Biogradski glasnik - broj 73 - Grad Biograd na Moru
21.11.2012 • Views
Share Embed Flag

Biogradski glasnik - broj 73 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 73 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 73 - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
biogradnamoru.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

BIOGRADSKI GLASNIK - GODINA X - BROJ <strong>73</strong> - KOLOVOZ 2012 - GRAD BIOGRAD NA MORU - CIJENA 7kn<br />

Nalazište kod otočića G<strong>na</strong>lić predstavlja jednu od središnjih tema hrvatske baštine - kazao je pomoćnik<br />

ministrice kulture Zlatko Uzelac u povodu predstavljanja projekta “G<strong>na</strong>lić - ogledalo renesansne Europe”.<br />

Opširnije o ovoj temi <strong>na</strong> str. 3.<br />

Osmo županijsko <strong>na</strong>tjecanje u oranju <strong>na</strong> površi<strong>na</strong>ma “Vrane”<br />

bio je izvrstan uvod u Svjetsko <strong>na</strong>tjecanje u oranju koje će<br />

se održati <strong>na</strong> istom mjestu 14. i 15. ruj<strong>na</strong>. Više o tome <strong>na</strong> 16. str.<br />

I građani i gosti <strong>Biograd</strong>a pridružili su<br />

komemoraciji žrtvama Hirošime i<br />

Nagasakija spuštanjem lampio<strong>na</strong><br />

i bacanjem latica u bazen s vodom ispred<br />

spomenika miru <strong>na</strong> biogradskoj rivi.<br />

Više o ovom događaju <strong>na</strong> 2. str.<br />

Nastavlje<strong>na</strong> istraživanja kod otočića G<strong>na</strong>lić -Novi biogradski muzej i razvoj kulturnog turizma<br />

jedni su od prioriteta projekta<br />

<strong>Biograd</strong> odaslao svijetu poruku mira - obilježe<strong>na</strong> 67. obljetnica stradanja od posljedica<br />

eksplozija nukelarnih bombi <strong>na</strong> Hirošimu i Nagasaki<br />

Ta div<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>ska noć… - TurisTička fešTa zaBavila Tisuće posjeTiTelja<br />

Održano županijsko prvenstvo u oranju - Prava uvertira u svjetsko <strong>na</strong>tjecanje u rujnu<br />

iz mora izvađeno 25 to<strong>na</strong> raznog otpada -biogradsko podmorje sada diše punim plućima

2 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

<strong>Biograd</strong> odao počast žrtvama eksplozija atomskih bombi u Hirošimi i Japanu<br />

<strong>Biograd</strong> svijetu odaslao poruku mira<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, odnosno grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Ivan Knez u ime svjetske organizacije<br />

„<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“, već treću godinu za<br />

redom odaje počast žrtvama atomskih bombi<br />

<strong>na</strong> Hirošimu i Nagasaki. Na komemoraciji<br />

poginulim ,140 tisuća u Hirošimi i 70 tisuća<br />

u Nagasakiju potkraj Drugog svjetskog rata,<br />

u <strong>Biograd</strong>u ispred spomenika mira <strong>na</strong> rivi<br />

okupili su se grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Ivan Knez, veleposlanik Japa<strong>na</strong> u Republici<br />

Hrvatskoj Masaru Tsuji, prvi tajnik japanskog<br />

veleposlanstva Atsushi Sait, predstavnici<br />

hrvatskih gradova i opći<strong>na</strong>, također članova<br />

„<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnika za mir“ – Milan Bandić, grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Zagreba, Hrvoje Ostović, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

Otočca, Đurđica Plančić, grado<strong>na</strong>čelnica<br />

Starog <strong>Grad</strong>a <strong>na</strong> Hvaru, Tihomir<br />

Marinković, <strong>na</strong>čelnik Općine Bol, Zlatko<br />

Grdić, dogrado<strong>na</strong>čelnik <strong>Grad</strong>a Kutine i drugi.<br />

Ovo je simbolika kojom želimo poslati<br />

poruku svim građanima. Bazen s vodom,<br />

u koji ćemo položiti lampione, simbolizira<br />

vodu zbog čije nedostatka je <strong>na</strong>jveći <strong>broj</strong><br />

ljudi u Hirošimi i Nagasakiju i stradalo.<br />

Upravo zbog toga je osamdeset posto<br />

građa<strong>na</strong> ovih dvaju gradova preminulo.<br />

– istakao je Ivan Knez, i<strong>na</strong>če dopredsjednik<br />

organizacije „<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“ koja<br />

okuplja 5312 gradova iz 153 zemlje svijeta.<br />

Ove godine obilježava se 67. obljetnica stra-<br />

Polaganjem lampio<strong>na</strong> u bazen s vodom i laticama ispred spomenika miru<br />

oda<strong>na</strong> je počast tisućama stradalih od posljedica eksplozija dviju atomskih<br />

bombi bačenih <strong>na</strong> Hirošimu i Nagasaki.<br />

hota nuklearnog <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> Hirošimu i Japan.<br />

U Hirošimi u Memorijalu mira podignutom<br />

<strong>na</strong> mjestu pada atomske bombe, preživjeli,<br />

rodbi<strong>na</strong> žrtava, japanska vlada i uzvanici iz<br />

svijeta <strong>na</strong>zočili su godišnjoj komemoraciji<br />

stradalima.<br />

Drago mi biti večeras ovdje s vama u<br />

<strong>Biograd</strong>u. Htio bi se zahvaliti što ste me<br />

pozvali <strong>na</strong> ovaj skup večeras. Velika mi je<br />

čast biti s vama u ovoj zajedničkoj inicijativi<br />

za mir „<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnika za mir“. Budući<br />

da smo mi jedi<strong>na</strong> zemlja <strong>na</strong> svijetu koja je<br />

pretrpjela posljedice atomske bombe, <strong>na</strong>ša<br />

je obveza prenositi poruku mira širom svijeta.<br />

Više od 5 tisuća gradova u svijetu i 31<br />

grad iz Hrvatske su se pridružili velikoj asocijaciji<br />

„<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“. Oni zajedno<br />

promiču solidarnost svih gradova kako<br />

bismo se oslobodili nuklearnog oružja u<br />

potpunosti. Jako sam zahvalan građanima<br />

<strong>Biograd</strong>a, grado<strong>na</strong>čelnicima iz Hrvatske<br />

koji su se pridružili ovom pokretu i preuzimanju<br />

inicijative kako bismo se večeras<br />

prisjetili tragedije Hirošime i poslali poruke<br />

od velike važnosti svijetu. Nedavno sam<br />

imao čast <strong>na</strong> poziv predsjednika Republike<br />

Hrvatske u Vukovaru <strong>na</strong>zočiti svečanom<br />

polaganju kame<strong>na</strong> iz Hirošime i cigle iz<br />

Nagasakija. Japan i Hrvatska pretrpjeli su<br />

posljedice ratova te zato zajedno želimo<br />

prenijeti poruku mira. - rekao je japanski<br />

veleposlanik Tsuji.<br />

Učenica srednje škole Petra Morožin otpjevala<br />

je prigodnu pjesmu <strong>na</strong>slova „<strong>Biograd</strong> za mir“.<br />

Autorica teksta pjesme je Esma Brzić, a glazbu<br />

i aranžman <strong>na</strong>pisao je Leon Eškinja.<br />

Pred kraj komemoracije žrtvama Hirošime i<br />

Nagasakija grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, veleposlanik<br />

Masaru Tsuji, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />

Stopfer zajedno s ostalim predstavnicima<br />

organizacije „<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir“ položili<br />

su lampione u bazen s vodom postavljenim<br />

ispred spomenika mira i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin poslali<br />

poruku ujedno odavši počast svim stradalima.<br />

Nešto kasnije, u tome su im se pridružili i<br />

građani i gosti grada <strong>Biograd</strong>a. (S. Mišulić)<br />

31. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Posjednicima uzurpiranog zemljišta<br />

omoguće<strong>na</strong> legalizacija<br />

Dnevni red posljednje sjednice <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a prije ljetne stanke obuhvaćao<br />

je ukupno pet<strong>na</strong>est točaka. Vijećnici su usvojili<br />

odluku o raspoređivanju proračunskih sredstava<br />

za redovno fi<strong>na</strong>nciranje političkih stra<strong>na</strong>ka u<br />

2012. godini razmjerno <strong>broj</strong>u vijećnika u vijeću.<br />

Nadalje, jednoglasno je prihvaće<strong>na</strong> odluka o<br />

izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma odluke o raspolaganju<br />

i upravljanju nekretni<strong>na</strong>ma u vlasništvu <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a kojom se fizičkim osobama dopušta<br />

mogućnost otkupa uzurpiranog zemljišta kao<br />

dijela okućnice. Pritom su definira<strong>na</strong> pravila i<br />

mjere kojom se omogućuje legalizacija takvih<br />

nekretni<strong>na</strong>: ishođeno rješenje o izvedenom<br />

stanju, vlasnici ozakonjenih objekata imaju<br />

pravo prvokupa i moraju prihvatiti <strong>na</strong>jvišu postignutu<br />

cijenu, kupnja maksimalno 1000 četvornih<br />

metara, jednokratno korištenje prava prvenstva,<br />

obročno plaćanje <strong>na</strong> 40 godi<strong>na</strong>, upis hipoteke <strong>na</strong><br />

nekretnini te nemogućnost prodaje nekretnine<br />

prije isteka roka od 10 godi<strong>na</strong>.<br />

Ovo je prijedlog gradske uprave da, <strong>na</strong><br />

jedan <strong>na</strong>čin, pomognemo i tim ljudima koji<br />

su uzurpirali nekretnine pod uvjetom da ih<br />

moraju legalizirati. Z<strong>na</strong>či, prvo moraju legalizirati<br />

objekt da bismo im prodali zemljište i,<br />

<strong>na</strong>ravno, ispuniti i druge uvjete iz ove odluke.<br />

– istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Isto tako, prihvaće<strong>na</strong> je odluka o izmje<strong>na</strong>ma<br />

i dopu<strong>na</strong>ma UPU-a za sjeverni i južni dio<br />

Jankolovice te za zonu gospodarske <strong>na</strong>mjene<br />

Petra Morožin i klapa „<strong>Biograd</strong>“ otpjevali su skladbu „<strong>Biograd</strong> za mir“ i <strong>na</strong> taj<br />

<strong>na</strong>čin odaslali poruku mira u svijet.<br />

i pretežito uslužne <strong>na</strong> kojima je predviđe<strong>na</strong><br />

izgradnja budućeg hrvatskog Gardalanda, tj.<br />

zabavnog centra.<br />

U više <strong>na</strong>vrata vlasnik i ulagač je bio<br />

u <strong>Biograd</strong>u sa svojim suradnicima i<br />

konzultantskom tvrtkom „Horvath &<br />

Partners“ koja je izradila studiju isplativosti<br />

projekta prema kojoj im je nedostajalo zemljišta<br />

za parkiralište kapaciteta 450 mjesta. Iz<br />

toga razloga smo izvršili izmjene i dopune<br />

pla<strong>na</strong> te smo im ostavili prostor za mogućnost<br />

otvaranja i drugih sadržaja kao što je<br />

„paintball“. Do 2014. godine, prema riječima<br />

investitora, zabavni centar bio trebao biti<br />

završen. – kazao je Knez.<br />

Sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju usvoje<strong>na</strong><br />

je a<strong>na</strong>liza stanja sustava zaštite i spašavanja<br />

<strong>na</strong> području <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a kao i plan operativne<br />

primjene Programa aktivnosti u provedbi<br />

posebnih mjera zaštite od požara. Sjednica je<br />

zaključe<strong>na</strong> prihvaćanjem odluke o zamjeni<br />

nekretni<strong>na</strong> u svrhu izgradnje Prominske ulice. U<br />

obrazloženju stoji kako je utvrđeno da Zadarska<br />

<strong>na</strong>dbiskupija u svom posjedu unutar maslinika<br />

ima 377 četvornih metara gradskog zemljišta<br />

te se u cilju ishođenja građevinske dozvole za<br />

spomenutu ulicu pristupilo zamjeni nekretni<strong>na</strong>.<br />

Razliku od 164 četvor<strong>na</strong> metra <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> će<br />

<strong>na</strong>dbiskupiji isplatiti po procijenjenoj vrijednosti<br />

od strane sudskog vještaka – 1480,00 ku<strong>na</strong> po<br />

četvornom metru. (S. Mišulić)

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Kolovoz 2012. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 3<br />

Projektom pod <strong>na</strong>zivom „G<strong>na</strong>lić – ogledalo renesansne<br />

Europe“ <strong>na</strong>stavljaju se istraživanja iznimno<br />

vrijednog i jedinstvenog hidroarheološkog<br />

<strong>na</strong>lazišta u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu u blizini otočića<br />

G<strong>na</strong>lić gdje se <strong>na</strong>laze ostaci potopljenog venecijanskog<br />

broda s kraja 16. stoljeća. Poslije gotovo<br />

četrdeset godi<strong>na</strong> i 19<strong>73</strong>. godine kada je završila<br />

druga istraživačka kampanja, nova istraživanja,<br />

koja su započeta u lipnju ove godine, dobila su<br />

potporu Ministarstva kulture. Do da<strong>na</strong>s, provedene<br />

su nekoliko istraživačkih kampanja krajem<br />

šezdesetih te početkom sedamdesetih godi<strong>na</strong>, te<br />

pokušaj istraživačkih radova <strong>na</strong> visokoj razini<br />

1996. godine, međutim, zbog raznih okolnosti,<br />

prekinuta su.<br />

Započeli smo ponovno ovaj projekt koji je<br />

bitno različit od onih u prošlosti jer su uvjeti<br />

drugačiji. Riječ je o projektu koji će se odvijati<br />

<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnoj interdiscipli<strong>na</strong>rnoj razini i<br />

za koje su potrebne velike investicije koje se<br />

moraju usmjeriti i prema europskim fondovima,<br />

a bez podrške Ministarstva kulture to<br />

ne bilo moguće. – kazala je jed<strong>na</strong> od voditeljica<br />

projekta dr.sc. Ire<strong>na</strong> Radić-Rossi.<br />

Cilj projekta je privesti istraživanje kraju što<br />

podrazumijeva, ističe profesorica sa zadarskog<br />

sveučilišta Radić-Rossi, ne samo vađenje<br />

predmeta iz mora već i dobivanje svih mogućih<br />

informacija te da se, <strong>na</strong> kraju, rezultati istraživanja<br />

predstave javnosti u <strong>na</strong>jširem mogućem<br />

smislu. Uz ostale, uspostavlje<strong>na</strong> je suradnja sa<br />

stručnjacima iz svjetskim poz<strong>na</strong>tih muzeja -<br />

engleskim povijesnim muzejem „Mary Rose“ u<br />

Portsmouthu te švedskim pomorskim muzejem<br />

„Vasa“ u Stockholmu koji će rado sudjelovati<br />

kao konzultanti u stvaranju novog Zavičajnog<br />

Pokrenut sveobuhvatni projekt istraživanja <strong>na</strong>lazišta kod otočića G<strong>na</strong>lić<br />

