Glas - Grad Kastav

GlasISSN 1331 - 4106 • PROSINAC 2008. BROJ 51kastavskiG L A S I L O G R A D A K A S T V APoštarina plaćena kod pošte 51215 Kastav

f fPoštovane sugrađanke i sugrađani,fUvodnikGodina 2008. broji svoje zadnje trenutke. Po tko znakoji put morali smo zaključiti kako vrijeme zaista prebrzoprolazi. Još malo i doći će prvi siječanj, dan odkojeg sve opet počinje iznova… Blagdanska uživanjazamijeniti će nove radne obaveze na realizaciji značajnihprojekata.Cesta Jurčići – Jurjenići - Šporova jama od iznimneje važnosti fza prometno povezivanje područja GradaKastva. Parkiralište koje se gradi omogućit će lakši isigurniji pristup dječjem vrtiću i školi i poboljšatiprometnu situaciju u tom dijelu grada. Potpisan jeugovor za izgradnju školske sportske dvorane, izgradnjomkoje će se ostvariti dugogodišnji san kastavskihsportaša. Počinje, u suradnji sa Županijskomupravom za ceste, izgradnja novog križanja kodBanovog križa, koje će omogućiti gradnju novihposlovnih kompleksa u Radnoj zoni Žegoti. ŠetališteFortica dobilo je novu rasvjetu, plato ispod Forticelijepo dječje igralište, a uskoro bi i Trg Lokvina trebaozasjati u novom ruhu. Asfaltiraju se ceste, postavljajavna rasvjeta, uređuju pješačke površine i nogostupi…Slika Kastva svakog dana je drukčija.Ovaj blagdanski broj našeg lokalnog glasila – Glasakastavskog i ovaj put u Vaše domove donosi nove zanimljivepriče iz prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnostinašega grada Kastva.fželi VamDoba je prigodnih blagdanskih darivanja… GradKastav u suradnji sa Crvenim križom Grada Kastva iDruštvom Naša djeca prigodno daruje novorođenebebe, poklon paketima Djeda Mraza djecu predškolskoguzrasta, blagdanskim darovima umirovljenike istarije osobe… Grad Kastav svoje građane daruje idruženjem uz bakalar i vino na Badnjak, koncertomIvane Marčelja i gostiju „Za Viliju božju“, a„Spinčićeva muzika“ sve one koji vole dobru glazbudaruje tradicionalnim blagdanskim koncertima…Sretne i vesele Božićne blagdane i mnogo zdravlja,osobnog i poslovnog uspjeha u Novoj 2009. godiniKastav je značajno kulturno i turističko središte našeŽupanije, a to potvrđuju i brojne nagrade u turističkojakciji "Korak od mora, dva od gora" koje su stigle uf fnaš grad. Među njima i ona najvažnija - nagrada zaturistički „moving“ ili u čakavskom dijalektu „šršur“,koju dodjeljuje Turistička zajednica Primorskogoranske županije. Te nagrade rezultat su rada kastavskihinstitucija, ali i mnogih znanih i neznanihljudi, koji svojim radom, voljom i entuzijazmom doprinoserazvoju svoga grada. Najveća snaga našegagrada su njegovi građani…Gradonačelnik Grada KastvaDean Jurčić, ing.2 Glas kastavski

Glas kastavskiGDJE JE ŠTO?!Uvodnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3Proračun Grada Kastvaza 2009. godinu . . . . . . . . . . . . .4Akcijski plan turizma . . . . . . . .6Komunalni sustav . . . . . . . . . . .8Bršjanovac . . . . . . . . . . . . . . .10Novosti . . . . . . . . . . . . . . . . .14Suradnja . . . . . . . . . . . . . . . .15U znak sjećanja . . . . . . . . . . .16Gradske stipendije . . . . . . . . .18Osnovna škola „ MilanBrozović“ . . . . . . . . . . . . . . .20Dječji vrtić „ VladimirNazor“ . . . . . . . . . . . . . . . . .22Mladi . . . . . . . . . . . . . . . . . .24Vokalna skupina Yamas . . . . .25Bela nedeja 2008. . . . . . . . . .26Mihoja 2008. . . . . . . . . . . . . .35Nekad i sad . . . . . . . . . . . . . .36O kastavskoj povijesti . . . . . .38Turizam . . . . . . . . . . . . . . . . .40Udruge:Glazbeno društvo Spinčići . . .43Muška i ženska klapa Kastav .44Crveni križ . . . . . . . . . . . . . . .46Udruga umirovljenika . . . . . .47Sport . . . . . . . . . . . . . . . . . .48Stranačke stranice . . . . . . . . .52DVD Kastav . . . . . . . . . . . . . .54Kastavski putokaz . . . . . . . . .55GLAS KASTAVSKIGlasilo Grada KastvaIzdaje: Grad KastavZakona kastafskega 3,51215 KASTAVZa izdava~a: Dean Jur~i}Godina XII. - prosinac 2008.Broj 51 - Izlazi povremenoNaklada: 3500 primjerakaUrednica: Veljka Spin~i} Rajkoe-mail: glas-kastavski@net.hrGrafi~ki prijelom: Albano Vu~eti}Tisak: “Helvetica”BLAGDANSKE PRIREDBE 2008.14. 12. u 11,00-CRKVA SV. JELENE- Božićni koncert učenika OŠ „ M. Brozović“ Kastav15. 12. u 19,00-GRADSKA VIJEĆNICA– primanje za predstavnike udruga19.12. u 16,30 i 18,30-ŠPOROVA JAMA– blagdansko darivanje predškolaca21. 12. u 19,00-ŠPOROVA JAMA– glazbeno scenska predstavaNA VILJU BOŽJU - Ivana Marčelja i gosti22. 12. u 17,00-ŠPOROVA JAMA– prigodno darivanje novorođenih beba24. 12. u 11,00 i 13,00-ŠPOROVA JAMA– druženje na Badnjak uz bakalar i vino25. 12. u 11,00-CRKVA SV. JELENE– Božićni koncert Spinčićeve muzike26. 12. u 20,00-ŠPOROVA JAMA– Novoletni koncert Spinčićeve muzike,gost: Maja BlagdanSRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU2009. GODINU SVIM GRAĐANIMA GRADAKASTVA I ČITATELJIMA GLASA KASTAVSKOGŽELI GRAD KASTAVPUST VA KASTVE 2009.Još malo dan je ostalo! Ste već parićani, al se još parićujete?Samo se dani broje do početka pusta! Tr to je na vrateh! Ta čas će prit.Vreme leti kot nemo i nima lazno za niš. Zato se parićajte po dobe!I ovo leto će bit šušur na Antonju. Tancat ćemo saku subotu na Šporovojjame. Parićajte monturi! Pust drugo leto više dura, pak ako ste se zapustili,hote va teretani, pohajajte po Lužine i nabijajte kondiciju, aš će van rabit!Aš pust je najštimaneji, najlepči i najnemeji štajon va lete, a trebe ga i zdu -rat! Budite parićani!17. I. TRG MATKA LAGINJE – Antonjski rog– predaja ključa grada maškarama12. II. SPINČIĆI – Spinčićeve maškare po užance gredu po sele14. II. RUBEŠI – doček zvončari Babulini Frlanija15. II. ŠPOROVA JAMA – Dječji maškarani tanac20. II. SPINČIĆI – Balinjera spust21. II. TRINAJSTIĆI – Ribarska fešta22. II. RUBEŠI I SPINČIĆI – doček Mučićeveh zvončari i maškar23. II. KASTAV – doček Halubajskeh zvončari- pusni judi veli i mići pobiraju jaja25. II. DJEČJI VRTIĆ “ V. NAZOR” Suđenje mićeme pustuRUBEŠI i JURČIĆI – Pepelnica – paljenje pusta24. I. – 21. II. ŠPOROVA JAMA– svake subote Pusni tanci uz grupu MaestralInformacije: 051/691 163 i 095/90 80 888, Udruga „ Grad kulture“Glas kastavski3

Gradska upravaPRIJEDLOG PRORA^UNA GRADA KASTVA ZA 2009. GODINUDovr{iti zapo~ete kapitalne projekteOsnovna tendencija razdobljaod 2009. do 2011. godine jedovršiti započete kapitalne projekte– sportsku dvoranu, cestu ikomunalnu in fra strukturu zasportsku zonu i Radnu zonu Že -goti, parkiralište za dječji vrtić,konstantno poboljšavati standardeodržavanja komunalneinfrastrukture, te ulagati u uređenjekulturnih spomenika po -vijesne jezgre Grada Kas tva,dok će se na planu gos po dar stvanastaviti s financira njem razvojaturizma, kreditira ti podu -zetništvo, ali i građan stvo, a ucilju razvoja turizma po ticativino gradarstvo i voćarstvoU Poračunu su osigurana i sredstva za popločenje LokvineUskladu sa Zakonom o proračunu(NN 96/2003), Ministarstvofinancija dostavilo je svim jedinicamalokalne samo uprave, Upute zaizradu proračuna jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samo uprave zarazdoblje od 2009. do 2011. go dine, kojese temelje na Smjernicama ekonomske ifiskalne politike za razdo blje 2009. –2011. godine koje je donijela VladaRepublike Hrvatske. U skladu sa navedenimUputama i svojim planiranimposlovnim politikama, sve županije,gradovi i općine, pa tako i Grad Kastav,trebali su izraditi svoje Upute (smjernice)za izradu proračuna. Na tako izrađenimsmjernicama temelji se i prijedlog proračunaza 2009. godinu s projekcijama za2010. i 2011. godinu.Planovi razvojaPlanirane poslovne politike Grada Kas -tva, su drugim riječima, planovi razvojaGrada Kastva na području komunalnogsustava, gospodarstva, društvenih djelatnosti,upravljanja i zaštite prostora, teupravljanja imovinom i gradske uprave.Osnovna tendencija razdoblja 2009. –2011. godine je dovršiti započete kapitalneprojekte – sportska dvorana, cesta ikomunalna infrastruktura za sportskuzonu i za Radnu zonuŽegoti, parkiralište zadječji vrtić, konstantnopoboljšavati standardeodržavanja komunalneinfrastrukture, te ulagatiu uređenje kulturnihspomenika povijesnejezgre GradaKas tva. Na planu gos -podarstva nastavit ćese sa financiranjem ra -z voja turizma, kreditiratipoduzetništvo, kre -ditirati građanstvo ucilju razvoja turizmapoticati vinogradarstvoi voćarstvo. Znatno veća sredstva usmje -ravaju se u unapređenje programa socijalneskrbi, a tendencija je daljnjeg razvijanjaprograma za mlade, te programa us -mjerenih osobama treće životne dobi.Nastavit će se sa financiranjem programarada sportskih, kulturnih i ostalih udruga,te programa osnovne škole, predškolskeustanove i ostalih institucija.Prijedlog proračuna Grada Kastva za2009. godinu, s planiranim prenesenimsredstvima iz prethodnih godina, iznosi52.923.160 kuna što u odnosu na plan2008. godinu predstavlja povećanje od11,52%. U ovim sredstvima ukalkuliranoje i planirano zaduženje od 10.000.000kuna potrebno za izgradnju školskesportske dvorane. Prihodi od poslovanjaplanirani su u ukupnom iznosu od38.589.030 kuna od čega su prihodi odporeza 23.316.500 kuna, pomoći od subjekataunutar države u iznosu od4.750.000 kuna, prihodi od imovine uiznosu od 1.878.000,00 kuna, te prihodiod administrativnih pristojbi i po posebnimpropisima 8.644.530 kuna. Prihodi odprodaje nefinancijske imovine planiranisu u iznosu od 1.030.000 kuna, primiciod nefinancijske imovine i zaduživanja uiznosu od 10.738.170 kuna, a raspoloživasredstva iz prethodnih godina iznose2.565.960 kuna.Razdjeli prora~unaSredstva za realizaciju planiranih aktiv -nosti i programa, te za izgradnju kapitalnihprojekata koji se planiraju realiziratitijekom 2009. godine osiguravaju se krozpet razdjela proračuna.U razdjelu 1 Proračuna Grada Kastvapla nirana su sredstva u iznosu od5.031.960,00 kuna što čini 9,51% proračuna,a osiguravaju se za rad predstavničkihi izvršnih tijela Grada Kastva,Uprave Grada Kastva, promidžbu iinformiranje, provođenje lokalnih izbora,rad Vijeća mladih, programe političkihstranaka i nacionalnih manjina.U razdjelu 2 planiraju se sredstva zafinanciranje društvenih djelatnosti, a za2009.g. planirana su u visini od23.012.600,00 kuna, što čini 43,48%proračuna. Glavnina sredstava u iznosuod 17.010.000,00 kuna namijenjena je zaizgradnju školske sportske dvorane, dokse ostala sredstva osiguravaju za financiranjerada knjižnice i muzejske zbirke,4 Glas kastavski

Gradska upravaPrijedlog kastavskoga Proračuna za 2009. godinuiznosi 50.458.160 kuna, što je 6,32% više u odnosu na 2008. godinuizdavanje Zbornika Kastavštine, sti -pendiranje učenika i studenata, te sufinanciranjerada osnovne škole i predškolskeustanove, te rada udruga u sportu, kulturii ostalim djelatnostima.Razdjel 3, odnosno razdjel koji pokrivapodručje gospodarstva, čini čini 5,06%proračuna za 2009. g., odnosno za ovajrazdjel planirana su sredstva u visini od2.677.000 kuna. Sredstva u iznosu od1.800.000 kuna namijenjena su sufinanciranjuizgradnje križanja u Radnoj zoniŽegoti, a ostala sredstva namjenjuju se zarazvoj poduzetništva i obrtništva, poticanjevoćarstva i vinogradarstva, te razvojturizma.U razdjelu 4 planiraju se sredstva zafinanciranje socijalnog programa, te u prijedloguproračuna za 2009. godinu planiranasu u visini od 3.385.600 kuna,odnosno ona čine 6,40% proračuna. Uodnosu na 2008. godinu došlo je dopovećanja od 19,26%. Kroz ovaj razdjelfinanciraju se aktivnosti pružanja pomoćigrađanima i kućanstvima, pružanje po -moći kućanstvima s djecom, podrškahumanitarnim aktivnostima, program zamlade, te program za osobe treće životnedobi.Razdjel 5 – komunalna, stambena i ostaladjelatnost, pokriva financiranje izgradnjei održavanja kompletnog komunalnogsustava. U prijedlogu proračuna za 2009.g. planiraju se sredstva u visini od18.816.000,00 kuna, odnosno ona čine35,55 % proračuna za 2009. godinu.Komunalne djelatnostiNajveći dio tih sredstava namijenjen jeizgradnji komunalne infrastrukture, gdjesu planirana sredstva u iznosu od10.323.700,00 kuna. Najznačajnija ulaganjasu u domeni izgradnje i uređenjacesta i iznose 3.030.000,00 kuna, auključuju otplatu kredita za cestu Jurčići– Jurjenići, nastavak otkupa zemljišta zacestu prema Belićima, dodatnaulaganja u postojeće neraz -vrstane ceste, te početak izgradnjeceste prema sportskoj dvorani.Za izgradnju javnih površinaosigurava se iznos od2.830.000,00 kuna i to zadovršenje parkirališta za potrebedječjeg vrtića, uređenje trgaLokvina, uređenje novog dječjegigrališta, te uređenje pješačkihsta za i nogostupa.Ulaganja u vodovod i kanalizacijuplaniraju se u iznosu od1.050.000,00 kuna od čega se 420.000,00kuna odnosi na područje Grada Kastva, aostala sredstva predstavljaju neophodnaulaganja za funkcioniranje zajedničkogsustava.Za nastavak izgradnje gradskog grobljaplanira se 1.400.000 kuna, za izgradnjujavne rasvjete 200.000 kuna, za nastavakprojekta ljetne pozornice na Crekvini327.000 kuna, za boćalište 100.000kuna, za nabavu zemljišta 400.000 kuna,geodetske poslove 285.000 kuna te zaprograme „Čistoće“ d.o.o. 701.700 kuna.Program održavanja komunalne infrastruktureje ukupno težak 3.287.000 kunaod čega za održavanje groblja 457.000kuna, za plaćanje struje i održavanjejavne rasvjete 675.000 kuna, za nerazvrstaneceste 545.000 kuna, za održavanjejavnih i zelenih površina 1.175.000kuna, te za odvodnju atmosferskih voda435.000 kuna.Za prijevoz putnika u javnom prometuosigurava se Autotroleju d.o.o. za subvencije1.440.000 kuna, za nabavu novihautobusa 584.000 kuna, te za planiranoproduženje linije 18b od Rešetara doŠporove jame 140.000 kuna, a za potrebezaštite od požara Javnoj vatrogasnojpostrojbi Grada Rijeke i Vatrogasnojpostrojbi DVD Kastav osigurava se661.800 kuna.Ukupno 987.000,00 kuna osigurava se zaostale troškove iz domene komunalneIz gradskog se Proračunaredovito financira i školski autobusdjelatnosti, za stambenu djelatnost335.000,00 kuna, te za ostale djelatnosti1.187.500,00 kuna.Iako se i dalje planira izgradnja kapitalnihprojekata, a koji se grade s ciljem po -većanja kvalitete življenja svih građanaGrada Kastva, u ovom prijedlogu Pro -računa za 2009. godinu značajno su po -većana sredstva u Razdjelu 2 – Društvenedjelatnosti, te u Razdjelu 4 – Socijalniprogram, kako bi se na taj način zadovoljilepotrebe što većeg broja stanovnikaGrada Kastva.Glas kastavski5

Gradska upravaGRADSKO VIJE]E GRADA KASTVA DONIJELO AKCIJSKI PLAN RAZVOJATURIZMA GRADA KASTVATurizamsazdan natemeljimatradicijeVizija razvoja turizma Grada sazdanaje na temeljima tradicije i obi -čaja Kastva kako bi (p)ostao pre poz -natljiva kulturna, enogastronomska,iz letnička i boravišna destinacijajedinstvenih doživljaja za goste, a ucilju razvoja turizma i cjelokupnogodrživog razvoja kraja sa visokomkvalitetom života žiteljaGrad Kastav pristupio je izradiAkcijskog plana razvojaturizma nakon što je napred stavničkom tijelu,Grad skom vijeću, usvojenGlavni plan razvoja turizma Primorskogoranskežupanije u travnju ove godine.Po prihvaćanju županijskog Glavnogplana razvoja turizma, s ciljlem njegovedaljnje provedbe trebalo je izraditi akcijskiplan razvoja turizma pojedine destinacije.U Glavnom planu razvoja turizmaPGŽ razrađeno je osam destinacija, pričemu se Kastav kao destinacija navodi usklopu Rijeke i riječkog prstena.Zaključkom Gradskog poglavarstva Gra -da Kastva odlučeno je da se pristupi izradiakcijskog plana te je za nositelja izradeodabrana Regionalna razvojna agencijaPorin d.o.o. koju je županijski Koordina -cijski odbor za praćenje provedbe Glav -nog plana razvoja turizma i zadužio za6 Glas kastavskidostavu metodologije izrade akcijskogplana razvoja turizma jedinicama lokalnesamouprave. Grad Kastav odnosno, njegovoPoglavarstvo imenovalo je projektnitim u kojem su radili članovi gradskihtijela, gradske uprave te predstavniciTurističkog vijeća, Turističke zajednice,znanstvenika, poduzetnika i kulturnihdjelatnika. Tijekom izrade plana uključenje u rad, uz gradske vijećnike i značajanbroj osoba koje su po funkciji, djelatnostiili specifičnim interesima uključeni ilifunkcioniraju u turizmu ili uz turizam.Ovako širok krug sudionika uključen jeupravo iz razloga izrade što kvalitetnijegdokumenta, pri čemu je nužna suradnja iistraživanje te rasprava predstavnika tijelalokalne samouprave, tijela javnog i turističkogmenadžmenta te profitnih i neprofitnihorganizacija i udruga čije aktivnostisu neposredno ili posredno vezane srazvojem turizma. Aktivno i konstruktivnosudjelovanje svih sudionika tijekomrazličitih faza izrade rezultiralo je konsenzusompri donošenju Akcijskog planarazvoja turizma Grada Kastva na sjedniciGradskog vijeća Grada Kastva u listo -padu.Akcijski plan razvoja turizma prihvaćaopće i posebne ciljeve definirane Glav -nim planom razvoja turizma Primorskogoranskežupanije kako bi se uvažavanjemspecifičnih potreba razvoja turizmana području Kastva osiguralo povećanjekonkuretnosti turističke ponude destinacijeuz ostvarenje ekonomskih, ekoloških idruštvenih ciljeva.To konkretno znači da jedefiniran plan, utvrđenastrategija i politike, dugo -ročne i kratkoročne akcije.Izrađena je swot analiza pa sudakle utvrđene prednosti inedostaci kao i mogućnosti iprijetnje destinacije. Teme -ljem najizraženijih prednosti imogućnosti uz uvažavanjenedostataka i prijetnji utvrđenaje željena vizija razvojaturizma Grada:„...na temeljima tradicije iobičaja Kastva postati prepoznatljivakulturna, enogastronomska,izletnička i boravišna destinacijajedinstvenih doživljaja za goste, a ucilju razvoja turizma i cjelokupnogodrživog razvoja kraja sa visokomkvalitetom života žitelja.“Akcijskim planom razvoja turizmautvrđeni su budući pravci razvoja turizmaGrada Kastva u smislu konkretiziranjaciljanih tržišta i turističkih proizvoda kojeje potrebno razvijati. Ciljevi budućegrazvoja turizma u Gradu vezani su uzpoboljšanje turističkih atrakcija, pobolj -šanje turističke promocije, turističke in -fra strukture, gostoprimstva u turizmu teuz poboljšanje turističkih usluga.U sklopu plana istaknute su i mnogekonkretne aktivnosti sa utvrđenim nosi -teljima i rokovima realizacije. Neke odnjih planirane za sljedeće razdoblje su:izgradnja hotela s četiri i hotela s trizvjezdice, kao i poslovnog objekta trgovačke,uslužne i zabavno-rekreacijske na -mjene sa smještajnim kapacitetima nalokaciji iznad Vrata Jadrana. U planu je iizgradnja novih smještajnih kapaciteta uprivatnom smještaju, sportskih objekata,kulturnog i administrativno-poslovnogcen tra Šporova jama te izgradnja i rekonstrukcijaprimarnih prometnica sa potrebnominfrastrukturom, kao i izgradnja par -kinga, garaže, sanacija gradskih zidina ikula, uređenje ljetne pozornice Crekvinate uređenje i promocija zavičajnih zbirki.Iz predloženih mjera, kao osnove za stva -ranje ostalih sadržaja za potrebe turizma,Prepoznatljiva kulturna, enogastronomska,izletnička i boravišna destinacija jedinstvenihdoživljaja – Grad Kastav

proizlaze i potrebe za kvalitetnijom ko -mu nalnom infrastrukturom. Potrebe zaprometnom infrastrukturom povezane su,podjednako, i s novim sadržajima u turizmu,a u velikoj mjeri su zastupljene ipotrebe za oživljavanjem tradicije u turističkesvrhe, za novim poduzetničkim inicijativama,kao i za dodatnim smještajnimkapacitetima. Raznim poduzetničkim inicijativamauvelike se pridonosi boljoj turističkojponudi i novim sadržajima naruralnom području. I promocija je vrlovažna, budući da je potrebno bolje pozicioniranjeKastva u ukupnoj ponudi destinacijeKvarner, a time i Hrvatske. Svimnavedenim mjerama doprinosi se dodatnojačanju konkurentne sposobnosti Kastvakao turističke destinacije unutar destinacijeKvarner i Hrvatske.Govoreći o ovom dokumentu kastavskigradonačelnik Dean Jurčić je istaknuo:- Ovim planom definirani su mnogi važniprojekti za razvoj ne samo turizma GradaKastva, nego razvoj Grada Kastva uopće.Naravno, da će za realizaciju svih zacrtanihprojekata trebati dugo razdoblje, aliovaj plan je definitivno značajan strateškidokument, izrađen za potrebe provedbeGlavnog plana razvoja turizma Pri mor -sko-goranske županije i ciljeva razvojaturizma Kastva i cijelog primorskogkraja.Akcijski plan razvoja turizma GradaKastva prvi je strateški dokument na tompodručju te će kao iskorak u pristupu bitipočetna točka za prosperitetniji razvojturizma na području Grada.Blagdanska porukapredsjednikaGradskog vijećaKraj godine je, i to je prilika da sesvatko osvrne iza sebe da vidi što jeučinio u zadnjih godinu dana.Gledajući što se promijenilo u Kas -tvu, najveća stvar je cesta Jurčići –Špo rova jama, koja još nije u potpunostigotova, ali koja će promijenitisliku grada u prometnom smislu nanačin da će najveća kastavska naseljapovezati sa centrom, te omogućitinesmetanu komunikaciju i cirkulacijusvih građana Kastva, kako sa centromgrada tako i sa okolnim općinamai gradovimaAli nije to sve. Postoje i druge, manjepromjene koje utiču na živote svihnas, a koje nema smisla nabrajati jerih je mnogo, a pred nama je vrijeme idrugih velikih investicija i velikogunapređenja kvalitete življenja uKastvu.Gradsko poglavarstvo je pripremiloprijedlog proračuna za 2009. godinu,a koji je pretpostavka za izvršenje većzapočetih projekata u ovoj godini kaoi za započinjanje novih projekatapred viđenih planom razvoja, a koji jeusvojen od strane Gradskog vijećapred kraj mjeseca prosinca.Ishodovana je građevinska dozvolaza sportsku dvoranu, izabran je izvo -Gradska upravađač radova, a čim se provedu sve za -konske procedure krenuti će se sa iz -gradnjom koja se planira u narednimtjednima. Dvorana će pomoći i do -pri nijeti razvitku sporta u Kastvu iafir maciji već nadaleko poznatimkastavskim sportskim klubovima isportašima, te naravno unaprijeditisamo življenje u Kastvu.U danima iza Nove godine počet ćeizgradnja novog raskrižja sa prilaznimputovima u Radnoj zoni Žegoti,što je investicija koja će u mnogomepomoći razvoju gospodarstva u Kas -tvu. To je investicija za koju se očekujepotvrda glavnog projekta, a već jeizabran i izvođač radova.Početkom 2009. možemo očekivati izavršetak radova na parkiralištuispod škole i vrtića koje bi trebalo eliminiratiprometne probleme koji sesada događaju na toj lokaciji, tepružiti veću sigurnost vrtićkoj i školskojdjeci.Kako i ovim velik investicijama, takoi svim drugim, ne manje važnim po -slo vima, Gradsko vijeće i Gradskopo glavarstvo nastoje unaprijediti iunaprjeđuju življenje i razvoj GradaKastva kao i svih njegovih građana.U sljedećoj godini nas čeka još jednavelika stvar – lokalni izbori na kojimase gradonačelnik i njegov zamjenikbiraju direktnim putem, tj. svimi – građani Grada Kastva nepo -sred nim putem izabrat ćemo osobukoja će znati odgovorno voditi našgrad.U dobroj želji i sa dobrim namjerama,politikom dobrog gospodaradajemo priliku našem Gradu i svimnjegovim građanima za veliki razvitaki prosperitet, a sve u duhu izreke– Kastav, mjesto za ugodan život.I na kraju svim žiteljima GradaKastva najiskrenije želim ugodne isretne predstojeće blagdane, te da ihprovedu u miru i blagostanju.Dalibor Ćiković, dipl.ing.građ.Predsjednik Gradskog vijećaGlas kastavski7

IzgradnjaŽALBENI POSTUPCI ODGODILI PO^ETAK IZGRADNJE ŠKOLSKE SPORTSKE DVORANERadovi kreću početkom2009. godineIako je žalba Osijek Koteksa na postupak izbora izvođačaodbačena kao neosnovana, utjecala je na produženje zakonskogpostupka, te je ugovor s izvođačem koji je odabran kaonajpovoljniji (Team d.d. Čakovec) potpisan tek 11. prosincaIako je bilo planiranoda radovi na izgradnjiškolske sportske dvoranezapočnu u studenomeove godine, ipakće početak izvođenja radovauslijediti početkom iduće2009. godine.Postupak javnog nadmetanjaza odabir izvođača radova naizgradnji dvorane započeo jetijekom kolovoza ove go -dine, a za odabir nadzora nadizgradnjom objekta tijekommjeseca rujna. U rujnu jeGradsko poglavarstvo do -nijelo odluku prema kojoj je,kao najpovoljniji ponuđač,za izgradnju dvorane iza -brana tvrtka TEAM d.d. izČakovca, a vrijednost radovaiznosi uključujući PDV32.785.434,46 kn. Međutim,Osijek Koteks d.d. iz Osi -jeka, kao jedan od neo da -branih ponuđača uložio ježalbu na odluku o odabiru Državnojkomisiji za kontrolu javne nabave uZagrebu. Nakon provedene kontrolejavne nabave krajem studenogDržavna komisija je odbila žalbutvrtke Osijek Koteks d.d. Time jepotvrđeno da je žalba bila neosnovana.Grad Kastav pravilno je proveopostupak javne nabave i oda birizvođača, te konačno može pristupitipotpisivanju ugovara o izgradnji dvorane.Ugovor je tako potpisan 11.prosinca u Gradu Kastvu.Okončanje tog postupka, nažalost neznači da mogu krenuti radovi naizgradnji dvorane, jer je i na odabir8 Glas kastavskitvrtke koja će obavljati nadzor uloženažalba od strane nezadovoljnogponuđača. Naime, Gradsko pogla var -stvo Grada Kastva donijelo je krajemlistopada odluku o odabiru tvrtke AGprojekt d.o.o. Kostrena za obavljanjenadzora nad izgradnjom dvorane uiznosu od 474.580 kuna, a tvrtka Ri -jekaprojekt inžinjering d.o.o. Kas tavna odabir je uložila žalbu Državnojkomisiji za kontrolu javne nabave.Žalba je u fazi rješavanja.Provođenje dugotrajnih zakonskihprocedura, te rješavanje žalbi okooda bira izvođača odgodilo je planiranipočetak radova na dvorani po lo -vinom studenog ove godine na početakiduće godine. Usprkos svim problemimakastavska sportska dvoranabit će u funkciji na jesen 2010. go di -ne.Projekt ukupno vrijedan oko 35 milijunakuna financirat će Grad Kastav,djelom kroz Proračun, djelom izkredita, a sufinancirat će ga Primor -sko-goranska županija.U ovoj godini je u projekt utrošenoPotpisivanje ugovora o izgradnji dvorane s izvođačem radova - gradonačelnikDean Jurčić i predsjednik Uprave „Team“ d.d. Čakovec Josip Švendaukupno 683.952 kune, koje je osiguralaPrimorsko-goranska županija izdecentraliziranih sredstava za kapitalnaulaganja u objekte osnovnog školstva.Izvršeno je plaćanje vodnogdoprinosa Hrvatskim vodama u iznosuod 208.152 kune, prema predugovoruo priključenju struje HEP DPElektroprimorje, Rijeka plaćeno je244.000 kuna, izvedbeni projekt tvr -tke Šport projekt d.o.o. Samobor pla -ćen je u iznosu od 183.000 kuna, a zaiskolčenje, izradu elaborata iskolčenjai druge geodetske poslove u izvedbitvrtke TOPOING d.o.o. Kastavutro šeno je 48.800 kuna.

