Download (PDF format) - Europa Magazine

Avgust/August 2007Dani bh. dijaspore u Sarajevu:Muhamed Filipović: “Vi niste dijaspora. Vi ste emigracija!”Feljton: Zašto se raspala Jugoslavija - priča Borisav JovićProglašeno novih 7 svjetskih čudaPredstavljamo SeviljuKultura: Crnogorski jezikSport: Noć kada je gorio Mostar

komentarGluho bilo!!!!!Piše: Enes Selimovićprođe još jedan vatrometI i pucanje. Jes’ da je potrajaloskoro sedmicu al’ nek jebarem prošlo. Evo skoro će decenijakako sam u Americi i sveočekujem da će se ameri dozvatipameti i skontati koliko ih uzimajuovi njihovi lideri i vođe.Pripreme im svake godine vatrometi tako im mažu oči od kakosu se osamostalili. Socijalističkefoluške upakovane u drugu formu.Stvarno ne znaju gdje vežua gdje driješe. Mislim ti američkinarodi i narodnosti. U međuvremenuim se ovaj diktator drznuoda prekraja presude vrhovnogsuda. Sudsko vijeće zasjedalo,sudije dumale mjesecima, istraživali,njuškali i utvrdili da jeLewis Scooter Libby, bivši administrativacBijele Kuće, kriv jerje lagao u istrazi i onemogućiovrhovni sud da utvrdi činjeničnostanje u vezi afere oko CIA.Poslije presude, predsjednik gaje elegantno pomilovao i spasiodvo i po godišnjeg zatvora. Dodušeostavio je novčanu kaznukoja je smiješno mala u poređenjus Libbijevim bogatsvom.Toliko su ovi republikancikriminogeni da ne prezaju ni odkršenja deklaracije o nezavisnosti.A znamo da je amerima to sveto pismo. Lopovluku nemakraja. Po ocjeni ozbiljnijih analitičara pred američkim narodomje period drastičnih promjena. Od predsjednikovanja, senata pado kongresa. A otuda će se promjene širiti dalje američkim državamai gradovima. Demokracija i poimanje sloboda ozbiljnosu uzdrmani ovim dvostrukim mandatom Buša juniora. Mnogeafere i protivzakonite radnje izlašle su na svijetlo dana i tako poremetileravnotežu i balans. Ali ozbiljniji dokazi tj. druga faza ipopis stvarnog stanja očekuju se nakon izbora 2008, kada Bušzavrši svoje predsjednikovanje. Šanse za demokrate da preuzmuvlast tolike su da je mala vjerovatnoća da će ih propustiti. Vidljivoje to po kampanji za novog američkog predsjednika kojaje krenula početkom godine. Demokratski kandidati toliko suprikupili para za financiranje izborne kampanje tako da ObamaBarak, jedan od ozbiljnijih kandidata demokrata, ima više prikupljenihdonacija nego vodeća grupa iz republikanske stranke svizajedno. Sitnijih afera dakako ne manjka.A jedna zbog kojih televizor ne mogu upaliti već mjesecimaje baš onako tipična za ovopodneblje. Omladinac po imenuGenarlow Wilson, onomad srednjoškolac,snimljen je na djelu ilipreciznije na nedjelu. Optužbaza oralni seks s mlađahnomsredjnoškolkom pretvorena je udesetgodišnju zatvorsku kaznu.Otežavajauća okolnost cura jeimala samo petnaest godina,on sedeamnaest. Pušiona je biladobrovoljna ali eto protivzakonita.Vijest je u međuvremenudobila tolike proporcije tako dasvaki dan mediji izvjeste po nekolikoputa novosti o ovom slučaju.Naime, Genarlow se žalios obzirom da je zakonodavnaskupština preinačila ovaj čin uprekršaj po novom zakonu, štodrastično smanjuje kaznu. Belajza Wilsona je što njegova kaznaostaje pravosnažna jer promjenazakona nije retroaktivna i odnosise samo na nove slučajeve. Onje tek odležao dvije godine. Zahvaljućidobrom advokatu ovajslučaj dobio je veliku medijskupažnju i zainteresiranost zaovaj slučaj prijeti da prevaziđeonomad Clintonovu epizodu izabranjeno pušenje s Monicom.Na noge su se podigli razni aktivisti,od comunity lidera pa douglednijih crkvenjaka i boracaza ljudska prava. Prilika za političare u usponu tako je došlapreko noći. Navodno se i cura zbog koje je na robiji javila negdjes ratišta u Iraku i poručila da se raduje njegovom oslobađanju. Sobzirom da se radilo o dobrovoljnom činu i malodobnosti učesnikačovjek se mora zapitati ko bi’ razmišljao o zakonu i paragrafimau tinejdžerskim godinama? Kad je čovjek mlad drugemu se stvari motaju po glavi. Sjećam se da je i kod nas bilo curakoje su se izvodile po mraku a i onih što si mogao svuda s njima.Ove po mraku vjerovatno su imale takvu reputaciju da nijebilo preporučljivo biti viđen s njima. Genarlow je valjda u zanosudopustio da se ovaj čin ovjekovječi kamerom i tako pružiosudskim organima nepobitan dokaz. Moć medija u ovom svijetučesto odigra presudnu ulogu pa se ipak nadati da će Wilsonuskoro izaći na slobodu. Lekcija koju je naučio a posredstvommedija podjelio s drugima od ogromne je važnosti.Ova i slične loše vijesti srećom miljama su udaljene od našezajednice. Gluho bilo!Poštovani čitaoci, redakcija Europa Magazina će rado objaviti i Vaš tekst, ako nam ga pošaljete nae-mail adresu redakcija@europamagazine.info. Ne zaboravite - ovo je i Vaša novina!4 EUROPAAVGUST 2007

