Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Sveučilište u ZagrebuRUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTETPierottijeva 6, 10 000 ZagrebSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠRUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJENAFTE, PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NAEKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACNe-tehnički sažetak za javni uvidZagreb, lipanj 2013.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC1. UVODEksploatacijska polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani iŠandrovac nalaze se u:Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na području Grada Bjelovara i Općina VelikiGrđevac, Velika Pisanica, Šandrovac, Kapela, Veliko Trojstvo, Đulovac i Severin,Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Đurđevca i Općine KloštarPodravski te uVirovitičko-podravskoj županiji na području Općina Pitomača, Voćin i Suhopolje.Novoplanirane bušotine Le-9 i Le-10 nalaze se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji napodručju grada Bjelovara. Lokacija bušotine Le-9 nalazi se na katastarskoj čestici br. 809 k.o.Gornje Plavnice, dok se lokacija bušotine Le-10 nalazi se na katastarskoj čestici br. 1829/1k.o. Gornje Plavnice.Eksploatacija nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora,Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac u skladu je sa strateškimplanom INA-e d. d. u kojem se naglašava kontinuitet proizvodnje nafte i plina i osiguranjeobnavljanja rezervi nafte i plina s domaćih naftnih polja.Polje Šandrovac je pušteno u proizvodnju 1967. godine, polje Galovac-Pavljani 1992.godine, polje Letičani 1989. godine, a polje Bilogora 1972. godine.Polja Cabuna je pušteno u proizvodnju 2007. godine, ali trenutno nije u proizvodnji.Polje Bačkovica do sada nije privedeno proizvodnji.Namjera nositelja zahvata je, sukladno Poslovnom planu za radoblje 2012. - 2014.godina:izrada novih bušotina: Le-9 i Le-10 i njihovo privođenje proizvodnji,privođenje proizvodnji postojećih bušotina: Le-5, Bl-32, Bl-73, Bl-75, Bl-81, Bl-82, Bl-98, Ca-3, Ca-7, Ša-105, Ša-96 i Bac-1, terekonstrukcija kompresorske stanice Šandrovac.Uz postojeći plan, radi održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnostise može pojaviti potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskihi drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. To se u prvom redu odnosi na izgradnjutehnološki istovrsnih jedinica (bušotina, cjevovoda, elementa sabirno-otpremnog sustava zanaftu i plin i slično). U tu svrhu potrebno je procijeniti utjecaj na okoliš rudarskih i drugihobjekata u funkciji eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodikaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac i predložiti mjerezaštite, primjenom kojih će eksploatacija nafte i plina biti prihvatljiva i najmanje nepovoljnoutjecati na okoliš.Prema članku 69. stavku 4. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 110/07)procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se prije izdavanja lokacijske dozvole. Premačlanku 3, stavku 1 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj64/08 i 67/09) zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u Popisuzahvata u Prilogu I. ove Uredbe. Prema Prilogu I. predmetni zahvat se nalazi na popisuRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb2

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACzahvata (točka 35. Priloga) za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okolištemeljem studije o utjecaju zahvata na okoliš koja obvezno sadrži poglavlja sa sadržajemkako je određeno u Prilogu IV. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.Za eksploatacijska polja ugljikovodika Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani,Galovac-Pavljani i Šandrovac s pripadajućim bušotinama i sabirno-transportnim sustavomdo sada nije izrađena Studija o utjecaju zahvata na okoliš niti proveden postupakprocjene utjecaja zahvata na okoliš.Studija o utjecaju na okoliš rudarskih objekata i eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskimpoljima Šandrovac, Galovac-Pavljani, Letičani, Cabuna, Bilogora i Bačkovica je stručnapodloga za provođenje zakonom propisanog postupka procjene utjecaja na okolišeksploatacije nafte i plina na navedenim eksploatacijskim poljima, izrade novihbušotina Le-9 i Le-10 i njihova privođenja proizvodnji, privođenja proizvodnjipostojećih bušotina Le-5, Bl-32, Bl-73, Bl-75, Bl-81, Bl-82, Bl-98, Ca-3, Ca-7, Ša-105,Ša-96 i Bac-1 te rekonstrukcije kompresorske stanice Šandrovac pri čemu postupakprocjene provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.Prema članku 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš da bi se mogao pokrenutipostupak procjene utjecaja na okoliš, dobiveni su sljedeći dokumenti:• Mišljenje Uprave za prostorno uređenje Ministarstva graditeljstva i prostornoguređenja o usklađenosti s važećom prostorno-planskom dokumentacijomrudarskih objekata i eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljimaugljikovodika Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani iŠandrovac (Klasa: 350-02/12-02/79, Ur. broj: 531-05-1-13-6 GR) od 3. siječnja 2013. I• Potvrda Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode daplanirani zahvat neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitostiekološke mreže (KLASA: 612-07/13-61/12, URBROJ: 517-07-2-2-13-04) od 12.ožujka 2013.Cilj Studije je analitička procjena mogućih utjecaja postojećih rudarskih objekata ufunkciji eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora,Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac i to: izrade novih bušotinaLe-9 i Le-10 i njihova privođenja proizvodnji, privođenja proizvodnji postojećihbušotina Le-5, Bl-32, Bl-73, Bl-75, Bl-81, Bl-82, Bl-98, Ca-3, Ca-7, Ša-105, Ša-96 i Bac-1, rekonstrukcije kompresorske stanice Šandrovac i eventualno novih zahvata nasastavnice okoliša, te na osnovi toga propisivanje mjera za ublažavanje utjecaja i utvrđivanjeprograma praćenja stanja okoliša.Nositelj zahvata je INA - Industrija nafte d.d., SD Istraživanje i proizvodnja nafte iplina iz Zagreba.Izrađivač Studije je Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Pierottijeva 6, Zagreb, koji ima ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za izradustudija o utjecaju na okoliš (Klasa:UP/I 351-02/10-08/215, Ur.br. 531-14-1-1-06-10-2) od 07.prosinca 2010. i očitovanje da može završiti ugovorene poslove izrade studija o utjecajuzahvata na okoliš i predati u postupak ishođenja odgovarajućih završnih akata (Klasa: 351-03/13-01/1, Ur. broj: 517-06-2-1-1-13-2) od 14. veljače 2013.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb3

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC2. OPIS ZAHVATAEksploatacija ugljikovodika na eksploatacijskim poljima Bilogora, Bačkovica,Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac koja su objedinjena u organizacijskujedinicu pod nazivom Pogon Šandrovac odvija se već desetljećima. Postojeći objekti ufunkciji eksploatacije nafte i plina na navedenim eksploatacijskim poljima prikazani su utablici 1.Tablica 1. Postojeći objekti na eksploatacijskim poljimaPostojeći rudarskiobjektiEPUBilogora Bačkovica Cabuna LetičaniGalovac-PavljaniŠandrovac1 Bušotine 164 3 14 11 8 2952 Češljevi 2 - - - - 23Cjevovodiduljina (m)76 127 50 200 3 455 393 3684 Mjerne stanice 1 - - - - 55Otpremnastanica- - - -1(SOS)1678KompresorskastanicaGraba zaregeneracijutehnološkihfluidaIndustrijskikrug- - - - - 1- - - - - 1Ostali objekti- - - - - 19 Trafostanica 8 - - 3 5 3710 Kotlovnica 1 - - - 1 8111Rasklopište 3 - - 1 2 7Eksploatacija nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora,Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac u skladu je sa strateškimplanom INA-e d. d.Sukladno Poslovnom planu za razdoblje 2012-2014. godina, a radi povećanjaproizvodnje nafte i plina i osiguranja obnavljanja rezervi nafte i plina s razmatraniheksploatacijskih polja, planira se (tablica 2.):Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb4

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACizrada novih bušotina: Le-9 i Le-10 te njihovo privođenje proizvodnji,privođenje proizvodnji postojećih bušotina: Le-5, Bl-32, Bl-73, Bl-75, Bl-81, Bl-82,Bl-98, Ca-3, Ca-7, Ša-105, Ša-96 i Bac-1, terekonstrukcija kompresorske stanice Šandrovac.Uz postojeći plan, radi održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnostise može pojaviti potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskihi drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. To se u prvom redu odnosi na izgradnjutehnološki istovrsnih jedinica (bušotina, cjevovoda, elemenata sabirno-otpremnog sustava zanaftu i plin i slično).Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb5

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACTablica 2. Novi objekti na eksploatacijskim poljimaNovi rudarski objektiEPUBilogora Bačkovica Cabuna LetičaniGalovac-PavljaniŠandrovacIzrada novih bušotina i njihovo privođenje proizvodnji1 Bušotina - - - Le-9 i Le-10 - -Potrebni radoviIzgradnja pristupnih cesta do radnih prostora bušotina Le-9 i Le-10 duljine oko 600 m. Uređenje bušotinskih radnih prostora za izradubušotina, te u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja, opremanje bušotina za proizvodnju nafte mehaničkim podizanjem (dubinskasisaljka). Opremanje BRP-a za potrebe sabiranja i otpreme proizvedenog fluida autocisternama na OS Šandrovac. Izgradnja novih TS izemljanih rovova za polaganje kabelskih vodova ukupne duljine 1200 m.Privođenje proizvodnji postojećih bušotina2PriključnicjevovodBilogora Bačkovica Cabuna LetičaniBl-32Bl-73 Bl-75, Bl-81 iBl-82Galovac-PavljaniBač-1 - - -ŠandrovacŠa-96Ša-105Bl-983Izgradnjapovršinskogsabirnog sustavana BRP-uBl-32Bl-75, Bl-81 iBl-82(zajedničkiBRP)Bač-1Ca-3Le-5Le-9 i Le-10(ukoliko budupozitivne)4 Rekonstrukcija KS - - - - -5 TrafostanicaCa-73(na Bl-75,Bl-81 i Bl-82) - - 3 -- -KSŠandrovac-1(na KSŠandrovac)Potrebni radoviUređenje i opremanje postojećih bušotinskih radnih prostora, igradnja novih TS i zemljanih rovova za polaganje kabelskih vodova, teizgradnja priključnih cjevovoda i to:Bl-32: Priključni plinovod i priključni naftovod do grma bušotine Bl-33 duljine 1 340 mBl-73 : Priključni naftovod i utisni plinovod do grma bušotine Bl-114 duljine 1 530 mBl-75: Priključni naftovod do Bl-82 duljine 30 mBl-81: Priključni naftovod do Bl-82 duljine 30 mBl-82: Priključni plinovod i priključni naftovod do grma bušotine Bl-54 duljine 1 770 mBl-98: Priključni naftovod do spoja s naftovodom od bušotine Bl-33 do čvora kod Bl-15 duljine 100 mBač-1: Priključni plinovod do spoja sa sabirno-otpremnim sustavom polja Bilogora kod grma bušotine Bl -15 duljine 8510 mŠa-96: Priključni naftovod i utisni plinovod do spoja s naftovodom i plinovodom od MS-4 do Ša-99 duljine 75 mŠa-105: Priključni naftovod i utisni plinovod do Ša-104 duljine 360 mRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb6