Novi biogradski muzej i razvoj kulturnog<br />

turizma jedni su od ciljeva istraživanja<br />

muzeja u <strong>Biograd</strong> s <strong>na</strong>glaskom <strong>na</strong> još potpuniju<br />

iznimno vrijednu zbirku tereta s potopljenog<br />

broda iz 16. st.<br />

Na početku realizacije ovog projekta započelo<br />

su arhivska istraživanja čije izvješće govori o<br />

povijesti brodoloma, vlasnicima broda i o svim<br />

drugima činjenicama iz vreme<strong>na</strong> kada je ovaj<br />

brod plovio i potonuo. Autori istraživanja, Mauro<br />

Bondioli i Mariangela Nicolardi, utvrdili su da<br />

je riječ o brodu ime<strong>na</strong> „Gaglia<strong>na</strong> grossa“ koji je<br />

pripadao obitelji Gagliano dubrovačkog porijekla<br />

čiji su se potomci iselili u Veneciju i Istanbul i<br />

bavili se trgovinom. Između ostalog, <strong>na</strong> brodu se<br />

<strong>na</strong>lazilo pet tisuća brodskih stakala <strong>na</strong>mijenjenih<br />

turskom sultanu Muratu III. za obnovu njegova<br />

harema stradalog u požaru.<br />

Ministarstvo kulture izdvojilo je inicijalnih sto<br />

tisuća ku<strong>na</strong> kako bi se ponovno <strong>na</strong>kon doista<br />

predugih 40 godi<strong>na</strong> pokrenuo ovaj projekt<br />

istraživanja brodoloma koji vjerojatno, po<br />

svemu onome što z<strong>na</strong>mo, predstavlja <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnije<br />

što <strong>na</strong>še podmorje čuva od arheološke<br />

baštine. Cilj ministarstva je pokrenuti<br />

projekte koji su iz ovih ili onih razloga stajali<br />

u sjeni, a predstavljaju središnje teme <strong>na</strong>še<br />

baštine. Jed<strong>na</strong> od takvih tema je upravo brodolom<br />

kod G<strong>na</strong>lića. Radi se o baštini čija će<br />

vrijednost gradu <strong>Biograd</strong>u vratiti nešto od<br />

njegove povijesne slave. – <strong>na</strong>glasio je pomoćnik<br />

ministrice kulture Zlatko Uzelac.<br />

U okviru projekta u bližoj perspektivi bit će definira<strong>na</strong><br />

nova lokacija gdje će javnosti biti predstavljen<br />

potopljeni brod te predmeti <strong>na</strong> jednom<br />

mjestu.<br />

Ovaj projekt je dobar primjer timskog rada<br />

<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnoj, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj i lokalnoj<br />

razini. Konzervatorski odjel u Zadru potrudit<br />

će se pomoći ovom projektu u pripremi dokumentacije,<br />

izradi elaborata koji su potrebni<br />

za apliciranje projekta za različite fondove,<br />

pretpristupne europske pa i među<strong>na</strong>rodne.<br />

Mi određenog iskustva imamo, primjer za to<br />

je obnova Maškovića ha<strong>na</strong> čija je realizacija<br />

u tijeku. Nadam se da će u <strong>na</strong>laženju sredstava<br />

biti uspješni i kod izrade dokumentacije<br />

i predstavljanja novog biogradskog muzeja<br />

kako bi grad <strong>Biograd</strong> dobio u ko<strong>na</strong>čnici<br />

novu kulturnu i turističku ponudu. – istakla<br />

je voditeljica Konzervatorskog odjela u Zadru<br />

A<strong>na</strong>stazija Magaš.<br />

Uz Irenu Radić-Rossi, voditelj ovogodišnje istraživačke<br />

kampanje je prof.dr.sc. Filipe Castro sa<br />

američkog sveučilišta „Texas A&M“. Prva podmorska<br />

istraživačka kampanja <strong>na</strong>kon 40 godi<strong>na</strong>,<br />

provede<strong>na</strong> je tijekom lipnja i srpnja u suradnji<br />

Sveučilišta u Zadru, Zavičajnog muzeja <strong>Biograd</strong>,<br />

američkog sveučilišta „Texas A&M“, francuskog<br />

instituta LSIS te Umjetničke akademije<br />

Sveučilišta u Splitu.<br />

(Stjepan Mišulić)<br />

Održa<strong>na</strong> sjednica biogradske udruge „Orkula“ – izabrano novo vodstvo<br />

„Orkula“ postaje regio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> udruga<br />

Na sjednici održanoj početkom lipnja, po<br />

novome, Regio<strong>na</strong>lne udruge sjevernodalmatinskih<br />

masli<strong>na</strong>ra i uljara „Orkula“ izabrano je novo<br />

vodstvo: predsjedničku dužnost ob<strong>na</strong>šat će dr.<br />

Eddie Stamičar dok će dužnosti dopredsjednika<br />

i glavnog tajnika i dalje obavljati Željko Troskot<br />

i Budimir Galić. <strong>Biograd</strong>ska „Orkula“ postala<br />

je regio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> udruga koja okuplja masli<strong>na</strong>re i<br />

uljare s područja <strong>na</strong>še, Šibensko-kninske ali i<br />

drugih županija.<br />

Zašto smo se tako <strong>na</strong>zvali? Iz praktičnih<br />

razloga. Kada Hrvatska uđe u EU, taj pojam<br />

regio<strong>na</strong>lizma bit će „in“ i mi se <strong>na</strong>mjeravamo<br />

<strong>na</strong>tjecati za sredstva iz europskih strukturnih<br />

fondova. Sada kada imamo status regio<strong>na</strong>lne<br />

udruge, to će <strong>na</strong>m tada biti određeni plus. S<br />

druge strane, želimo se okrenuti velikim masli<strong>na</strong>rima<br />

s područja Sjeverne Dalmacije, biti<br />

im servis u smislu organiziranja predavanja,<br />

tečajeva, okruglih stolova, određenih ekskurzija<br />

i drugog. – ističe tajnik udruge Budimir<br />

Galić.<br />

Jedan od zaključaka sjednice bila je odluka o<br />

„brendiranju“ maslinovog ulja s područja Sjeverne<br />

Dalmacije pod <strong>na</strong>zivom „Oleum Liburnicum“<br />

budući da se upravo pod ovim <strong>na</strong>zivom u 4. i<br />

5. st. ulje s ovog područja izvozilo u Mletačku<br />

republiku i bilo smatrano vrlo kvalitetnim.<br />

Budimir Galić i dr. Eddie Stamičar: „Oleum Liburnicum bit će zaštitni z<strong>na</strong>k<br />

<strong>na</strong>ših proizvođača maslinovog ulja pod kojim će prodavati svoj proizvod.“<br />

Projekt novog biogradskog muzeja za potrebe predstavljanja bogate zbirke s<br />

potopljenog broda kod otočića G<strong>na</strong>lić bit će prijavljen <strong>na</strong> razne među<strong>na</strong>rodne i europske<br />

<strong>na</strong>tječaje – jedan je od <strong>na</strong>glasaka s konferencije za medije<br />

Ovaj <strong>na</strong>ziv „Oleum Liburnicum“ ćemo zaštiti<br />

i potom okupiti oko trideset proizvođača koji<br />

bi pod ovim „brandom“ htjeli ulje prodavati,<br />

odnosno, plasirati ga <strong>na</strong> tržište: <strong>na</strong> kućnom<br />

pragu, <strong>na</strong> maslinovim cestama ili <strong>na</strong> <strong>na</strong>šem<br />

budućem prodajnom štandu u središtu grada.<br />

– dodaje Galić.<br />

Vrijedi istaknuti da je „Orkula“ jedi<strong>na</strong> udruga u<br />

Hrvatskoj certificira<strong>na</strong> za organizaciju tečajeva<br />

kušanja maslinovog ulja. Prema svojem programu<br />

za izobrazbu senzorskih ocjenjivača djevičanskog<br />

ulja, a <strong>na</strong> koji je Ministarstvo poljoprivrede<br />

dalo suglasnost, „Orkula“ organizira prvi tečaj<br />

s vlastitim s<strong>na</strong>gama. Održat će se od 4. do 7.<br />

listopada ove godine u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong>kon čega<br />

će polaznici moći steći uvjerenje o fiziološkoj<br />

sposobnosti te, <strong>na</strong>kon 20 treninga tijekom dvije<br />

godine, status stručnog ocjenjivača priz<strong>na</strong>t od<br />

Republike Hrvatske i EU. U podrumskom prostoru<br />

„stare škole“ sa zasebnim ulazom članovima<br />

„Orkule“ <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> će osigurati radne<br />

prostorije u sklopu kojih je planirano uređenje<br />

učionice za kušanje.<br />

„Orkula“ će inicirati osnivanje prve hrvatske<br />

udruge senzorskih a<strong>na</strong>litičara sa sjedištem u<br />

<strong>Biograd</strong>u čije djelovanje bi obuhvaćalo jadransko-jonsku<br />

makroregiju kako bi <strong>Biograd</strong> postao<br />

centar kušanja maslinovog ulja. Isto tako, u<br />

suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar,<br />

udruga „Orkula“ formirala je drugi u Hrvatskoj<br />

profesio<strong>na</strong>lni panel senzorskih a<strong>na</strong>litičara maslinovog<br />

ulja. Broji pet<strong>na</strong>est osposobljenih članova,<br />

a <strong>na</strong>kon tečaja u listopadu očekuje ih se još.<br />

Imamo mlado vodstvo udruge,<br />

visokoobrazovano, to su Lovre Šangulin,<br />

Zvonimir Storić i Goran Vitanović, koji svaki od<br />

njih ima nekoliko hektara mladih maslinika.<br />

Njih smo stavili u Izvršni odbor i predstavljat<br />

će okosnicu <strong>na</strong>še udruge. – <strong>na</strong>glasio je glavni<br />

tajnik „Orkule“ Budimir Galić.<br />

Jed<strong>na</strong> od inicijativa je, prvih u Hrvatskoj, da<br />

udruga u budućnosti postane proizvođačka<br />

organizacija u sektoru masli<strong>na</strong>rstva što otvara<br />

mogućnost prijave <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaje EU fondova.<br />

Naša je želja voditi se europskim standardima,<br />

okupiti masli<strong>na</strong>re i dobiti potrebne certifikate<br />

kako bismo u trenutku kada pristupimo<br />

Europskoj uniji z<strong>na</strong>li kako ćemo <strong>na</strong>š proizvod<br />

plasirati <strong>na</strong> tržište. Neke stare <strong>na</strong>vike masli<strong>na</strong>ri<br />

će morati promijeniti, isto tako i uljari ali<br />

i potrošači. U Španjolskoj i Italiji već je godi<strong>na</strong>ma<br />

tako. U zajedničkom <strong>na</strong>stupu je budućnost<br />

proizvođača maslinovog ulja. Hrvatska<br />

po proizvodnji neće nikada biti kao Italija i<br />

Španjolska, međutim, morat ćemo imati svoj<br />

zaštitni z<strong>na</strong>k, etiketu, svoju autohtonost te<br />

postotak da se z<strong>na</strong>k da se radi o djevičanskom<br />

kvalitetnom ulju. Jedino <strong>na</strong> takav <strong>na</strong>čin<br />

možemo plasirati ulje u Europi. – kazao je novi<br />

predsjednik „Orkule“ dr. Eddie Stamičar.<br />

U prosincu ove godine, oko Božića, udruga<br />

„Orkula“ organizira veliku manifestaciju posvećenu<br />

masli<strong>na</strong>rstvu i uljarstvu pod <strong>na</strong>zivom<br />

„Orkula fest“. Uz ostalo, organizatori <strong>na</strong>javljuju<br />

mnoštvo događanja u sklopu programa: senzorsko<br />

ocjenjivanje ulja, struč<strong>na</strong> predavanja, edukacijske<br />

radionice, prezentacije, sudjelovanje<br />

„masterchefova“ i štošta još. (Stjepan Mišulić)

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Kolovoz 2012. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 5<br />

„<strong>Biograd</strong>ska noć“ središnja je manifestacija biogradske<br />

turističke sezone koja se, kao i svake<br />

godine, organizira uoči Da<strong>na</strong> pobjede i domovinske<br />

zahvalnosti. I ove sezone ponudila je<br />

gostima grada <strong>Biograd</strong>a i njegovim građanima<br />

nezaboravni turistički doživljaj okupivši, prema<br />

riječima organizatora Turističke zajednice grada<br />

<strong>Biograd</strong>a i <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, više od dvadeset<br />

tisuća posjetitelja. U kasno predvečerje program<br />

turističke fešte, što je, možemo reći, drugo ime za<br />

„<strong>Biograd</strong>sku noć“, započeo je plesno-glazbenim<br />

defileom domaćih s<strong>na</strong>ga – <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h mažoretkinja<br />

i <strong>Grad</strong>ske glazbe. Vrhunska zabava u<br />

dobrom raspoloženju <strong>na</strong>stavila se u nešto bržem<br />

ritmu senjske zabavljačke skupine, potom, starim<br />

tradicio<strong>na</strong>lnim pjesmama koje su izvodili članovi<br />

domaćeg KUD-a „Kralj Tomislav“ te klapskom<br />

pismom klape „<strong>Biograd</strong>“. Pjesme i plesau kojem<br />

su, dakako, prevladavale one iz dalmatinskog<br />

podneblja, tijekom cijele priredbe, zahvaljujući<br />

<strong>broj</strong>nim klapama i folklornima skupi<strong>na</strong>ma iz<br />

susjedstva, bilo je doista <strong>na</strong>pretek. Razumije<br />

se, vrijedilo se <strong>na</strong> trenutak podsjetiti i <strong>na</strong> okuse<br />

i mirise „<strong>Biograd</strong>skog stola“ s početka glavne<br />

turističke sezone pa su domaćini ali i gosti iz<br />

drugih dijelova Hrvatske za ovu prigodu pripremili<br />

gastronomske specijalitete kao što su<br />

srdele s „gradela“, „frigani“ gavuni, biogradska<br />

Foto: Jakov Đinđić<br />

više od dvadeset tisuća posjetitelja <strong>na</strong> ovogodišnjoj središnjoj manifestaciji u <strong>Biograd</strong>u<br />

Ta div<strong>na</strong> „<strong>Biograd</strong>ska noć“...<br />

Veličanstveni prizori piroglazbenog<br />

vatrometa uz <strong>na</strong>kratko ugašenu javnu<br />

rasvjetu stvorio je posebni ugođaj <strong>na</strong><br />

biogradskoj rivi.<br />

Foto: Jakov Đinđić<br />

Povorka 75 lampionima i bakljama osvijetljenih brodica zasjala je Pašmanskim ka<strong>na</strong>lom<br />

„ćućka“, plani<strong>na</strong>rsko varivo u izvedbi plani<strong>na</strong>ra<br />

iz „Belvedera“, zatim, omiški soparnik, brudet<br />

od ribe s palentom, fiš paprikaš i pet vrsta<br />

„ćućki“ gostiju iz Garešnice, čičvarda, grah i<br />

bob s krumpirima i štošta drugoga. Središnji<br />

događaj večeri, <strong>na</strong>kon što se spustila noć <strong>na</strong>d<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> plani<strong>na</strong>ri pripremili su posjetiteljima<br />

plani<strong>na</strong>rsko varivo<br />

Pjesme i dobrog raspoloženja bilo je u izobilju.<br />

<strong>Biograd</strong>om, započeo je atraktivnim svjetlosnim<br />

laser-showom. Odmah potom, <strong>na</strong>kon što su<br />

pogaše<strong>na</strong> svjetla javne rasvjete kako bi prizor<br />

bio ljepši, Pašmanskim ka<strong>na</strong>lom zaplovila je<br />

povorka od čak sedamdeset i pet lampionima<br />

osvijetljenih brodica. Nakon defilea brodica,<br />

zasigurno <strong>na</strong>jatraktivniji dio „<strong>Biograd</strong>ske noći“<br />

bio je spektakularni piroglazbeni vatromet.<br />

Dakako, <strong>na</strong>kon vatrometa zabava nije prestajala.<br />

Uz pjesmu gotovo <strong>na</strong> svakom koraku, dobro<br />

raspoloženje posjetitelja potrajalo je do duboko u<br />

(biogradsku) noć. (Stjepan Mišulić)<br />

Starim melodijama dalmatinskog kraja uveseljavale su članice<br />

biogradskog KUD-a „Kralj Tomislav“.<br />

Zabavljači iz Benkovca, skupi<strong>na</strong> „Čevulja“, privukli su pažnju mnogih svojim jedinstvenim<br />

glazbenim instrumentima.