Krajem listopada svečanoje obilježen početak radovana iznimno važnojinvesticiji za Grad Kastav– izgradnji parkirališta zapotrebe Dječjeg vrtića i Osnovneškole. Parkiralište se gradi na površiniod 1.700 m2, a imat će 40 parkirnihmjesta od čega 2 parkirna mjesta zainvalidne osobe. Kolni prilaz parkiralištuje sa ceste Belići – Kastav, apješački pristup moguć je pločnikomuz glavnu cestu i postojećim stu -bištem iz smjera škole i vrtića. Zbogznačajnih visinskih razlika rubnidijelovi parkirališta definirani su kas -kadnim kamenim potpornim zi do -vima visine 2 – 3 metra, a u krunuzida postavlja se čelična ograda sarukohvatom. Međuprostor izmeđuzidova bit će obrađen kao travnatazelena površina u blagom nagibu saKomunalni sustavPO^ELA REALIZACIJA JEDNE OD NAJVAŽNIJIH KASTAVSKIH INVESTICIJAIzgradnja parkirali{ta za Dje~ji vrti} iOsnovnu {koluautohtonim stablima igrmolikim raslinjem.Parkiralište će imatisustav odvodnje obo -rin skih voda i javnurasvjetu.Radovi na izgradnjiparkirališta povjerenisu tvrtki u vlasništvuGrada Kastva, „Br šja -nov cu“ d.o.o., ko ja jeprovela natječajne po -s tupke, te za izvo đačaradova oda brala tvr -tku Dira gradnja d.o.o. Ri jeka, a zanadzor tvrtku AG projekt d.o.o.Kostrena.Projekte parkirališta je izgradila tvrtkaGPZ d.d. Rijeka na čelu sa glavnimprojektantom ing. Zlatkom Pa -vušekom, a projekte elektro instalacijatvrtka Elteh d.o.o. Rijeka na čelu saRadovi u punom jeku– gradnja parkirališta uz vrtić i školuprojektantom ing. Aleksandrom Ći -kovićem.Ukupna vrijednost izvođenja radova,kada uključimo PDV, iznosi oko 2,6milijuna kuna. Rok izvođenja radovaje 120 dana što znači da bi novoparkiralište trebalo biti u funkciji uožujku iduće godine.Novo dječje igrališteispod ForticeUstaroj jezgri Kastva, uz stepenište koje od Forticevodi prema osnovnoj školi uređeno je na površiniod 220 m2 dječje igralište. Na uređeni platopostavljena su igrala – ljuljačke, klackalica, vrtuljak itobogan, te klupe, pa je tako i stara jezgra Kastva dobilamali simpatični kutak za igru djece. Dječje igralište jeosvijetljeno javnom rasvjetom.Građevinske radove na uređenju platoa igrališta i zidova,postavi zaštitne ograde te izgradnji temelja za igrala izvelaje tvrtka Garf d.o.o. iz Kastva, a dobavu i dopremu igralaizvršila je tvrtka Vojtek d.o.o. iz Belog Manastira. Ukupnavrijednost investicije je 99.916 kuna.Plato ispod Forticena kojem je uređeno igralište za djecuUređenje šetališta ForticaUzavršnoj su fazi radovi na uređenju kastavskogšetališta Fortica vrijedni 272.754 kuna. Radoveizvodi Metal d.o.o. Opatija, a nadzor vrši tvrtkaElteh d.o.o. Rijeka, koja je izradila i tehničku dokumentaciju.Idejni autor projekta osvjetljenja Fortice, kojegje prihvatilo Gradsko vijeće Grada Kastva, je Dean Skiravlasnik tvrtke Lumenart d.o.o. iz Pule koja se bavi dizajniranjemrasvjete i rasvjetnih sustava u arhitekturi.Fortica će biti osvijetljena sa tri rasvjetna tijela na stupovimakoji će djelom osvjetljavati i ulicu Matka Mandića,stabla se osvjetljavaju sa sedam podnih svjetiljki, azapadne zidine Fortice sa četiri reflektora. Parkovnimpjeskom uredit će se plato šetališta. Za predstojeće blagdaneFortica će zasjati u novom ruhu.Fortica će blagdane dočekati uz novu rasvjetuGlas kastavski 9

Komunalni sustavGRADSKO KOMUNALNO DRUŠTVO “BRŠJANOVAC”Spremno do~ekati zimske uvjeteZa ovu zimu utvrđeno je razdoblje spremnosti zimske službe od 25. 11. 2008. do 5. 3. 2009.godine, a pored ugovorenih poslova s Cestama d.o.o. Rijeka, obveza je „Bršjanovca“čišćenje i posipanje nerazvrstanih cesta na području Grada Kastva sukladno utvrđenim prioritetimaZasađeni čempresi uz novoizgrađene niše na groblju KastavZimska službaSdolaskom zinskog razdoblja,na red su stigli iposlovi iz domene zimskeslužbe, a do sada su većobavljeni svi pripremniradovi - angažirana je potrebna mehanizacija(troosovinski kamion spločom za montiranje ralice i kombiniranistroj za čišćenje snijega ileda), na deponiju u Žegotima osiguranoje 8 tona soli za posipanje i oko15 m3 zasoljene rizle za posipanjepre ostale iz prošle sezone, postavljenisu prometni znakovi obavezne zim -ske opreme na prometnicama velikoguzdužnog nagibana, dostavljena jesol za posipanje ulica u domaćinstvana utvrđenim lokacijama i u usta no -ve, te je izvršeno postavljanje i opremanjematerijalom i alatom spremnikaza sol, pijesak i alat u ulici Stariput u staroj jezgri Kastva, te na ras kr -šću ulice 111. brigade i ulice 128.brigade.Za ovu zimu utvrđeno je razdobljespremnosti zimske službe od 25. 11.2008. do 5. 3. 2009. godine. U poslo -vima zimskog održavanja cesta sudjelujeviše različitih čimbenika i zadobro funkcioniranje zimske službeneophodna je njihova zajedničkasuradnja, kao i ispunjavanjeugovorom preuzetih obave -za. S tvrtkom Ceste d.o.o.Rijeka dogovorena je suradnjau ophodnji, odnosno njihovapomoć prilikom procjenemeteorološke situacijekako bi se utvrdilo početak inačin postupanja. Obvezatvrtke Ceste d.o.o. Rijeka jei pravovremeno čišćenje iposipanje javnih cesta uKastvu (Baćići – Rubeši –Kastav – Jelušći – Viškovo,Belići – Matulji, Belići –Jušići, ceste u Ćikovićima ikroz Dolčić u Rubešima), aobveza Bršjanovca d.o.o. ječišćenje i posipanje nerazvrstanihcesta na područjuGrada Kastva sukladnoutvrđenim prioritetima. Čes -to se događaju situacije dazbog nižeg prioriteta javnihcesta na području GradaKastva, zimska službaGrada Kastva radi što prom -ptnije uspostave normalnogprometovanja mora intervenirati i najavnim cestama iako to nije u njezinojingerenciji. U istom trenutku nijemoguće očistiti sve ulice i trgove, većse radi po utvrđenim prioritetima.Naravno, da bi bilo poželjno da se igrađani pridruže u aktivnostima,barem u dijelu čišćenja okućnica iulaza u stambene zgrade, a zaposlenicijavnih i uslužnih ustanova u ak tiv -nostima osiguravanja prilaza svojimustanovama, kako bismo čim prije,svaki u okviru svojih mogućnosti iobaveza, čim prije uspostavili normalneuvjete odvijanja svakodnevnihaktivnosti i u uvjetima snježnihpadalina.10 Glas kastavski

Nova polja gradskoga groblja dobila su iodgovarajuća korita za voduUskladu s odrednicamausvojenim u Smjerni -cama za izradu Planarada Društva Bršja -novac za 2009. godinu,te preuzimanja poslova pometanja napodručju Grada Kastva, u Društvu je,a zahvaljujući sredstvima raspoređenimiz viška sredstava po investicijamaodrađenim u 2007. godini, nabavljenospecijalno vozilo za pometanje ulica -strojna čistilica, kao i malo vozilo zaodvoz smeća Piaggio Porter S85 1.3,nadograđeno čeličnim sandukom zaprikupljanje otpada za premine 2,3 m3opremljeno sa automatom za pražnjenjeposuda maksimalne zapremine360 litara. Uz nabavku ova dva vozilau Društvu je tijekom 2008. godinezapo slen jedan djelatnik na komunalnimposlovima zadužen za rad sa strojnomčistilicom, a u tijeku je zapošljavanjejoš jednog djelatnika naposlovima pometača. Već tijekom2008. godine navedenom čistilicomsmo vršili strojno čišćenje u dijelovimanaselja, kojinisu bili obuhvaćeniugovoromGrada Kastva sdruštvom Čistoćad.o.o. iz Rijeke.Na bavka vozila zaskupljanje sme ća,te baje za odlaganjeotpada stajala jeoko 720.000 kuna.Cilj je tvrtke Br -šjanovac d.o.o. daza isti iznos koji jeGrad Kastav dosada plaćao uslu -ge čišćenja javnoprometnih površinadruštvu Čistoćad.o.o., kvali tetnijeobavi po slo vepometanja i zbrinjavanjapo meta -čine na po dručjuGrada Kastva.Komunalni sustavUređenje pješačkihpovršinaPješačka staza u Novom Naselju ĆikovićiZavršeni su planirani radovi na uređenjupješačkih površina. Tvrtka„Deset“ d.o.o. iz Rijeke izvela je uređenjepješačkih staza u NN Ćikovićiu dužini od 40 metara i u Spinčićimakod k.br. 158 dužine 60 metara,postavu ograde na parkiralištu Stariput u staroj jezgri Kastva u dužini 40metara, te izgradnju ogradnog zidadužine 60 metara uz nogostup naŠporovoj jami.Preuzimanje novihposlovaUre|enje grobljaKastavPored uobičajenih aktivnosti naodržavanju čistoće i zelenila naGro blju Kastav, tijekom listopadanovoizgrađena polja “A“ i “B”opremljena su betonskim koritimasa špinama za vodu, te su hortikulturalnouređena. Postav lje -na su ukupno četiri betonska korita,te spojena na vodovodnumre žu. U okviru hortikultural -nog uređenja zasađeno je 29 mla -dih čempresa - cupresus sempervivens“Stri cta”, 20 niskih čempresavrste Cupreso cyparis, te 50stabljika lovor višnje - prunuslaurocerassus. Navedeno opremanjei hortikulturalno uređenjena Groblju Kastav, u iznosu od30.000 kuna, plaćeno je sredstvimaraspoređe nim iz viška sredstavapo investicijama odra đenimu 2007. godini.Zaštita ulaza u grčkebunareUz novoizgrađenu prometnicu napodručju Jurčića i u NN Ćikovićinasuprot crkvice sv. Antona nalaze sezanimljivi bunari, koji su prema pretpostavkamaizgrađeni u II. stoljeću, apoznatiji su kao “grčki” bunari. Radise o dva bunara sa kružnim svodovimau koje seulazi strmimstepeništem, ana njihovudnu nalazi sevoda. Kako bise bunari sa -čuvali od pro -padanja nanji hovim ula -zima ugrađenasu posebnazaštitna želje -zna vrata. Ra -dove vrijedne29.464 kuneizvela je tvrtka Zanatlija d.d. KastavUlaz u jedan od bunara snimljen uoči postavljanja zaštiteGlas kastavski11

Komunalni sustavNOVOSTI IZ RADNE ZONE ŽEGOTINovo raskrižje kod Banovog križaPotpisan je ugovor izmeđuŽupanijske uprave za ceste itvrtke Modula d.o.o. Matuljiza izgradnju novog križanjakod Banovog križa. Investicija obuhvaćarekonstrukciju i izgradnju cca340 metara županijske ceste sa formiranjemulaza prema Banima i ulazaprema zapadnom dijelu radne zone,uz polaganje kompletne komunalneinfrastrukture – oborinske i fekalnekanalizacije, telekomunikacijske ka -na lizacije, mreže javne rasvjete,niskog i visokog napona, plinovod ivodovod. Ukupna vrijednost investicijeiznosi 3,6 milijunakuna, a GradKastav i Županijskauprava za cestefinanciraju ju svakisa polovinom navedenogiznosa. Urealizaciji investicijesudjelovat ćeVodovod i kanalizacijad.o.o. Ri je -ka, a očekuje se isudjelovanje Hr -vatske elektropri -vrede i HrvatskogKrižanje u Radnoj zoni Žegoti očekujetemeljita rekonstrukcijaNova hala tvrke Namještaj Mima d.o.o. Pulatelekoma.Početak radovaplaniran jeza početak si -je čnja 2009.go dine, a trajanjeizvođe -nja radova je120 radnih da -na.U Radnoj zoniŽegoti u proteklomsu razdobljuizrađeni još neki novi poslovnikompleksi. Radi se o hali tvrtkeTapess d.o.o. Kastav, koja se baviveletrgovinom, sustavima za higijenuprostora, sredstvima za čišćenje,papirnatom konfekcijom i uslugamaprofesionalnog čišćenja, te o halitvrtke Namještaj Mima d.o.o. Pula,koja se bavi proizvodnjom i prodajomnamještaja. U tijeku je izgradnjajoš jednog kompleksa i to skladišnehale tvrtki Ferrogrupa d.o.o. Matulji iTRIO I d.o.o. Buzet.Dovršeni ovogodišnjiradovi na asfaltiranjunerazvrstanih cestaKroz ovogodišnje programegradnje odnosno održavanjanerazvrstanih cestaugrađeno je ukupno oko 9.500 m2asfalta. As fal tirane su makadamskeceste u ulici Draga, Jurčićevoj ulicii Donjim Turkima, a na cestama uTuh ta ni ma, Trinajstićima, Spin či -ći ma, Je lo vičanima i Jardasima po -stavljen je novi sloj asfalta. Tako -đer su iz vr šeni radovi nakrpanju udarnih rupa,uređenju asfalta oko ka -na li zac ij skih šahti u Re -še tarima, te po s ta vi od -bojnika u Tri naj stićima.Radove vri jedne ukupno930.000 kuna (bezPDV) izvela je tvrtkaGP Krk d.d. Krk.Novoasfaltirana cesta u Jelovičanima12 Glas kastavski

Komunalni sustavOSIGURANA ISPORUKA ASFALTA ZA CESTU JUR^I]I – JURJENI]IU očekivanjuzavršnog slojaasfaltaUkupna vrijednost izgradnje dviju dionica ceste (Šporova jama –Jurjenići i Jurjenići – Jurčići) veća je od 24 milijuna kunaZa kompletno dovršenje radova na drugoj dionicitzv ceste „233“, odnosno novoizgrađeneprometnice od Jurčića do Jurjenića, predstoji jošizvedba završnog sloja asfalta, te postava prometnesignalizacije. Na nadvožnjaku u Jurčićima postavljenje završni sloj asfalta, te je objekt upotpunosti dovršen. Radovi na cestinisu dovršeni, djelom zbog problemaoko nabave asfalta odgovarajućekvalitete za izvedbu završnogsloja, a djelom zbog nepovoljnihvremenskih uvjeta – niskih temperaturai kiše. Prema informacijamaiz “Diragradnje” d.o.o. Rijekaisporuka asfaltne mase je konačnoosigurana, te će radovi biti dovršeničim to vremenske prilike dozvole.Inače ukupna vrijednost izgradnjedviju dionica ceste – Šporova jama– Jurjenići i Jurjenići – Jurčići jeveća od 24 milijuna kuna.OSIGURANA ISPORUKA ASFALTA ZA CESTU JUR^I]I – JURJENI]INove ulice i kućni brojeviNatpisna ploča s imenom ulice postavljena u JelovičanimaSjeveroistočni dio Grada Kastva – područjeBrnčići dobio je nove nazive ulica i novekućne brojeve. Sukladno prijedlogu Ko mis -ije za imenovanje i preimenovanje ulica i trgova,Gradsko vijeće Grada Kastva je u ožujku 2007.godine donijelo je Odluku o imenovanju ulicasjeveroistočnog dijela Grada Kastva (područjeBrnčići). Svi ranije korišteni službeni nazivi ulicasu zadržani - Brnčići, Dolnji Turki (prije: DonjiTurki), Gornji Turki, Kudeji, Jardasi, Jelovičani,Jelušići i Rudno, a utvrđeni su i novi nazivi ulicanastali prema toponimima koji se koriste ili su senekad koristili za ta područja - Klesarija, Martići,Selino, Krajevac, Rupnjak, Principovo, Lešćevo,Šajino, Šporeri i Perkovac.Izrađena je i postavljena 41 ploča s nazivom ulicei 374 pločice sa kućnim brojem. Izrađivač ploča ipločica bila je tvrtka Format dekor d.o.o. Zagreb,a njihovu postavu izvršila je tvrtka Futura traded.o.o. Lovran. Ukupno je utrošeno 108.826,30kuna.Glas kastavski13

NovostiZA GRA\ANE KOJI ISPUNJAVAJU KRITERIJE IZ SOCIJALNOG PROGRAMAKrenula organizirana prehranaOd 29. listopada ove godine uGradu Kastvu otvoren je programorganizirane prehrane(pučke kuhinje) za sve građane kojeispunjavaju kriterije iz socijalnogprograma za stjecanje tog prava.Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi napodručju Grada Kastva pravo naorganiziranu prehranu (pučku kuhinju)može ostvariti osoba koja:- ispunjava uvjet prihoda- je bolesna i nemoćna (što sedokazuje liječničkom potvrdom)- živi u obitelji čije su materijalne isocijalne prilike posebno ugrožavajuće(što se utvrđuje socijalnomanamnezom od strane Komisije zautvrđivanje prava na organiziranuprehranu).Osoba potpuno ili djelomično nesposobnaza rad (što se dokazujepravovaljanim rješenjem nadležnogtijela) ima pravo na organiziranuprehranu ako ispunjava barem dvauvjeta iz prethodnog stavka s time dajedan od njih mora biti uvjet prihoda.O broju korisnika organiziraneprehrane odlučuje Gradsko po gla var -stvo po preporuci Ko misije za utvrđivanjeprava na organiziranu prehranu.Trenutno je utvrđeno 11 korisnikaprava na organiziranu pre hranu.Uslugu pripreme i dos tave obroka ukuću vrši ugostiteljski objektVidikovac iz Kastva za iznos od 30kuna po obroku. U dogovoru spružateljem ove usluge, uslugudostave obroka u kuću mogu uzplaćanje koristiti i ostali građani. Uovoj godini se za organiziranuprehranu planira utrošiti ukupno36.000 kuna, uključujući i nabavujelonaša (posuda za dostavu hrane).Gostiona „Vidikovac“Detalj novedekoracije narasvjetnimstupovimaBogatija blagdanskadekoracijaOvogodišnja blagdanskadekoracijaupotpunjena jena bavom novihelemenata - 17ko mada svijetlećih „vitica“, kojise postavljaju na stupove javnerasvjete i 36 komada „margerita“,koje se postavljaju na stabla.Materijal vrijedan 32.123 knnabavljen je od tvrtke Vistateam d.o.o. Pula. Također jenabavljen materijal za zamjenu ipopravak dosa dašnje dekoracije– pahuljica, zvona, prijelazapreko ceste vrijedan 6.002 kunaod tvrtke Illu minare M.K. d.o.o.Split.Za montažu, demontažu i održavanjeopreme sklopljen je ugovorsa tvrtkom Elektrostrojarskamontaža d.o.o. Matulji u iznosuod 81.569 kuna. Ukupno jeGrad Kastav za blagdansku de -koraciju izdvojio 119.694 kune.Uređenjedruštvenih do -mova i obnovainventaraOve jeseni izvedeni su značajniradovi na uređenjuposlovnih prostora, opreme iinventara u vlasništvu GradaKastva ukupno vrijedni176.000 kuna. U sklopu tih ra -dova izvedeno je uređenjeprizemlja i sanitarnog čvoraDruštvenog doma u Brn či -Uređenje Doma u Brnčićimaćima, uređenje dijela prizemljai sanitarnog čvora Društvenogdoma „Braće Milih“ u Ru -bešima, te uređenje svlačionicasportske dvorane naVidikovcu.U Domu „Braće Matešić“ naŠporovoj jami ugrađen je noviklima uređaj Toshiba snage 16kw, te uređen dio inventara. Zapotrebe održavanja raznihmanifestacije postavljeni su iopremljeni privremeni ormarićiu zoni Šporove jame, atakođer su izvršene i sanacijekrova mrtvačnice i muzeja,oluka na gradskojLoži i klupa na Fo -rtici. Izvođači ovihradova bili su:Kvarner color d.o.o.iz Matulja, Sobo -slikarski obrt BrankoJušić iz Kastva,Cetina trade d.o.o.Jurdani, Elektro stro -jarska montaža d.o.o.Matulji, te Frigolined.o.o. Viškovo.14 Glas kastavski

NASTAVAK SURADNJE DVIJE PRIJATELJSKE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEKastavci u Gradisci d'IsonzoNastavljajući dobru su -radnju dvije bratim -ljene jedinice lokalnesamouprave – Comunedi Gradisca d'Isonzo iGrada Kastva, predstavnici Kastvaboravili su početkom prosinca uovom lijepom talijanskom gradiću.U jutarnjim satima održana je u gradskojvijećnici zajednička sjednicadvaju poglavarstava. Osim članovaGrad skog poglavarstva Grada Kastva– gradonačelnika Dean Jurčića, EmeHarej Kraljić, Ivice Peranića i IviceRubeše, sjednici su nazočili i predsjednikGradskog vijeća DaliborĆiković i predsjednik Odbora zameđunarodnu suradnju Gradskog vi -jeća mr. Branko Kukurin. Sa do ma -ćinima na čelu sa gradonačelnikomTri gradonačelnika u ugodnom druženju, gradonačelnikKastva Dean Jurčić iz Kastva, gradonačelnikGradisce d'Isonzo Franco Tommasini, tegradonačelnik Gorizie Ettore Romoli.KNJIŽNICA KASTAVKnjižnicu Kastav, ogranak Gradske knjižnice i čitaonice "ViktorCar Emin" Opatija, tijekom 2008. godine često su posjećivalizaljubljenici knjige. Tražili su i posuđivali raznoliko štivo za slobodnovrijeme te knjige sa znanstvenim i praktičnim informacijamaza obogaćivanje znanja i oplemenjivanje svakodnevice.Veliko veselje izazivale su novonabavljene knjige, a njih je ovegodine u Knjižnicu pristiglo toliko da je vrlo teško za sve pronaćimjesto na policama. Još veće veselje donijeli su novi članovikoji su ove godine započeli druženje s knjigom u KnjižniciKastav, a pristupili su nam predškolci, učenici osnovnih i srednjihškola, studenti, zaposleni, nezaposleni, umirovljenici...Za kraj godine uobičajeno je razmisliti o uspjehu u proteklomrazdoblju i mogli bismo zaključiti da nema razloga za nezadovoljstvo.Nakon sumiranja rezultata možemo poželjeti da iFrancom Tommasinijem razgovaralose o aktualnim projektimalokalnih samouprava,te o modelima proširenjasuradnje. U narednom periodurazmotrit će se mogućnostosnivanje radnih skupina,koje bi trebale analiziratimo gućnosti suradnje na raz -li čitim planovima. Kako usvib nju iduće godine predstojelokalni izbori i u GraduKastvu i Gradisci d'Isonzoistaknuto je da bez obzira navladajuće strukture nakon izbora, ovudugogodišnju suradnju treba nastaviti.Nakon razmjene darova, gosti izKastva upisali su se i u prigodnu knji -gu posjetitelja Gradisce d'Isonzo.Domaćinima je prikazan film – Goreva Kastve, koji govorio starim kastavskimzanatlijama.Nakon zajedničke sje -dnice, u predvorju gra -d ske palače, održanoje predstavljanje Kas -tva i njegove turističkeponude. Uz grado -NovostiDomaćini i njihovi kastavski gosti u razgovorumogućnostima obogaćivanja suradnjenačelnika Gradisced'Ison zo i gradonačelnikaGrada Kastva,uoči početka samogpredstavljanja, prisutnimase obratio i gradonačelnikGorizie Ettore Romoli, koji je svojimprisustvom uveličao ovu manifestaciju.Predstavnici Turističke zajednicegrada Kastva na čelu sa predsjedni -kom Željkom Rolihom predstaviliturističke vrijednosti Grada Kastva,vinari Udruge Belica priredili su de -gustaciju kastavskih vina, a restoranKukuriku na čelu sa NenadomKukurinom, koji je domaćinima poznatiz kulinarskog showa „La provadel cuoco“ talijanske televizije RAI I,spremio je uvijek posebne kulinarskespecijalitete. Za dobru atmosferupobrinuo se je harmonikaš Udruge„Armunika“ Kastav Igor Doričić.Ugodnom druženju prisustvovali su imnogi građani Gradisce d'Isonzo.sljedeća godina bude poput ove pa i bolja. A profesionalne željesvake knjižničarke i svakog knjižničara zasigurno su sličneovima: mnoštvo zadovoljnih korisnika i što bolji uvjeti za njihovboravak u knjižnici, mnoštvo novih knjiga i dovoljno prostora zanjih, te mogućnost da svaki korisnički upit dobije najbolji inajpotpuniji odgovor...Svim dosadašnjim i budućimčlanovima želimo sretan Božićte sretnu i uspješnu 2009. godinuispunjenu radošću druženja sdobrom knjigom!Gradska knjižnica i čitaonica"Viktor Car Emin" OpatijaKnjižnica KastavMirela Kričkić-Marcan, dipl. knjižničarkaGlas kastavski15

SjećanjaIN MEMORIAM16 Glas kastavskiPočetkom studenog zauvijeknas je napustio DraganFrlan – naš Dragić. Bio ječovjek visokih moralnihvrijednosti, humanist, od -ga jatelj mnogih mladih naraštaja,skroman, nenametljiv i tih, a opet za -pažen i uvažen u svim sredinama ukojima je živio i radio. Cijeli svoj životnivijek bio je vrlo aktivan na rješavanjupolitičkih, društvenih, a prijesvega komunalnih problema i to nesamo na području Kastva već i naširem riječkom području.Rođen je 8. prosinca 1925. godine uRubešima. Već u mladim danima se,baš kao i cijela Kastavština, opredijelioza borbu protiv fašizma. Ukolovozu 1943. godine aktivno seuključuje u Narodno oslobodilačkuborbu i sa svojim II. bataljonom II.brigade XIII. Primorsko goranskedivizije prošao je Gorski kotar, Liku,Baniju i Kordun. Bio je jedan odsudionika marša „bijele smrti“ prekoMatić poljane, gdje je zauvijek ostalosmrznutih 26 boraca Narodno oslobodilačkevojske.Nakon rata radio je u Sekretarijatuunutrašnjih poslova u Rijeci sve doumirovljenja, a uz to je i aktivno sudjelovaou društveno-političkom životusvoga zavičaja. U razdoblju od1967. do 1990. godine u 5 mandatabio je odbornik – vijećnik u SkupštiniOpćine Rijeka, u više mandata bio jepredsjednik Izvršnog savjeta Mjesnezajednice Kastav, a u prvom sazivuOpćinskog poglavarstva OpćineKastav od 1993. do 1997. godine bioje član Poglavarstva zadužen zakomunalne poslove i infrastrukturu.Dragan Frlan(1925. – 2008.)Vodio je Odbor SIZ-a za komunalnudjelatnost bivše Općine Rijeka, aposebno se zalagao na planu izgradnjevodovodne mreže na području„riječkog prstena“.Velike su njegove zasluge u izgradnjinjegova zavičaja – asfaltiranje i ure -đe nje cesta, izgradnja vodovodnemreže, izgradnja kolektora kanali -zacije Diračje – Kastav, realizacijapro jekata elektrifikacije, izgradnjatelefonske mreže, proširenje kastav -skog groblja…Uz sve svoje aktivnosti, uvijek jenalazio vremena i za sudjelovanje uaktivnostima kastavskih društava.Posebna je bila njegova ljubav premaSpinčićevoj muzici. Uvijek je radodolazio u Društveni dom u Spinčiće,koji je upravo njegovom zaslugomobnovljen i proširen, pa je tako glazba1981. godine dobila najsuvremenijeuvjete za rad. Uvelike doprinosi unabavi 44 nova instrumenta zaSpinčićevu muziku 1977. godine, kaoi otvaranju Interne glazbene škole ukojoj se obrazuju mladi muzičarigodinu dana kasnije. U dva mandatabio je potpredsjednik Spinčićevemuzike, te svojim radom i entuzijazmomzajedno sa svojim prijateljem isuradnikom dr. Vojkom Vlahomdoprinosi preobražaju jedne maleglazbe u veliki moderan puhačkiorkestar, poznat i priznat širomHrvatske i Evrope. Za sve zasluge urazvoju i napretku Spinčićeve muzike1997. godine Dragić dobiva, za njegaiznimno značajno priznanje – počasnije član Glazbenog društva Spinčići.Prisutan je i u radu Dobrovoljnogvatrogasnog društva Kastav, gdje jebio član Upravnog odbora DVD-a, aza doprinos razvoju vatrogastvaimenovan je i počasnim članomDVD-a Kastav.Izniman je doprinos Dragana Frlanana očuvanju i njegovanju tekovinaNarodnooslobodilačke borbe, te uborbi za prava antifašističkih boraca iinvalida rata. Dugogodišnji je članSaveza antifašističkih boraca, od1990. godine i predsjednik Savezaantifašističkih boraca Općine Rijeka,a nakon osnivanja i predsjednikSaveza antifašističkih boraca Primor -sko-goranske županije i Grada Kas -tva. Proglašen je počasnim predsjednikomSaveza antifašističkih boraca iantifašista Primorsko-goranske žu -panije.Za svoj samoprijegoran rad dobio jemnoga priznanja i odlikovanja, ameđu najdražima mu je NagradaGrada Kastva za životno djelo, zapostignuća na poboljšanju komunalneinfrastrukture, te doprinosa unaprjeđenjudruštvenih djelatnosti napodručju Grada Kastva, bivše OpćineRijeka i Republike Hrvatske, koja muje dodijeljena 2002. godine nasvečanoj sjednici povodom dana njegovaGrada.Dragić je bio jedan od onih istinskihzaljubljenika u svoj Kastav i svojuKastavštinu, volio je svoj domaćizavičaj i sve svoje znanje, sve svojesposobnosti i mnoge napore nesebi -čno je uložio u njegov boljitak i na -predak. Uspomena na njega živjet ćetrajno u Kastvu i među Kastavcima.Dean Jurčić