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC2.1. Proizvodno opremanje bušotinaPodaci o bušotinama koje su izrađene na eksploatacijskim poljima ugljikovodikaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac prikazani su utablici 3. U tablici su navedeni broj i status bušotina te način pridobivanja nafte i plina.Tablica 3. Podaci o bušotinama na razmatranim eksploatacijskim poljimaEksploatacijsko poljeStatus bušotine/Način pridobivanjaBilogora(Nafta/plin)Bačkovica(Plin)Cabuna(Nafta)Letičani(Nafta)Galovac-Pavljani(Nafta)Šandrovac(Nafta)Naftneeruptivne 2 - - 1 - 4dubinskasisaljkaplinskopodizanjeukupnonaftne- - 1 4 3 -34 - - - - 7536 - 1 5 3 79Plinske eruptivne 7 - - - - -Vodnoutisneaktivne - - - 1 41neaktivne 8Mjerne 58 1 1 1 97Ukupno 109 1 2 5 5 217Likvidirane 55 2 12 6 3 78Ukupno izbušenobušotina164 3 14 11 8 295Na temelju prikazanih podataka vidljivo je da samo sedam naftnih bušotina proizvodi naftueruptivno što je posljedica smanjenja tlaka u ležištu zbog dugogodišnje eksploatacije. Sveostale proizvodne naftne bušotine rade mehaničkim načinom pomoću dubinske klipne sisaljkeili pomoću plinskog podizanja.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb7

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC2.2. Sabirno-otpremni sustav nafte i plinaSabirno-transportni sustav eksploatacijskih polja ugljikovodika Bilogora, Bačkovica,Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac obuhvaća sljedeće rudarske objekte: šestmjernih stanica (MS) od kojih jedna na polju Bilogora (MS Bilo) i pet na polju Šandrovac(MS-1, MS-2, MS-3, MS-5 i i MS-6), kompresorsku stanicu (KS) Šandrovac, sabirnootpremnustanicu (SOS) Galovac-Pavljani i otpremnu stanicu (OS) Šandrovac. Zasebnucjelinu sustava čini sabirno-otpremna stanica Galovac-Pavljani na koju su spojene bušotinetog eksploatacijskog polja i gdje se, nakon odvajanja plina i vode u separatorima, naftatlačnim naftovodom otprema u magistralni naftovod Šandrovac-Ivaničko Graberje, vodapriključnim slanovodom do utisne bušotine Pav-6 odakle se utiskuje u ležište, a izdvojeni plinse koristi za rad kotlovnice dok se višak spaljuje na baklji.Središnje točke sabirno-transportnog sustava su otpremna stanica Šandrovac za obraduproizvedenih fluida sa svih ostalih aktivnih (Bilogora, Šandrovac) i eksploatacijskih poljaugljikovodika koja se namjeravaju privesti proizvodnji (Bačkovica, Cabuna, Letičani) ikompresorska stanica Šandrovac na kojoj se obrađuje proizvedeni plin.Sustav sabiranja proizvedenih fluida koncipiran je tako da su bušotine naeksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora i Šandrovac spojene cjevovodima na mjernestanice gdje se odvija primarna obrada fluida. Proizvedeni fluid s eksploatacijskih poljaugljikovodika Bačkovica, Cabuna i Letičani otpremat će se na obradu na OS Šandrovacautocisternama. Plin s polja Bačkovica otpremat će se plinovodom na MS Bilogora, a napoljima Cabuna i Letičani će se spaljivati na baklji.Proces obrade kapljevine na OS Šandrovac započinje u taložniku pijeska gdje seodvajaju krupnije čestice taloga (pijesak, mulj) nakon čega se u odvajaču slobodne vodeodvajaju mokra nafta, slobodna voda i ostatak taloga. Nafta se potom otprema u spremniknafte volumena 100 m 3 odakle se centrifugalnim pumpama prepumpava u spremnik volumena5 000 m 3 , gdje se stabilizira. Stabilizirana nafta otprema se magistralnim naftovodom naotpremnu stanicu Ivaničko Graberje. Slojna voda odvojena u odvajaču slobodne vode otpremase u dekantator gdje se dodatno pročišćava od masnoća, te preko spremnika slane vode iotpremnih pumpi u utisno-vodni sustav polja Šandrovac, odnosno u utisne bušotine.Plin izdvojen u postupku separacije na mjernim stanicama polja Bilogora i Šandrovacdoprema se kaptažnim plinovodima na kompresorsku stanicu Šandrovac. Zbog različitogsastava plina (s pretežitim udjelom metana (CH 4 ) u plinu i s pretežitim udjelom ugljičnogdioksida (CO 2 ) u plinu), sabirno-kompresorski sustav podijeljen je na dva podsustava. Plin iznavedenih podsustava se ne miješa i otprema se odvojenim cjevovodima. Nakon ulazneseparacije i mjerenja, plin kroz usisne kolektore odlazi u trostupanjske kompresorske jedinice nastlačivanje. Nakon stlačivanja plin se suši u kolonama za dehidraciju. Kondenzat izdvojen udehidracijskim kolonama ispušta se u spremnik kondenzata odakle se zajedno s kondenzatomizdvojenim pri stlačivanju plina i s kondenzatom iz usisnih separatora otprema na dehidracijuu OS Šandrovac. Nakon izdvajanja vlage, plin iz podsustava s većim udjelom metana sevisokotlačnim plinovodima pod tlakom od 50 bar otprema do mjernih stanica MS Šandrovac -3, MS Šandrovac - 6 i MS Bilogora. Od mjernih stanica otprema se priključnim utisnimplinovodima do bušotina gdje se koristi za podizanje kapljevine iz bušotina spojenih nanavedene mjerne stanice. Višak plina otprema se tehnološkim plinovodom u postrojenje CPSMOLVE ili ETAN, i/ili se koristi za podizanje nafte iz bušotina na polju Jagnjedovac, aRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb8

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACpostoji i mogućnost otpreme u TS Plinacro. Plin s većim udjelom ugljičnog dioksida otpremase priključnim utisnim plinovodima pod tlakom od 46 do 48 bar na MS Šandrovac - 1, -2 i -5gdje se također koristi se za plinsko podizanje kapljevine iz proizvodnih bušotina. Višak plinaispušta se na baklju na kompresorskoj stanici.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb9

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACo pokretnim dozirnim pumpnim agregatom (DPA),o ukopanim spremnikom (V=20 m 3 ) za prihvat slojne vode s pripadajućominfrastrukturom (uronjene pumpe, sustav upravljanja i priključak za cisternu) io transformatorskom stanicom,- na izlaznom cjevovodu iz bušotine ugraditi automatski regulacijski ventil (podesivasapnica) za regulaciju protoka i blokadni ventil,- iskopati rov i u njega položiti priključni plinovod niskog tlaka, promjera DN 80 iduljine 8510 m od bušotine do spoja sa sabirno-otpremnim sustavom polja Bilogorakod grma bušotine Bl -15,- postaviti niskonaponski energetski kabel, ukupne duljine 430 m od lokalne TS u seluBačkovica do bušotine, za što je potrebno iskopati 103 m zemljanog rova, dok će seostali dio (327 m) polagati u isti zemljani rov sa plinovodom.Na eksploatacijskom polju ugljikovodika Cabuna, dvije bušotine, Ca-3 i Ca-7 (k.o.Levinovac), planira se privesti proizvodnji (Prilozi 6. i 7.). Na polju osim bušotina icjevovoda ukupne duljine 50 m, nema drugih rudarskih objekata. Za privođenje proizvodnjipostojećih bušotina Ca-3 i Ca-7 potrebno je izgraditi površinski sabirni sustav u bušotinskomradnom prostoru (BRP). Tehnološki sustav za sabiranje nafte i plina za sada je smješten samona bušotini Ca-3 i sastoji se od bušotine, priključnog nadzemnog naftovoda od bušotine doISOJ-a, ISOJ-a, rezervoara s tankvanom i pretakališta autocisterni (PAC). Planira se izvestisljedeće radove:- urediti bušotinski radni prostor bušotine Ca-7 i pripadajući pristupni put;- opremiti bušotinski radni prostor za pridobivanje nafte pomoću dubinske sisaljke,odnosno postaviti:o tipsku ispitno-separatorsko-otpremnu jedinicu (ISOJ),o razvodno-upravljačku jedinicu (RUJ),o spremnik za proizvedenu kapljevinu sa tankvanom,o vertikalnu baklju,o nadzemne cjevovode promjera DN80, duljine oko 25 m od bušotine do ISOJ-ai od ISOJ-a do baklje promjera DN50, duljine oko 25 m,o priključak za autocisternu za otpremu nafte,o dozirno-pumpni agregat (DPA) za doziranje depresantastiništa,- izgraditi temelj za DPA, razvodni ormar, njihalicu i trafostanicu (TS),- izgraditi TS 10/0,4kV 100kVA i zemljane rovove u koje će se položiti priključni 10kV kabelski vod od lokalne TS koja se nalazi u selu Cabuna do TS na BRP bušotinaCa-3 i Ca-7, te niskonaponski kabeli na bušotinskim radnim prostorima od trafostanicedo elektro trošila.Pristup eksploatacijskom polju Cabuna moguć je asfaltnim cestama iz više smjerova. Sviobjekti na polju su povezani lokalnim cestama, a budući da se bušotine nalaze neposredno uzlokalnu cestu pristupni putovi su sastavni dio bušotinskog radnog prostora.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb12

