glas kastavski 60 / prosinac 2011 - Grad Kastav

GDJE JE ŠTO?!Uvodnik ........................................ 2Kazalo .......................................... 3Komunalni sustav ......................... 4Prostorno uređenje ........................ 6Gradska uprava ......................... 8Bela nedeja ............................... 10Razgovor: Maestro Leo Ivančić .... 14Gospodarstvo .............................. 16100. godina ljekarne u Kastvu .... 17Turizam ........................................ 18Kastavske šetnje ......................... 20Muzejska zbirka ........................ 24Da se ne pozabi: Kastavski oštari .. 26Dječji vrtić ................................ 28Osnovna škola ......................... 30Lovačko društvo »Lisjak« .......... 32SU »Estavela« - Udruga »Belica« .. 33Spinčićeva muzika .................... 34Crveni križ - Udruga umirovljenika . 35Muška i ženska klapa Kastav ..... 36Ravnopravnost spolova ........... 37»Lijepom našom« ....................... 38Sport ........................................ 40Stranačke stranice ................... 41Kastavski putokaz .................... 43GLAS KASTAVSKIGlasilo Grada KastvaIzdaje: Grad KastavZakona kastafskega 351215 KASTAVZa izdavača: Ivica LUKANOVIĆGodina XIV. • prosinac 2011.Broj 60Izlazi povremenoNaklada 3.800 primjerakaUrednica: Veljka SPINČIĆ-RAJKOe-mail:glas.kastavski@gmail.comGrafički prijelom:Veljka SPINČIĆ-RAJKOTisak: Grafika Helvetica d.o.o.Glas kastavskiPrinc Emanuel od Lichtensteina uobilasku KastvaPočetkom listopadaKastav je posjetilanjegova ekselencija,Princ Emanuelod Lichtensteina. Usklopu ovog posjetaprinc Emanuel upoznaose s ljepotama iponudom Kastva, a spredstavnicima GradaKastva razgovaraoo mogućnostima uspostavljanja prijateljske suradnje s austrijskim gradom Riegersburgom,gdje princ ima veliko imanje.Naime, kneževi od Lichtensteina su od početka 19. stoljeća vlasnici prelijepogdvorca u Riegersburgu, koji ubraja se u najomiljenija izletnička odredištaŠtajeraca. Srednjovjekovna utvrda samo je jedna od tradicionalnih kulturnopovijesnih poveznica Kastva i Riegersburga. Naime, s obzirom na komplementarnostponude dvaju gradova, nastojat će se produbiti suradnja na područjukulture, enologije te gastronomije, a razmotrit će se i mogućnosti inozemnihulaganja u Kastav. O svim tim mogućnostima razgovarat će se i prilikom planiraneposjete delegacije Grada Kastva Riegersburgu.Princ Emanuel Kastav je posjetio u pratnji gospodina Zehethofera. Gostisu u društvu gradonačelnika Grada Kastva Ivice Lukanovića razgledali Kastav,upoznali se s poviješću, kulturom i običajima, posjetili muzejske zbirke, objedovalidomaću kastavsku hranu i kušali vrhunska vina. Oduševljenja Kastvomnije manjkalo!Kastvu uručen »Plavi cvijet«Vijest o tome da se Kastav našao među dobitnicima nagrade »Plavi cvijet« većje poznata, a početkom prosinca priređena je i svečana dodjela nagrada laureatimana županijskoj razini u u Grand hotelu Milenij 4 Opatijska cvijeta.Podsjetimo, u sklopu akcije »Volim Hrvatsku« koju provodi Glavni ured Hrvatsketurističke zajednice, Kastvu je pripao »Plavi cvijet« na županijskoj razini, u kategoriji„uređenost turističkih gradova, općinskih središta i mjesta kao cjeline“ zaturistička mjesta od 1000 do 3000 stanovnika. Da pojasnimo, Grad Kastav je u turističkomsmislu podjeljenu više cjelina, anagradu je osvojio zauređenost starre jezgre,pa odatle spadau kategoriju mjestado 3000 stanovnika.Kastav se plasirao na3. mjesto, iza Loparai Selca.U ime Grada Kastva»Plavi cvijet« jeod direktorice Turističkezajednice Kvarnera,mr. sc. Irene PerišićŽivadinov, primiozamjenik gradonačelnikaDean Jurčić.Glas kastavski3

Komunalni sustavPROJEKT „KANALIZACIJSKI SUSTAV OTPADNIH VODA GRADA KASTVA – SANITARNI KOLEKTOR BELIĆI – KASTAV SOGRANCIMA“ DOBIO EUROPSKU POTPORUMilijun eura za kanalizacijski sustavNa temelju mjera za poboljšanje irazvoj ruralne infrastrukture unutarIPARD programa, Agencija za plaćanjau poljoprivredi, ribarstvu i ruralnomrazvoju je u svibnju raspisala Javninatječaj za podnošenje prijava za dodjelusredstva iz IPARD programa zaMjeru 301 »Poboljšanje i razvoj ruralneinfrastrukture«.IPARD program je sastavni dio Instrumentaza pretpristupnu pomoćEuropske unije - IPA, komponente V– Ruralni razvoj. Sredstva namijenjenaprovedbi IPARD programa su namjenskai bespovratna, a osigurana su proračunomEuropske unije i RepublikeHrvatske.Kolektor od Kastva do RubešaGrad Kastav se na spomenuti natječajprijavio s projektom »Kanalizacijskisustav otpadnih voda GradaKastva – sanitarni kolektor Belići – Kastavs ograncima«. Vrijednost projektaje 8.299.292 kuna bez PDV-a, odnosno10.208.129,16 kuna s PDV-om. Izpretpristupnog fonda Europske unije,IPARD moguće je iskoristiti maksimalaniznos od 958.000 EUR za (7 miliijunakuna bez PDV-a) za ulaganja usustav kanalizacije i pogone za pročišćavanjeotpadnih voda.Cjelokupni iznos biti će pokrivenkreditnim sredstvima te će po završetkuradova Gradu Kastvu biti uplaćenpredviđen iznos iz IPARD programa.Ovaj kolektor dužine 3.751 metarvodi od kastavskog groblja Istarskomcestom do križanja Belići i onda državnomcestom preko Rubeša do spoja spostojećim kolektorom kod odvojkaceste za Orbane.Uz glavni kolektor projekt uključujei izgradnju pripadajućih ogranaka,pa će tako biti stvoreni preduvjeti zaspoj značajnog broja objekata u zonina kanalizaciju.4 Glas kastavskiOdobravanjei provedbaProjekt jeprošao prvotneadministrativnekontrole te sudostavljene potrebnenadopunedokumentacije.Nakon toga, u studenome2011. gradonačelnikGrada Kastva potpisao je Memorandumo razumijevanju koji predstavljaprvi korak u daljnjoj proceduriodobravanja sredstava iz IPARD programa.Memorandumom se definirajumeđusobna prava i obveze izmeđuAgencije za plaćanja i Grada Kastva.Nadalje je Grad Kastav obvezanraspisati javni natječaj za radove zaKanalizacijski sustav otpadnih vodaGrada Kastva – sanitarni kolektor Belići– Kastav s ograncima po pravilimaEuropske unije koji su regulirani dokumentompod nazivom PRAG (PracticalGuide to Contract procedures for EUexternal actions). Po predaji dokumentacijeod ponuditelja i otvaranju dokumentacije,Agencija će izvršiti prethodnukontrolu na terenu te izdati GraduKastvu Pismo odobrenja ili Zahtjev zaobrazloženje / ispravak / nadopunu.Nakon dotične kontrole i dostave potrebneliste izdataka, Agencija izrađujerang listu temeljenu na raspoloživimsredstvima za ugovaranje te potom izdajeOdluku o dodjeli sredstava koja jeosnova za sklapanje Ugovora o dodjelisredstava iz IPARD programa izmeđuAgencije i Grada Kastva.Ugovor krajem ljeta 2012.Potpisivanje Ugovora sa uspješnimponuditeljem očekuje se u ljeto/jesenTrasa budućeg kanalizacijskogsustavaoznačena je žutim2012. godine, dok će se sa realizacijomradova završiti najkasnije 13 mjesecinakon početka izvršenja radova.Procedura koju je potrebno proćivezano uz prijavu na IPARD programsvakako nije jednostavna te ista zahtijevaspremne dozvole i ostalu projektnudokumentaciju, riješeno pitanjevlasništva, izradu investicijske studije,definiranje načina financiranja cjelokupneinvesticije, precizno izrađenetroškovnike, pripremljenu dokumentacijujavne nabave prema proceduriEuropske unije, uvrštenost u Razvojnustrategiju Primorsko-goranske županije,izvode iz prostornog plana islično.Jasna vizija razvojaPo svemu prethodno navedenom,jasno je da apliciranje za bespovratnasredstava IPARD programa zahtijevastrateški pristup, jasnu viziju u djelovanjui razvoju grada, spremnostdokumentacije te fleksibilnost i efikasnostgradske uprave.Susret svih navedenih elemenataprisutan je u Gradu Kastvu te je tojedna od formula uspjeha prijave naIPARD natječaj.

NOVA POBOLJŠANJA KOMUNALNOG STANDARDA NA PODRUČJU GRADA KASTVARekonstrukcija cestai izgradnja kanalizacijeKomunalni sustavRadovi u ĆikovićimaU fazi realizacije su dvije značajneinvesticije na planu cestogradnjei izgradnje komunalne infrastrukturekojima će se dodatno poboljšati komunalnistandard na području GradaKastva.Rekonstrukcijom nerazvrstane cestedužine 405,6 metara u Poslovnojzoni Žegoti i njezinim spajanjem nanovoizgrađeno križanje kod Banovogkriža bit će stvoreni kvalitetni uvjeti zaposlovanje postojećih poslovnih subjekatau zoni, ali i stvoreni preduvjetiza novu takvu izgradnju. U razdobljuod lipnja do kraja studenog odrađenoje oko 45 % radova. Izveden je širokiiskop cjelokupne trase ceste, izgrađenisu svi potrebni potporni zidovi, azapočeta je izrada kamenih parapetnihzidova.Izvedeno je također, prelaganje telekomunikacijskihinstalacija, kablovavisokog i niskog napona električnemreže, te izvedeni radovi na novojvodovodnoj mreži osim kućnih priključala.U tijeku su radovi na izgradnjifekalne i oborinske kanalizacije teizgradnji DTK kanalizacije. Izvođačradova vrijednih 3,75 milijuna kuna jetvrtka Strabag d.o.o. Zagreb, a nadzornad radovima vrši tvrtka AG projektd.o.o. Kostrena.Ovaj projekt sufinancira Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništvas 660.000 kn, Ministarstvo regionalnograzvoja, šumarstva i vodnoggospodarstva sa 500.000 kn, Hrvatskevode u dijelu fekalne kanalizacije sa663.000 kn, te Primorsko goranska županijasa 375.000 kn.Krajem listopada pokrenuti su radovina izgradnji spojne ceste i pripadajućekomunalne infrastrukture u Ćikovićima(radnog naziva 409) dužine334,6 metara. Radi se o cesti koja povezujegusto naseljeno područjeĆikovića s cestom233 odnosno ulicom 111.brigade ZNG-a, a njenomizgradnjom stvorit će se ipreduvjeti za novu izgradnjuobjekata u okolnompodručju.Do sada je izveden širokiiskop s probijanjem traseceste, iskop za temelje potpornihzidova, a slijedi betoniranje temeljapotpornih zidova. Dobavljen je i potrebanmaterijal za fekalnu kanalizaciju.Radove vrijedne nešto manje od3,4 milijuna kuna izvodi tvrtka Osijekkoteks d.o.o., a nadzor je povjerentvrtki AG projekt d.o.o. Radove u dijelufekalne kanalizacije sufinancirajuHrvatske vode s 569.000 kuna.Radna zona Žegoti - izgradnja kanalizacijeRekonstrukcija ceste u ŽegotimaGlas kastavski5

