, ak so nam donesli vankoša,onda je to već bil jako veliki dar. Negda so naVuzem donesli halije onom ko je išel na prvupričest.Što je matkanjeTo je običaj kada su na drugi den, na vuzmeniponedelek dekle dišle na ledinu lepo posprav -lani pantlekom kaj so dobili z kume, i tamsmo se matkale. Hitali so jajca jena drugoj igovorili:Atko, matko, pisanica slatko,Tve, tve sestra, brat,Na te sestra, na te brat,Meni pol, tebi pol,Bode se napol.Kad su to završile, od onoga vreme su rekle«vi sestra» iz poštivanja. I mi smo se negdamatkale z mojim kumom, ali mi ne velimo «vikuma», nego samo «ti». Vu seli ga je što iščejen drugomu velidu «vi sestra». Te pajdašiceso do kraja živlenja bile dobre i, kak velipopevka, «Bode se napol» podelile so se kajso mogle i dobro i hudo, se kaj je došlo. Iščei ve moremo šteti na vencu da nešče fmerjekaj se potpiše sestra Kata, al Mara itd.Je li se djeca još matkajuJa sam nafčila vnokeke na pesmicu «Atko,matko» i vek skupa farbamo jajceke z kiči ca -mi, da je lepo vreme idemo na ledinu hitate,mladi se drže do kumovanja, sam kaj večnega toga kaj bi se tak matkali kak negda, kajbi z takvom šegom skazali kaj so pajdaši.Lepo bi bilo to nanovo vrnuti i mislim kaj bonaša sekcija radila na tome.Beta

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 13Prvo mjesto i posebna nagrada na naticanjiPetroviska školaricaAna Zorica Timar odlična u moljanjuMala umjetnica s crtežom čim jeu Sambotelu zaslužila posebnu nagraduAna Zorica Timar pohadja 4. razred u pet -roviskoj Dvojezičnoj školi, a od vršnjakov njurazlikuje i to da ona još tečno govori pohrvatski ter red za redom osvaja prestižnenagrade na razni naticanji u moljanju. Anincrtež o rodnom selu postao je prvi nanaticanju Kalendara Gradišće 2010. u Aust -riji, a u minuli tajedni je zavridila posebnunagradu u Sambotelu na naticanju u sam bo -telskoj Osnovnoj školi «Gyula Derko vits»,povodom 110. jubileja rodjenja IstvánaFeketea, jednoga od najčitanijega ugarskogapisca za mladinu. Kako nam je rekla petro -viska učiteljica Jutka Dezső, iz mjesne školese je naticala Melani Tóth u kategorijiučenikov 1. i 2. razreda, a Ana Zorica Timaru grupi dice 3–4. razreda. U svakoj kategorijise je ganulo 15 dice, prvenstveno iz gradskihškol.Najmladji su morali ilustrirati povidajkuVuka, a Anina ekipa je dobila romanTüskevár. Zadaća im je bila da čez jednu urunamoljaju on dio što je preštao glumac na licumjesta. Žiri je na čelu sa sambotelskim grafi -čarom Józsefom Raspergerom jako pohvaliomalu petrovisku umjetnicu, ka najradje moljaživotinje, prirodu, a nje djelo su odlikovaliposebnom nagradom, vridnim paketom dičjihknjig i priborom za crtanje. To joj je ipotribno, kad Ana i na rodjendane i pri drugiIzradila: Dijana Kovačiiz Fićehazasvečani prilika sa svojimi slikami radopreseneti člane familije, kot i vlašće prijatelje.Ne projde dan da ne bi moljala jer, kako kaže,onda se dobro ćuti, i sve more na papirošstaviti što misli, kako gleda na svit. Djela odditinstva sabira u kolekciju nje mat AnaŠkrapić-Timar, ka je i šalno rekla da kad seAna udaje, to će dobiti za štaferung. A gdo bitako rano mislio za udaju kad fantazija letipreskrajno, a moru se hasnovati i različitetehnike od krete do ulja. Mala divičica ješikane ruke najerbala od dide AgoštonaŠkrapića, a med bratići ima isto tako talen -tirane mlade. U vlašćoj familiji otac Jožef sebavi drivorezbanjem, a brat Daniel isto takose rado zabavlja likovnom umjetnošću.Ana Zorica Timar jur je najavljena nanovo naticanje u moljanju pod naslovom„Nasmijana voda”, i gizdavo je pokazala svojnajnoviji kip koji je napravljen, uz pomoćučiteljice za likovni odgoj Kinge Keglović.Mala Petrovišćanka kasnije bi se i profesio -nalno rado bavila slikanjem, a donidob će,vjerujemo, još brojne kipice načinjati naveselje svojih najbližnjih, a i širje publike.-Tiho-Jedno od najboljih Aninih djelKipic za novo naticanje „Nasmijana voda”