UDRUGA ANTIFAŠISTI^KIH BORACA IANTIFAŠISTA GRADA KASTVASPOMEN PODRUČJEGONARS – MJESTOPOČASTI INTERNIRCIMAPolaganje vijenaca na spomen-obilježju GonarsPedesetak članova UABA Grada Kastva, 3. studenog2008. godine, bilo je u tradicionalnom posjetu talijanskomgradiću Gonarsu, u kojem se nalazispomen kosturnica hrvatskih i slovenskih interniraca –žrtava 2. svjetskog rata. Uz nesebično zalaganje u organizacijiputovanja članice UABA Ankice Sinčić, te stručnovodstvo profesorice Ivane Paškvan, ovogodišnja jeODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UABA KASTAVNovi mandat starom vodstvuRedovna izborna Skupština UABA Kastav, odr -žana 12. prosinca, potvrdila je povjerenje sada -šnjem vodstvu udruge – Upravni Odbor udru gena čelu s predsjednikom Ivicom Rubešom većinom jegla sova članova izabran da vodi Udrugu i u naredne dvi -je godine.Novi - stari predsjednik Ivica Rubeša u svom je govorunaglasio kako je antifašizam civilizacijsko dostignućenaprednih snaga u Hrvatskoj, Europi i u svijetu, a to jebez sumnje i dio identiteta Kastva. „To je naša trajna orijentacijai opredjeljenje za čije vrijednosti se cijelaKastavština borila, patila i umirala“, rekao je Rubeša idodao:„Briga za starije i nemoćne članove, dostojni posljednjiispraćaji, te polaganje vijenaca na spomenike vezane uzNOB naša je svakogodišnja dužnost, no za uključivanjemladih u antifašistički front, udruga mora postati prepo -Sjećanjakomemoracija, na 65-u godišnjicu oslobođenja logoraGonars i Visco, bila posebno obilježena. Naime, međuovogodišnjim putnicima bilo je i trinaest interniraca kojisu proživjeli strahote koncentracijskog logora Gonars.Kamenar Zdenka, Klaić Stanka, Jungić Marica, SinčićMilovan, Dukić Nevenka, Brnčić Miljenko, Sinčić Zorko,Arh Valentin, Mataja Zrinka, Stambulić Smiljka, Re -menarić Sonja, Budimir Vjekoslava, te Kosović Anđelkaevocirali su uspomene na te strašne dane njihove mladosti.Poseban je doživljaj, ove godine, povorci prilikomkomemoracije i polaganja vijenaca,podario Igor Lesica svojim sviranjem na trubi„Mojga Kastva“, „Hvale“ i „Tišine“.Kastavce su i ovog puta srdačno dočekali i pozdraviligradonačelnik Gonarsa Ivan Cignola, tebivša gradonačelnica Elisetta Moretti.Prigodnim riječima obratili su se i predsjednikUABA Ivica Rubeša i profesorica IvanaPaškvan, zahvalivši pritom na brizi u očuvanjuspomena na žrtve logora, kao i brizi na očuvanjuSvetišta.Kastavci su već treću godinu za redom posjetilii spomen groblje austrougarskih vojnika palih u1. svjetskom ratu, koje se nalazi na Foglianu.Uz zvuke „Tišine“ položen je vijenac na centralnispomenik. Na ovom su groblju svojeposljednje počivalište našli i mnogi austrougarski vojniciiz naših krajeva, o čemu svjedoče prezimena na malimkamenim spomenima - Marot, Grbac, Sanković,…Vraćali smo se svojim kućama puni emocija s mislima dase strašna prošlost nikad ne ponovi.Ivica Rubešaznatljiva mladima, kako bi prihvatili vrijednosti anti -fašizma: slobodu, demokraciju, ravnopravnost, tolerantnost,te ljudska prava i slobode, i to je naš trajnizadatak“.Redovna izborna Skupština UABA Kastav naŠporovoj jamiGlas kastavski17

MladiUKUPNO 28 USPJEŠNIH SREDNJOŠKOLACA I STUDENATAOVE ]E GODINE PRIMATI FINANCIJSKU POMO] GRADA KASTVANova generacijastipendistaUz četrnaestoro srednjoškolaca koji primaju stipendiju u visini od600 kuna mjesečno, financijsku će pomoć u iznosu od 700 kunamjesečno ove će godine primati i isti broj studenataStipendistiti srednjoškolciuz gradonačelnika Deana Jurčića i članicu Poglavarstva Emu Harej KraljiStudentskestipendijeUpravo pred zaključenje ovogabroja lista, na sjednici Pogla var -stva održanoj 9. prosinca, usvo jenje i zaključak o dodjeli studentskih sti -pendija, prema ranije usvojenim kriterijimai zaprimljenim prijavama.Tako će se u akademskoj godini 2008/ì2009. prema Kriterijima za stipendiranjedarovitih studenata dodijeliti sedam studentskihstipendija, a korisnici su :Boris Trubić, Fakultet elektrotehnike iračunarstva - Zagreb, 2. godina; LorenaCalcina, Medicinski fakultet Rijeka, 2.godina; Alen Špralja, Tehnički fakultetRijeka, 3. godina; Doris Kukuljan,Američka visoka škola za menadžment itehnologiju Dubrovnik 4. godina;Tomislav Petrlić, Tehnički fakultet Rijeka,3. godina; Marko Viskić, Fakultet kemijskoginženjerstva i tehnologije Zagreb, 2.godina; Stela Sinčić, Ekonomski fakultetRijeka, 4. godina.18 Glas kastavskiPrema Kriterijima za stipendiranje studenatapet stipendija dodjelit će se sljedećimredovnim studentima:Marin Bartulović, Pravni fakultet Rijeka,3. godina; Siniša Plastić, Filozofski fakultetRijeka, 4. godina; Patricija Matejčić,Ekonomski fakultet Rijeka, 2. godina;Mateo Tomljanović, Ekonomski fakultetRijeka, 2. godina; Maja Alavanja, Pravnifakultet Rijeka, 3. godinaS obzirom da je na natječaj za dodjelusportskih stipendija pristigla samo jednaprijava, a ni ona u potpunosti ne udovoljavauvjetima natječaja ove se godine nećedodijeliti sportska stipendija, kako je bilopredviđeno Kriterijima za stipendiranje.No, zato će se dvije sportske stipendijedodijeliti nadarenim studentima:Andrea Semiz, Farmaceutsko-biokemijskifakultet Zagreb, 2. godina; Iva Bukvić,Akademija primjenjene umjetnostiRijeka, apsolventicaAkademska stipendija za školsku2008/2009. godinu iznosit će 700 kuna mjesečno,a pravo na stipendiju studentimapočinje teću od 1. listopada 2008. godine.Biti odlikaš i pored toga uspješansportaš nije uvijek bašlako, ali ipak sve se nekakouspije izbalansirati i posložiti.Istina, uz malo odricanja ičinjenicu da onda najviše pati slobodnovrijeme - kaže Luka Kovačević, učenikdrugog razreda Ekonomske škole MijeMir kovića koji zajedno s još trinaest srednjoškolacačini ovogodišnju generacijustipendista Grada Kastva. Financijsku po -moć u visini od 600 kuna mjesečno uzčetrnaestoro srednjoškolaca ove ćegodine primati i jednak broj studenata, abez obzira po kojem kriteriju stipendijuprimaju, svi se kandidati sla -žu da je svaka financijskapomoć dobrodošla.- Ovo je prva godina dadobivam stipendiju i smatramda je to odlična stvar.Predstavlja poticaj za nastavakrada i ulaganje truda.To mi je svojevrsna nagradai namjera mi je iznosstipendije trošiti na mojeosobne potrebe, kaže Luka.Da je novi stipendista GradaKastva takvu novčanu na -gradu i zaslužio dovoljnogo vore njegove ocjene, ali isportski uspjesi. Naime, Luka je pravo nastipendiju ostvario u kategoriji sportaša, aono što već pet godina redovito trenira jerukomet. Svakodnevni sat i pol dugi treninzi,vikendi prekrcani utakmicama isnažna volja rezultirali su Lukinim član -stvom u prvoj ekipi RK "Zamet", nizomostvarenih uspjeha na državnoj i županijskojrazini, debitanstvom u prvoj ligi sasvega petnaest godina te s dva poziva zaulazak u reprezentaciju.Iako njegova godinu dana starija kolegica,učenica trećeg razreda Ekonomskeškole Mije Mirkovića Josipa Marković,ne dijeli istu strast prema sportu ono štoim je zajedničko odličan je uspjeh u školii dobitak stipendije.- Ovo je druga godina za redom da dobivamstipendiju. Mislim da je to za svakupohvalu. U prvom redu to je pomoć ro di -teljima da ne moraju baš sve financirati,a uglavnom stipendiju trošim na sebe isitnice koje mi trebaju. Odlična samučenica i mogu reći da je teško zadržativisok prosjek ocjena, jer ako malo popus-

Mladitim ocjene odmah padaju, navodi Josipa.Uz Luku i Josipu, financijsku pomoćGrada Kastva ove će godine zahvaljujućizadovoljenju uvjeta kategorije darovitihučenika uživati i: Barbara Skender, učenica4. razreda Gimnazije Andrije Moho ro -vičića, Antonijo Babić, učenik 4. razredaGlazbene škole Ivan Matetić Ronjgov,Martina Sanković, učenica 2. razreda Sre -dnje talijanske škole, Ivan Labik, učenik2. razreda Gimnazije Andrije Mohoro vi -čića, Iva Petrović, učenica 2. razreda Prvesušačke hrvatske gimnazije, Sara Tibauth,učenica 4. razreda Prve riječke hrvatskegim nazije, te Aleksandra Lipovac, učenica4. razreda Gimnazije Andrije Mohoro vi -čića.Prema uvjetima za stipendiranje učenikastipendije su dobili i Mateja Balen, učenica3. razreda Medicinske škole, Jelena Be -no, učenica 2. razreda Salezijanske kla -sične gimnazije, te Mihail Devrnja i AnaRošić, učenici 3. i 2. razreda Prve riječkehrvatske gimnazije. Sportsku stipendiju,uz Luku Kovača dobila je i Iva Magaš,učenica 4. razreda Gimnazije Eugena Ku -mi čića u Opatiji i uspješna karatistica. Uukupnom broju stipendija koje dodjeljujeGrad Kastav najviše participiraju nadareniučenici i studenti, jer takvih se novčanihpotpora dodjeljuje četrnaest, dok se desetstipendija osigurava za uspješne kandidate,a četiri za sportaše.Kriteriji koje moraju zadovoljiti učenicisrednjih strukovnih škola za obrtničkazanimanja tradicionalna na područjuKas tva su status redovnog učenikanajmanje prve godine škole, te srednjaocjena u posljednje dvije godineškolovanja najmanje 2,75 za svakugodinu, ali usprkos povoljnim krite -ri jima očito među mladima nema in -te resa za takva zanimanja. Da bi senatjecali za dodjelu stipendija učeniciostalih srednjih škola, uz statusredovnog učenika najmanje drugegodine srednje škole, moraju imatiminimalni prosjek ocjena u posljednjedvije godine školovanja 4,0, aučenici čiji roditelji ispunjavajuuvjete prihoda iz Odluke o socijalnojskrbi Grada Kastva, moraju imatiprosjek od najmanje 3,75. Studenti, pak,moraju imati status redovnog studentanajmanje druge godine, uključivši apsolventeprve godine apsolventskog staža najednom od sveučilišta ili veleučilišta, sre -dnju ocjenu u posljednje dvije godine odnaj manje 3,75, te zadovoljeni uvjet zaupis u slijedeću akademsku godinu.Ingrid ŠestanLuka Kovačevićjedan je od novih stipendista Grada KastvaVIJE]E MLADIH GRADA KASTVAStručna predavanja za mladeEvo kao da jučer bila Nova Godina, još se nismo niokrenuli, a već je ova godina na izmaku. Vijećemladih Grada Kastva uspješno privodi kraju ovugodinu djelovanja u svome gradu – Kastvu.Na žalost, ima i onih mladih ljudi koji ne nađu svoj životniput, već skrenu u tamniju stranu života, u drogu i alkoholizam.Da takvih tužnih mladenačkih životnih pričabude što manje, Vijeće mladih organiziralo je 9. studenogau Vijećnici Grada Kastva stručno predavanje - tribinu podnazivom „Mladi – pravi put“.Predavanju su kao gosti predavači prisustvovali mr.Veronika Reljac i Ivana Dabo – studentica novinarstva.Predavači su sa svoje stručne strane vrlo lijepo i pristupačnoposjetiteljima predavanja koje je naišlo na vrlodobar odaziv mlade populacije, objasnili su kroz primjereiz svakodnevnog života što znači upasti u pakao drogei alkoholizma. Voditelj predavanja i organizator manifestacijeje mladi gradski vijećnik Neven Jurina Tomić,koji je i ovu aktivnost organizirao uz veliku potporu svojihkolega, mladih gradskih vijećnika.Uz kraj godine, red se je osvrnuti na neka od drugihdogađanja ostvarena u organizaciji ili uz sudjelovanjeVijeća mladih: susret mladih naše regije u Gradu Kastvu5. travnja, zatim eko-akcija i Dan grada, a posebnepohvale mladi su vijećnici dobili za organizaciju KastavRock Festa, 10. kolovoza na Crekvini. Ovdje spominjemotek ove značajnije akcije Vijeća mladih, iako se u Vijećuradi kontinuirano i na manjim akcijama.A što možemo očekivati od Vijeća mladih iduće godine!?Puno akcije i dosta dobre zabave, kažu, a sve ostalo na vrijemećete doznati.Ovom prilikom, Vijeće mladih želi se zahvaliti na izvrsnojsuradnji cijelom Gradskom poglavarstvu, u želji da se tasuradnja nastavi i ubuduće.Svim građanima Kastva želimo sretne nadolazeće blagdanei uspješnu 2009. godinu.N. Jurina TomićMr. Veronika Reljac i Ivana Dabo, te Neven Jurina TomićGlas kastavski19

Osnovna školaJOŠ JEDNA ŠKOLSKA GODINA OŠ „MILAN BROZOVI]“ PREPUNA AKTIVNOSTIOsnovci u o~ekivanju potvrdestatusa eko-{koleOd početka ove školske godine osnovci su već prikupili 46 tona starog papira, što je više nego ubilo kojoj akciji do sada, vrlo velike količine starih baterija, a puno truda ulažu i u uređenjeokoliša, očuvanje tradicije svoga kraja, kao i uvođenje zdravije prehraneOsnovci kastavske školeObnavljanje statusa ekoškolecilj je premakojem je ove školskegodine okrenuta Os -nov na škola „MilanBrozović“. Nakon pet godina posjedovanjatog prestižnog statusa, koji jepotrebno obnoviti i iznova se dokazatisvake dvije godine, voditeljica projektaDaliborka Rotar, pojašnjavakako ih postupak obnove očekuje po -četkom narednog polugodišta. No, sobzirom na to da svi učenici cijeleNatjecanje "Ča je ča"Peto po redu natjecanje „Ča je ča“,čiji je organizator Udruga nastavnikapovijesti Riclio, ni ove godinenije prošlo bez sudjelovanja učenika OŠMilan Brozović. Okupljeni u ekipu "De -lav ci" učenici sedmog razreda: VjekoslavDukić, Lea Sečen, Jelena Ratko i MarkoVrljić na čelu s mentoricom Majom Ba -ćić, zajedno s još 26 ekipa i ove su se go -dine upustili u povijesno istraživanje. Zatu su im svrhu, kaže profesorica povijestii dosadašnja predsjednica Udruge Željkagodine žive uduhu eko-škole,nema bojazni daneće i ovogaputa potvrditisvoj status.- Ono što predstavljatemeljnašeg radaprikupljanje jestarog papira.Od početka oveškolske godineveć smoprikupili 46tona, što jeviše nego ubilo kojoj akciji do sada. Običnou jednoj akciji prikupimo okotridesetak tona starog papira.Tijekom go dine organiziramo tritakve akcije koje traju po dvadana, a zadnje dvije godine pokoličini skupljenog papira prvismo u Primorsko-goranskojžupaniji, pojašnjava Rotar.Lani je kastavskim osnovcimato prvo mjesto osiguralo 108tona prikupljenog papira, aČačić, prostor ustupili Pomorski i povije -sni muzej Hrvatskog primorja te MuzejGra da Rijeke.- U projektu su kao asistenti sudjelovali iučenici Srednje medicinske škole, Prveriječke hrvatske gimnazije, Prve sušačkehrvatske gimnazije, Ugostiteljske škole izOpatije te Srednje obrtničke škole. Startna tjecanja bio je u Pomorskom i povijesnommuzeju Hrvatskog primorja. Tamosu ekipe dobile precizne upute spremlje -ne u kuverte, dok su ostale dvije kuvertedobili od srednjoškolaca, asistenata i nastavnikakoje su sretali putem, a koji su imkoliko su neki učenici ozbiljnoshvatili taj zadatak potvrđuje i činjenicada pojedini osnovci u školudonose i po tonu starog papira. No,kako napominje Rotar, stari papir nijejedina ekološka aktivnost škole, jeručenici su jednako aktivni i u prikupljanjustarih baterija. Takvom je akcijomprošle godine prikupljeno 40tona baterija, a uz stari papir i baterijeposebna se pažnja posvećuje i štednjivode, kao i zdravom životu usklopu čega je škola počela uvoditipromjene u jelovnike učenika.- Radimo na tome da jelovnici pos -Učenici koji su sudjelovali u stvaranjuslikovnice „Košić“uručivali različite materijale, usmjeravaliih i pomagali im pri prelaženju opasnijihprometnica, pojašnjava Čačić. Osim te -ren skog dijela poznavanje Rijeke učenicisu morali dokazati znanje i na pismenomispitu, u sklopu kojeg je ekipama postavljenopo petnaest pitanja vezanih uz ovogodišnjutemu natjecanja: Rijeka u razdobljuod 1870. do 1918. godine, odnosno„zlatno doba“ Rijeke. Cilj je takvognatjecanja, dodaje Čačić, snalaženje uče -nika u gradu, a natjecanje je ujedno ve za -no uz dva datuma - Svjetski dan učiteljate Dan neovisnosti.20 Glas kastavski

Osnovna školaJoš jedan uspješan "Kvarnerić"Kastavski su osnovci već odavnonadaleko poznati po svomekološkom promišljanju, pisanjuslikovnica, ali i po svojim glazbenimumijećima. Naime, redovni su sudioniciDječjeg festivala „Kvarnerić“, a u tomesu i vrlo uspješni. Dokaz tome brojne suosvojene nagrade, a ove godine među250 sudionika njihova je pjesma "More ija" u izvođenju učenice trećeg razredaAntonele Doko osvojila nagradu dječjegžirija u kategoriji natjecatelja do 12 godina,kao i nagradu za interpretaciju, ali inagradu stručnog žirija. Za dobivanjesvih tih nagrada zaslužne su i autoricepjesme - učenice Elizabeth Zaccero iMartina Nobilo, no glavnu riječ u svimpripremama za "Kvarnerić" ipak ima njihovamentorica Anita Pregelj.- Da bi pjesma uopće mogla konkuriratina "Kvarneriću" tekst i glazba morajubiti dječji uradak, a potrebno je naći itanu zdraviji, a pored toga učenici suradili i bazgin sok te marmeladu odmaslačka. Prošle smo godine sadili imediteranske biljke, a sada nam je uplanu zasaditi i murve, najavljuje Ro -tar dodajući kako temelj ekološkihaktivnosti predstavljaju Mladi čuvariokoliša i Zavičajna grupa, predvođeninastavnicama Vojkom Škorić i Biser -kom Host. Uz Daliborku Rotar sveekološke aktivnosti vodi i nastavnicaDunja Prener.Ono u čemu su se u sklopu tih aktiv -nosti također okušali kastavski os -novci prometna je statistika. Rezultattog projekta saznanje je da u 45 minutaglavnom prometnicom ispred njihoveškole prođe čak 500 vozila, odčega čak 120 kamiona.Razvijanje ekološke svijesti samo jejedan od segmenata rada kastavskeškole koji se proteže kroz cijelu školskugodinu, jer jednako bitno je i očuvanjetradicije, kako nešto otrgnutizaboravu i nove generacije podučiti otome kako su živjeli naši stari. OŠMilan Brozović odlučila je to učinitiizradom slikovnica. U sklopu togprojekta koji traje već tri godine oveje godine svijetlo dana ugledala trećapo redu slikovnica - "Košić" koja jenastala pod vodstvom učiteljica Dra -gice Stanić, Jadranke Cetina i MajeŠikić. No, učiteljski trio imao je i ve -liku pomoć učenika koji su na stva -ranju slikovnice radili cijelu školskugodinu.- Cilj je slikovnice sačuvati znanje ostarim zanatima, a to smo odlučili na -praviti tako da nam polazište bude ži -va riječ, odnosno da se učenici s izra -dom košića uživo upoznaju. Tu namje veliku pomoć pružio Franjo Gre -gorić iz Velog Brguda, jedan od ri -jetkih koji još uvijek izrađuje pravekošiće. On nas je podučio o tome ka -ko se košići izrađuju, a slikovnica jepisana na izvornoj čakavštini, no pre -vedena je i na standardni hrvatski je -zik, ali i na njemački, engleski, fran -cuski te talijanski jezik, pojašnjavaMaja Šikić, ilustratorica sli kov nice.No, da bi se cijeli sadržaj mogao ilustrirati,dodaje, svi su pojmovi moralibiti do detalja objašnjeni. Stoga se doinformacija dolazilo i uz pomoć literature,jer nije trebalo objasniti samopojmove vezane uz izradu košara, većje trebalo i ilustrirati način života,izgled vanjskog i unutarnjeg prostora,odnosno dočarati kako je nekadaizgledalo selo, kuhinja ili pak konoba.- Najprije se za svaki pojam napravilaskica koja se provjeravala, ispravljala,dorađivala, a tek potom se sveslagalo u cjelinu. Tijekom ilustriranjapjevača, tako da su pripreme duge, nosvake godine pokazujemo da smo uspješni,kaže Pregelj.Stvoriti pjesmu nije baš lako, ali ni tolikoteško jer, kako pojašnjava ElizabethZaccero, ipak je učiteljica uvijek tunegdje da pomogne.- Bilo je teško samo zato što nam jeučiteljica dala tekst i rekla da ga uglazbimoza deset minuta, ali na kraju nam je ipomogla i sve je super ispalo. To je prviputa da sam se u tako nečem okušala,kaže Elizabeth.Iako je "Kvarnerić" veliki događaj to jeipak samo jedan u nizu glazbenihdogađaja u kastavskoj školi, j0er bez OŠMilan Brozović nema županijskog susretadječjih zborova "Glazbene dječječarolije", a pravi školski hit bile su ikaraoke u kojima je sudjelovalo stotinjakučenika i u kojima je prvo mjesto odnijelaučenica Stela Lončar.mijenjao se i kadar kako bi se na gla -silo bitno, ističe Šikić.Slikovnica sadrži i rječnik kako nijednom čitatelju čakavski pojmovi nebi ostali nejasni, a iako je "Košić"gotov, u OŠ „Milan Brozović“ već serazmišlja o novoj slikovnici. Tema,kaže Šikić, nije još definirana, nozacrtano je - jedna školska godina,jedna slikovnica, pa će to i ostvariti.Ingrid ŠestanI Bela nedeja bila je prilika za upoznavanje sa starim zanatimaGlas kastavski21

Dječji vrtićNOVA PEDAGOŠKA GODINA U DJE^JEM VRTI]U "VLADIMIR NAZOR" OBILJEŽENA INKLUZIJOMRazli~itost poti~ealtruizamVrijedne ručice pripremale su ukrase koje će izložiti na Mićen samnje."Dobro je biti različit"naziv je projekta na kojem će se ti -jekom cijele pedagoške godine teme -lji ti rad pred školaca Dječjeg vrtića"Vla dimir Na zor". U skladu sa za po -četim projektom je i činjenica da tajvrtić pohađa sve veći broj mališana steškoćama u razvoju, a upravo iz tograzloga rad odgajatelja, prema riječimaravna teljice Mirjane Reš, sve jeviše orijentiran prema inkluziji.- Svake godine u vrtiću imamo jedanprojekt koji je bazni i oko kojeg nastajudrugi projekti. U "Mavrici" su toove godine stari zanati, što je i u skla -du s orijentiranošću tog vrtića prematradiciji i čakavskom izričaju, doksmo u centralnom vrtiću zbog po ve -ćanja broja djece s posebnim potrebamaorijentirani prema inkluziji. Većsmo napisali nekoliko projekata kakobi nam se odobrila dodatna sredstva.Inkluzija djece s posebnim potrebamanema samo pozitivne učinke za tudje cu, već i za svu ostalu djecu u sku -22 Glas kastavskipini koja na taj način razvijaju altruizam.Na početku pedagoške godine urad skupina bili su uključeni roditeljite djece kako bi adaptacija prošla štobezbolnije, a sada je to sve rjeđe. Urad smo uključili i poveći broj volontera,odnosno odgajatelja pripravnika,no njih nam nikada nije dovoljno, is -tiče ravnateljica.U sklopu projekta na kojem će sebazirati rad "Mavrice", dodaje Reš,djeca će se upoznati sa starim zanatima,već su posjetili bačvara, a još ihočekuje upoznavanje s kotlarskom ipekarskom zbirkom, no za to čekajumalo ljepše vrijeme. "Mavrica" jekompletno okrenuta tradiciji, stoga seu tom vrtiću redovito obilježavajuDani kruha, Dani jabuka, kao i pusniobičaji te Bela nedeja, a ono što seposebno nastoji zadržati je autohtoničakavski izričaj. No, to postaje sveteže jer, kako navodi Reš, ni roditeljiviše ne govore čakavski, a teško jenaći i odgajatelje koji govore kastavskomčakavštinom.Ipak ono što možemo učiniti je upoznatidjecu s tim jezikom. Poredčakavskog, jezik s kojim se polaznici"Mavrice" od početka ove pedagoškegodine upoznaju je i talijanski, a toim toliko dobro ide da Dječji vrtić"Vladimir Nazor" već za narednugodinu planira i uvođenje engleskogjezika.- U učenje talijanskog jezika uklju -Svečano otvorenje Mićega samnja– sve po protokolu, a sa škarama vrlo oprezno

Mladičeni su svi polaznici "Mavrice" nanačin da se jezik uči kroz igru, bezprisile i pritiska. Takav se rad poka -zao iznimno učinkovitim pa već zanarednu godinu planiramo proširenjeprograma na učenje engleskog jezika,najavljuje Reš.Ono čemu se u "Mavrici" također pridajeposebna pažnja suradnja je sroditeljima koje se nastoji maksimalnouključiti u život vrtića. Produb -ljivanju te suradnje pridonio je i ovo -je senski zajednički izlet u Golubinjakiz kojeg se razvila ne samo veća po -vezanost među roditeljima koji su do -bili priliku za bolje međusobno upoznavanje,već i između roditelja i vrti -ća, što je prema mišljenju Reš, iznimnobitno.- Roditelji često misle da mi samo ču -vamo djecu, a da ne razmišljaju o to -me kako su odgajatelji stručni i edu -ci rani ljudi. Stoga je uvođenje zajedničkihaktivnosti iznimno važno, po -ja šnja va ravnateljica.Te se aktivnosti uz zajedničke izleteogledaju i u organizaciji radionica zaroditelje u kojima sudjeluju sa ili bezdjece, a božićno je vrijeme prava prilikaza takvu suradnju. Izrada čestitkiza mališane, šiba za Svetog Nikolu isitnih božićnih darova stvorenih ro -diteljskim rukama samo su dio temakoje se kroz radionice realiziraju.- Pored toga za roditelje organiziramoBeli pundejak i Mići samanj ruku pod rukuKastav je nezamisliv bez Belenedeje, a Bela nedeja nezamislivaje bez Mićega samnjačiji su glavni akteri najmlađi žiteljiKastva. Njihov je Mići samanj po s -tao neizostavni dio Bele nedeje, to -čnije Belog punedejka, s kojim većgodinama idu „ruku pod ruku“. Kakobi sve bilo baš kako treba i da njihovštand zablista punim sjajem svake segodine brinu odgojiteljice Dječjegvrtića "Vladimir Nazor". Pod njiho -vim vodstvom najmlađe i najmanjekastavske ruke stvaraju predmete izmašte, a takve su stvarčice, znaju tonajbolje mališani, i najljepše. Pri pre -me za taj važan dan počinju mjesecimaprije, jer ne može se posjetiteljimasajma ponuditi bilo što, a svojtrud i dane uložene u izradu maketakastavskih šterni, poneštrica i lumbrelicakoje su izložili na ovogodišnjemsajmu, najmlađi će Kastavci joši predavanja. Od ove pedagoškegodine imamo novu medicinsku sestrukoja je početak godine posvetilaprehrani djece, jer smo imali teškoćas uvođenjem zdrave prehrane, no, većdva mjeseca nakon početka vrtićkegodine i nekoliko održanih predavanjavidljivi su značajni pomaci koddjece, ističe ravnateljica.dugo pamtiti.No, pored očuvanja tradicije organizacijaMićega samnja ima još jedancilj, a taj je popunjavanje "čarape"predškolaca. Nije tajna da kastavskivrtić već godinama čezne za glinenompeći, jer baš je to ono što imnedostaje da bi sve one stvarčice štose svakog Belog pundejka nađu naštandu zablistale još većim sjajem, amašta se još više razigrala.Vodeći se onom "strpljen, spašen"kastavski predškolci unazad nekolikogodina pune svoju "čarapu" i dosada su dosegli iznos od 3.500 kuna.To je, kaže ravnateljica Mirjana Reš,još daleko od potrebnog iznosa zakupovinu željene peći, no njima senigdje ne žuri. Činjenica da im jeovogodišnji Beli pundejak donio1.400 kuna dovoljan je poticaj da idalje polako štede kako bi ostvarilisvoju želju.Kad "zaškripi" ili se pojavi pitanjevezano uz odgoj na koje roditelji neznaju odgovor uz odgojitelje "Vladi -mira Nazora" na usluzi im je i knji -žnica u koju mogu uvijek zaviriti, anjen se fond, zaključuje ravnateljica,malo pomalo širi.Ingrid ŠESTANKULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO„ISTARSKA VILA“Gostovanja Pučkoga teatraOd našeg posljednjeg javljanja na stranicama „Glasakas tavskoga“, Pučki teatar KPD-a „Istarska vila“ reali -zirao je značajan broj gostovanja. Naše smo predstave ta -ko igrali u Brgudu na blagdan Kuzmove, u Lovranu zaMarunadu, te u Selcima uz proslavu Katarinine.Tu su još i dva gostovanja u prosincu, u Zametu i Pašcu.U okviru predstavljanja Kastva u Opatiji, u okviru suradnje„Liburnijske vertikale“, 30. prosinca i Pučki će seteatar pridružiti brojnim udrugama te kraćim programompokušati razvedriti Opatijce i njihove goste, a ujedno datisvoj doprinos predstavljanju Kastva u najljepšem svjetlu.Vrijedno je istaknuti i sudjelovanje Pučkoga teatra u realizacijidokumentarnog filma redatelja Igora Modrića„Veprinac – samo dva prsta do neba“, za što smo nasvečanoj projekciji filma primili i posebne pohvale.Na samom početku 2009. godine čeka nas rad na novojkomediji Vjeka Alilovića, radnoga naziva „Dragi Vi“, kaoi nova gostovanja s komedijom „Dobro nan prišli...prišlići“, premijerno izvedenoj ove godine.Svim članovima KPD-a „Istarska vila“,te svim građanima Kastva i našoj vjernoj publiciželimo sretan Božić i Novu 2009. godinuMiljenko Valenčić, predsjednik KPD-a „Istarska vila„Glas kastavski23