6 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

U prvom troboju „Bijograjskih litnjih igara“ pobjeda domaćinima<br />

U neizvjesnoj završnici <strong>na</strong>jspretniji Biograđani<br />

Tko će više vode prenijeti? – Igra gusjenice posebno je atraktiv<strong>na</strong> gledateljima.<br />

Prvo ovosezonsko izdanje „Bijograjskih litnjih<br />

igara“ <strong>na</strong> bazenu <strong>na</strong> Dražici otvorile su ekipe Sv.<br />

Filip i Jakova, Žerave i domaći<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>a. Uvod<br />

u igre bio je defile rivom <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h mažoretkinja,<br />

<strong>Grad</strong>ske glazbe <strong>Biograd</strong> te <strong>na</strong>tjecatelja. Uz njih, u<br />

zabavnom dijelu programa, pred ispunjenim tribi<strong>na</strong>ma<br />

<strong>na</strong>stupile su sudionici glazbenog showa<br />

HRT-a „Pjevaj moju pjesmu“ – Iva<strong>na</strong> Orlić i Ante<br />

Brzić. „Bijograjske litnje igre“, u organizaciji Udruge<br />

za očuvanje tradicije starih dalmatinskih igara, a<br />

pod pokroviteljstvom <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, Turističke<br />

zajednice grada <strong>Biograd</strong>a i tvrtke Ilirija, svečano je<br />

otvorio prvi čovjek biogradskog turizma Ivo Eškinja.<br />

Ove igre predstavljaju jednu tradiciju grada<br />

<strong>Biograd</strong>a koju smo davno započeli i, evo,<br />

<strong>na</strong>stavili u obliku „Bijograjskih litnjih igara“.<br />

U tom kontekstu, želio bih <strong>na</strong>javiti veliko<br />

među<strong>na</strong>rodno fi<strong>na</strong>le „Jadranskih igara“ koje<br />

će se odigrati u <strong>Biograd</strong>u 9. ruj<strong>na</strong>. Puno sreće<br />

<strong>na</strong>tjecateljima, neka pobijedi bolji! – kazao je<br />

Ivo Eškinja proglasivši igre otvorenima.<br />

Najbrži, <strong>na</strong>jspretniji i <strong>na</strong>jvještiji bili su Biograđani<br />

osvojivši prvo mjesto ispred ekipe Žerave te trećeplasiranog<br />

Sv. Filip i Jakova. Uzbuđenje i neizvjesnih<br />

završnica u svakoj od igara nije nedostajalo, a dakako<br />

bilo je i komičnih situacija, posebno u veslanju u<br />

otakaču što priredbi, složit ćete se, daje posebnu<br />

draž. Osim u veslanju u otakaču, ekipe su odmjerile<br />

s<strong>na</strong>ge još u skakanju u „vrićama“, prenošenju vode u<br />

kablu, pucanju „balu<strong>na</strong>“, slaganju ribarskih „kašeta“,<br />

bacanju s grede, prenošenju „balu<strong>na</strong>“, gusjenici te<br />

potezanju konopa.<br />

Organizacijski odbor „Bijograjskih litnjih igara“<br />

činili su, uz suce Branka Pezelja i Anita Jeličića,<br />

Tomislav Šarić, Vinko Rogić i Zvonimir Petrović.<br />

Za ekipu <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong>stupili su Leo Zorica, Danijel<br />

Duvnjak, Tomislav Tomić, Hrvoje Jeličić, Bruno<br />

Jeličić, Filip Pezelj, Stefan Lazarevski, Nikola<br />

Ivanović, Karmen Pribilović, Katari<strong>na</strong> Morožin,<br />

Boro Lukačić, Lovre Šangulin, Lovre Pandža,<br />

E<strong>na</strong> Lukin, Marko Punoš, Ivan Lukšić, Emanuel<br />

Wagner, Bruno Brzić, Branka Dominis, Željka<br />

Zorica i Antonija Bakija. Ekipu Sv. Filip i Jakova<br />

činili su Leni Baričić, Toni Barčić, Nika Morović,<br />

Maro Brajković, Rikardo Baričić, Ive Morović,<br />

Luka Baus, Danijel Baričić, Mislav Mikas, Adrijan<br />

Brzić, Roko Baričić, Vice Baričić, Marko Majica,<br />

Tvrtko Krpi<strong>na</strong>, Slaven Mikas, Goran Zelantov, Aneta<br />

Piplica, Emilija Galešić, Maja Baričić, A<strong>na</strong> Čotar i<br />

Magdale<strong>na</strong> Krpi<strong>na</strong>. (S. Mišulić)<br />

Mladi iz Hrvatske, Mađarske i austrije sudjelovali u europskom projektu „Youth in action (Mladi <strong>na</strong> djelu)“<br />

Nova poz<strong>na</strong>nstva s ciljem razvijanja osobnosti<br />

U kampu Sv. Dominik u sklopu programa<br />

Europske komisije „Mladi <strong>na</strong> djelu“ Konjički<br />

klub „Vencel“ iz Draga organizirao je trilateralnu<br />

razmjenu mladih iz Hrvatske, Austrije i<br />

Mađarske. U projektu fi<strong>na</strong>nciranom od Europske<br />

unije okupilo se osam<strong>na</strong>estero mladih u dobi od<br />

12 do 17 godi<strong>na</strong> s ciljem, prema riječima organizatora,<br />

razvijanja osobnosti i sposobnosti kroz<br />

programe vezane za konje i jahanje.<br />

Sva djeca su jahači i glav<strong>na</strong> <strong>na</strong>m je tema jahanje,<br />

tj. komunikacija s konjima, kako se po<strong>na</strong>šati<br />

u blizini konja i drugo. Dakako, mladi<br />

razmjenjuju saz<strong>na</strong>nja i o kulturama, raspravljaju<br />

o njima, predstavljaju svoj jezik i povijest<br />

kraja iz kojeg dolaze i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin se upoz<strong>na</strong>ju.<br />

Po šest sudionika je iz svake zemlje te<br />

po jedan voditelj skupine. Isto tako, pomažu<br />

<strong>na</strong>m <strong>na</strong>ši volonteri iz Europske volonterske<br />

službe koji su s <strong>na</strong>ma još od veljače ove godine<br />

i ostat će do ruj<strong>na</strong>. I<strong>na</strong>če su iz Španjolske,<br />

Mađarske i Estonije. – ukratko <strong>na</strong>s je upoz<strong>na</strong>la<br />

voditeljica hrvatske skupine Veronika Došen,<br />

i<strong>na</strong>če, volonterka iz Konjičkog kluba „Vencel“<br />

iz Draga.<br />

„Bijograjske litnje igre“ otvorio je Ivo Eškinja uz <strong>na</strong>zočnost predstavnika i drugih pokrovitelja – dogrado<strong>na</strong>čelnika<br />

Marija<strong>na</strong> Stopfera i Slave<strong>na</strong> Desnice iz tvrtke „Ilirija“.<br />

Jedan od sudionica u projektu, voditeljica<br />

skupine djece iz Mađarske 21-godišnja Emese<br />

Deak kazala <strong>na</strong>m je kako se rado uključila u ovaj<br />

program jer pruža puno mogućnosti mladima:<br />

usavršavanje engleskog jezika, stjecanje novih<br />

saz<strong>na</strong>nja o drugim kulturama i jezicima, aktivnosti<br />

poput jahanja i plivanja, življenja u zajednici<br />

u kojima jedno drugome rado pomažu u uobičajenim<br />

životnim zadacima i još puno toga. Na<br />

pitanje što ju je potaklo da sudjeluje u projektu<br />

„Mladi <strong>na</strong> djelu“, Karla Kalci<strong>na</strong> (13) iz Pakošta<strong>na</strong><br />

kazala je kako je imala veliku želju <strong>na</strong>učiti jahati<br />

i upoz<strong>na</strong>ti nove prijatelje iz Hrvatske ali i drugih<br />

zemalja te steći nova saz<strong>na</strong>nja o njihovoj kulturi<br />

i povijesti.<br />

Kako je izgledao jedan dan kod <strong>na</strong>s? Nakon<br />

doručka provodili smo polovicu da<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>šem obližnjem ranču u Jankolovici jašući <strong>na</strong><br />

konjima. Druga polovica da<strong>na</strong> bila je posveće<strong>na</strong><br />

druženju, raspravama o iskustvima <strong>na</strong><br />

ranču, prepričavanju doživljaja <strong>na</strong> jahanju i<br />

drugo. Zatim, uspoređujemo s drugim situacijama<br />

i pri tome učimo izraze, općenito, iz<br />

konjičkog jahanja. Rasprave nisu bile samo<br />

o jahanju već i, dakako, o kulturama <strong>na</strong>roda<br />

kojima djeca pripadaju. Nakon razgovaranje<br />

slijedilo je slobodno vrijeme, obično, kupanje<br />

<strong>na</strong> plaži, odmor, kako tko. – dodala je Došen.<br />

Od 13. do 26. kolovoza, poručuju iz „Vencela“,<br />

ustanovljen je još jedan kamp razmjene mladih,<br />

ovoga puta u dobi od 18 do 30 godi<strong>na</strong> u okviru<br />

kojeg je glav<strong>na</strong> tema bila margi<strong>na</strong>lizacija, izolacija<br />

i novi početak u životu mladih <strong>na</strong>kon problema<br />

s ovisnošću. (S. Mišulić)<br />

Mladi iz Hrvatske, Mađarske i Austrije kroz program Europske unije imali<br />

su prigodu upoz<strong>na</strong>ti se s jahanjem te steći nova prijateljstva i saz<strong>na</strong>nja o<br />

kulturi <strong>na</strong>roda svojih vršnjaka.

6 - Opći<strong>na</strong> Tkon<br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

obilježen dan općine Tkon – blagdan svetog Benedikta<br />

Katičin: „Dogodine početak radova<br />

<strong>na</strong> novom pristaništu“<br />

Program obilježavanja Da<strong>na</strong> općine Tkon, blagda<strong>na</strong><br />

sv. Benedikta, započeo je polaganjem vije<strong>na</strong>ca<br />

i paljenjem svijeća <strong>na</strong> mjesnom groblju u<br />

Tkonu poginulom hrvatskom branitelju Ivici<br />

Ugriniću u počast svim poginulima braniteljima<br />

u Domovinskom ratu. Uslijedila je sveta misa u<br />

samostanu Ćokovac koju je predvodio fra Ivan<br />

Miklenić, župnik župe sv. Jurja <strong>na</strong> riječkom Trsatu.<br />

Prije početka svečane sjednice Općinskog vijeća<br />

Općine Tkon, u općinskim prostorijama svečano<br />

je otvoren knjižnični stacio<strong>na</strong>r Tkon u suradnji s<br />

<strong>Grad</strong>skom knjižnicom <strong>Biograd</strong>. Načelnik Općine<br />

Tkon Danijel Katičin i rav<strong>na</strong>teljica biogradske<br />

knjižnice Jelka Sipi<strong>na</strong> svečano su potpisali ugovor<br />

o osnivanju knjižničnog stacio<strong>na</strong>ra. Knjižnični fond<br />

<strong>broj</strong>i oko petsto knjiga i dar je biogradske knjižnice,<br />

Matice Hrvatske te mješta<strong>na</strong> Tko<strong>na</strong>.<br />

Vidite i sami da je prostor za knjižnični stacio<strong>na</strong>r<br />

improviziran, međutim, <strong>na</strong>damo se da<br />

ćemo uskoro urediti budući prostor tkonske<br />

knjižnice koji će biti primjereniji. Ali, za početak,<br />

<strong>na</strong>jbitnije da stanovnici mogu dobiti uslugu<br />

korištenja knjižnice u kojoj će raditi volonterica<br />

gospođa Sonja Grdaš. U pripremama otvaranja<br />

knjižnice puno je pomogla udruga „Kunjka“,<br />

posebno Goran Mušćet, isto tako i Drago<br />

Smoljan i još puno drugih, da ih ne <strong>na</strong>brajam.<br />

– kazao je <strong>na</strong>čelnik Katičin.<br />

Uskoro se očekuje <strong>na</strong>bavka standardiziranih knjižnih<br />

polica što bi otvorilo mogućnost da se i poveća<br />

<strong>broj</strong> <strong>na</strong>slova – do osamsto.<br />

Imamo dosta ljudi iz Tko<strong>na</strong> upisanih u knjižnicu<br />

u <strong>Biograd</strong>u, a z<strong>na</strong>mo, isto tako da ovdje žive i<br />

ljudi starije životne dobi koji bi rado koristili<br />

knjižnicu ako im je pri ruci. U ovom <strong>na</strong>stojanju<br />

<strong>na</strong>išli smo <strong>na</strong> dobro prihvaćanje, kao prvo, od<br />

strane <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i grado<strong>na</strong>čelnika, vašeg<br />