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACNa eksploatacijskom polju ugljikovodika Letičani planira se privesti proizvodnjipostojeću bušotinu Le-5 i izraditi nove bušotine Le-9 i Le-10 (sve tri na području k.o. GornjePlavnice) te ih privesti proizvodnji (Prilozi 8.-10.). Potrebno je u tu svrhu opremiti bušotinskeradne prostore i izgraditi površinski sabirni sustav u bušotinskom radnom prostoru. Zaprivođenje proizvodnji novih bušotina eksploatacijskog polja Letičani, potrebno je izvestigrađevinske i strojarsko-montažne radove koji uključuju:- izgradnju pristupnih cesta do radnih prostora bušotine Le-9 duljine oko 600 m i dobušotine Le-10 duljine oko 600 m,- izradu novih bušotina Le -9 i Le -10,- proizvodno opremanje bušotina Le-5, Le-9 i Le-10;- uređenje radnih prostora bušotina Le-5, Le-9 i Le-10;:o izgradnja temelja za njihalicu, trafostanicu i razvodni ormar,o montaža separatorske jedinice;o montaža jedinice za prihvat i otpremu nafte;o montaža jedinice za upravljanje i mjerenje;o ugradnja baklje;o ugradnja dozirno-pumpnog agregata;o ugradnja spremnika kapljevine;o izgradnja tri nove transformatorske stanice TS10/0,4kV 100kVA na lokacijibušotina,o kopanje rova i polaganje priključnog 10 kV kabelskog voda do TS nabušotinama ukupneduljine 2050 m,o instaliranje novih trošila na bušotinama ,- izradu nadzemnih priključnih cjevovoda na BRP-u bušotina Le-9 i Le-10 duljine oko50 m.Na eksploatacijskom polju ugljikovodika Šandrovac planira se postojeće bušotine Ša-105 i Ša-96 (k.o. Šandrovac) privesti proizvodnji (Prilozi 11. i 12.), te izvesti rekonstrukcijukompresorske stanice (KS) Šandrovac koja se sastoji od zamjene postojećih plinskih motoraelektromotorima i izgradnje trafostanice (TS). Za privođenje proizvodnji postojećih bušotinaŠa-105 i Ša-96 potrebno je izgraditi nove priključne cjevovode i opremiti bušotinske radneprostore. Građevinski i strojarsko-montažni radovi koje treba obaviti obuhvaćaju izgradnjurovova za polaganje priključnih cjevovoda i to:- priključni naftovod od bušotine Ša-96 do spoja s naftovodom i plinovodom od MS-4do Ša-99 duljine 75 m- priključni naftovod/utisni plinovod od bušotine Ša-105 do bušotine Ša-104 duljine 360mNa KS Šandrovac (k.o. Veliko Trojstvo; Prilog 13.) će se pogonski plinski motorikompresora zamijeniti elektromotorima (do 4 kom.). U tu svrhu na KS Šandrovac će se:- demontirati i zamijeniti postojeći plinski motori (WAUKESHA L7042G/GSI) s četirikompresora s elektromotorima snage 700 kW (690V), karakteristika sukladnihRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb13

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACkarakteristikama postojećih kompresora IR 4RDS3 s pomoćnim pogonom ukupnesnage do 50kW. Ukupna novoinstalirana snaga iznositi će do 2850 kW.- montirati nove motore na postojeće skidove i temelje- ukloniti sve nepotrebne instalacije i priključne elemente plinskih motora demontažomili izvesti zatvaranje cjevovoda slijepim prirubničkim spojevima.- rekonstruirati procesni i rashladni sustav koji će omogućiti veći kapacitet svakekompresorske jedinice (za 12000 m 3 /d)- na lokaciji KS Šandrovac, unutar ograde, izgraditi novu TS 10/0,69/0,4 kV KSŠandrovac s pripadajućim prilaznim površinama i sustavom za odvodnju oborinskihvoda, te elektroenergetski razvod unutar postrojenja kompresorske stanice. Osnovnanamjena TS je napajanje elektromotora kompresora, a unutar TS nalaziti će se uređajiza prihvat, zaštitu, upravljanje i distribuciju električne energije na KS Šandrovac. TSće biti prizemni objekt klasične ili montažne gradnje, dimenzija 20x8 m, s kosimkrovom, visine do 6 m.Za potrebe sigurnog napajanja električnom energijom nove TS u krugu KS Šandrovac izvestće se:- polaganje 10 kV kabelskog priključnog voda od TS 35/10 kV Mišulinovac do nove TSKS 10/0,69/0,4 kV KS Šandrovac. Vod će se položiti u zemljani rov ukupne dužine764 m i pratiti će koridor već postojećih instalacija.- zamjena postojećih transformatora unutar TS Mišulinovac (vlasništvo HEP-a) od 4MVA s novima snage 8 MVA, opremiti jedno 10(20) kV polje, rekonstruiratisabirničko polje 10(20) kV i opremiti vodno polje s mjernom garniturom za mjerenjepotrošnje električne energije.Prilozi:Prilog 1. Detaljan smještaj trase priključnog plinovoda DN 80 i priključnog cjevovoda zaplinski kondenzat i slojnu vodu DN 80 od bušotine Bl-32 do grma bušotine Bl-33na izvodu iz digitalnog katastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 2. Detaljan smještaj trase priključnog naftovoda DN 80 i priključnog plinovoda DN 50od bušotine Bl-73 BE do grma bušotine Bl-114 na izvodu iz digitalnog katastarskogplana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 3. Detaljan smještaj trase priključnog plinovoda DN 80 i priključnog cjevovoda zanaftu, plinski kondenzat i slojnu vodu DN 80 od bušotine Bl-82 do grma bušotineBl-54 na izvodu iz digitalnog katastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 4. Detaljan smještaj trase priključnog naftovoda DN 80 od Bl-98 do uboda u postojećinaftovod DN 150 od grma bušotine Bl-33 do čvora kod bušotine Bl-15 (M 1:2 000)Prilog 5. Detaljan smještaj trase priključnog plinovoda DN 80 od bušotine Bač-1 do spoja sasabirno transportnim sustavom polja Bilogora kod grma bušotine Bl-15 na izvoduiz digitalnog katastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:10 000)Prilog 6. Detaljan smještaj bušotinskog radnog prostora Ca-3 na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 7. Detaljan smještaj bušotinskog radnog prostora Ca-7 na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 8. Detaljan smještaj bušotinskog radnog prostora Le-5 na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb14

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACPrilog 9. Detaljan smještaj bušotinskog radnog prostora Le-9 na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 10. Detaljan smještaj bušotinskog radnog prostora Le-10 na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 11. Detaljan smještaj priključnog naftovoda i utisnog plinovoda od Ša-96 do spoja snaftovodom i plinovodom od MS-4 do Ša-99 na izvodu iz digitalnog katastarskogplana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Prilog 12. Detaljan smještaj priključnog naftovoda i utisnog plinovoda od Ša-105 do spoja nakrugu bušotina Ša-104 na izvodu iz digitalnog katastarskog plana s ortofotopodlogom (M 1:2 000)Prilog 13. Detaljan smještaj kompresorske stanice (KS) Šandrovac na izvodu iz digitalnogkatastarskog plana s ortofoto podlogom (M 1:2 000)Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb15

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC2.4. Zatvaranje zahvata - napuštanje rudarskih objekata i postrojenjaTrajno napuštanje rudarskih objekata i postrojenja na eksploatacijskim poljimaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac provoditi će setemeljem propisa Republike Hrvatske i dokumenata sustava upravljanja poslovanjem INANaftaplina. Detaljna procedura napuštanja rudarskih objekata i postrojenja opisana je uinternom dokumentu „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SDNaftaplin“ (Oznaka: 50000218-042-03, Zagreb, 29.10.2007.).Napuštanje rudarskih objekata i postrojenja je postupak uklanjanja nadzemne i podzemneopreme (ili dijela podzemne opreme) rudarskog objekta, saniranje prostora u skladu sprojektnim rješenjem i lokacijskom dozvolom na način koji zadovoljava tehničko-sigurnosnezahtjeve, zahtjeve zaštite okoliša i rješavanje imovinsko-pravnih poslova.Odluku o napuštanju rudarskih objekata i postrojenja donosi vlasnik procesa kojemu je objekt(bio) namijenjen, a na temelju rezultata tehnološke, tehničke, sigurnosne i ekonomske analize.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb16

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I MOGUĆIH UTJECAJAEksploatacijska polja ugljikovodika Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac nalaze se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na području GradaBjelovara i Općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica, Šandrovac, Kapela, Veliko Trojstvo,Đulovac i Severin, Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Đurđevca i OpćineKloštar Podravski te u Virovitičko-podravskoj županiji na području Općina Pitomača, Voćin iSuhopolje. Smještaj eksploatacijskih polja ugljikovodika Bilogora, Bačkovica, Cabuna,Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac u prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:50000) – Prilog 14.Eksploatacijsko polje ugljikovodika Bilogora nalazi se u središnjem dijelu Bilogore,oko 20 km istočno od Bjelovara. Zauzima površinu 9 000 ha. Nadmorska visina terena iznosiod 170 do 280 m. Smješteno je na terenu koji je brdovit, pokriven šumom (90 % površine),ispresjecan jarcima i vododerinama pa je stoga većina bušotina koso usmjerena. Područje nakojem se nalazi eksploatacijsko polje ugljikovodika Bilogora pripada Bjelovarskobilogorskoj,Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Polje je uproizvodnji od 1972. godine. Smještaj eksploatacijskog polja ugljikovodika Bilogora uprostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:25 000) – Prilog 15.Eksploatacijsko polje Bačkovica nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, napodručju Općine Velika Pisanica. Nadmorska visina površine terena iznosi od 140 do 220 m.Zauzima površinu 317,57 ha. Polje do sada nije privedeno proizvodnji. Smještajeksploatacijskog polja ugljikovodika Bačkovica u prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M1:25 000) – Prilog 16.Eksploatacijsko polje Cabuna nalazi se na jugoistočnom dijelu Bilogore, neposrednoispred prvih obronaka Papuka, u Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.Područje je brdovito s nadmorskom visinom od 130 do 220 m. Zauzima površinu od 450 ha.Crpljenje naftnog ležišta Cabuna započelo je u prosincu 2007. godine. Na eksploatacijskompolju Cabuna trenutno se ne odvija eksploatacija. Smještaj eksploatacijskog poljaugljikovodika Cabuna u prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:25 000) – Prilog 17.Eksploatacijsko polje ugljikovodika Letičani nalazi se na jugozapadnim obroncimaBilogore, oko 6 km od grada Bjelovara, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Zauzimapovršinu od 1 500 ha, a u proizvodnji je od 1989. godine. Smještaj eksploatacijskog poljaugljikovodika Letičani u prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:25 000) – Prilog 18.Eksploatacijsko polje ugljikovodika Galovac-Pavljani nalazi se u Bjelovarskobilogorskojžupaniji oko 5,5 km južno od Bjelovara. Zauzima površinu od 1 050 ha. Polje je uproizvodnji od 1992. godine. Smještaj eksploatacijskog polja ugljikovodika Galovac-Pavljaniu prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:25 000) – Prilog 19.Eksploatacijsko polje ugljikovodika Šandrovac nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj iKoprivničko-križevačkoj županiji. Od Bjelovara je udaljeno 13 km. Smješteno je na terenukoji je brdovit, ispresjecan strmim jarcima i vododerinama. Područje je prekriveno visokomšumom ili šikarom. Nadmorska visina terena iznosi od 145 do 280 m. Zauzima površinu od 3Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb17

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC200 ha. Polje je u proizvodnji od 1967. godine. Smještaj eksploatacijskog polja ugljikovodikaŠandrovac u prostoru prikazan je na Preglednoj karti (M 1:25 000) – Prilog 20.Prilozi:Prilog 14. Pregledna karta eksploatacijskih polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani,Galovac-Pavljani i Šandrovac (M 1:50 000)Prilog 15. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Bilogora (M 1:25 000)Prilog 16. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Bačkovica (M 1:25 000)Prilog 17. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Cabuna (M 1:25 000)Prilog 18. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Letičani (M 1:25 000)Prilog 19. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Galovac-Pavljani (M 1:25000)Prilog 20. Pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika Šandrovac (M 1:25 000)Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb18

