X. PROJEKT "DE-MINE"Na prezentaciji drugog <strong>na</strong>tječaja za prikupljanje projektnih ideja Programa prekograničnesuradnje IPA Hrvatska - Mađarska, održane 7. lipnja 2010. godine, Agencija za razvoj Osječkobaranjskežupanije iskoristila je spomenutu mogućnost prijave direktnog <strong>razminiranja</strong> i pokrenulaprijavu Projekta "De-mine" <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj. Do tada nije bilo mogućnosti prijave samog <strong>razminiranja</strong> većje razminiranje moglo samo biti u funkciji nesmetanog odvijanja pojedinih projekata kao spored<strong>na</strong>aktivnost ili kroz neutroše<strong>na</strong> sredstva IPA programa. Uslijedio je težak proces ubacivanja sasvim noveaktivnosti u već postojeći <strong>na</strong>tječaj. Agencija za razvoj je pregovarala o uvjetima <strong>na</strong>tječaja, lobirala kodrelevantnih upravljačkih tijela IPA programa i <strong>na</strong> kraju pro<strong>na</strong>šla <strong>na</strong>jpogodnije partnere kako saHrvatske, tako i sa Mađarske strane što je bio z<strong>na</strong>tno veći izazov. Budući da je vrijednost Projekta"De-Mine" za hrvatsku stranu 1,8 miliju<strong>na</strong> €, te bi fiskalni kapacitet Osječko-baranjske županije teškopodnio opterećenje da pred-fi<strong>na</strong>ncira Projekt i osigura sufi<strong>na</strong>nciranje od 15%, Agencija za razvojOsječko-baranjske županije dogovorila je da nositelj projekta bude Hrvatski centar za razminiranje.Osječko-baranjska županija ima status suradnika u Projektu uz Policijsku upravu Osječko-baranjskežupanije.Projekt je započeo 1. ruj<strong>na</strong> 2011. godine. Ukup<strong>na</strong> vrijednost projekta je 3,5 miliju<strong>na</strong> eura odčega je 1,8 miliju<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenjeno za područje Osječko-baranjske županije i to za direktno razminiranjepograničnog područja s Republikom Mađarskom. Trajanje Projekta je dvije godine. Sa 1. svibnja2012. Projekt "De-Mine" je ušao u treće četveromjesečno projektno razdoblje. U prva dva razdobljaizvršene su pripremne aktivnosti, osobito intenzivne <strong>na</strong> Mađarskoj strani koja do sada nije imalaiskustva u <strong>problematici</strong> <strong>razminiranja</strong>. Na Hrvatskoj strani zašpočelo se s procesom javne <strong>na</strong>baveizvođača usluge <strong>razminiranja</strong>. Z<strong>na</strong>čaj ovog Projekta tim je veći u programiranju <strong>na</strong>rednog fi<strong>na</strong>ncijskograzdoblja EU fondova zato što se ne može više raču<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> neutroše<strong>na</strong> IPA sredstva te će ovaj Projektdefinirati <strong>na</strong>čin korištenja EU sredstava za razminiranje u budućnosti.XI.ZAKLJUČAKS obzirom <strong>na</strong> sve iznesene probleme u pogledu mi<strong>na</strong>, razumljiv je cilj što žurnije razminiranjeprostora Republike Hrvatske, pa tako i Osječko-baranjske županije. Prema Ottawskom sporazumupredviđe<strong>na</strong> krajnja granica za razminiranje svih minskih polja je do 2019. godine. Uz ovaj temeljni cilju tom će razdoblju biti nužno ostvariti i ostale ciljeve koji proizlaze iz sustava protuminskogdjelovanjaS obzirom <strong>na</strong> veliku važnost <strong>razminiranja</strong> kao osnove bilo kakvih aktivnosti <strong>na</strong> područjimakoja su zagađe<strong>na</strong> minsko - eksplozivnim sredstvima prioriteti <strong>razminiranja</strong> obuhvaćat će <strong>na</strong> prvommjestu, obnove infrastrukture, gospodarskih objekata i poljoprivrednih površi<strong>na</strong>.U Republici Hrvatskoj potrebno je <strong>na</strong>staviti edukacije o opasnostima od mi<strong>na</strong> zajedno snevladinim organizacijama i udrugama, te u skladu s tim koordinirati školske programe edukacije uRepublici Hrvatskoj.Problem mi<strong>na</strong> u Osječko-baranjskoj županiji, jednoj od <strong>na</strong>jzagađenijih županija minsko -eksplozivnim sredstvima (treća po veličini minski sumnjivih površi<strong>na</strong>) u Republici Hrvatskoj, utječe<strong>na</strong> sva područja života. Jedinice lokalne samouprave koje su zagađene mi<strong>na</strong>ma žele što prije saniratitakvo stanje, jer je to preduvjet procesa gospodarskog razvitka tih područja.Koordi<strong>na</strong>tori osam županija koje čine regiju Panonska Hrvatska (u sastavu koje je i Osječkobaranjskažupanija) i predstavnici regio<strong>na</strong>lnih razvojnih agencija u protekle četiri godine aktivno susudjelovali s predstavnicima Ministarstva regio<strong>na</strong>lnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uprocesu konzultacija glede izrade Strategije regio<strong>na</strong>lnog razvoja RH, prijedloga Zako<strong>na</strong> o regio<strong>na</strong>lnomrazvoju RH, te Nacio<strong>na</strong>lnog strateškog referentnog okvira kao ključnog dokumenta kojim se utvrđujuprioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrume<strong>na</strong>ta EU. Tako su definirani razvojni prioriteti31
cijele regije (1. Regio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infrastruktura, 2. Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i slatkovodnoribarstvo, 3. Povećanje konkurentnosti gospodarstva Panonske regije, 4. Zaštita okoliša i 5. Jačanjeljudskih potencijala), a kao horizontal<strong>na</strong> mjera u okviru svakog prioriteta proteže se razminiranje.Naime, ono je preduvjet realizacije bilo kojeg budućeg projekta, neovisno o kojem je prioritetu riječ.Sredstva iz državnog proraču<strong>na</strong> i javnih poduzeća nedovolj<strong>na</strong> su za sustavno rješavanje ovesložene problematike. Osječko-baranjska županija poduzela je spomenute aktivnosti kako bi ulaskomRepublike Hrvatske u Europsku uniju osigurala nuž<strong>na</strong> dodat<strong>na</strong> sredstva iz strukturnih fondova i drugihdo<strong>na</strong>cija, a sve u cilju ubrzanja procesa <strong>razminiranja</strong> i ostvarenja bržeg gospodarskog razvoja.32
Change language