PRODAJE SE! 678-464-6165komentarAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 5

osna i hercegovinaSpašavanje obraza u plovidbihendikepiranog kormilaraIstina je – bilanca osmomjesečnog rada bosanskohercegovačkog Predsjedništva jeste katastrofalna, ali je to posljedicagrubo suprotstavljenih političkih i inih ingerencija – pitanje je ko bi uopće, u ovakvoj poziciji kolektivnog šefadržave, mogao uraditi više i bolje, pa je i upitno hoće li Željko Komšić moći postići nešto višena stvarne okvire i ovlasti Predsjedništva.Možda se nešto promijeni promjenom uprvoj fotelji, mada je riječ o simboličnom činumeđu ljudima istih nadležnosti što mnogi povezujus gotovo istovremenim dolaskom MiroslavaLajčaka kao novog visokog predstavnika, timprije što je davno napisani Komšićev dokumento prioritetima skoro identičan onome što je Lajčakinaugurirao kao svoj program.Željko Komšić, Nebojša Radmanović,Christian Schwartz-Schilling i Haris SilajdžićZa Europa Magazine iz Sarajeva piše: Milan PekićLice Željka Komšića nije dobilo ni sjenku osmijeha kada je, ovih vrelihjulskih dana, poslije skromne i simbolične inauguracije u prvog međujednakim u bosanskohercegovačkom predsjedničkom trijumviratu, istovremenodobio novinarsku čestitku i pitanje o prvim intervenističkim potezima ne bi lipredsjednički nešto pokrenuo u državi, majci čini se svih kriza.No, Komšić priznaje da i nije optimista! Velibio bi presretan kad bi uspio bar djelomice razbitiosinjak Ministarstva vanjskih poslova jer je isam ministar nemoćan u rasplitanju klupka bosanskohercegovačkihdiplomatskih predstavništavau inostranstvu. Nije malo ambasadora kojidjeluju mimo uputa ministarstva, a za mnogepostoji i ocjena da ne djeluju u interesu državeBosne i Hercegovine – rade po nalozima svojihentiteta, pa i svojih stranaka koristeći vakuumnastao političkim neredom i neuređenošću zemljekoju predstavljaju.Komšić bi volio, ali ni sam nije siguran hoćeli uspjeti razbiti takve pojave i s kolegama zavestired.-Uh, to je najteže pitanje za iole suvisao i ozbiljan odgovor! – reče Komšić ikao da mu breme briga žestoko pojača još blage bore, - ali pitanja o statusu Srebrenice,tumačenju presude Haaškoga suda pravde, mogućeg gašenja Republikesrpske su ona koja su obilježavala i opterećivala protekli osmomjesečni rad, makoliko bila bez odgovora i odgovarajućeg rezultata tročlanoga PredsjedništvaBiH. Iako bitna, niti jedno od navedenih nije u nadležnosti Predsjedništva BiH,ali jesu bila nametnuta i „pokrivala” su važnije stvari. Među nama trojicom, atvrdim da je riječ o zaista čestitim ljudima, samo, ne zaboravite, predstavnicimarazličitih političkih opcija i „zaduženih” u svojim stranačkim strukturama, o timi takvim pitanjima nije moglo biti suglasnosti, a ona prava, iz oblasti nad kojimabi Predsjedništvo, kao izvršni organ vlasti BiH, morali imati utjecaja, kao što jerecimo vanjska politika, nije mogla doći na red i kao da i ne postoji.Mnogi su spremni izreći tvrdnju da je predsjednički trio ustvari potpunoneuigrana ekipa. Komšić se baš s takvim konstatacijama i ne slaže, ali ne suprotstavljase nešto drukčijoj tvrdnji: svaki od njih trojice vodi svoju politiku bez obzirana državne interese. Tako, recimo, Silajdžić svakodnevno analizira, na svojnačin tumači presudu i potpiruje vatru svojim radikalnim izjavama, dok muRadmanović svako malo odgovara po naputku, kako je sâm kazao, svoga partijskogašefa Milorada Dodika. Tako Predsjedništvo BiH postaje prva crta bojišnicesarajevsko-banjalučkog rata unitarista i separatista, pri čemu Komšić potpunoodudara od spomenute dvije partnerske krajnosti i pokušava skrenuti pozornost6 EUROPAAVGUST 2007

hamed Tunjo Filipović strahovito ih naljutivši. Izgovoreno je apsolutnoodraz onog što Tunjo misli, a mnogi „unutarnji“ će i supotpisati,i nimalo mu ne smeta što nečije uho ne može izdržatiistinu. Između ostalog,kandidirao je krucijalnopitanje - identitet dijasporei njene uloge kakou BiH tako i u zemljamau koje su emigrirali, pa jetermin “dijaspora“ proglasiovaravim i neodgovarajućim:“I da ostaviš kosti u tuđini, i tad bi samo Bosnu sanjo”- stećak iz 1094. godine.- Čija ste vi dijaspora? Jeste li dijaspora one BiH koju su namostavili naši preci? Vi niste sa sobom ponijeli Bosnu, vi živitepo drugim zakonima. Vi ste bosanskohercegovačka - emigracija!Vaše priče o dostavljanju 12 milijardi dolara starom kraju suiluzija, pa bi vam bilo bolje da ovoj zemlji pomažete stvaranjemugleda, statusa i uticaja nas i vas u svijetu, kao državljana BiH!Ali narastanje bosanskog oligarha – vladara novcem, u inostranstvuje očito, želja za dominacijom i vlašću izdaleka, također.I to je – to, mada niko neće negirati da je drugih i pravihproblema, opet u be i ha stilu - bezbroj.Uostalom, uz opasku da ni ranije nije pisao priče o dijasporikoje bi zadovoljile „vanjske“ i „unutarnje“, jer su jedni kazivalikako ih je omalovažio i ponizio, dok su drugi njegovu sliku idoživljaj njihova masovnog, privremenog dolaska kući vidjelikao tačnu i neiskrivljenu, kolega i prijatelj Ramo Kolar, svojukolumnu posvećenu dijasporskom događanju, u sarajevskom„Oslobođenju“, ovako je završio:.. Neki kažu da njihov dolazak u vidu privremene pozlates kojom predstavljaju život u tuđini, povuče jedan broj omladineda otperja iz ove zemlje. Ne bih podupro takvu tezu. Bitće da mladi perspektivu traže negdje drugdje bježeći od našegakoncepta vlasti, podjeledržave, nedostatka prosperitetnogaposla, pravajednakog za sve, ravnopravnostisvih na svakomkutku Bosne, prosipanjanacionalizma, prijetnji,laži i ucjena, krađe i otimanjafirmi od kojih se nekada dobro živjelo, podjela na naše injihove, što sve izabrane vođe ovdašnje potpiruju i održavaju.I statistike razne stižu s našom dragom dijasporom. Jednekažu kako nam oni na godinu donesu, pošalju ili ostave, nekolikomilijardi eura. Druge će, preko živih svjedoka i priča kojeuvijek nisu sjajne, reći kako dijasporci najčešće piju kiselu iz litarskihboca, jedu sendviče i urijetko ili tanko „potkivaju“ preostalurodbinu i prijatelje. Mene je ipak obradovalo kad sam nanekoj od stranica na Internetu vidio kako se preporučuje rijecinaših Bosanaca da kod kuće obavezno kupuju samo domaćeproizvode, moleći ih da i tako unaprijede njenu posrnulu ekonomiju...Iako su dušom u Bosni, a bez duše se ne da živjeti, našidijasporci su se u ogromnoj većini prilagodili okolini u koju ihje dovela sudbina i pokazuju veliko razumijevanje, ako ne već iljubav, prema tom okruženju.Pa ipak, većina bi njih stala uz onu bosanskog kneza Nenca,uklesanu na njegovu stećku još 1094. godine: “I da ostaviš kostiu tuđini, i tad bi samo Bosnu sanjo“.M.Pekićbosna i hercegovinaAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 9