<strong>na</strong>čelnika, uporne udruge „Kunjka“ i volonterice<br />

g-đe Grdaš. Ovaj stacio<strong>na</strong>r je, zapravo, <strong>na</strong>š<br />

prvije<strong>na</strong>c jer prvi puta izlazimo iz okvira <strong>na</strong>še<br />

ustanove. Nadam se da će se, slijedom vašeg<br />

Svečano otvoren knjižnični stacio<strong>na</strong>r u Tkon zasigurno će olakšati dostupnost<br />

književnih <strong>na</strong>slova otočanima.<br />

primjera, i druge općine odvažiti <strong>na</strong> ovakav<br />

korak. – istakla je Jelka Sipi<strong>na</strong>.<br />

Pri odabiru knjižnične građe, vodilo se raču<strong>na</strong> o<br />

cjelokupnoj strukturi stanovništva i o <strong>na</strong>jrazličitijim<br />

interesima, od slikovnica za <strong>na</strong>jmlađe do beletristike<br />

i publicistike za odrasle.<br />

Na završetku svečanosti, pjesnikinja Rada Vrančić<br />

darovala je tkonskom knjižničnom stacio<strong>na</strong>ru svoje<br />

četiri autorske knjige <strong>na</strong>slova „<strong>Biograd</strong>u s ljubavlju“,<br />

„Iz kame<strong>na</strong> cvit“, Temelji <strong>na</strong>ši“ i „Pjesme“.<br />

Ovom prigodom predstavlje<strong>na</strong> je brošura „Tkon<br />

kroz povijest“ autora dr. Kažimira Pribilovića<br />

te izložba fotografija mladog autora Marija<strong>na</strong><br />

Radovića.<br />

Svečanu sjednicu, zbog opravdanog izostanka predsjednika<br />

Općinskog vijeća Općine Tkon Marka<br />

Općinski projekti, u<strong>na</strong>toč krizi, <strong>na</strong>stavljaju se – istakao je <strong>na</strong>čelnik Danijel Katičin.<br />

Mušćeta, vodio je <strong>na</strong>čelnik Danijel Katičin.<br />

Istakao bih <strong>na</strong>še razvojne smjerove u sljedećem<br />

razdoblju. Prije svega, s obzirom <strong>na</strong> skorašnje<br />

lokalne izbore u svibnju sljedeće godine,<br />

pozvao bih sve stranke da profunkcioniraju<br />

budući da tradicio<strong>na</strong>lno ne funkcioniraju, da<br />

se što više ljudi organizira u nezavisne liste,<br />

ako ne žele u političke stranke i da svi razmisle<br />

o z<strong>na</strong>čenju izbora, lokalne samouprave i o tome<br />

što ćemo učiniti u svibnju, koga izabrati kako bi,<br />

<strong>na</strong> neki <strong>na</strong>čin, što više došla do izražaja volja<br />

<strong>na</strong>roda <strong>na</strong> slobodnim demokratskim izborima.<br />

Radujem se svima koji će se u tom smislu angažirati<br />

i svakoj konkurenciji. Želja svih <strong>na</strong>s je da<br />

ne bude igara ispod stola, dapače, da se što<br />

više ljudi angažira jer to z<strong>na</strong>či da smo politički<br />

zreli i da zaslužujemo općinu koju imamo te<br />

da ćemo je očuvati i bitno u<strong>na</strong>prijediti, tj. bit<br />

će puno bolja nego što je sada. – <strong>na</strong>glasio je, u<br />

uvodu sjednice, Danijel Katičin.<br />

Nakon toga <strong>na</strong>čelnik Katičin osvrnuo se <strong>na</strong> glavne<br />

općinske projekte istakavši foto<strong>na</strong>ponsku električnu<br />

centralu postavljenoj <strong>na</strong> krovu općinske<br />

zgrade, prvoj u Zadarskoj županiji kada je riječ o<br />

javnim zgradama. Kapaciteta je nešto više od 10<br />

kW, postavlje<strong>na</strong> je sredinom veljače ove godine,<br />

međutim, zbog tromosti birokracije, još nije<br />

pušte<strong>na</strong> u pokusni rad. Opći<strong>na</strong> Tkon, sa svoje<br />

strane, poduzela je sve korake pritom angažiravši<br />

<strong>na</strong>jbolju tvrtku koja se bavi obnovljivim izvorima<br />

energije. Ipak, za vjerovati je kako će Opći<strong>na</strong><br />

Tkon vrlo skoro započeti s proizvodnjom električne<br />

energije <strong>na</strong>mijenjene za prodaju sustavu<br />

HEP-a. Isto tako vrijedi istaknuti, započeti projekt<br />

zamjene svjetiljki javne rasvjete novim štednim<br />

LED žaruljama te <strong>na</strong>bavku novog vozila za odvoz<br />

komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />

Imamo, <strong>na</strong>pokon, pravomoćnu lokacijsku<br />

dozvolu za izgradnju novog trajektnog pristaništa.<br />

Imamo u Ministarstvu prometa, pomorstva<br />

i infrastrukture za ovu godinu odobrenih 900<br />

tisuća ku<strong>na</strong> predviđenih za dovršetak projektne<br />

dokumentacije do kraja godine, te bismo,<br />

optimistično gledajući, već dogodine započeli<br />

s gradnjom. – istakao je Katičin.<br />

Ministarstvo će fi<strong>na</strong>ncirati polovicu projekta dok bi<br />

preostala sredstva trebali biti osigura<strong>na</strong> preko EIB<br />

2 programa i Županijske lučke uprave. Za izradu<br />

projektne dokumentacije za izgradnju buduće<br />

vodospreme u Ministarstvu poljoprivrede zajedno<br />

s Hrvatskim vodama osigurano je 500 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Kada je riječ o projektu odvodnje otpadnih voda,<br />

do sada je uloženo 2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, što općinskih,<br />

što sredstava Hrvatskih voda, i to za izradu<br />

projektne dokumentacije. Zbog, prema riječima<br />

<strong>na</strong>čelnika Katiči<strong>na</strong>, pogrešaka izrađivača projekta<br />

tvrtke „Hidroprojekt-ing“, Opći<strong>na</strong> Tkon još nema<br />

potvrdu glavnog projekta za prvu fazu – ispust <strong>na</strong><br />

rtu Barenjak.<br />

Nadamo se da će izrađivač projekta vrlo brzo<br />

<strong>na</strong>praviti adekvatan projekt kako bismo mogli<br />

izgraditi barem ispust za sada i time konkurirati<br />

za europske programe i fondove. – dodao<br />

je Katičin.<br />

Općinski <strong>na</strong>čelnik Danijel Katičin i rav<strong>na</strong>teljica biogradske knjižnice Jelka Sipi<strong>na</strong><br />

svečano su potpisali ugovor o osnivanju knjižničnog stacio<strong>na</strong>ra.<br />

Također, u sklopu trajektne luke planira<strong>na</strong> je<br />

izgradnja benzinske crpke. Interes investitora je<br />

vrlo velik te se vode intenzivni razgovori. Povezano<br />

s time, Opći<strong>na</strong> Tkon ističe i svoj drugi prioritet –<br />

izgradnju ribarske i <strong>na</strong>utičke luke.<br />

Nagrada za životno djelo Općine Tkon za izuzetan<br />

doprinos u promidžbi i z<strong>na</strong>nstvenoj evaluaciji<br />

kulturne i povijesne baštine Općine Tkon dodijelje<strong>na</strong><br />

je profesoru dr. Kažimiru Pribiloviću. Uz<br />

ostale, sjednici su <strong>na</strong>zočili <strong>broj</strong>ni gosti iz županije i<br />

susjednih opći<strong>na</strong> i gradova – dožupan Đani Bunja,<br />

<strong>na</strong>čelnik Općine Pašman Nedjeljko Medić, predsjednik<br />

<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči<br />

Šangulin, <strong>na</strong>čelnik Općine Kali Tino Vidov i drugi.<br />

Pjesmu, iz jedne od svojih četiriju zbirki pjesama,<br />

<strong>na</strong>slova „Selo moje malo“ čitala je pjesnikinja Rada<br />

Vrančić. Program obilježavanja Da<strong>na</strong> Općine Tkon,<br />

u opuštenijem tonu, <strong>na</strong>stavio se u večernjim satima<br />

uz <strong>na</strong>stup „Mažoretkinja Uglja<strong>na</strong> i Pašma<strong>na</strong>“,<br />

Kulturno-umjetničkog društva „Kralj Tomislav“<br />

iz <strong>Biograd</strong>a te sastav „Lu<strong>na</strong>“ iz Zadra. (S. Mišulić)<br />

Nagrada za životno djelo dodijelje<strong>na</strong> je profesoru dr. Kažimiru Pribiloviću, za doprinos<br />

u promidžbi i z<strong>na</strong>nstvenoj evaluaciji kulturne i povijesne baštine Općine Tkon.

10 - Opći<strong>na</strong> Pakoštane<br />

opći<strong>na</strong> pakoštane svečano obilježila svoj dan<br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Natalitet<strong>na</strong> politika i gospodarstveni<br />

razvoj – pokazatelji uspješnosti<br />

„kontinuitet poštovanja prema hrvatskim generalima i braniteljima <strong>na</strong>še je obilježje tijekom svih ovih gotovo<br />

dvadeset godine općine pakoštane“ – <strong>na</strong>glasio je <strong>na</strong>čelnik Milivoj kurtov<br />

Na dan pogibije četvorice hrvatskih branitelja<br />

u Miranjama u Domovinskom ratu, 31. srpnja,<br />

Opći<strong>na</strong> Pakoštane obilježila je svoj dan. Program<br />

u povodu Da<strong>na</strong> općine Pakoštane je započeo<br />

polaganjem vije<strong>na</strong>ca i paljenjem svijeća u z<strong>na</strong>k<br />

sjećanja <strong>na</strong> četvoricu hrvatskih ju<strong>na</strong>ka poginu-<br />

lih u borbenoj akciji u obrani od velikosrpskog<br />

neprijatelja. Na spomen-obilježje u Miranjama<br />

počast preminulim braniteljima, Miru Barešiću,<br />

Zdeslavu Turiću, Frani Bokanoviću i Milanu<br />

Pandžiću, odalo je općinsko čelništvo s <strong>na</strong>čelnikom<br />

Milivojem Kurtovom, novoizabrani<br />

predsjednik Hrvatske demokratske zajednice<br />

Tomislav Karamarko, predstavnici braniteljskih<br />

udruga, sportskih klubova, roditelji i rodbi<strong>na</strong><br />

poginulih hrvatskih vitezova i drugi. Skupi<strong>na</strong><br />

mladih iz Draga, njih tri<strong>na</strong>estero, <strong>na</strong> inicijativu<br />

Mjesnog odbora Drage prepješačilo je 19 kilometara<br />

dugu dionicu od Draga do spomen-obilježja<br />

u Miranjama i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin odali počast svome<br />

sumještaninu hrvatskom rodoljubu i emigrantu<br />

Miru Barešiću i trojici njegovih suboraca. Nakon<br />

svete mise u crkvi Sv. Nediljice u Vrani, program<br />

je <strong>na</strong>stavljen svečanom sjednicom Općinskog<br />

vijeća Općine Pakoštane. Događaju, koji je protekao<br />

u posebnom ozračju, <strong>na</strong>zočili su <strong>broj</strong>ni<br />

ugledni gosti, između ostalih, župan Stipe Zrilić,<br />

saborski zastupnici Božidar Kalmeta, Marti<strong>na</strong><br />

Dalić, A<strong>na</strong> Lovrin , Sunča<strong>na</strong> Glavak, Josip Đakić,<br />

Branko Kutija te supruga generala Ante Gotovine<br />

Dunja Zloić-Gotovi<strong>na</strong> u pratnji generalovog prijatelja<br />

Željka Dilbera. Svečanu sjednicu vodio je<br />

predsjednik Općinskog vijeća Općine Pakoštane<br />

Ive Knežević, a uvodnu riječ održao je općinski<br />

<strong>na</strong>čelnik Milivoj Kurtov.<br />

Na spomen-obilježje četvorici hrvatskih branitelja u Miranjama svijeće su zapalili i<br />

vijence položili članovi općinskog vodstva, <strong>broj</strong>ni uzvanici, udruge hrvatskih branitelja,<br />

članovi obitelji i rodbi<strong>na</strong> poginulih i drugi.<br />

Želim <strong>na</strong>jprije zahvaliti <strong>na</strong>šem saborskom<br />

zastupniku i bivšem ministru Božidaru<br />

Kalmeti, <strong>na</strong>šem županu, <strong>na</strong>šim zastupnicima<br />

u proteklom mandatu koji su itekako podupirali<br />

ovu Općinu u njenim projektima. Ovih<br />

da<strong>na</strong> u medijima čitamo da mnogi otoci u<br />

zadarskom arhipelagu pa i šire imaju problema<br />

s vodom. Evo, mogu se pohvaliti da<br />

otok u sastavu Općine Pakoštane Vrgada<br />

nema takvih problema upravo zahvaljujući<br />

ljudima koje sam maloprije spomenuo. – ista-<br />

Svečanoj sjednici <strong>na</strong>zočili su <strong>broj</strong>ni gosti iz političkog i gospodarstvenog<br />

života lokalne zajednice, županije i države.<br />

kao je, između ostalog, <strong>na</strong>čelnik Kurtov.<br />

Nadalje, Kurtov je <strong>na</strong>glasio da, u<strong>na</strong>toč recesijskim<br />

vremenima, Opći<strong>na</strong> Pakoštane je uspjela<br />

sve svoje funkcije, koje su joj zakonom i statutom<br />

propisani, obaviti. Također je istakao pokazatelje<br />

koji govore o uspješnosti Općine Pakoštane –<br />

rekordan <strong>broj</strong> noćenja.<br />

Prešli smo granicu od pola miliju<strong>na</strong> noćenja,<br />

odnosno, ostvareno je 511 tisuća.<br />

Gospodarstveni pokazatelji govore o, za 1,7<br />

posto, smanjenom uvozu i o, za 26 posto,<br />

povećanom izvozu. Ono što me <strong>na</strong>jviše veseli<br />

jest – <strong>broj</strong> novorođene djece. Mi smo opći<strong>na</strong> u<br />