14 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKIII. hrvatski državni malonogometni kup u MišljenuMomčad Baranjske županije obranila lanjski naslovU organizaciji Odbora za mladež i šport Skupštine Hrvatske državne samouprave, u subotu, 20. ožujka, u baranjskome Mišljenutreći put zaredom uspješno je priređen Hrvatski državni malonogometni kup. Ekipa Baranjske županije obranila je naslov odprošle godine, nadigravši u završnom susretu momčad Dušnoka iz Bačke, a treća je bila ekipa Šomođske županije koja je u borbiza treće mjesto s minimalnom pobjedom bila bolja od momčadi Zalske županije.Baranjska momčadBačka momčadJoš jednom dobrim domaćinom i suorga -nizatorom pokazala se Hrvatska manjinskasamouprava naselja Mišljena, na čelu spredsjednikom Arnoldom Barićem, ujednočlanom Odbora za mladež i šport SkupštineHDS-a. Susret je ponovno održan u idealnimuvjetima, na umjetnom travnjaku u dvoranimjesnoga športskog središta.Napomenimo da su se svi zainteresiranimogli prijaviti kod predsjednika područnihsamouprava iz svih sedam «hrvatskih»županija u Mađarskoj, a poziv je objavljen i usvim državnim hrvatskim medijima, te nainternetskoj stranici Hrvatske državne samo -uprave: www.horvatok.hu.Unatoč tome, na malonogometnom turnirdošlo je do neočekivane organizacijske pog -reške. Naime Željezna županija nije prijavilamomčad, stoga se prema objavljenom pozivuočekivalo ukupno šest ekipa, koje su ždrije -bom svrstane u dvije skupine. Međutim uzaslužbeno prijavljenu momčad Đursko–mo -šonsko-šopronske županije iz Unde, u Mišljenje stigla i druga ekipa iz Koljnofa, na temeljupoziva predsjednika Odbora za mladež išporta Geze Völgyija koji je na izvanrednojSkupštini – koja se istovremeno održavala uMišljenu – primivši na sebe odgovornostzbog organizacijske greške, podnio ostavkuna dužnost predsjednika i članstvo u Odboruza mladež i šport.Nakon pozdravnih riječi predsjednikaHDS-a Miše Heppa, koji je uz ostalo istaknuokako je osim nogometnog natjecanja istotoliko, ako ne i više, važno druženje Hrvata izsvih regija u Mađarskoj, te da se čuje hrvatskariječ, započeo je malonogometni turnir sudio -nika svrstanih u dvije skupine.Susret je održan u prijateljskom ozračju,druženjem sudionika, organizatora i doma ći -na, a utakmice su odigrane u športskom duhu.Četiri županije poslale su male županijskereprezentacije: Baranja – Martinci, Salanta,Udvar, Surdukinj i Selurince, Šomođ – Poto -nja, Lukovišće, Brlobaš i Novo Selo, Zala –Mlinarci, Serdahel, Sumarton, Pešta – Hrvatiokružnih samouprava iz Budimpešte, a dvijemomčadi po jednu ekipu naselja: Bačka –Dušnok, Đursko-mošonsko-šopronska župa -ni ja – Unda.U skupini A nadmetale su se momčadiBaranjske, Šomođske i Đursko-mošonske žu -panije, a postignuti su ovi rezultati: Baranja –Šomođ 1 : 0, Baranja – Đursko-mošonsko-Šomođska momčadZalska momčad