MladiODBOR ZA BRIGU O DJECI, ODGOJUI OSNOVNOM OBRAZOVANJU I MLADIMAPrevencija poremećaja uponašanjuLokalna zajednica je snažan potencijal iz kojeg se treba razvijatistrategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladihSvjedoci smo intenzivnih druš -tvenih, gospodarskih i so ci -jalnih promjena kod nas kojeutječu na naš osobni, obiteljskii profesionalni ži vot. Mno -ga djeca i mladi ne mogu prevla dati izazovei zadovoljiti zahtjeve koji se prednjih postavljaju u obitelji, školi i vršnja -čkoj grupi, pa to utječe na povećani brojonih koji iskazuju neprilagođena i dru -štveno neprihvatljiva ponašanja ili su uriziku da razviju takva ponašanja. Indi katorisu i statistički podaci II. policijskesta nice Zamet o povećanom broju djela ukojima su počinitelji iz sve mlađih dobnihskupina. Takav trend vid ljiv je i izana liza pojava kriminala u RH na štokon tinuirano upozoravaju statistički po -daci iz pravosuđa RH.To su oblici ponašanja koja se sa stručnogaspekta razlikuju po specifičnostima uopsegu, strukturi i dinamici. Posebnostise ogledaju i u načinu i sredstvima reagiranjaužeg i šireg okruženja na takva ponašanjadjece i mladih. Zajednica u cjelinitreba s punom odgovornosti tražiti ipronalaziti mogućnosti da se spriječe isuzbijaju takvi oblici ponašanja djece imladih a naglasak je na prevenciji.To je ponukalo Odbor za brigu o djeci imladima Gradskog vijeća Grada Kastvada potakne stvaranje strategije prevencijeporemećaja u ponašanju djece i mladih unašoj lokalnoj zajednici i da se razmotremogućnosti dugoročnog planiranja preventivnihaktivnosti.Lokalna zajednica je snažan potencijal izkojeg se treba razvijati strategija prevencijeporemećaja u ponašanju djece imladih. Istraživanja u svijetu ali i u RHpokazala su da je značajan utjecaj ključnihljudi u lokalnoj zajednici na područjudjelovanja za djecu i mlade, ali i njihovomišljenje o važnosti i potrebi preventiv -nog djelovanja u odnosu na pojavu poremećajau ponašanju.U izradi prevencijske strategije svakakotreba uzeti u obzir različite karakteristikelokalne zajednice kao što su povijesne,kulturne i tradicionalne vrijednosti, zatim24 Glas kastavskiljude koji tu žive i rade i kvaliteta prostoraGrada Kastva. Nadalje, potrebno jepotencijale ove lokalne zajednice u prevencijiporemećaja u ponašanju djece imladih promatrati i kao institucije kojaraspolaže javnom vlasti temeljenoj nazakonskim propisima. Kroz sustav lokal -ne samouprave nastoji se osigurati kvali -tet no i zdravo življenje stanovnika lokalnezajednice, pa tako i za djecu i mlade srizičnim ponašanjem. Ujedno tu se izgra -đuje partnerstvo između lokalnih vlasti,gra đana, predstavnika gospodarstvenihsu bjekata, ustanova i institucija koje dje -lu ju u lokalnoj zajednici.Po prirodi stvari značaj za ovu strategijuimaju odgojno - obrazovne institucije(pred školske ustanove javne i privatne,osnovna škola, igraonice), jer se baveranim odgojem i obrazovanjem djecepred školske i osnovnoškolske dobi.Neza obilazna je i odgojna uloga crkve,jer je vjerskim odgojem obuhvaćen naj -veći postotak učenika osnovnoškolskedobi. Osim njih potencijal u stvaranjustra tegije prevencije predstavljaju i raz -ličite udruge građana koje djeci i mladimanude sportske, kulturne i humanitarneprograme za kreativno provođenje slobodnogvremena.Kao prvi korak u izradi prevencijske stra -tegije Grada Kastva Odbor je krajem li -sto pada organizirao stručni sastanak nakojem su uz članove ovoga Odbora, ak -tivno sudjelovali predstavnici iz različitihsegmenata naše lokalne zajednice i stru -čnjaci za ovo područje (iz naših odgojno–obrazovnihustanova, zdrav stvenestanice u Kastvu, Savjetovališta za djecu,mlade, brak i obitelj u Kastvu, Centra zasocijalnu skrb Rijeka, Obi telj skog centraiz Rijeke, predstavnici policije – policajacu zajednici), članica PoglavarstvaGra da Kastva, vijećnica iz Gradskog vi -je ća, predstavnici udruga, te roditelja izVijeća roditelja naše škole. U vrlo di na -mičnoj raspravi o problemima djece imla dih s poremećajima u ponašanju, raz -mijenjena su praktična iskustva u odgojno– obrazovnoj praksi, informacije odjelokrugu rada i programima aktivnostiza djecu i mlade i očekivanja usmjerenana daljnje korake u prevenciji poremećajau ponašanju i djelovanju u korist djecei mladih na području Grada Kastva.Dr. sc. Zorina Pinoza Kukurin,Predsjednica OdboraNovi ciklus programa„ Priprema trudnica za porod“Grad Kastav još od 2005. godine provodi program „ Priprema trudnica zaporod“ u suradnji s Klinikom za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka.Pro gram se provodi dva puta godišnje, a u svakom ciklusu sudjelovalo jeprosječno 15 trudnica sa partnerima. Tijekom prosinca ove godine, kroztri tjedna, provodi se novi takav ciklus. Trudnice i njihovi partneri setijekom provođenja programa upoznaju sa mnogim zanimljivim temama:- prezentacija Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka- psihološki i emocionalni aspekti tijekom trudnoće,porođaja i roditeljstva- prehrana u trudnoći i puerperiju- fizička aktivnost i tjelesno vježbanje u trudnoći- trudnoća i normalan porod- alternativni načini rađanja, porod u vodi, porod na stolčiću,bezbolan porod,- vježbe disanja i tjelesne vježbe- dojenje, novorođenče i prehrana- psihomotorni razvoj novorođenčeta- patronažna sestra - zaštita trudnica, babinjača i novorođenčadi- mala škola roditeljstva.Predavači su mr. sc. Nebojša Sindik, dr. Hrvoje Vlašić, dr. VedranaSmoljan Hero, psihologinja Karin Kuljanić Vlašić, Branka Lučić vms.,Anđelka Šimić vms., Silvana Tomić ms., Ema Harej Kraljić dipl. uč. Ovajprogram vrijedan 20.000 kuna u cijelosti financira Grad Kastav, te je zasve korisnike besplatan.

Mlade, vesele i kreativne– najkraći je opis članicavokalne skupine Ya -mas, osnovane u Kas -tvu prije nešto više odgodine dana. Grupu je okupila TajanaDukić, kojoj je glazba doslovno život– završila je osnovnu i srednju glaz -benu školu, potom Glazbenu aka de -miju Ino Mirković, nedavno se vratilas magisterija u Armeniji, a sada jezaposlena kao učiteljica solfeggia uOsnovnoj školi Ino Mirković.„Grupu smo osnovale u rujnu 2007.godine – nakon što sam magistrirala,sjetila sam se djevojaka s kojima samu školi nastupala u vokalno-instru -men talnoj skupini pod ravnanjemSmi ljana Grbca i s kojima sam nastupajućiproputovala cijelu Hrvatsku.Sve su pristale na osnivanje grupe,iako je možda u početku bilo maloteško ponovno se okupiti, kazala namje Tajana, uz koju Yamas čine joščetiri djevojke u dobi od 19 do 25godina: Ines Cech, inače nekad članicagrupe Teens, koja trenutno radikao konobarica, i tri studentice: Mi -rna Rubeša, Silvia Zoretić i BarbaraKežić.Iako su proslavile tek svoj prvi rođendan,publika ih je prepoznala, pa suveć „odradile“ dvadesetak nastupa, aveć imaju dogovoren i nastup zalipanj 2009. godine.„Ljudi su nas dobro prihvatili, pa supočele gaže – pjevamo u različitimpri godama, primjerice otvaranju iz -ložbi, a često smo i gošće Big bandaKvarnera, pa se moramo zahvalitigos pođi Božici Zupičić što nas je prepoznala,“kazale su nam članiceYamasa, koje su već nastupale i naKastafskom kulturnom letu te imalezapažen nastup na prvom Kastav blu -es festivalu, održanom u spomen navelikana izvornog američkog bluesa,Philadelphia Jerry Ricksa. Tako jeveć ostvarena suradnja s eminentnimimenima glazbene scene, kao što suBernie Marsden i Damir Halilić Hal.Djevojke pjevaju pop - rock i laganiblues, poznate pjesme koje Tajanaobradi i prilagodi za peteroglasnopjevanje. Iako se u posljednje vrijemepojavilo mnoštvo žen skih vokalnihsku pina, Yamasicenastoje biti druga čije,svoje. Stoga su urepertoar odlučile uvr -stiti i autorske ra dovepa su tako po lovinomprosinca na Grob -ničkoj skali pred -stavile s pjesmom„Ako me za-meš“,čije stihove je na pisalaTajana, a aranžmanpotpisuje VoljenGrbac. Tako jenapravljen i prvi korak prema planiranomprvom nosaču zvuka.No, djevojke iz Kastva nisu stale sa -mo na osnivanju svoje grupe, već suutemeljile i udrugu „Zvuk Kastva“,čija je glavna aktivnost učiti djecupjevanju i sviranju klavira. Koliko sudjeca „zagrijana“ za glazbu, moglo sevidjeti i prilikom proslave sv. Nikole.Tko zna, možda se tako otkriju i nekinovi kastavski glazbeni talenti, a svikoji se žele uključiti u rad udrugemogu kontaktirati Tajanu Dukić namob. 091/782 61 62.Pored izdavanja vlastitog nosačazvuka, članice Yamasa imaju jošpuno planova. Jedan od njih je i sudjelovanjena natjecanju vokalnih sku -pina u Italiji, no nastup u inozemstvuiziskuje financijska sredstva. Dje voj -ke trenutno sve same financiraju, alise nadaju kako će njihov rad prepoznatiGrad Kastav i sponzori. Puno bipomoglo, kažu, kad bi uspjele prona -ći prostoriju za probe, budući datrenutno moraju dijeliti prostoriju sdrugima, što je ponekad teško organizirati.Ono što im sigurno ne nedo -staje je entuzijazam, pa su se tako većodrekle večernjih izlazaka subotom –sve kako bi u nedjelju ujutro „štimao“glas na probi!Smiljana RadovićGlas kastavskiMladiNEŠTO VIŠE OD GODINE DANA U KASTVU DJELUJE VOKALNA SKUPINA YAMASMlade, vesele, kreativne i – sve uspješnijeDjevojke iz „Yamasa“ nisu stale samo na osnivanju svoje grupe, već su utemeljile i udrugu„Zvuk Kastva“, čija je glavnaaktivnost učiti djecu pjevanjui sviranju klaviraDjevojke iz Kastva - vokalna skupina Yamas„Yamasa“ očekuju i izdavanje prvog nosača zvuka25

Bela nedeja 2008.Blagdan užanci, prijateljstva,Kastav za Belu nedeju širom otvarasvoja vrata i srce i zaželi dobrodošlicusvakome posjetiteljuTradicionalnoprimanje naposajmicuVeć prema tradiciji na po saj micu –„Beli pondejak“, gra do načelnik GradaKastva Dean Jurčić priređuje primanjeu Gradskoj vijećnici Grada Kas tva zabrojne uzvanike. Ove godine primanjusu prisustvovali saborski zastupniciZoran Milanović, Slavko Linić, Želj koJovanić i Luka Denona, žu pan ZlatkoKomadina, grado načelnici i načelniciprija telj skih gradova i općina, članoviVijeća i Poglavarstva Grada Kas tva,predstavnici poslovnih subjekata,institucija, udruga, medija i drugiuzvanici.Ugledni gosti – predsjednik SDP-a Zoran Milanović i županZlatko Komadina s domaćinom Deanom Jurčićem natradicionalnom primanju uz posajmicuTradicionalni promenadni koncert„Spinčićeve muzike“Bela nedeja je pravi „blagdanužanci, prijateljstva,druženja, jubavi i dobrevoji“ što Kastav poklanjasvakome tko ga pohodi, aposebno u dane Bele nedeje. Tih danaKastav širom otvara svoja vrata i srce izaželi dobrodošlicu svakome posjetitelju.Iako manifestacije traju već go -tovo čitav tjedan uoči blagdana, svečanootvorenje Bele nedeje započinje tradicionalnimprogramom, „PozdravomBeloj nedeje“.Blagdanski program prve nedjelje ulistopadu tako je i ove godine tradici -onalno započeo promendanim nastupomorkestra Glazbenog društva „Spinčići“,te nastupom orkestra, sopaca s otokaKrka i najmlađih Kastavaca – malih ča -kavčića OŠ „Milan Brozović“ i podmlatkaDVD-a u Aleji velikana. Nakonotvorenja Kastavcima i njihovim gostimapredstavila se i Gradska glazba Za -dar, koja je u Kastvu gostovala na poziv„Spinčićeve muzike“. Slijedilo je predstavljanjejoš jednih kastavskih gostiju –predstavnika talijanske općine Gradiscad'Isonzo i njihovih vina i vinara u gradskojVijećnici, a potom i koncertzadarskog orkestra na Lokvini, te nastupFolklornog ansambla „Zora“ iz Opatije.Ipak, proslava Bele nedeje počela je još 3.listopada, otvorenjem dviju izložbi:„Kastavski klesari nekada“, autoraVojmira Turka u galeriji Sv. Trojice, teizložbe starih ručnih radova „Oprli smopikabiti pul Jardas“ u predvorjuVijećnice. Uoči Bele nedeje, 4. listopada,svečano je otvorena jubilarna 10. po reduizložba vina na Šporovoj jami, te izložbaradova pristiglih na natječaj za najboljuamatersku fotografiju „Bela nedeja2008.“. Istoga dana na Lokvini su nastupiličlanovi KUD-a iz Donjeg Kraljeveca,a upriličena je i svečana promocijaslikovnice koju su priredili kastavskiosnovci pod imenom „Košići“. Kastavskaje udruga „Belica“ na terasi „predFranun“ uz različite prehrambene proi -zvode koji su se mogli kušati, pri redila iprezentaciju pripravljanja mošta, naravno,uz degustaciju.Beli pundejak, posajmica, redovito je rezerviranaza „Mići samanj“, podjelu nagradai svečano primanje u gradskoj Vije -ćnici, pa je tako bilo i ove godine. Ma -lišani kastavskoga vrtića otvorili su svojmali sajam izloživši radove koje sunačinile vrijedne male ručice, a kastavskije gradonačelnik Dean Jurčić zajedno spredstavnicima gradske uprave i Pogla -var stva ugostio ugledne goste, predstavnikesusjednih općina i gradova i brojneprijatelje Kastva. Na Lokvini je uz26 Glas kastavski

Bela nedeja 2008.druženja, jubavi i dobre vojiKoncert Gradske glazbe Zadarna Lokvininagradnu igru za posjetitelje koju su omo -gućili Hypo Alpe Adria Bank i Elek -tromaterijal, priređeno svečano progla -šenje pobjednika belonedjenih natječaja –onoga za najljepši štand, najuređenijuoku ćnicu, te najbolju fotografiju.Tijekom dva dana trajanja sajma trgLokvina bio je dom mnogim zanatlijamakoji su demonstrirali svoje umijeće – bačvar,kovač, lončar, košaraš, notar, klesar,kožar, kovač novčića, demonstrirana jeizrada skulptura u drvu i cekera odrogoza, a našao se tu i jedan stari vergl.Naravno da ni plesne zabave nije nedostajalo,za što su se pobrinuli članovi satava„Kolaž“ i „Lady Luna“. I sve kastavskezbirke tih su dana širom otvorile svojavrata, Muzejska zbirka Kastavštine,Bačvarska i Kotlarska zbirka, te Speleo -galerija, a u Sv. Trojici mogli su se razgledati– i kupiti „petešići ken se vrit puše“,svojevrsni zaštitni znak Bele nedeje, ke -ramička zviždaljka koja je nekad bilaomiljena dječja igračka. Petešiće, ali irazličite bukalete i slične prikladne pro iz -vode danas izrađuje Maja Štrk Snoj kakobi ih otela zaboravu.Sopci s Krka i njihov „PozdravBeloj nedeje“Čelnici Gradisce d'Isonzo na Beloj nedejeNa „Beli pondejak“ u jutarnjim satima Kastav su posjetili članovi Po -glavarstva Općine Gradisca d'Isonzo na čelu sa gradonačelnikom FrancomTommasinijem. Grad Kastav i Gradisca d'Isonzo razvijaju dugogodišnjusuradnju i prijateljstvo. Počelo je međusobnom suradnjom dobrovoljnih darivateljakrvi Kastva i Gradisce d'Isonzo, nastavilo se gostovanjima Spinčićevemuzike, a 2003. godine potpisan je i sporazum o bratimljenju dviju lokal nihsamouprava. Na kon posjete gostiju iz Gradisce d'Isonzo saj mu Bele nedeje imu zejskim zbirkama, odr žan je zajednički sasta nak poglavarstava dvi julokalnih samouprava u Uredu gradonačelnika Grada Kastva na kojem surazmijenjena iskustva o radu i funkcioniranju lokalnih samouprava, teutvrđeni planovi nastavka suradnje dvaju prijateljskih gradova.Suradnja dvaju prijateljskih gradova – čelniciGradisce d'Isonzo s predstavnicima kastavske upraveDelegacija Gonarsau KastvuKastav je, na poziv gradonačelnikaDeana Jurčića, posjetio gradonačelnikGonarsa Ivan Cignola. Grado -načelnik Gonarsa uviše navrata je ugostiokastavske delegacije ičlanove UABA Kastavu Gonarsu, prilikomposjeta spomen kosturnicižrtava fašisti -čkog logora. Ovo jebila prilika za upoznavanjedragog gosta saKastvom, njegovompoviješću i tradicijom,te novim projektima iplanovima. Nakon slu -ž benog razgovora ve -zanih za suradnju dvaju lokalnihsamouprava u Uredu gradonačelnikaGrada Kastva, gradonačelnici suzajednički posjetili muzejske zbirke,te sajam Bele nedeje.Domaćini s predstavnicima Gonarsana štandu „Belice“Glas kastavski27

Bela nedeja 2008.Dan ki slavi celoletnjo delopopucaneh teža~keh ruk"Bela nedeja, beli danHomo judi na samanjNa Forticu, na belicu..."kastafske belice kako zaštitnegaznaka bilo je obilo.I vavek mislin, ma ki me vranić tirada se gren rivat i pohajat po Kastvezgorun, pak zdolun, pak onda opetzgorun i zdolun. I tako ki zna kulikoputi. A onda oćutin va sebe onu velužeju da trefin prijateli, rodbinu, dragiŠtandi su obukli lepi drveni veštidi, kisu mogli lagje potrpet seh oneh ki suse nalaktili na njih, a i oneh ken suslužili za nagnut se i počinut aš, ćešnećeš,mlado te prevari, pa nogi lahkopomolaju.Hodeć zgorun Pod Volticun smo razgledevaliizložbu amaterskehOvako se pletu košići A ovako cekeri od rogoza I bačvar Lino Jugo pokazal je ča zna PetešićiKantajmo veselo i zadovojno! Nekaozvanjaju kastafski kantunići, neka setresu skodi i volti od hopsanja potresujki.Neka se z Žudiki i Crekviniglas čuje po celen Halubje, se tamodo Gromišćini i Planin, a z SveteJeleni i Fortice zdolun do Kirije iBodulije i se do naše Učki gori.I tako sako leto. Komać čekan poćtamo na brežić, kade se va soj svojojjunačije blešći naš beli Kastav. Ovehdan mu j' sunce obuklo zlatni veštid,a vetrić mu prišiva venuku črjeneh,žuteh i korinto kolori.Bela nedeja je dan bogatije. Dan vaken se slavi celoletnjo delo popucanehtežačkeh ruk, ke su namešćevalemjavice i kolčići, veževale glavi,sumporevale, kropile. Ruže su ćutilejubav ku njin je čovek regalal i zgobilesu svoje kržjavo telo pod težinunzlatneh bobic. Ovo leto je grozjedobro rodilo i slavje Bele nedeji ijudi va onen pohajanjen od mesta domesta, od štanda do štanda. Da oćutinon štrmor, šušur, zvuki, boji i dih.Zato gren zgorun. No, pak hote i vi smanun.Najprvo smo se fermali na Šporovojjame. Z Matešićevega doma širil se j'dih mladega, aš se je održavala izložbavina, 11. po rede. Pokusili smo odsake sorti gutić i već pomalo namjačenipartili v rebar. Okolo nas segai sačesa. Kramadi i šesneh stvar, kot ina saken praven samnje. Moreš naćrobi za obuć, stvari za kuću, rožic,kućneh ljubimci. Najraji smo pošpijalina štand od drvenarije, aš tamonude čuda stvari ke mora imet sakakuća.Od Fortice zgorun ovo leto je vladalposeban domaći ugođaj.fotografij i čudili se kako obične,sakidajne stvari ovjekovječene zfotografijun imaju lepotu. Oprla sunan se i vrata Muzejske zbirkiKastafšćini, Kotlarske zbirki kadesmo moglo obrnut frkatić pravedomaće rakiji i Bačvarske zbirki,kade je ponujeno pravo domaće vino.Na Lokvine je bilo posebno lepo.Vavek se nadazren nad šternu idomislin kapetana i kastafske slogi."Si smo ga!" Smo! I dan danas bimoga! Na Trge su se pokaževali starizanati. Lončarija, kotlarija, tišjarija...Fikalo se z petešićen kemu se v ritpuše. A va crekvice Sv. Trojice klesalse j' kamik uz izložbu "Kastafski klesarinekada". A kraj kamika i petešići,oni kemi se v'rit puše, i bukaleti...Lih malo zgorun va sale Vijećnice28 Glas kastavski

Grada Kastva prnesli su i oprli pikabitiJardasi. Pokazali su svojunekadašnju bogatiju i lepotu doti.Rikamani lancuni, pumparice z merlićii perilna daska. Povedali su štorijukako j' bjankarija i nekad bila jakoštimana.I kad smo već na vrhe Grada, homose poklonit Sv. Jelene, aš niki na tensvete ne regaluje ispunjenu dušu kotona. Obrneš se na jenu stran, a ono tise smeju i blešće poneštrice skriveneva njedra spod Učki, mašu ti stišnjenaprimorska mesta i gradići, leno seneč ča su vredni dečji prstići zmešturali.A ona malo stareja dečica –školani z OŠ "Milan Brozović" parićalisu slikovnicu svojemu Kastvu.Slikovnicu o košiću. Još jedankastafski suvenir va kega je utkanočuda dela, voji i jubavi.Čaroliju igri i smeha morali smozamenit z jenen ozbiljnen delon. Dabi Kastav bil čin lepči, judi su ulagaličuda dela, voji i jubavi urejujuć kuće,okućnice, balkoni. Turistička zajednicaGrada Kastva odlučila jih je zato inagradit, pa je upriličena svečanostdodeljevanja nagradi. Lepo je da siskupa nastojimo očuvat i unapreditživjenje va našen lepen grade.Ste se štufali s manun pohajat? Niste,ne! Da još podura, još bite s manunklatili! A ako vas ki pita zač, vi njinzakantajte:"...duša to znatu san ja domatu čuje se ČA"Bela nedeja 2008.ken se vrit puše Majstor lončarskega zanata Kovački zanat ni lagak I drvo more imet dušu...vajaju valići. I ne moreš se naužejitlepoti živjenja.Na Lokvine se žižga! Počel je tanac!Armunika cvili, bajs rompota! Nogise pletu, vrte, skaču! Veselo!Majugičeki, borovničeki, medice,bambusi, biri, črno, belo...davajukoraja! Krepat, ma ne molat! I takodo neke kasne dobi, kad već ni moglazdurat ni glava, ni noga. I šli smo lihmalo počinut, aš jutra j' posajmica itrebalo j' opet zdurat.Beli pundejak. Sunce se blešći idanaska, veselo se smeje, tepli sivispucani kamiki našega Kastva.Danaska ćemo se zabavjat z dečicun.Dečji vrtić sako leto parićuje "Mićisamanj", za kega se spamete storitvavek neč originalno i lepo i ki godda je abadal tu veselu dečju kumpaniju,ni pasal da se ni pofermal i kupilMići samanjI ovo leto dečica z kastavskega vrtićastorila su kastafske šternice,poneštrice i šare lumbrelice. Lepilisu, rezali i slagali, mesili glinu idelali kamičići, od keh su slagalizidići i šternice. Delali su cel mesecprej blagdana, za sen gušton, a onoča su zaslužili spravit će „va kalcetu“– da bi jenega dana arivali kupittoliko željenu glinenu peć – i moglidelat još lepči kušćići. Veselje, smeh,cika, dešpetanje, pjesmice – tako sevoli Kastav i Bela nedeja!Tako se od mićega voli Kastav i Bela nedejaGlas kastavski29

Bela nedeja 2008.LAUREATI BELE NEDEJINajljep{i {tandbelonedejnegasamnjaDodjela nagrada za najljepše uređene štandoveBela nedeja veliki je blagdan za svakogKastavca. „Užanca“ se mora napraviti iKastav se mora posjetiti. Ti dani su prigodada se pokažu razne udruge i ugostiteljikoji djeluju na području Kastavštine, ali ioni koji dolaze iz drugih krajeva. I ovegodine na Beloj nedeje bilo je puno štandovasa raznovrsnom ponudom, ali ovegodine su štandovi u staroj jezgri Kastvamorali biti napravljeni od drva. To je ovogodišnjanovina koja je jako dobro prihvaćena.Svi su u uređivanju štandova biliposebno kreativni i maštoviti. Komisijaza najljepše uređen štand na Beloj nedejeobišla je štandove i odlučila se za one kojisu bili najbolji.Nagrade za najljepše uređen štand na"Beloj nedeje 2008. " pripale su:1. mjesto - Lorisu Berkoviću i ValteruBerdenu za štand "Frane Merikan"2. mjesto–Sanjinu Blečiću, Mateju Mo -starcu, Nevenu Petroviću i Vjeko sla vuRubeši za štand "Brkotova konoba"Pobjednici natječaja za najljepše uređenštand ostvarili su pravo na besplatannajam štanda na "Beloj nedeje 2009."Valter Berden i Loris Berković, nagraduza najljepši štand dobili su već po drugiput, a Valtera smo upitali da nam ispričakako je nastala ideja danaprave štand "FraneMerikan" i što mu ova nagradaznači?- Nagrada nan znači čuda,aš saki od nas voli bitpohvaljen i nagrađen za nečča dela. A mi moramo reć davas taj šušur delamo z jakovelen gušton. Saka uspješnastvar na početke je, ustvari,slučajna. Pred dve letasadašnji štand "FraneMerikan" bil je manji i zvalse je "Kan tunić". Već ondasmo videli da nan fali mesta,pak smo ga drugo letoproširili. Onda j' to mesto rabilo osmislet,da ga judi abadaju da bude lepo sakemuki okolo nas pasa. Nismo oteli stavit dvakavaleta i tavalon. I najzad smo moj kom -pa njon Loris i ja zaključili da j' najbojejedan brod pripejat va sred Grada i storitprvu suhu marinu va Kastve. Najprvo smostorili provu od barki, a kako saka pravabarka mora bordižat, nabandali smo i je -dro. Ovo leto smo imeli i svjetionik, ki jeosvjetlil celi Kastav i onemi ki su semorda zgubili, pokaževal pravi put. On -puta se j' rabilo i obuć kot mornar. Šlismo v Reku va kazalište i tamo su nan dalilepu robu od mornara, ma kako je mojprijatel Loris malo krepji, ta roba mu j'bila sledić mića, pak su ga obukli va ka -pe tana. I tako j' postal Frane Merikan –Kapetan!Ma to je pravi šou! Gušt ki se retko z čenmore usporedit! I drago nan je ča smo zsvojmi nemotarijami potaknuli i drugehda svoji štandi osmisle, a ta se j' krea tiv -nost i videla ovo leto. Našu ćete opet videtk letu, aš parićujemo novo iznenađenje!Natje~aj zanajboljuamaterskufotografijuNagrađeni za najbolju fotografiju: Rajkouz predsjednika Foto kluba „VoU okviru bogatog programa i punorazličitih događanja na ovogodišnjojBeloj nedeje organiziran je 10. po redunatječaj za amatersku fotografiju "Belanedeja – Kastav 2008." Na natječaj se jeprijavilo 13 autora s područja Kastva,Rijeke, Viškova, Opatije i Lovrana, kojisu svoje umijeće pokazali na 50 fotografija,kojima je tema bila Kastav i okolicaKastva.Svaka fotografija bila je lijepa i posebnana svoj način, pa žiriju u sastavu: BrankoKukurin, Vedran Karuza, Tamara Mataija,Smiljana Frlan i Dolores Kukurin nijebilo lako odlučiti koja je najbolja. Najzad1. mjesto “Frane Merikan”30 Glas kastavski2. mjesto “Brkotova konoba”Prvonagrađeni Marko Valjak iz Kastva

su odlučili da prvo mjesto na ovogodišnjemnatječaju osvoji fotografija "no 2/08"kojoj je autor Marko Valjak iz Kastva.Drugo mjesto pripalo je fotografiji"Velikani" autora Mladena Kvočke izKastva, a treće mjesto osvojila jefotografija autora Rajka Đedovića izRijeke.U izložbenom prostoru Pod Volticun, zavrijeme održavanja Bele nedeje, moglo seje vidjeti odabrane radove koji su pristiglina natječaj, a pobjednik 10. natječaja zaamatersku fotografiju, Marko Valjakdobio je pravo organiziranja svojesamostalne izložbe u 2009. godini uKastvu.Đedović, Mladen Kvočka i Marko Valjak,ltica“ Kastav Branka KukurinaNagrade zanajljep{eure|eneoku}niceSvake godine u sklopu akcije "VolimHrvatsku - volin Kastav" Turistička zaje -dnica Grada Kastva nagradi svoje gra -đane koji se kroz cijelgodinu brinu da stara jezgranašega Grada budeuvijek lijepa i uređenaVrijedni Kastavci uređujusvoje okućnice, bal ko -ne i prozore, a Komisijaza dodjelu nagrada u vrijemeBele nedeje obilazipo starima kastavskimuličicama i trgovima,kako bi oni najbolji inajvrjedniji bili za svoj trud nagrađeni.I ove godine, na Beli pundejak, dodijeljenasu priznanja i nagrade onima koji sukroz 2008. godinu najviše volje i trudauložili u uređenje svojega okoliša.Nagradi za najljepšu uređenu okućnicu,prozor i balkon dobile su:1. mjesto- Cvijeta Frlan,Vjekoslava Spinčića 82. mjesto- Anka Matošević, Crekvina 23. mjesto- Majda Tuhtan, Dukići 3.Naš Kastav postao je pravo turističkomjesto i njegova vrata uvijek su širomotvorena za svakog gosta dobronamjernika.Ljudi iz svih krajeva svijeta dolazeposjetiti naš grad, a puno njih se ubrzoopet vraća. Zato je i potreba nagraditiKastavce koji se bave iznajmljivanjemapartmana u kojima se zadržavaju uvijekdobrodošli gosti.Nagrade za najljepše uređenu okućnicu ukategoriji iznajmljivači dodijeljene su:1. obitelji Horvat, Spinčići 149 i2. obitelji Gaćina, D. Ćikovići 83.Cvijetu Frlan, dobitnicu nagrade za naj -ljepše uređenu okućnicu, prozor i balkon,pitali smo da li se „štima“ s nagradomkoju je dobila?- A dan! Jako. To je jeno priznanje za velitrud da naš Kastav bude lep. Magari janisan nikada urejevala okućnicu radinagradi, leh zato da naš Grad bude lepmane i mojoj familije, ma i juden ki vavekradi pridu va Kastav. Ću ti povedet jedandogađaj – kad se je va Kastve snimal filmo Bertotu Lučiću, ja san imela pred kućuntrinajst oleandri, ki su bili prava atrakcijai si su snimali moje rožice. Bila sanjako štimana, a i sada san. Leta su tu, pakni moći kot ča je bilo nekada. Da biš imellepu okućnicu trebe čuda bacelat, sadit,zalevat. Ma kad to voliš, ni teško.Cvijeta Frlan, Anka Matošević i Majda Tuhtan, teobitelj Horvat i Gaćina, nagrade za uređenje okućnicaBela nedeja 2008.Izložba vinaŠporova jama-otvorenje 10. izložbe vinaNa Šporovoj jami održana je 11. poredu izložba vina. Svake godine jesve više izlagača iz različitih krajevaHrvatske. Stapaju se tako različitiokusi u duhu prijateljstva i suradnje,koju posebno njeguju članovi Udruge"Belica". Ove godine su na Beloj ne -deje svoje vino izlagali:Domaći vinari: Berislav Sušanj–Ma -r kovići, Miro Bukvić–Mar ko vići,Rade Srdoč–Jurčići, Miljenko Ho -st–Rubeši, Ivica Rubeša Plova -nić–Rubeši, Ivan Nemec– Frlani,Be ri slav Srdoč–Markovići, dr. Ru -bi nić–Mošćenice, Željko Mu lac–Pe -hlin, Arsen Jardas–Jardasi, SanjinSrok–Kosi, Gino Krota–BuzetGosti: Toroš–Goriška brda (Slove nija),Vlado Marić–Vinica (Varaždin),Belović–Železna gora (Međimurje),Miklaušić i Kašner–Kutina (Mosla -vi na), Pavlomir–Novi Vinodolski,Rossi–Vižinada (Istra), Matijašić iDamir Novak–Motovun (Istra), Čer -neka–Medveja pokraj Buzeta (Istra),Istravino–Rijeka.Svake godine se na izložbi predstavineka druga sorta vina, a ove godinesu posjetitelji izložbe mogli kušativino napravljeno od autohtonemoslavačke sorte grožđa – Škrlet.A da se zemlja i njezini plodovi vole,ne samo okusom, nego i iz dubineduše dokazao je svojim slikama slikarOrlando Močibob iz Karojbe.Njegova izložba umjetničkih slika natemu grožđa, vina i zemlje, koja jebila poseban ukras ove tradicionalneizložbe, izazvala je posebnu pažnjuposjetitelja.Izložbu je posjetilo puni ljudi, koji suuživali u degustaciji kvalitetnog vina.Glas kastavski31