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC3.1. Podaci iz dokumenata prostornog uređenjaU skladu s administrativnom podjelom prostora, na područje eksploatacijskih poljaugljikovodika Šandrovac, Galovac-Pavljani, Letičani, Cabuna, Bilogora i Bačkovica,odnose se:- Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije("Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske Županije" 2/01, 13/04 i 7/09)- Prostorni plan uređenja grada Bjelovara("Službeni glasnik Grada Bjelovara“ 11/03, 13/03-ispravak i 01/09)- Prostorni plan uređenja Općine Velika Pisanica("Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske Županije" 2/03 i 12/06)- Prostorni plan uređenja Općine Kapela("Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske Županije" 6/06)- Prostorni plana uređenja Općine Veliko Trojstvo("Službeni glasnik Općine Veliko Trojstvo“ 03/11 i "Službeni glasnik Općine VelikoTrojstvo" br. 03/11)- Prostorni plan uređenja Općine Đulovac("Službeni glasnik Općine Đulovac“ 5/04, 3/09 i 1/12)- Prostorni plan uređenja Općine Šandrovac("Općinski glasnik Općine Šandrovac“ 23/05)- Prostorni plan uređenja Općine Veliki Grđevac("Službeni Glasnik Općine Veliki Grđevac“ 03/05)- Prostorni plan uređenja Općine Severin("Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske Županije" 2/05)- Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije("Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" 8/01 i 8/07)- Prostorni plan uređenja grada Đurđevca("Službene novine Grada Đurđevca“ 5/04, 6/04, 1/08, 1/09 i 4/11)- Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Podravski("Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ 12/03, 5/04, 10/07 i 10/10)- Prostorni plan Virovitičko-podravske županije("Službeni glasnik Virovitičko - podravske županije“ 7A/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12 i 2/13)- Prostorni plan uređenja Općine Suhopolje("Službeni vjesnik Općine Suhopolje“ 3/05 i 7/07)- Prostorni plan uređenja Općine Voćin("Službeni vjesnik Općine Voćin“ 9/07 i 3/12)- Prostorni plan uređenja Općine Pitomača("Službene novine Općine Pitomača“ 3/03 i 1/09)Eksploatacijsko polje Šandrovac nalazi se unutar administrativnih granica Koprivničkokriževačkežupanije i Bjelovarsko-bilogorske županije odnosno unutar granica GradaĐurđevca, Grada Bjelovara, Općine Veliko Trojstvo, Općine Šandrovac i Općine Severin.Eksploatacijsko polje Galovac-Pavljani nalazi se unutar administrativnih granicaBjelovarsko-bilogorske županije, odnosno unutar granice Grada Bjelovara.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb19

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACEksploatacijsko polje Letičani nalazi se unutar administrativnih granica Bjelovarskobilogorskežupanije, odnosno unutar granica Grada Bjelovara, Općine Kapela i Općine VelikoTrojstvo.Eksploatacijsko polje Cabuna nalazi se unutar administrativnih granica Bjelovarskobilogorskežupanije i Virovitičko-podravske županije, odnosno unutar granica OpćineĐulovac, Općine Suhopolje i Općine Voćin.Eksploatacijsko polje Bilogora nalazi se unutar administrativnih granica Koprivničkokriževačkežupanije i Virovitičko-podravske županije, odnosno unutar granica GradaĐurđevca, Općine Šandrovac, Općine Kloštar Podravski, Općine Pitomača, Općine VelikaPisanica i Općine Veliki Grđevac.Eksploatacijsko polje Bačkovica nalazi se unutar administrativnih granica Bjelovarskobilogorskežupanije, odnosno unutar granice Općine Veliko Pisanica.Uvidom u prostorno - plansku dokumentaciju može se zaključiti da je eksploatacijanafte i plina na navedenim eksploatacijskim poljima u skladu s istom. U svim prostornimplanovima (županijskim i prostornim planovima uređenja Gradova/Općina) ovaeksploatacijska polja ucrtana su u kartografskim prikazima Planova. U Odredbama zaprovođenje građevine za iskorištavanje i istraživanje mineralnih sirovina navode se kaograđevine od važnosti za Državu. Temeljem Zakona o gradnji i prostornom uređenju rudarskiobjekti se mogu graditi izvan građevinskog područja naselja na način da ne ometajupoljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavajuvrijednosti okoliša i krajolika.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb20

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC3.2. Opis sastavnica okoliša i mogućih utjecaja na okolišPostojeće bušotine na eksploatacijskim poljima kao i sabirno-otpremni sustav čine upotpunosti zatvoren sustav. Upravo hermetičnost procesa upućuje na zaključak da će kodnormalnog rada bušotina i sabirno-otpremnih postrojenja utjecaj na okoliš biti sveden naminimum. Tijekom izvođenja zahvata, utjecaji na okoliš mogu se javiti prilikom izgradnjebušotinskog radnog prostora nove bušotine, tijekom bušenja, postavljanja nadzemneproizvodne opreme, polaganja priključnih cjevovoda kao i u razdoblju same eksploatacijei transporta ugljikovodika.Pri normalnom radu postrojenja za pripremu nafte i plina za transport ne bismjelo doći do onečišćenja okoliša kemijskim sredstvima koja se koriste u procesu(deemulgatori, inhibitori korozije), kao ni proizvedenim fluidom u slučaju kada postojimogućnost izlijevanja malih količina npr. prilikom prihvata čistača parafina. Ukoliko seuslijed nepredviđenih okolnosti onečišćenje ipak dogodi ono neće imati ozbiljniji utjecaj naokoliš jer u okviru mjernih i otpremnih stanica postoji rezervoar tehnološke kanalizacije zazbrinjavanje onečišćenih fluida, što u ovom slučaju može biti voda za ispiranje navedenihradnih fluida.Utjecaj na kvalitetu zrakaTijekom izrade novih bušotina i njihova privođenja proizvodnji, izgradnje rova zapolaganje cjevovoda i privođenja postojećih bušotina proizvodnji utjecaji na kakvoću zrakamogu se ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni. Emisije NO x , SO 2 , CO, CO 2 koje potječu odispušnih plinova zbog sagorijevanja dizel goriva u radnim strojevima i vozilima i emisija izbaklje koja se nalazi na mjernoj stanici (MS-Bilo) na poljima Bilogora i Šandrovac (MS-1,MS-2, MS-3, MS-5 i MS-6), sabirno-otpremnoj stanici Galovac-Pavljani i otpremnoj staniciŠandrovac, a na kojoj se povremeno spaljuje prirodni plin iz sigurnosnih razloga.Rekonstrukcijom kompresorske stanice Šandrovac smanjit će se emisije iz pogonskih motorajer će se plinski motori zamijeniti elektromotorima. Na proizvodnim postrojenjima,dimnjacima i toplovodnim kotlovima u funkciji eksploatacije nafte i plina u normalnom raduoslobađaju se određene količine CO 2 (9 155,714 t/god), NO X (93 395 kg/god), SO 2 (18kg/god) i CO (159 687 kg/god). Ukupne godišnje emisije iz svih stacionarnih izvoraeksploatacijskih polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovacdovoljno su niske da ne stvaraju problem s obzirom na kvalitetu zraka. Naime, s obzirom naatmosfersku disperziju i strujanje, proračunate vrijednosti maksimalnih očekivanihkoncentracija pri tlu ispod su granice detekcije mjernih instrumenata (mjere se u rasponu odnanograma/m 3 do mikrograma/m 3 ). Zbog toga se mjerljiv utjecaj emisija SO 2 , NOx i CO napromjenu kvalitete zraka u razmatranom području, ne očekuje.Utjecaj na klimu i mikroklimuUtjecaj postojećih i novih objekata može se samo u manjoj mjeri lokalno odraziti naturbulentne karakteristike strujanja u neposrednoj blizini. Utjecaj na ostale klimatskeelemente kao što su temperatura zraka, oborina, relativna vlažnost i strujanje, nije moguć.Promjene karakteristika turbulencije ograničenog su prostornog dometa i ne utječu na okolišniti na promjenu mikroklime područja.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb21

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACUtjecaj na tloDominantni determinirani tipovi tala (vitisol, rigolana tla, lesivirano tipično ipseudoglejno, pseudoglej zaravni, pseudoglej obronačni, humofluvisoli i eugleji) su tla kojaimaju lošije kemijske značajke te nesređen vodozračni režim. Na prostoru postojeće bušotineLe-5 determinirano je lesivirano na lesu, pseudoglejno tlo. Na prostoru polja Bilogoradominantni tipovi tala gdje će se provoditi rudarski radovi su: pseudoglej obronačni, srednjeduboki, distrični i pseudoglej-glej. Na prostoru postojeće bušotine Bač-1 koja senamjerava privesti proizvodnji determinirani tip tla je lesivirano na lesu, pseudoglejno.Na prostoru polja Cabuna rudarskim radovima zahvaćeni tip tla spada u skupinu lesiviranogatipičnoga tla. Na prostoru novih bušotina Letičani 9 i 10 determinirani tip tla je: nekarbonatnikoluvij, duboki do vrlo duboki. Prostor polja Galovac-Pavljani spada u skupinu lesiviranogana lesu, pseudoglejno i lesiviranoga tipičnoga tla. Na prostoru polja Šandrovac rudarskimradovima zahvaćeni su naredni tipovi tala: lesivirano na lesu tipično, ilovasto i lesivirano nalesu, pseudoglejno, ilovasto. Do onečišćenja tla može doći u slučaju manjih propuštanjaopreme tijekom eksploatacije ugljikovodika i ispuštanja ugljikovodika u slučaju akcidentatijekom rada rudarskih objekata ili transporta ugljikovodika od bušotine do sabirne i otpremnestanice. Po uočenom izvanrednom događaju poduzimaju se odgovarajuće mjere zazaustavljanje daljnjega onečišćenja te se pristupa sanaciji. Nakon sanacije bušotinskog radnogprostora tlo će se agrotehničkim mjerama dovesti u stanje blisko prvobitnom.Utjecaj na vodePolja Letičani, Galovac-Pavljani i Bačkovica u cijelosti, te zapadni i južni dio poljaŠandrovac i južna trećina polja Bilogora prostiru se na dijelu vodnog područja Slivova Lonje,Česme, Ilove i Pakre. Budući da u paketu naslaga stijena prevladavaju slabopropusne ilipolupropusne naslage, zalihe podzemnih voda su male.Na području eksploatacijskih polja ugljikovodika ili nema vodnogospodarskiznačajnih zaliha podzemne vode ili su one dobro zaštićene debljim slabopropusnimpokrivačem od prodora onečišćenja s površine terena.Na području kojim se prostiru eksploatacijska polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna,Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac nema značajnijih površinskih tokova niti drugihpovršinskih voda. Prisutni su manji, većim dijelom povremeni vodotoci – potoci bujičnogkaraktera, koji sa područja polja Letičani, Galovac-Pavljani i Bačkovica otječu u sliv Save,odnosno u posredno ili neposredno su pritoci Česme, Ilove ili Pakre. Eksploatacijskimpoljima Šandrovac i Bilogora prolazi vododjelnica slivova Drave i Save, pa potoci sasjevernog dijela tih polja otječu prema Dravi, a s južne strane polja prema Česmi, Ilovi iPakri. Polje Cabuna nalazi se u slivu Drave i manji stalni ili povremeni potoci teku premanjoj.S obzirom na hidrološke i hidrogeološke značajke terena na kojem se prostirueksploatacijska polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac,te uz pridržavanje mjera zaštite tijekom građevinskih i rudarskih radova mogućnost utjecajana podzemne vode je vrlo mala, a u eventualnom slučaju onečišćenja površinskih voda,posebno zbog mogućih prometnih nesreća autocisterni, veličina utjecaja ovisiti će o mjestuakcidenta, količini izlivene nafte i brzini intervencije/sanacije onečišćenja.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb22