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. 15Đursko-mošonsko-šopronska momčadBudimpeštanskamomčadšopronska županija 5 : 0, Šomođ – Đurskomošonsko-šopronskažupanija 6 : 0.U skupini B, u kojoj su igrale momčadiPeštanske, Bačke i Zalske županije: Bačka –Pešta 3 : 2, Zala – Pešta 2 : 1 i Bačka – Zala2 : 1.U poluzavršnici Baranja je uvjerljivonadigrala Zalu 4 : 0, a Bačka s minimalnomrazlikom pobijedila Šomođ 1 : 0. U borbi za3. mjesto šomođska momčad pobijedila jeZalu s 2 : 0, osvojivši brončanu medalju. Ba -ranja je u završnici bila uvjerljiva i protivBačke koju je nadigrala s 5 : 0.Baranjska županija stopostotnim učinkomi bez primljenoga gola obranila je naslovlanjskog kupa, a uz to osvojila i posebnenagrade za najboljeg vratara (Blaško Berkibez primljenoga gola), najboljeg strijelca(Milan Tomin) te najboljeg igrača (AndrijaHideg). Nakon završne utakmice, upriličenaje i svečana dodjela nagrada. Njih su uručilidopredsjednik Đuso Dudaš i voditelj UredaHDS-a Jozo Solga, koji je svima čestitao izahvalio na sudjelovanju. Trima prvoplasi -ranim momčadima dodijeljeni su pehari, a svisudionici nagrađeni su medaljama, loptama ipoveljama. U nastavku susreta druženje jenastav ljeno u mjesnom domu kulture zajed -ničkom večerom, a malim programom pred -stavio se KUD «Baranja» iz Pečuha u pratnjisvojih tamburaša.S. B.Milan Tomin, Blaško Berki i Andrija HidegXI. Europsko pojedinačno šahovsko prvenstvo u RijeciŠahovski velemajstor iz Kaćmara izborioplasman na Svjetski kupPrateći športska događanja, iz tjedna u tjedanpišemo o uspjesima hrvatskih špor taša.Međutim posebno nas raduju uspjesi našihšportaša podrijetlom Hrvata iz Mađarske.Tako smo s pozornošću pratili i nastupšahovskog velemajstora Ferenca Berkesa,bunjevačkoga podrijetla iz Kać ma ra, na 11.Europskome pojedinačnom prvenstvu u šahu,koje je od 5. do 19. ožujka održano u Rijeci.Nakon 11 odigranih kola europskogprvenstva, s četiri pobjede i sedam remija te7,5 osvojenih bodova, Berkes je u «mrtvojutrci» završio na 11. do 40. mjestu, osiguravšinastavak za razigra vanje i konačni plasmanna 23. mjestu.Prvih deset igrača, među njima i na j -uspješniji Mađar Zoltán Almási, koji je sosam osvojenih bodova završio na 6. mjes tu,izravno su se plasirali na Svjetski kup, dok se28 igrača sa 7,5 bodova u razigra vanju boriloza preostalih 13 mjesta, među njima je bio iFerenc Berkes. U doigravanju ubrzanimtempom (prvo 15 minuta po igra ču, uzdodatak od deset sekundi nakon svakogodigranog poteza, zatim pet minuta po igračunakon svakog poteza, uz dodatak od dvijesekunde) odlučila je «zlatna po bje da». Uvelikoj i neizvjesnoj igri, pobijedivši BojanaVučkovića (Srbija) s 3-2(1-0, 0-1, (1-0, 0-1,1-0), i Ferenc Berkes izborio je nastup naSvjetskom kupu koji će biti dogodine.Dvadesetpetogodišnji Ferenc Berkes,jedan je od najnadobudnijih mladih šahista uMađarskoj, s 2659 bodova, trenutačno 4.igrač Mađarske, 58. igrač Europe i 73. igračsvijeta. Bio je već i 66. igrač svijeta.Od 1995. član je Šahovskoga kluba«Atomerőmű SE” iz Pakše (Paks). Kada smou ljeto 2004. pisali o njemu, zaključili smokako ćemo „zasigurno još puno čuti okaćmarskom mladiću, čiji veliki rezultati teksada počinju pristizati.”Neki od najzapaženijih rezultata su mu:omladinski svjetski prvak do 18 godina(Heraklio 2002), srebrni na omladinskomusvjetskom prvenstvu do 20 godina (Istanbul2005), dvostruki mađarski prvak (2004,2007), bio je član mađarske reprezentacije naŠahovskoj olimpijadi (2006) koja je osvojila5. mjesto.Ferenc Berkes s najvrednijim peharomSvjetskog prvaka do 18 godina iz 2002. g.(iz arhive Hrvatskoga glasnika 2004)Ferenc Berkes ponosan je na svoje bu -njevačko podrijetlo, a kao učenik kaćmar skeosnovne škole pohađao je predmetnu nastavuhrvatskoga jezika, te svirao u tamburaškomorkestru.S. B.

16 1. travnj 2010. HRVATSKI GLASNIKUsavršavanje iz metodikena Visokoj školiJózsefa Eötvösa u BajiMetodičari s Učiteljskoga fakulteta Sveu -čilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, održat će niz usavršavanja izmetodike za učitelje i odgajatelje naVisokoj školi Józsefa Eötvösa u tri termina:17. i 24. travnja te 8. svibnja.Za spomenuta usavršavanja na kojima ćeobvezatno sudjelovati naši studenti hrvat -skoga učiteljskog i odgajateljskog smjera,mogu se dobiti službeni krediti.Preda vanja za odgajatelje i učitelje održatće se u zgradi C od 11 do 18 sati s odmorimai ručkom koji je za sudionike besplatan.U ostala tri navrata imat ćemousavršavanje iz tehnič kog i tjelesnog odgojate na kraju iz prirode i društva.Ako nam se želite pridružiti, molimo Vasda nam se javite preko tajnice MónikeSzalai: (79) 524-631 odnosno:szalai.monika@ejf.hu.Srdačno vas očekujemo.S poštovanjem: dr. Živko Gorjanac i mr.sc. Mario Berečić, uime Odjela za hrvatskijezik.PEČUH, DEBRECIN – Odbojkaškaekipa hrvatske škole Miroslava Krleže,dobna skupina V–VI. ostvarila je pravosudjelovanja na IX. amaterskoj đačkojolimpijadi u odbojci koja će biti održanaod 9. do 11. travnja u Debrecinu. Troškovenatjecanja snosi škola i Savez za đačkišport Mađarske. Odbojku s učenicimatrenira profesor Oszkár Bolla.SUBOTICA – Hrvatska glazbena udruga«Festival bunjevački pisama» raspisala jenatječaj za skladbe koje će se izvesti na X.«Festivalu bunjevački pisama» u rujnu ovegodine u Subotici. Temeljna je svrha ovogafestivala promicanje i popularizacija novebunjevačke pjesme i poticaj svima, a osobitomladima da i sami pridonesu očuva njui unapređenju kulturne baštine svoga rodai naroda. Natječaj je otvoren do 30. svib -nja, a skladbe treba slati na adresu:Vojislav Temunović, Skerlićeva 17, Subo -tica, s naznakom «Za X. Festival bunjevačkipisama», ili na adresu HGU FBP, LajosaJoóa 4a, Subotica, kao i putem elektro -ničke pošte na adresu:vojot@nadlanu.com.Natjecanje u izlaganju projektnih temaHrvatska državna samouprava organiziraNatjecanje u izlaganju projektnih tema. Istra -živanje zaboravljenih hrvatskih običaja svogazavičaja.Natjecatelj treba istražiti i opisati, uz prik -ljučene priloge (fotomaterijale, crteže i dr.),običaje koji su se njegovali u prošlosti, a unekim mjestima i danas.Natjecati se mogu učenici 5–8. razreda.Tema natjecanja: 1. Moj zavičaj (hrvat -ski običaji u mom selu, narodna nošnja,folklor, narodopis).Natjecatelji su dužni nakon prikupljanja,svrstavanja i obrade informacija, materijalaformirati radne skupine po četiri učenika zapredstavljanje.Iz jedne škole mogu se prijaviti najvišeosam učenika s dva pratitelja.Način izlaganja projektnih tema slobodanje. Usmeno izlaganje učenika treba biti pop -raćeno informativnim panoom ili računal nimprikazom izabrane teme.Ako tema dopušta, učenici mogu pripremitisitne suvenire koje mogu podijelitisudionicima.Natjecanje će se organizirati 21. svibnja2010. godine u Hrvatskom vrtiću, osnovnojškoli i učeničkom domu u Santovu.Rok prijave: 30. travnja 2010. g.Projektna nastava:O metodi: Projektna je nastava posebnametoda koja sa svojom kompleksnošću omo -gućuje različite učeničke aktivnosti. Razlika usposobnosti i pripremljenosti tijekom projektase izjednačuje. Učenici mogu slobodno biratiizmeđu predmeta (područja) i načina (meto -de) obrade. Na taj se način opredjeljuju zavlastiti način rješavanja problema koji stoji usredištu projekta. Projekt (problem) se rješavana sve moguće načine i u svim mogućimmotrištima (aspektima). Učenicima je prob -lem ponuđen, rješenja sami nalaze, nisupromatrači (slušatelji), nego aktivni sudionicizbivanja. Ne znači samo prikupljanje i obraduinformacija nego sudjelovanje u javnomeživotu (ako je problem takve naravi), iliaktivno stvaranje (u našem slučaju). Projektmora imati jasno zacrtane ciljeve i korakepomoću kojih će biti ostvaren!Krajnji je rezultat zajednički napravljenodjelo, pro izvod (postignuće), koji ima pri -mjenjivu vrijed nost. Metoda je integra tivna,ne može se zatvoriti u predmetnu strukturu.Metoda služi socijalnom učenju jer tijekomprojekta uvježbava se odgovornost, suradnja,kulturna rasprava i rješavanje konflikta.Izvedba:Kolege biraju ponuđene ili posebno iz -mišljene potprojekte. Oni će biti nosi teljiprojekta. Učenicima se daje ponuda naslova ivoditelja, nakon čega se sami prijav ljuju uradnu skupinu.Završnica:Nakon prikupljanja, svrsta vanja i obradeinformacija, materijala, formira se zajedničkaradna skupina čija je zadaća složiti materijalza izložbu, za prikaz, za program, itd. Naizložbu, prikaz i ostalo obič no se pozivajuroditelji, gosti i partneri škole, u našem ćeslučaju to biti po raspisanome natječaju.Hrvatska državna samouprava1089 Budim pešta, Bíró Lajos u. 24.Tel.: (36-1) 303-6093, 303-6094,Faks.: 219-0827,e-mail: muity.hrsa mouprava@chello.huGLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66 @nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAč: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAč: CroaticaKft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji.Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List pomaže Javna zaklada za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK:CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 49. www.croatica.hu – e-mail: glasnik@croatica.hu HU ISSN 1215-1270

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. IIgor ŠipićDragi moj Žirjanine, nakon toliko, upita me,otkud Koljnof i Trilj zajedno u novoj mi zbirci?Evo se radujem tom pitanju pa ti odgovaram:nije to Scipionov san u Cicerona,nit snoviđenje Kirijaka usnulog u Zadru;nije kriv ni TMB, ni Molitve, ni Krik njegov,ni Križni put, nit Marangun Radmanov,nit Čondrićevo Evanđelje po čovjeku,svi oni pjevaju isto, mole za pravdu.Smiješak, smiješak je kriv za sve!Opet stališi, opet feudi, feudi,kmetovi su ionako uvijek isti.Smiješakpokušati razumjeti Njegovu ostavštinu,razumjeti svijet u nadi da će i svijet jednomkonačno razumjeti mene, talog kmetovine.Ali moje misli su slabašne, ne dopiru,ne prodiru kroz smiješak što nas zadivljujes naslovnica, ekrana, platna, govornica,pa onda odjednom otupi od stvarnostiruža i bijele cakline, ubija u nama svakunadu da bismo mogli u bolje sutra,s križem na leđima, kako nas je učio –On – uvijek spreman na istinu.Sretan Uskrs, prilogHrvatskoga glasnikaI. Igor Šipić: SmiješakII. Đuro Franković: VjerovanjaIII. Uskrsne pjeme Kuzmana LandekeIV: Molitva blaženoj djevici MarijiJutrošnje vijesti kažu – Sotona je u Vatikanu,najbogatiji čovjek na svijetu je... neki, tamo...direktori javnih poduzeća 20 do 32.000 kuna,a 25.000 Hrvata na talijanskim poljima,beru šparoge, jagode... pamuka više nema.Timea vapi: „Najgerasta sam hoće li komusinuti u glavu da na tlu Gradišća na hrvatskomtržišću nimamo samo folklornu nostalgiju,nek i hrvatska društva kim je vladanjehrvatskim jezikom kruh svakidašnji.“Pitao si me i ja ti odgovaram: čemu najbogatijikad u tom bogatstvu nema bogatih, kao što idrvene skulpture znače samo da drvo više ne raste,a platonske ljubavi samo da smo daleko od patnje.Isuse raspeti, zato volim Tvoju muku, Tvojoj patnjinamijenio sam nedoumicu Silaska.Danas ću obući crninu, crne hlače, crne cipele,crnu košulju, vezati crnu kravatu, crni kaput,na glavu staviti crni gospodski šešir,Taj smiješak ne voli svoj narod, jernitko te neće voljeti bez patnje,a nje nigdje, samo sjaj, i sjaj, i sjaj,i međunarodni fondovi, i banke, i pravo,smijeh do koljena, smijeh do potomaka,bijeda sjaja i smijeha što nas razgaljujepo okomici – ravnodnevnici pauvijek biva križem.Nije Pilat pogrješio,dobro je on izabrao patnju,ali bol je otišla na krivu stranu,sve se pretvorilo u smiješak;i doći će Ti oni, opet pod Tvoj križ,i ove godine za Križnog puta okopatiusjeve pronevjerenih polja demokracije;hijeroglifi, bosančica, glagoljica, sve,sve će završiti u kutu crvenih usana.Odani ti LuciusU Splitu 11. ožujka 2010.Djelo drivorezbara iz Koljnofa,Ferenca TaschneraKorizmeno druženje uz pjesmuU organizaciji Hrvatske samouprave selaKukinja, na čijem je čelu Milica KlaićTarađija, i ove je godine u tom selu održanoveć tradicionalno korizmeno druženje, točnijesveta misa na hrvatskom jeziku i koncertpjevačkih zborova naslova „Evo pod križ smodošli”. Svečanost je održana u crkvi SveteAne 20. ožujka. Misu na hrvatskom jezikuslužio je harkanjski župnik Ladislav Ronta, apjevali su je domaćini, Mješovitipjevački zbor Ladislava Matušeka.Nakon mise okupljeni su mogliuživati u nastupu Crkvenogapjevačkog zbora iz Mohača iMješovitoga pjevačkog zbora izHarkanja. Kada govorimo o vjerskojslužbi na materinskom jeziku, meniuvijek na pamet dođu aktivnostiHrvata u Kukinju, na čelus tamošnjom Hrvatskomsamoupravom, kojipronalaze načine da se unjihovu mjestu i u njihovojcrkvi održavaju mise na hrvatskomjeziku. Uvijek se nađe i svećenik, pase riješi da on može govoriti misu nahrvatskom jeziku. Bilo da je tonetko od naših hrvatskih svećenikau Mađarskoj, kojih imamo podosta,bilo da se pozove svećenik izprijateljskog naselja, iz Hrvatske ilinetko od svećenika prijatelja Hrvatau Mađarskoj i Kukinju. Crkva Svete Ane kojukrasi hrvatski pleter, kutija je puna hrvatskogduha, koji s vremena na vrijeme zasja usvome punom sjaju i omogućuje vjernicimaHrvatima da bar djelomično zadovolje svojepotrebe za Božjom riječju na materinskomjeziku, u hrvatskoj molitvi i pjesmi. Tako jebilo i u ovome korizmenom razdoblju.Branka Pavić Blažetin

II 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKMolitva Blaženoj Divici MarijiSidi Gospa na zlatnoj stolici,Zlatnu knjigu štije, grozne suze lije.Njoj dolaze dvanaest apoštola i četiri anđela.„O, Marijo, Majka naša,Što si tako žalosna?”„Kad me pitate, ’oću vam pravo kazat.Imala sam Sinka jedinka,Židovi ga u’vatiše,Na križ propeše,Svetu krunu skidaše,A trnovu nabijaše.Kud krvca frcaše,Tud cviće nikoše.Anđeli se skupiše,Cviće poberuše,U kalež ga mećuI nose ga na oltar.Nebo se otvori,Sam Bog govori:„Ko bi ovu moju molitvicuSvakoji dan po jedanput izmolio,Nit bi se bojo noćnoga mraka,Danjom zraka,Nit sivanjaNi munja,I još bi iskupioOčinu i materinu dušu iz pakla,I onoga ko se izmoli.” Amen. 1Kazivala: Mariška Bošnjak Pupina,Semelj, BaranjaPribilježio: Đuro FrankovićMariška Bošnjak Pupinaobičaj podjednako je poznat u Hrvata uPodravini i Zali. U Pomurju su takve djevojkeodmah bile na „vi”, tj. vikale su se, te otada,pa sve dok žive, a smatrale su se posestri -mama.Dječaci u Podravini jedan drugoga obra -dovali su narančama pa su se na taj načinzbratimili i do svoje smrti zvaše se baćena.Djevojke su dečkima darovale pisanice,oni pak njima naranče.U pomurskom Serdahelu djeca igrajući sukazivala:Mariška Bošnjak PupinaAtko, matko, pisanica slatko,Od nedel’e, do nedel’e lepe ruže cveto.Nate, sestra, nate, brat,Ki zabegne, on bo vrag!Djeci pisanice pružaju pravu priliku i zarazne igre, pa su se ona obično na livadamaigrala njima. Pisanice su bacali u visinu idaljinu, pa je u igri pobijedio onaj koji jenajviše i najdalje mogao baciti jaje, a da seono pri tome ne razbije. U Zali hrvatska djeca,hitajući jaje u visinu, kazivala su: Pisanica,čutanica, naj mi se potrti! Igra se je izvodila iuz kazivanje i ovih stihova:Atko, matko, jajce slatko,Nate sestra, dejte brat!MatkanjeU Podravini i Zali živi veoma lijep običajposestričenja i zbratimljenja. Kada djevojčiceu hrvatskim selima pokraj Drave na Uskrsmeđusobno razmijene pisanice, postanu čečene.Nakon tjedan dana, na matkinu nedelju,također se daruju pisanice. Djevojke kojeizmijene pisanice zovu se matke. Ovaj drugiUskrsna šarena jaja dječaci gađaju nov -čići ma, pa se u Martincima takva igra nazivašikare. U Olasu nakon večernje mladi su otišlina livadu bacati jaja. Oni su se natjecali da tkoće više ili dalje baciti jaje, pripazivši čije se ćese polupati, a čije neće. Momci su bacalikrajcare u jaja. Pobijedio je onaj čija sekovanica zabola u šareno jaje.Đuro Franković

HRVATSKI GLASNIK 1. travnja 2010. IIIVjerovanja„K drvu križa dolazim...” – pod ovimgeslom vjernici iz Pečuha i okupili su se natradicionalnom hrvatskom križnom putu 26.ožujka na pečuškoj Kalvariji. Križni putpredvodio je velečasni Franjo Pavleković.Ljuska od jaja, ostaci uskrsnoga kruha služezaštiti ljudi, gospodarstva te održavanjuzdravlja i snage ljudi i stoke. Kruh je svetinjačak i onda kad nije blagoslovljen, što drugevrste hrane postižu tek blagoslovom. Zna če -nje kruha je načelno, što bi moglo bitiizvedeno iz činjenice da je kruh značajan diokršćanskog kulta, pače u njemu zauzimasredišnje mjesto jer u svakoj euharistijskojžrtvi kruh predstavlja Krista.U podravskim hrvatskim selima od blago -slovljenog jela nije slobodno ništa baciti usmeće, mrvice se spale u vatri ili skupe i služeliječenju, a kost od šunke za vrijeme sijanjakonoplje zakopa se u brazdu da bi konopljabila bijela i jaka.U Pomurju ostatak jela, mrvice i ljusku odjaja bace u mali vrčak. Od mrvica i ljuskeraste biljka, po vjerovanju, s bijelim cvijetom,zvana koranovo droptinjice. Po drugima,mrvice i kost treba baciti u oganj da ne binitko gazio po njima.Ne zajtrek smo jele pisanico, koka, kola -ča, kaj so posvetile pop. Onda je bilo trepazite kaj ne nite jeno druptinjiče dole palo.Se je trejalo hitite v jogen. Ako je nešče krajhitel v smetje i to je našel miš, onda je te mišpostal korizabeč. A on, što je to dole hitel,celo noč je ne mel mira, celo noč se močel.Popodne su kumovi posjetili jedan dru -goga i djeci su nosili jandok (darove): jabukui maramicu.Žene u Baćinu kada se iz crkve s bla -goslovljenom hranom vrate doma, tri putazaobilaze zgradu kako bi na taj način magič -nim putem zlo i štetočine odagnali od svojekuće, pa samo nakon toga stupe u stan. Odpesvećene soli i paprike daje se i stoci radizdravlja. Taj je običaj, nedvojbeno, u svezi sNovim zavjetom.U Dušnoku šarena jaja stavljaju se naormar, ali je s vremenom palo u zaborav zbogčega se to izvodi.Na bajskom Donjaku na Uskrs se obavez -no išlo u crkvu i mještani su polijevali Isusovkip te novac stavljali u kutiju za milostinju dase pomogne Crkvi. Šokački živalj u Santovunekoć je kosti od šunke zabadao u krov odžupe, protiv groma. Ljuske od uskrsnog jajetastavljene su u kvoč kino gnijezdo.U Hajmašu u sjevernoj Baranji u košari seu crkvu nosio posvetiti ‘ren, pisanice, ko ba -sice i šunka kuvana. Svaka žena prva tila dojtdoma. Kad smo doma ručevali i baba i ded suraspolovili jedno jajce, i mama i otac i ja imoj ded i baba smo jeli, onda ćemo moćidoma najt (vratiti se), nećemo se razbludit(zalutati).Ako ‘rena jedemo na vazmensko jutro,onda ćemo taki zdravi bit i jaki ko 'ren.III.Kost šunke nije bilo slobod bacit, ništa.Mrvice sve su bacili u vatru. Iz svega se jemoralo malo jest.Hrvati u Hajmašu su na Vazam pastirimadarivali kolače, baš kao i na Badnjak, što jepo selu pastirova žena skupljala u košare.Kost šunke u Olasu zakopali su pod panj(trs, čokot) u vinogradu da grozdovi budutako lijepi i veliki kao što je bila šunka.U Čepelju:Na Uskrs divojke uranidu pa u lipim, ruvu iduu crkvu, tamo gospodin (svećenik) blagosloviuskrsno jilo. To se nosi u lipim prutanimkošarama i pokrije se bilom tkanicom, to susu zvali „uskrsnica”, pa nasrid crkve, naprid,stanu veće, a za njima mlade divojke. Kaddoma stigne, divojka kaže:U hramu sam našem bilaI blagoslov pridobila.Uzmite od svetog jilaI popijte gutljaj pila.Onda svi uzimaju po komadić kolača i šunke,il kobasice il jaja, to sve bude u košari, ipopiju malo vina. Čak i dica piju jel, kažu, bitće cile godine zdrav i rumen ako pije posve -titog vina. Posli užine gazdarica bi pokupilasve mrvice pa istrese malo pod voćke, dabolje rode, a malo daje pilićima, da friškorastu. Jaja? To su posli počeli šarat, farbat, almi to baš nismo.Na Uskrs su mohačka šokačka djeca do -bila novo odijelo. Nakon užine (objeda)krenula su u posjet najprije kumi pa i drugimrodovima (rođacima), kojima su poljubiliruku te su im dodijeljeni pokloni. Djevojči -cama su poklonjene bepke (lutke) a dječaci -ma novac ili jaje šareno.Đuro Franković

IV 1. travnja 2010. HRVATSKI GLASNIKUskrsno jajeUskrsni su stigli dani,šaraju se posvud jaja,svih oblika, raznih boja,maštariji nema kraja.Farbaju se razna jaja,ne zna im se broja,al’ farbao nitko nijeod velikog bijelog noja.Uskrsne pjesme Kuzmana LandekeUkrasima i bojamajajima se mijenja lice,u nekim se krajevimajaja zovu pisanice.Na blagdanskom stolu sve ješto obitelj cijelu spaja,na sredini košaricauskrsnih je puna jaja.Uskrsnih je jaja raznihod običnih do plastičnih,čokoladnih i voštanihpa do onih potkovanih.Kada netko prešminkan je,a time se još i diči,obično se za njeg’ kaže,na uskrsno jaje sliči.Da je meni sunce bitiZeko DankoUstao se zeko,obuk’o kaputi krenuo ranona daleki put.Obuo je čizmei ponio novčić,želio je kupitza kuhanje lončić.Požurio zeko,pretrčao put,u toj silnoj žurbipoderao kaput.Čuvao se dobroda se ne oklizne,u nezgodi cijelojizgubio čizme.Da je meni sunce biti,cijeli svijet bih obasjao.Sunce da je meni biti,sve bih žarom ogrijao.Krenuo je daljeal’ ga sreo lovac,od silnoga strahaizgubio novac.Da je meni sunce biti,nigdje ne bi bilo zime.Sunce da je meni biti,grijao bih i Eskime.Bianka HorvathNa kraju se zekipokvario cijeli plan,naopako sve je išlojer mu nije sretan dan.Da je meni sunce biti,plovio bih iznad mora.Sunce da je meni biti,jutru ja bih bio zora.Da je meni sunce biti,svjetlo ja bih svima bio.Sunce da je meni biti,led bih mržnje otopio.U kuhinji školskojnastala je graja,skupila se djecaoko jednog jaja.Svi bi oni htjelii brzo i vještood jajeta jednognapraviti nešto.Kajganu od jajaželjela je Maja,ali dječak Rokopak jaje na oko.Neki su ga htjelikuhati u meko.a kolače raznesamo mali Peko.Posljednje jajeOd žumanjka samohtjela je Agnezada se pravi šatorili majonezaImala je prijedlogdjevojčica Zlatada se pravi svježafrancuska salata.Od te silne grajerazbilo se jaje,pobjegla su djeca van,uspio im nije plan. .Složili se nisu,nije im svejedno,stotinu je želja,jaje samo jedno.