Bela nedeja 2008.IZLOŽBA VA PREDVORJE GRADSKE VIJE]NICEOprli smo pikabiti pul JardasJardasi su mićo selo z čuda tepleh,veleh duš. Stisnuli se pod breg, va jenojrebre, onako na prisunac. Selo je najdajeod Kastva, negdere na pol puta mejkastafskun i viškovskun općinun. Ime jedobilo po prezimene Jardas kega nose idanaska neke familije. Ovu "Belu nedeju"Grad je bil počašćen z jenun, pomaloneobičnun izložbun. Va predvorjeVijećnice Grada Kastva, postavjena jeizložba stareh ručneh radi "Oprli smopikabiti pul Jardas". Poćakulali smo zgospođun Jadrankun Cetina od Jardas,ka je jedna od začetnic ideji ove izložbi.Kako ste prišli na ideju da oprete pika -biti pul Jardas?Direktorica TZ Dolores Kukurin, gradonačelnik DeanJurčić i Jadranka Cetina oprli su „Pikabiti pul Jardas“- Čini mi se da san va celen živote bilaorganizator. Još kot školanka organi -zirala san izleti, druženja i nekakova okupljanjajudi, a vavek z ciljen širenja prijateljstva.Ja san prišla h Jardason pred 5let. Reču još da j' ovo Kut. Judi uvdekaimaju osjećaj da su zaspravje va neken„kute“. Čuda san puti čula od sused kakobi rekli da baš nekega briga za njih.Povedajuć i naslišajuć stareji upoznalasan živjenje pul Jardas. Ženske su od -vavek bile nositeljice familije. Odga jalesu decu i jako delale – na grunte, z bla -gon, nosile mleko. Saka prava ženska skrbelaje od najraneje mladosti za dotu.Nevestica kad se j' ženila morala je imetlancuni, kušini i kušinelnice, šugamani.Još i škrinju i boro va ko je to posložila.Ne kad se po dote štimala nevestica,kuliku će vrednost prnest h mužu. Zato suženske se ča su zaslužile dale za peču robiod ke bi onda šile posteljinu i ručnoštikale.32 Glas kastavskiNaslišajuć o toj muke palo mi j' na pametkako bi bilo lepo pokazat juden tu ženskujubav pretočenu va ručni radi. Pitala sansusedi ako bi podržali moju ideju i vaje,vaje našlo se j' osan-devet njih , ke su pre -kopale pikabiti i našle čuda vredneh eksponati.Neke su ženskice imele velu vojuza uključit se, ma njin je va 2. svetskenrate se zgorelo.No, tako smo se našle saku šetemanu, sakiput je neka neč novo prnesla i najedanputje robi bilo i preveć, pak smo storileselekciju i zibrale onu stareju. Vredno jereć da je najstareji šugaman bil z 1907.leta, a najveći del izložbi bila je roba delanado 1. svetskega rata. Jedan del štikarijeje bil neč mlaje dobi, kakobimo pokazali vremenskurazliku.Zač baš roba z pikabita?- Aš je to roba od doti. A većsan rekla kuliki je značaj dotiza saku žensku. Ta roba je simbolženske požrtvovnosti. De -la na je pod štelikun i lojnicun,aš se j' po dane moralo bit nagrunte, a po noće se štikalo.Još da su se muški jadili čatroše tulike šteliki. Ručni rad je ženskeokupjal. Po nedeje su se našle pul ko -munjske šterni, pak ćakulale, kantale, šti -kale. Moremo zamislet tu voju, patnju ipotrpežjivost kade su z onako spucanemi,trdemi, natečenemi prsti još i iglu nabadale.No ondašnjen žensken to je bilnačin druženja.Kako ste surađivali z mještani?- Ma jako dobro. Si su pomogli kuliko sumogli. I muški moran pohvalit. Pre pej -evali su ča j' rabilo, nosili, namešćevali,luštrali stare pegli. Iznenadilo nas je kakosu se si veselili da se neč dogaja, da jeselo živnulo. Storila se jena dobra atmosfera.Va Kastve se govorilo o Jardasovojsloge. Bilo je lepo bit del teh događaji.Ženske su posebno ponosne da će se zaJardasi čut. Same smo organiziraleotvorenje, zmislele naziv izložbe... Štimanesmo!Domaćeh familij je se manje. Kako suse doseljenici uklopili va izložbu?- Jako, jako dobro. Rado su se uključili.Pitali su ako smeju prnest svoje ča imajuod starini. Jena familija je dala pegli, vrči lagaman. Oni su z Slovenije, ma kako suse takove stvari rabile i va našeh krajeh,stavile smo jih na izložbu. Jena j' gospaprnesla čuda štikarije z Liki. Ma to nismostavile aš smo otele da bude ono ča j' pulJardas storeno va sele. Moran pohvalitjudi ki su prišli bivat h Jardason, aš su selepo uklopili va naše selo, a čuda od njihveć i domaći govore.Opišite atmosferu postavjanja izložbi!- To ti je bilo nezaboravno druženje!Ćakulali smo o semu i sačemu, spamećevalise našeh stareh, smeli se i zabavjali.Najviše su nan brigi, smeha dale šotobragiseh veličini. Žulile smo i prale drvenipikabiti i smele se kako to va svojeh nebimo delale. Vrhunac zabavi je bilonamešćevanje kamari i posteji pred Vije -ćnicun. Zismela san se do suz oko sega isačesa!Ste zadovojni z posjećenošću?- Iznenađujuće dobra posjećenost je bila!I više leh ča smo misleli. Na samen otvo -renje bilo j' čuda judi, a i kroz celu šetemanuposjećenost je bila jako velika.Ženske od Jardas dežurale su na izložbe,pojašnjavale posjetiteljon, nudile kuglofi,puhanci, ulenjaki, pogačice i druge domaćeslašćice spečene pul Jardas. Vaknji gu utiski upisalo se j' čuda judi iizrečeno je puno lepeh besed. Našlo se tuutiski Čehi, Slovaci, Talijani, Merikani...ma sada pol sveta zna za Jardasi! Neki sučak i oteli kupit neki komadi štikarije,neki naručit. Bilo j' oneh ki su nudili svojiručni radi za neku od sledećeh izložbi.Imate već ideju za kakovu novuizložbu?- Rajaju se neke nove ideji za izložbi ne -kega drugačijega ručnega rada. Osnovnamisal je - ono neč – uz ča bi se Jardasimogli družit. Morda igrat tombulu, održavatneka korisna predavanja, organiziratizleti... judi se drugačije vide mej sobun.Upoznaju se, zavole i živeju lepče i kva -litetneje, znajuć da imaju dobri susedi.Nina Dukić

Ćakula po domaću.BESEDA DVE Z MAJSTORON KLESARONPrva kastafska klesarskaizložba Vojmira TurkaI otac Arnešto mi je delal z kamikon. Bil je kavador. Vavek san mu nosil obed idokle je on jil mizernu hranu ku j' mat mogla skuhat, ja san proveval ćukat,tuć po ten kamike i ćutil san kako mi se kamik podava, kako se da ž njegastorit neč ča biš otel...Vojmir Turakizložbu je posvetil ocu Arneštotu, ki j' bil kavadorNa Belvedere je h večeru bilojako zima. Belili su se vršićiUčki gori, a z vrha zacupanehplanin burica je slatko puhala i šćipalanos i obrazi. Kot mladić, z rukamiva žepe, nagnjen na najveći ko -stanj, čekal me Vojmir Turak. Veselome j' pozdravil, povedel dve, tri be -sedi od štajona i zapejal me h Du -kićen. Šla san veselo i štimano, aš pulDukić je neč i od mojeh preci.Dukići imaju Dukićevi skadnji. Jenegaje gospodin Turak kupil i vaska dnje čuva so svojo blago i bogatiju.Ni krav, ni telac, ni koz, ni kokoš.Blago su maci, mar telini, škaci,škrpe lići... Saka stvarpoveda štoriju ka sezove život!Va gornjen dele skadnjapoštivano je živjenjebarbi Vojmira. Va kantunekamin složen odkastafskega kamikapobranega po gromačah.Tepli dušu sve -ćnjakon, feralićen,žmu jon, slikan i senstva ran ke su gakumpanjale va burnenživjenjen.Kako je lepo vaVašen skadnjiće! Jeto Vaš muzej?- Je, to je moja dota.Pijažaju me stare stva -ri. Se neč čuvan, spra -vjan, nabavjan, još ipo smetah išćen. Ovosu pegli, broštulini,makini za kafe, žmuji,lonci, padelice... Ni sam ne znankuliko sega iman, ma znan saku stvarku san popravil, namazal i složil vavetrinu, al na stalažu.Zač Van je najmileji kantunić odklesarije?- A zato ča san klesar. I to san delalcelo živjenje. I otac mi je delal z ka -mikon. Bil je kavador. Vavek san munosil obed i dokle je on jil mizernuhranu ku j' mat mogla skuhat, ja sanproveval ćukat, tuć po ten kamike ićutil san kako mi se kamik podava,kako se da ž njega storit neč ča bišotel. To mi se je zapijažalo. Va Gradesan šal va osnovnu školu, a potla vaDelavsku za klesara. Onputa je malodece va školu hodilo. Va tri razredileh osan naučniki, al kako su naszvali – šegrti. Kad smo finili zanat, sismo bili majstori za kamik.Kade ste deleval?- Najprej va klesarije na Živice dveleta, a onda 30 let na Kozale va"Parkovi i nasadi". Već pred kraj radnegaveka san delal va klesarije"Širola" pul Široli, od kuda san šal vapenziju 1999. leta. Klesal san 40 let.Za Belu nedeju ste parićal prvu klesarskuizložbu va crekvice Sv. Trojice.Ste bil štiman?- San. Izložbu san posložil va častmojga oca Arneštota – kavadora i sehstareh nekadašnjeh klesari, aš njihadela, al dela današnjeh klesari (nekami ne zamere) su kot dan i tri noći.Moje su stvari nastale va kamike kiodređuje sam ča od njega morešstorit. Jeno 20 eksponati je bilo, a dane bi bilo štufno, poslikal san i šterniz grlon od kamika va grade Kastve.Bila su tu i korita va keh rastu rožicei dve vetrinice va keh san posložilorudje.Klesarsko blago- maci, martelini, škaci, škrpelići...Glas kastavski33

Ćakula po domaću.Grb Sv. Jeleni kega je Vojmir Turakpodaril Grade KastveDa ti pravo rečen, nisan se nadal daće to tako lepo pasat i z takovenintereson. Na samen otvorenje bilo j'preko 100 judi, a va desetak dan ča j'izložba bila oprta, obašlo ju je siguro600 judi. Drago mi je da judi štimajumoje delo, a onda se spamete i poštimajuseh oneh ki su se z klesarijunbavili nekada.Su Van si eksponati od istega kamika?- A ne, ne. Ono ča j' va kuće i va skadnjićeje storeno od trejsetak soratkamika, od granita, bračkega, zMošćenic, z Lovranske Dragi.Sigurno da iman najviše kastafskega.I njega su tri sorti. Obični je sivo-belii ni trd, pa se lepo oblikuje. Oni pulBani je črn, a od Jurčić je beleji, paje od njega storen kropilnik va crekve.(op.a. Sada mi je jasno zač se Jurčićii velečasni tako dobro razumeju)Ča još volite osim kamika?- Volin svoju familiju. Š njun sevavek štiman. Danas se bezpodupirajućeh judi ne more niš– oni su sponzori, a menepodupire moja familija: ženaRadojka, sin Valter, nevestaKarmen, i najveća inspiracija -unučica Korina.Rekli ste i da volite sost!- A ja! To mi je vela jubav!Sopal san 40 let va Spinčićevojmuzike i 20 va maškarah. Vamuzike san pasal čuda veseleh inikad pozabjeneh lepeh trenutki.Pasal san pol Evropi, a od 1994. sanpočasni član. A maškare? A ki domaćičovek ne voli maškare! Volin tanac ikumpaniju. Hodil san z Rubešovemi iSpinčićevemi maškarami i zabavjalsebe i drugeh po našen kraje.A š čen se bavite oveh zimskehdan?- Vavek neč delan i iman čuda idej.Kamika je okolo mane i kad ga vidindobijen inspiraciju. Pomalo mi gre,ma ni preša. Delo da trebe šparat!Puno vremena i jubavi regalujen svojojfamilije. Teplin jih kot sunce.I mene je barba Vojmir steplil svojenSimboli Kastva – Grb i zvonik Sv. Jelenii gradska Volticaznanjen, iskustvon i velun jubavun kuima za saki kastafski kamičić. Ti trdi,sivi, popucani kamik ima dušu kumoreš oćutit, lih rabi malo pofermat ioko sebe pogjedat i želet ga pogladiti razumet. Kamik je barbe Vojmiru isen poznaten i nepoznaten klesarondal živjenje, aš"Z kamikon se j' špiglal,Z nogun ga vritnjakal.Kući je zidalPrezidi slagalKunfini senjeval...Svoje živjenjeVa kamik uklesal"Nina DukićČuda je judi prišlo videt ča su i kako delali „Kastavski klesari nekada“Slikovnica Osnovne školi"Milan Brozović"Školani z osnovne školi "Milan Brozović"za belonedejni blagdan parićali suslikovnicu. Leto dan pleli su "košići".Barba Gregorić z Velega Brguda navadiljih je kako se od leskove prutice delajukošići, a dečicu je potaknul na stvaralaštvo.Košić nan rabi za nosit kompir, zelenjavu,jaja, lukići, al za žir pobirat. On more bit ovakov ionakov, ma "kastafski košić" je tombast, na jaje!S predstavjanja slikovnice „Košići“34 Glas kastavski

MihojaPOTLE ^UDA LET OPET SE J'ZATANCALO NA JOGEMihoja – domaćaveselica pul RubešIovo leto je pul Rubeš, kot uvod va Belu nedeju,bila lepa veselica za Mihoju. Program je sebogateji, pa se je na tarace pul joga potle čudalet ovisti put i zatancalo. Organizatori Mihoji iovo leto su bili člani Boćarskega kluba Rubešina čele z Ivicun Rubešun, pa jih trebe seh skupapohvalit ča ulažu muku da se neke stare užanci opetoživeju i tako ne zataru.Igralo se je na boće, a kako sako leto tako je i ovoletniturnir bil va čast umrleh nekadašnjeh rubešovehboćari. Nastupilo je dvanajst ekip z ovega našegakraja, a prvo mesto i veli prelazni pehar je dobilaSpinčićeva muzika. Baš je Spinčićeva muzika svojunsopnjadun nedeju jutra i otprla završnu proslavuMihoji na place pul Rubeš. Ki ume njemu dve - birekli stari judi, tako je i pul spinčićeveh muzikanti ašznaju jako dobro sost, ma zgjeda da još boje znajuigrat boće. Ovo leto se je igrala i briškula i trešete, nastupiloje osan pari, a najboji su bili Šime Čemeljić iFrane Zubović.Na boćarije je cel dan bilo živo. Ni se samo boćalo ikartalo, bili su i štandi na keh se je se ča god moglopopit, ma bome i pojist. Svoji štandi su imeli vinari zBelice i zvončari Babulini z Frlanije. Moglo se jeprovat prvo domaće vino, a plaćalo se je po duše –„daj ča daš“. Babulini su judi počastili i z friganemisardelicami i slanemi fritulami. Bili su i dva štandakade se je mogal kupit sir i to gromiški, ma i nekidrugi, a bil je i štand z dobren medom i još bojunmedicun. Domaćini z BK Rubeši su kuhali fažol ipekli roštilj, tako da j' saki ki je otel mogal neš nać posvojen gušte.Zapolnen je na Sveten Mihovile, zgora Rubeš, ki sadaspada va Općinu Matuji, kastafski velečasni FranjoJurčević, služil mašu va čast Svetega Mihovila. Potlemaši su na boćarije kantali kanturi z klapi Kastav, akad je malo zaškurilo za tanac je počel sost domaćiansambl Žvejarini. Bome bilo je malo i mrzlo, madobra muzika i dobra belica čoveka brzo stepli.Bila je to prava domaća veselica, bilo je lepo i judi subili zadovojni. A organizatori poručuju neka judi i kletu pridu na Mihoju, aš će bit još boje i lepše. Boje dase zatare selo lego užanci!Spinčićeva muzika otprla je i ovu MihojuA kakova bi to Mihoja bila bez bačvice – vinari IvicaRubeša i Radenko SrdočBoćarski turnir na jogeBabulini su judi počastili i z friganemi sardelicami islanemi fritulamiGlas kastavski35

Nekad i sadRudno i Krajevac -najmlaja selaNi još ni leto dan da nas je prerano i nenadano napustil Vlatko Srok z Rupnjaka ki mi jejako čuda povedel od Kudeji, a ni arival pročitat ni članak od tega sela. Oveh zimskeh dansu zavavek šli od nas Vinko Dukić ki mi je povedal od Žegotove kapelice i Nevenka Jelovicarojena Vlah Joškotova ka je fanj tega znala od svojeh Brnčić. Ten juden nisan arival reć nihvala pa ovisti tekst posvećujen jušto njinKad se ugasi velodomaćo kastafsko srcekot da se otkine i delmojga, aš je se manjetrdeh Kastavac keh bišmogal neč od starini pitat.Ni još ni leto dan da nas je prerano inenadano napustil Vlatko Srok zRupnjaka ki mi je jako čuda povedelod Kudeji, a ni arival pročitat ničlanak od tega sela. Oveh zimskehdan su zavavek šli od nas VinkoDukić ki mi je povedal od Žegotovekapelice i Nevenka Jelovica rojenaVlah Joškotova ka je fanj tega znalaod svojeh Brnčić. Ten juden nisan arivalreć ni hvala pa ovisti tekstposvećujen jušto njin.Rudnarova familija dvajseteh letDr. Matko Laginja va knjižice«Kastav grad i obćina» ka je tiskanava Trste 1889. leta, a podatki sukorišćeni z popisa od 1880. leta zaBrnčićevu županiju piše:36 Glas kastavski«Do Kastva bližnja županija naseveroiztok. Prostor te županijeobsiže oblo 640 rali. Ima 92 kuće sa520 stanovnika. Sela i zaselci jesu:Pavletići, Žegoti, Turki dolnji, Turkigornji, Jelovičani, Jelušići, Sporeri,Bernčići, Jardasi, Hudelji...»Interesantan je podatak da je na prilikuRubešova županija va to vremeimela 71 kuću i 437 stanovniki.Laginja spominje Sporeri ili Šporeri,a ja nisan nikad od nijenega čul da jeva našen kraje bila familija, a kamoselo z ten imenon. Kako nabraja selapo črede Šporeri su mej sela Jelušići iBrnčići. Najnovejen imenovanjenulic va Grade Kastve novemu naseljuzgora Rudna va Brnčićeven umejkedano je jušto tistoime. Naselje je dosada imelo adresuRudno, a ni imelonikakovega kolnegaprilaza z Rudnalego samo odBrnčić, a odvojenoje i od tega sela.Va vreme kad je bilpopis još ni bilo niRudna ni Krajevca.To su najmlaja selava Brnčićevojžupanije ili katastarskojopćine.Kako je nastaloRudnoKako san već pisal Brnčići su imeliNa Krajevce trejseteh letveli grunat vaje do Jelušić. Va drugojpolovice 19. st. kad su se familije većdosta raširile počelo je bit tesno naBrnčićeven brege pa su šli kuće delatdaje od sela. Prvi je kuću 1869. letava Gaje storil Mate Brnčić Ivančevma je ona još vavek spadala podBrnčići.Najprvi je va umejke ki se je odvavekzval Rudno 1885. leta kuću storilMatetov mlaji brat Andre BrnčićIvančev. Andre se je oženil za TonkuMatetić z Brezi pa su familiju prozvaliTonkini, a neki su rekli iBrežankini. Va to vreme kuću je naRudnen storil i Tone ŠirolaPrkačinjarov od Kudeji pa su i novukuću na Rudnen zvali Prkačinjarovi.Kuća je storena na samoj križanje kadse z cesti zavije Brnčićen.Leta 1886. Frane Jelovica Humetićevod Brnčić oženil se je za MarijuSušanj Ferenčevu od Kosi. Kuću sustorili na Rudnen na samoj ceste pasu jih jednostavno prozvaliRudnarovi. Ferenčevi od kuda je bilaMarija su doma imeli butigu i pekn-

Nekad i sadjicu. Ona je bila navajna na to delopa su i na Rudnen storili krušnu peć iotprli butigu.Leta 1889. Franetov brat AndreJelovica Humetićev oženil se je zaPepu Jelušić Zvankinu od Jelušić paje i on storil kuću na Rudnen, afamiliju su po njin prozvali Andre -tovi. Dva brati Frane i Andre imeli suskupa 27 dece pa je na Rudnen vačetire kuće bilo više judi lego danasva dvajset.Rudnarovi su bili familija butigeri.Najstareji Franetov sin Franić kupil jekuću va Grade kade je otprl butigu ipeknjicu. Sestra Mena je imela butiguna Živice pul Matuj, a kratko vremebutigu je imela i Tereza na Krajevce.Doma je ustal najmlaji sin Milan ki jeisto ziučil za peka i na Rudnen imelbutigu i peknjicu kamo se je z prekidihodilo po kruh se do 1959. leta kadaje butiga premešćena Brnčićen vaHumetićevu kuću.Tonkina familija se je rastekla još mejdva rata, a kuću je kupil Miro JelušićBrajdarov od Kudeji. On ju je pakprodal Lojzotu Lučiću Antićevemuod Jardas kade i danas biva njigovafamilija.Prkačinjarova kuća je prodana zaraton, a potomki z te familije su podkućun storili teniski tereni ki su poznatipo međunarodnen turnire novinari,a tradicionalno se održavajusako leto.KrajevacKad si šal po ceste od Široli okolKudeji prišal si na kraj, kad si šal zGrada okol Jelušić opet si prišal nakraj. Ako si se pak spustil od Brnčićzdolu opet si prišal na nekakov krajpa je po ten kraje, križišće dobilo imeKrajevac.Krajevac je nekako na pol puta odJelušić do Brnčić pa je jušto na tenmeste još 1846. leta storena velaskupna šterna. Šterna je storena samodve leta kašneje od oniste pul Jardas.Kod i se šterni va ono vreme zdelanaje z ilon, a ima najvećo grlo va našenkraje širini 135 cm. Voda je va njuhodila po kanaleh z brega ki je zgoranje. Tamo je morala i svojni bit vodaka se je tamo fermevalapa su tomesto judi zvaliKalinica.Leta 1902. nasamoj križanjepostavan je lepdrveni križ.Prvu kuću naKrajevce prekoputa šterni storilje 1909. leta PepićJelovica Maričićevod Brnčićkad se je oženil zaPepu TrinajstićMartinelićevu odDolnjeh Jug. Fa -miliju su zvali Maričićevi na Kra -jevce, a susedi su rekli i Pepini. Pepićje bil poznati lovac.Va to vreme zad samun šternun navelen Črnićeven terene kuću su storiliMarija (Mala) Jelušić Črnićeva odJelušić i Frane Maljevac ki je bilŠkalnice, a još kod otrok je radi kugiprišal Kapiton služit. Po Franete sufamiliju prozvali Škajanovi.Leta 1913. mlaji Maričićev bratFranić Jelovica oženil se je za TerezuJelovica Rudnarovu pa je kuću storilna Krajevce do brata Pepića. Poneveste su jih zvali i Terezini. Podkućun su jedan i drugi brat imeli veligrunat. Familije su se kot i većina vaoven kraje mučile z kravami i zemjuni od tega živele.Pred sam prvi svetski rat 1914. letaFrane Brnčić Anto -nčev od Brnčić oženilse je za PavetuKu kanić Francikinuod Jelušić. Kuću sustorili malo daje odkrižanji prema Br -nčićen. To je bilazad nja kuća ka jestorena va oven kra -je, potle se već nisudelale nove kuće sedo šezdeseteh let.Familija se je vaje zaprven raton odselilapa su va kuće bilifitovali. Tamo jeneko vreme bivalPrva kuća na Krajevce storena je 1909. letaArnešto Turak Zvan kin od Turak zfamilijun, a za njin neki Pać ki jelonci popravjal pa su judi nekako radirekli za tu kuću Paćeva kuća. Va kućesu bivali i gra ni čari ki su mej dva ratačuvali gra nicu ka je bila mej Jelušići iBrezu.Va drugen svetsken rate se četire kućena Krajevce su zgorele. Maričićevi suobnovili svoju starinu. Škajanovi sušli bivat va Grad pa je fanj let kućatako stala dokle ju ni obnovil sinMilutin. Va kuće je petnajstak let bilabutiga. Pokle Milutinove smrti kuća iimanje su prodani.Paćeva kuća je bila mirina pedeset letpa je najviše judi zna kot «zgorenakuća». Devedeseteh let kuća je prodanai obnovjena.Arsen JardasŠterna na Krajevce storena je 1846. letaGlas kastavski37

Zanimljivosti iz prošlostiMR. Darinko Muni}: O KANCELARIMA I NOTARIMA KASTAVSKIMNevolje umirovljenogkastavskog kancelara i notaraGiambattiste TomicichaOsobna molba G. Tomicicha Car -skoj komisiji, s molbom za poveća nje„mizerne“ mirovine, indikativno go -vori o položaju tadašnjega, jednogod vrlo rijetkih, intelektualaca Kas -tavske gospoštije, kojem zahvaljujemona prijepisu Zakona Grada Kas -tva sačinjenom 1759. godine, a bezkojega bi izvorni Zakon iz 1400. bioizgubljenOimenima i djelatnosti starihkastavskih notara (bilježnika)i kancelara vrlo je malopoznato, jer u povijesnimizvorima nema mnogosačuvanih dokumentarnih podataka.Dapače, i u sačuvanoj građi o njimarijetko nalazimo i osnovne biografskepodatke. Njihova je uloga u pravilu bilapotpisivanje sačinjenih dokumenata, aponekad, zbog predmeta koji je zapisan,više podataka nalazimo o strankama nakoje se sastavljeni dokument odnosi.Nerijetko do biografskih podataka dolazimotek zahvaljujući posrednim izvorima,odnosno upisima koji su popratno unijetiu njihove dokumente. Do sada nemamomnogo podataka o notarima i kancelarimakastavskim i poznajemo tek nekoliko njihovihimena, po vremenu u kojem supojedini dokument upisali.Tako se kao najstariji potpisani notarpojavljuje "Matija Neradić pop i notaročiti oblastju dvora rimskoga u Kastvu".Bilježnik pomalo nezgodnoga prezimenataj je dokument zapisao glagoljskim pismom,u Kastvu 1516. godine. Sličan jedokument, također glagoljicom sačinioIvan Srakoperić "kancilir v Kastvekomunski verno i pravo" 8. prosinca1537.38 Glas kastavskiSpomen ploča postavljena uz 600. obljetnicuZakona Grada Kastva iz 1400.Sačuvana knjigaNajpoznatiji dosadašnji notari i kancelaribili su riječki notar i kancelar Antun deRenno de Mutina. Njegova je knjiga sačuvana,a pohranjena je u Državnomearhivu u Rijeci. Knjiga se odnosi na razdobljeod 1436. do 1461. godine. Tu jeknjigu prepisao i objavio Mirko Zjačić uVjesniku Državnog arhiva Rijeka, u tridijela od 1955. do 1959. godine. Ustvari,riječki je notar svoje zapise činio, kakobismo danas rekli "na terenu", pa tako i uGradu Kastvu, pred gradskim vratima,pred crkvicom sv. Trojice, u ponekimkućama, no, isto tako i po drugim mjestimaLiburnije. Prema dosadašnjem poznavanjuizvorne povijesne građe, Antun deRenno je prvi kancelar i notar GradaRijeke, a budući da je notarske posloveobavljao i u drugim liburnijskim mjestimapripada mu čast prvoga notara i togapodručja.Nas naravno, u prvome redu zanimaju idrugi kastavski kancelari i notari, a međunjima se posebno izdvaja osobaGiambattiste Tomicicha / Tomičića, kojije bio prvi prepisivač hrvatskoga izvornikaZakona Grada Castua od Letta 1400.Taj osnovni zakon Kastavske komuneTomičić je prepisao iz "stareh kgnihzakona ke se nahajagiu u Armariche vazidu na Loxe Comunskoj". Učinio je to pozapovjedi kapetana Jurja Vlaha i gospodesudaca Andreja Pobra i Ivana Baćića1759. godine. Iz citiranih uvodnih riječividljivo je da je kastavski zakon izvornobio zapisan hrvatskim jezikom, ačakavskim dijalektom.G. Tomicich bio je dugogodišnji notar ikancelar, te sudac Grada Kastva, koji jenakon dugih godina rada zaslužio svojumirovinu. Ona je, međutim bila vrlo mala- kao i obično - pa je u trenutku ukinućaIsusovačkog reda (koji je upravljaoKastvom), 1773. godine, napisao molbuza poboljšanje svoga materijalnogpoložaja.Egzistencija svedenana mizerijuU pismu Carskoj komisiji iznioje zahtjev za povećanjemirovine. Obrazložio je toiznošenjem svoje dugogodišnjedjelatnosti u Kastvu. (G.Tomicich je na dužnost kancelarau Kastvu došao nakonJurja Vlaha, koji je 1738. kaoprvi domaći postao kapitanomKastavske kapetanije (Gos -poštije). Na dužnosti kancelarai notara pisao je sve komunskedokumente i činio prijepise (copie).Poznavao je talijanski jezik, a vjerojatno injemački, budući da su istima pisanislužbeni dopisi Kastavskoj komuni.Carskoj je komisiji u svome pismupisanom na talijanskom jeziku, naveopodatak da je 35. godina marljivo i savjesnoradio za probitak i napredakGospoštije, a sada u 73. godini života njegovaje životna egzistencija svedena najedan "mizeran, mizerabilni godišnjiiznos od 45.- Lira, koji mu pripada odkomune kastavske, zbog kojeg se zaistacrvenim čineći i podnoseći ovu zamolbuVisokoj Carskoj Imperialnoj Komisiji“.Nadalje, u pismu je iskazao strah da ćezbog ukinuća Isusovačkog reda i to izgubiti.Nažalost, u Državnom arhivuHrvatske u Zagrebu gdje je pohranjenopismo zamolbe Gianbatistte Tomicichanisam našao i odgovor Visoke CarskeKomisije, pa nije moguće dati odgovor orješenju Tomicichieve molbe. On što još onjemu znamo, da ga na osnovi još nekihdokumenata, na dužnosti zatječemo i1779. godine, dakle šest godina nakonpodneska kojega je uputio ImperijalnojCarskoj Komisiji.U svakom slučaju osobno pismo G.Tomicicha indikativo govori o položajutadašnjega, jednog od vrlo rijetkihintelektualaca Kastavske gospoštije,kojem zahvaljujemo na prijepisu čime jeočuvan osnovni Zakon Grada Kastva,pred kraj XVIII. stoljeća.