Zadarskoj županiji s <strong>na</strong>jboljim <strong>na</strong>talitetom i to<br />

me posebno raduje jer uzaludne su realizacije<br />

<strong>na</strong>ših projekata ako to sutra ne bude imao tko<br />

koristiti. – dodao je Kurtov.<br />

Priz<strong>na</strong>nja Općine Pakoštane uruče<strong>na</strong> su za osobite<br />

uspjehe u učenju i postignute rezultate <strong>na</strong><br />

školskim <strong>na</strong>tjecanjima učenicima osmog razreda<br />

Osnovne škole Pakoštane Filipi Maksan, Matildi<br />

Čirjak i Lovri Krpeti, zatim, za doprinos u očuvanju<br />

tradicijskih običaja i kulturne baštine pjevačkoj<br />

sekciji KUD-a „Pakoštane“ (Jerka Šarin,<br />

Lenka Šarin, A<strong>na</strong> Vukoja, Ivka Rosan, Mladenka<br />

Barešić, Bosiljka Šarlija i Zorka Rašin), potom,<br />

umjetnici Marieli Šarić za poslovni uspjeh u<br />

izradi suvenira i osvojene <strong>broj</strong>ne <strong>na</strong>grade <strong>na</strong><br />

festivalima suvenira u <strong>Biograd</strong>u i Zadru, potom,<br />

Vjekoslavu Kaziji za promicanje mjesnih običaja<br />

te „Partner banci“ d.d. Zagreb – Podružnici<br />

Zadar koja od svibnja 2010. godine svoje fi<strong>na</strong>ncijske<br />

usluge pruža i u pakoštanskoj poslovnici.<br />

Priz<strong>na</strong>nje kao potvrdu za doprinos sveukupnoj<br />

uslužnoj ponudi Općine Pakoštane preuzela je<br />

direktorica zadarske podružnice „Partner banke“<br />

Jagoda Santini.<br />

Nagrada Općine Pakoštane dodijelje<strong>na</strong> je <strong>na</strong>stavnici<br />

Ani Juričin, diplomiranoj profesorici povijesti<br />

i geografije kao istaknutoj pedagoškoj djelatnici<br />

čiji se rezultati ogledaju u uspjesima njezinih<br />

učenika <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanjima <strong>na</strong> svim razi<strong>na</strong>ma. Istu<br />

<strong>na</strong>gradu dobila je i udruga „Vitezovi vranski“<br />

za uspjehe u dosadašnjem radu, posebno, u<br />

organizaciji kulturno-povijesne manifestacije<br />

„Dani vitezova vranskih“. Nagradu je preuzeo<br />

predsjednik udruge Sebastijan Adžić. Najs<strong>na</strong>žniji<br />

pljesak popraćen emocijama upućen je prigodom<br />

posthumnog proglašenja počasnog građani<strong>na</strong><br />

Općine Pakoštane – general-bojnika i jednog<br />

od <strong>na</strong>jvećih heroja Domovinskog rata – Blage<br />

Zadre. Zapovjednik obrane Borova Naselja<br />

ostao je upamćen kao borac koji je u akciju<br />

uvijek kretao prvi. Pod njegovim vodstvom <strong>na</strong><br />

Trpinjskoj cesti zaustavlje<strong>na</strong> je i unište<strong>na</strong> oklop<strong>na</strong><br />

postrojba neprijateljske JNA kada je onesposobljeno<br />

<strong>na</strong> desetine tenkova i transportera.<br />

Nakon tog uspjeha poprište bitke dobiva <strong>na</strong>ziv<br />

„Groblje tenkova“.<br />

Priz<strong>na</strong>nje je preuzela njegova supruga Katica.<br />

Zahval<strong>na</strong> sam od srca predlagateljima kao<br />

i svim vijećnicima. Posebno me veseli što se<br />

Kurtov: „Otok Vrgada nema problema u vodoopskrbi upravo zahvaljujući potpori<br />

saborskih zastupnika, ministra u prošlom mandatu i županu koji su <strong>na</strong>s podupirali<br />

u <strong>na</strong>šim projektima.“<br />

Dobitnici ovogodišnjih općinskih priz<strong>na</strong>nja.<br />

ovaj čin dogodio u mjestu Ante Gotovine,<br />

prijatelja moga pokojnog si<strong>na</strong> Roberta koji<br />

je posebno cijenio njegovu obitelj. Hvala<br />

Anti Gotovini za sve što je učinio za <strong>na</strong>s i ja<br />

mu želim da što prije dođe kući. Kao supruzi<br />

teško mi je govoriti o Blagi ali mi je drago kada<br />

se „mali“ ljudi sjete njega i kada cijene njegovo<br />

djelo. To vidim <strong>na</strong> groblju <strong>na</strong> kojem ljudi<br />

ostavljaju poruke, pisma, pjesme. Da budem<br />

iskre<strong>na</strong>, zaslužio je ovo priz<strong>na</strong>nje. – kazala<br />

<strong>na</strong>m je supruga Katica Zadro koja je u Pakoštane<br />

stigla u pratnji si<strong>na</strong> Tomislava i njegove obitelji.<br />

Program obilježavanja Općine Pakoštane<br />

<strong>na</strong>stavljen je u predvečernjim satima prigodnim<br />

zabavno-sportskim događanjima u Dragama i<br />

Pakoštanima. Na igralištu u Dragama održa<strong>na</strong><br />

je završnica malonogometnog memorijalnog<br />

turnira „Hrvatski vitez Miro Barešić“ dok je<br />

u Pakoštanima za goste i mještane priređen<br />

zabavno-glazbeni program. (S. Mišulić)

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Kolovoz 2012. Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov - 11<br />

opći<strong>na</strong> sv. filip i jakov obilježila svoj dan i blagdan sv. roka<br />

U<strong>na</strong>toč krizi, projekti idu dalje<br />

Program obilježavanja Da<strong>na</strong> općine Sv. Filip i<br />

Jakov započeo je polaganjem vije<strong>na</strong>ca i paljenjem<br />

svijeća pod središnji križ <strong>na</strong> mjesnom<br />

groblju u Sv. Filip i Jakovu, <strong>na</strong> spomenike hrvatskim<br />

braniteljima poginulima u Domovinskom<br />

ratu te dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom<br />

predsjedniku. U ime Općine Sv. Filip i Jakov to<br />

su učinili <strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor<br />

Pedisić, njegov zamjenik Vedran Zrilić te predsjednik<br />

općinskog vijeća Milivoj Milat, a u ime<br />

Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog<br />

rata Općine Sv. Filip i Jakov Goran Mikecin i<br />

Ivan Majica.<br />

Prije početka svečane svete mise u crkvi sv.<br />

Roka <strong>na</strong> Rogovu, održa<strong>na</strong> je, ove godine s<br />

među<strong>na</strong>rodnim obilježjem, kulturno-umjetnička<br />

priredba „Do budućnosti tragovima<br />

vlastite prošlosti“ u organizaciji domaćeg<br />

KUD-a „Sv. Roko“. Posjetitelji su imali prigodu<br />

uživati u <strong>na</strong>stupima ženske klape „Karmel“ iz<br />

Turnja, KUD-a „Šokačka čitaonica“ iz Mohača,<br />

KUD-a „Ivan Kapistran Adamović“ iz Čepi<strong>na</strong>,<br />

Folklorne skupine „Quadrille Occitan“ iz francuskog<br />

Toulousea i domaći<strong>na</strong> KUD-a „Sv.<br />

Roko“. Svetu misu predvodio je don Marijan<br />

Soljačić, župnik župe Preko, u zajedništvu sa<br />

subraćom iz biogradskog deka<strong>na</strong>ta i Zadarske<br />

<strong>na</strong>dbiskupije.<br />

Svečanu sjednicu Općinskog vijeća Općine<br />

Sv. Filip i Jakov vodio je predsjednik vijeća<br />

Milivoj Milat. Nakon državne himne u izvedbi<br />

klape „Cantus“, minutom šutnje oda<strong>na</strong> je počast<br />

preminulim hrvatskim braniteljima. Sjednici<br />

su <strong>na</strong>zočili <strong>broj</strong>ni uzvanici, između ostalih,<br />

saborski zastupnici Božidar Kalmeta i Nevenka<br />

Marinović, župan Stipe Zrilić, predsjednik<br />

Skupštine Zadarske županije Željko Lončar<br />

i drugi. U osvrtu <strong>na</strong> proteklih godinu da<strong>na</strong>,<br />

općinski <strong>na</strong>čelnik Igor Pedisić istakao je, uz<br />

ostalo, iznimno zadovoljstvo dovršetkom projekta<br />

izgradnje nove školske zgrade i sportske<br />

dvorane.<br />

Stavljanjem u funkciju nove škole i dvorane,<br />

djeca ko<strong>na</strong>čno <strong>na</strong>kon stotinu godi<strong>na</strong> imaju<br />

objekt <strong>na</strong> koji možemo zaista biti ponosni.<br />

Naravno, Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov je <strong>na</strong> sebe<br />

preuzela fi<strong>na</strong>ncijske obveze kroz kreditno<br />

zaduženje u visini 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> što,<br />

za sada, uredno podmiruje. Ovaj projekt<br />

z<strong>na</strong>tno je iscrpio proračun ali mi ćemo i dalje<br />

ulagati u uređenje komu<strong>na</strong>lne infrastrukture<br />

okoliša škole. – istakao je <strong>na</strong>čelnik Igor<br />

Pedisić.<br />

Uz spomenuto, <strong>na</strong>čelnik Pedisić <strong>na</strong>glasio je<br />

<strong>na</strong>pore koje Opći<strong>na</strong> ulaže u nesmetano funkcioniranje<br />

dječjeg vrtića koji se može pohvaliti<br />

<strong>na</strong>jnižom cijenom usluga u <strong>na</strong>šoj županiji. Isto<br />

tako, <strong>na</strong> području socijalne skrbi uspješno se<br />

provodi program pomoći starijim osobama<br />

te se potiče <strong>na</strong>talitet<strong>na</strong> politika isplaćivanjem<br />

novorođe<strong>na</strong>čkih <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da. U<strong>na</strong>toč recesijskim<br />

vremenima, Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov ulaže u<br />

obrazovanje mladih te studentskim stipendijama<br />

im olakšava školovanje. Nadalje, Pedisić<br />

je istakao i poticanje rada udruga <strong>na</strong> području<br />

cijele općine, što sportskih, što kulturnih, usprkos<br />

teškim gospodarstvenim okolnostima.<br />

Govoreći o projektu vodovodne mreže u Sikovu<br />

i Raštanima Donjima, <strong>na</strong>čelnik je izrazio nezadovoljstvo<br />

situacijom ali izrazio <strong>na</strong>du da će se<br />

spor između investitora i izvoditelja radova<br />

ubrzo riješiti. Ove jeseni, kada je riječ o geodetsko-katastarskoj<br />

izmjeri, u Sv. Filip i Jakovu bit<br />

će formira<strong>na</strong> izdvojeni sudsko-katastarski ured<br />

u kojem će se obaviti preostali, završni dio posla<br />

za k.o. Sv. Filip i Jakov. Za k.o. Raštane ugovor<br />

je potpisan i radovi <strong>na</strong> obnovi zemljišnih knjiga<br />

su u tijeku dok se početkom iduće godine to<br />

očekuje i za <strong>na</strong>jveću katastarsku općinu Turanj.<br />

Godišnja općinska priz<strong>na</strong>nja uruče<strong>na</strong> su Mili<br />

Coliću iz Sv. Petra za doprinos u crkvenim<br />

aktivnostima <strong>na</strong> području svoje župe, zatim,<br />

Vjeri Budanović iz Turnja za doprinos i pleme-<br />

Pedisić: „Stavljanjem u funkciju nove škole i dvorane, djeca ko<strong>na</strong>čno <strong>na</strong>kon stotinu<br />

godi<strong>na</strong> imaju objekt <strong>na</strong> koji možemo zaista biti ponosni.“ Dobitnici ovogodišnjih općinskih <strong>na</strong>grada<br />

nite aktivnosti u pružanju pomoći siromašnima<br />

i onima kojima je pomoć potreb<strong>na</strong> u mjestu<br />

Turanj, Kulturno-umjetničkoj udruzi „Pristan“<br />

Svečanoj sjednici <strong>na</strong>zočili su <strong>broj</strong>ni gosti, između ostalih, župan Stipe Zrilić i saborski<br />

zastupnici Božidar Kalmeta i Nevenka Marinović.<br />

iz Sv. Filip i Jakova za doprinos u poboljšanju<br />

kulturnog života u Sv. Filip i Jakovu, Aneri<br />

Mikulić iz Rašta<strong>na</strong> Gornjih, učenici 4. razreda<br />

zadarske klasične gim<strong>na</strong>zije za izvrstan uspjeh i<br />

sudjelovanje <strong>na</strong> raznim <strong>na</strong>tjecanjima te Anđeli<br />

Čirjak iz Rašta<strong>na</strong> Gornjih, učenici 3. razreda<br />

također klasične gim<strong>na</strong>zije za osvojeno prvo<br />

mjesto <strong>na</strong> županijskom <strong>na</strong>tjecanju iz matematike.<br />

Brončani grb Općine Sv. Filip i Jakov<br />

dodijeljen je Ivanu i Nikolini Baričić iz Sv. Filip i<br />

Jakova, osnivačima i voditeljima Plesne udruge<br />

„Prvi ples“ za postignute zapažene rezultate <strong>na</strong><br />

plesnim <strong>na</strong>tjecanjima. Srebrni grb dobila je<br />

ženska klapa „Karmel“ iz Turnja za izniman<br />

doprinos i postignute uspjehe <strong>na</strong> području<br />

klapske pjesme. Nagradu je preuzela predsjednica<br />

klape Slavica Santini. Zlatni grb Općine<br />

Sv. Filip i Jakov uručen je Ivanu Eškinji Lantani<br />

iz Sv. Filip i Jakova za iznim<strong>na</strong> dostignuća i<br />

zalaganje u očuvanju kulturne baštine kao i<br />

<strong>na</strong> ostalim područjima bitnim za poboljšanje<br />

kvalitete života zajednice. U ime <strong>na</strong>građenih<br />

zahvalio se Ivan Eškinja Lanta<strong>na</strong> istakavši kako<br />

su osnovni motivi bili rad, stvaranje i promjene<br />

s ciljem da svima bude ljepše zahvalivši se<br />

pritom <strong>na</strong> suradnji.<br />

Proslava blagda<strong>na</strong> Sv. Roka i obilježavanje Da<strong>na</strong><br />

općine Sv. Filip i Jakov <strong>na</strong>stavljeno je u večernjim<br />

satima <strong>na</strong> rivi u Sv. Filip i Jakovu kulturnozabavnim<br />

programom te velikim vatrometom.<br />

(S. Mišulić)<br />

Općinsko čelništvo te predstavnici općinske braniteljske udruge položili su vijence<br />

<strong>na</strong> spomenike hrvatskim braniteljima i prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

12 - Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov<br />

Početkom i krajem srpnja u Turnju <strong>na</strong> trgu<br />

ispred mjesne crkve Gospe od Karmela priređene<br />

su dvije klapske večeri u organizaciji<br />

domaće ženske klape „Karmel“. Tijekom prve<br />

večeri <strong>na</strong>zvanoj „Turnju <strong>na</strong> dar“ zaljubljenici<br />

u klapsku pismu uživali su u cjelovečernjem<br />

koncertu članica „Karmela“ te gostiju iz Splita<br />

– klape „Sv. Juraj HRM“. Za ovu prigodu „hae-<br />

removci“ odabrali su, među ostalima, skladbe<br />

„Divici Mariji“, „Kaleto moja draga“, „Ljubavi,<br />

ufanje veliko“, „Cvijet čežnje“, „Dalmatino, povišću<br />

pritruje<strong>na</strong>“, „Da te mogu pismom zvati“,<br />

„Uvijek ću te voljeti“, „Vilo moja“, „Ružo moja<br />

crve<strong>na</strong>“, „Bura“ te <strong>na</strong>jnoviju „Mia bella bionda“.<br />