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACUtjecaj na bioekološka obilježjaUtjecaj na staništa, biljne i životinjske vrstePrema Kartama staništa RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode, eksploatacijska poljaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Galovac-Pavljani, Letičani i Šandrovac nalaze se na sljedećimstanišnim tipovima:Najveći dio površine eksploatacijskog polja Bilogora prekriven je šumama: E31,Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabov šume i E41, Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume.Na preostalom dijelu eksploatacijskog polja (usjeveroistočnom i zapadnom dijelu) prevladava stanišni tip I31, Intenzivno obrađivaneoranice na komasiranim površinama, dok su manjim dijelom zastupljeni i stanišni tipovi: J11,Aktivna seoska područja, J13, Urbanizirana seoska područja, J41, Industrijska i obrtničkapodručja, I21, Mozaici kultiviranih površina te I93, Nasadi širokolisnog drveća. Navedenistanišni tipovi ne predstavljaju ugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološkumrežu.Sve bušotine koje uključuje projekt Bilogora (bušotine Bač-1, Bl-32, Bl-54, Bl-73,Bl-75, Bl-81, Bl-82 i Bl-98) i planirane trase nalaze se unutar ili uz stanišni tip: E41,Srednjeeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume koje premaPravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovimate o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'' br. 7/06, 119/09), predstavljajuugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu,za koje je potrebnoprovoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Na većem dijelu eksploatacijskog polja Bačkovica prisutni su stanišni tipovi: J11,Aktivna seoska područja, I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama teI21, Mozaici kultiviranih površina.U sjeverozapadnom i zapadnom dijelu eksploatacijskogpolja prisutne su šume: E41, Srednjeeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilnebukove šume, dok je u zapadnom dijelu prisutan stanišni tip E31, Mješovite hrastovo-grabovei čiste grabove šume. U jugozapadnom dijelu te središnjem dijelu eksploatacijskog poljamjestimično je prisutan stanišni tip: C23, Mezofilne livade Srednje Europe.Na eksploatacijskom polju Bačkovica planirano je privođenje proizvodnji bušotineBač-1. Bušotina Bač-1 nalazi se unutar stanišnog tipa: I21, Mozaici kultiviranih površina kojiprema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnimtipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'' br. 7/06, 119/09) nepredstavlja ugroženi ili rijedak stanišni tip značajan za ekološku mrežu, te za isti nijepotrebno provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Najveće dijelove površine eksploatacijskog polja ugljikovodika Cabuna, zauzimajustanišni tipovi: C23, Mezofilne livade Srednje Europe i E31, Mješovite hrastovo-grabove ičiste grabove šume. Unutar površina prekrivenih stanišnim tipom C23, Mezofilne livadeSrednje Europe nalaze se rascjepkana područja pod stanišnim tipom I31, Intenzivnoobrađivane oranice na komasiranim površinama dok se u sjeverozapadnom dijelu nalaze istaništa: I21, Mozaici kultiviranih površina, J11, Aktivna seoska područja i I81, Javneneproizvodne kultivirane zelene površine.Na naftnom polju Cabuna od proizvodnih objekata nalaze se dvije postojeće bušotine(Ca-3 i Ca-7) koje će se privesti proizvodnji i izgrađeni sistem sabiranja na bušotini Ca -3.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb23

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACIz karte staništa vidljivo je da se bušotine Ca – 3 i Ca-7 nalaze unutar stanišog tipa: I31,Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama koji ne predstavlja ugroženi ilirijedak stanišni tip značajan za ekološku mrežu, te za isti nije potrebno provoditi mjereočuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Najveće dijelove površine eksploatacijskog polja Letičani, zauzimaju stanišni tipovi:J11, Aktivna seoska područja, I21, Mozaici kultiviranih površina i I31, Intenzivnoobrađivane oranice na komasiranim površinama. Rascjepkano po cijelom eksploatacijskompolju prisutne su šume: E41, Srednjeeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilnebukove šume.Postojeća bušotina Le-5 nalazi se unutar područja definiranog kao I31, Intenzivnoobrađivane oranice na komasiranim površinama.Dvije nove bušotine koje će se izraditi iprivesti u proizvodnju (Le-9 i Le-10) nalaze se unutar stanišnog tipa E41, Srednjeeuropskeneutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume.Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkimstanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'' br. 7/06,119/09) navedeno stanište predstavlja ugroženi ili rijedak stanišni tip značajan zaekološku mrežu, te je za isti potrebno provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkihstanišnih tipova.Najveći dijelovi površine eksploatacijskog polja Galovac–Pavljani nalaze se nastanišnim tipovima: I21, Mozaici kultiviranih površina, I31, Intenzivno obrađivane oranice nakomasiranim površinama, J11, Aktivna seoska područja, J13, Urbanizirana seoska područjate I81, Javne neproizvodne kultivirane zelene površine.Na manjoj površini eksploatacijskogpolja (u jugoistočnom te sjevernom i središnjem dijelu) zastupljene su šume: E31, Mješovitehrasto-grabove i čiste grabove šume.Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkimstanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'' br. 7/06,119/09) navedena područja ne predstavljaju ugrožene ili rijetke stanišne tipove značajneza ekološku mrežu, te za iste nije potrebno provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkihstanišnih tipova.Na polju Galovac-Pavljani nisu planirani novi zahvati. Unutar buffer pojasa (cca1000 m) jugozapadno od granice eksploatacijskog polja prisutni su stanišni tipovi E22,Poplavne šume hrasta lužnjaka, C23, Mezofilne livade Srednje Europe i C22, Vlažne livadeSrednje Europe. Radi se o ugroženim ili rijetkim stanišnim tippovima značajnim za ekološkumrežu, no s obzirom na priličnu udaljenost bušotina (oko 1,5 km najmanja udaljenost izmeđunajbližih bušotina i spomenutih stanišnih tipova) smatra se da eventualni budući zahvatiunutar eksploatacijskog polja Galovac-Pavljani neće imati nikakav utjecaj na navedenestanišne tipove.Najveći dio površine eksploatacijskog polja Šandrovac prekriven je šumama: E31,Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabov šume i E41, Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume. Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, kartistaništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova(''Narodne novine'' br. 7/06, 119/09), navedeni stanišni tipovi predstavljaju ugrožene ilirijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu, te je za iste potrebno provoditi mjereočuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Stanišni tip C23, Mezofilne livade Srednje Europe, koji također predstavlja ugroženiili rijedak stanišni tip, prisutan je samo unutar buffer zone (1000 m) oko granicaRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb24

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACeksploatacijskog polja. Navedene livade nalaze se na udaljenosti od cca 500 m jugoistočno odgranice polja. Na preostalom dijelu eksploatacijskog polja (jugoistočni dio) prevladavastanišni tip I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, dok su manjimdijelom zastupljeni i stanišni tipovi: J11, Aktivna seoska područja, J13, Urbanizirana seoskapodručja, J41, Industrijska i obrtnička područja, I21, Mozaici kultiviranih površina te I81,Javne neproizvodne kultivirane zelene površine. Navedeni stanišni tipovi ne predstavljajuugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu.Bušotine Ša-104 i Ša-105 i kompresorska stanica nalaze se na području označenomkao I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama.Bušotina Ša-96 nalazi sena području stanišnog tipa: E31, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume.Na temelju navedenog može se zaključiti da stanišni tipovi zastupljeni naeksploatacijskim poljima Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani iŠandrovac: E41, Srednjeeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume,E31, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume iC23, Mezofilne livade SrednjeEurope, predstavljaju ugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu, te je zaiste potrebno provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Ostali stanišni tipovi zastupljeni unutar lokacija eksploatacijskih polja ne predstavljajuugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu, te za iste nije potrebnoprovoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.Utjecaj na ekološku mrežuPrema Kartama ekološke mreže RH eksploatacijska polja Bilogora, Bačkovica,Cabuna, Letičani i Šandrovac nalaze se unutar međunarodno važnog područja za ptice:HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje.Eksploatacijsko polje ugljikovodika Galovac–Pavljani samo se svojim krajnjimjugozapadnim dijelom nalazi na međunarodno važnom području za ptice: HR1000009Ribnjaci uz Česmu (Sišcani, Blatnica, Narta i Vukšinac).U zahvatu izrade novih bušotina i trasa plinovoda te naftovoda, doći će do uklanjanjadijela vegetacije koja predstavlja životni prostor (stanište i gnjezdilište) životinjskimvrstama. Uklonjena vegetacija, neće se moći obnoviti tijekom korištenja bušotine.Sukladno prethodno navedenom, podacima o ekološkoj mreži i stanišnim tipovima,može se zaključiti da planirani zahvati na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora,Bačkovica, Cabuna, Galovac – Pavljani, Letičani i Šandrovac, neće imati štetan učinakna ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ukoliko se nositelj zahvatapridržava mjera zaštite u radnom procesu, te mjera propisanih Pravilnikom o vrstamastanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama zaočuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'' br.7/06 i 119/09) i Uredbom o proglašenjuekološke mreže (''Narodne novine'' br. 109/07).Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je temeljem provedenog postupka prethodneocjene u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat,utvrdilo da se s obzirom na tehnologiju zahvata i postojeće rudarske objekte može isključitiznačajni negativni utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, da jezahvat prihvatljiv za ekološku mrežu te stoga nositelj zahvata nije obvezan provesti glavnuocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb25