TAMARA MATAIJA, NOVA KUSTOSICA MUZEJSKE ZBIRKE KASTAVŠTINEPribližiti zbirku stanovnicima KastvaNakon što je prije nešto više od trigodine ponovno otvorena zajavnost, Muzejska zbirka Kas tav -štine, inače u sastavu Pomorskog i povijesnogmuzeja Hrvatskog primorja, postalaje nezaobilazni dio turističke ponudegrada Kastva. Zbirka je utemeljena prije27 godina na inicijativu Odbora Muzejskezbirke Kastavštine. Krajem devedesetihTamara Mataija.godina prošlog stoljeća zbirka se gasikako bi se vrijedni eksponati zaštitili odpropadanja. Naime, prostor u kojem subili smješteni bio je neadekvatan i privremenozatvaranje Zbirke nametnulo se kaojedino rješenje. Ponovno je oživljena2005. godine zapošljavanjem kustosice,čime je uz financijsku pomoć GradaKastva omogućen primjeren nadzor, zaštita,obrada i prezentacija Muzejske zbirke.Sve donedavno, kustosica Zbirke bila jeKsenija Orelj, a od rujna mjeseca brigu ozbirci preuzela je nova kustosica, TamaraMataija, dipl. povjesničar umjetnosti, dipl.muzeolog i indolog, zaposlena od ranije uPomorskom i povijesnom muzeju. Noveideje za još bolju prezentaciju zbirkejavnosti pripremati će tijekom zime,budući da je u to doba Zbirka za javnostotvorena samo po prethodnoj najavigrupa, s obzirom da prostor ne pružauvjete za rad zimi.Zbirka ipak nije pala u „zimski san“,budući da se uvijek obilježavaju svi datumiznačajni za Kastavštinu, pa je takograđa koja govori o bogatoj povijesti ovogkraja bila dostupna tijekom Bele nedeje.No, vrata muzeja ne otvaraju se samo polokalnom ključu, jer se zbirka uključuje iu veliku kulturnu manifestaciju hrvatskihmuzeja nazvanu Noć muzeja, najavljenuza 30. siječnja 2009. godine, čiji je ciljprikazati muzejske zbirke u malo drugačijemsvjetlu.Govoreći o planovima za budućnost,Mataija ističe kako će se nastaviti sa dosada započetim aktivnostima, pa se tako idalje provodi digitalizacija građe, koja seodvija u sklopu projekta „Hrvatska kulturnabaština“. Cilj projekta nije samo po pi -sati građu za internu uporabu muzeja, veći zaštititi predmete i omogućiti da ih pro -uči što više ljudi. Trenutno je putem webstranicewww.ppmhp.hr. moguće vi djetiMuzejska zbirka Kastavštinefotografiju Članova društva Istarska vilaiz Kastva s početka 20. stoljeća ili paksliku starinskog mlinca za kavu, uznavođenje donatora predmeta.Nekadašnji entuzijazam donatora, većinomstanovnika Kastavštine, koji su poklonilivelik broj predmeta za prvi postavzbirke nastavlja se i danas, pa građani idalje spremno doniraju fotografije i pred -me te, pa njihove osobne uspomene postajudio kolektivne povijesti. Upravo ćeslike iz obiteljskih albuma biti značajnakarika prilikom dopune i obnove dijelapo stava posvećenog narodno-oslobodilačkojborbi. Tako bi Muzejska zbirka,ko ju je do sada posjetio značajan broj turista,ponekim novostima pokušala privućii više lokalnog stanovništva. Baštinu svojegakraja pobliže će imati priliku upoznatii najmlađi – uz kontinuirane posjeteučenika osnovnih škola, u Muzejskoj zbircinastavit će se i s tematskim radionicamaza djecu.Tako će se baština Kastavštine, uz novukustosicu koja i sama vuče korijene izovog kraja, i dalje otkrivati domaćem sta -no vništvu i turistima, te sigurno i dalje do -bivati priznanja, poput priznanja za uređe -nost zbirke dodijeljenog u sklopu akcijePri morskog radija „Korak do mora, dvado gora“.Što to krije Muzejska zbirka, mo že sepogledati uz najavu na tel. 213-578.S. RadovićKASTAV DOBIO JOŠ JEDNU UDRUGUUdruga „Murtilica“za promicanje zdravoga životaU listopadu ove godine okončane su sve potrebne predradnje inova kastavska udruga pod imenom „Murtilica“ mogla jezapočeti s radom.Cilj Udruge je da se zalaže i promiče zdravu prehranu i prirodnuaromakozmetiku, izradu ekoloških proizvoda od prirodnih irecikliranih materijala na području Primorsko-goranske, Istarskežupanije i cijele Republike Hrvatske.Svoje ciljeve Udruga planira ostvarivati kroz sljedeće djelatnosti:prihvat mladeži i razvijanje njihovog interesa za principe inačela zdravog, kvalitetnog, kreativnog življenja i stvaranja;sudjelovanje u programima u organizaciji Udruge; poticanječlanova na zajedništvo i zajedničku suradnju u svrhu ostvarivanjazajedničkih interesa u okviru Udruge; razvijanje i unaprjeđivanjesuradnje sa srodnim organizacijama radi ostvarenja zajedničkihciljeva u zemlji i inozemstvu; organiziranje kulturnih iumjetničkih manifestacija – izložbi, sajmova, edukacija, seminara,radionica i tribina; suradnju s članovima osiguravati informativnimlecima, objavama i informacijama putem javnih medija,biltena i časopisa, elektronske pošte i web stranica Udruge(www.murtilica.hr). Na području Grada Kastva u idućoj godiniodržati će se nekoliko radionica prirodne kozmetike, a obavijestio njihovu održavanju bit će pravovremeno istaknute na oglasnimpločama Grada Kastva.Sjedište Udruge je u Kastvu, Spinčići 172 A, a Udrugu zastupapredsjednica Anđelina Toto. Svi zainteresirani za uključivanje urad Udruge mogu se javiti na tel. broj 276-433, ili e-mail ginkatoto@gmail.comili ginatoto@net.hr.Glas kastavski39

TurizamIZ RADA TURISTI^KE ZAJEDNICE GRADA KASTVANovi kastavski prospekti našli su svoje mjesto na štandovima turističkih sajmovaUsklopu planiranog programarada, Turistička zajednicaGrada Kastva u proteklom jerazdoblju sudjelovala u organizacijiili suorganizaciji nizaturističkih, kulturnih, zabavnih, sportskihi drugih događanja. Zajedno s Gradom iKD „Bršjanovac“, Turistička zajednicasudjeluje u organizaciji programa Belenedeje. Zahvaljujući poticaju Turističkogureda, posjetitelji Bele nedeje mogli surazgledati Muzejsku zbirku Kastavštine,Bačvarsku zbirku, Kot larsku zbirku iSpeleogaleriju. U vrijeme manifestacijeorganiziran je i cjelodnevni info-punkt usklopu Turističkog ureda, a predstavniciTZ ugostili su na Beloj nedeji i predstavniketurističkih zajednica GradaDubrovnika i Općine Velika.U sklopu Bele nedeje Turistička zajednicaorganizira i izbor najljepših okućnica,a posebno izbor najljepših okućnica međuiznajmljivačima turističkih apartmana,kojima se zahvaljuju na doprinosu koji sudali ljepšem ugođaju Grada Kastva, nozahvala je upućena i ugostiteljskim objektima,restoranu Kukuriku, Guitar caffeu,bistrou Loža, Kastav pubu i restoranuVidikovac, za brigu o vanjskom uređenjuprostora ugostiteljskih objekata, kao iŽupnom uredu Kastav, koji uređenjemsvojih objekata i okoliša doprinoseljepšem izgledu stare gradske jezgre.Turistička zajednica tradicionalno jeorganizirala i još jedan natječaj za izbor40 Glas kastavskinajbolje amaterske fotografije uz Belunedeju, kao i izbor najljepše uređenogštanda.Kvalitetna predstavljanjakastavske turističke ponudeSredinu listopada u Kastvu je obilježioprogram brdsko-biciklističke manife -stacije Park šuma Lužina 2008. u kojemje TZ sudjelovala kroz podjelu prikladnihpromidžbenih materijala i suvenira. Dostaje truda tijekom godine usmjereno i nakvalitetno predstavljanje na sajmovima,pa je tako Kastav predstavljen na turističkimsajmovima u Vicenzi, Luganu,Leipzigu i još nekoli cini gradova, prijesvega zahvaljujući trudu informatoraHTZ-a, Ivana Salamona.Kastav svojim položajem u zaleđu Rijekei Opatijske rivijere, raznolikom kulturnoturističkom,gastro ponudom te tradicijomi običajima privukao je i ove godinemnoge posjetitelje, a za mnoge od njihTuristički ured Kastav organizirao je programeupoznavanja Kastva.Turistički ured kontinuirano obavještavasve medije o događajima i zanimljivostima,a kroz narudžbe komercijalnih prilogadodatno doprinosi promociji kulturnoturističkeponude u Kastvu. Sustavno seprikupljaju podaci o događanjima napodručju grada Kastva koji se objavljujuu „Kvarneru iz dana u dan“, odnosno uturističkom glasilu "Kvarner Info 2008.".Porast turističkihdolazaka i noćenjaU razdoblju od siječnja do listopadavidljiv je porast u ukupnom brojudolazaka turista u odnosu na isto razdobljeprošle godine, i to za 26 posto.Zabilježen je veći broj dolazakadomaćih turista (za 15 posto) i posebnostranih turista (za 29 posto). U istomrazdoblju očit je i porast u noćenjima -noćenja domaćih turista porasla su zajedan posto, a stranih za 34 posto. Urujnu je na području Kastva zabilježenopovećanje u ukupnom broju dolazakaturista, u odnosu na 2007. godinu, i tood 45 posto. Ostvareno je ukupno 536noćenja, od kojih su domaći turisti ostvarili111, a strani 425 noćenja.Povećanje u ukupnom broju dolazakagostiju ostvareno je i u listopadu, i to za4 posto više u odnosu na 2007. godinu.Multimedijalnaprezentacija KastvaTuristički ured TZ grada Kastva intenzivnoradi i na projektu „Multimedijalneprezentacije Kastva“, koji je u završnojfazi, s obzirom da je web stranica,www.kastav-touristinfo.hr, u funkciji.Novi prospekt u šest jezičnih varijanti(hrvatski, engleski, talijanski, njemački,francuski, slovenski) otisnut je, a CDROM razglednica u završnoj fazi izrade,

Turizamističu u kastavskoj TZ. Pripremljeni su iprijavljeni brojni programi na natječaje zasufinanciranje iz sustava Turističke zajednicePrimorsko-goranske županije, GradaKastva, Ministarstva kulture, kao iMinistarstva turizma.Osim navedenih aktivnosti, Turističkiured ostvario je i mnoge druge aktivnosti.Tako je direktorica Turističkog ureda TZ,Dolores Kukurin, sudjelovala na sastankuu Pivki, gdje se raspravljalo o mogućnostimarealizacije projekta "Prekrižanemeje", raspisanog u okviru Operativnogprograma EU - IPA Slovenija - Hrvatska2007.-2013.Akcijski plan razvoja turizmaU listopadu je donešen Akcijski planrazvoja turizma Grada Kastva, koji je prihvatiloTurističko vijeće TZ gradaKastva, kao i Gradsko vijeće Kastva.Kastavcima brojnenagrade u turističkimakcijamaProgrami koje Grad Kastav i TZ GradaKastva u suradnji sa mnogim turističkimi kulturnim djelatnicima ostvaruju uKastvu prepoznati su i od medija. Uopatijskom hotelu "Četiri opatijska cvijeta"5. studenoga održana je završnica turističkihakcija "Primorsko jedro", "Go-ran ska razglednica" i "Korak od mora,dva od gora" u organizaciji Primorskogradija i Turističke zajednice Primorskogoranskežupanije. Na njoj su uručenenagrade najboljim turističkim djelatnicimai subjektima u Primorsko-goranskojžupaniji na područjima obuhvaćenimaakcijom, a tom se prigodom okupilo 40-ak predstavnika turističkih zajednica našežupanije i brojni uzvanici.Brojne nagrade i priznanja u akciji "Ko-rak od mora, dva od gora" osvojio jeupra vo Grad Kastav kastavska Turističkazajednica, i to u sljedećim kategorijama:ponuda kulturno-zabavnih sadržaja,ponuda promidžbenog materijala, uređenostmuzejskih zbirki (Zavičajnezbirke Kastavštine), turistički moving(dodijeljeno od strane Turističke zajednicePGŽ-a), priznanje za najbolju webstranicu(dodijeljeno od strane Novoglista).Riječ je o akcijskom planu razvoja turizmacjelokupnog kastavskog područja,koji obuhvaća vremensko razdoblje svedo 2012. godine. Izrada plana uz ostalo,za cilj ima i stvoriti elemente brandingaza područje Kastva, a kao brandovi kastavskogpodručja istaknuti su stari gradKastav, kao jezgra hrvatske povijesti ikulture, kastavska tradicija, enogastronomijai Kastafsko kulturno leto. Višeo Akcijskom planu pročitajte na stranicama6 i 7.Turistički ured u prosincu započinje ipripreme za manifestaciju Pust va Kastve.Osim osmišljavanja programa, izradepromidžbenog materijala i promidžbemanifestacije, Turistički ured koordinira isve aktivnosti sudionika manifestacije -od programa početka Pusta "Antonjskirog" do Pepelnice.Sanja GAŠPERTNagrada za najbolji restoran pripala jerestoranu Kukuriku, vlasnika NenadaKukurina, o kojem smo češće pisali i nastranicama Glasa kastavskoga, prijesvega o priznanjima koja redovito osvaja,dok je najbolje uređeni ugostiteljskiobjekat gostiona Vidikovac. Najboljomturističkom djelatnicom u gradovima iopćinama obuhvaćenima akcijom pro -glašena je Mira Bujan, vlasnica restoranaVilla Mira iz Kastva.Dodjeljene nagrade kastavskim ugostiteljskimobjektima - Kukuriku, Vidi ko -vac i Villa Mira još su jednom potvrdilevisoko kvalitetnu ugostiteljsku ponudu,koja je nositelj turističkoga razvojaKastva. No, isto tako potvrdile su i kolikoje važan doprinos udruga i entuzijastakoji su, zajedno s Gradom i Turis tičkomzajednicom svoj trud uložili u uređenjeiznimnih zavičajnih zbirki poput Bač -varske, Kotlarske i uskoro Pekarske, kaoi organizaciju velikih manifestacijakoje pronose glas oKastvu daleko izvan hr -vatskih granica, kao što je toKastafsko kulturno leto ilipak razni fe stivali u organizacijiGlaz be nog društvaSpinčići, te ud ruga GradKulture, Kanat i Ar munika.Na izradi web stranice, kao idrugih materijala u sklopuprojekta multimedijalne pre -Turistička zajednicaGrada Kastvaželi svima ugodne i veselebožićne blagdanete uspješnu Novu godinudjelatnici Turističke zajedniceGrada Kastvazentacije Kastva surađivali su mnogi, aovo priznanje za najbolju web-stranicupovod je da se spomenu i njihova imena.Tekstove su pripremale Veljka Spinčić-Rajko i Mirela Kričkić-Marcan, foto gra -fije su djelo domaćih fotorepor tera Vje -ko slava Frlana (pok.), Aleksandre Jur -dana, Vedrana Karuze, Branka Kukurina,Linde Marin, Branka Muždeke i MarkaValjka. Autor glazbene podloge webstranice je Damir Halilić-Hal, a skladbuje otpjevala Vivien Galletta. Web stranicuizradila je tvrtka „Gideon Multimedia“, auz djelatnice Turističke zajednice, direktoricuDolores Kukurin i stručnu suradnicuIngrid Knapić, te redaktore BrankaKukurina i Ervina Dubrovića, surađivalisu još i mnogi drugi, prevoditelji, lektori,ali i svi oni koji su tijekom pripremematerijala pomogli svojim savjetima iinformacijama, pa je ovo svima zajedničkopriznanje.Dobitnici priznanja u turističkoj akciji"Korak od mora, dva od gora"Glas kastavski41

RazgovorMIRA BUJAN, dobitnica nagrade za najboljeg turisti~kog djelatnika u akciji „Korak od mora dva od gora“Ugostiteljska pri~a duga 40 (i malo vi{e) godinaPriznanje za najboljeg turističkog djelatnika, u sklopu akcija Primorskog radija "Primorsko jedro", "Goranska razglednica"i "Korak od mora, dva od gora" Miri Bujan tek je jedno u nizu vrijednih priznanja ugostiteljskoj obiteljiBujan, čiji je restoran već godinama među 100 vodećih restorana u HrvatskojMira Bujan sa suprugom JožomRestoran Villa Mira već godinama ima svoje mjesto među 100 vodećih restorana u HrvatskojPriznanje za najboljeg turističkogdjelatnika u sklopuakcija Primorskog radija"Primorsko jedro", "Goran-ska razglednica" i "Korak od mora,dva od gora", početkom studenogadošlo je u ruke jedne Kastavke –Mire Bujan. Sa svojom obitelji onavodi nadaleko poznati restoran VillaMira. No, renome nije izgrađenpreko noći, već je rezultat više od 40godina duge ugostiteljske priče, kojamože popuniti podeblju knjigu.„Dolazim iz mnogobrojne obitelji izMarčelja. Bilo nas je šestero djece, aotac nam je rano umro pa smo mi,kako bismo pomogli mami, počelirano raditi. Tako je započeo mojugostiteljski rad, koji traje više od 50godina. Najprije sam počela raditi uriječkim hotelima Park i Jadran, tekavani Kontinentala, a uz posao sampohađala Ugostiteljsku školu uOpatiji“, ispričala nam je Mira Bujano svojim prvim koracima u ugostiteljstvu.U riječkim hotelima upoznala je isvog supruga Jožu Bujana, vrsnog icijenjenog ugostitelja. Upravo zato jeon u hotelima Park i Jadran te Zlatnojškoljci služio sve državnike koji suposjećivali Rijeku – gosti su bili JosipBroz Tito, Che Guevara, ali i glumacKirk Douglas i pisac MiroslavKrleža.Sa suprugom koji je dobro ispekaougostiteljski zanat, 1966. godine,42 Glas kastavskigospođa Mira pokrenula je privatnirestoran.„Bio je veliki izazov krenuti u tajpothvat, jer privatnih ugostitelja u tovrijeme nije bilo puno. Preuzela samu najam zapušteni ugostiteljski prostoru Domu Partizan u Kastvu, kojegsam dogradila, uložila znatna sredstvai lijepo uredila. Prva sam uvelatoplu kuhinju u Kastvu s bogatimribljim i mesnim roštiljem. Prostortada nazvan Vidikovac i danas nosi toime. Ubrzo smo postali popularni pokvaliteti, ugodnom okruženju,domaćoj atmosferi, a zahvaljujućipoznanstvima i dobrom glasu koji sepronosio od usta do usta, posjećivalisu nas iz cijele Rijeke i okolice,“ispričala nam je Mira Bujan, istaknuvšikako nisu dolazili samo domaćigosti, već su u ono vrijeme Kastavrado posjećivali u turisti. Tada susklopljena prijateljstva s gostima, odkojih neka traju i danas.Nakon šest godina rada u Vidikovcu,otvorili su sadašnji restoran naBrestovicama. Višegodišnji trudnagrađen je mnogim priznanjima, odVečernjakovih zvjezdica i plaketaNovog lista do nagrada privrednika iobrtnika. Već godinama nalaze semeđu 100 vodećih restorana uHrvatskoj, a u novije vrijeme dolaze inagrade u sklopu akcije „Korak odmora, dva do gora“.Restoran se konstantno uređuje imodernizira, pa tako od 2002. godineVilla Mira ima 25 ležaja u 11 lijepouređenih i klimatizirani soba skupaonicom, balkonom, internetom itelevizijom. Gosti u pansionu izkojeg se pruža prekrasan pogled naKvarnerski zaljev uglavnom su izItalije, Slovenije, Austrije iNjemačke, ali ih je bilo i iz Izraela,Južne Amerike i SAD-a.Obitelj Bujan turizam sagledava punošire od vlastitog restorana, pa tako odprvog dana postojanja Turističkezajednice grada Kastva Villa Miraima svog predstavnika u Turističkomvijeću - najprije je to bila kćer Sandi,a danas njezina sestra Andreja.Andreja je danas kvalificirana samo -stalna kuharica i zajedno sa svojimsuprugom Igorom vodi restoran.Mira Bujan kazala je kako je vrlozadovoljna načinom na koji GradKastav i Turistička zajednica gradaKastva doprinose razvoju turizma:„Nadam se da sam u ovom turističkomprosperitetu i ja doprinijela.Najviše me vesele naši gosti. Znate,oni koji su se ovdje ženili prije 40godina i danas dolaze i slave kod nas40. godišnjicu braka. Danas kod nassvadbene svečanosti, krštenja,proslave diploma, imaju njihovadjeca, a i unuci. Ovdje se, vjerovali iline, vjenčalo oko 2000 ljudi. Stoga nečudi otkud toliko pozitivne energije unašem restoranu. Možda se zbog togasvi vraćaju“.

UdrugeGLAZBENO DRUŠTVO „SPIN^I]I“Poziv na božićni koncertNa kraju još jedne godinetradicija je da se okrenemoi pogledamo na uspjehe,neuspjehe i svaostala događanje tijekomgodine, ali i predstavimo planove za2009. godinu.Godina na izmaku ostat će namzapamćena po nabavi čak četri novainstrumenata koji su nabavljeni uzpomoć Grada Kastva, Primorskogoranskežupanije, Ministarstva kulturei prijatelja – nova flauta, tenor, fligornai trombon. Također je uspješno organizirani 12. međunarodni festivalpuhačkih orkestara „Kastav 2008.“, nakojem je uz drage prijatelje iz Vrbovcanastupio i najbolji svjetski puhačkiorkestar - Pihalni orkester Ravne naKoroškem iz Slovenije.Od gostovanja treba izdvojiti nastup uSt. Gotthardu, nedaleko Linza uAustriji. Domaćini su organizirali natjecanjepuhačkih orkestara GornjeAustrije, a Spinčićeva muzika nastupilaje kao jedini gostujući orkestar.Nastupalo se tijekom godine ponajvišepo našoj Kastavštini i Primorskogoranskojžupanije, od Vrbovskog,Malinske, Matulja do Grobnika i Čavli.A nastupali smo i kod dragih prijatelja,na manifestaciji „Kaj su jeli naši stari“u Vrbovcu i na susretu u Anhovu uSloveniji.Organizirali smo i tradicionalnu „NoćSpinčićeve muzike“ u sklopuKastavskog kultrurnog leta gdje nam jegošća bila Maja Blagdan. Nažalost,zbog nevremena jedna ugodna iglazbom ispunjena večer je ostala jedjelom neispunjena. Nasreću, uspješnoje organizirana veselica – Spinčići vamuzike i domaćoj besede na tarace pulSpinčić.Za najveći kastavski blagdan Belunedeju ugostili smo Gradsku glazbuZadar, koji su se nakon zajedničkogotvaranja Bele nedeje i mimohoda,predstavili kastavskoj publici i odličnimkoncertom. Naravno, naši novi prijateljipozvali su nas na uzvratni susretu Zadru tijekom 2009. godine, kakobismo nastavili uspješnu suradnju.Za kraj godine nam tradicionalno ostajuBožićni koncert, 25. prosinca uCrkvi sv. Jelene u Kastvu i Novoletnikoncert, 26.prosinca u Domu BraćeMatešić na Šporovoj jami. Ove godinena božićno – novogodišnjim koncertimapublici će se predstaviti četiri novačlana orkestra - Maja, Sunčana, Nik iGordan, a na novogodišnjem koncertukao gošća će nastupiti i poznata umjetnicaMaja Blagdan.Što se tiče rada društva, krajem svibnjaodržana je izborna skupština te su namandat od dvije godine izabrani noviUpravni odbor i Nadzorni odbor. Zapredsjednika je ponovno izabran DanielKlanjac. Krajem rujna, a nakon dogovoras članovima, kao i drugim društvima,Glazbeno društvo „Spinčići“ je kaojedan od suosnivača stupilo uZajednicu puhačkih orkestaraPrimorsko-goranske županije koja zasada okuplja 13 orkestara. Cilj ovezajednice je da promovira muzičkiamaterizam, kulturu i prijateljstvo tečvršće povezivanje svih orkestara.Nastupom krajem svibnja na 33. susretupuhačkih orkestara Istre u Rabcu,Glazbeno društvo "Spinčići" preuzeloje službenu zastavu susreta i tako prihvatilodomaćinstvo 34. susreta puhačkihorkestara Istre u Kastvu 2009.godine. Ova manifestacija okupljadvadesetak or ke -stara iz cijele Is -tre, dijela Primor -sko-goranske žu -panije, te slovenskogprimorja.Posljednji put Is -tarska smotra uKastvu održana jedaleke 1987. go -di ne. Predviđenibroj sudionika su -sreta kreće se oko1.000 sviračaamatera, što je impozantan broj su -dionika i potvrđuje koliko je za topotrebna dobra organizacija, ali uziskustvo i volju članova društva i svihprijatelja od Grada Kastva, TZ GradaKastva i svih drugih, ova manifestacijapotvrdit će gostoljubivost Kastavaca.Od ostalih planova za 2009. godinu tuje uvijek nabava novih instrumenata, tenastupi u Hrvatskoj i inozemstvu. Utijeku su pregovori za nastupe u Pečuhuu Mađarskoj, zatim u češkoj metropoliPragu, nastup u Švicarskoj nedalekoLuzerna, na Bohinju u Sloveniji te uZadru. Naravno da će svi ovi planoviovisiti o financijskim mogućnostima,ali gdje ima volje uvijek se iznađu imogućnosti.Za kraj ovog pregleda aktivnostiGlazbenog društva „Spinčići“ zahvaljujemse na svesrdnoj pomoći i suradnjiGradu Kastvu, TZ Grada Kastva,Primorsko-goranskoj županiji, Mini -starstvu kulture, mnogim dragim prijateljimai suradnicima.Ujedno pozivam sve drage prijatelje danas dođu poslušati na Božićnom koncertu,25. 12. u 11 sati, te Novoletnomkoncertu u Šporovoj jami, 26. 12. u 20sati.Sretan Božić i Uspješnu Novu godinužele Vam članovi Glazbenogdruštva „Spinčići“.Predsjednik GD „Spinčići“Daniel KlanjacOrkestar GD „Spinčići“ s gostima iz Zadra ispred Sv. JeleneGlas kastavski 43

UdrugeUDRUGA KANAT – ŽENSKA I MUŠKA KLAPA KASTAV15. OBLJETNICA RADA MUŠKE KLAPE KASTAVSve~ani koncert Glas zvoni uHKD-u na Su{akuZačeci današnje muške klapeKastav sežu u lipanj 1992.godine, a nalaze se u spontanimmeđusobnim susretimanekoliko zaljubljenika u a cappellamuziciranje kao i u nebrojene ljepotegrada Kastva. Zoran Grbčić (I.tenor), Miodrag Zajc (II. tenor), SašaMatovina (bariton) i Vedran Mlakar (bas)nisu niti slutili da će radost njihovih susretauroditi bogatim plodom, koji ćetijekom minulih 15 godina obogaćivatikulturni mozaik našeg zavičaja. Mladaklapa Kastav nije samo pjevala, nego seaktivno uključilau organizacijukulturnog životagrada Kastvasudjelujući takoi u postavljanjimatemelja da -nas prestižnekul turne manifestacijeKas -tafsko kulturnoleto. Tako 12.rujna 1992. go -dine Klapa organizira1. Susretklapa SjevernogMuška klapa „Kastav“Jadrana, koji je idvije narednego dine održan pred prepunom Lokvinom.Bio je to ujedno i prvi javni nastup mladeklape Kastav. Nakon porođajnih muka itraženja, klapa Kastav vremenom postajeu svom radu i djelovanju sve ozbiljnijiansambl izrastajući tijekom 1995. godineu klapu koja pred sebe postavlja uvijeknove glazbene izazove. Tako se onauključila i u očuvanje, ne samo glazbenebaštine već i narodnih običaja, oživljavajući1995. godine običaj koledvanja uKastavštini, koje je potpuno nestalo ugodinama nakon 2. svjetskog rata.Muška klapa Kastav u minulih 15. godinabilježi brojna gostovanja, nagrade i priznanjana festivalima u našoj zemlji. Tako44 Glas kastavskije klapa Kastav jedna od najnagrađivanijihna Festivalu dalmatinske pisme uKaštelama, na Smotri klapa u Senju, dokje na Festivalu istarskih klapa u Buzetu sčetiri pobjede uvjerljivo najuspješnijasudionica ovog festivala. Klapa se radoprisjeća i pobjede na MIK-u 2003. godineu društvu s Đinom Picinić. Potvrdakvalitetnog rada došla je još jednom izredova struke kada se, 2006. godine, saskladbom 'Vo je naša zemlja, s albumaIskre vremena muška klapa Kastav našlau finalnim nominacijama za hrvatskudiskografsku nagradu Porin 2006. u kategorijiNajbolja klapska izvedba.Klapa je do sada objavila tri CD-a i jedanDVD. Prvi je objavljen 1997. godine podnaslovom Svojmu gradu i plod je nastojanjaočuvanja glazbene baštine našegkraja te kao takav predstavlja pravurijetkost u klapskom svijetu sjevernojadranskihprostora. Drugi CD U plavombeskraju… s obradama evergreena hrvat -ske zabavne glazbe objavljen je 2001.godine, dok je treći CD i prvi DVD,objavljen 2005. godine. To je zajedničkiprojekt ženske i muške klape Kastav, aradi se o snimci velikog humanitarnogkoncerta Iskre vremena, krune velikeistoimene humanitarne akcije, kojom je upotpunosti opremljena soba za multisenzornustimulaciju Centra za rehabilitacijuRijeka, prva takve vrste u Hrvatskoj.Glazbenim programom ovog projekta,2006. godine Klapa odlazi na koncertnuturneju Iskre vremena u okviru kojesamostalno nastupa u koncertnojdvorani VatroslavaLisinskog u Zagrebu.Značajan dio aktivnostimuške klape Kastav usmjerenje k predstavljanjunaše kulturne i glazbenebaštine van granica našedomovine. Na svoje prvo,od ukupnih 17 međunarodnihgostovanja, Klapaodlazi 1998. godine te je odtada na njima posjetila 11 zemalja na trikontinenta svijeta, svugdje nailazeći naotvoreno oduševljenje publike. Boravilaje tako u Austriji, Brazilu, Italiji, JužnojKoreji, Mađarskoj, Malti, Meksiku,Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji i Španjolskoj.Vezano uz međunarodna gostovanjatreba istaknuti kako je klapa Kastav prvai jedina klapa iz Hrvatske, koja je sudjelovalai osvojila olimpijske medalje napovijesnoj 1. Zborskoj olimpijadi u austrijskomgradu Linzu 2000. godine i da jevlasnik prve zlatne olimpijske medalje,koju je ikada osvojila neka hrvatskaklapa, a bilo je to na 2. Zborskoj olimpijadiu južnokorejskom gradu Busanu.Muška klapa Kastav unatoč svim promjenamau svom sastavu te teškoćama s kojimase katkada suočavala u svome radunastavlja svoje djelovanje i dalje. Srećom,spomenutim promjenama nikada se nijeugrozila jezgra klape, koja je tu od 1995.godine. Neumorna petorica – SandroPauletić, Saša Matovina, koji je umjetničkivoditelj Klape od 1994. godine, BojanStanić, Denis Crnjaković i Dino Škamo,koji su, zajedno s kasnije pridošlim Ro -bijem Štefančićem, Mislavom Gallerom,Zlatkom Vičićem i Zoranom Bunetom idanas tu, prebrodili su i najteže trenutke.Današnji sastav Klape, koji djeluje od2001. godine, želeći se prisjetiti svih onihnajljepših trenutaka svoga glazbenogdruženja te na taj način podariti još jedankvalitetan glazbeni događaj publici našegkraja priredio je svečani koncert Glaszvoni povodom 15. obljetnice uspješnograda Klape. Koncert je održan u nedjelju,7. prosinca u Hrvatskom kulturnom domuna Sušaku, a nastup klape obogaćen jenastupom vrhunskih glazbenika, koji suKlapu instrumentalno pratili u dijelurepertoara. Gosti koncerta bili su DanielNačinović i ženska klapa Kastav.Veliki koncert uz 15. rođendan klapeu HKD-u na Sušaku

SportŽENSKA KLAPA KASTAVZborski festival uBrazilu i božićni koncertiu New YorkuŽenska klapa Kastav, sudjelovala je od16. do 24. rujna 2008. godine na 17.Međunarodnom zborskom festivalu"Cabo Frio" u brazilskom gradu CaboFrio. Poziv za sudjelovanje na ovomFestivalu Klapa je dobila od strane njegovogdirektora Ruy Capdeville, inačedirigenta pjevačkog zbora domaćinaCoral Cantavento – Ferlagos, koji je uzSecretaria Municipal de Cultura jednogod njegovih organizatora. Za boravka naovom Festivalu ženska klapa Kastavodržala je 5 cjelovečernjih koncerta i to:17. rujna u Prefeitura de Cabo Frio uCabo Friu, 18. rujna u gradskom kazalištuTeatro Municipal u Cabo Friu, 19.rujna u gradskom kazalištu TeatroMunicipal u Cabo Friu, 20. rujna u crkviIgreja Matriz de Nossa Senhora daAssumpção u Cabo Friu, 22. rujna uSecretaria Municipal de Cultura de CaboFrio u Cabo Friu. Naspomenutim koncertima ženskaklapa "Kas tav" se predstavilašarolikim repertoaromizvodeći du hovneskladbe hrvatskih i svjetskihskaladatelja, narodne napjeveIstre, Hrvatskog primorjai Dalmacije te skladaneklapske kompozicije. Porednavedenih koncerata, ženskaklapa Kastav je 21. rujnanastupila i na ju tarnjoj sveča -noj misi u crkvi Igreja Matrizde Nossa Sen hora da Assum -pção u Cabo Friu, na kojoj jesvaki zbor, koji je sudjelovao naFestivalu, nastupio s jednom duhovnomskladbom, dok su svi zborovi zajedničkiizveli Händelovu Haleluju. Osim ženskeklape Kastav na Festivalu su sudjelovalizborovi: Coral de cámara Continuo izSopota – Poljska, Coralmunicipal de Petró polis izPetrópolisa – Brazil, CoralCantavento iz Cabo Fria –Brazil, Grupo vocal Bocaque usa iz Niteróia – Brazil,LandesjugendchoirBrandenburg iz Potsdama –Njemačka i Coral da universidadfederal de Viçosa izŽenska klapa „Kastav“ na sambadromu u Riu Viçose – Brazil.Oduševljenjepublike i ostalih zborova učesnikaFestivala na svim spomenutim nastupimaženske klape Kastav, još su jednomdokazali prepoznatljivost i visoko-umjetničkuvrijednost našeg kulturnog blaga usvjetskim razmjerima, kao i visokokvalitetnedosege našeg kulturno-umjetničkogamaterizma. Odlazak ženskeklape "Kastav" na Festival u Brazilu fi -nan cijski su podržali Grad Kastav, Mi ni -starstvo kulture Republike Hrvatske iPri morsko-goranska županija. Zahva -ljujući dosadašnjem vrlo uspješnom dje -lovanju ženske klape Kastav i snažnojmeđunarodnoj aktivnosti nedav no je stigaopoziv za njeno gostovanje u NewYorku od strane tamošnje Matice hr vat -skih iseljenika. Povod ovom go stova njusu božićni koncerti ženske kla pe Kastav,koji će se održati 21. prosinca i na polnoćki,na badnju večer, 24. prosinca.Jedan od nastupa Ženske klape „Kastav“ u BraziluTAE-BO AEROBICOd sada i BodyWorkoutViše je primjera iz života kada suljudi kroz sport i rekreaciju ponovouspostavili ravnotežu u životu, nesamo fizički, već i psihički, a govorećio svojim iskustvima, moj biživot bez sporta bio nezamisliv.Najvažnija je odluka – bolja po kre -tljivost mišića, opskrba tijela kisikompostiže se tijekom treninga. Ova taj -na, zapravo i nije tajna – bit je u idejiu našim glavama – jer trenutno ne -mamo vremena zbog ovoga ili onoga,i da ćemo krenuti „od idućeg ponedjeljka“,„idućeg mjeseca“ ...Jednostavno je – treba početi odmah,sada, ne odgađati odluku za sutra. Ti -me preuzimamo stvari u svoje ruke,krećemo putem zdravlja, emocio nal -ne stabilnosti i duhovnosti. Današnjistresan i nezdrav ritam života izlaženaše tijelo velikim naporima – rezultatsu opća malaksalost, loše držanje,bolovi u zglobovima i kralježnici.Kontinuiranim treningom s ciljanimvježbama nestaju „kritične točke“ –tijelo se vježbanjem učvršćuje, mije -nja, masni jastučići se smanjuju, iukupno se osjećamo bolje. Uz glazbu,nošeni pozitivnom energijom grupe,bez problema odradit ćete trening.Ako ste zainteresirani za dinamičantrening uz glazbu i aerobic u kombinacijipokreta iz borailačkih vještina,priključite nam se. Novost u ponudiod sada je i Body Workout – vježbesnage i oblikovanja tijela koje se idealnodopunjavaju s programom taeboaerobica. Grupe su raspoređene ujutarnjim i večernjim terminima.Voditeljica programa je Lorena Za m -lić, majstorica karatea III. dan, a kon -taktirati je možete na broj 091/224-11-19.Neka vaša novogodišnja odluka budezdraviji i kvalitetniji život, da uvijeknađete malo vremena za sebe i svojetijelo i zdravlje – posvetite im malovremena. Nikad nije kasno za početaktakvih aktivnosti i zato - sve najbolje!Glas kastavski45

UdrugeGRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KASTAVVrijeme darivanja za sve potrebiteU sklopu akcije „Solidarsnost na djelu“ u Domu Braće Matešić u Šporovoj jami organizirana jeakcija prikupljanja odjevnih predmeta, u kojoj je prikupljeno više od tone i pol odjeće i obuće46 Glas kastavskiODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINAZdenka Badanjaknova predsjednicaKrajem studenog održana jeIzborna skupština Gradske organizacijeCrvenog križa Grada Kastva.Za novu predsjednicu organizacijeizabrana je Zdenka Badanjak, zatajnicu Biserka Radovčić, a za blagajnicuGordana Kršulja. U Odborsu još izabrane: Marija Večerina,Jagoda Jurčić, Mira Spinčić, ĐurđaDavidović i Meri Cech, dok je AnkaDukić delegirana u SkupštinuCrvenog križa Rijeke.Skupštinu je pozdravio gradonačelnikGrada Kastva Dean Jurčić, tezahvalio vrijednim volonterkamana svim aktivnostima koje provode,posebno se zahvalivši, uz prigodnipoklon, dugogodišnjoj predsjednicigradske organizacije Mariji Veče -rina. Skupštini je u ime Crvenogkriža Rijeka prisustvovala njegovatajnica Marija Vičić.Nakon kraće ljetnestanke, Crveni križGra da Kastva u rujnuje nastavio sa svojimredovitim aktivnostima,pa su tako ponovno započele teadovježbe za sve zainteresirane žene.Riječ je o vježbama za koje vladaveliki interes, s obzirom da one, kakoističu stručnjaci, pomažu u sprječavanjuosteoporoze, što se nakonkraćeg vremena vidi prilikom rendgenskogsnimanja kostiju.- Kosti su tada jače, što nam potvrđujui sami liječnici i medicinske sestre.Zbog toga smo veoma zadovoljne, jerje time aktivan i naš Klub za osteoporozu.Također, nadamo se kako ćese te vježbe nastaviti održavati isljedeće godine, kaže Meri Večerinaiz kastavskog Crvenog križa.Govoreći o aktivnostima u proteklomrazdoblju, Večerina ističe kako je kastavskiCrveni križ u listopadu bioaktivan u organizaciji akcije Soli -darnost na djelu, koja je tradicionalnoodržana i na području Kastavštine. Usklopu te akcije, ističe, aktivisticeCrvenog križa distribuirale su nov -čane bonove, od kojih prikupljenanov čana sredstva idu u humanitarnesvrhe. Također, u Domu Braće Mate -šić u Šporovoj jami organizirana jeakcija prikupljanja odjevnih predmeta,prilikom koje je prikupljenoviše od tone i pol odjeće i obuće, kojaje odvežena u Rijeku.Mjesec darivanja, prosinac, kastavskije Crveni križ započeo upravo s darivanjem,kako to i inače čini svih proteklihgodina. Samo darivanje ove jegodine, kao i prethodnih, započeloveć s blagdanom sv. Nikole, kada suaktivistice Crvenog križa najprijedarivale djecu, polaznike pet dječjihvrtića - dva odjela Dječjeg vrtićaVladimir Nazor iz Kastva, "Kocka" i"Poneštrica" te Dječji vrtić Matulji,koji pohađaju mnoga djeca s područjaKastavštine. Zajedničkim slatkimdarovima i ove su godine darivani iučenici nižih razreda Osnovne školeMilan Brozović, i to svih trinaestrazrednih odjeljenja. Od ostalih akcija,Večerina ističe također već tradicionalnuakciju darivanja novo ro -đenih beba u tekućoj godini, njih 120,čijim roditeljima će biti predani pri -godni darovi, u suradnji s GradomKastvom.- Približavanjem Božića i Novegodine nastavljamo s darivanjem, patako nakon naših najmlađih sugrađana,krećemo s podjelom darovanajstarijim Kastavcima. U pripremisu paketi s prehrambenim artiklimaza teško bolesne i socijalno ugroženeosobe, čiji nam popis svake godinedostave patronažne sestre Zdrav -stvene stanice Kastav. Zatim slijedeosobe starije od 70 godina, kojih imanajviše. Svima njima će pakete, uzprigodne čestitke Crvenog križa iGrada Kastva podijeliti naše aktivistice,ističe Večerina, dodajući kakoCrveni križ ne zaboravlja niti samo -hrane majke, dobrovoljne darivateljekrvi i djecu s posebnim potrebama,koje će također darivati.I sljedeću će godinu kastavski Crvenikriž započeti radno, pa je tako već zasiječanj najavljena akcija mjerenjatlaka i šećera u krvi na cijelompodručju Kastavštine, o čemu ćegrađani biti na vrijeme obaviješteniputem plakata u centrima naselja.Inače, riječ je o već tradicionalnojpre ventivnoj zdravstvenoj akciji, kojauvijek izazove veliki interes Kastavaca.- Za cjelokupni naš rad ovim putemse zahvaljujemo članovima Pogla -varstva Grada Kastva, i posebnohvala na razumijevanju gradonačelnikuDeanu Jurčiću, na podršci kojupruža u realizaciji naših projekata.Hvala i članicama Odbora Crvenogkriža na predanom i nesebičnom radutijekom svih ovih godina. Ovomprigodom, također, svim građanimaKastva i okolice, od najmlađih donajstarijih upućujemo iskrene čestitkeuz mnogo zdravlja i sreće prigodomnadolazećih blagdana, Božića i Novegodine.S. GAŠPERT

UDRUGA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBA KASTAVZadovoljni pu~komkuhinjomČlanovi udruge su krajem rujna organizirali uređenje šetnicena Spinčićevu bregu, obojili su stolove i klupe na odmaralištute oznake putokaza staze "Puž"Udruga umirovljenika istarijih osoba Kastav iu proteklom je razdo -blju svoje aktivnostius mjerila ka poboljša -nju života osoba treće životne dobi.Predsjednik Udruge, mr. MiodragBla gojević s ponosom ističe kako jenakon dosta truda koji su uz GradKas tav uložili i članovi Udruge, pu -čka kuhinja u Kastvu napokon po -čela s radom.- Grad Kastav je izdvojio sredstva zanajsiromašnije građane svoga kraja, ipomoć u prehrani je počela. Premaonome što doznajemo od nekih korisnikapučke kuhinje, vrlo su zadovoljnikvalitetom obroka, a obroci sui dovoljno obilni. Ovom prigodompozivamo sve naše sugrađane, kojiispunjavaju kriterije za besplatno ko -ri štenje pučke kuhinje, da se bez us -tručavanja prijave. Isto tako pozivamoumirovljenike koji ne ispunjavajuuvjete za besplatno korištenje pučkekuhinje, a koji sami nisu u stanju sva -kodnevno pripremati hranu, da se prijave,jer im topli obrok može bitidostavljen u kuću uz plaćanje, kažeBlagojević.Govoreći o aktivnostima Udruge uproteklom razdoblju, Blagojevićističe već uobičajene akcije mjerenjašećera u krvi i tlaka po kastavskimnaseljima. Udruga je organizirala ipre davanje dr. Nikole Ivaniša na temu"Akutni bolovi u gornjem trbuhu", zakoji je bio veliki interes Kastavaca.Tridesetak članova Udruge gledali suu Teatru Fenice predstavu "Stilskevježbe", s Lelom Margitić i PeromKvrgićem, što je umirovljenicima po -vodom predstojećih blagdana omo -gućila Primorsko-goranska županija.Članovi udruge su krajem rujna organiziraliuređenje šetnice na Spin -čićevu bregu, obojili su stolove i klu -pe na odmaralištu te oznake puto -kaza staze "Puž".- Nažalost, neki znakovi su uništeni,pa ćemo ih tijekom proljeća moratiobnavljati. Ovom prilikom molimonašu dragu omladinu da ne uništavajuznakovlje i da čuvaju šetnice odzlonamjernika, poručuje Blagojević.Kastavski su umirovljenici posjetiliMemorijalni centar Nikole Tesle uSmiljanu, izvor rijeke Gacke krajOto čca, bili na izletupo Istri, u Pazinu,Višnjanu i JamiBeredine te nashopping izletu uVelikoj Kladuši i ulječilištu Topusko.Tročlana delegacijaUdruge, na čelu snatjecateljicom upikadu AnicomBoš njak, sudjelovalaje na državnomnatjecanju umirovljenikau sportskimaktivnostima, kojeje održano tijekomlistopada uŠibeniku, kao i nasportskom natjecanjuUdruge umirovljenika Rijekana Podvežici.Do kraja godine, Udruga će u DomuBraće Matešić na Šporovoj jamiorganizirati tradicionalno druženjeumirovljenika, uz glazbu, večeru iples, pa se ovom prilikom pozivajuzainteresirani da se prijave, kako bina vrijeme rezervirali svoje mjesto.Krajem prosinca Udruga će članovimapodijeliti tradicionalne božićnepakete, koje će dobiti najstarijeosobe, oni s 80 i više godina, zatimtjelesni invalidi i socijalno ugroženičlanovi.- U sljedećoj godini Udruga će inzistiratina adekvatnom socijalnom zbri -njavanju umirovljenika. Od Gradaće mo tražiti dodjelu adekvatnog prostoraza osnivanje klubova umirov -ljenika, kao i izgradnju Dnevnogboravka za umirovljenike Kastva, zakoji već imamo izrađeni idejni projekt.Također, za sve umirovljenikekoji primaju mirovinu ispod tisućukuna zatražit ćemo da im se osiguranovčana pomoć u visini razlike dotoga iznosa, a za umirovljenike kojiprimaju mirovinu između 1.000 i1.200 kuna da im se osigura novčanidodatak od 100 kuna mjesečno.Tražit ćemo i izmjenu članka pravilnikao socijalnoj skrbi, u smislupovećanja cenzusa za stjecanje pravana pomoć u prehrani, kao i osiguranjesredstava za besplatni informatičkitečaj za makar dvadesetak umirov -ljenika godišnje. Sličnu potporu umi -rovljenicima daje Grad Rijeka, anadamo se da bi to mogao i naš GradKastav, ističe Blagojević i dodaje:- U ime Udruge umirovljenika GradaKastva, želim svim umirovljenicima igrađanima sretan Božić i puno zdrav -lja u 2009. godini, poručuje.Sanja GAŠPERTGlas kastavskiUdrugeČlanovi Udruge umirovljenika i starijih osobana predavanju dr. Nikole Ivaniša47

SportŠAHOVSKI KLUB „KASTAV“Marko Zelenika zlatni na Otvorenomprvenstvu HrvatskeProšle je godine mladi Marko Zelenika (8g.) na Otvorenom prvenstvu Hrvatske os -vojio srebrnu medalju, a ove 2008.godine i prvo mjesto - zlatnu medalju.Time je potvrdio status laureata kluba ipodsjetio nas na dosadašnja posignućamla dih članova našeg kluba koji djelujeveć 20 godina. Rezultat Zelenike potaknuonas je na to da se prisjetimo najznačajnijihrezultata uz značajnu napomenu daje klub osnovan kako bi se djeca i mladiokupljali i navikavali na svakodnevnomeđusobno druženje, suradnju i marljivrad bez kojeg se uspjesi nikako nemogupostići.Podsjetimo se nekih najzačajnih rezultata:Pojedinačni prvaci HrvatskeIvana Matušan, Branimir Kurobasa, Zo -ran Petrović, Maja Vaupotić, Marina Pe -trović, Ognjen Jovanić, Jole Petrov, PetraOrlić, Luka Stojković, Marko Zele nika.Ekipni prvaci i viceprvaci HrvatskeBranimir Kurobasa, Rudi Reš, MladenJurčić, Ive Orlić, Ivana Matušan, ZoranPetrović, Branka Šolaja, Danijela Lajić,Boris Golubović, Branko Lovrić, JolePetrov, Nenad Dorić, Srđan Zelenika, To -mislav Notizberg, Željko Pantelić, Og -njen Jovanić, Siniša Cucančić. Boris Go -lubović, Jole Petrov, Branko Lovrić, Do -rić Nenad, Srđan Zelenika.Najuspješniji pojedinačni rezultat naprvenstvu EuropeBranimir Kurobasa (7. mjesto), OgnjenJovanić (7. mjesto).Članovi kluba koji su stekli pravo nastupana prvenstvu svijeta i EuropeBranimir Kurobasa, Ivana Matušan, MajaVaupotić, Ognjen Jovanić, Jole Petrov,Zoran Petrović, Marina Petrović, MajaVaupotić, Anja Dragičević, DanijelaLajić, Branka Šolaja.Ekipno prvenstvo KUP Europe zaseniorkeDrugo mjesto (Nikoleta Lakoš, VlastaMaček, Brigita Štadler, Ivana Matušan,Trtanj Tina, Branka Šolaja, Iva Silić).KUP Republike Hrvatske za senioreTreće mjesto (Ivana Matušan, BrankaŠolaja, Danijela Lajić).Brezopotezno seniorsko prvenstvoHrvatskeEkipa Kastva u sastavu Boris Golu bo vić,Jole Petrov, Branko Lovrić, Srđan Zeleni -ka , Ognjen Jovanić pet puta su osvojilibr zo potezno prvenstvi Republike Hrvat -ske.Članovi reprezentacije RepublikeHrvatskeBoris Golubović (Mitropa kup), Jole Pe -trov (Meč Slovačka-Hrvatska), OgnjenJo vanić (Meč Hrvatska- Austrija). BrankaŠolaja i Danijela Lajić (Meč Hrvatska-Slo venija) Lazar Radmanović (dopisnišah).Osvajanje titula i balovaRuck Robert (prvi velemajstor), BorisGo lubović, Jole Petrov i Ognjen Jovanićosvojili titulu internacionalnog majstora,Branko Lovrić osvojio dva bala za internacionalnogmajstora, Srđan Zelenikastekao pravo na titulu fide majstora,Siniša Cucančić osvojio titulu nacio nal -nog majstora.Voditelji reprezentacije Hrvatske naprvenstvu EurepeDalibor Reš vođa hrvatske reprezentacijena pojedinačno prvenstvo Europe Szom -bathely- MađarskaRezultati članova reprezentacije: 5.mjesto Hrvoje Stević, 7. mjesto BranimirKurobasa, 9. mjesto Dubravka Frančiš -ković, 21. mjesto Nina Dokmanović, 27.mjesto Ivana Matušan, 28. mjesto TinaTrtanj, 28. mjesto Josip Nirjak, 32. mje -sto Edvard Paljušaj.Priznanja koja je klub dobio:Hrvatskog olimpijskog odbora, Pri mor -sko-goranske županije, Grada Kastva,ŠK Pobri, ŠK Delnice, ŠK Slavonskabanka–Đakovo i Hrvatskog šahovskogsavezaU toku 20 godina bez svakodnevnogupornog rada, ovakvih rezultata ne bibilo.Uoči proslave 20 godišnjice šahovskogkluba Šahovski klub „Kastav“, koji jezapočeo s radom kao šahovska sekcija OŠ„Milan Brozović“ 1988. godine, a kaosamostalan klub 1989. godine zahvaljujemosvim bivšim i sadašnjim članovimakluba, njihovim obiteljima i Gradu Kas -tvu bez čije pomoći rad kluba ne bi biomoguć.Svim građanima Grada Kastva čestitamoBožić i želimo sretnu i uspješnuNovu 2009. godinuČlanovovi ŠK KastavPredsjednik Dalibor RešODBOJKAŠKI KLUB „KASTAV 1998“Nakon ljetnih praznika Odbojkaški klub „Kastav 1998“ ponovoje krenuo sa redovitim radom, treninzima i raznim takmičenjima.Odaziv odbojkašica je bio velik, a ponajviše se javilo djevojčicakoje su po prvi puta krenule u školu odbojke. Premda sukapaciteti sadašnje dvorane mali za tako veliki odaziv djecenekako uspjevamo ugurati satnicu u sadašnji broj termina.Stručni rad trenera Tota Dalibora tako je posvećen ekipamanajmlađih kadetkinja, mlađih kadetkinja, kadetkinja i seniorki.Seniorska ekipa OK „Kastav 1998“ odradila je pripreme uFužinama, gdje su djevojke skupljale snagu za drugoligaška natjecanja.Nakon pola odigranih utakmica u II. ligi zapad održavamose u zlatnoj sredini gdje namjeravamo i završiti na kraju natjecanja.Ostale ekipe su krenule sa natjecanjima u svojim županijskimligama gdje su isto tako ostvarile zapažene uspjehe. Željesu nam da čim prije zaigramo u vlastitoj dvorani jer smo stalnogostujuća momčad.Jurica Badanjak, predsjednik klubaSeniorska ekipa OK „Kastav 1998“48 Glas kastavski

SportKARATE KLUB „KASTAV“Nove medalje s Prvenstva HrvatskeOsvajanjem zlata na Prvenstvu Hrvatske, Ivana Ljubići Filip Grgurić stekli su pravo natjecanja na Europskomprvenstvu što se u veljači održava u ParizuKastavski su karatisti u proteklom razdoblju sudjelovali na brojnimturnirima održanima uoči Prvenstva Hrvatske – međunarodnomturniru u Virovitici, Zagrebu, TAD kupu u Rijeci, Opatiji,CRO Open u Samoboru, FINIDA Open u Pazinu, zatim naturnirima Čakovec Open, Slavonski Brod Open, ...U Ligi Primorsko-goranske županije Karate klub „Kastav“ sudjelujes 29 natjecatelja mlađih uzrasta. Većini je to prvo natjecateljskoiskustvo, no isto tako i prilika da pokažu svoje znanje iumijeće, pa su se još ozbiljnije prihvatili treninga.U dogovoru s roditeljima i ove su sezone voditelji kluba krenuliu potragu za novim sponzorima kako bi se nabavile trenerke zasve članove.Kastavski karatisti, osim rezultatima, redovito imponiraju i svojimsportskim ponašanjem, pa i izgledom i zajedništvom, paosvajaju simpatije širom Hrvatske. Voditelji kluba još jednomističu izuzetan trud i suradnju roditelja, kao i naklonost sponzorakoji sudjeluju u njihovu radu i uvelike im pomažu na putu douspjeha. Jer mladima je svaka, pa i najmanja pomoć dobrodošla.Od posljednjih rezultata vrijedi istaknuti uspjehe postignute naPrvenstvu Hrvatske za kadete i mlađe seniore, održanom 28. studenogau Splitu. Odličja su osvojili čak tri člana kluba – većvišestruko nagrađivana Ivana Ljubić (1. mjesto među mlađimseniorkama), Filip Grgurić (3. mjesto, mlađi seniori) i ErvinMohorovičić (3. mjesto, mlađi seniori).Tjedan dana ranije, 22. 11. u Čakovcu je održano PrvenstvoHrvatske za juniore, na kojem je Filip Grgurić iz kastavskogakluba osvojio 1. mjesto.Ovo je, ističu voditelji, najbolji rezultat postignut na PrvenstvuHrvatske u povijesti kastavskoga kluba, a Ivana Ljubić i FilipGrgurić time su stekli pravo natjecanja na Prvenstvu Europepočetkom veljače u Parizu.Cijeli se klub ponosi njihovim rezultatima, pa im i ovim putemžele čestitati na osvojenim odličjima.Postignuti uspjesi, kažu u klubu, svjedoče da je Kastav nepresušniizvor talenata, a rezultati su im sve bolji i bolji, jer dva natjecateljana Europskom prvenstvu uistinu nisu svakodnevnapojava za jedan klub.O kastavskom Karate klubu i njihovim rezultatima više možetedoznati na web stranicama kluba, www.karatekastav.com.TENIS KLUB „KASTAV“Prva teniska igraonica u ŽupanijiS početkom ove godine, Tenis klub „Kastav“ krenuo je,kao prvi i za sada jedini klub u Primorsko-goranskojžupaniji, s organizacijom teniske igraonice za mališane od3 do 7 godina. Ovaj je program prepoznat i od stranežupanijske Zajednice sportova, koja je osigurala određenasredstva za provedbu programa, tako da je tijekom godinekoja je na izmaku, program za roditelje polaznika bio potpunobesplatan.- djevojčice do 10 godina: 1. Alesia Bučković, 2. LucijaŽagar, 3. mjesto dijele Martina Pavoković i Morena Sitar.- dječaci do 10 godina: 1. Andrej Omeragić, 2. DarioTurković, 3. mjesto dijele Marko Juračić i Dino Bonetta.Sretnu, zdravu i uspješnu Novu 2009. godinužele Vam članovi i Uprava TK „Kastav“Nagrađeni na turniru za djecu do 10 godinau organizaciji TK „Kastav“Teniska igraonica održava se svake subote, do kraja 2008.godine, a u klubu se nadaju da će županijsku potporudobiti i u 2009. godini, pa i potporu Grada Kastva, kako biprogram bio dostupan što većem broju djece.Program je u potpunosti prilagođen uzrastu mališana kojikroz igru na zanimljiv način upoznaju tenis i razvijajuonaj prvi i najvažniji poticaj – ljubav prema sportu.Osim teniske igraonice, klub je tijekom godine biouključen i u organizaciju ciklusa teniskih turnira zadječake i djevojčice do 10 godina, a osim članova kastavskogakluba, na turnirima su sudjelovali i članovi TKOpatija, TK Pećine – Rijeka i TK Rukavac.Na jednom od turnira, održanom na domaćem terenu,postignuti su sljedeći rezultati:Glas kastavski49

SportAUTO SPORT KLUB „KASTAVAC“Vigor Grbac - najtrofejniji ~lankluba u nacionalnom timuNaredna godina ujedno je iizborna, pa se očekujeda će i vodstvo klubapreuzeti mlađe generacijekoje će trebati odgovoritina nove izazove, od nastupajednog člana kluba unacionalnom timu, do organizacijejubilarne X.Nagrade Grada KastvaRobert Grbac s novim vozilom, Subaru Impreza,osvojio svoje prvo Prvenstvo Hrvatske u diviziji 1Ovogodišnja natjecateljska sezona uautocrossu protekla je u nastupima vozačaASK „Kastavac“ u sva tri ranga natjecanja– Prvenstvu Hrvatske (PH), Prven -stvu Regije zapad i Prvenstvu Primorskogoranskežupanije (PGŽ), kako u pojedinačnojtako i u ekipnoj i klupskoj kon -kurenciji. Članovi ASK „Kastavac“, iakonisu imali predstavnike u svim divizijama,ipak su ostvarili zavidne rezultate ko -ji kastavske vozače svrstavaju u gornjugrupu najtrofejnijih auto sport klubova uHrvatskoj.Vigor Grbac, prošlogodišnji osvajač„zlat ne kacige“, najvišeg priznanja kojedodjeljuje nacionalni auto-savez (HAKS)za tri uzastopna ili ukupno pet osvojenihpojedinačnih Prvenstava Hrvatske upojedinoj disciplini auto sporta. On je ovegodine svojim crvenim buggyem po šestiputa osvojio PH u autocrossu u diviziji 3,koju čine posebna buggy vozila zaautocross. Uz osvojeno PH, bio je prvoplasirani u Prvenstvu regije zapad, tePrvenstvu PGŽ, također u diviziji 3.Robert Grbac je nakon niza zapaženihnastupa na PH, u diviziji 1B, promijenionat jecateljsko vozilo i odmah osvojiosvo je prvo Prvenstvo Hrvatske u diviziji 1sa Subaru Imprezom. Dobar rezultat za -činio je osvajanjem prvoga mjesta i naprvenstvima Regije zapad i PGŽ u diviziji1, pa možemo reći da smjena generacijau ASK „Kastavac“nimalo ne šteti rezultatima.Marino Matijašić, je ovegodine nastupio samo naPrvenstvu regije zapad iPGŽ, no na oba je osvojioprva mjesta u diviziji 1A sVW Golfom 1.4 koji sa -vršeno održava pratećaekipa mladog člana klu -ba, na čelu s njegovimocem Vladom Matija ši -ćem, velikim ljubiteljemauto sporta. Upravo u vrijemepripreme ovogapriloga mladi Matijašić uplovio je ubračnu luku pa mu ovim putem od srcačestitaju svi članovi i uprava kluba.Marko Milić najmlađi je član ekipe ASK„Kastavac“ koji je do sada nastupio usamo tri utrke Regije zapad i PrvenstvuPGŽ. U svojoj prvoj natjecateljskoj se -zoni s posuđenim automobilom ostvarioje ipak zapažene rezultate u diviziji 1A saYugom 1.3. Prema riječima navijača, slje -deća sezona mladoga vozača bit će punobolja, jer će iz „nonotove radionice“ izaćiprerađeni trkaći automobil koji će Marijuomogućiti bolju vožnju, a, nadaju se uklubu, i nastup na Prvenstvu Hrvatske.Dobri, poticajni i konstantni rezultati kojepostižu natjecatelji ASK „Kastavac“, kaoi ozbiljnost s kojom se pripremaju za nastupedokaz su ustrajnosti i predanosti, nesamo pojedinaca, nego i ukupnog članstvakluba, što je prepoznao i HAKS, koji jenajtrofejnijeg vozača kluba, Vigora Grbcapozvao da se pridruži nacionalnom timu,kao natjecatelj s najvećim iskustvom inajvećim uspjesima postignutima i izvanHrvatske. Grbac je, naime, bio i prvakCEZ-a u sezoni 1996-97 (uz SubaruTurizmo). Nacionalni tim čine tri vozačakoji se boduju pojedinačno i kao tim, anastupit će na četiri od deset utrkaPrvenstva Europe, te možda na nekimutrkama CEZ-a.Autoslalom, jedna sasvim mlada autosport disciplina, mobilizirala je u posljednjevrijeme najveći broj natjecatelja svihdisciplina auto sporta, tako da se na pojedinimnatjecanjima nađe i više od 120vozača. U tako brojnoj i jakoj konkurencijipostići zapažen rezultat ravno je senzaciji,a upravo je to ove godine učinioDario Ružić, mladi vozač ASK „Kas -tavac“, koji je na Prvenstvu Hrvatskeosvojio 3. mjesto u klasi (Grupa II sprint,klasa 6 preko 1600 ccm). Na Prvenstvuregije zapad bio je prvi u klasi i 5. u generalnomplasmanu, a u PGŽ također prviu klasi, te 4. u ukupnom plasmanu. Kakomu je ovo tek treća natjecateljska sezona,Ružićevi rezultati još su značajniji.Treba spomenuti i nastupe druge dvojicevozača autoslaloma, Kristijana Prše iRenata Mulca. Prša je na Prvenstvu PGŽbio 9. u grupi I. (serijski automobili), teujedno 9. među juniorima (do 21 god.),dok je Mulac radi kvarova koji su gapratili tijekom sezone propustio značajnijerezultate, ali to ne umanjuje njihovuulogu u pomlađivanju vozačkog kadrakluba.Naredna godina ujedno je i izborna, pa seočekuje da će i vodstvo kluba preuzetimlađe generacije koje će trebati odgovoritina nove izazove, od nastupa jednogčlana kluba u nacionalnom timu, do organizacijejubilarne X. Nagrade Grada Kas -tva 2009. godine, koja iz objektivnihrazloga nije mogla biti održana ovegodine. Za postizanje dobrih sportskihuspjeha u natjecateljskoj sezoni 2009. trebatće mobilizirati sve snage tako da nitistara uprava neće moći predahnuti nakonpredaje dužnosti, već će se uključiti u rea -lizaciju programa koji očekuju kastavskevozače.Borislav PetrovićPredsjednik ASK Kastavac50 Glas kastavski

SportBO]ARSKI KLUB „KASTAV“Sezona dobrih rezultataPreuređenjem kontejnera koji je korišten kao priručnoskladište u prostoriju za druženje članova Boćarskogakluba i umirovljenika s područja Grada Kastva prostorboćališta postao je mjesto druženja tijekom cijele godine.Hladnoća i lošije vrijeme više nisu predstavljali preprekuda se ljudi ovog kraja kontinuirano druže. Da je ovakavpotez kluba bio više no opravdan govori i činjenica da jeprostorija ubrzo postala pretijesna za sve veći broj ljubiteljabriškule i trešete.Upravni odbor Kluba je tijekom ove godine donio odlukuda se pored kontejnera i slobodan prostor drugogpriručnog skladišta preuredi u prostoriju za druženje. Uzpomoć prijatelja i sponzora, te uz rad članova Kluba uređenje novi prostor, postavljen klima uređaj te se sada udane vikenda u ugodnom ambijentu uz boće i karte družii do dvadesetak građana s ovog područja.Natjecateljska ekipa Boćarskog kluba Kastav ostvarila jena kraju sezone dobar plasman u III. Hrvatskoj boćarskojligi (HBL) osvojivši peto mjesto u vrlo izjednačenim ikvalitetnim susretima.Ono što vrijedi posebno istaknuti je osvajanje prvog mjestau Kupu Primorsko-goranske županije. Time je stečenopravo nastupa na finalnom turniru Hrvatske u Zagrebu. Tuje ekipa poražena od osvajača Kupa Hrvatske, a kasnije iprvaka države u boćanju, ekipe TRIO Buzet.Na kraju sezone boćari su u pojedinačnom i natjecanjuMALONOGOMETNII KLUB „KASTAV“Po~inje Liburnijska ligaza mor~i}eSeniori se i ovu godinu natječu u 2. HMNL-zapad, nakonprvog dijela prvenstva i odigranih 11.kola nalazimo se nasedmom mjestu od dvanaest klubova. Druga seniorskaekipa u kojoj igraju pretežno mlađi igrači i juniori natječese u Opatijskoj malonogometnoj Ligi koja se odvija usportskom parku Ronjgi. Nakon odigranih 7 kola nalazimose na odličnom trećem mjestu od 14 ekipa sa liburnijskogpodručja. Također treba napomenuti da se junioripripremaju za početak službenog natjecanja HNS-a kojeće početi krajem siječnja 2009. godine.Vezano uz rad omladinskog pogona treba napomenuti danam se sve dobne kategorije natječu u dječjim ligama podsuorganizacijom našeg kluba. Dvije ekipe mlađih morčića(2000/2001) subotama su u sportskom parku Ronjgi odmjeravalisnage sa svojim vršnjacima iz osnovnih školaRijeke i okolice. Morčići (1998/1999) također igrajudječju ligu u Ronjgima u kojoj se natječe 13 ekipa, dok sumlađi pioniri i pioniri igrali svoju ligu na igralištu uparova prvenstva Liburnije ponovno dokazali svojukvalitetu. Najbolji igrač kluba Kristijan Mulac osvojio jeprvo mjesto u kategoriji pojedinačno te u kategoriji preciznogizbijanja. Kristijan Mulac i Rajko Turak ujedno suosvojili prvo mjesto u kategoriji parovi, a u finalu su pobijedilipar Zvonko Jurcalo i Ante Kolčeg – također članoveBK Kastav. Zvonko Jurcalo je na istom prvenstvu osvojioprvo mjesto u disciplini krugovi.Ovo dovoljno govori da je rad u klubu na zavidnoj razinipa je za očekivati da će se o dobrim igrama i uspjesimaboćara BK Kastav čuti i u narednoj sezoni.Jedan od osvojenih turnira tijekom 2008. godineSrdočima. Natjecanja u dječjim ligama će se nastaviti krajemveljače 2009. godine.Treba napomenuti da početkom prosinca počinjeLiburnijska liga za morčiće koja će se i ove godine odigravatitijekom zimskih mjeseci u dvorani Gorovo u Opatiji.Uz nas u ligi nastupaju NK Opatija, NK Lučki Radnik,NK Zamet, NK Lovran, MNK Kvarner, MNK SallerTeam i MM Liburnija. Natjecanje će trajati do početkaožujka 2009. godine.Informacije vezane za upis u školu futsala (malognogometa) možete dobiti na broj 091 761-38-67, a sveostale bitne informacije na službenoj internet stranicikluba www.mnk-kastav.hrIskoristit ćemo ovu priliku dasvim članovima našeg klubate građanima našega gradazaželimo čestit Božić i sretnuNovu 2009. godinu, te svimsportskim klubovima iz našeggrada želimo puno sportskihuspjeha u 2009. godini.Loris Rašpolić, izvršni dopredsjednikGlas kastavski51

Stranačke straniceOCIJALDEMO -KRATSKA PARTIJAHRVATSKEGradska organizacijaKastavGradska organizacija Socijaldemo krat -ske partije Kastav čestita nadolezećeblagdane građanima Kastva bez obzirana njihova vjerska ili politička opredje -ljenja. Neka nam i sljedeće godine, osimosobnih želja i interesa, bude primarniinteres dobrobit našega zajedničkogaGrada Kastva. Samo u dobro uređenojzajednici svi građani mogu živjeti zadovoljno,ostvarivati sve svoje interese, živjetii raditi tako da budu ponos i svojesredine i naše domovine u cjelini!PRIMORSKO-GORANSKI SAVEZPodružnica KastavDrage naše sugrađanke i sugrađani,Evo nas opet u blagdanskom ozračju nastranicama „Glasa kastavskoga“.Ovo je vrijeme razmišljanja o željama iočekivanjima u sljedećoj godini.Veselimo se uređenju Fortice, što je bioidejni projekt PGS-a Kastav još iz 2003.godine.Kako svjetla Fortice uz blagdansko osvjetljenjeunose toplinu u naš grad, takoželimo da i vaši domovi budu ispunjeniveseljem i blagostanjem.Želimo van blagoslovljen Božoć iradosne novogodišnje blagdane, a iduća2009. godina neka ispuni sva vašaočekivanja.PGS Podružnica KastavHRVATSKADEMOKRATSKAZAJEDNICAGRADSKI ODBORKASTAVKastavski HDZ je u adventsko vrijemeušao osvježen i osnažen. Naša mladež jeizabrala svoje novo vodstvo. U Gradskiodbor izabrani su Deni Božić, Brani -mira Ćuković, Ivona Orešković, TinaSterpin, Domagoj Mijalić, Kri stijanKopić, Tonka Babić, Viktor Brandt,Josip Bakić, Josip Majdandžić i ŽelimirBagić. U Nadzornom odboru su MarioSavić, Hrvoje Perić i Josip Stojanović, aza predsjednicu je izabrana mlada studenticamedicine Ana Lesac.Mladi su, u znaku Svetog Nikole i ad -ven ta, pokrenuli akciju “Mladi za mla -de” u kojoj su darivali kastavsku djecučiji su roditelji slabijeg imovnog stanja.Zajednica žena “Katarina Zrinska” uznesebičnu pomoć svojih muških kolegatakođer vodi humanitarnu akciju zadovršetak kuće obitelji Gigov iz Tri naj -stića. Ukoliko netko želi pomoći teškobolesnom Damiru i njegovoj nezaposlenojsamohranoj majci može toučiniti uplatom na račun br. 2491005-1011111116 broj štednog računa4040005898 otvoren kod Credo banke.Organiziran je i odlazak na Mirogoj nagodišnjicu smrti dr. Franje Tuđmana, au povratku smo posjetili Krašić, rodnomjesto kardinala Kuharića.Sve naše aktivnosti ubuduće ćete moćipratiti na našoj novoj web stranici naadresi www.hdz-kastav.com.Sve svoje članove i sve one koji s namažele podijeliti radost dolaska Božića,pozivamo da nam se pridruže na tradicionalnombožićnom domjenku naŠporovoj jami u srijedu 17. prosinca u18 sati.Iskrene čestitke i najljepše želje za Božići Novu godinu svim građanima našegaGrada upućujeGradski odbor HDZ-a KastavHRVATSKA NARODNASTRANKA – LIBERAL-NI DEMOKRATIPodružnica KastavHNS Kastav sa zadovoljstvom gleda nagodinu kaja nam je na izmaku. Poredredovne izborne skupštine podružnice iizbora novog predsjednika EdvardaBadurine, u ovoj godini osnovani suInteresni odbori žena i mladih, teogranak HNS-a u Rubešima. MladiHNS-a organizirali su uoči Uskrsatradicionalnu akciju „Poklonimo jednukavu“ te donirali tri poklon paketa socijalnougroženim obiteljima.Na području Rešetara sakupili smo 367potpisa na peticiju sa zahtjevom zaotvaranjem poštanskog ureda u naseljua na području Rubeša, Ćikovića i Jurje -nića organizirali smo novu peticiju sazahtjevom za osnivanje mjesnog odbora.Podršku nam je dao 301 građanin ,odnosno 230 obitelji. Tako smo u protekletri godine na području Rešetara,Spinčića i Rubeša ukupno sakupili 930potpisa naših sugrađana koji traže osnivanjemjesnih odbora u Kastvu. Dolokalnih izbora organizirati ćemo jošpeticiju u staroj jezgri Kastva, te napodručju Brnčića, pa ćemo na taj načinprivesti kraju našu akciju „Peticijamado mjesnih odbora“.Ukazali smo i na problem nedovršenogobjekta boćališta u Kastvu.Rad HNS prepoznali su mnogi građanipa imamo stalni rast broja članova,trenutno brojimo 61 člana. HNS seozbiljno priprema za naredne lokalneizbore a angažman članova u Kastvu uproteklom razdoblju garancija su dobrihizbornih rezultata koje stranka očekuje.Na kraju svim sugrađanima želimosretne božićno-novogodišnje blagdanete svako dobro u novoj 2009. godini.Izvršni odbor HNS-a Kastav52 Glas kastavski

Svim čitateljimai stanovnicima Kastvaželimo sretan Božići Novu 2009. godinu.GO HSS KastavHRVATSKASELJAČKASTRANKA HSSGO KastavISTARSKI DEMOKRATSKI SABORPODRUŽNICA KASTAVPoštovani sugrađani!Na kraju smo još jedne godine, godine ukojoj je naš grad prerastao u nešto ve -liko i prepoznatljivo. Voljela bi da mogunabrojati što se sve zbivalo u našemgradu u ovoj godini koju ispraćamo, alineću da nekoga ne zaboravim ili nepreskočim. Od kulturnih, turističkih igastro događanja, i svih onih drugih,koji nam život čine ljepšim.Niti ne znamo koliko vrijednih ljudi stojiiza cijelog tog posla. Koliko truda i zalaganjaje bilo potrebno? Ali, kad se za tajtrud dobiju priznanja i nagrade ondasve to znači da ima smisla.Lijepo je kad se zna o našem Kastvu iizvan naše sredine, i kad vidimo kolikonam novih posjetitelja dolazi.Zato upućujem čestitke svima koji vole ibrinu da nam bude lijep NAŠ KASTAV.Predsjednica podružnice IDS-aMirella MladinAUTONOMNA REGIONALNASTRANKA KASTAVCijenjeni sugrađani dragi Kastavci iKastavke,Budimo darežljivi. Činimo dobro i dobroće nam se vratiti. Podijelimo sreću sobitelji, djecom, prijateljima, susjedima.Proslavimo božićne blagdane.Na Silvestrovo želimo Vam da veselootpratite staru i dočekate Novu Godinu.U Novoj godini želimo da korak pokorak idemo zajedno. Stvarajmo zajedno.Zajedno smo jači.SRETAN BOŽIĆ I SRETNU NOVU2009. GODINU ŽELE VAMČLANOVI ARS- KASTAVPredsjednik ARS- KASTAVRadenko SrdočHRVATSKASTRANKAUMIROVLJENIKAGradski odbor KastavSRETAN BOŽIĆ I NOVU GODINUSVIM GRAĐANIMA GRADA KASTVAA POSEBNO UMIROVLJENICIMAŽELIGRADSKI ODBOR HSUGRADA KASTVAStranačke straniceLJEVICAHRVATSKEHrvatska ljevica upu -ćuje najbolje blagdanskeželje građanimaKastva: mir, spokojstvoi velike nade ubolje sutra.Kao i sve stranke, iLje vica Hrvatske, kao igradski odbor stranke u Kastvu, pri -prema se za predstojeće lokalne izbore.Poslije osnivanja ujedinjene LjeviceHrvatske u Rijeci prije izbora za Sabor,polagane su velike nade u uspjeh nadržavnim izborima. Nažalost, te se željenisu ostvarile, iz više razloga, pa je nastupilorazočarenje i pasivnost u stranci.Predstojeći lokalni izbori ponovo suoživjeli rad stranke i ona će izići naizbore, pa tako i u Kastvu, sama ili ukoaliciji.Današnja situacija je opterećena gospodarskomkrizom, koju mnoge vlade, patako i hrvatska, pokušavaju riješiti prebacivanjemna inače slaba leđa radnika,iako su uzroci krize u nezajažljivostikapitala koji želi ostvariti što veći profiti time utiče na povećanu opću zadu -ženost. Te su pojave u strukturi samogpostojećeg sistema. Vjerujemo da će sekriza riješiti za godinu-dvije, ali ćenakon izvjesnog vremena doći opet donove krize. Ljudi, međutim, mogu naćirješenja u proizvodnji dobara, zaštitiokoliša i zadovoljavanju svojih potrebana neki bolji i primjereniji način. Za toje potreban dogovor svih zainteresiranihsocijalnih grupa u društvu. Mi vjerujemoda će i do doga jednoga dana doći.U ovom trenutku želimo da Grad Kastavnađe najbolja rješenja mnogih otvo re -nih pitanja života u gradu, u interesusvojih građana i njihovog boljeg života.I naša stranka tome želi pružiti svojdoprinos.Josip Brusić, predsjednikGlas kastavski53

UdrugeDOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO KASTAV DOBILO NOVO VOZILOInvesticija u sigurnost Kastvai njegovih gra|anaKrajem studenoga Dobrovoljno va -tro gasno društvo Kastav zaista jeimalo razloga za slavlje – nakon do -sta truda, a uz pomoć Grada Kastvai županijske Vatrogasne zajednice,kastavskom DVD-u predano je novovatrogasno vozilo, Iveco Daily, vrijednoviše od milijun kuna.Svečana predaja ključeva novog vatrogasnog vozila –gradonačelnik Dean Jurčić, predsjednik DVD-a KastavRajko Frlan i zapovjednik Željko VozilaNo, krenimo redom. Nakon prodajestarog vozila Magirus, koje veličinombije bilo prikladno za korištenjena području Grada Kastva, a posebnou uskim uličicama stare gradske jezgre,DVD Kastav pokrenulo je nabav -ku novog vozila koje će odgovaratinjihovim potrebama i vrstama intervencijas kojima se najčešće susreću.Novo vozilo moralo je imati mogu -ćnosti za gašenje požara vodom,pjenom i prahom, kao i biti oprem -ljeno hidraulikom za intervencije kodprometnih nesreća.Postupak nabavke takvoga vozila nijenimalo lak, ali u suradnji s GradomKastvom, te uz pomoć Vatrogasne za -jednice Primorsko-goranske župa ni jekrenulo se u realizaciju, a posebantrud u provođenju postupka javnenabave dao je zapovjednik kastav -skog DVD-a Željko Vozila.54 Glas kastavskiUkupno 593.000 kuna za nabavkunovoga vozila osigurao je Grad Kas -tav, Vatrogasna zajednica Primorskogoranskežupanije sudjelovala je sa246.000 kuna, a sam DVD Kastav sa194.000 kuna.Od ukupno 593.000 kuna koliko jeosigurao Grad Kastav, ukupno450.000 bit će is pla -ćeno putem kreditakroz idućih 5 godina(plus kamate). Sred -stva će se isplaćivati izkapitalnih sredstavaosi guranih u prora ču -nu Grada Kastva, te -meljem Zakona o va -trogastvu. Preostalih143.000 kuna Grad jeosigurao za vatrogasnuopremu. Kredit jerealiziran kod HypoAlpe Adria Banke –podružnica Viškovo.U idućoj će godini uzto trebati osiguratidodatni iznos od 150.000 kuna zanabavku hidrauličkog alata kojim ćese dopuniti oprema novoga vozila.Ključeve novoga vozila na prigodnojje svečanosti predsjednikuDVD-aKastav Rajku Fr la -nu uručio gradonačelnikDean Jur -čić, izrazivši vjeruu spremnost kastavskihvatrogasacakojima će ovo voziloomogućiti da jošspremnije i kva li -tetnije, ali i sigurnijeobavljaju zadaćekoje se pred njihpo stavljaju.Novo je vozilo bla -goslovio i kastavskižupnik dr. FranjoJurčević, za željevši vatrogascima sigurnoobav ljanje njihovih često opasnihzadaća. Predaja vozila zaključenaje poka z nom vježbom koju su vatrogasciiz veli ispred Vatrogasnog doma.Uz glavne nositelje projekta nabavkenovog vatrogasnog vozila IvecoDaily 65C 18D, Grad Kastav, županijskuVatrogasnu zajednicu i samodruštvo, kastavski vatrogasci ovimputem žele zahvaliti i tvrtkama kojesu im u nabavci pomogle:Benussi d.o.o. Kastav, Kvarner Vie -nna Insurance Group Rijeka, HypoAlpe Adria Bank d.d. Viškovo, Va -tropromet d.o.o. – podružnica PGŽ,Alarm Automatika d.o.o. Rijeka,Stanica za tehnički pregled vozila„Belići“, te „Pfeifer“ d.o.o. Čakovec.Kako je dolazak novoga vozila trebalodostojno proslaviti, i tu su vatrogascimogli računati na pomoć, pa suse u akciju uz Grad i DVD uključili imesnica „Boškarin“ Zamet, mesnicaF.A.J.S. Viškovo, soboslikarsko-ličilačkiobrt Branko Jušić, gostionaVidikovac Kastav, te Erika ŽeleVozila i Denis Žele koje su se pobrinuleda ne nedostaje ni kolača za kraj.S novim vozilom kastavski će vatrogasci jošspremnije izlaziti na intervencije

PutokazNAZIV I ADRESE TELEFON FAX UREDOVNO VRIJEMEGRAD KASTAV, Zakona kastafskega 3www.kastav.hr • grad-kastav@ri.t-com.hrTajni{tvo 691-452 691-454 ponedjeljak 8,00-11,00Jedinstveni upravni odjel 691-094 utorak 13,00-17,00Komunalni poslovi 691-453 srijeda 12,00-15,00Financijsko poslovanje 691-169 ~etvrtak -Pravni poslovi i evid. naplate 691-016 petak 8,00-11,00MATI^NI URED KASTAVZakona kastafskega 3 691-411 691-411 pon. sri. pet. 8,30-11,00utorak 13,00-15,00JAVNI BILJEŽNIKTrg Matka Laginje 1 691-070 691-070 pon. srij. 8,30-12,00ut. ~et. 13,00-17,00KNJIŽNICA I ^ITAONICA, Put Vladimira Nazora 3grad.kastav.knjiznica.kastav@ri.t-com.hr691-049 pon. sri. pet. 8,00-14,00uto., ~et. 14,00-20,002. subota u mjesecu 8,00-13,00LJEKARNE:Rube{i 112 224-397 radnim danom 8,00-12,00mr.ph. Marija Grubi{i}-Per{i} i 16,00-20,00subotom 8,00-14,00[porova jama 7a 276-164 radnim danom 7,30-20,00mr.ph. Vladimira Margeti} subotom 7,30-13,00ERSTE BANKA(subote su neradne)ekspozitura KASTAV 062/376-110 pon. sri. pet 8,00-15,00Trg Matka Laginje 3 utorak 12,00-19,00ekspozitura RUBE[I 062/376-815 pon. sri. pet 8,00-15,00Rube{i 78/A ~etvrtak 12,00-19,00TURISTI^KA ZAJEDNICA GRADA KASTVATrg Matka Laginje 6 691-425 691-330 rad. danom 8,30-16,30tz.grada.kastva@ri.t-com.hr 099/218-59-01MUZEJSKA ZBIRKA KASTAV[TINEProlaz Ivana iz Kastva 1 213-578 uz najavuO.[. “MILAN BROZOVI]”Skalini Istarskog tabora 3 691-308 601-069DJE^JI VRTI] “VLADIMIR NAZOR”{kolska ulica 6691-427DJE^JI VRTI]“MAVRICA”Skalini Istarskog tabora 1 829-360DJE^JI VRTI]“PONE{TRICA”9^ikovi}i 26/4 225-13“KOCKICA”Brestovice 34/a 224-342PO[TA KASTAV 691-048 691-063691-379DOBROVOLJNO VATROGASNO DRU{TVO KASTAV691-377,098/800-794, 098/815-161ŽUPNI URED SV. JELENE[kolska ulica 2 691-001, 691-002, 691-003UDRUGA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBADom “Bra}e Milih”, Rube{i 65 224-773 ~etvrtak 16,00-18,00CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB – RIJEKA 226-586socijalni radnik dežura u Gradu Kastvu zadnji ~etvrtak u mjesecuZDRAVSTVENA STANICA dr. KAJETAN BLE^I], [porova jama 1dr. }ulumovi}-Treber Sabina 691-571dr. Zavidi} Vesna 691-307dr. Smoljan-Hero Vedrana 691-496 (pedijatar)dr. Gr{kovi} Bruna 691-418 (stomatolog)dr. Smaila Tamara 691-394PATRONAŽNE SESTRE 691-092SAVJETOVALI[TE ZA DJECU, MLADEŽ, BRAK I OBITELJ GRADA KASTVAProstorije Crvenog križa 098/980-62-11 utorak 17,00-20,00,{kolski put 8 (pokraj vrti}a)KABEL KANAL (Kablovska TV) 224-448 224-448]ikovi}i 58 098/449-966UDRUGA KASTAVFSKO KULTURNO LETOStari put 1kkl@kkl.hr 691-610 691-611KOMUNALNE SLUŽBE RADNO VRIJEME DEŽURSTVOKOMUNALNO DRU[TVO “BR[JANOVAC” 691-474 (tel i fax)Trg Matka Laginje 1• brsjanovac@inet.hr 691-512HEP-ELEKTROPRIMORJE OPATIJA 202-555 202-522HEP-ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 330-100 330-100KD “VODOVOD I KANALIZACIJA” RIJEKA 211-906 211-906pogon Marini}i 681-885KD “^ISTO]A” RIJEKA 226-077 226-077KD “AUTOTROLEJ”glavni prometnik 213-727 213-727prigradski promet 212-084 213-727^I[]ENJE SEPTI^KIH JAMA, Ecooperativa, Matulji,Dalmatinskih brigada 17 276-750, 275 490ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETEElektro-strojarska montaža d.o.o. 691-375 098/215-966POGREBNE USLUGE:pogreb: KD “BR[JANOVAC” 691-474pogreb: “PALMA” 256-832 091/50-19-340prijevoz: “PALMA” 256-832 091/50-19-340DIMNJA^ARSKI POSLOVISollers d.o.o., Rijeka, B. Markovi}a 5 673-298 099/212-69-80II. POLICIJSKA POSTAJARijeka, Bra}e Monjac 24 439-110 439-110CENTAR ZA OBAVJE[]IVANJE 112 112VETERINARSKA STANICA RIJEKA 227-300[UMARSKA SLUŽBA • revirnik N. Jane{ 099/311-77-21Glas kastavski55

Glas kastavski, prosinac 2008.