<strong>OKO</strong> REPORTER O RATNIM ZLOČINIMAObjavljeni kriteriji za stavljanje na listuNajnoviji kriteriji za stavljanje na listu advokata ovlaštenih za postupanje pred Sudom BiH,važe do 31.12.2006. godineObrazac za prijavuU skladu sa Pravilom 3.3 “Dodatnih pravila postupanja za advokate odbrane”, advokati koji se žele prijaviti zastavljanje na listu ovlaštenih advokata dužni su ispuniti “<strong>OKO</strong> Obrazac za prijavu” iz avgusta 2006. godine.Kriterij stručnostiČlan 3.2 Dodatnih pravila traži da kandidat mora biti trenutni i važeći član jedne od advokatskih komora, i moraposjedovati najmanje 7 godina relevantog radnog iskustva u oblasti prava, u svojstvu branioca, sudije ilitužioca, da bi bio imenovan kao jedini ili glavni branilac. Advokati sa manje od 7 godina radnog iskustva,ispunjavaju uslove za stavljanje na listu dodatnih branitelja.Kriterij znanjaČlan 12. stav 3. Zakona o Sudu BiH dozvoljava sudu da odredi potrebne uslove za advokate koji postupajupred Sudom. Član 3. stav 2. tačka 3. dodatnih pravila kao uslov postavlja da kandidati moraju posjedovatiznanje i stručnost iz relevantnih oblasti prava u skladu sa kriterijima koje je objavio <strong>OKO</strong>. Kriterij znanja možebiti zadovoljen iskustvom ili učešćem na alternativnim kursevima obuke.Elemenat Kvalifikacija prema iskustvu Alternativa-edukacijaNovo krivičnozakonodavstvo u BiHPravo koje regulišeoblast ratnih zločina(neophodno samo zaadvokate koji želepostupati u predmetimaratnih zločina)Okončano 1 krivično suđenje pred Sudom BiH usvojstvu advokata, iliOkončana 2 suđenja za teža krivična djela prednižim sudovima u svojstvu advokataprimjenjujući odredbe novog KZ/ZKP, iliZavršen kurs obuke odobren od strane <strong>OKO</strong>-a.Postdiplomski studij iz međunarodnoghumanitarnog prava, iliZnačajan udio u radu odbrane u fazi glavnogpretresa pred MKSJ, ili2 okončana suđenja za ratne zločine pred bilokojim domaćim civilnim sudom, iliZavršen kurs obuke iz oblasti međunarodnoghumanitarnog prava koji je odobren od strane<strong>OKO</strong>-a.3-dnevni seminar oZKP-u i KZ-u, uorganizaciji <strong>OKO</strong>-a3-dnevni kurs obuke omeđunarodnomhumanitarnom pravu,u organizaciji <strong>OKO</strong>-aKriterij kontinuiranog profesionalnog usavršavanjaKontinuirano profesionalno usavršavanje ne predstavlja uslov u 2006. godini. Ono će postati uslov u 2007.godini.Period važenjaOvi kriteriji odnose se na obrasce za prijavu koji pristignu u <strong>OKO</strong> prije 31.12.2006. godine. Nakon tog datumaizvršit će se revizija kriterija i objavit će se novi kriteriji.6(2006) 3 <strong>OKO</strong> RRZ
<strong>OKO</strong> WAR CRIMES REPORTERRatni zločini protiv civilnog stanovništvaČlanak Damjana Kaurinovića, Predsjednika Apelacioniog suda Brčko Distrikta BiHApstraktImplementacijom krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva u krivično zakonodavstvo Bosne iHercegovine istovremeno je izvršena njena međunarodnopravna i ustavnopravna obaveza. Krivični zakonBosne i Hercegovine je prihvatio ustaljenu sistematiku međunarodnih krivičnih djela izuzimajući zločine protivmira odnosno zločine agresije. Polazni osnov za inkriminisanje ratnih zločina u domaćem zakonodavstvupredstavljaju Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata (I-IV) od 12. avgusta 1948. godine sa Dopunskimprotokolima I-II od 8. juna 1977. godine. U ovom radu ponuđena je analiza bitnih elemenata krivičnog djelaratni zločin protiv civilnog stanovništa sa posebnim osvrtom na izvršioca krivičnog djela, vrijeme izvršenjaodnosno posebne okolnosti pod kojima se djelo vrši, zaštitni objekt, radnju izvršenja, oblike vinosti inezastarivost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne. Pored toga, data su objašnjenja osnovnihmeđunarodnopravnih pojmova u cilju lakšeg razumijevanja pojma ''kršenje pravila međunarodnog prava'' kaoobjektivnog uslova inkriminacije kod ovog krivičnog djela.Uvodne napomeneRatni zločin protiv civilnog stanovništva je krivično djelo predviđeno u članu 173. Krivičnog