Turanj u z<strong>na</strong>ku klapske pisme - „Turnju <strong>na</strong> dar“ i „Kame<strong>na</strong> Dalmacija“<br />

Pjesme za dušu<br />

Klapa „Karmel“ započela je <strong>na</strong>stup s dvjema<br />

pjesmama s kojima su izborile <strong>na</strong>stup <strong>na</strong> polufi<strong>na</strong>lnoj<br />

večeri <strong>na</strong> ovogodišnjem Festivalu dalmatinskih<br />

klapa Omiš: „Lipe jesu zelene livade“<br />

i „Jedan mali brodić“, a <strong>na</strong>stavile su s „More“,<br />

„Dvoje se milovalo“ , „Nije ovo ljubav prava“,<br />

„Oj divojko“, „Suš<strong>na</strong> zikva <strong>na</strong> školju“ i druge.<br />

Dakako, posebno raspoloženje među publikom<br />

Zajednički <strong>na</strong>stup za kraj – klapa „Karmel“ i svi ostali sudionici ovogodišnje „Kamene Dalmacije“<br />

priredile su jedinstven klapski doživljaj.<br />

podigle su skladbe u izvedbi gostiju iz Splita<br />

pritom ih posvetivši svim hrvatskim braniteljima<br />

koji su položili svoje živote u obrani<br />

domovine: „Kome bi šumilo“, „Sti<strong>na</strong> pradidova“,<br />

i „Croatijo, iz duše te ljubim“. Koncert je završen<br />

zajedničkom izvedbom „Ruže moje crvene“<br />

i koračnice „U boj, u boj“, a sudionike večeri<br />

publika je <strong>na</strong>gradila dugotrajnim pljeskom. O<br />

ozvučenju i rasvjetu brigu je vodio „BS ton“<br />

iz Turnja.<br />

Druga večer u z<strong>na</strong>ku klapskog zvuka bila je<br />

„Kame<strong>na</strong> Dalmacija“, četvrta tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> večer<br />

klapske pisme posveće<strong>na</strong> prerano preminulom<br />

pjevaču rodom iz Turnja Romeu Santiniju.<br />

Ovom prigodom <strong>na</strong>stupilo je, uz organizatorice<br />

priredbe klapu „Karmel“, šest klapa: „<strong>Biograd</strong>“,<br />

„Kaleta“ i „Kondura“ iz Zadra, „Kožino“, „Poj“<br />

iz Samobora te „Vokalisti Salone“ iz Soli<strong>na</strong>.<br />

Manifestaciju su otvorile članice „Karmela“<br />

obradom <strong>na</strong>jvećeg hita Romea Santinija<br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

– „Kame<strong>na</strong> Dalmacija“. Klapskoj večeri u z<strong>na</strong>k<br />

sjećanja <strong>na</strong> Romea Santinija <strong>na</strong>zočili su članovi<br />

njegove obitelji, <strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov<br />

Igor Pedisić, direktorica Turističke zajednice<br />

općine Sv. Filip i Jakov Klara Eškinja-Glavan,<br />

župnik don Marinko Duvnjak, biskup srijemski<br />

don Đuro Gašparović, vokalni pedagog Bojan<br />

Pogrmilović, predsjednica Mjesnog odbora<br />

Jovita Pirović i drugi gosti. Klapa „Karmel“,<br />

koja djeluje od 2008. godine te kao <strong>na</strong>jveći<br />

uspjeh u dosadašnjem radu ističe ovogodišnji<br />

<strong>na</strong>stup <strong>na</strong> omiškom festivalu klapa, za ovu<br />

prigodu otpjevala je „Jedan mali brodić“, „Lipe<br />

li su zelene livade“ i „Suš<strong>na</strong> zikva <strong>na</strong> školju“.<br />

Klapa „<strong>Biograd</strong>“ utemelje<strong>na</strong> je 2006. godine i<br />

<strong>na</strong>jveći uspjeh je osvajanje statue Mala školjka <strong>na</strong><br />

Festivalu klapa „Školjka“ u Pakoštanima prošle<br />

godine. Otpjevali su „Ka’ smo digli crljenu<br />

kapu“ i „Blago, blago, blago ‘nom“. Ženska<br />

klapa „Kondura“ postoji od 2005. godine i od<br />

z<strong>na</strong>čajnih <strong>na</strong>stupa vrijedi izdvojiti prvo mjesto<br />

<strong>na</strong> Večeri debita<strong>na</strong>ta omiškog festivala 2008.<br />

godine te Zlatnu plaketu <strong>na</strong> „Školjci“. Pjevale<br />

su „Sagradit ću kuću“, „U zemlju latinsku“ te<br />

obradu „Pitali momci“. Klapa „Poj“ osnova<strong>na</strong> je<br />

pod imenom „Samobor“ 2008. godine i sadašnji<br />

<strong>na</strong>ziv nosi u z<strong>na</strong>k zahvalnosti prema maestru<br />

Ljubi Stipišiću Delmati, svojevremeno umjetničkog<br />

voditelja ove klape. Za ovu prigodu odabrali<br />

su skladbe „Ustani Ivo“, „Ej, kad se carski brod<br />

okrene“ i „Murvica“. Klapa „Kožino“, sudionici<br />

superfi<strong>na</strong>la ovogodišnjeg omiškog festivala,<br />

izvela je „Lipa li si, Mare moja“, „Primaliće moj’<br />

zeleno (Oj slaviću)“ i „Kroz planine, barda i<br />

gore“. Na kraju večeri <strong>na</strong>stupili su „Vokalisti<br />

Salone“ koji djeluju više od tri desetljeća tijekom<br />

kojih ih je 23 godine vodio pokojni Delmata.<br />

Pjevali su, uz ostale, „Dalmatino, povišću pritruje<strong>na</strong>“,<br />

„Tvoja zemlja“ te zajedno sa svim sudionicima<br />

„U te san se zajubija“ i „U boj, u boj“.<br />

Ovogodišnja „Kame<strong>na</strong> Dalmacija“ zaključe<strong>na</strong> je<br />

svečanim uručenjem zahvalnica svim sudionicima.<br />

U ime domaći<strong>na</strong> to su učinile predsjednica<br />

i dopredsjednica klape „Karmel“ Slavica Santini<br />

i Andrea Bezinović. (S. Mišulić)<br />

druga memorijal<strong>na</strong> folklor<strong>na</strong> večer „Bo<strong>na</strong>ca mi spokoj daje“<br />

„Maslinin“ doprinos očuvanju kulturne<br />

baštine <strong>na</strong>šega kraja<br />

U organizaciji Kulturno-umjetničke udruge<br />

„Masli<strong>na</strong>“ iz Turnja <strong>na</strong> trgu ispred mjesne crkve<br />

Gospe od Karmela održa<strong>na</strong> je 2. Folklor<strong>na</strong> večer<br />

„Bo<strong>na</strong>ca mi spokoj daje“. Na početku manifestacije,<br />

koja se priređuje u z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong> preminule<br />

članove turanjske „Masline“ - voditelja<br />

Boška Budanovića te dugogodišnjih članova<br />

Tonke Morović i Marija Pedisića, minutom<br />

šutnje oda<strong>na</strong> im je počast. Tijekom programa,<br />

uz organizatore, <strong>na</strong>stupili su KUD „Jablanovec“<br />

iz Zaprešića, ženska klapa „Karmel“ iz Turnja<br />

te gosti iz Slovenije Folklor<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> „Zeleni<br />

Jurij“ iz Črnomelja. KUU „Masli<strong>na</strong>“ za ovu<br />

prigodu izvela je tradicijska kola „Na prozoru<br />

sjedi djeva, suze proliva...“, „Odriši se barka...“,<br />

„U kolo bi makar ne igrala“ te pjesme „Bo<strong>na</strong>ca<br />

mi spokoj daje...“, „Dolinom se šetala divojčica<br />

mlada“, „Galešniče <strong>na</strong>srid sinjeg mora, Pašman<br />

doli a Turanj...“ i druge.<br />

KUU „Masli<strong>na</strong>“ utemelje<strong>na</strong> je 1990. godine i<br />

jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>starijih KUD-ova u Zadarskoj<br />

županiji. U radu sudjeluje 37 članova uključujući<br />

dječju folklornu skupinu od dvadeset<br />

članova do 16 godi<strong>na</strong> starosti. „Masli<strong>na</strong>“ djeluje<br />

isključivo s ciljem očuvanja kulturne baštine,<br />

izvornog folklora i starih običaja svoga kraja,<br />

mjesta Turnja i okolice. Nastupali su <strong>na</strong> <strong>broj</strong>nim<br />

folklornim priredbama diljem Hrvatske,<br />

vrijedi izdvojiti neke od njih: „Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong><br />

smotra folklora“ u Zagrebu, „Vinkovačke<br />

jeseni“, „Brodsko kolo“, „Na Neretvu miseči<strong>na</strong><br />

pala“ u Metkoviću, „Lidas“ u Pleternici,<br />

„Voloderske jeseni“ u Voloderu, „Etno Pušća“<br />

u Pušći te prošle godine <strong>na</strong> 20. „Martinovanju<br />

u Beloj krajini“ u Črnomelju pokraj Novog<br />

Mesta.<br />

Gosti iz Zaprešića KUD „Jablanovec“ predstavio<br />

se koreografijom „Tiček <strong>na</strong>m popeva“,<br />

odnosno, pjesmama i plesovima Podgorja<br />

Bistranskog dok je Folklor<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> „Zeleni<br />

Jurij“ izvela koreografije „Zaplešimo po belokranjsko“<br />

i „Sad se vidi, sad se z<strong>na</strong>“.<br />

Pokrovitelji manifestacije „Bo<strong>na</strong>ca mi spokoj<br />

daje“ bili su Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov, Turistička<br />

zajednica općine Sv. Filip i Jakov i Mjesni odbor<br />

Turanj. Na završetku priredbe predsjednica<br />

KUU „Masli<strong>na</strong>“ Sovjetka Pedisić uručila je<br />

sudionicima zahvalnice. Program je vodila članica<br />

KUU „Masli<strong>na</strong>“ Sanja Santini-Šuperba.<br />

(S. Mišulić)<br />

Čak dvadesetero mladih u dobi do 16 godi<strong>na</strong> krasi KUU “Masli<strong>na</strong>” iz Turnja

KLESARIJA

14 - Kultura i prosvjeta<br />

Održa<strong>na</strong> 6. „Večer dalmatinskih klapa“ <strong>na</strong> Trgu Brce<br />

22. susret dalmatinskih klapa „<strong>na</strong> vr’ sela“ u sv. filip i jakovu<br />

Kolovoz 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Premijerno izvede<strong>na</strong> pjesma<br />

„Bili grade, <strong>Biograd</strong>e“<br />

U organizaciji domaće muške klape „<strong>Biograd</strong>“<br />

<strong>na</strong> Trgu Brce, a pod pokroviteljstvom <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a,u staroj jezgri <strong>Biograd</strong>a pred prepunim<br />

gledalištem, priređe<strong>na</strong> je šesta po<br />

redu „Večer dalmatinskih klapa“. Večer su<br />

otvorili domaćini – klapa „<strong>Biograd</strong>“ izvevši<br />

skladbe „Ka’ smo digli crljenu kapu“, „Blago,<br />

blago, blago ‘nom“, te „Grlica je propivala“ i<br />

„Golubice, nemoj spati“ s kojima je nekadašnja<br />

biogradska klapa „Tramunta<strong>na</strong>“ osvojila<br />

prvu <strong>na</strong>gradu omiškog festivala davne 1971.<br />

godine. Mješovita klapa „Kolaj<strong>na</strong>“ iz Zadra<br />

za ovu prigodu izabrala je „Zbogom ostaj“<br />

i „Ceti<strong>na</strong>“. Posebnu pozornost privukla je<br />

mješovita klapa „Barun“ iz Rakitja pored<br />

U organizaciji Mjesnog odbora Sv. Filip i Jakov i<br />

udruge „Kuntrata“ iz Sv. Filip i Jakova i suorganizaciji<br />

Općine Sv. Filip i Jakov održan je 22. Susret<br />

dalmatinskih klapa „Na vr’ sela“. Na istoimenom<br />

trgu u Sv. Filip i Jakovu <strong>na</strong>stupili su muške klape<br />

„Cantus“ iz Sv. Filip i Jakova, „Kožino“ iz Koži<strong>na</strong>,<br />

„Mriža“ i „Reful“ iz Splita, „Kaleta“ iz Zadra te<br />

ženske klape „Kapric“ iz Dikla te „Neverin“ iz<br />

Kaštel Lukšića. Program su otvorili domaćini,<br />

dvostruki fi<strong>na</strong>listi <strong>na</strong>jcjenjenijeg klapskog festivala<br />

u Omišu, klapa „Cantus“ izvedbom skladbe<br />

„Mi ne domo ćaću“ posvećenu njihovom jednom<br />

od prvih umjetničkih voditelja, velikanu klapske<br />

pjesme pokojnom Ljubi Stipišiću Delmati. Osim<br />

uvodne pjesme, filipjanska klapa otpjevala je<br />

još „Dalmatino, povišću pritruje<strong>na</strong>“ i „Šetala se<br />

Jelica i Ive“. Ženska klapa „Kapric“, sudionice<br />

ovogodišnje Večeri debita<strong>na</strong>ta u Bolu Festivala<br />

dalmatinskih klapa Omiš, publici se predstavila<br />

obradom Ljube Stipišića Delmate „Zapivala ‘tica<br />

mala“ i „Rusulicom“ dok su ovogodišnji fi<strong>na</strong>listi<br />

omiškog festivala, klapa „Kožino“ odabrali „Lipa<br />

li si, Mare moja“ te „Oj, slaviću“. Gosti iz Splita,<br />

klapa „Mriža“, osvajači prve <strong>na</strong>grade publike<br />

prvog izdanja omiškog festivala, izveli su „Kad<br />

Zagreba neobičnog sastava. Naime, u njoj<br />

pjevaju osmero braće Josip, Ivan, Hrvoje,<br />

Trpimir, Tvrtko, Domagoj, Mihovil, Krešimir<br />

i jed<strong>na</strong> sestra A<strong>na</strong>. Pjevali su pjesme „Ceti<strong>na</strong>“,<br />

„Plavi putevi mora“ i „Zora bila“. Nakon njih<br />

<strong>na</strong>stupile su članice ženske klape „Karmel“<br />

iz Turnja sa skladbama „Lipe jesu zelene<br />

livade“, „Jedan mali brodić“ i „Suš<strong>na</strong> zikva<br />

<strong>na</strong> školju“. Muška klapa „Kontrada“ iz<br />

Zadra predstavila se publici sa „Spušta se<br />

noć“, „Rumen đule, ne truni se <strong>na</strong> me“ i s<br />

obradom „Stara zvo<strong>na</strong>“. Gost večeri Đani<br />

Stipaničev premijerno je otpjevao, od publike<br />

velikim pljeskom <strong>na</strong>građenu, pjesmu „Bili<br />

grade, <strong>Biograd</strong>e“ za koju je tekst <strong>na</strong>pisao<br />