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACUtjecaj na zaštićene krajobrazne i prirodne vrijednostiPrema Kartama zaštićenih područja RH, na eksploatacijskim poljima ugljikovodikaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Galovac-Pavljani, Letičani i Šandrovac kao i širempromatranom području do sada nema evidentirane zaštićene prirodne baštine temeljemZakona o zaštiti prirode (''Narodne novine'' br. 70/05, 139/08 i 57/11).Mogući utjecaji na zaštićene krajobrazne i prirodne vrijednosti fizičke su iambijentalne prirode. U kontekstu ambijentalnog utjecaja, privremenu promjenu napromatranom području izazvat će strojevi i fazni učinci radova na izgradnji objekata, aposebice cjevovoda. Dugotrajna promjena u sadašnjem krajobrazu bit će novi bušotinskiradni prostori. Dugročno gledajući, postavljanje instalacija u sklopu bušotinskih radnihprostora privremena je promjena krajobraza, jer će se prestankom proizvodnje uspostavitinjegovo prvobitno stanje. Postrojenja će oblikovno odudarati od okolnog prirodnog okoliša teje pri njihovom smještaju potrebno voditi brigu o zaštiti kvalitetnih vizura. Bušotina Ša-96čije je privođenje proizvodnji u planu, nalazi se unutar eksploatacijskog polja EPUŠandrovac. Lokacija radnog prostora ove bušotine nalazi se u zoni kulturnog krajolika Papuk– Bilogora i utjecat će na promjenu ambijentalnih obilježja krajolika. Bušotina L-5, čije jeprivođenje proizvodnji u planu, te nove bušotine L-9 i L-10 nalaze se unutar eksploatacijskogpolja ugljikovodika Letičani, te u zoni zaštićenog krajolika. Njihova pojavnost neće bitnoutjecati će na promjenu ambijentalnih obilježja prirodnog krajobraza.Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinuZaštićena i evidentirana kulturno-povijesna baština na području eksploatacijskih poljaBilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac obuhvaća kulturnikrajolik, povijesna naselja, graditeljsku baštinu, arheološke lokalitete i memorijalnu baštinuunutar administrativnih granica Grada Bjelovara i Grada Đurđevca, te Općina Kapela, VelikoTrojstvo, Šandrovac, Severin, Đulovac, Suhopolje, Voćin, Kloštar Podravski, Pitomača,Velika Pisanica i Veliki Grđevac.Novoplanirane bušotine Le-9 i Le-10, postojeće bušotine Le-5, Bl-32, Bl-73β, Bl-75, Bl-81,Bl-82, Bl-98, Ca-3 i Ca-7, Ša-96, Ša-105 i Bac-1, koje se planira privesti proizvodnji, te trasenovih priključnih cjevovoda nisu u koliziji sa zaštićenom i evidentiranom kulturnopovijesnombaštinom. U slučaju da se prilikom lociranja bušotine, izgradnje bušotinskogradnog prostora i rova za polaganje priključnog cjevovoda naiđe na arheološki lokalitet kojido sada nije evidentiran ili nije poznat, potrebno je privremeno obustaviti radove i obavijestitinadležni konzervatorski odjel, koji će utvrditi daljnje mjere postupanja. Postojeći rudarskiobjekti nemaju utjecaja na zaštićenu i evidentiranu kulturno-povijesnu baštinu.Utjecaj na gospodarske djelatnostiPoljoprivredaPoljoprivredno zemljište na području razmatranih eksploatacijskih polja pripada ukategoriju vrijednih obradivih zemljišta (P2) do ostalih obradivih zemljišta (P3). Utvrđenabonitetna vrijednost se kreće u granicama II klase - umjerena pogodnost za poljoprivredu.Ukupno zahvaćena površina (privremena prenamjena – bušotinski radni prostori) rudarskimRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb26

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACobjektima na ovim poljima iznosi 26,61 ha, uključujući bušotinski radni prostor, prostorsabirne i otpremne stanice, te prostor na kome se nalaze češljevi i ostali rudarski objekti.Trajna prenamjena zemljišta (pristupne ceste) iznosi 48,9 kilometara. U posljednjih 20-akgodina u prostoru polja uključenih u ovu studiju ukupno je sanirano 40 bušotinskih radnihprostora. U prostoru polja Šandrovac sanirano je 30 bušotinskih prostora. Od toga se 19 nalaziu šumskom području, a preostalih 11 su bili okruženi poljoprivrednim površinama. Na ovajnačini ponovno je u poljoprivredno korištenje vraćeno 2,75 hektara poljoprivrednih površina,a u šumski prostor 5,62 ha. Na polju Bilogora sanirano je ukupno 6 bušotinskih radnihprostora, od toga ih je 5 u šumi, dok je samo jedan je bio u poljoprivrednom načinu korištenjazemljišta. Na prostorima polja Cabuna i Letičani sanirana su po dva bušotinska prostora(ukupno 4), a svi su bili u okružju poljoprivrednih površina. Na ovaj način u poljoprivredu jevraćeno oko 1,0 ha. No, na jednom prostoru (Letičani-4) provedena je prenamjena zemljišta ina njemu je izgrađeno stovarište građevinskoga materijala.Pri pripremi bušotinskih radnih prostora za izradu novih bušotina na prostoru poljaLetičani privremeno (nekoliko mjeseci) će se prenamijeniti 1,76 hektara (110 m x 80 m x 2bušotinska radna prostora). U slučaju pozitivnosti i privođenja proizvodnji taj će se prostorsmanjiti na veličinu 70 x 30 m te će se privremeno (do kraja crpljenja ugljikovodika)prenamijeniti 0,42 hektara površine koja se trenutno koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Napolju Bilogora na šest bušotina koje se privode proizvodnji privremeno će se prenamijeniti1,26 ha, dok će se na poljima Šandrovac i Cabuna privremeno prenamijeniti 0,42 ha. Zabušotinu Bač-1 privremeno će se prenamijeniti 0,21 ha. Kod projektiranja trase cjevovodaizbjegavat će se presijecanje većih poljoprivrednih površina. Na poljoprivrednim površinama,te na svim neobrađenim površinama, osim na onima gdje prevladava šuma, nakon polaganjacjevovoda teren se u potpunosti dovodi u stanje blisko prvobitnom i zadržava namjenu kao iprije polaganja cjevovoda.Na obradivom zemljištu, vlasnici iznad cjevovoda normalno obrađuju zemlju, ali uzpropisana ograničenja sadnje višegodišnjih kultura čiji korijen raste dublje od 1 m odnosno zakoje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.LovstvoEksploatacijska polja ugljikovodika Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac nalaze se unutar granica 16 lovišta. Postojeća bušotina Bač-1 koja seplanira privesti proizvodnji nalazi na području lovišta VII/11 Pisanička Bilogora. Traseplaniranih priključnih cjevovoda koji su u funkciji privođenja proizvodnji postojećih bušotinaBl-32, Bl-73β, Bl-75, Bl-81, Bl-82 i Bl-98 na EPU Bilogora i trasa priključnog plinovoda odBač-1 do spoja sa sabirno-otpremnim sustavom polja Bilogora kod grma bušotine Bl-15nalaze se na području lovišta VI/102 Đurđevac 1 i VII/11 Pisanička Bilogora. Lokacijebušotina Ca-3 i Ca-7 nalaze se na području lovišta X/109 Suhopolje. Lokacije bušotina Le-5,Le-9 i Le-10 nalaze se na području lovišta VII/107 Bjelovar-Plavnica. Bušotine Ša-105 i Ša-96 i trase njihovih priključnih cjevovoda nalaze se na području lovišta VI/2 ĐurđevačkaBilogora i VII/112 Ravneška kosa. Eksploatacija ugljikovodika i geotermalne vode, izradanove bušotine i izgradnja novih priključnih plinovoda ocjenjuju se prihvatljivim u kontekstuzaštite staništa, faune odnosno divljači i lovnog gospodarenja.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb27

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACŠumarstvoUtjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja bilo kakvih građevinskih(zemljanih) zahvata ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnimzaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina. Općenito, na području bušotinskog radnogprostora, kao i na dijelu izgradnje novih prilaznih putova, te kopanja rova za polaganjepriključnih cjevovoda, dolazi do trajnog gubitka cjelokupnog šumskog pokrova.Eksploatacijska polja Bilogora, Bačkovica, Cabuna, Galovac – Pavljani, Letičani i Šandrovacnalaze se unutar granica 9 gospodarskih jedinica (GJ). Lokacija postojeće bušotine Bač-1 kojase planira privesti proizvodnji nalazi se na području GJ Pisanička Bilogora. Trase planiranihpriključnih cjevovoda koji su u funkciji privođenja proizvodnji postojećih bušotina Bl-32, Bl-73β, Bl-75, Bl-81, Bl-82 i Bl-98 na EPU Bilogora i trasa priključnog plinovoda od Bač-1 dospoja sa sabirno-otpremnim sustavom polja Bilogora kod grma bušotine Bl -15 nalaze se napodručju GJ Seča, GJ Pitomačka Bilogora i GJ Pisanička Bilogora. Lokacije bušotina Ca-3 iCa-7 nalaze se na području GJ Jovac – Slana voda. Bušotine Le-5, Le-9 i Le-10 nalaze se napodručju GJ Bjelovarska Bilogora. Bušotine Ša-105 i Ša-96 i trase njihovih priključnihcjevovoda nalaze se na području GJ Pisanička Bilogora i GJ Bjelovarska Bilogora. Tijekomgradnje osobita pažnja će se posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima kojimogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara.Utjecaj na povećanje razine bukePovećanje razine buke na promatranom području bit će privremeno uzrokovano radomstrojeva prilikom pripreme bušotinskog radnog prostora, iskopa rovova za cjevovode ielektrokablove, radom bušaćeg postrojenja tijekom izrade bušotine, te povremeno radomremontnog postrojenja tijekom radova na opremanju i održavanju bušotina. Promatrajućibušotinu kao točkasti izvor zvuka odnosno buke, očekivana razina buke iznosi 65 dB (A) zazonu radijusa 58 m, odnosno 55 dB (A) za zonu radijusa 82 m. Planiranim zahvatima:izradom novih bušotina i njihovim privođenjem proizvodnji, kao i privođenjem proizvodnjipostojećih bušotina Le-5, Bl-32, Bl-73, Bl-75, Bl-81, Bl-82, Bl-98, Ca-3, Ca-7, Ša-105, Ša-96 i Bač-1 stanje buke na granici zone u kojoj se nalazi bušotinski krug neće prelazitidopuštene razine zone s kojom graniči. Na postojećim rudarskim objektima i proizvodnimpostrojenjima nema povećane emisije buke u okoliš.Nastanak otpadaTijekom bušenja i uređenja radnog prostora za izradu nove bušotine te, u slučaju njenepozitivnosti, pri izgradnji potrebne infrastrukture nastati će određene vrste otpada. Sav otpadnastao na radilištu (ambalaža, izolacijski materijali i sl.) prikupljati će se i predati ovlaštenomskupljaču. Građevinski otpad će se odvojeno sakupljati i koristiti za izgradnju novihbušotinskih radnih krugova i/ili pristupnih putova.Tijekom eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Bilogora,Bačkovica, Cabuna, Letičani, Galovac-Pavljani i Šandrovac također nastaju određene vrsteotpada. Opasni otpad 15 01 10* (ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćenaopasnim tvarima) i 15 02 02* (apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje kojinisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća,onečišćeni opasnim tvarima), se odvojeno sakuplja i skladišti u posebnim kontejnerima te uzprateći list predaje ovlaštenom skupljaču. Iskorišteni radni fluidi s krutim česticama dobiveninakon radova u bušotini (onečišćena nafta, kondenzat i slojna voda) i materijali dobiveniRudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb28