osna i hercegovina10 EUROPAAVGUST 2007

Obnovljena zgrada bivšeg Izvršnog vijeća BiHGrčki premijer Kostas Karamanlis i predsjedavajući Savjetaministara BiH Nikola Špirić juče su svečano otvorili“Zgradu prijateljstva između Grčke i BiH”, za čiju je obnovuuloženo oko 18 miliona eura.Za obnovu u ratu devastirane zgrade bivšeg Izvršnog vijećaBiH grčka vlada izdvojila je 13,5 miliona eura, dok je iz budžetainstitucija BiH uloženo više od četiri miliona eura. Ovo će ubudućebiti zgrada Savjeta ministara BiH, a u ovom objektu biće isjedište Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.Karamanlis je nakon svečanog otvaranja zgrade kazao daje ovaj porušeni objekat prije tri godine, kada su se odlučili naobnovu, bio simbol rata, a sada simbolizuje prijateljstvo dva naroda.Špirić je zahvalio grčkoj vladi na pomoći koju pružaju BiH,te istakao da će kongresna dvorana na petom spratu, gdje ćebiti smješten Savjet za regionalnu saradnju, biti nazvana “Atinahol”.“Nije to nimalo slučajno. Znamo da je Atina bila boginjamudrosti i pobjede u ratu, te zaštitnica pravnog poretka i pravednosti.Neka zato nova i bolja jugoistočna Evropa ovu mudrost,mir, pravo i pravednost usvoji kao svoj osnovni cilj i pretočiu prosperitet za dobrobit svih u regiji”, kazao je Špirić.On je podsjetio da je Vlada Grčke u posljednjih pet godinaizdvojila 550 miliona eura u okviru plana ekonomske rekonstrukcijeBalkana, a za BiH je izdvojeno 19,5 miliona eura.bosna i hercegovina1977. 1997. 2007.“Bože pravde” ne može ni bez tekstaVijeće za zaštitu nacionalnoginteresa pri Ustavnom suduRepublike Srpske usvojilo je glasovimašest prema jedan odluku kojomje utvrđeno da je Narodna skupštinausvajanjem nove himne RepublikeSrpske, „Bože pravde“ bez teksta,povrijedila vitalni nacionalni interesBošnjaka i Hrvata. Zvaničnim objavljivanjemte odluke u „Službenomglasniku“ Republika Srpska ostaje bez svoje himne, koja je krajemmaja usvojena kao prelazno rješenje, kazao je predsjednikentitetskog ustavnog suda, Mirko Zovko:„U ovom trenutku, vizavi naše odluke, himna ne postoji.Ona će se, kada bude postojala i bude predstavljala sva tri konstitutivnanaroda, izvoditi na način predviđen zakonom. A privatno,pri slavama, pri događajima, gdje ljudi imaju svoje osjećaje,niko ne može zabraniti da neko pjeva himnu ’Bože pravde’,da je neko i zasvira.“Zovko je naveo kako je Narodna skupština pokušala dausvoji himnu koju je već osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine,bez obzira što je to sada himna bez teksta i što je umjestonaziva ’Bože pravde’ navedeno kako je to kompozicija DavorinaJenjka iz 1872. godine, komponovana za pozorišni komad ’Markovasablja’:„Stav je Suda da je pitanje ko je komponavao himnu bezznačaja. Tokom vremena, tradicijom, kulturnim nasljeđem, istorijskimdogađajima, ona je uvijek predstavljala himnu srpskognaroda. Dakle, odluka je da je ova himna samo izvođenjem muzikom,pošto jasno asocira na himnu ’Bože pravde’, diskriminirajućau odnosu na ostala dva naroda.“Odluka je donesena na zahtjev Kluba delegata bošnjačkognaroda u Vijeću naroda Republike Srpske, koji smatraju da izmjeneustavnog Zakona o zastavi, himni i grbu, koji se odnosina himnu, vrijeđaju vitalni nacionalni interes kada je u pitanjunjegovanje kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog i drugihkonstitutivnih naroda.AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 11