Klapa „<strong>Biograd</strong>“, kao domaćini, otvorili su „Večer dalmatinskih klapa“ <strong>na</strong><br />

Narodnome trgu.<br />

Mi ne domo Delmatu<br />

se spusti tam<strong>na</strong> noć“, „Ponediljkom večerala“ i<br />

„Intrade san popi“. Trostruki sudionici fi<strong>na</strong>lne<br />

večeri festivala klapa u Omišu, klapa „Reful“,<br />

izvela je „Ja uranim rano“, „Bura je vijala“ i „Loza<br />

u škripu“. Zadarska „Kaleta“, ovogodišnji fi<strong>na</strong>listi<br />

Omiša i dobitnici <strong>na</strong>grade za <strong>na</strong>jbolje debitante<br />

2003. godine <strong>na</strong> istom festivalu, izveli su skladbe<br />

„Materin plač“ te „Kod Lepanta sunce moje“.<br />

Četverostruke pobjednice omiškog festivala<br />

klapa „Neverin“ oduševile su publiku otpjevavši<br />

skladbe „Poći ću <strong>na</strong> more“, „Sagradit ću kuću“,<br />

obrade „Moja posljednja i prva ljubavi“ Tereze<br />

Kesovije i Oliverove „Nedostaješ mi ti“, zatim<br />

„Otvor’ vilo tu ponistru“ te premijerno podravsku<br />

skladbu „Jagoda male<strong>na</strong>, jagoda črle<strong>na</strong>“ s<br />

kojom su, pored ostalih, predstavljale Hrvatsku<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>jprestižnijem svjetskom festivalu <strong>na</strong>rodne i<br />

etno glazbe „EBU Folk Festivalu“ u Španjolskoj.<br />

Ovogodišnjoj klapskoj priredbi posvećenoj ocu<br />

klapske pjesme prošle godine preminulom Ljubi<br />

Stipišiću Delmati <strong>na</strong>zočila je izaslanica obitelji<br />

Stipišić Ves<strong>na</strong> Vuković, i<strong>na</strong>če, članica u siječnju<br />

ove godine utemeljene zaklade „Delmata“, zatim,<br />

Ivan Pehar, predsjednik spomenute zaklade čiji je<br />

temeljni cilj očuvanje hrvatske glazbene baštine<br />

<strong>Biograd</strong>ska publika imala je prigodu<br />

premijerno čuti skladbu posvećenu<br />

svome gradu – „Bili grade, <strong>Biograd</strong>e“ u<br />

izvedbi Đanija Stipaničeva.<br />

i poticanje klapskog pjevanja, potom, <strong>na</strong>čelnik<br />

Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić, predsjednik<br />

pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra, uglazbio<br />

Davor Jašek, a aranžirao Toni Eterović.<br />

Osim pjesme posvećene gradu <strong>Biograd</strong>u,<br />

Stipaničev je izveo još „Budi noćas mirno<br />

more“, „Cvijet čežnje“ te ariju iz mjuzikla<br />

„Jalta, Jalta“.<br />

Klapa „<strong>Biograd</strong>“ osnova<strong>na</strong> je 2006. godine<br />

i <strong>na</strong>jveći uspjeh ostvarila je osvajanjem<br />

Male školjke <strong>na</strong> Festivalu klapa „Školjka“ u<br />

Pakoštanima prošle godine. Posljednje dvije<br />

godine umjetnički voditelj biogradske klape<br />

je Ante Rados.<br />

Možemo reći da se ovom „Večeri dalmatinske<br />

klape“ stvorila jed<strong>na</strong> lijepa<br />

tradicija u staroj jezgri <strong>Biograd</strong>a. Sretni<br />

smo što ovaj događaj možemo prirediti<br />

baš <strong>na</strong> obnovljenom Trgu Brce, kako ga<br />

volimo zvati. Klapa <strong>Biograd</strong>? Kao i sve<br />

klape, klapa „<strong>Biograd</strong>“ <strong>na</strong>ilazi <strong>na</strong> probleme,<br />

obično se to veže prije za žensku<br />

klapu, mislim pritom <strong>na</strong> izostanke radi<br />

trudnoća, međutim, kada postoji mali<br />

<strong>broj</strong> članova, bilo muška ili ženska klapa,<br />

tu su poteškoće. Tako i <strong>na</strong>s nisu zaobišli<br />

neki zdravstveni i obiteljski problemi pa<br />

<strong>na</strong>stupamo ponekad s četiri, pet ili šest,<br />

a nekada smo <strong>na</strong>stupali i s osam članova.<br />

Ali, u<strong>na</strong>toč svemu, održavamo se <strong>na</strong>jviše<br />

zahvaljujući <strong>na</strong>šoj povezanosti s dalmatinskom<br />

pismom. Eto, dolaze i <strong>na</strong>grade,<br />

ove godine nismo osvojili ništa možda<br />

baš zbog spomenutih poteškoća, ali smo<br />

zato lani osvojili Malu školjku <strong>na</strong> „Školjci“<br />

u Pakoštanima. Imamo puno planova<br />

vezano za festivale u Kaštelima i Omišu,<br />

intenzivno radimo <strong>na</strong> tome i mislim da<br />

će vrijeme i rezultati pokazati kvalitetu<br />

tog rada. – kazao je član klape „<strong>Biograd</strong>“<br />

Mario Deur.<br />

Na završetku klapske večeru svi sudionici<br />

zajednički su otpjevali Đanijevu obradu<br />

pjesme Mate Miše Kovača „Ja ne mogu drugo<br />

nego da je ljubim“, i<strong>na</strong>če, izvođenu s klapom<br />

„Sv. Juraj HRM“. (S. Mišulić)<br />

Organizacijskog odbora priredbe „Na vr’ sela“<br />

Mirko Đinđić i drugi. (S. Mišulić)<br />

Višestruko <strong>na</strong>građiva<strong>na</strong> tijekom svojeg postojanja ženska klapa „Neverin“ iz<br />

Kaštel Lukšića oduševila je publiku.

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Kolovoz 2012. Sport - 15<br />

Vaterpolo klubovi „Croatia“ iz Turanj i<br />

„Medvešćak“ iz Zagreba organizirali su sedmodnevni<br />

ljetni kamp u Turnju u kojem je sudjelovalo<br />

ukupno četrdeset dječaka, mladih vaterpolista.<br />

Dvadesetosmero dječaka rođenih 2001. godine<br />

iz Medvešćaka pod vodstvom trenera Tomislava<br />

<strong>Grad</strong>skog zajedno su trenirali <strong>na</strong> plivalištu u središtu<br />

mjesta s vaterpolistima turanjske „Croatije“<br />

ljetni vaterpolski kamp „Croatije“ i „Medvešćaka“<br />

NastavljeNa suradNja dvaju<br />

prijateljskih klubova<br />

Vaterpolisti „Croatije“ i „Medvešćaka“ s trenerima bili su zadovoljni<br />

rezultatima ljetnog kampa.<br />

i njihovim trenerom Nikolom Dekovićem.<br />

Povod <strong>na</strong>šem boravku u Turnju? Želimo<br />

pomoći <strong>na</strong>šim kolegama i prijateljima iz<br />

Vaterpolo kluba „Croatia“ ali i, općenito,<br />

sredini, odnosno mjestu Turanj. Došli smo<br />

ovdje s 28 dječaka i tijekom ljetnog kampa<br />

treniralo se intenzivnije nego u Zagrebu<br />

jer smo u Turnju imali, s obzirom <strong>na</strong> ljeto,<br />

bolje uvjete nego u Zagrebu. Uz treninge, cilj<br />

<strong>na</strong>m je djecu što bolje socijalizirati budući<br />

da da<strong>na</strong>šnjoj djeci toga nedostaje. Roditelji<br />

da<strong>na</strong>s se teško odlučuju pustiti dijete <strong>na</strong><br />

tjedan da<strong>na</strong>. – kazao je trener mlađih uzrasta<br />

„Medvešćaka“ Tomislav <strong>Grad</strong>ski.<br />

rukometni klub „<strong>Biograd</strong>“, <strong>na</strong>kon promje<strong>na</strong> u upravljačkoj strukturi, započinje s <strong>na</strong>tjecanjem u prvoj ligi<br />

Cilj ostati u prvoj ligi<br />

Na nedavnoj sjednici Skupštine Rukometnog<br />

kluba „<strong>Biograd</strong>“ izabrano je novo vodstvo. Tako će,<br />

<strong>na</strong>kon povlačenja Mari<strong>na</strong> Tomića, funkciju predsjednika<br />

ob<strong>na</strong>šati Zdenko Kvartuč, dopredsjednik,<br />

kao i ranije, bit će Branimir Vidić dok je Ivica<br />

Zdenko Kvartuč<br />

Ćavar izabran za tajnika. Za članove Upravnog<br />

odbora izabrani su još Zlatko Buovac, Šime Zorica,<br />

Leo Zorica kao predstavnik igrača, te Stipe Buča.<br />

Jedi<strong>na</strong> zamjerka prijašnjem upravnom<br />

odboru, ujedno i meni, jest što se nije radilo<br />

timski. Uzroci? Možda nedostatak volje,<br />

možda nedostatak raspoređivanja dužnosti<br />

članovima odbora od strane bivšeg predsjednika.<br />

Ja ću od sadašnjih članova pokušati<br />

izvući maksimum, da upravni odbor djeluje<br />

timski. – ističe novi predsjednik kluba Zdenko<br />

Kvartuč.<br />

Dobra vijest je da će, u<strong>na</strong>toč teškom stanju u<br />

sportu uopće, RK „<strong>Biograd</strong>“ <strong>na</strong>stupiti i ove godine<br />

u 1. ligi. Novča<strong>na</strong> sredstva, kako je kazao Kvartuč,<br />

potreb<strong>na</strong> za sudjelovanje u prvoligaškom <strong>na</strong>tjecanju<br />

bit će osigura<strong>na</strong> proraču<strong>na</strong> Športske zajednice<br />

grada <strong>Biograd</strong>a. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez kazao je<br />

kako će biti teško, ali da će <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> podržati<br />

rukometnog prvoligaša.<br />

Z<strong>na</strong>m da su teška vreme<strong>na</strong> ali sam ipak optimist.<br />

Klub, dok sam ja u njemu, neće nijednu<br />

lipu utrošiti ne<strong>na</strong>mjenski. Koliko ćemo sredstava<br />

dobiti rano je reći, ja se <strong>na</strong>dam da će to<br />

biti <strong>na</strong> obećanoj razini. U suprotnom, bit će<br />

jako teško izgurati sezonu. Naš klub je svijetli<br />

Ovo nije prvi put da su mladi vaterpolisti<br />

„Medvešćaka“ gosti Turnja. Suradnja dvaju klubova<br />

započela je 1996. godine kada organiziran<br />

prvi ljetni kamp. Nastavilo se 1997. godine, te<br />

<strong>na</strong>kon višegodišnje stanke, suradnja je obnovlje<strong>na</strong><br />

ove godine. Treneri obaju klubova Deković<br />

i <strong>Grad</strong>ski ističu mogućnost i čvršće suradnje u<br />

vidu dolaska vaterpolista „Croatije“ u Zagreb<br />

Tomislav <strong>Grad</strong>ski i Nikola Deković<br />

tijekom zimskih školskih praznika, no, dakako,<br />

dosta toga ovisi o fi<strong>na</strong>ncijskim okolnostima.<br />

Uvijek ima rješenja tako da dijete primi<br />

kod sebe kući. Mi <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin surađujemo<br />

s puno većim klubovima kao što su „Jug“ ili<br />

„Mor<strong>na</strong>r“ i zadovoljni smo. Naravno, treba<br />

prije vidjeti zainteresiranost roditelja što<br />

mislim da ne bi trebalo biti problem. – dodaje<br />

<strong>Grad</strong>ski.<br />

U radu s djecom, treneri su dali prednost treningu<br />

s loptom izostavljajući fizičke pripreme.<br />

Odigrano je nekoliko međusobnih trening-utakmica<br />

u kojima, <strong>na</strong>ravno, rezultat nije bio važan.<br />

S trenerom Nikolom Dekovićem već se dosta<br />

primjer sporta koji je s minornim sredstvima<br />

ostvario zaista puno. Naši igrači su skromni,<br />

školovani s velikom ljubavi prema sportu u<br />

sebi. – <strong>na</strong>glasio je Kvartuč.<br />

Trener seniorske momčadi i dalje će biti Tomislav<br />

Šarić. Igrački kadar za sljedeću sezonu neće se<br />

puno mijenjati izuzmemo li odlazak 20-godišnjeg<br />

„pivota“ Sakića u RK „Mari<strong>na</strong> Kaštela“ koji se<br />

<strong>na</strong>tječe u Premijer ligi.<br />

Ostaje <strong>na</strong>m upražnjeno mjesto „pivota“ jer<br />

nemamo u svojim redovima još nekog igrača<br />

sličnog tipa, odnosno, još su premladi za Prvu<br />

ligu. U pregovorima smo s više igrača iz Zadra.<br />

Na svim drugim pozicijama smo dobro „pokriveni“<br />

iako se ne možemo pohvaliti, što se kaže,<br />

širinom klupe. Ono što je bitno, vratila <strong>na</strong>m su<br />

se tri momka iz „Arba<strong>na</strong>sa“ – Petrović, Ćavar<br />

i Krpeta. Priključio se mladi Ćapeta kao treći<br />

vratar. To su mladi dečki ali s njima ćemo moći<br />

„pokrpati“ puno toga. – dodao je Kvartuč.<br />

Cilj „<strong>Biograd</strong>a“ u <strong>na</strong>dolazećoj sezoni je osta<strong>na</strong>k<br />

u Prvoj ligi i pritom izboriti sredinu ljestvice<br />

ne dovodeći se u neizvjesnu situaciju. Prvi dio<br />

sezone bit će za biogradske rukometaše dosta<br />

težak, smatra Kvartuč, <strong>na</strong>jviše zbog neadekvatnih<br />

priprema. Veći<strong>na</strong> od njih zauzeta je što radnim,<br />

dugo poz<strong>na</strong>jem i još prošle godine smo se<br />

dogovarali da „Croatia“ i „Medvešćak“<br />

organiziraju ljetni kamp. Mislim da je bio<br />

pun pogodak jer plivalište je bilo puno djece,<br />

ukupno oko četrdeset i mnogi su zastajali jer<br />

su vidjeli da se radi o nečemu pozitivnom.<br />

Zahvalio bih se <strong>na</strong> iznimnoj gostoljubivosti<br />

domaći<strong>na</strong> kao i restoranu „Roko“ gdje<br />

smo imali kvalitetnu ishranu. – ističe trener<br />

„Medvešćaka“.<br />

Osim <strong>na</strong> sportskom planu, možemo reći, eto,<br />

da ljetni kamp svakako dobro dođe i domaćim<br />

iz<strong>na</strong>jmljivačima s obzirom da su vaterpolisti iz<br />

Zagreba popunili i dio smještajnih kapaciteta u<br />

Turnju i to predsezonskom dijelu.<br />

Suradnja „Medvešćaka“ i „Croatije“ bit će<br />

<strong>na</strong>stavlje<strong>na</strong> i sljedećeg ljeta kada će opet biti<br />