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACnakon čišćenja procesnih jedinica, čišćenja tla nakon puknuća cjevovoda, erupcija,prolijevanja ugljikovodika po okolišu i čišćenja tla uslijed drugih akcidentnih događaja,dovoze se na Grabu za regeneraciju tehnoloških fluida Šandrovac. Graba se nalazi u bliziniMS-3 kao samostalni objekt ograđen industrijskom ogradom i ima Uporabnu dozvolu (Klasa:UP/I-361-05/96-01/102, URBROJ: 2103-04-02-96-4, od 16.12.1996.). Zbog stajanjaotpadnog materijala u ''Grabi'' krute čestica se talože na dno grabe i tijekom godina jepopunjavaju, a izdvojena se tekućina (nafta i voda) prepumpava u tehnološki sustav PogonaŠandrovac preko MS-3 Šandrovac. Nakon zapunjenja „Grabe“ pristupit će se njenoj sanaciji.Otpad preostao nakon sanacije predat će se ovlaštenom skupljaču otpada.Svjetlosno onečišćenjeZa rasvjetu na postojećim rudarskim objektima: mjerne stanice na poljima Bilogora iŠandrovac, sabirno-otpremna stanica (SOS) Galovac-Pavljani, otpremna stanica Šandrovac,kompresorska stanica Šandrovac i bušotinama na kojima se nalazi pokretna separatorskajedinica postavljena su rasvjetna tijela (halogeni reflektori) tako da osvjetljavaju površine iobjekte odozgo prema dolje, a njihova svjetleća površina je usmjerena koso prema tlu. Zarasvjetu radnog prostora (bušotinski krug) na novim objektima koristiti će se rasvjetna tijelažute svjetlosti koja ne primamljuju veće količine kukaca, te će ih se postaviti na što nižestupove, a svjetlost usmjeriti koso prema tlu.Mogući utjecaji u slučaju akcidentaAkcidentne situacije koje se mogu očekivati na području zahvata su događaji kodkojih fluid iz bušotine ili priključnog cjevovoda može dospjeti u okoliš. Međutim smatra seda je vjerojatnost pojave akcidenta na razmatranim eksploatacijskim poljima ugljikovodikamala jer iznosi: za nove bušotine 0,5·10 -3 akcidenta/bušotini, za proizvodne bušotine 1,0·10 -3akcidenta/postupku (remontni radovi), a za cjevovode 0,96·10 -3 propuštanja/km/god. Prematome, utjecaj na okoliš u slučaju pojave akcidenta je mali, uz prihvatljiv rizik.U slučajupojave akcidenta ne očekuju se trajne posljedice po okoliš, već isključivo manja materijalnašteta za sanaciju posljedica akcidenta. U nastavku eksploatacije ugljikovodika treba tehničkimi organizacijskim mjerama te propisanim mjerama zaštite okoliša i dalje održavati rizik uprihvatljivim granicama.Mogući utjecaji nakon prestanka korištenjaNakon donošenja odluke o završetku eksploatacije pristupa se, na temeljupojednostavljenog rudarskog projekta i odobrenja za izvođenje rudarskih radova, likvidacijibušotina i saniranju bušotinskih radnih prostora. Zemljište se agrotehničkim mjeramadovodi u stanje blisko prvobitnom. U slučaju prestanka korištenja naftovoda i plinovodaprovodi se istiskivanje zaostalih ugljikovodika iz cjevovoda i ostalih instalacija. Nadzemnidijelovi cjevovoda i instalacije se uklanjaju, a teren dovodi u stanje blisko prvobitnom.Otpad nastao uklanjanjem zahvata odgovarajuće će se zbrinuti. Na mjestu nastanka provest ćese odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog otpada. Dijelovi korištene, a tehnički ispravneopreme upotrijebit će se na drugim eksploatacijskim poljima. Na taj način, i u slučajuprestanka eksploatacije odnosno korištenja rudarskih objekata, njihovim uklanjanjemne nastaju štete u okolišu ili trajne posljedice po okoliš.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb29

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA4.1. Mjere zaštite tijekom izgradnje rudarskih objekata i eksploatacije ugljikovodikaSASTAVNICE OKOLIŠAKakvoća zraka1. Redovito servisirati diesel-električne motore koji se koriste za proizvodnjustruje na bušaćem postrojenju.2. Redovito servisirati motore strojeva i vozila koji se koriste na gradilištu.3. Tijekom građevinskih radova i tijekom bušenja zabranjeno je spaljivanje bilokakvih vrsta otpada.4. Izvori emisije moraju biti izgrađeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako dane ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija(NOx, SO 2 , CO), odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari ukoličinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i okoliš.Mjere zaštite zraka su u skladu s člankom 9. stavkom 4. Zakona o zaštiti zraka (''Narodnenovine'' br. 130/11).Tlo5. Osigurati stalne putove za kretanje mehanizacije.6. Prostor za smještaj bušaćeg postrojenja izgraditi na način da se spriječionečišćenje tla.7. Tijekom izrade kanala bušotine ispod pogonskih diesel motora i priručnogskladišta ulja za podmazivanje motora (bačve) obvezno postaviti posude zaskupljanje ulja (tacne).8. Oko radnog prostora strojarnice, isplačnog sustava i bušaćeg tornja izraditibetonske kanale za odvođenje oborinskih voda u betonski bazen ("sand trap").9. Naftu koja se dobije na površini tijekom ispitivanja bušotine (DST) sakupljatiu za to predviđen polunatkriveni čelični bazen.10. Pri izradi rova za polaganje priključnog naftovoda/plinovoda tlo s površine (0-30 cm) uvijek izbacivati na jednu, a tlo iz dubljih slojeva (> 30 cm) na drugustranu rova.11. Nakon polaganja cijevi, rov prvo zatrpati s tlom iz dubljih slojeva, a zatim stlom koje je prije iskopavanja bilo na površini.12. U temelje i podzemne dijelove objekata ugrađivati samo izolacijske materijale(folije, trake, premazi) koji imaju atest o neškodljivosti za tlo i vodu.13. Po završetku eksploatacije ugljikovodika izraditi Elaborat rekultivacije tlabušotinskog radnog prostora čiji su sastavni dio rezultati agroekološke analizestanja tla.Mjere zaštite tla propisane su u skladu s člankom 10. stavkom 2. Zakona o zaštiti okoliša(''Narodne novine'' br. 110/07) i Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta odonečišćenja (''Narodne novine'' br. 32/10).Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb30

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACVoda14. Rad bušaće garniture organizirati tako da ne dođe do onečišćenja površinskihili podzemnih voda.15. Dijelove bušotinskog radnog prostora na kojima može doći do izlijevanjanafte (prostor za smještaj bušaće/remontne garniture, utakalište u autocisternui dr.) izvesti na nepropusnoj podlozi.16. Isplačnu jamu izvesti potpuno nepropusnu i dovoljne zapremine da seonemogući prelijevanje.17. Prije početka izrade kanala bušotine izraditi najmanje 2 piezometra, plitkekontrolne bušotine, radi uzimanja uzoraka podzemne vode.18. Pri bušenju koristiti bentonitnu suspenziju/isplaku bez aditiva štetenih zavodu.19. Uvodnu kolonu ugraditi još najmanje 6 metara u podinu eventualnoprobušenog vodonosnika.20. Ako se u bušotini pojave tekući ugljikovodici ili voda povišene mineralizacijei temperature u odnosu na MDK za pitku vodu, spriječiti njihovo izlijevanjena okolni teren.21. Sve opasne tekuće tvari (kiseline, lužine, goriva, maziva i dr.) skladištiti nanepropusnoj podlozi zaštićene od utjecaja atmosferilija.22. Sve vode s bušotinskog radnog prostora (oborinske i druge vode eventualnoonečišćene uljima, mastima i/ili drugim ugljikovodicima), sustavom odvodnihnepropusnih (vodotijesnih) kanala odvesti u nepropusni (vodotijesni) bazen zaizdvajanje čvrstih čestica iz isplake, te iz njega odvesti u isplačnu jamu.23. Po završetku radova isplačnu jamu sanirati, a teren dovesti u stanje bliskoprvobitnom.24. Za tlačnu probu cjevovoda koristiti čistu vodu.25. Spremnik za naftu izgraditi u zaštitnoj građevini (tankvani).Mjere zaštite voda u skladu su s člancima 40. i 43. Zakona o vodama (''Narodne novine'' br.153/09, 63/11, 130/11 i 56/13).Bioekološka obilježja26. Zahvate izvoditi na način da se u najmanjoj mjeri oštećuje prirodu, a pozavršetku zahvata u zoni utjecaja uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onomstanju koje je bilo prije zahvata.27. U svrhu održavanja cjelovitosti šumskih pojaseva i šumaraka, te ublažavanjaefekta fragmentacije staništa, sječu stabala ograničiti na najmanju mogućumjeru.28. Neophodno uklanjanje drveća i grmlja izvoditi izvan perioda gniježđenjaptica, tj. u razdoblju od rujna do ožujka.29. Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane vrste, već prepustitipodručje zahvata prirodnoj sukcesiji okolnih zajednica.30. Ukoliko se na području eksploatacijskog polja naiđe na neku od zaštićenihživotinjskih vrsta, zabranjeno je njeno ubijanje i ozljeđivanje.31. Tijekom biološke rekultivacije koristiti autohtone biljne vrste.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb31

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC32. Na površinama koje zauzimaju rudarski objekti uklanjati invazivne vrste kaošto su: bagrem (Robinia pseudoacacia), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia),amorfa (Amorpha fruticosa) i dr.Mjere zaštite bioekoloških obilježja u skladu su s člancima 85., 86., 91. i 97. Zakona o zaštitiprirode (''Narodne novine'' br. 70/05, 139/08 i 57/11).Kulturno-povijesna baština33. Ukoliko izvođač radova tijekom izvođenja građevinskih (zemljanih) radovanaiđe na dosad neotkrivene arheološke nalaze, dužan je prekinuti radove izaštititi nalaze, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležnikonzervatorski odjel Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Bjelovaru iPožegi), kako bi se poduzele odgovarajuće mjere zaštite nalaza i nalazišta.34. Prije svih budućih intervencija na istraživanju i eksploataciji nafte i plina ublizini poznatih, ali neistraženih arheoloških nalazišta moraju se provestimjere zaštite kulturne baštine koje uključuju: terenski pregled potencijalnelokacije zahvata i, na temelju rezultata terenskog pregleda, prema potrebivršenje pokusnih ili zaštitnih arheoloških istraživanja.35. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni arheološkog nalazišta potrebno jeishoditi posebne uvjete zaštite nepokretnog kulturnog dobra/stručno mišljenjeod nadležnog konzervatorskog odjela i poduzeti propisane mjere zaštitenalazišta.36. Za sve buduće zahvate koji bi mogli utjecati na zaštićenu i evidentiranukulturno-povijesnu baštinu, nadležni konzervatorski odjel propisat ćeodgovarajuće mjere zaštite.Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine u skladu su sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara (''Narodne novine'' br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12).Gospodarske djelatnostiPoljoprivreda37. Kod projektiranja trase naftovoda/plinovoda izbjegavati površine pod trajnimnasadima i presijecanje većih poljoprivrednih površina prateći trase postojećeinfrastruktureMjere zaštite poljoprivredne djelatnosti propisane su sukladno člancima 5. i 6. Zakona opoljoprivrednom zemljištu (''Narodne novine'' br. 39/13).Šumarstvo38. Za pristup lokaciji bušotina, što je više moguće, koristiti već postojeće šumskeceste.39. Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivimmaterijalima i alatima koji mogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do požara.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb32