Grad Kastav i ove je godine u sredstvimaproračuna osigurao novce za stipendiranjeučenika i studenata, ukupno28 stipendija.Po okončanju natječaja, ugovore ostipendiranju prvi su potpisali srednjoškolci,a potom i studenti, početkom mjesecaprosinca.U nazočnosti zamjenika gradonačelnikaDeana Jurčića i Eme Harej Kraljić,u Gradskoj upravi zadužene za resordruštvenih djelatnosti, srednjoškolci supotpisali ugovore o stipendiranju. Kakoje tom prigodom istaknuo Jurčić, GradKastav stipendijama nastoji barem malopomoći školovanje svojim mladih sugrađana.Uputivši čestitke ovogodišnjimstipendistima, Jurčić je izrazio nadu daće stipendije svima biti poticaj još boljimrezultatima u nastavku školovanja. Ipak,ne veseli činjenica da i ove godine međustipendistima nema nikoga iz proizvodnihzanimanja, istaknuo je Jurčić.Prema kriterijima za stipendiranjenadarenih učenika za ovu školsku godinudodijeljene su četiri stipendije, i toNei Baus, učenici 3. razreda Prve sušačkehrvatske gimnazije, Mateu Jelencu,učeniku 2. razreda Salezijanske klasičnegimnazije, Edi Jardas, učenici 4. razredaGimnazije Andrije Mohorovičića i AntonijiBelušić, učenici 3. razreda GimnazijeAndrije Mohorovičića. Prema kriterijimaza stipendiranje redovnih učenika dodijeljenoje sedam stipendija, Ivi Marković iAndrei Abramović, učenicama 3. razredaSalezijanske klasične gimnazije, CoriniKukurin, učenici 3. razreda Gimnazije AndrijeMohorovičića, Gabrijeli Grlić, učenici2. razreda Ekonomske škole Mije Mirkovića,Nives Večerina, učenici 3. razredaGradska upravaNA PRIGODNIM SVEČANOSTIMA U KASTAVSKOJ GRADSKOJ UPRAVI DODIJELJENE STIPENDIJE SREDNJOŠKOL-CIMA I STUDENTIMAUgovore o stipendiranju potpisalo28 mladih KastavacaEkonomske školeMije Mirkovića,Tatjani Jardas,učenici 4. razredaTrgovačkotekstilne škole iVišnji Vičić, učenici2. razreda Ekonomskeškole Mije Mirkovića. Sportskestipendije dobili su Marijana Krizmanić,učenica 2. razreda Prve riječke hrvatskegimnazije, članica Plivačkog kluba PrimorjeCroatia osiguranja, Roberta Mulac,učenica 3. razreda Salezijanske klasičnegimnazije, članica Plivačkog klubaPrimorje Croatia osiguranja i Tomislav Vidović,učenik 3. razreda Gimnazije AndrijeMohorovičića, član Malonogometnogkluba Kastav.Dean Jurčić i Ema Harej Kraljić čestitalisu i studentima - ovogodišnjim dobitnicimastipendija Grada Kastva.Prema Kriterijima za stipendiranjenadarenih studenata za akademsku2011./2012. godinu dodijeljeno je osamstipendija: Anji Gavrić, studentici 4. godineMedicinskog fakulteta u Rijeci; LoreniKalčina, studentici 5. g. Medicinskog fakultetau Rijeci; Ivanu Vranjiću, studentu1. g. Akademije primijenjenih umjetnostiu Rijeci; Maji Francetić, studentici 1.g. Fakulteta za menadžment u turizmui ugostiteljstvu u Opatiji; Andreju Pleše,studentu 4. g. Medicinskog fakultetau Rijeci; Marini Petrović, studentici 5. g.Medicinskog fakulteta u Rijeci; MarkuViskiuću, studentu 2. g. Fakulteta kemijskoginženjerstva i tehnologije u Zagrebui Andrei Grašo, studentici 3. g. Sveučilištau Zadru.Prema Kriterijima za stipendiranjeredovnih studenataza akademskugodinu2011./2012.dodijeljeno jepet stipendija:Nikolini Nikolešić,studentici 2.g. Tekstilno tehnološkogfakultetau Zagrebu;Mirni Ćavar, studentici 2. g. Filozofskogfakulteta u Rijeci; Vedranu Kosanoviću,studentu 3. g. Odjela za biotehnologijuSveučilišta u Rijeci; Renatu Stankoviću,studentu 2. g. Filozofskog fakulteta uRijeci i Marinu Juričeviću, studentu 3. g.Filozofskog fakulteta u Rijeci.Prema Kriterijima za dodjelu sportskihstipendija studentima za akademskugodinu 2011/2012. dodijeljena jesportska stipendija Ivi Magaš, studentici3. g. Filozofskog fakulteta u Rijeci, članiciKarate kluba Opatija.S. G.NEA BAUS, učenica 3. razredaPrve sušačke hrvatske gimnazije -Jedna od ovogodišnjih stipendisticaGrada Kastva je i Nea Baus, učenica3. razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije,koja je stipendiju dobila ukategoriji nadarenih učenika. »Drugugodinu za redom dobivam stipendijuod Grada Kastva i mogu rećida mi ta novčana nagrada uistinupomogne u mjesečnim potrebama,jer sam manje financijski ovisna oroditeljima«.LORENA KALČINA, studentica 5.godine Medicinskog fakulteta Rijeka- Lorena Kalčina stipendisticaje Grada Kastva već nekoliko godina.Studentica 5. godine Medicinskog fakultetau Rijeci, Lorena je prvi put stipendijudobila još kao srednjoškolka,a stipendisticom je ponovno postalapolaskom na fakultet. »Ova stipendijaza mene je jedno veliko priznanje zamoj rad, za trud koji ulažem u studiranju.Također, kao novčana nagradapomaže mi u studiranju, posebiceprilikom nabavke literature i ostalogpotrebnog za učenje«.Glas kastavski9

Bela nedeja 2011.Belonedejni programManifestaciju Bela nedeja zajednički organiziraju Grad Kastav,Bršjanovac d.o.o. i TZ grada Kastva koja je zadužena zaorganizaciju i koordinaciju kulturno-zabavnog programa kojije ove godine trajao od petka, 30. rujna do ponedjeljka, 3. listopada.Kulturno-zabavni program ponudio je razne programe:predstavljanje DVD-a Lea Ivančića »Muzika je moj život«, promocijuknjige Zlatana Varelije »Narodnjačka krv u temeljimaHrvatske škole / sto godina hrvatskog školstva 1911. – 2011.«,izložbu Marte Benažić »Izložba gradu Kastvu« te izložbu TajčiČekada »Pogled u međusvijet« uz modni performans.Bili su tu i mnogobrojni folklorni i glazbeni programi, dvodnevnaprezentacija starih zanata i rukotvorina. Posjetitelji Belenedeje su mogli razgledati Muzejsku zbirku Kastavštine i Speleogaleriju,a organiziran je i cjelodnevni info-punkt u sklopuTurističkog ureda i Turističkog informativnog centra, s ciljemšto boljeg informiranja posjetitelja o zanimljivostima i događanjima.I ove godine dragi gosti Kastva bili su predstavniciTurističke zajednice Vinkovaca koji su kuhali slavonske specijaliteteza sve goste kulturnog dijela programa kojih nije biomali broj. Uz »Spinčićevu muziku«, ulicama Kastva zasvirao jei orkestar iz Vižinade. Svoja su vina predstavili gosti iz prijateljsketalijanske općine Gradisca d`Isonzo, a u pohode Kastvustigli su i predstavnici Međimurske županije, Općine Raša tetamburaši iz Sv. Jurja i Pehinarska gospoda.Bačvar i kovačPromocija knjige Zlatana Varelije o hrvatskom školstvuno na sve strane. Točilo se kastavsko iistarsko vino, a samo na taj dan u Kastavštinipekli su se janjci na ražnju, alikasnije i ćevapčići. Ples je bio na Fortici,Belvederu, Crekvini, pod Ložom i ugostionama. Tamo gdje je svirao meh isopeli plesali su stariji, a gdje je sviralaharmonika ili kranjska muzika plesalisu mladi. Nakon Zdrave Marije ljudi suuz pjesmu odlazili prema svojim kućama.Svečanost Bele nedeje i sedamdesetihgodina bila je daleko manja odove današnje. Štandovi na kojima su seprodavale igračke, kućne potrepštine,proizvodi od drva, grnčarski proizvodi,te nudilo mlado vino bili su postavljenisamo od Belvedera do Voltice.Na Belvederu je redovitobila zanimacija zamlade – vrtuljak, stolninogomet, fliperi. Tada subile zanimljive streljane,gdje se puškom gađalo uneki od predmeta. Djeca,ali i stariji pucali su iz pištoljau obrojčanu metu,a ovisno o pogođenom broju dobili suprigodni dar. Bacali su se kolutovi naboce ili pak krpene loptice u nasloženelimenke ne bi li se dobila neka boca srazličitim pićima ili neki drugi dar. Plesje redovito bio u Domu na Šporovojjami, a prostori Crekvine i Lokvine bilisu pusti i tamni. Nekoliko autohtonihvinara nudili je svoje vino, a nije biloFolklorni ansambl iz Rašepuno mjesta gdje se moglo nešto pojesti,pa su se uglavnom koristile uslugegostiona na Fortici i Vidikovcu.Sredinom osamdesetih godina Belanedeja se počinje poboljšavati, a značajnoje tome doprinjelo uključivanjeSpinčićeve muzike u organizaciju ovemanifestacije. Tada je osim kvalitetneugostiteljske ponude, ponovno orga-Spinčićeva muzikaOriginalni cvjetni aranžmaniGlas kastavski11

Bela nedeja 2011.Pred Bačvarskun zbirkunNajljepši štandoviTemeljem zaključka Komisije za dodjelu nagradaza najljepše uređen štand na Beloj nedeji 2011 usastavu: Zoran Šarlija, direktor komunalnog društva»Bršjanovac«, Biljana Maljković, predstavnicaGrada Kastva, Karmen Puhar Dragičević, predstavnicaTZ grada Kastva na ovogodišnjem natječajuza najljepši štand po prvi put su, umjestonovčanih nagrada, dodijeljena tri posebna priznanja.Prva nagrada dodijeljena je štandu Udrugegrad kulture. Drugu nagradu dobili su Valteri Lorena Berden za štand »Vino va Kastve... judiva rožicah«, a treću Marin Uroda i štand »Svijetkobasica«.niziran trodnevni ples na otvorenomuglavnom uz grupu Kolaž, čiji počeci senekako i vežu uz Belu nedeju. GlazbaSpinčići je te dane redovito ugošćavalaneku prijateljsku glazbu koja je priređivalakoncert za posjetititelje. Kasnije seuključila i Glazba Marinići koja je priređivalaprogram na terasipred Franun.Najznačajniji iskoraku organizaciji Belenedeje napravljen je uzadnjih petanestak godina,kada je i prostorFoto natječaj Bela nedeja 2011.Na 13. po redu natječaj za amatersku fotografiju Bela nedeja– Kastav 2011. na temu Kastav i okole Kastva, prijavilose 8 autora iz Rijeke, Matulja, Lovrana, Kastva, Ičića, Opatijei Jurdana sa ukupno 28 fotografija. I ove godine zabilježenisu mnogobrojni motivi grada Kastva, ali i objekata koji senalaze van stare gradske jezgre. Žiri u sastavu: mr. sc. BrankoKukurin, predsjednik, Vedran Karuza i Mira Spinčić, odlučioje nagraditi slijedeće fotografije: prvo mjesto osvojila je fotografijaBez naslova 1 čija je autor Franjo Slavić, drugo mjestoKastavka autora Rajka Đedovića i treće fotografija Boje prošlostiautorice Roberte Dešković. Posebna priznanja uručenasu dvojici najmlađih autora: Ediju Šikiću te Bernardu Dobrijeviću.Odabrani radovi sudionika ovogodišnjeg natječajabili su izloženi tijekom održavanja manifestacije Bela nedeja2011. u izložbenom prostoru Pod Volticun u Kastvu.Nagrađeni vlasnici štandova»Vino va Kastve... judi va rožicah«... uz muzikuNagrađene fotografijeKome će balon donijeti nagradu?12 Glas kastavski

Promociješića. S vremenom su muški zborovipostali mješoviti. Svaki je zbor imaovlastiti repertoar i vlastite nastupe, asvi su vježbali skladbe i za nastupe uZdruženom zboru Kastavštine koji jeimao oko sto pjevača, čime je postignutaveća kvaliteta i mogućnost različitihzvučnih kombinacija. Zborovisu povremeno nastupali samostalno,a prigodom značajnijih manifestacijazajednički.Združeni zborovi Kastavštine nastupalisu na svim općinskim i regionalnimsmotrama i na samostalnimkoncertima u Opatiji, Poreču, Padoviu Italiji... Nastupi kao razmjene u timsedamdesetim godinama bila su pravarijetkost. Na gostovanjima je najvećiuspjeh imao KUD »Učka« Matulji, aizvodio je i jednu od vrhunskih Matetićevihskladbi »Roženice«. Ženski pjevačkizbor gostovao je u Klagenfurtu(Austrija), Morteglianu, Trevisu, Pesari,Piolticu, Stresi, Milanu (Italija) te naosmodnevnoj turneji u Parizu. Glazbeniduo i kvartet koji je izrastao iz glazbenogtečaja škole redovito je pratiozbor »Učku«, ali i Združene zborove Kastavštine.Nastupao je i samostalno nameđunarodnim natjecanjima i osvojioje dvije prve nagrade u Camalo-Treviso,drugu nagradu u Stresi, drugu nagraduEurope u Tarcentu (Italija), prvunagradu Belgije u Bruxelesu.Amatersko pjevanje prolazilo je krozrazličite faze uspjeha i stagnacija, nomaestro Ivančić uvijek je ostao aktivan.Zahvaljujući nagradama harmonikaškogkvarteta koji je vodio, postao je članZvonko Turak, Smiljan Grbac i maestroLeo Ivančić na promociji filma u KastvuDruženja uz sopile: Smiljan Grbac i Leo Ivančićžirija na međunarodnom natjecanju uStresi Camalou kao i predsjednik žirijana prvenstvu Europe u Attimisu (Italija).Glazba za KastavŠiroj publici možda je manje poznatvaš skladateljski rad, ali pjesme kojeste uglazbili Frane Merikan, Soldi, Zakantajmo,postigle su zapažen uspjehi na MIK-u...- Nikada mi nije bio cilj da stvorimneki određeni opus, već sam uvijekskladao ono što je trebalo. Kako bihkod novih naraštaja zadržao interes zaglazbeni izričaj, morao sam vrlo studioznopristupiti biranju repertoara. Takonastaju mnoge obrade za tamburaški iženski zbor, a ženski zbor morao sampriviknuti i na pjevanje istarskih narodnihpjesama. Skladao sam i obrađivaoskladbe raznih autora. Dio tih skladbitiskan je u mojoj knjizi »Zborovi iostale skladbe«, tiskanoj u izdanjuUstanove »Ivan Matetić Ronjgov«. Većinaskladbi snimljena je za radio ili naCD-ima. Bila mi je želja da pjesme kojepjevamo budu u skladu s vremenom,pa i za MIK. U stvari, najviše sam pisaoza Kastav, tako se i Frane Merikan, pjesmakoju je pjevao moj dragi prijatelj iučenik Aldo Galeazzi, vraća u – Kastav.Na kraju ne možemo da ne spomenemovašu ljubav prema sopilama,član ste i komisije tradicionalnemanifestacije Ustanove Ivan MatetićRonjgov - Mantinjada pul Ronjgi.- Diplomirao sam klarinet, a poticajza sopile mi je ponovno dao Matetić, snamjerom da sviranju sopila podučimmlađi naraštaj. Zahvaljujući njemu nabaviosam sopile od vrhunskog graditeljaJosipa Radića, sopile koje sviram idanas. Iako sam bio voljan raditi s učenicima,moram reći da nije bilo nekoginteresa, ali smatram da je sada pravovrijeme da se to počne i ostvarivati –da tu svoju ljubav i u našem kraju prenesemona mlađe generacije, kako bi ioni ustrajali na očuvanju ovog starogautohtonog glazbenog izričaja.Za kraj dodajmo da je maestroIvančić i dobitnik brojnih priznanja inagrada, među kojima treba izdvojitii tri nagrade za životno djelo: Savezasindikata Hrvatske i Općinskog vijećaRijeka – SKUD (1978), Općine Matulji(2004) i Grada Kastva (2005).Doris BrusićGlas kastavski15