zakona Bosne iHercegovine 1 (u daljem tekstu: KZ BiH) i pripada grupi krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenihmeđunarodnim pravom iz glave XVII KZ BiH. Struktura ove glave zakona govori da se radi o heterogenoj grupikrivičnih djela čija je zajednička karakteristika zaštita vrijednosti koje štiti međunarodno pravo (nacionalna,etnička, rasna ili vjerska skupina; čovječnost; elementarna prava civilnog stanovništva za vrijeme rata,oružanog sukoba ili okupacije; kulturni, istorijski i vjerski spomenici; sigurnost međunarodnih znakova;bezbjednost vazdušne ili morske plovidbe; zaštita od terorističkih akata i dr.).Propisivanjem u nacionalnom zakonodavstvu da određena kršenja pravila međunarodnog prava predstavljajukrivično djelo je ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine prema međunarodnimkonvencijama koje je ratifikovala, a u nekim slučajevima i direktna ustavna obaveza. Naime, prema Aneksu IUstava BiH u Dodatni sporazum o ljudskim pravima koji će se primenjivati u Bosni i Hercegovini uvrštene su iKonvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Njujork, 9. decembar 1948. godine) kao i Ženevskekonvencije o zaštiti žrtava rata I-IV (12. avgust 1949. godine) sa Dopunskim protokolima I-II (8. jun 1977.godine). Međutim, očigledno je da KZ BiH samo djelimično prihvata sistematiku međunarodnih krivičnih djelakoju je odredio Statut Međunarodnog vojnog suda (London, 8. avgust 1945. godine) i Rimski statutMeđunarodnog krivičnog suda (Rim, 17. jul 1998. godine). Prema članu 6. Statuta Međunarodnog vojnog sudau nadležnosti suda su: zločini protiv mira, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. Razumljivo, istu sistematikukrivičnih djela predviđa i član II Zakona broj 10 o kažnjavanju lica odgovornih za ratne zločine, zločine protivmira i protiv čovječnosti (Berlin, 20. decembar 1945. godine). Najzad, odredbe člana 5. (Zločini u nadležnostiSuda) Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda određuju nadležnost suda za četiri vrste zločina: zločingenocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije. 2 Za Rimski statut Međunarodnog krivičnogsuda se sa puno razloga kaže da predstavlja perspektivu međunarodne pravde i najznačajniji događaj u istorijimeđunarodnog humanitarnog prava. 3Ostaje nejasno zašto zakonodavac nije, pored zločina genocida kao najtežeg zločina protiv čovječnosti,predvidio u ovoj glavi zakona i krivično djelo agresivni rat kao najteži zločin protiv mira. Za propisivanjenavedenog krivičnog djela postoji međunarodnopravni i ustavnopravni osnov. Međunarodnopravni osnovnalazi se prije svega u članu 1. (Ciljevi i načela) Povelje Ujedinjenih nacija (San Francisko, 26. jun 1945.godine) koji obavezuje na očuvanje mira i bezbjednosti, a otklanjanju svega što prijeti miru i suzbijanje akataagresije i drugih povreda mira. Zbog potpunijeg razumijevanja pojma agresivan rat treba imati u viduRezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o definiciji agresije (Njujork, 14. decembar 1974. godine)koja u članu 1. pod agresijom podrazumijeva upotrebu oružane sile od neke države protiv suverenosti,teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti neke druge države. U smislu člana 5. navedene rezolucijeagresivni rat je međunarodni zločin protiv međunarodnog mira. Posredno, međunarodnopravni osnovi zaunošenje agresivnog rata kao posebnog krivičnog djela u krivično zakonodavstvo mogu biti i Konvencija omirnom rješavanju međunarodnih sporova (I haška konvencija, Hag, 18. oktobar 1907. godine), Deklaracija izManile o miroljubivom rješavanju međunarodnih sporova (Manila, 15. novembar 1982. godine) i Ugovor oodricanju rata (Brian-Kelogov pakt, Pariz, 27.08.1928. godine). Ustavnopravni osnov za implementacijuagresivnog rata u domaće krivično zakonodavstvo, koji je istovremeno i međunarodnopravnog karaktera,određuje Aneks I Ustava BiH koji u izvorima Dodatnih sporazuma o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u(2006) 3 <strong>OKO</strong> <strong>WCR</strong>7