fi lmKino kritika: Djevojke iz snovaCrnačka muzika je odavno postala popularna među bijelompopulacijom, od kralja soula Džejmsa Brauna, prekoDžimija Hendriksa, Luisa Armstronga, Berija Vajt. Glumci suu sfere popularnosti ušli malo kasnije, dugo je trebalo da jedancrni glumac dobije “Oskara”, a ta čast je pripala Sidniju Poatjeu,da bi se dugo sačekao drugi “crni” “Oskar”.Kada su muzika i film udružili snage nastajala su remekdjelakao što je “Bird” Klinta Istvuda o Čarliju Parkeru, “Rej” oReju Čarlsu i mnogi drugi. U takvim filmovima pored pjevanjai glume možemo da očekujemo i šaroliku scenografiju i kostimografiju.Bil Kondon je odlučio da brodvejski mjuzikl “Dreamgirls”prenese na veliko platno pod istoimenim nazivom. Bavi se grupom“Supremes”, koju je predvodila Dajana Ros, a koju u filmuigra Bijons Novls i zove se Dina Džons. S još dvije pratilje haraameričkim klubovima i osvaja prva mjesta na top-listama, probijajućicrnačku muziku u svijet šou-biznisa kroz tadašnje barijere.A ništa od toga ne bi bilo da nije menadžera Kurtisa Tejloraaka Berija Gordija (Džejmi Foks), koji im je to sve omogućio. Tajput do vrha je put trnja i trzavica između članova benda koji zaneke neće slavno završiti.Petnaestak godina karijere nije lako staviti u dva sata, kolikotraje film, a pogotovo ako se ima u vidu da više od polovinetog vremena otpada na pjesme. Zbog silnih pjesama kreativnostlikova je jednostavna, bez imalo slojevitosti. Jedino vrijedi istaćiDženifer Hadson, dobitnicu “Oskara” za najbolju sporednu ženskuulogu, koja s obzirom na nedostatak glumačkog iskustvaglumi jako dobro, dok joj glasovne mogućnosti vrijede svakepohvale. S druge strane, Bijons će još mnogo biti potrebno da sepribliži, a kamoli dobije zlatnu statuu jer njeno izdanje je blijedo,a još više potonulo zahvaljujući pomenutoj Dženifer. Ona bi trebaloda se posveti isključivo pjevanju! Neizostavni detalj filma jebio i Edi Marfi, koji je odigrao prvu ozbiljniju ulogu koja mu jedonjela i nominaciju za “Oskara”.U filmu je disko potpuno preplavio soul, a ekstravagancijai dekor muzički kvalitet. Sav kvalitet tadašnje muzike u sjajnomizvođenju glumica je ponekad ostao u drugomplanu jer je režiser naglašavao njihove kostime iscenski nastup. Osim muzičkog dijela film, kojije središte filma, priča prati i društvena dešavanjau Americi, koja su očekivano ipak u drugomplanu, ali nezanemarljiva jer pokazuju tadašnjupoziciju crne populacije i njenu mogućnost dauspije. Bijeli glumci su u podređenim rolamai nalaze se u filmu u sporednim ulogama. Nekolikoparalelnih priča, u koliko se razvija film,donose zagušenje i rascjep između glatkog tokafilma, a nijedna ne ide do kraja, tako da s vremenompostaje zamorno pratiti takva dešavanja.S obzirom na neke mjuzikle kao što je “Čikago”ili “Mulen ruž” ovaj film je trebalo mnogoviše da bude nešto što je vrijedno tog kvaliteta.U svakom slučaju vrijedi pogledati film iuživati u prelijepoj muzici “Dreamettsa” ili “Supremesa”,kako god ih nazvali.22 EUROPAAPRIL 2007
fi lmFilm je oduševio sve – i publiku i kritiku. Netom po lansiranjufilma na velike ekrane, počele su se nizati hvale u vidu predviđanjaOscara. No, nisu svi kritičari bili blagonakloni premafilmu, na svoju veliku sramotu. Tako je, primjerice, Jim Ridleyiz magazina ‘’The Village Voice’’, čije kritičke sposobnosti očitosežu onoliko daleko koliko i boja novca, nazvao film ‘’klimavimvozilom koje uglavnom putuje nizbrdo.’’ala Miss Amerike’’ (‘’Little Miss Sunshine’’) je ko-drama o putovanju disfunkcionalne obitelji‘’Mmičnana dječje natjecanje ljepote. Film u režiji bračnog para DaytonDa se s time rijetko ko slaže, dokazuje i statistika s web stranicekoja se nalazi među bookmarksima svakoga tko drži dosvijeta filma. Kritičari s Rotten Tomatoesa su ocijenili film 92%-tnim osvježenjem, a publika čak 96%-tnim.MALIM BUDŽETOM DONAJVEĆIH PRIZNANJA– Faris, nominiran je za Zlatni globus, osvojioje nagradu publike na filmskom festivalu u Sidneyu2006., nominiran je za četiri Oscara, uključujućii onaj za najbolji film, a osvojio ih je dva– za najbolji scenarij (Michael Arndt) i najboljegsporednog glumca (Alan Arkin).Film je nastao u produkciji IMPACTS Entertainmentabudžetom od osam miliona dolara,a distribucijska prava su otkupili Fox SearchlightPictures za ‘samo’ dva miliona više.Ovo se naziva poslom stoljeća. Naime, do krajafebruara 2007., Mala Miss Amerike je zaradilaoko 60 miliona dolara u Sjedinjenim državamai gotovo stotinu miliona uključimo li međunarodnotržište.APRIL 2007Scena iz filma “Mala Miss Amerike”WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 23