Obljetnice100 GODINA OSNUTKA PRVE LJEKARNE U KASTVU»Ljekarnik vam savjetuje -1g soli dnevno manje«1911. godine Ivan Perišić otvorio je ljekarnu u Belićima, a vodioju je Franjo Garaj. Poslije Drugog svjetskog rata ova je ljekarnaneko vrijeme djelovala i u samom Kastvu, na Belvederu, novraćena je opet u Beliće, do 1971. godine, kada je, na žalost Kastavaca,zatvorenaJoš uvijek nastojimo uhvatiti posljednjezrake sunca, no dani postajusve kraći i zima polako kuca na vrata,a s njom dolaze različite viroze, prehlade,kašljucanja, pad imuniteta. Ovi, alii mnogi drugi razlozi postoje zašto stebarem jednom u životu navratili u ljekarnupo pomoć.Ljekarnik je najpristupačniji zdravstvenidjelatnik, uvijek spreman pomoćiu odabiru lijekova za samoliječenje,pružiti stručan i razumljiv savjeto pravilnoj uporabi lijekova, pomoćivam spriječiti bolest i očuvati zdravljete tako poboljšati kvalitetu vašegPrva ljekarna u Kastvu, u Belićimaživota. Kontinuirana edukacija kojuprolaze ljekarnici garancija je kompetentnostii razlog više da im ukažetepovjerenje pri rješavanju mnogihzdravstvenih tegoba. U ljekarni osimsavjeta možete dobiti i edukativnezdravstvene priručnike te časopise ukojima možete pronaći članke eminentnihhrvatskih stručnjaka iz područjamedicine, stomatologije, psihologije,pedijatrije…Dan hrvatskog ljekarništva obilježenje 29. listopada pod sloganom»Ljekarnik vam savjetuje - 1g solidnevno manje« educirajući pacijenteo povišenom krvnom tlaku. Datumobilježavanja odabran je prema prvompisanom spomenu ljekarne u Hrvatskoj– u Trogiru 29. listopada 1271.godine. U 13. stoljeću i mnogi drugi,osobito dalmatinski i istarski gradoviprimaju u javnu službu školovaneliječnike i ljekarnike te tako nastajuprve gradske ljekarne u Dubrovniku iSplitu (1282. g.), Zadru (1289. g.), Kotorui Rabu (1326. g.), Puli i Zagrebu(1353. g.). Mnogima dobro poznataMotovun je već 1681. godine imaogradskog ljekarnika, a 1785. godine iPazin ima gradsku ljekarnu.No, ove godine obilježavamo i 100godina osnutka prve ljekarne u Kastvu- 1911. godine Ivan Perišić otvorio jeljekarnu u Belićima, a vodio ju je FranjoGaraj.Poslije Drugog svjetskog rata ova jeljekarna neko vrijeme djelovala i u samomKastvu, na Belvederu, no vraćenaje opet u Beliće, do 1971. godine, kadaje, na žalost Kastavaca, zatvorena.Prostor je do 1984. godine služiokao pomoćno skladište lijekova za tvrtku»Medika«, no tada ova veledrogerijaseli u novi prostor u Tometićima, gdjese i danas nalazi.Kuću kupuje »Zanatlija«, nadograđujese gornji kat, a prostor se koristi ustambene svrhe. Danas je kuća privatnovlasništvo, a njezino pročelje moždaipak čezne da se barem spomen-pločomobilježi mjesto gdje su Kastavke iKastavci »prihajali po lekarije«.Danas Kastav ima dvije ljekarne,jednu u Rubešima, dok je druga najprijeradila u Spinčićima, a posljednjihgodina u Kastvu, odmah pokraj Zdravstvenestanice na Šporovoj jami.Ivana Borovčak Prša, mr.pharm.ljekarna u Franjevačkomsamostanu»MaleBraće« u Dubrovnikuosnovanaje 1317. godinei najstarija je usvijetu koja neprekidnoradiod osnutka dodanas. Od namabližih gradova,Današnji izgled kuće u kojoj je bila ljekarnaGlas kastavski17

TurizamTURISTIČKA SEZONA U KASTVU NE ZAVRŠAVA S LJETOMCjelogodišnja promocija Kastvakao zanimljive turističke destinacijeJesenski rad Turističke zajednicegrada Kastva svakako obilježava Belanedeja, manifestacija koju zajedničkiorganiziraju s Gradom Kastvom i Bršjanovcemno krajem godine turističkidjelatnici provode i niz drugih aktivnosti,prvenstveno na promociji Kastvakao turističke destinacije, kao i pripremiprograma te financijskog plana zasljedeću godinu.Turistički ured tako je sudjelovaou programima upoznavanja Kastva, snaglaskom na Muzejsku zbirku Kastavštine,Miće zavičajne muzeje – Osojnakovukotlariju i Vikotovu bačvariju – tesuvenirnice. Krajem rujna gost je biokanadski novinar Mark Sisson, koji odestinacijama s fokusom na soft adventure,piše za mnoge važne tiskanei elektroničke medije u SAD-u i Kanadi.Na temelju suradnje turističkihzajednica grada Pörtschacha i Kastva,18 Glas kastavskistručni razgled Kastva organiziran jeza grupu iz ovog austrijskog grada,dok su sredinom studenog Kastav pohodilisudionici Međunarodnog stručno-znanstvenogsimpozija “Sanitarnoinženjerstvo”.I ovog listopada Kastav je bio domaćinžupanijskog natjecanja iz zavičajnepovijesti za sedme razrede osnovnihškola “Ča je ča” na temu povijesti gradaKastva i okolice. Kako bi se što boljeupoznali s temom natjecanja, Turističkiured je osnovnoškolcima otvorio vrataMuzejske zbirke Kastavštine i malihzavičajnih muzeja te ih opskrbio promidžbenimmaterijalima.Promidžbeni materijali došli su i uruke mnogih turista koji su ove godinepohodili Kastav. Naime, u jedanaestmjeseci ove godine na području Turističkezajednice Kastva ostvareno jeukupno 5.369 turističkih noćenja, odPust va Kastve 2012.U pripremi je programmanifestacije»Pust va Kastve2012« koja, kao iuvijek, počinje naAntonju, 17. siječnja- Antonjskim rogom.Trajat će pet tjedanakroz koje nas očekujepregršt događanjate pet plesnih subotana Šporovoj jami, ali i dječji maškarani tanac. Ove godine, po treći putćemo dočekati Rally maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija, biti ćeorganiziran posjet Frlanskeh zvončari, otvorenje poneke izložbe, Spinčićevemaškare će po užance poć po sele, bit će organiziran Balinjeraspust pul Spinčić, 14. Ribarska fešta pul Trinajstić te doček Mučićevehzvončari i maškar. Zadnji tjedan,20. veljače dočekat ćemo Halubajskezvončare, u utorak 21.maškare od Srdoč da bismona Pusnu sredu, 22. veljače, vaKastve dočekali maškare i Pustaod Rubeš, i važgali tri pusti:mićega Pusta pred vrtićen „Mavrica“,velega pul Rubeš, a ondai onega pul Jurčić.kojih su domaći gosti ostvarili 1.289, astrani 4.080 noćenja. U odnosu na istorazdoblje prošle godine, zabilježenje rast od ukupno 1.425 noćenja, odnosno36% (u jedanaestomjesečnomrazdoblju 2011. godine zabilježeno jeukupno 3.944 noćenja i to 754 domaćihi 3.190 stranih noćenja). I dolasciturista ove godine bilježe značajanrast (ukupno 2.727 dolazaka), odnosnoimamo 755 dolaska više u razdoblju od01. siječnja do 30. studenog 2011. godineu odnosu na isto razdoblje prethodnegodine (1.972 dolazaka).Strani turisti u jedanaest mjeseci2011. godine bilježe 1.975 dolazaka(1.577 u 2010. godini), a domaći 752(395 u istom razdoblju 2010. godine).Najviše dolazaka i noćenja turista u desetomjesečnomrazdoblju 2011. godinezabilježeno je iz Italije i Njemačke, azatim slijedi Slovenija.S. R.Izložbeni program21. Kastafskog kulturnog letaU vrijeme dok sjećanja na programe jubilarnog20. Kastafskog kulturnog letanisu još sasvim zaboravljena, UdrugaKastafsko kulturno leto već naveliko pripremaprogram za iduću godinu.No, dok ćemo na imena sudionika glazbenihi scenskih programa još malopričekati, imena nositelja izložbenogaprograma u Galeriji sv. Trojice već suobjavljena. Prema programu koji je utvrdioUmjetnički savjet galerije, autori čijaćemo djela moći razgledati su:EMIL KNAPIĆ (uz Dan sv. Jelene) - pobjednikIX. Vele umjetničke delavniceANTON VRLIĆ (uz Dan Grada Kastva)- »Terra incognita« - ambijentalna instalacija(slike kombinirana tehnika, testakleni objekti, kvarcni pijesak, svjetlo)HARI IVANČIĆ (uz službeno otvorenjeKKL-a) - »Zemlje« (slike/ulja na platnu)KORALJKA KOVAČ - »Fly me to theMoon« (optičko-kinetička instalacija)EMILIJA DUPAROVA - »Zrcalo« (objekti/instalacije)ĐURĐICA SKELIN - »Utvrda« (objekti/skulpture)

Kastavske šetnjePoseban je doživljaj koračati stazomi slušati šum otpalog lišća...desnim, užim putem, iako nećete pogriješitiniti ako krenete ovim drugimprema selu Obadi, jer se kasnije putevispajaju. Poseban je doživljaj koračatistazom omeđenom starim suhozidima,i slušati šum otpalog lišća pod nogama.Prolazimo uz nekad ruševni skadanj,koji je danas preuređen u kućicuza odmor i druženja. Ispred njega starisuhozidi i prezidi, koji mi vraćaju sjećanjakad smo se, upravu tu, kao školarcidružili, igrali i zabavljali povodomDana kastavske škole.Moramo još prijeći prekotrase plinovoda, jednog odnovijih ožiljaka u ovim našimšumama. Koridor širinetridesetak metara presjekaoje šumu i nepovratno uništioprirodu. Po kolnom putu dolazimou selo Brajane.* * *Oni koji su iz Kastva udarilipješke, već su tamo. Sjedepred kućom gosp. Mate Sušnjau hladu velikoga duda. Sušanjtoči vino, žuto kao cekini nudi građanima sočne trešnje. Gosp.je Sušanj posjednik u Brajanima i općinskizastupnik. Blago nama kad bisvi naši istarski poljodjelci bili kao gazdaSušanj! Preko puta vidi se u liepomvrtu njegov veliki pčelinjak s natpisom»Pčele nas uče živjeti«. Zlatne pčelezuje naokolo, marno zaposlene. U pčelinjakuje sve čisto i uredno. Dvostrukačast gosp. Sušnju, koji je samouk dotjeraotako daleko. Njegov je med poznatna daleko, a revan je poljodjelac i zidar.* * *Nekad je to bilo idilično kastavskoselo, a danas je na području OpćineMatulji. I danas u Brajanima nema mnogokuća, nekoliko novih, ali i one stareuglavnom su dobile neko novo ruho. Izznatiželje uputili smo se u selo potražitikuću Mate Sušnja. Na samom ulazuu selo stoji jedna sačuvana kuća iz tihdavnih vremena. Uz nju stara šterna,brajda vinove loze, prezidi, dolčić i nekolikokošnica pčela. Iako smo u prvitrenutak pomislili da je to kuća gazdeSušnja, ubrzo smo doznali da ona pripadafamiliji Cetina. Kuća iz putopisanalazi se nekoliko koraka dalje i znatnoIvan SušanjObnovljeni skadanjje izmjenila svoju veličinu i oblik. Danasje to najveća i najviša kuća u Brajanima,koja strši nad svima okolnima. Putemsmo naišli na Ivana Sušnja, unuka MateSušnja, koji živi u susjednoj kući izgrađenojpočetkom 30-tih godina.Ovaj čili osamdesetogodišnjak pažljivoje poslušao priču iz novina, a onaga je vratila u djetinjstvo:»Naša stara kuća je ovde preko puta,va njoj sad biva moj 5 let stareji brat i njigovafamilija. Inače, trejseteh let tu kućusu nan zeli Talijani i tu smestili svoji judi,a onda su naši storili ovistu kuću, va kojsad bivan, na meste kade je nekad bilvrt i pčeli. Nono je imel oko osandesetuli z pčelami i bil je poznat va to vremekot proizvođeč meda. Negde iman spravanletak ki je onda storen kako bi sereklamiral med. Pčele smo imeli nejdedo 1942. leta, a onda ni već ki bil š njimibacelat. Nono je bil star, a otac je finil vaTaliju va internaciju«.Selo Brajani21