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACMjere zaštite šumarstva su u skladu s odredbama članaka od 47. do 49. Zakona o šumama(''Narodne novine'' br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12 i 68/12).Lovstvo40. Uspostaviti suradnju s ovlaštenicima prava lova koji gospodare s lovištimakoja su dio eksploatacijskih polja radi pravovremenog premještanjalovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (čeke, hranilišta) na drugelokacije ili nadomještanja novim.41. Određivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila zaštititistanište od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu.Mjere zaštite lovstva propisane su u skladu s člankom 51. stavkom 5., člankom 52. stavkom1., člankom 53., člankom 56. stavkom 4. Zakona o lovstvu (''Narodne novine'' br. 140/05,75/09 i 153/09).OPTEREĆENJE OKOLIŠABuka42. Sredstva rada koja su predviđena za rad na bušaćem i remontnom postrojenjuodabrati i konstrukcijski izvesti tako da buka na granici bušotinskog radnogprostora ne prelazi dopuštene razine zone s kojom graniči.43. Smanjiti povećanu razinu buke i to: lociranjem bušotinskog radnog prostorašto dalje od kuća, postavljanjem izvora buke (ispušne cijevi motora) u smjeruod kuća ili postavljanjem zvučnog zida (prepreke) između izvora buke i kuća.Mjere zaštite od buke u sukladu su s člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke (''Narodnenovine'' br. 30/09 i 55/13).Otpad44. Planirati odgovarajuću površinu na kojoj će se skladištiti otpad nastao tijekomizgradnje.45. Sav otpad nastao na radilištu (ambalažu, izolacijske materijale, ostatke boja isl.) skupljati i predati ovlaštenom skupljaču.46. Isplaku preostalu nakon bušenja obraditi u Grabi za regeneraciju tehnološkihfluida Šandrovac.47. Opasni otpad odvojeno skupljati i skladištiti u posebnim kontejnerima te uzprateći list predati ovlaštenom skupljaču.48. Otpad nastao uklanjanjem zahvata predati ovlaštenom skupljaču, uzispunjavanje propisane dokumentacije pri čemu je bitno na mjestu nastankaprovesti odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada.49. Otpad nastao saniranjem Grabe predati ovlaštenom skupljaču.Mjere postupanja s otpadom propisane su u skladu s člancima 22., 25., 26., 27. i 39. Zakona ootpadu (''Narodne novine'' br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09).Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb33

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACSvjetlosno onečišćenje50. Za rasvjetu bušotinskih radnih prostora, nove mjerne, sabirne, otpremnosabirnei kompresorske stanice koristiti rasvjetna tijela žute svjetlosti koja neprimamljuju veće količine kukaca, a svjetlost usmjeriti koso prema tlu.Mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja u skladu je s člankom 31. Zakona o zaštiti okoliša(''Narodne novine'' br. 110/07) i Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (''Narodnenovine'' br. 114/11).4.2. Mjere zaštite za izbjegavanje akcidenta51. Održavati pogonsku sigurnost bušotina i sabirno-transportnog sustavapropisanim nadzorom i održavanjem te u skladu s priznatim pravilima struke.52. Uspostaviti sustav zaštite cjevovoda od korozije (vanjske i unutarnje).Sprječavanje vanjske korozije izvesti izoliranjem cijevi i postavljanjemsustava katodne zaštite, a unutarnju koroziju eliminirati odabirom kvalitetnogmaterijala cijevi te doziranjem inhibitora korozije.53. Za slučaj akcidentnih situacija ispuštanja ugljikovodika, tehničkih ulja i mastiiz strojeva i vozila, osigurati sredstva za upijanje ugljikovodika (čišćenjesuhim postupkom).54. Mehanički odstraniti onečišćeno tlo i predati ovlaštenom skupljaču.55. Od osi naftovoda/plinovoda 5 m s jedne i 5 m s druge strane zabranjeno jesaditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebnoobrađivati zemlju dublje od 0,5 m.Mjerama za sprječavanje i ublažavanje mogućih akcidenata provedeno je načelopreventivnosti sukladno članku 9. Zakona o zaštiti okoliša (''Narodne novine'' br. 110/07) ičlankom 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih iplinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport(SL 26/85, ''Narodne novine'' br. 53/91).4.3. Mjere zaštite nakon prestanka korištenja56. Na osnovi postojeće tehničke dokumentacije te stanja površinske i dubinskeopreme bušotina izraditi program likvidacije bušotina s prikazom tehnologije.57. Bušotine likvidirati na siguran način, tj. postaviti cementne čepove naodgovarajućim dubinama radi odvajanja slojeva, demontirati bušotinskuglavu i erupcijski uređaj, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1,5 m ispodrazine okolnog zemljišta i na njih zavariti pokrovnu ploču.58. Ušće bušotine, odnosno okna, radni prostor (bušotinski krug) i temeljepostrojenja trajno sanirati, a zemljište agrotehničkim mjerama dovesti ustanje blisko prvobitnom.59. Prestankom korištenja naftovoda/plinovoda provesti postupak inertizacijecjevovoda i ostalih instalacija, ukloniti nadzemne dijelove cjevovoda iinstalacije, a teren dovesti u stanje blisko prvobitnom.60. Zemljište privesti osnovnoj svrsi u dogovoru s budućim korisnikom.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb34

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC61. Navedene radove izvesti u skladu s internim dokumentom "Postupaknapuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SDNaftaplin"(oznaka:50000218-042-03, od 29.10.2007.).Mjere zaštite nakon prestanka korištenja u skladu su s člankom 12. Zakona o zaštiti okoliša(''Narodne novine'' br. 110/07) i člankom 101. stavkom 1. Zakona o rudarstvu (''Narodnenovine'' br. 56/13).Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb35

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAZRAK1. Kontinuirano voditi inventar emisija iz nepokretnih izvora na rudarskimpostrojenjima: kompresorska stanica (KS) Šandrovac, otpremna stanica (OS)Šandrovac, mjerna stanica (MS) Bilogora, mjerna stanica MS-1 i sabirnootpremnastanica (SOS) Galovac–Pavljani radi utvrđivanja i praćenja emisijaNOx, SO 2 , CO, CO 2 i lebdećih čestica (PM 10 i PM 2,5) na godišnjoj razini.Praćenje emisija u skladu je s Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (''Narodne novine'' br. 129/12) i Uredbom o graničnim vrijednostimaemisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (''Narodne novine'' br. 117/12).TLO2. Provoditi uzorkovanje tla na i oko bušotinskog radnog prostora nove bušotine ito:a. prije početka bilo kakvih radova radi utvrđenja trenutnog stanja kvalitetetla,b. nakon trajnog napuštanja nove bušotine u slučaju njene negativnosti,c. nakon 25 godina od početka eksploatacije u slučaju privođenja bušotinevišegodišnjoj proizvodnji,d. nakon trajnog napuštanja proizvodne bušotine zbog prestankaeksploatacije.Analiza stanja tla obuhvaća sljedeće parametre: ukupni dušik, mineralni dušik, humus, pHvrijednost (u vodi i otopini KCl), sadržaj ukupnih ulja i ulja mineralnog porijekla, sadržajteških metala u tlu (Fe, Mn, Zn, Pb, Ni, Cd, Cr i Hg), sadržaj alkalnih i zemnoalkalnih metalau tlu (Na, K i Ca).Uzorkovanje tla provodi se u svrhu utvrđivanja nultog stanja, izrade odgovarajućeg programasanacije, te praćenja uspješnosti provedenog postupka sanacije onečišćenog tla nakon kojegsadržaj teških metala i potencijalno toksičnih elemenata u tlu ne smije prelaziti maksimalnodopuštenu vrijednost, sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja(''Narodne novine'' br. 32/10). Sadržaj analize uzoraka tla u skladu je s Glavnim tipskimrudarskim projektom “Sanacija isplačnih jama u INA – Naftaplinu” (INA-Naftaplin, Zagreb,travanj, 1990).PODZEMNE VODE3. Uzorke vode za analizu uzeti iz piezometara prije i nakon završetka izradebušotine te jednom tijekom izrade bušotine.4. Nakon završetka svih radova na sanaciji bušotinskog radnog prostora (radinapuštanja bušotine ili radi smanjenja površine bušotinskog radnog prostorana površinu dostatnu za postavljanje površinske opreme za privođenjebušotine proizvodnji) uzeti uzorke vode, te još jednom nakon šest mjeseci.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb36

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVACAko se usporedbom rezultata analiza vode utvrdi da nema promjena, daljnjukontrolu kvalitete vode obustaviti.Analiza vode obuhvaća sljedeće parametre: nivo vode u piezometru, temperatura vode i zraka,pH vrijednost, suhi ostatak (pri 105 ºC), žareni ostatak (pri 180 ºC), utrošak KMnO 4 , Na + , K + ,Mg 2+ , Ca 2+ , Fe 2+ , Fe (ukupno), Cr (ukupni), Mn (ukupni), Zn 2+ , Cd 2+ , Hg (ukupno), Cl - , Br - ,SO 4 2- , H 2 S otopljen u vodi, ukupna ulja, mineralna ulja i detergenti.Kvaliteta podzemnih voda prati se u skladu s vodopravnim uvjetima prema Zakonu o vodama(''Narodne novine'' br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13). Sadržaj analize uzoraka vode u skladuje s Glavnim tipskim rudarskim projektom “Sanacija isplačnih jama u INA – Naftaplinu”(INA-Naftaplin, Zagreb, travanj, 1990).5. Nastaviti uzimati uzorke vode iz kontrolnih okana (piezometara) radi praćenjenepropusnosti ''Grabe za regeneraciju tehnoloških fluida Šandrovac''.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb37

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RUDARSKIH OBJEKATA I EKSPLOATACIJE NAFTE,PLINA I PLINSKOG KONDENZATA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA BILOGORA,BAČKOVICA, CABUNA, LETIČANI, GALOVAC-PAVLJANI I ŠANDROVAC6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠTemeljem ranije navedenih zaključaka o mogućem utjecaju razmatranog zahvata naokoliš te uz poštivanje i primjenu predloženih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanjaokoliša smatra se da je predloženi zahvat prihvatljiv za okoliš.Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb38