informacija o problematici razminiranja na području osječko ...

INFORMACIJA O PROBLEMATICIRAZMINIRANJA NA PODRUČJUOSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEI. UVODRepublika Hrvatska je među deset najzagađenijih zemalja svijeta što se tiče mina, minskoeklsplozivnihsredstava (MES) i neksplodiranih ubojitih sredstava (NUS). Minsko djelovanje jeaktivno i ubija još dugo nakon završetka ratnog djelovanja. Na primjeru Nizozemske može sesagledati veličina tog problema. Tijekom 2001. godine je na području te države pronađeno i uništenopreko 50.000 zaostalih minsko eksplozivnih i neksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih nakon I i IIsvjetskog rata. Tragična je činjenica da su žrtve ili ozlijeđeni od minsko-eksplozivnih sredstavauglavnom civilne osobe. Kad se usporede troškovi liječenja osoba, troškovi sanacije terena i troškoviuništavanja minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava tada, s obzirom na posljedice,minsko-eksplozivna zagađenja mogu biti uspoređena s najvećim prirodnim ili ekološkim katastrofama.Osim ljudskih patnji uzrokovanih stradanjima, minsko-eksplozivna sredstva uzrokuju i nastanak lošihhumanitarnih, socijalnih i ekonomskih posljedica. Čitava područja zagađena minama postajustanovništvu nedostupna te se ne mogu obrađivati poljoprivredne površine, sprječava se komunikacijaljudi i dobara, a upitna je i izgradnja ili održavanje osnovne komunalne infrastrukture. To izravnoutječe na usporavanje, a najčešće izaziva i pad razine dostignutog gospodarskog razvoja. Jasno je datakva područja u svakom smislu odumiru.Prema sadašnjim procjenama u Republici Hrvatskoj je sa 01. 01. 2012. godine bilo još 745,5km 2 minski sumnjivih površina. Tadašnja je procjena da je približno 1/3 površine potrebno prioritetnorazminirati.Hrvatski centar za razminiranje u svojoj bazi podataka ima cca 7500 djelovodnika miniranja.Od toga broja 5 066 je razminirano a preostalo je još 2 434 djelovodnika miniranja. Prema njima uRepublici Hrvatskoj je još oko 87 163 mine. U Osječko-baranjskoj županiji još je 19 839 mina i to 11104 protuoklopnih mina i 8 735 protupješačkih mina, smještenih u 438 minskih polja.Temeljem vlastitog lošeg iskustva Republika Hrvatska je još u travnju 1996. godine proglasilamoratorij na uporabu, proizvodnju, uvoz, izvoz i skladištenje protupješačkih mina (PPM). Međuprvima je poduprla Ottawski proces i surađivala u izradi Konvencije koju je potpisala u prosincu 1997.godine u Ottawi. Ratificirala ju je kao dvanaesta zemlja među zemljama potpisnicama. Potpisivanjemsporazuma Republika Hrvatska je uz ostalo prihvatila i obvezu uništenja svih protupješačkih mina uminskim poljima u roku od 10 godina s mogućnošću produženja ovog razdoblja, i to dva puta po 10godina.Na devetom Sastanku zemalja potpisnica Ottawske konvencije koji se održavao od 24-28. studenog 2008. godine u Ženevi, Republika Hrvatska je zajedno s još 14 zemalja uspješnopredstavila svoj zahtjev za produljenje roka za ispunjenje obveza po članku 5. po kojem su zemlječlanice dužne ukloniti sve protupješačke mine na području svoje jurisdikcije. Osim RepubliciHrvatskoj, produžetak roka do 2019. godine odobren je i1. Bosni i Hercegovini,2. Čadu,3. Danskoj,4. Ekvadoru,5. Jordanu,6. Mozambiku,7. Nikaragvi,8. Peruu,9. Senegalu,1