Kastavske šetnjeTalijanski bunker iz vremena okupacijeSaznali smo da je u Brajanima najpriježivjela samo familija Brajan, koja jeimala pet kćeri. Došli su zetovi, prezimeBrajan se izgubilo, a onda su bili Dubrovići,Cetine i Sušnji. Mogli smo satimapričati s našim gostoljubivim domaćinomi njegovom suprugom, ali trebaloje požuriti dalje prema Šparožnoj jami.* * *Gosp. načelnik ima opet rieč.- Žalibože, veli nam, ova šumskastaza nije sasvim gotova. Ići će skorodo samog otvora u pećinu. Pomisliteod štacije Jurdani do puta prema seluMavrići je 10 minuta, a onda evo putdo špilje. Kastavska je obćina već predvidjela1000 kruna troška, da se većove godine dogotovi put. Iz Opatije,Voloskoga, Rieke može se lako i za časamo. Iz željezničke postaje Jurdani došpilje šetnja će biti kratka i ugodna. Paovaj zdravi šumski zrak!* * *Danas od Brajana prema Šparožnojjami vodi šumska cesta. Oni koji nemajupotrebe ići u Brajane mogu odmahpo dolasku na asfalt skrenuti desno na22 Glas kastavskiuži put, pa njime uz igralište do spomenutešumske ceste. Putem nailazimona dobro očuvane betonske bunkere izvremena talijanske okupacije. Danas iznjih raste poneko stablo. Između bunkerana jednoj manjoj čistini je cisternas vodom. Uz cestu uočavamo dolce iruševne prezide, koji su se nekad obrađivali,a danas ih je progutala šuma.Sve češće nas putem okružuju kamenegromade i različiti stjenovitioblici, a to je znak da smo u blizini vrhaStanić. Neposredno uz cestu danas senalazi odmorište sa stolom i klupama„Pod Stanićem“. Ovdje smo malo skrenulis puta načelnika Jelušića i ondaš-Šumski putnjih izletnika, a to isto preporučujemoi vama. Lijepo položena staza, koja jeusprkos stalnom usponu ugodna za hodanjeza desetak minuta dovest će vasna 465 metara visok Stanić vrh. U vrijemetalijanske okupacije ovaj vrh bio jeznačajna kontrolna točka, pa su talijanskivojnici na njemu imali stalnu bazu.Pod vrhom su napravili malenu kapelicu,a u stijeni izbušili nekoliko metaradugačko sklonište.Izlaskom na stjenoviti vršni dio Stanićaotvaraju se vidici na sve strane - odGrobničkih Alpa na istoku, slovenskihplanina na sjeveru, Učke i Ćićarije na zapadudo Kvarnerskog zaljeva iotoka na jugu. U daljini naziruse visoki vrhovi Velebita. Podnama stoje šumska prostranstvaLoze i Lužine, a u okunam posebno zapinje poznatasilueta kastavskog zvonika.Kako bi se dosegnulo samunajvišu točku vrha, gdje se nalazii geodetski znak, treba senakratko provući između stijenai grmlja, pa je potrebnomalo pripaziti.Za one radoznale, istraživačkogduha, predlažem da se neposrednoprije vrha, kod drugog odmorišta,upute desno između suhozida ionda kroz šumu po južnim padinamaStanića spuste do starih prezida i terasakoje su se nekad bile obrađene. Doknije bilo šume s terase je bio lijep pogledna okolinu sve do mora. Ispod suhozidaje malo jezerce, po čijoj površinipliva otpalo žuto lišće. Kažu da ih znabiti i više, ali zbog dugotrajne suše naišlismo na ovo jedno, koje ne presušuje.Ovdje ćete naići i na raznolike oblikestijena. Dijelom su gotovo glatke stijeneu blagom nagibu po kojima vodateče u jezerca, a iza njih velike kamenegromade prošaranežlijebovima ikanalima nalik namale kanjone. Bilobi zanimljivo ovajlokalitet posjetitiu doba velikih kiša.Stanić vrh posjetilismo usput,a ipak je glavni ciljnašeg današnjegizleta ŠparožnaKapelicaJezerce pod Stanićem

Kastavske šetnjePogled sa Stanić vrha na Kastavjama. Spustili smo se sa Stanića inastavili šumskom cestom do križanja.Desno po cesti ima dvadesetakminuta do Zvirića i oko sat hodakroz Lozu do kastavske Crekvine, ami nastavljamo lijevo još desetakminuta do odvojka za Šparožnujamu. Prešli smo na današnje područjeOpćine Klana.* * *Najedanput spustismo se u maluubavu dolinicu. Eto, pred nama je zid,a usred zida crvene rešetke gvozdenihvrata. To je ulaz u „Šparožnu pećinu“.* * *I mi se, uređenim kamenim stepenicamaspuštamo u maleni dolčić uz čijisjeverni rub nalazi se ulaz u pećinu. Uzulaz stoji informativna ploča kastavskihšetnica. Nažalost, nailazimo i na znatnekoličine otpada koji su ostavili nesavjesniizletnici. Otvaramo željezna vrata iulazimo u pećinu po stepenicama, građenimvjerojatno u vrijeme načelnikaJelušića. Za razliku od ondašnjih izletnikami nismo mogli daleko u dubinuspilje, svega nekoliko koraka koliko namdozvoljava dnevna svjetlost.Zanimljivost putopisa je stalna usporedbas Postojnskom jamom. Navodnosu iz Šparožne jameneki Kranjci, osobito izPostojne, krali sige i za»skupe novce« ih prodavalikao »postojnskikamen«.* * *Ej, Postojnska špiljo,ljepša si dakako, gizdavai nacifrana kao nevjesta,al mi je ova naša»Šparožna pećina« ipakdraga, jer je na ovompoložaju divlja kao šestiOdmorište u vršnom dijelu Stanićakrug Danteova pakla, po kojemu tromoi plačući koraca povorka licemjeraca saolovnim kapama na glavi!Krenusmo na lievo. Udjosmo u širokuokruglu dvoranu t.j. u veliki hram visokasvoda. To je najljepši dio pećine, a smalenim troškom dao bi se krasno urediti,jer je tlo prilično ravno i čisto. Svenaokolo vise visoki zavjesi s čipkama iresama, a nasuprot ulazu tlo se diže, danapravi liep oltar na širokom podiumu;za oltarom je izba, a u njoj orgulje odbijele sige. Ali prostor je velik, a naše vošćanesvjećice ne mogu da ga rasvijetle.Žao nam je, da ne možemo da vidimoono, što je najljepše.* * *I tako, još je mnogo lijepih rečenicao spilji i njenoj okolini zapisano u ovomputopisu, ali i drugim tiskovinama – uberlinskom, bečkom, opatijskom listu,Šparužna jamaPogled na Grobničke Alpeu »Viencu« i »Našoj slozi«. Još jedanzanimljiv podatak, prvu pravu speleološkufotografiju snimljenu dubokou špilji uz pomoć umjetne rasvjete,koja se pred 100 godina pojavila utisku, snimio je nepoznati fotografupravo u Šparožnoj jami.Iako je tijekom vremena spiljadjelom devastirana, ili od nesavjesnihposjetitelja ili dok je tijekom rataslužila kao vojno skladište, i dalje u svojojdubini skriva mnoge ljepote i zanimljivosti.Turistički djelatnici trebali birazmisliti na koji način ponovno turističkivalorizirati vrijednosti ove kraškeljepotice. Na širem području nemaspilja uređenih za turističke posjete,pa bi Šparožna jama mogla biti pravoosvježenje u turističkoj ponudi. Štetaje da izletnici mogu doći do ulaza, a nemogu zaviriti u predivan skriveni svijetnašeg podzemlja.Kamo dalje? Ili naprijed produžitišumskom cestom 45 minuta do Breze,ili vratiti se preko Loze 1 sat i 15 minutado Kastva, ili pak natrag istim putem.Lijepo bi bilo putovati kočijom doBrajana, baš kao kastavski načelnikJelušić... S obzirom da je to danas teškoizvedivo, može i automobilom. Alionda ćete ostati prikraćeni za dio zanimljivogputa…D. JURČIĆGlas kastavski 23

prstenje. Mladoženja bi pribavio novac,najčešće bi ga dobio od majke, i dao gamladenki koja u pratnji djevojaka iz svojei zaručnikove obitelji kupila ukupnočetiri prstena: vericu sebi i budućem suprugu,te sebi još dva prstena s okomjednim bijelim i jednim crnim.Pokazatelj bogatstvaFotografije kastavskih obitelji, osobitožena upućuju na to da se pratilasrednjoeuropska moda, a prisutni su italijanski utjecaji. Žene su nosile puntapeodnosno broš na vratu, črjeni koralodnosno ogrlicu od crvenih koraljaoko vrata, a one bogatije i alustrinodnosno zlatni lanac koji je, ovisno omaterijalnoj moći bio dug i do dva metra.Nosio se omotan nekoliko puta okovrata ili je svom svojom dužinom visiodo struka ili čak duže. Na njemu se mogaonositi zlatni sat okačen o pojas. Naušima su, kako možemo iščitati iz fotografija,žene nosile naušnice s kamenomi s morčićem.Rećini morci su do kraja 19. stoljećabili već široko prihvaćeni osobito nakonšto je riječki moretist Gigante osvojioniz nagrada na europskim izložbama.Muškarci su nosili kordun odnosnozlatni lanac na koju je bio pričvršćensat spremljen u džep na prsluku. Ovajmodni detalj smišljen je kada se raširilaupotreba džepnih satova upravo za tusvrhu. Muškarci su do kraja 19. stoljećanosili na desnom uhu jednu ili dvije naušnices morčićem ili zvjezdicom.Noć muzeja uz nakitS namjerom da temeljito obradimo ipredstavimo javnosti zlatarstvo kao nematerijalnubaštinu i njezine materijaliziraneprodukte, u Pomorskom i povijesnommuzeju Hrvatskog primorja Rijekau čijem sastavu djeluje i Muzejska zbirkaKastavštine postavljena je izložba Zlatnitrag autorice Ivane Šarić Žic, kustosiceu etnografskom odjelu Muzeja. Izložbaobuhvaća uspon i pad zlatarskog obrtapredstavljajući zlatarske proizvode s naglaskomna profani nakit i načine njegovanošenja na području današnje Primorsko-goranskežupanije. Kastavštinaje predstavljena fotografijama s kraja 19.stoljeća. Namjera nam je produbiti spoznajeo toj temi na području Kastavštinei rezultate prezentirati na izložbi kojuMuzejska zbirkaIzlet u Opatijuplaniramo otvoriti u Kastvu u prostoruMuzejske zbirke Kastavštine u Noći muzeja,posljednjeg petka u siječnju. I ovimputem pozivamo na suradnju sve one kojiimaju saznanja o tradiciji nakita ili sačuvaneprimjerke staroga nakita, da nam sejave, kako bismo zajedno, kroz fotografijei izložbu zabilježili sjećanje na stari nakit izaštitili ga od zaborava.Tamara Mataija, kustosSvim građanima želimosretan Božići uspješnu Novu godinuMuzejska zbirka KastavštinePomorski i povijesni muzejHrvatskog primorjaŽena s naušnicama na s morčića Djevojčica s naušnicama Zlatni lanciGlas kastavski25

Da se ne pozabiOd kada je sveta i veka vavekise j’ moralo putovat. Ne zavin objesti i turizma kot danas,nego su judi morali preživet, robuprodat, ale promenit. Putovalo se j’ hodeći po nekoliko dan pak su vavek rabilanekakova konačišta i počivala kade se j’moglo prespat i ča pojist. Prespalo se j’najviše pul blaga va sene ale veje.Nekada su judi otpirali oštarije vakuće kade su bivali. Ni bilo nikakove tabelinego se j’ nad vrata stavilo kitu javorikiale šmriku. Ta kita se j’ zvala “maj“ ipo ten se j’ znalo da j’ tu oštarija. Kad jepred vrati bila friška zelena javorika znalose je da j’ oštar pripejal novo vino. Pooštarijah se j’ najviše pilo vino, a ako je vaoštarije bilo biri, visel je nad vrati strug čatišjaron pade kada blanjaju daski.Kako je to otpriliki zgledalo lepo jeopisal Dragutin Hirc još 1891. leta kadase j’ našal va sele Vela Učka: »U sobi gdjese smjestismo, stajaše prost stol i dvie klupe,stara zemljana peć i širok krevet. Nazidu visijaše starodavna ura sa kremenimbatom i prikraćenim njihalom. Bila tu ipolica sa nekoliko zemljanih pladanja, ado nje jedna manja sa tri staklene i zemljaneposude za vino. O tramu visio jevelik komad suhe slanine, kojom domaćicazačinja, a u kutiću stajaše lodrica lovranskogavina. Pred ovom sobom bijašezadimljena kuhinja s nizkim ognjištem.Što smo imali, to smo sladko pojeli, aosim toga skuhala nam gospodarica jaja,jer ne bijaše ničega drugoga u kući. I to setežko našlo, morala tekar gledati, da li sukokoši koje jaje iznesle.«MaticeVa Kastafšćine je bila užanca da judiotpru matice. Matica je bila kodabi oštarijaku kmet otpre dokle ne proda svojovino. Užalo se j’ dogodit da se va jenu26 Glas kastavskiNekada su judi otpirali oštarijeva kuće kade su bivali. Ni bilonikakove tabeli nego se j’ nadvrata stavilo kitu javoriki alešmriku. Ta kita se j’ zvala “maj“ ipo ten se j’ znalo da j’ tu oštarija.Kad je pred vrati bila friškazelena javorika znalo se je da j’oštar pripejal novo vino...Kastafski oštariprespat pak su bile i napošne štali za konji.nedeju popije so vino ko je gospodar namislelprodat. Na maticu su hodili i judiken ni bila užanca poć v oštariju, samoda jedan drugemu pomoru. Neki pokojniTone Cingular da j’ prišal na maticu, a nibilo već vina. Znel je su munidu žepa kuje imel i hitil je pred vrata od gospodarovekonobi, rekal je: »Na to san mislel pul vaspotrošit, pak neka van je«, pak se j’ obrnuli šal doma. Kad je bila slaba prodajavina, pol kastafskega vina se j’ popilo pomaticah. Užalo se j’ reć da judi sami svojosalo troše, aš su tako pomagali jedan drugemu,siromah siromahu.Već pred kraj 19. st. kad su neki judiveć nazad z Merik prihajali počele su seotpirat prave oštarije ke su bile delane zatu potrebu. Najviše su se delale pul glavnecesti kuda su furmani vozili z konji.Kranjci kad su šli v Reku morali su i negdeNapisal Arsen JARDASKonji su se raspregli, najili, napojili i počinuli,a furmani su šli v oštariju. Va gradeKastve i po malo većeh seleh užale su bit ipo tri-četire oštarije.Boćat i tancatKastafci su najviše hodili v oštarije ponedeje radi boćarije, pak je saka malo bojaoštarija morala imet i jog al’ dva za boćat.Ki je imel malo više mesta storil je i mestoza tancat pak je prihajalo još više judi. Biloje gospodari ki su imeli pul oštarije butigui peknjicu.Trejseteh let bilo je va Kastafšćine prekočetrdeset oštarij. Još toliko oštarij biloje z onu stran Kastafšćini ka je bila podokupacijun Kraljevini Italije. Na slike ka jeslikana pul Saršoni pred Petrovun kućun1931. leta su ondašnji oštari. Kastafšćinani va ono vreme imela vina koliko se j’moglo popit pa se je vino vozilo z Dalmacije.Pul Jardas je va Antinoj kuće od1928. do 1938. leta bil magazin od vina.Oštari slikani pul Saršoni pred Petrovun kućun 1931. leta. Danaska ne znamo jušto za seh, ma nekehsu stareji judi arivali prepoznat. Spreda sede: Jure Klanjčev, Anton Malonja, Milan Pasaretar, Beto Vlah,Vice Barićev, Tonić Petrov, Frane Pidrov, Jože Škaj, Božina, a na kraje sedi Zvane Kukurin.Va sredine su Berto Brkotov, na kraje Mate Tominić i Jože Biškupov (za drugeh nismo arivali doznat).Jedina ženska mej njimi je Ana Lenac Zameta. Va najgornjen rede drugi je Vlatko Petrov, Ivić Pušetin,Arnešto Bačurkin, Jače Antin, Dolfo spod Pogjeda, a na kraje Tone Žamarić

Dječji vrtićDJEČJI VRTIĆ „VLADIMIR NAZOR“ SUDJELOVAO NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI U LJUBLJANISuživot vrtića i lokalne zajednicepredstavljen kolegama u inozemstvuNa skupu smo prikazali tri projektausmjerena na istraživačkeaktivnosti očuvanja i njegovanjajezika, aktivno uključivanje uobičaje zajednice te razumijevanjetradicionalnih običaja našegkraja i njihovo pravilno vrednovanje,istaknula je ravnateljica28 Glas kastavskiKastavski vrtić »Vladimir Nazor«lani je započeo suradnju sa slovenskimDječjim vrtićem »Trnovo« iz Ljubljane,a jedan od rezultata te suradnje nedavnoje sudjelovanje kastavskog vrtića nameđunarodnoj konferenciji u Ljubljanipod nazivom »Uloga kvalitete vrtića uoblikovanju ugleda općina, gradova iširih zajednica«. Navodeći kako se »VladimirNazor« predstavio s izlaganjem»Suživot vrtića i lokalne zajednice kroztradiciju, običaje i jezik« ravnateljicaHelena Ninković Budimlija ističe da jena konferenciji sudjelovao i kastavskigradonačelnik Ivica Lukanović koji jetakođer imao izlaganje o suradnji Gradai vrtića. Ono što su pak predstavnicikastavske predškolske ustanove krozsvoj rad željeli je predstaviti Kastav,polazeći od njegove bogate povijestii tradicije koja kod djece potiče radoznalosti želju za istraživanjem.Očuvanje jezika i običaja- Ta prožetost života vrtića sa životomzajednice u kojoj živi i djelujeomogućava suostvarenje kulture, ali iutjecaj integracije na dječji stav premaživotu i zajednici u kojoj živi. Projektnimradovima na očuvanju kulturnebaštine, tradicije, običaja i jezika našegpodručja nastojimo kod djece razvitiosjetljivost prema životu lokalne zajednicei njezino pravilno vrednovanje.Želimo djeci pružiti iskustvo, vrijednonjihove pažnje, mogućnost da samiodlučuju što i kako činiti te pružiti osjećajaktivnog člana zajednice. U radukojeg smo predstavili na skupu prikazalismo tri projekta koji su usmjerenina istraživačke aktivnosti očuvanja injegovanja jezika, aktivno uključivanjeu običaje zajednice te razumijevanjetradicionalnih običaja našeg kraja i njihovopravilno vrednovanje. Zajedničkicilj projekata je razvijanje osjetljivostiprema životu lokalne zajednice, njezinopravilno vrednovanje te doprinosuzdizanju kulture iznačaja života grada ukojem živimo, kaže ravnateljica.Čakavska radionicaProjekti s kojima sukastavski odgojiteljiupoznali svoje inozemnekolege su »Čakavskaradionica«, »Mićisamanj« te »Paljenjemićeg Pusta«. S ciljemnjegovanja i usvajanjačakavske riječi karakterističneza sredinu uMići samanjkojoj dijete živi te razvijanje osjećajavrijednosti kulturne baštine ovogakraja zadaća je »Čakavske radionice«upoznavanje s izvornim čakavskimdijalektom, ali i očuvanje vrijednogtradicijskog naslijeđa, usvajanje i prikupljanjeizvornih riječi na čakavštini,njegovanje starih brojalica, poslovicai zagonetki, igara i pjesmica na čakavštinite prikupljanje narodnih priča ilegendi.- Projekt »Čakavska radionica« njegujese tradicionalno u našem vrtiću odsamog početka djelovanja te se prenosiiz generacije na generaciju. Čakavskaradionica tako postaje mjesto učenja ičuvanja čakavskog jezika jer se trudimopronaći rječi koje se danas sve manjekoriste i gotovo padaju u zaborav. Testare riječi crtamo, pišemo, skupljamou želji da kroz godinu izdamo »Mići besedarnik«kako bi pridonijeli očuvanjujezika i kulture svoga kraja. Osim njegovanjajezika nezaobilazno je i uvažavanjei učenje o tradiciji Kastavštinei običajima kraja s kojima grad vjernoživi, pojašnjava ravnateljica.Mići samanjJedan od tih nezaobilaznih običajakastavskog kraja svakako je i »Mići samanj«čiji je cilj neposredno upoznavanjei autentično doživljavanje svijetaneposredne okoline kroz tradiciju iobičaje zajednice, a cijeli mjesec prije

Dječji vrtićblagdana Bele nedeje polaznici »VladimiraNazora« pripremaju male eksponate kaošto su šternice, poneštrice i lumbrelice kojese tradicionalno nude na sajmu.- Ove smo godine, za male ljubitelje pripravakaod grožđa, izrađivali sok od grožđa.Roditelji su sa svojom djecom svakodnevnodonosili zrele grozdove sa kojih sudjeca pomno odvajali bobe, gnječili, zaslađivalii kuhali kako bi pripremili zdrav soku slavlje života. Bela nedeja ujedno dajepriliku da djecu upoznamo sa starim, tradicionalnimzanatima, da upoznaju i videsam način proizvodnje te pitaju majstoresve što ih zanima, kaže Ninković Budimlija.Sa sličnim ciljem, razumijevanjem ivrednovanjem tradicionalnih običaja, kastavskipredškolci svake godine sudjelujuu buđenju maškara na Antonju, te palesvoga »Mićega Pusta«. Napominjući kakoprožetost života vrtića sa životom zajedniceu kojoj živi i djeluje omogućava suostvarenjekulture, ali i utjecaj integracijena dječji stav prema životu i zajednici ukojoj živi. Ninković Budimlija zaključujeda se uključivanjem vrtića u život zajedniceujedno senzibiliziraju i roditelji za njegovanjetradicije, običaja i kulture kraja ukojem žive.I. Š.Velike jaslice ispred »Poneštrice«Uklapanje raznih projekatau redovan odgojno-obrazovnirad s kastavskim predškolcimanije samo karakteristikaDječjeg vrtića »Vladimir Nazor«,jer njegovanje tradicijei običaja temelj je i različitihprojekata Dječjih vrtića »Poneštrica«i »Kockica«. Tako će,kaže ravnateljica Dita Vučetić,kraj ove godine obilježiti projektizrade velikih jaslica u koji je uključeno svih 95 mališana tih predškolskihustanova, ali i njihovih roditelja.- Voditelj projekta je odgojitelja Stanko Vučetić, a projekt će se realiziratikroz radionice koje održavamo zajedno s roditeljima te kroz redovanrad s djecom. Svake godine uoči Božića naši polaznici s odgojiteljimaizrađuju male jaslice, no ove smo se godine odlučili za izradu velikihvanjskih jaslica koje će biti postavljene ispred vrtića “Poneštrica”, pojašnjavaVučetić.Dodajući kako polaznici tih ustanova redovno sudjeluju u svim značajnijimkastavskim događanjima Vučetić ističe kako se za Belu nedejumališani uvijek upoznaju sa svojim krajem.Ove su godine dio listopada posvetili i boravku u šumi kroz koju ih jevodio lovac, a već nakon obilježavanja božićnih blagdana kreću pripremeza maškare i običaje vezane uz karnevalska zbivanja.GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA IMENOVALO SAVJET MLADIHMatej Mostarac ponovo predsjednikGradsko vijeće Grada Kastva donijelo je Odluku o izboručlanova Savjeta mladih Grada Kastva. Prema spomenutojOdluci, u Savjet mladih Grada Kastva izabrani su LoriBrnčić, Tometići 36, Matej Mostarac, Spinčići 104/a, AnaPeršić, Jurjenići 127, Sanjin Rolih, Trinajstići 99, Mirna Rubeša,Rubeši 113, Vjekoslav Rubeša, Prolaz Ante Dukića 2 iRenato Stanković, Trinajstići 94 c. Predsjednikom novoimenovanogSavjeta mladih imenovan je Matej Mostarac, dokje zamjenica predsjednika Lori Brnčić.- Savjet mladih nastavlja s radom istim tempom kao i dosada, s ciljem da se poboljša život mladih. U pripremi je programza sljedeću godinu, u sklopu kojeg ćemo ponovno sudjelovatiu eko akcijama, organizirati druženja sa Savjetommladih Primorsko-goranske županije, organizirati izlet, kaoi nastaviti na realizaciji projekta vezanog uz biciklističku stazukroz Ložu. Aktivnosti ćemo usmjeriti i prema dobivanjuprostora u Gradu Kastvu za potrebe mladih, kaže predsjednikkastavskog Savjeta mladih, Matej Mostarac.Djelokrug rada Savjeta mladih propisan je odredbamaOdluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Kastva. Savjetmladih Grada Kastva je savjetodavno tijelo Gradskog vijećaGrada Kastva koje se osniva u cilju aktivnog uključivanjamladih u javni život GradaKastva. Broji sedamčlanova, uključujućipredsjednika i zamjenikapredsjednika.U Savjet mladihmogu biti birane osobes prebivalištem na područjuGrada Kastva, udobi od 15 do 29 godinaživota. Članove Savjetamladih bira Gradskovijeće Grada Kastva navrijeme od dvije godine.Pravo predlaganjaMatej Mostarackandidata za članove Savjetamladih imaju udruge mladih i udruge koje se bavemladima, učenička vijeća i studentski zborovi te drugi registriranioblici organiziranja mladih.Inače, natječaj za izbor članova Savjeta mladih GradaKastva bio je objavljen sredinom srpnja ove godine.S. G.S. G.Glas kastavski29

Osnovna školaPROFESORICA HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI DUBRAVKA URODA O MEDIJACIJI U ŠKOLISukob ne znači kraj komunikacijeMedijacija, kao metoda nenasilnog i efikasnog rješavanja sukoba pretpostavljadobrovoljnost, povjerljivost, aktivno slušanje, otkrivanje osjećaja i potreba, poštovanjeobiju strana, te pronalaženje zajednički odabranog rješenja - sugeriranam da sukob ne znači kraj komunikacije, nego priliku za novi, često kvalitetniji,iskreniji nastavak odnosaIako u Osnovnoj školi »Milan Brozović«profesorica hrvatskog jezika iknjiževnosti Dubravka Uroda radi tektri protekle godine u svom se kratkomnastavničkom stažu uz redovan odgojno-obrazovnirad odlučila posvetitii prevenciji nasilja među učenicimakroz medijaciju.- Iako nikada ranije nisam radila uškoli, pisala sam priče za djecu. Jednaod njih, Prijatelji iz Ulice Zelene, kojagovori o gluhom dječaku, objavljenaje u suradnji s Udrugom gluhih i nagluhihPrimorsko-goranske županije.Ova je knjižica dobrim dijelom „krivaza sve“ ono što me je kasnije dovelodo odluke da potpuno promijenimsvoj profesionalni put i da karijerukoju sam do tada godinama gradilazamijenim novim početkom - u školi.Medijacija je relativno nov pojam uškoli.- U našoj su školi u srpnju 2010. sviučitelji prošli Osnovni tečaj iz medijacijekoji je proveden od strane Forumaza slobodu odgoja. Medijacija se,kao metoda nenasilnog i efikasnogrješavanja sukoba spominje sve češćeu različitim praksama, od trgovačkih30 Glas kastavskiDrvo miraDubravka Urodasudova, preko centara za obiteljskupotporu do škola. Ključne su joj riječi:dobrovoljnost, povjerljivost, aktivnoslušanje, otkrivanje osjećaja i potreba,poštovanje obiju strana, pronalaženjezajednički odabranog rješenja. To jeetička podloga ugrađena u ovaj strukturiranipostupak koji je usmjeren našto kvalitetniji nastavak međusobnihodnosa sukobljenih strana. Mislim daje upravo taj dio najvažniji jer nam sugerirada sukob ne znači kraj komunikacije,nego priliku za novi, često kvalitetniji,iskreniji nastavak odnosa.Kako je medijacija prihvaćena kodučenika?- Protekle su godine ciljevi izvannastavneskupine Medijacija bili promocijamedijacije u školi i van nje te povezivanjesa organizacijama, društvima,institucijama, školama i drugima kojise u svom radu bave medijacijom. Obasu cilja svojim ostvarenjem nadišlanaša očekivanja. U svemu tome su polazniciskupine, učenici bivših osmihrazreda imali neprocjenjivu ulogu. Usamom startu smo »govorili njihovimjezikom«, otvorili Facebook stranicu»Medijacija u školi« i profil »MBrozovićmedijacija« i već u studenome ostvariliznačajan istup u medijima projektom»Good vibration box«.Kasnije su s tim projektom našiučenici oduševili sudionike konferencije»Možemo to riješiti« te je ovegodine, na Međunarodni dan tolerancije16. studenoga isti projekt provedenna glavnom zagrebačkom trgu.Ovo je tek jedan od projekata koji su,podržani od strane naše ravnateljiceSandre Krpan, slijedili jedan za drugim.Sljedeći je bio »Mali miritelji« kojegsu naši učenici ostvarili u sjajnojsuradnji s Dječjim vrtićem »VladimirNazor« iz Kastva. A kao dio tima organiziralismo i proveli projekte »7 kunaza sigurnu igru« i organizirali konferenciju»Ključ za mir« u kojima su seprepoznali naši partneri: Grad Kastav,Hrvatski centar za razminiranje, Forumza slobodu odgoja te druge organizacijei škole s kojima smo se kroz medijacijupovezali.Jesu li danas djeca sklonija nasilju uodnosu na prijašnje generacije?- Sva istraživanja pokazuju na zabrinjavajućiporast nasilja u svijetu, atako i kod nas. Odlučila sam ne bavitise istraživanjem uzroka nego aktivnodjelovati na prevenciji nasilja i njegovanjui razvijanju mirotovornih obrazaca.Medijacija je odličan način za to.Možete li ilustrirati to nekim primjerom?- Kao što je rečeno, prošle smo školskegodine započeli pilot-projekt »Malimiritelji«. Njegov je cilj od najranijeguzrasta djecu poticati da se odlučujuza mirno rješenje sukoba. U trodnevnojradionici u kojoj su mi, uz učenike,jako puno pomogle psihologinja vrtićaMaja Škrinjar i odgajateljica SandraMalić Jelovica. »Posadili« smo, zajednos maslinom kao Drvom mira koje rasteu dvorištu vrtića, temelj za jedan ozbiljanprojekt. U njega su se uključilemoje kolegice Hedi Blašković Babići Nataša Šepić-Adamec, pedagoginjai psihologinja Škole, te vjerujemda ćemo, razvijajući ga, doći do vrlointeresantnih, primjenjivih rješenjavršnjačke medijacije koja će se moćiprovoditi i u vrtićima i u nižim razredimaosnovne škole. Vjerujemo dase miritelj - vršnjački medijator može

Osnovna školaodgojiti, a naša je misija upravo to idokazati. Sretna sam što su temeljnevrijednosti za koje se osobno zalažemkompatibilne etosu ustanove u kojojradim.Znači li to da se medijacija provodisamo u nižim razredima?- Ne, naravno. U ovom trenutku radujemse novim polaznicima izvannastavneskupine Medijacija. Nju čineučenici petih razreda s kojima bih jakovoljela raditi do kraja njihovog osnovnoškolskograzdoblja na postizanjuvještina aktivnog slušanja, kvalitetnekomunikacije, empatije, aktivnog i kreativnoggrađanstva, odnosno svegaonoga što današnjem društvu nedostaje.Postizanjem tih kompetencijaučenici bi mogli utjecati na kvalitetu(preuzeto sa www.kastav-crkva.com)Raspored liturgije za BožićMise zornice svakog jutra od 7 sati. Posljednjazornica na Badnjak 24. prosinca.24. 12. Polnoćka - u pola noći25. 12. Božić - sv. mise u 8 i 11 sati uzBožićni koncert Glazbenog drušva»Spinčići« (tijekom mise u 11 sati)26. 12. Sv. Stjepan - sv. mise u 8 i 11 sati27. 12. Sv. Ivan - sv. mise u 8 i 18 sati31. 12. Stara godina - sv. misa zahvalnicau 16 sati01. 01. 2012. Nova godina - sv. mise u11 i 16 sati06. 01. 2012. Sveta Tri Kralja - sv.mise u 8 i 11 satiSretan Božić i blagoslovljenuNovu 2012. godinuod srca želi župnik ičasne sestresvog, ali i životasvojih obitelji, sadašnjihi budućih.Mi ih iz naše školeželimo ispratitisa zavežljajem ukojem će, osimkvalitetnog znanja,ponijeti i željuza izgradnjomboljega svijeta teuvjerenje da je onmoguć.Medijacija u praksi - kastavski učeniciUsudim se vjerovatida ćemo us učiteljicom Dubravkom Urodatome uspjeti jer nam naši prošlogodišnjimedijatori šalju sjajne vijesti - usvojim novim školama oni prenose inastavljaju projekte započete u našojškoli što je za nas potvrda da prostoraza dobro itekako ima, te nam je toi veliki poticaj da nastavimo ići u tomsmjeru. I. Š.Susret krizmanikaKastavskog dekanataU subotu, 10. prosinca u kastvskoj crkvi sv. JeleneKrižarice održan je susret krizmanika Kastavskog dekanata.Uvodni molitveni dio uz povjerenika za krizmanikeIvana Milardovića i člana Povjerenstva za krizmanikeJosipa Blažotića održali su bogoslovi riječkenadbiskupije.Nakon molitve podijeljeni u grupe i predvođeni voditeljimarad su nastavili u desetak učionica naše škole„Milan Brozović“ u Kastvu. Tema susreta bila je uključivanjeu život i rad župne zajednice, te važnost i ulogaobitelji u izgradnji župnog zajedništva.Ušli smo u vrijeme došašća.Mise zornice imaju posebnu čar.Započeti dan slaveći Boga na najuzvišenijinačin – euharistijom.Na početku došašća odzvanja poziv na budnost.Probudi se kršćanine! Ne dopusti da tetvoja svakodnevica udalji od Boga i odvede u tamu.Došašće je vrijeme vježbe, treninga. Ono što smo kroz godinuzapustili, pokušajmo popraviti. Nema ljudske vještine iznanja koja ne iziskuje trud, napor i vježbu.Došašće je nova prilika da odbacimoi najmanji trag tame i zaodjenemo seoružjima svjetlosti.Došašće nas želi pripravitida se s Bogom susretnemo!Glas kastavski31

SPELEOLOŠKA UDRUGA »ESTAVELA«Novo nalazište čovječje ribice u IstriA. RUBINIĆOvoga ljeta kastavski speleolozi izSpeleološke udruge »Estavela« zajednosa svojim prijateljima i kolegama izSpeleološkog društva »Istra« iz Pazinai Speleološke udruge »Spelunka« izOpatije došli su do značajnog otkrića:pronašli su novo nalazište čovječje ribice.To se dogodilo prilikom odlaskau ponor Bregi kraj Gračišća, kojega supazinski speleolozi počeliistraživati još 80-tih godinaprošlog stoljeća. Ponor je dosada istražen do oko 260 mdubine i preko 2000 m dužine,te spada među najdubljei najduže speleološke objekteu Istri. Cilj našeg posjeta bio jeponovo nastaviti istraživanjeovog prekrasnog ponora.Kada smo se spustili u najdubljedijelove ponora shva-tili smo da se, ako želimo doći dodna, moramo smočiti jer je kanalnapola potopljen. Na tom su dijelu,zbog toga što nismo imalironilačka odijela, od daljnjegspuštanja odustali svi osim LariseGrabar (SU »Estavela«) i KardijaŽupanića (SD »Istra«) koji nisumarili za hladnu vodu. To se pokazalojako dobrom odlukom »za znanost«jer su u nastavku kanala u vodi zapaziličovječju ribicu, ali malo lošijom za njihjer su bili potpuno mokri iduća tri satadok nisu izašli van iz ponora. No, sretnizbog pronalaska, nisu marili ni za hladnoću.Ovo je otkriće značajno jer je dosada bilo poznato da čovječjaribica živi samo na dva mjestau Istri. Čovječja ribica (lat. Proteusanguinus), je endemičnivodozemac koji živi samo napodručju dinarskog krša. Nacrvenom je popisu ugroženihvrsti Međunarodnog saveza zaočuvanje prirode i klasificiranaje kao osjetljiva vrsta, što zbogUDRUGA PRIJATELI RUŽ, GROZJA I VINA »BELICA«M. JEKIĆUdrugeM. JEKIĆskučenog područja na kojem egzistira,što zbog velike osjetljivosti na zagađenjevoda.U Speleogaleriji udruge »Estavela«od sredine prosinca postavljenaje zanimljiva izložba fotografija podnaslovom »Obscura«, koja se možerazgledati četvrtkom od 20 sati.A. RUBINIĆNastavak projekta revitalizacije vinogradarstva i vinarstvaNakon uspješno odrađene Bele nedeje i održane izložbevina na Šporovoj jame, ušli smo u razdoblje kada moramodovršiti relizaciju projekata kao što su završetak opremanjalaboratorija, te nastavak programa Revitalizacije vinogradarstvai vinarstva pod nazivom »Kastavska belica«. Prednekoliko dana je izvršena uplata za nabavku nedostajućeopreme za ispitivanje hlapljivih kiselina i ph faktora. Potrebnasredstva je uplatio Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu,a osigurana su iz proračuna Primorsko goranske županije.Prilikom obrezivanja trsi u veljači ove godine dostavilismo veću količinu cjepova u Rasadničarstvo Šipun u Vrbnikuda bi se i iduće godine moglo posaditi više sadnica našeBelice. Za iduću godinu smo također zatražili određenasredstva za nastavak projekta Revitalizacije vinogradarstvai vinarstva na našem području i to od Grada Kastva, OpćineViškovo te od Primorsko goranske županije. Smatramo daćemo tu pomoć i dobiti kao i do sada.Na kraju svim čitateljima Glasa kastavskoga,a posebno članovim Udruge Belica želimsretan Božić i uspješnu NovugodinuPredsjednik udrugeRadenko SrdočGlas kastavski33

UdrugeGD »SPINČIĆI« UZ PROMOCIJU FILMA I KONCERTE ZAVRŠAVA OBILJEŽAVANJE 90. OBLJETNICE RADA»90 let Spinčićeve muziki« na filmuGodina na izmaku u povijesti Glazbenogadruštva »Spinčići« biti će zapamćenapo mnogim vrijednim postignućima.Proslava 90. godišnjiceneprekidnog rada Društva donijela jemnoge nastupe i uspjehe, doprinijelapromociji Društva, ali i cijele Kastavštine,osvježila sjećanja na povijest ičlanove koji su svoje slobodno vrijemeposvećivali glazbi i prijateljstvu.O brojnim nastupima u čast 90.obljetnice već je bilo riječi i u prošlomebroju lista - o 5. susretu puhačkihorkestara PGŽ, svečanoj skupštini podLožom i velikom koncertu na Crekviniu sklopu Kastafskog kulturnog leta,kao i glazbenom putovanju do Baltika.Naime, sredinom lipnja glazbenicisu u pratnji Prvih riječkih mažoretkinjakrenuli na put do Poljske, gdje su34 Glas kastavskiOrkestar na BohinjuDruštvenom domu Spinčićiime dr. Vojka VlahaNa prijedlog Glazbenogdruštva »Spinčići«,Gradsko vijeće GradaKastva je u prosincu ovegodine donijelo odlukuda Društveni dom u Spinčićimadobije ime dugogodišnjegpredsjednikai počasnog predsjednikaDruštva dr. Vojka Vlaha.Renesansa »Spinčićevemuzike« u drugoj polovici70-ih godina sada već prošlog stoljeća duboko je povezana s djelom dr.Vojka Vlaha. Nabava novih instrumenata, otvaranje Interne glazbene škole,dogradnja i preuređenje doma u Spinčićima za potrebe glazbe, otvorili su putstvaranju modernog puhačkog orkestra, koji godinama pronosi vrijednostikastavske kulture u domovini i širom Europe. Bio je zamjenik gradonačelnice,član gradskog poglavarstva, gradski vijećnik, uvijek tolerantan, odmjeren nariječima, ugodan i skroman, usmjeren prema napretku. Veselio se uspjesimaGrada Kastva, uspjesima svih kastavskih društvenih i političkih struktura, jerKastav i Kastavština za njega su bili iznad svega.Dr. Vojko Vlah je bio čovjek velikog i otvorenog srca, liječnik i muzičar, pjesniki humanist, prijatelj i suradnik, društveno politički radnik, a prije svegaKastavac, skroman narodni čovjek.Rođen je 1930. godine u Trinajstićima, a sudbina je htjela da njegovo plemenitosrce prestane kucati 2006. godine u Gdyni na poljskom Baltiku, gdjeje i njegovo posljednje počivalište. Društveni dom u Spinčićima, koji od sadanosi ime - Glazbeni dom „dr. Vojko Vlah“, ostat će kao trajni spomen na ovogvrijednog i značajnog Kastavca generacijama koje dolaze…gostovali kod kolega glazbenika izWolsztyna. Krenuli su zatim i put Baltika,do gradova Gdyine i Gdanska, upohode grobu počasnog predsjednikadr. Vojka Vlaha.Uz svečanu skupštinu i koncert, središnjuproslavu 90. obljetnice »Spinčićevamuzika« obilježila je i humanitarnomakcijom, prikupivši sredstva zanabavu medicinskog aparata za potrebeOdjela hemologije i onkologijeDječje bolnice na Kantridi. Na svečanomkoncertu promoviran je novinosač zvuka jednostavno nazvan »90let«. Glazba je nastupala i u Sloveniji -u Škofja Loki na međunarodnom festivalui Bohinju, na poznatom »Kravljembalu«Kraj ove godine Društvo će obilježitijoš jednom velikom priredbom- svečanom promocijom dokumentarnogfilma o 90-godišnjoj povijestiDruštva, autora Donalda Vukasa. Naravno,tu su i tradicionalni koncertipovodom Božića i Nove godine, a tomih prigodom očekuje još jedna obljetnica- dirigent prof. Goran Prša upravoće tada proslaviti 10. godišnjicu vođenjaPuhačkog orkestra Glazbenogdruštva »Spinčići«.Ovu jubilarnu godinu »Spinčićevamuzika« dostojno je ispratila, uz rekordnibroj nastupa. Za kraj zahvaljujemose svima koji su nam imalo pomogli u2011. godini, a naročito Gradu Kastvu,te Vas svih pozivamo na druženje iuživanje u glazbi na naš Novoletnikoncert, 26.12.2011. godine u Društvenomdomu „Braće Matešić“ naŠporovoj jami sa početkom u20,00 sati.Sretan Božići uspješnu2012. godinuželi VamSpinčićevamuzika

UdrugeUDRUGA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBARecesija u državi odrazila se i na radUdruge umirovljenika i starijih osobaKastav, pa tako, prema riječima predsjednikaMiodraga Blagojevića, Udruganeće moći izvršiti svoj zacrtani plan.- Grad Kastav financijski nas nemože pratiti, pa se zbog toga ispričavamoumirovljenicima koji su se prijaviliza drugi besplatni informatički tečaj,kojeg nismo bili u mogućnosti održati.Smanjili smo i planirani broj izleta,druženja umirovljenika i mnogo drugihplaniranih aktivnosti. Zbog togasmo žalosni, ali i nemoćni da bilo štopromijenimo. Tražimo od Grada Kastvada u svojim mogućnostima pomognenašim umirovljenicima i njihovim sudbinamakoje su došle na granicu egzistencije.Apeliramo na Grad da formirajedinstvenu listu bez obzira na godinestarosti, a u svrhu socijale da se ne biduplirali božićni paketi, jer netko dobijedva, a netko ništa.Gradonačelnik Ivica Lukanović,omiljen je među umirovljenicima inadamo se da će za sljedeću godinuizraditi jedinstvenu socijalnu listu zadodjelu božićnih paketa. Time bi sesmanjio broj božićnica, ali bi zato božićnicabila bogatija i došla bi u praveNužna jedinstvena socijalna listaruke, ističe Blagojević. Dodaje kako se iove godine Udruga odrekla jednog dijelasvojih sredstava i odlučila podijelitipoklon bon za božićnicu u iznosu od50 kuna za kupnju u »Plodinama«.Što se tiče ostalih aktivnosti, Blagojevićističe listopadski izlet u Vrbnik,na otok Krk, kao i prošlomjesečni izletu Tuheljske toplice. U listopadu je održanajoš jedna akcija mjerenja šećerau krvi i tlaka, na sedam lokacija gradaKastva. U pripremi je i tradicionalno,15. po redu druženje umirovljenikana Šporovoj jami,uz glazbu, piće i ples. Natoj zabavi Udruga očekujeviše od 150 članova.Što se tiče rada Udruge, Izvršni odborje prihvatio program aktivnosti zasljedeću godinu, koji je, kaže Blagojević,sličan ovogodišnjem. Programje dostavljen, putem natječaja, GraduKastvu. Rad udruge s manjim iznosompomogla je i Primorsko-goranska županijana čemu im se zahvaljujemo.Bliži se i Nova godina, pa koristim prilikuda svim građanima Kastva, a posebnoumirovljenicima zaželim punozdravlja, blagostanja isreće u Novoj 2012.godini, kaže Blagojević.S. G.Novi prostori na VidikovcuGradsko društvo Crvenog križa Kastav od 1. prosincadjeluje na novoj adresi na Vidikovcu, Put Vladimira Nazora6. Uspješno završava i ovu, 2011. godinu te sa svojim članicamaodvija aktivnosti usmjerene na pomaganje starijim,bolesnim i socijalno ugroženim građanima Kastavštine.Društvo tijekom godine ostvaruje brojne akcije - pusneaktivnosti, akcije darivanja krvi, podjele paketa s prehrambenimi higijenskim potrepštinama povodom Uskrsa, DanaGrada i Dana bolesnika, održavaju se tae-do vježbe za prevencijuosteoporoze, a priključuje se i akciji Kluba žena operiranihdojki »Nada«.- U lipnju smo prepustili naš stari prostor u Školskoj uliciDječjem vrtiću Vladimir Nazor, a od prosinca djelujemona novoj adresi, ispod stare dvorane. Tu ćemo organiziratinaše redovne aktivnosti, među kojima prikupljanje i podjeludječje odjeće i obuće te pružanje pomoći mladim obiteljima,ističe Badanjak.Prosinac je vrijeme najvećih aktivnosti kastavskogCrvenog križa, koje započinju s blagdanomsv. Nikole, kada aktivistice daruju igračke i slatkišedjeci polaznicima dječjih vrtića, a školarce nižihrazreda osnovne škole bombonima. To jevrijeme posjeta starijim osobama u njihovimGRADSKO DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽAdomovima, pa tako Društvo daruje sve starije od 75 godinapaketima s prehrambenim proizvodima. Od ove je godinestarosna dob sa 70 podignuta na 75 godina, s obzirom daDruštvo, zbog velikog broja korisnika nije u mogućnosti pokritisve troškove, kaže Badanjak. Također, Društvo daruje išezdeset teško bolesnih osoba te isto toliko sugrađana slabijegimovinskog stanja.- Sjetimo se i teško bolesnih darivatelja krvi te samohranihmajki slabijeg imovinskog stanja. Podatke dobivamo odnaše patronažne službe, Zdravstvene stanice i Grada, kaoi aktivistica s terena. Nastojimo obuhvatiti sve dobne skupine,a posebno zadovoljstvo nam je darivanje pelenama,igračkama i slatkišima naših najmlađih, rođenih tijekom2011. godine.Sredstva za naše aktivnosti osigurava Grad Kastav, paželim istaknuti i odličnu suradnji s Upravom Grada Kastva,gradonačelnikom Ivicom Lukanovićem, Emom HarejKraljić te patronažnom službom. Ovom prilikomim se svima toplo zahvaljujemo, a posebno našimaktivisticama, te želimo, kao i svim našim sugrađanima,mnogo zdravlja i zadovoljstva u Novoj2012. godini, poručuje Zdenka Badanjak.Glas kastavski35

ManifestacijeDVIJE VRLO GLEDANE ZABAVNE EMISIJE HRT-a SNIMLJENE U KASTVU»Lijepom našom« kroz KastavU prepunoj Školskoj sportskoj dvorani Kastav sredinomlistopada održano je javno snimanje dvije emisije izserijala »Lijepom našom« u produkciji Hrvatske televizije.U cjelovečernjem programu nastupila su čak 23 izvođačapa su tako Kastavce i njihove goste zabavljali KUDDelnice, Folklorna skupina KUD Zvir iz Jelenja, Folklorniansambl Zora iz Opatije, Ženska vokalna grupa Yamas izKastva, klapa Kastav, klapa Volta iz Krka, klapa Vinčace izNovog Vinodolskog, ženska klapa Luka iz Rijeke, klapaTramuntana, klapa Nevera, klapa Morčić, grupa Kolaž,Duško Jeličić i Bonaca, Lyra, Mirjana Bobuš, Batiffiaca,Voljen Grbac, Vivien Galetta, Kiki Rahimovski – Studeni,Maja Blagdan, Gazde i Šajeta.Čule su se tu mnoge popularne skladbe: Kastav, Kvarnerijana,Ta tvoja ruka mala, Dobro jutro kraju primorski,Doša Jere škovacin, Opatijske oštarije, Lovran gradić mali,Pod orehon, Šparoga lovranska, Beli, Cres i Lubenice imnoge druge. Goste su pozdravili gradonačelnik KastvaIvica Lukanović i župan primorsko-goranski Zlatko Komadina.Pored glazbeno-scenskog programa, gledatelji HTVakrajem listopada mogli su u istoj emisiji upoznati i starezanate i običaje (bačvarski i kovački zanat, pusne običaje),te tradicionalna jela i pića kastavskoga kraja.S.R.Gradonačelnik Ivica Lukanović uz voditelja Branka UvodićaKako se j’kuhala rakija i jil pršut...Vokalna skupina YamasZatancajmo!Malonogometni turnirUz održavanje drugog po redu humanitarnogmalonogometnog turnira, koji se odigravao u novojkastavskoj sportskoj dvorani, Mladež HDZ-aViškova i Kastva organizirala je prodaju ulaznicačiji je kompletan prihod namijenjen nabavci drvapotrebitim obiteljima u Općini Viškovo i GraduKastvu. Prodano je ukupno 508 ulaznica po cijeniod 10 kuna, te je tako prikupljeno 5.080 kuna.No, i sami su igrači dali svoj doprinos akciji. Svakaod ukupno 12 ekipa srednjoškolaca i studenata izRijeke i okolice uplatila je kao kotizaciju za turnirpo 250 kuna. Dio tog novca bit će iskorišten zapodmirivanje nužnih troškova organizacije turnira,no, sav preostali novac pridodan je prihoduod ulaznica za pomoć potrebitim obiteljima.38 Glas kastavskiHUMANITARNE AKCIJEAukcija slika »Šapica dobrote«Forum mladih SDP-a Liburnije (Kastav, Matulji, Opatija, Rab iLovran) organizirali su ususret blagdanima drugu humanitarnuaukciju slika pod nazivom »Šapica dobrote« za pomoć djeciiz doma »Izvor«, Selce. Radovi umjetnika s Kvarnera – ClaudiaFranka, Ante Potočnjaka, Saše Jantoleka, Le Salpe, AndreeStanić, Anje Ferenčić, Vedrana Ružića, Tee Paškov Vukojević,Branke Krajina Knežević, Jasne Malner Ladašić, Apolonije Kinkela,Željana Pavića, Patricije Cunjak, Stele Cunjak, Edite Sušić,Mladena Ivančića, Karmen Brmalj i Liljane Fućkor Grahovac tijekomaukcije su prikupili 13.330 kuna, a organizatori koristepriliku da im se svima zahvale, kao i svim sponzorima akcije:Art galeriji Opatijski portun, RI TV, Modern line, Extra touristte B&N design. Predstavnica Doma za djecu »Izvor«, Iva Vukić,zahvalila se organizatorima, najavivši kako će donirani novaculožiti poboljšanje standarda u Domu.

U SPOMEN NA MLADOG KASTAVCA STRADALOG U PROMETNOJ NESREĆIPrvi moto susret »In memoriam Marko Zoretić«Mladi Kastavac, zaljubljenik umotore, Marko Zoretić izgubio je7. travnja 2010. godine život u prometnojnesreći u kojoj je sudjelovaovozač automobila u alkoholiziranomstanju. U spomen na Marka Zoretićaorganiziran je 1. moto susretpod nazivom »In memoriam Marko Zoretić«,27. i 28. kolovoza ove godine naŠporovoj jami. Susret je održan na danMarkovog rođendana pod geslom »Liveto ride - ride to live«. Treba istaknuti daprojekt, osim čuvanja uspomene naMarka, čini i dio kampanje kojom se želiprobuditi svijest o problemima s kojimase motoristi danas susreću u prometu,posebno od strane vozača automobila.Ovu inicijativu prepoznala je i Zagrebačkapivovara koja je kao glavni sponzori sudjelovala na susretu promocijomsvoje kampanje»Razmisli - dok piješne vozi«, usmjerenojprotiv vožnje u alkoholiziranomstanju.Na susretu je bio postavljensimulator zavožnju motocikla ualkoholiziranom stanju koji je izazvaoveliki interes posjetitelja, te dva info pultana kojima se dijelio promotivni materijal.Prvoga dana susreta, u poslijepodnevnimsatima krenuo je defile oko 150motora kroz Jušiće, Matulje i centar Kastva,do kastavskog groblja gdje smo sezaustavili Marku položiti cvijeće i odatipočast grmljavinom motora.Po povratku na Šporovu jamu uslijedilesu moto igre - najsporija vožnjai moto alka, uz nagrade, a od 20 satiatmosfera je dodatno živnula uz »TheManifestacijeRiver Sharks«, »Psihomodo Pop« i »NightRain«. Nakon 2 sata ujutro i besplatnogfažola za sve, zvuci gitare preselili su seu improvizirani kamp osvijetljen bakljamado ranih jutarnjih sati. Nedjelju smozapočeli friškim krafnama i kavom ukampu, a potom se pozdravili do idućegodine.Uspomena na Marka, mladog Kastavca,običnog dečka koji je volio život,okupila je neočekivani broj ljudi.Obitelj, prijatelji, ljudi koji su se u njemuprepoznali došli su podržati moto»Live to ride - ride to live«. Odazvali suse moto klubovi i iz susjednih županija,iz Zagreba i okolice, a bilo je posjetiteljai iz Slovenije. Barem na jedan dan sviposjetitelji bili su svjesni, cijenili su život,kako svoj tako i tuđi. Na kraju, želimse obratiti kao sestra pokojnog Markasvima koji su podržali moj tvrdoglavinaum da dokažem da svi mi kao običnimali ljudi možemo učiniti jako puno zaugodniji suživot u zajednici.Svima koji su nesebično poklonilisvoj rad i slobodno vrijeme u danimaprije susreta, kao i na samom susretu,ovim putem još jednom zahvaljujem odsrca. Hvala i Gradu Kastvu koji je pristaoprimiti još jednu manifestaciju, te svimakoji su financijski podržali susret.Silvia ZoretićTENIS KLUB KASTAVDvije županijske prvakinjeKornelija Hunčak iMartina PavokovićU organizaciji Tenis kluba Kastav održan je 1. Jovičin memorijal- teniski turnir mješovitih parova u čast iznenadapreminulom Jovici Ljubisavljeviću, velikom zaljubljeniku u teniskisport. Na ovom 1. memorijalu za koji se organizatori nadajuda će postati tradicionalan,okupilo se 12mješovitih parova - 24prijatelja s kojima je Jovicarado igrao, podučavaoi pričao o tenisu. Pobjedniciovogodišnjegtunira bili su: LukrecijaCvjetičanin i MilovanBrajković, a 2. mjesto suosvojli Ksenija Kostovići Damir Buneta. Prekrasnodruženje završilo jedodjelom nagrada i priznanja.Ovim putem sečlanovi Kluba i organizatori zahvaljuju svima koji su pomoglida jedna lijepa ideja oživi i pretvori se u pamtljiv događaj.Tenis klub Kastav započeo je i s aktivnostima besplatneškole tenisa u osnovnim školama koju je pokrenuo Hrvatskiteniski savez. Program se počeo provoditi u OŠ »Milan Brozović«i u njega se do sada uključilo pedesetak djevojčica idječaka.Natjecatelji TK Kastav u kategorijama do 8, 10, 12 i 14godina bili su vrijedni i ove godine i skupljali bodove nadržavnoj listi Hrvatskog teniskog saveza, a moramo istaknuti2 djevojčice koje su ostvarile izvanredne rezultate. Tosu Kornelija Hunčak i Martina Pavoković - županijske prvakinjeu kategoriji do 10, odnosno 12 godina. Ovogodišnjenatjecanje u kategoriji do 10 godina bilo je objedinjeno zaPrimorsko -goransku i Istarsku županiju, a u kategoriji do 12godina za područje Primorsko-goranske županije. Čestitamoim i ovim putem na velikom uspjehu u iime svih članova i uprave Kluba.Za kraj, svim čitateljima Glasa kastavskogčestitamo nadolazeće blagdane i želimo sretnui uspješnu 2012 godinu!Gordana JuračićGlas kastavski39

SportINTERNACIONALNI AIKIDO SEMINAR U NOVOJ KASTAVSKOJ DVORANIŠiroka lepeza aikido tehnikaInternacionalni Aikido seminar uHrvatskoj, deveti po redu, po 3. put jeodržan na riječkom području. Ove godineje domaćin bio Kastav, s odličnoopremljenom, novom sportskom dvoranom.Uz kvalitetno odrađene pripremeni seminar nije mogao biti drugačiji,te se okupio vrlo veliki broj sudionika.Bili su prisutni deshiji iz svih hrvatskihTakemusu Aikido klubova (Rijeka, Zagreb,Split, Šibenik, Rovinj), a u gostesu stigli i aikidoke iz Bosne i Hercegovine,Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke,Bugarske. Zadovoljstvo nam je bilougostiti predstavnika Iwama TakemusuAikido-a za Bugarsku Georgija ZarkovaŽoru, te nijemca Roberta Maiera Senseijaiz Aiki En-a.Posebno smo počašćeni što je Pao-lo Corallini Shihan došao u pratnji sinaFrancesca Corallini Senseija. Bilo je tupuno crnih pojaseva i puno znanja najednom mjestu. Corallini Shihan namje pokazao zanimljivosti, koje se nepoučavaju tako često na seminarima.Judansha trening je bio rezerviran zaSankyo Henka waza iz svih mogućih(i nemogućih) smjerova. Široka lepezatehnika je prikazana i natreningu za sve stupnjeve,a dominirale su Kokyu nagetehnike. Prikazano je da jeIwama Takemusu Aikido cjeloviti racionalan sistem rada,koji od nas iziskuje punotruda. Iznad toga je nevidljividio Aikido-a (svima zanimljiv),kojem se treba težitinakon više godina upornograda na osnovama.U sklopu seminara održana su polaganjaza crne pojaseve, pa izdvajamoAikidoke iz Hrvatske: Tomislav ZafredShodan (Takemusu Aiki Dojo Rijeka),Robert Pavlek Nidan (Aikido klub Izvor)te Ranko Čerić Sandan (Aiki En Dojo).U pauzama, svi su uživali u sunčanomvremenu obilazeći Kastav i okolicu.Naš Sensei nije krio oduševljenjegradom Kastvom i njegovom bogatompoviješću. Proveli smo ga po svim zanimljivimlokacijama u starom gradu temu ispričali sve podatke do kojih smomogli doći.Hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji,posebno Zlatku Poliću, SlavišiBradiću, te Marinu i ekipi iz Lože - hvalasvima koji su omogućili realizaciju seminara…Takemusu Aikido klub RijekaU ORGANIZACIJI FREE FIGHT KLUBA PIRANHA GYM KASTAVK-1 seminar uz Stefana Leku i Adnana KurtagićaFree Fight Klub Piranha Gym Kastavbio je ovog listopada domaćin dvodnevnogK-1 seminara pod vodstvomjednog od najboljih K-1 boraca u svijetu- Stefana Leke i njegovog trenera AdnanaKurtagića.Ugledni gosti su sudionicima seminaratijekom tri treninga demonstriralivještine i specifična znanja K-1 borbe,a dvadesetak boraca - polaznika seminaraiz Rijeke i okolice pratilo ih je s punompažnjom.Posjetimo, iza Stefana Leke je dvadesetogodišnjakarijera sa 95 profesionalnihmečeva, od kojih 66 pobjeda. 2003.godine osvojio je i titulu najboljegsvjetskog K-1 borca.Tijekom boravka u Kastvu Leko jeistaknuo kako se namjerava boriti još40dvije, tri godine,dokle god se dobroosjeća.Kako je tomprilikom izjavio za»Novi list«, bilo jeu karijeri trenutakakada je poželioodustati, »ali K-1 jemoj posao. U trenucimaslabosti uzeo bih mjesec danaodmora i entuzijazam bi se vratio. Ipak,budući da me posljednja ozljeda koljena,zadobivena prije dvije godine, usporila,posvetio sam se mirnijem životu.Borbe nisam napustio, ali je intenzitetmanji pa držim privatne treninge u Njemačkoj,a otvorio sam i salon ljepote«.Leko i Kurtagić u Kastav su došli napoziv organizatora seminara SanjinaKadunca, inače vlasnika i glavnog trenerakastavskog »Free fight kluba Pirahnagym«.Bio je ovo prvi seminar takve vrste,no, u kastavskom će klubu nastojati dane bude i poslljednji, budući da planirajuproširiti aktivnosti i stvoriti edukativnicentar.

Stranačke straniceISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR -DIETA DEMOCRATICA ISTRIANADo rješenja ekonomskihproblema u suradnji s građanimaPoštovani,zahvaljujemo se svima koji su na proteklim izborima svoj glaspoklonili »Kukuriku« koaliciji čiji smo i mi dio. Pritom se posebnozahvaljujemo svima koji su poklonili malo svoga vremena našimaktivistima uoči izbora, jer su nam ti razgovori bili dragocjeni ipomogli nam da uvidimo što građani Hrvatske i Kastva očekujuod svojih zastupnika i koji ih problemi najviše muče.Pažljivom analizom odgovora koje smo od Vas dobili, uvidjelismo da su u Hrvatskoj najveći problemi: loša ekonomska politika,velika nezaposlenost, korupcija, visok stupanj centraliziranostizemlje i sustav obrazovanja. Zbog toga, rješavanje ovih problemapredstavlja prioritet programa našeg »Plana 21«. Osluškivalismo Vaše potrebe i uvažili Vaše prijedloge koji su postali sastavnidio zajedničkog programa.Ne obećajemo Vam čuda i rješenje svih problema »prekonoći«, jer i Vi i mi znamo da tako ne može biti. Pred nama jeveliki posao, ali ga zajedno možemo odraditi. Kao nositelji vlasti izastupnici u Hrvatskom saboru, predstavnici koalicije moćiće se još jače boriti za rješavanje problema kojinas muče, uz Vašu podršku.Koristimo prigodu da svim građanimaod srca čestitamo Božić i zaželimopuno uspjeha u Novoj godini,IDS, podružnica KastavHRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICANeka Božić doneseradost u svakukastavsku obiteljDani su Došašća, dani dobrih želja i darivanja.U tom duhu kastavski HDZ već tradicionalnopomaže svojim siromašnijim sugrađanima.U nekoliko proteklih akcija nabavili smo invalidskakolica, pokrili obiteljsku kuću, prikupiliigračke i školski pribor za djecu, nabavljali drva.Tako je i ove godine mladež HDZ-a Kastva iViškova organizirala malonogometni turnir, odčijih će prikupljenih sredstava biti nabavljenoogrijevno drvo za nekoliko siromašnijih obitelji.Želja nam je i činiti ćemo sve da u našemgradu ne bude onih kojima će biti potrebna tuđamaterijalna pomoć. Neka dolazeći Božić doneseradost u svaku kastavsku obitelj, a Nova godinazdravlje i blagostanje.Svim svojim sugrađanima iskrene čestitkepovodom božićnih blagdana, sretnu iuspješnu Novu godinu želiGradska organizacijaHrvatske demokratske zajednice KastavPRIMORSKO-GORANSKI SAVEZ, PODRUŽNICA KASTAVU Novu godinu s novim stranačkim vodstvomKastavska podružnica PGS-a održala je 27. listopada ovegodine izbornu skupštinu, te s novim vodstvm ulazi u Novugodinu. Na čelo podružnice između dva kandidata izabranje David Marot, mlad, obrazovan, spreman raditi naostvarenju niza socijalnih ciljeva koji predstavljaju okosnicunašeg programa. Funkciju dopresjednika u narednomrazdoblju obavljat će Mirjana Vidović i Agneza Grgurina, adužnost tajnika Branka Sušanj.U proteklom mandatu kao mala stranka sa samo dva mjestau Gradskom vijeću i nekoliko u odborima ostvarili smomnoge inicijative, zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika,Gradskog vijeća kao i gradskih službi. Od samogpočetka djelovanja Savez se zauzimao za umirovljenike istarije osobe, uz uvjerenje da je to najugroženija skupinagrađana. Umirovljenici danas primaju mirovine ispod 39%prosječne plaće koje nisu dostatne za normalan život, aupravo od njih toliko možemo naučiti, iskoristiti njihovo neprocjenjivoiskustvo i prenijeti na mlade naraštaje.Osim za umirovljenike, Savez se angažira i za sve ostalesocijalne skupine, počevši od onih najmlađih, realizirajućirazličite konkretne akcije. Niz stranačkih odbora - od gospodarstvai socijale do školstva, zdravstva i sporta - poduzeloje velike napore i ostvarilo značajne rezultate u poboljšanjuživotnih uvjeta svih građana. U takvom se djelovanju krijejedna od osnovnih pretpostavki rada Saveza kao socijalnoorijentirane stranke okrenute svim društvenim skupinama injihovim najrazličitijim socijalnim, ali i kulturnim interesima.Na širem planu pratimo program stranke koji se temelji naregionalizmu, a politički djelujemo pod sloganom »Za našzavičaj« polazeći uvijek od uvjerenja kako djelovanjei status svake regionalne jedinice zrcali stanjecijeloga državnog ustroja.Svim članovima kao i svim građanima našeglijepog grada Kastva sretan Božić i punosreće, zdravlja te osobnog i socijalnogzadovoljstva u 2012. godini.Predsjedništvo PGS-aPodružnica Kastav42 Glas kastavski