organiziran ljetni kamp u Turnju, a za <strong>na</strong>dati<br />

se da ćemo uspjeti organizirati i <strong>na</strong>š odlazak<br />

<strong>na</strong> bazen „Medveščaka“ ove zime. Naravno,<br />

riječ roditelja je posljednja i oni će odlučiti<br />

hoće li pustiti svoje dijete ili ne. S obzirom <strong>na</strong><br />

tešku situaciju u sportu i općenito, <strong>na</strong>stojat<br />

ćemo smanjiti troškove <strong>na</strong> minimum kako<br />

bismo pomogli jedni drugima <strong>na</strong> obostranu<br />

korist. – rekao je Nikola Deković, trener mlađih<br />

uzrasta, seniorske momčadi te dopredsjednik<br />

vaterpolo kluba iz Turnja.<br />

Vaterpolisti „Croatije“ <strong>na</strong>tječu se, i<strong>na</strong>če, u međužupanijskoj<br />

ligi. Vrijedi istaći, prije dvije godine<br />

<strong>na</strong>jmlađa kategorija sudjelovala je <strong>na</strong> „B“ prvenstvu<br />

održanom u Opatiji zauzevši 4. mjesto. I<br />

ove godine će <strong>na</strong>stupiti <strong>na</strong> istom <strong>na</strong>tjecanju s<br />

generacijom ‘99 te, kaže Deković, te su očekivanja<br />

da će postići vrijedan rezultat. (S. Mišulić)<br />

što studentskim obvezama.<br />

Iz tog razloga tražit ću od Hrvatskog rukometnog<br />

saveza pomicanje početka <strong>na</strong>tjecanja<br />

koje i<strong>na</strong>če počinje 8. ruj<strong>na</strong> jer rani početak,<br />

možemo reći, uništava dalmatinski rukomet.<br />

Isto tako, predložiti ću izmjenu sustava<br />

<strong>na</strong>tjecanja te da Prva liga ima dvije skupine<br />

– sjevernu i južnu kako bi se smanjili troškovi<br />

putovanja. Činjenica da su <strong>na</strong>ma gostovanja<br />

u Slavoniji iscrpljujuća i vremenski i novčano.<br />

– ističe je Zdenko Kvartuč.<br />

Jed<strong>na</strong> od prioriteta je rješavanje klupskih prostorija<br />

neophodnih za rad uprave kluba. S tim u vezi,<br />

predsjednik kluba Kvartuč pokušat će se dogovoriti<br />

s rav<strong>na</strong>teljstvom Osnovne škole <strong>Biograd</strong> kako<br />

bi im se dodijelila prostorija u sklopu dvorane ili<br />

u blizini nje.<br />

Osim seniorske ekipe, Rukometni klub „<strong>Biograd</strong>“<br />

radi i s mlađim uzrastima. U školi rukometa treniraju<br />

mladići ‘94. godište za koje nema organiziranog<br />

<strong>na</strong>tjecanja te su, stoga, priključeni seniorima,<br />

zatim kadeti (‘96.-’98. godište), mlađi kadeti (‘98.-<br />

’00. godište) te dječaci rođeni 2000. godine. Radi se<br />

ukupno od oko osamdeset djece te oko dvadeset<br />

seniora što čini oko stotinu <strong>na</strong>tjecatelja o kojima<br />

skrbi klub. (S. Mišulić)

<strong>Biograd</strong>sko podmorje sada sjaji<br />

punim sjajem<br />

U organizaciji udruge GUWAA (Global<br />

Underwater Awarness Assocation) i suorganizaciji<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Udruge za zaštitu<br />

okoliša „Hippocampus“ provede<strong>na</strong> je do sada<br />

<strong>na</strong>jveća ekološka akcija čišćenja biogradskog podmorja.<br />

U akciji pod <strong>na</strong>zivom „Pogled u plavo“<br />

<strong>na</strong> čelu s poz<strong>na</strong>tim hrvatskim roniocem <strong>na</strong> dah<br />

Kristijanom Curavićem te timom od tridesetero<br />

ronilaca i volontera, izvađeno je više od 25 to<strong>na</strong><br />

krupnog otpada među kojima su prevladavale<br />

automobilske, pa čak i traktorske gume, te razni<br />

metalni i plastični otpad. Ovo je deveta akcija<br />

spomenute udruge u posljednjih dvije godine i<br />

do sada je izvađeno oko 60 to<strong>na</strong> otpada.<br />

U dvadesetčetverosatnom čišćenju morskog<br />

d<strong>na</strong> od gradske luke do trajektnog pristaništa<br />

uz Curavića sudjelovali su ronioci Ministarstva<br />

obrane, Ministarstva unutarnjih poslova,<br />

Antiterorističke jedinice Lučko, Ronilačkog<br />

kluba „2dive“, zatim aktivisti biogradske udruge<br />

„Hippocampus“ te volonteri iz Hrvatske Mense.<br />

Hvalevrijednu akciju podržali su „Societe General<br />

U sklopu akcije „Pogled u plavo“ iz podmorja izvađeno više od 25 to<strong>na</strong> otpada<br />

<strong>na</strong> poljima „vrane“ održano 8. <strong>na</strong>tjecanje u oranju zadarske županije<br />

Uvertira pred svjetsko <strong>na</strong>tjecanju u rujnu<br />

Pravi uvod pred 59. Svjetsko <strong>na</strong>tjecanju u oranju,<br />

zakazano za 14. i 15. ruj<strong>na</strong> u <strong>Biograd</strong>u, bilo je<br />

nedavno održano 8. županijsko <strong>na</strong>tjecanje u<br />

oranju. Na poljoprivrednim površi<strong>na</strong>ma „Vrane“<br />

svoje oračke vještine odmjerila su devetorica<br />

<strong>na</strong>tjecatelja u dvije kategorije – oranje plugom<br />

ravnjakom i plugom premetnjakom. U prvoj kategoriji<br />

pobijedio je Krešimir Draži<strong>na</strong>, u drugoj<br />

Željko Vujić te će njih dvojica predstavljati<br />

<strong>na</strong>šu županiju <strong>na</strong> državnom <strong>na</strong>tjecanju koje će<br />

se održati početkom ruj<strong>na</strong> u okolici Sinja. Prije<br />

početka <strong>na</strong>tjecanja, sudionike i goste pozdravio<br />

je u ime organizatora Udruge za organiziranje<br />

<strong>na</strong>tjecanja orača Zadarske županije („ZUONO“)<br />

i Poljoprivredne savjetodavne službe Zadarske<br />

županije Miroslav Andrić.<br />

- Ono što me posebno veseli jest činjenica da<br />

je ovdje došlo dosta novih, mladih <strong>na</strong>tjecatelja<br />

i smatram da je ovaj cilj dosadašnjih<br />

svih županijskih <strong>na</strong>tjecanja ostvaren. Na<br />

mlađima poljoprivreda ostaje i ovo će zasigurno<br />

pripomoći da poljoprivreda zaživi,<br />

da se ne sramimo oranja jer je ono osnov<strong>na</strong><br />

agrotehnička mjera koja treba postojati. –<br />

istakao je Miroslav Andrić.<br />

– Splitska banka“, tvrtka „CIOS“, Putnička agencija<br />

„Age<strong>na</strong>“ i hotel „Adria“. Na zahtjevnom dijelu<br />

gdje se tijekom turističke sezone odvija vrlo gust<br />

pomorski promet, ispred trajektnog pristaništa<br />

i ribarske luke, aktivnostima ronioca koordinirali<br />

su Lučka kapetanija <strong>Biograd</strong>, volonteri<br />

Dobrovoljnog vatrogasnog društva <strong>Biograd</strong> te<br />

Turističke agencije „Škver tours“.<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je apsolutni rekorder po <strong>broj</strong>u<br />

guma. Zadnji put smo izronili u Makarskoj 10<br />

to<strong>na</strong> guma, ovdje smo više od pet<strong>na</strong>est. Imali<br />

smo jako puno problema jer svaka ta guma,<br />

kada je <strong>na</strong> dnu, teži više od 500 kilograma jer<br />

Zadovoljstvo učinjenim poslom – <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, Kristijan Curavić i<br />

Benjamin Turquin iz Societe General – Splitske banke<br />

je pu<strong>na</strong> mulja. Sada možemo sa sigurnošću<br />

reći da je <strong>Biograd</strong> u potpunosti očišćen od<br />

krupnog otpada, još je ostalo sitnog otpada<br />

za drugu godinu. Turističkoj zemlji kao što je<br />

Hrvatska, ovo se ne bi smjelo dogoditi. Ovo<br />

je nešto što u idućih 5 godi<strong>na</strong> možemo riješiti,<br />

očistiti <strong>na</strong>jposjećenije gradove od guma.<br />

Imamo sreću što smo dobili <strong>na</strong>pokon veliku<br />

potporu Ministarstva obrane i Ministarstva<br />

Rukovoditeljica Poljoprivredne savjetodavne<br />

službe Zadarske županije Gorda<strong>na</strong> Dragun <strong>na</strong>glasila<br />

je zadovoljstvo izvrsnom organizacijom županijskog<br />

<strong>na</strong>tjecanja te dodala:<br />

Posebno mi je drago kao rukovoditeljici što je<br />

<strong>na</strong>ša županija dobila organizaciju svjetskog<br />

<strong>na</strong>tjecanja u oranju. Naravno, nije to samo<br />

zasluga Poljoprivredne savjetodavne službe<br />

već i grado<strong>na</strong>čelnika grada <strong>Biograd</strong>a kojemu<br />

unutarnjih poslova, z<strong>na</strong>či, mor<strong>na</strong>rice i policije<br />

koji zajedno s <strong>na</strong>ma vade otpad. – kazao<br />

je <strong>na</strong>kon <strong>na</strong>pornog ronjenja Kristijan Curavić,<br />

sudionik akcije „Pogled u plavo“ te predsjednik<br />

GUWAA-a, udruge koja promiče važnost globalne<br />

čovjekove svijesti o čistom podvodnom svijetu.<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez <strong>na</strong>glasio<br />

kako je „Pogled u plavo“ <strong>na</strong>stavak dosadašnjih<br />

akcija čišćenja podmorja koje su u posljednje<br />

vrijeme sprovedene <strong>na</strong> području grada te pozvao<br />

građane da se aktivno uključe u ekološko zbrinjavanje<br />

krupnog otpada.<br />

Splitskoj banci iznimno je drago što daje<br />

upućujem posebne zahvale <strong>na</strong> podršci i svemu<br />

onome što je učinio kao i njegovim suradnicima.<br />

Je li to zbog toga što je grado<strong>na</strong>čelnik<br />

agronom te je iz tog razloga svjestan z<strong>na</strong>čaja<br />

poljoprivrede, ne z<strong>na</strong>m, ali za pretpostaviti<br />

je tome tako.<br />

Čast da otvori <strong>na</strong>tjecanje pripala je grado<strong>na</strong>čelniku<br />

grada-domaći<strong>na</strong> 59. Svjetskog <strong>na</strong>tjecanja<br />

u oranju – Ivanu Knezu. Trening i pripremu<br />

Zadovoljstvo uključivanjem i mladih orača od velike je važnosti za razvoj<br />

poljoprivrede – istaknuto je u otvaranju <strong>na</strong>tjecanja.<br />

Pogled u plavo – ronioci su pomoću posebnih zračnih jastuka izvadili<br />

više od 25 to<strong>na</strong> otpada<br />

potporu ekološkim akcijama ove vrste. Već<br />

tri godine podržavamo aktivnosti GUWAA-e,<br />

posebno u <strong>Biograd</strong>u jer se radi o vrlo atraktivnom<br />

turističkom području. Želimo pokazati<br />

kako, iako se radi o turističkom središtu, još<br />

možemo dosta toga očistiti i učiniti podmorje<br />

potpuno čistim. To činimo u još nekoliko turističkih<br />

središta <strong>na</strong> Jadranu jer čist okoliš je<br />

turistima posebno bitan. – istakao je Benjamin<br />

Turquin, zamjenik glavnog direktora za poslovanje<br />

s građanstvom pokrovitelja „Splitske banke“.<br />

Sljedeća velika akcija čišćenja podmorja „Pogled<br />

u plavo“ bit će u Rijeci. (S. Mišulić)<br />

<strong>na</strong>tjecateljskih parcela proveli su sudac u Svjetskoj<br />

oračkoj organizaciji (WPO) Ivica Prpić te Siniša<br />

Hrgović, trener hrvatske reprezentacije koja će<br />

predstavljati <strong>na</strong>šu zemlju <strong>na</strong> predstojećem svjetskom<br />

<strong>na</strong>tjecanju u <strong>Biograd</strong>u. Certificirani suci koji<br />

su pratili <strong>na</strong>tjecanje te donijeli ko<strong>na</strong>čnu ocjenu o<br />

pobjednicima bili su Siniša Hrgović, Ivica Prpić te<br />

Miroslav Andrić, i<strong>na</strong>če, djelatnici Poljoprivredne<br />

savjetodavne službe. Najuspješnijim oračima<br />

<strong>na</strong>grade je uručio vlasnik tvrtke „Vra<strong>na</strong>“ Steve<br />

Bubalo koji je istakao izvrsnu organizaciju te<br />

zadovoljstvo što će se u rujnu <strong>na</strong> ovim istim površi<strong>na</strong>ma<br />

okupiti <strong>na</strong>jbolji orači iz čak 31 države<br />

svijeta.<br />

Želim <strong>na</strong>glasiti neizmjernu važnost <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i tvrtke „Vra<strong>na</strong>“ bez čije<br />

pomoći ne bi bilo moguće organizirati ovo<br />

<strong>na</strong>tjecanje. Isto tako, zahvaljujem se i svim<br />

pokroviteljima. – dodao je Miroslav Andrić.<br />

Uz <strong>na</strong>juspješnije ovogodišnje orače Krešimira<br />

Dražinu i Željka Vujića, <strong>na</strong>stupili su još Josip<br />

Bobanović (2. mjesto), Slavko Mršić (3. mjesto),<br />

Goran Galac, Marko Birkić, Ante Birkić, Šime<br />

Prtenjača te, kao <strong>na</strong>jmlađi sudionik, 13-godišnji<br />

Ivan Majica. (S. Mišulić)

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!