evropaOsam godina nakon optužbe da su sidom namjerno zarazili libijsku djecuPušteni bugarske medicinske sestrei palestinski ljekarPoslije punih osam godina, u utorak ujutru, 24. jula,okončana je drama pet bugarskih medicinskih sestara ijednog palestinskog ljekara koji su u Libiji osuđeni na smrt jersu, po tvrdnjama libijskih vlasti, namjerno zarazili oko 450 libijskedjece virusom koji izaziva sidu, javlja BBC. Libijske vlasti suih uhapsile februara 1999. godine i oni su na suđenju održanomiste godine proglašeni krivim i osuđeni na smrtne kazne.Libijsko tužilaštvo je tvrdilo da su optuženi priznali krivicu.Optuženi su, pak, isticali da su priznanja iznuđena mučenjem.I nezavisna međunarodna istraga odavno je pokazala daoptuženi medicinski radnici nisu bili odgovorni za zločin kojiim se pripisivao.Smrtne kazne su, međutim, nedavno potvrđene, ali su prijenekoliko dana preinačene u doživotnu robiju, što je bio prvi jasansignal da se priprema neka vrsta nagodbe.U realizaciju nagodbe uključila se supruga francuskogpredsjednika Sesilija Sarkozi, koja je u ponedeljak, drugi put uposljednjih 10-ak dana, doputovala u Libiju.Oslobođene Bugarke i Palestinac, kome je u međuvremenudodijeljeno bugarsko državljanstvo, u utorak su avionomfrancuskog predsjednika stigli u bugarsku prijestonicu Sofiju, upratnji gospođe Sarkozi i evropskog komesara za spoljne posloveBenite Ferero Valdner.Gospođa Ferero Valdner nije krila zadovoljstvo.“Željela bih da kažem da smo svi, uključujući gospođu Sarkozi,presretni. Ovo je jedan radostan dan za sve nas. Moramda naglasim da je libijska vlada donijela jednu humanu odluku,koju pozdravljamo. Takođe bih htjela da kažem da je oslobađanjemedicinskih radnika rezultat angažovanja mnogih članicaEU, a danas posebno Francuske”, rekla je Ferero Valdner.Na aerodromu u Sofiji bili su i najviši bugarski zvaničnici,među njima i ministar inostranih poslova Ivailo Kalfin.“Želio bih da se zahvalim svima koji su nam pomogli i svimakoji su iskazali solidarnost sa našim sunarodnicima. Želeobih da se zahvalim evropskoj Komisiji, gospođi Ferero Valdner,zemljama članicama i gospođi Sarkozi, koja se uključila u operacijuu presudnoj fazi”, izjavio je šef bugarske diplomatije.EU ističu da je prelomni trenutak došao kada je gospođa FereroVladner sa libijskim zvaničnicima potpisala memorandum opunoj normalizaciji odnosa Brisela i Tripolija, koji podrazumijevaotvaranje evropskog tržišta za libijske poljoprivredne i ribljeproizvode, tehničku pomoć za obnavljanje arheoloških nalazištai evropske stipendije za libijske studente, kazuje dopisnik BBCOana Lundžesku.Njemačka štampa kritikujefrancuskog predsjednikaU pregovaračkom pokeru sa libijskim predsjednikomGadafijem, francuski predsjednik je izigrao svoje evropskepartnere. Evropljani mogu samo sa zaprepaštenjem dagledaju na nešto što bi moglo da se nazove krhotinamaevropske diplomatije. Oni sada dobro znaju da Sarkozy nepoštuje stara pravila igre, ne samo u svojoj domovini, negoi u EU. Sigurno je da je francuskom predsjedniku bitno njemačko-francuskoprijateljstvo, ali samo do one granice dokoje je to direktno u interesu Francuske. Ukoliko se onopokaže kao prepreka, onda Sarkozy ne oklijeva da se upustiu samostalan politički pohod.Posao koji je dogovoren u Tripoliju je obilježen nizomznakova pitanja, bez obzira na to što je Gadafi potpisaosporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja. Naime, tajsporazum je potpisao i Iran, pa to nije spriječilo ajatolahe darazvijaju tehnologije koje se mogu koristiti i u vojne svrhe, ilida se nadmudruju sa Međunarodnom agencijom za atomskuenergiju. Time je pobijen Sarkozyjev argument da se morajunagraditi države koje odustanu od vojnog korištenja atomskeenergije. Stoga je sasvim opravdana srdžba zbog poslakojeg je sklopio francuski predsjednik.Dopisnik BBC iz Brisela Oana Lundžesku objašnjava daje uloga francuskog predsjedničkog para ipak bila sporedna ucijelom slučaju.“Do oslobađanja šest medicinskih radnika možda je i došloupravo sad zbog ličnog angažovanja francuskog predsjednikaNikole Sarkozija i njegove glamurozne supruge Sesilije,no njihovo puštanje na slobodu ipak je rezultat višegodišnjihstrpljivih napora Evropske komisije. Dok se Bugarska pripremalaza priključenje EU, komesar Ferero Valdner je često putovalau Libiju, sastajala se zatvorenicima i trudila se da poboljšauslove života stotina djece zaražene virusom HIV. Zvaničnici12 EUROPA AVGUST 2007

evropaAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO13

feljtonZašto se raspala Jugoslavija (22) - Borisav Jović:“Svako rešenje je bilo bolje od rata”okviru feljtona “Zašto se raspala Jugoslavija” u ovomU broju Vam donosimo prvi dio intervjua sa BorisavomJovićem, bivšim predsjednikom predsjedništva SFRJ.Gospodine Joviću, kada je, po Vašem mišljenju, počeo raspadJugoslavije?JOVIĆ: Raspad Jugoslavije je faktički počeo kada su Slovenijai Hrvatska krenule da donose svoje ustavne odluke koje subile u sukobu sa ustavom Jugoslavije. Ali, to je trenutak koji jesamo formalno obeležio raspadanje zemlje, jer njen raspad počinjemnogo pre toga. Može se reći da je već ustavom iz 1974.godine bio, na neki način, predodređen, pa možda i pre toga,odlukama iz 1963. godine. Tada se krenulo na jačanje funkcijarepublika, jer neke od njih su nezajažljivo težile za većom samostalnošćui na kraju se sve završilo odvajanjem od Jugoslavije.Vi ste bili u državnom vrhu, u Predsjedništvu SFRJ, kadase raspadala Jugoslavija, od 1989. do 1992. godine. Koje ste problemenaslijedili 1989. godine od prethodnog predsjedništva, načijem je čelu bio Raif Dizdarević?JOVIĆ: Prvo pitanje je bilo praktično blokada funkcionisanjaJugoslavije. Tada je za svaku odluku iz njene nadležnosti bilapotrebna saglasnost svih republika i autonomnih pokrajina, a tose sve događalo u vreme kada su neke republike težile otcepljenju.Nisu se mogle doneti najznačajnije odluke, kao naprimerodluka o finansiranju vojske ili odluka o budžetu ili o pomoćinerazvijenim područjima. Dakle, taj sistem nije mogao dalje dafunkcioniše. Prvo krupno pitanje je bilo redefinisanje nadležnostiJugoslavije, dogovor na koji način daona funkcioniše. Drugo aktuelno pitanje jebila kriza na Kosovu koja je trajala već duževremena i koja je kulminirala osamdesetihgodina pobunama na Kosovu i Metohijii promenom ustava Srbije sa kojim se nijesložilo separatističko vođstvo Kosova.Šta su Slovenija i Hrvatska predlagalekrajem osamdesetih i početkom devedesetih,kad je u pitanju redefinisanje Federacije?JOVIĆ: Da bi se razumeli predlozi Slovenijei Hrvatske treba imati u vidu njihovučvrstu političku odluku, odnosno čvrstu političkuodluku njihovih najjačih partija kojesu bile na vlasti ili su u sledećoj turi došlena vlast, da idu iz Jugoslavije. Sve se možerazumeti na taj način. Naime, formalno suSlovenija, pa i Hrvatska, insistirale da seuopšte ne vodi rasprava o promeni ustavaJugoslavije i rešavanje jugoslovenske krize,nego da svaka republika donese svoj ustavonako kako ona smatra da treba. Onda bise, imajući u vidu činjenicu da su te republikepostale ustavno samostalne, tj. da imajusvoj ustav i svoju državu, eventualno pronašlorešenje za zajednički život na osnovuzajedničkih interesa. To znači - pustite nasda se osamostalimo, pustite nas da donese-U ovom broju nastavljamo saintervjuima s onima koji su međuposljednjim vodili Jugoslavijuprije njene propasti.Borisav Jović, bivši predsjednikpredsjedništva SFRJ,bliski Miloševićev saradnik izvremena raspada Jugoslavije,autor knjige “Poslednji daniSFRJ”: “Za nas koji smo bili navlasti u Srbiji i u Jugoslaviji izSrbije, najbolja varijanta bila jeda se nađe političko rešenje zaJugoslaviju. A, ako to nikako nemože, onda da se, kako ustavi predviđa, raspiše referendumi promene granice u skladu savoljom naroda, što, naravno, niHrvati ni Muslimani nisu hteli daprihvate i to je dovelo do građanskograta”mo svoj ustav i svoje zakone, a mi ćemo videti gde je naš interesza zajednički život.Šta je bio stav Srbije? Da li je Srbija dozvoljavala nekeustupke, kad je riječ o decentralizaciji Federacije?JOVIĆ: Pa, to nije bilo sporno. Sporno je bilo to na koji načinse želi ostvariti republički ili nacionalni interes. Prema ustavuJugoslavije prvo je trebalo usaglasiti zajednički stav o Jugoslaviji,a onda na osnovu toga donositi republičke ustave. To je putkoji podrazumeva da se Jugoslavija ne može tek tako raspastiako neko hoće svojim ustavom da donese odluku da bude višeili manje samostalan ili da izađe iz Federacije. Ako neko želi daizađe iz Jugoslavije, onda mora da koristi ustavni postupak kojipodrazumeva referendum naroda, zahtev Saveznoj skupštini,glasanje i čisti računi među republikama. Ceo problem je bio utome što je Srbija insistirala na tom postupku. Insistirala je zbogtoga što je srpski narod raspoređen u više republika. Pre svegaje bio problem sa srpskim narodom u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini,pa i u Makedoniji. Insistiranje na ustavnom postupkuje značilo da će se sigurno čuti i stav srpskog naroda u tim republikama,zaštita njihovih interesa na osnovu ustava. Svaki drugiput bi značio prejudiciranje odluka koje možda ne odgovarajusrpskom narodu.SLOVENIJA TRAŽI ALIBIKrajem osamdesetih odnosi između Srbije i Slovenije subili jako loši. Postojala je inicijativa, čini mi se iz Ljubljane, dase sastanu dva rukovodstva i razgovarajuo spornim pitanjima. U Vašoj knjizi pišeteo tome da je Milošević, u jednom internomrazgovoru, rekao da Slovence treba “ignorisatii omalovažavati”. Da li biste se prisjetilitog razgovora?JOVIĆ: Suština problema između Srbijei Slovenije je bila u tome što je Slovenijapodržavala separatističke zahteve Šiptara(Albanaca, op.a.) na Kosovu i Metohiji - iu suštinskom i u formalnom pogledu. Mismo smatrali da nije fer da se Slovenijameša u srpska pitanja. To je naša država, tosu naši problemi, mi to rešavamo na ustavani zakonski način. Mi nijedno pitanje,nijedan problem koji oni u Sloveniji imaju,ne smatramo našim problemom. A oni sudirektno podržavali šiptarske separatistena Kosovu i Metohiji i bili su direktno protivsvega onoga što je Srbija preduzimalada se pitanje Kosova reši mirnim i demokratskimputem. Zašto su to radili? Po našemmišljenju, zato što su želeli da izađuiz Jugoslavije, ali im je bio potreban nekialibi za odlazak, bio im je potreban nekikonflikt, trebalo im je neko obrazloženjezašto oni neće i ne mogu da žive u Jugoslaviji.Nama je to bilo apsolutno neprihvatljivo.Ako hoćete da izađete, izađite. Imate14 EUROPAAVGUST 2007

feljtonAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 15

feljtonustavni put, pa izađite.Kad je riječ o Kosovu, u ljeto 1989. godinese obilježava 600. godišnjica kosovske bitke.Da li je u Predsjedništvu bilo dvoumljenjada li ići na tu proslavu ili ne? Možete li seprisjetiti razgovora u vezi s tim?JOVIĆ: To je bilo vreme dramatične situacijena Kosovu i, na neki način, dramatičnesituacije u Jugoslaviji. 600. godišnjica kosovskebitke je veliki datum srpske istorije i Srbijaje želela da taj datum obeleži. Koliko je tomožda bilo u nekoj disonanci sa željom da sene podstiče dalji konflikt na Kosovu, s obziromda je već bilo dovoljno konflikata, to nemogu da kažem. Međutim, vrlo je verovatnoda je to uticalo na one koji imaju primedbe nasrpsku politiku na Kosovu da se dvoume da lida dođu ili ne.Da li je o tome bilo riječi na sjedniciPredsedništva?JOVIĆ: Predsedništvo je pozvano da dođe na Kosovo i Metohiju.Tada je Janez Drnovšek bio predsjednik.JOVIĆ: Da. On se malo dvoumio i na kraju prihvatio dadođe.Zašto se dvoumio?JOVIĆ: Mislim da se možda dvoumio i zbog tog odnosaSlovenije prema Srbiji u vezi sa Kosovom. Ali, radilo se i o pitanjuprestiža, jer je bilo predviđeno da centralne ličnosti na tojproslavi budu Srbi, jer je to srpska proslava, a da oni budu gosti.Drnovšek je smatrao da je to za njega ponižavajuće, a isto takomu je bilo neprijatno da bude taj koji će promovisati jednu takvuproslavu. Ali, na kraju je nađen kompromis.Zašto se raspala TitovaJugoslavija? Zašto je državakoja je bila priznata i naIstoku i na Zapadu i koja jepredvodila Pokret nesvrstanihnestala u najkrvavijemsukobu na tlu Evrope nakonDrugog svjetskog rata?Borisav Jovićramo, onda ćemo i rat voditi”. Međutim, nisamsiguran da tome treba pridavati neki velikiznačaj. To su vremena u kojima je moždanajviše problema bilo na Kosovu i Metohiji ilično ne verujem da je Milošević tada misliona ratovanje u Jugoslaviji.Da li ste ga pitali o toj rečenici?JOVIĆ: Ne. Uopšte nisam o tome s njimrazgovarao.Je li o tome bilo internih razgovorameđu članovima Predsjedništva? Naprimjer,kad ste se prvi put sreli s ljudima iz Predsjedništva,ne mislim na zvaničnom sastanku,da li ste o tome razgovarali?JOVIĆ: Verujte da se toga ne sećam, aličini mi se da nije bilo nikakvih razgovora stim u vezi.RAT SE NEĆE MOĆI IZBJEĆIKad govorimo o nagovještaju rata, u knjizi o raspadu Jugoslavijeste zapisali da je u jednom razgovoru izrečeno da jerat neminovan. Da li biste se prisjetili tog razgovora? Možete lise sjetiti kada je to izgovoreno?JOVIĆ: Ako se to odnosi na razgovor posle sednice Predsedništvao Kosovu, a to je bilo prošireno Predsedništvo gde sapredsednicima republika i autonomnih pokrajina ni oko čeganije mogla da se postigne saglasnost, onda to je bio jedan prostonevezan i nesistematizovan razgovor gde su neki procenjivalida se rat ne može izbeći, a neki su smatrali da, ipak, mora da seizbegne. To je razgovor kome ne treba pridavati takav značaj.To nije sastanak na kome je doneta odluka o ratu, već trenutnoBilo je i riječi o tome kad koji vijenac staviti.JOVIĆ: Jeste. Milošević je bio izričit da je to proslava srpskognaroda i da će centralni venac položiti Srbija, a da desnoi levo od njega mogu da budu federacija i vojska - i na kraju jetako i bilo.Jedini član Predsjedništva koji nije došao bio je Stipe Šuvar.JOVIĆ: Rekao je da neće da sluša Slobodana Miloševića. Jasnoje rekao na sednici Predsedništva da on ne želi da ide da slušaSlobodana Miloševića. To je bio odraz konflikta koji je međunjima postojao.Je li se još neko dvoumio, osim Drnovšeka i Šuvara?JOVIĆ: Nisam uočio. Moguće, ali to je zaista davno bilo,tako da sad ne bih mogao precizno da kažem.Da li je poslije toga bilo reagovanja na govor SlobodanaMiloševića, s obzirom da je u jednom trenutku Milošević pominjaoi upotrebu sile i da se smatra da je taj govor nagovještavaomogući rat i raspad bivše Jugoslavije?JOVIĆ: Predsedništvo o tome nije razgovaralo.Da li se sjećate kako je izgledala prva sjednica nakon Gazimestana?JOVIĆ: Ne sećam se tačno, s obzirom da je to bilo dosta davno.Ali, nije mi ostalo u sećanju da je neko zvanično reagovao nataj Miloševićev govor, mada je on imao veliki odjek u javnosti iu štampi. Bilo je reagovanja u javnosti na tu rečenicu “ ako mo-16 EUROPAAVGUST 2007

azmišljanje.Sjećate li se ko je izgovorio tu rečenicu?JOVIĆ: Meni se čini da je Milošević rekao da se rat neće izbeći,a da sam ja rekao da ga moramo izbeći po svaku cenu, dasmo dovoljno krvarili i da to više nećemo da radimo. A Kadijevićje rekao da ako već rata mora da bude, onda će ga biti onakokako ga mi vodimo, a ne onako kako nam ga nameću, da mi nebismo bili žrtva. Otprilike, bilo je tako. Međutim, tome se previšedaje značaj. To je procena par ljudi u određenom trenutku, ane nekakva odluka.U čemu je bila razlika između Vas i Slobodana Miloševića?JOVIĆ: Razlika je u tome što je on mislio ono što je rekao,da se rat neće moći izbeći, a ja sam mislio da ima još nade i damoramo učiniti sve da se izbegne. Jedina razlika je ta.Da li ste se vi i Slobodan Milošević u to vrijeme često sastajalisa Dobricom Ćosićem i kakav je bio vaš odnos sa njim?JOVIĆ: Ja sam se vrlo retko sastajao sa Dobricom Ćosićem.Mogu reći da je on samo jedanput došao kod mene dok sam biou Predsedništvu Jugoslavije. A, što se tiče sastanaka kod Miloševića,mislim da smo jedanput ili dvaput imali zajednički sastanaki još jedanput kada je on postao predsednik PredsedništvaJugoslavije. Posle toga sam svraćao kod njega u kancelariju parputa. Inače, u to vreme, kada je bilo veliko “kuvanje” oko togašta će biti sa Jugoslavijom, ja sa Ćosićem nisam imao skoro nikakavkontakt, ako se, kažem, izuzme taj jedan razgovor koji jedugo trajao. Ali, to je bio specifičan razgovor.sam da bi više ljudi moglo više da zna. Nije to bio nikakav koncept,niti odluka. To je bio prosto razgovor. Jedan od tih ljudije bio Dobrica Ćosić i on je tu, u tom razgovoru, izneo kako ongleda na te stvari, koji su problemi i tako dalje.Ko je još bio na tom razgovoru?JOVIĆ: Samo nas dvojica. Ćosić je imao stav koji meni nikadnije bio prihvatljiv. A, nažalost, je on bio u pravu. To je biostav da je Jugoslavija proživela svoje i da nema nikakvog smislaboriti se za njen opstanak. Nama to nikako nije odgovaralo, verovalismo da će u tom slučaju najveće žrtve biti Srbi koji živevan Srbije, bilo da uđu u sukobe, bilo da ostanu tamo pa budulikvidirani kao što su bili za vreme Nezavisne Države Hrvatske.Zbog toga je za nas koji smo bili na vlasti u Srbiji i u Jugoslavijiiz Srbije, najbolja varijanta bila da se nađe političko rešenje zaJugoslaviju. A, ako to nikako ne može, onda da se, kako ustavi predviđa, raspiše referendum i promena granica u skladu savoljom naroda. Što, naravno, ni Hrvati ni Muslimani (Bošnjaci,op.pr.)nisu hteli da prihvate i to je dovelo do građanskog rata.Ko je, po Vašem mišljenju, prvi iz srpskog rukovodstvashvatio da je Dobrica Ćosić u pravu i da se ne treba boriti zaJugoslaviju nego za nove granice nove države?JOVIĆ: Mi smo svi to prihvatali. On je smatrao da nemasvrhe, da to ne odgovara srpskom narodu, a mi smo smatralida to srpskom narodu, naprotiv, odgovara. Tu smo se razlikovali.A, inače smo se slagali sa njim o drugoj fazi - ako to nikakone može, a videlo se da ne može, treba ići na mirni rasplet, uzuvažavanje volje naroda, a volja naroda se može čuti samo nareferendumu, što ovi nisu prihvatali.feljtonDa li se možete sjetiti kad je to bilo?JOVIĆ: Mislim da je bilo negde 1991. godine. Ja sam kaopredsednik Predsedništva Jugoslavije pozivao određene ugledneličnosti da se s njima posavetujem kako oni gledaju na situacijui kako bi se mogao načiniti raspad Jugoslavije. Pretpostaviou idućem broju...Borisav Jović:NEUSPJELI VOJNI UDARJeftine Avionske KarteSamo Ptice Lete JeftinijeJazmir Bešlijaowner6986 Brannon Hill Rd,Clarkston, GA 30021Tel 404 297 2804Tel 404 297 4911Fax 404 297 2807TravelBiH@Hotmail.comwww.TravelBiH.comAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17

evropski gradoviU ovom izdanju“Gradova Evrope”Vas vodimo u Sevilju,toplo srce AndaluzijeSeviljaSeviljaŠPANIJA18 EUROPAAVGUST 2007

Sevilja, u kojoj danas živi preko 700 000 stanovnika,glavni je grad španske autonomne pokrajineAndaluzije. Poseban pečat ovom gradu dajutragovi različitih kultura koje su se na ovim prostorimasmjenjivale kroz istoriju.seviljaVrijeme nastanka starog rimskog naselja Hispalisnije pouzdano utvrđeno. Pretpostavlja se da su naseljepod imenom Ispal osnovali Tartesosi (prvi stanovniciAndaluzije) još u VIII vijeku prije nove ere. CivilizacijaTartésica nestala je pod najezdom Kartagenjana, kojisu zajedno sa Grcima i Feničanima naselili Španiju 500godina prije nove ere.Nakon rimskih osvajanja, Julije Cezar dodjeljujeoblasti Hispalis status kolonije pod nazivom Iulia Romula,a njeni stanovnici postaju rimski građani. U tovrijeme Hispalis je bio važan trgovački centar i glavnigrad rimske provincije Betike.Hispalis se nije uspio oduprijeti najezdi barbarskihplemena, te pada u ruke Vizigota. Čitav jedanvijek grad će biti poprište neprekidnih borbi izmeđuhrišćana i muslimana, a 712. godine definitivno ga zauzimajuArapi i daju mu ime Isbiliya. Mauri su dugovladali ovim prostorima, a za to vrijeme Sevilja je bilajedan od najvažnijih umjetničkih, kulturnih i trgovačkihcentara srednjovjekovne Španije. Iz tog perioda potičedanas najpoznatiji istorijski spomenik u Sevilji, minaretGiralda. Nakon duge i uporne opsade, hrišćani23. novembra 1248. zauzimaju grad, a kralj FernandoIII od Kastilje proglašava ga svojom prijestolnicom.Otkrićem Amerike Sevilja doživljava pravi preporod,zahvaljujući veoma značajnom strateškom položajuluke na rijeci Gvadalkivir. Kraljevski par Isabela iFernando 1503. godine u Sevilji osnivaju glavnu trgovačkuberzu preko koje se odvija trgovačka razmjenasa Amerikom. U to vrijeme, ovaj grad postaje jedan odnajznačajnijih i najbogatijih gradova u Evropi.U XVII vijeku Sevilja gubi ovo preimućstvo, jergrad Cadiz preuzima monopol u trgovini sa Amerikom.U narednim vijekovima Sevilja nije bila u centruhistorijskih zbivanja u Evropi, ali veze ovoga grada sanovim svijetom i dalje ostaju veoma jake.Latinoamerička izložba 1929. i Svjetska izložba1992. godine, kojom je obilježeno pet vijekova odotkrića Amerike, bile su presudne za modernizacijuSevilje. Izgradnjom brze željeznice (AVE), autoputai novog terminala na aerodromu San Pablo, Sevilja jekao moderan i otvoreni grad ponovo postala privlačanposlovni centar i u velikoj mjeri povratila značaj koji jenekada imala.Dvanaestougaona Zlatna kula, koju su još u XIIIvijeku sagradiili Almohadesi (Berberi iz Sjeverne Afrike),korištena je za čuvanje dragocjenosti koje su dolazileiz Amerike nakon kolonizacije. Prelijepi pejzaži ibrojni spomenici iz prošlosti daju posebnu boju ovomgradu, pa tako i stih jedne španjolske pjesme kaže:“Seville tiene un color especial” (Sevilja ima posebnuboju). Građevina po kojoj je Sevilja sasvim sigurnoprepoznatljiva u cijelom svijetu i koja predstavlja simbolgrada je Giralda, veličanstveni toranj građen od1184. do 1198. godine, za vrijeme vladavine Almohadesa.U XVI vijeku, 60 metara visoki minaret Giralda,koji je prvobitno bio sastavni dio džamije, dograđen jeAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 19

evropski gradovii postavljanjem zvona pretvoren u zvonik hrišćanske crkve.Katedrala koja je u XV vijeku podignuta na ruševinamastare džamije jedna je od najljepših, a istovremeno i najveća katedralau svijetu izgrađena u gotskom stilu. Ova građevina značajnaje ne samo zbog svojih impresivnih dimenzija, već i zbogizuzetno vrijednih umjetničkih djela i mauzoleja Kristofora Kolumbakoji se u njoj nalaze.Pored ovoga u Sevilji se može vidjeti još mnogo zanimljivihmjesta. Onaj ko želi da osjeti pravi duh ovoga čarobnog grada ukojem su različite kulture ostavile svoje tragove, obavezno trebaposjetiti Španski trg, Arenu za borbu s bikovima, Indijansku arhivu,crkvu Makarena i vrtove kraljice Marije Lujze.Već vijekovima Velikanedjelja predstavlja najvećipraznik u Sevilji. U toku tesedmice Cofradiosi (članovibratovština) nose na svojimramenima sakralne figure izsvojih crkava do Katedrale inazad, kroz uske ulice grada,idući najkraćim mogućimputem. Figure koje nose vjernicipredstavljaju različitefaze muka, raspeća i iskrsnućaIsusa Hrista.U osmodnevnim svečanostimaVelike nedjeljeučestvuje 57 bratovština čijičlanovi nose 116 ogromnihsakralnih figura, iza kojih ideprocesija u kojoj učestvuje najmanje 60 000 ljudi, a broj posmatračapenje se i do impresivne cifre od milion ljudi u najznačajnijimfazama proslave.Nakon uragana koji je opustošio Sevilju 1842. godine i privrednestagnacije koja je zatim uslijedila, organizovanje sajmabila je prava “ekonomska injekcija” za gradsku privredu AlfonsoX je još u XI vijeku odobrio da se u Sevilji organizuju dvasajma, aprilski i septembarski. Tokom nekoliko narednih vijekovatradicija je prekinuta, a obnovljena je 1847. kada je IzabelaII ponovo otvorila sajam koji se i danas održava u parku SanSebastian. Nakon uragana koji je opustošio Sevilju 1842. godinei privredne stagnacije koja je zatim uslijedila, organizovanje sajmabila je prava “ekonomskainjekcija” za gradsku privredu.Od tada se svake godineu parku San Sebastian podižena stotine raznobojnih šatora(sajamskih kućica), a Seviljase pretvara u veliki zabavnipark. Iako je sajam u početkubio mjesto na kojem se trgovalo,on je vremenom prerastaou manifestaciju koja naspecifičan način prezentiraživot i običaje stanovnikaSevilje. Sajam je danas pravidruštveni događaj, gdje secijeli dan može uživati u jelui piću ili plesati flamenco isevillanas.20 EUROPAAVGUST 2007

U KINIMAfilmSvjetska premijera ‘Simpsona’ u SpringfielduSvjetska premijera animiranog filma ‘The Simpsons Movie’ o porodici Simpson održana je u američkom graduSpringfieldu u državi Vermont, koji je za tu priliku izabran među 13 istoimenih gradova u Sjedinjenim DržavamaUlice grada bile su prepune obožavatelja, a prostrt je iposeban žuti tepih za specijalnu svečanost održanuprije premijere ovog cjelovečernjeg animiranog filma. Hiljadamaokupljenih obožavatelja obratio se autor filma Matt Groening:‘I kako bi glava obitelji Homer kazao - Woo-hoo!’, uzviknuo jeGroening.Oko 9.000 stanovnika tog američkog grada vrlo je ponosnošto je baš njihov Springfield izabran za svjetsku premijeru filma,u konkurenciji istoimenih gradova u Illinoisu, Coloradu, Floridi,Kentuckyju, Louisiani, Michiganu, Missouriju, Nebraski, NewJerseyju, Ohiju i Tennesseeju.Predsjednik Vermont Filma, Brock Rutter istaknuo je kulturnuvažnost događaja za ovaj mali grad i ponos njegovih stanovnika.Grad je od subote okićen Homerovom omiljenom poslasticom- krofnama.Springfield je najčešće ime nekog grada u Americi i upravoje zato izabrano za naziv imaginarnog grada u kojemu živeSimpsonovi.Simpsoni su animirana serija koja se u udarnom terminu uSAD-u prikazuje već 18 godina. Animirana serija počela se prikazivatiza tv-kuću Fox Network i ubrzo postala jedan od njenihprvih velikih hitova. Serija je satirička parodija američkog načinaživota. Prikazuje cjelovitu američku kulturu i društvo, a čestose koristi šalama na vlastiti račun.Sami Simpsoni utjecali su na popularnu kulturu. Fraze izserije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik ‘D’oh!’može se pronaći u rječniku engleskog jezika.AVGUST 2007Serija redovito izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave.Čak se i Rupert Murdoch, čije korporativno carstvo uključuje tvkućuFox pojavio u nekoliko epizoda serije.Serija se tijekom godina bavila i političkom satirom, čestoprikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a ali i drugesvjetske vođe. UN je primjerice često prikazivan kao nekompetentnaorganizacija.Disfunkcionalnaporodica Simpsonutjecala je na mnogeanimirane serije zaodrasle tokom kasnihdevedesetih,poput South Parka iPorodičnog čovjeka.Serija je od početkaemitiranjaosvojila desetke nagrada,uključujući 23Emmyja, 22 nagradeAnnie i nagraduPeabody. U januaru2000. Simpsoni sudobili svoju zvijezduna hollywoodskomšetalištu slavnih.Časopis Time je1998. Barta Simpsona,Homerova sina,stavio na popis 100najutjecajnijih ljudi20 stoljeća.WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 21

sportPartizan izbačen,Zrinjskom prolaz daljeDisciplinska komisija UEFA-e je odlučila da beogradskiPartizan bude isključen iz Kupa UEFA.Beograđanisukažnjeni jednogodišnjomsuspenzijomiz evropskihtakmičenjazbog neredakoje su navijačinapraviliu meču uMostaru, paće bh. predstavnikZrinjski tako zaigrati u drugom pretkolu.Partizan će uz suspenziju morati platiti i 50.000 švicarskihfranaka kazne.Disciplinska komisija UEFA-e je razmatrala incidenteu Mostaru, tuču sa policijom, međusobno gađanje navijačaPartizana i Zrinjskog, a otežavajuća okolnost po Partizan bilaje i to što su neki od navijača nosili majice sa likovima ratnihzločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, na šta jeUEFA posebno osjetljiva.Disciplinski inspektor Jaen Samuel Luebe predložio jeizbacivanje Partizana iz daljeg takmičenja, kao i novčanukaznu od 100.000 švicarskih franaka. Luebe je takav prijedlogiznijeo na osnovu izvještaja delegata sa meča u Mostaru,Engleza Alana Hachinsa, kao i specijanog oficira za bezbjednost,Škota Williama McDugalsa, koji je na referatu od desetstrana apostrofirao huligansko ponašanje navijača Partizanasa nacionalističkim prizvukom.Partizan je prošlog mjeseca deklasirao Zrinjski u Mostarurezultatom 6:1, a revanš meč bio je zakazan za 2. avgust uBeogradu.Ovom odlukom UEFA-e naš predstavnik u ovom takmičenjuekipa Zrinjskog je obezbjedila prolaz u naredno kolo.Liga prvaka:Genk-Sarajevo 1:2Nogometaši Sarajeva su u prvom susretu drugogpretkola Lige evropskih prvaka večerasu gostima savladali belgijski Genk sa 2:1 (1:1).Golove za Sarajevo postigli su Raščić (14.) i Muharemović(86.), dok je jedini pogodak za Genk postigaoCornelis (27.) iz penala.Nogometaši Sarajeva uspjeli su iznenaditi favoriziranubelgijsku ekipu i pobjedom napraviti velikikorak ka plasmanu u treće pretkolo Lige prvaka.Mada su domaći nogometaši tokom cijele utakmicediktirali tempo i stvarali prilike, prvak BiH je dobromigrom u odbrani uspio osujetiti napade Belgijanaca iiskoristivši svoje prilike doći do velike pobjede.Uzvratni susret na rasporedu je za sedam danana stadionu Asim Ferhatović Hase na Koševu.Ruska zimskaolimpijska bajkaRuski Sochi biće domaćin Zimskim olimpijskimigrama 2014. Popularno crnomorskoodmaralište pobijedilo je tako austrijski Salzburg ijužnokorejanski Pyeongchang. Većina promatračaističe da najveću zaslugu za pobjedu ima upravo ruskipredsjednik Vladimir Putin, koji se lično anagažovaona projektu Olimpijskih igara, iza kojih, naravno,stoji i moćni ruski business.Sochi je uistinu imao snažnu podršku Kremlja.Vlada je nedavno odobrila rekordnih 11 milijardidolara za poboljšanje gradske infrastrukture, ali i zaizgradnju vrhunskih skijališta u blizini Krasnaya Poljana,gdje će se održavati Igre.Kup UEFA:Usvojena žalba Partizana!Evropska nogometna federacija uvažila je žalbu Partizanai odgodila dejstvo odluke Disciplinske komisijeUEFA-e o suspenziji beogradskog kluba zbog izgreda navijačatokom susreta Kupa UEFA protiv Zrinjskog u Mostaru.Stoga će mostarski Zrinjski morati igrati revanš u četvrtaku Beogradu, a konačnu odluku o ovom slučaju UEFA ćedonijeti do 16. augusta, kada su na programu prvi mečevi drugogkola kvalifikacija.Naime, većina onoga što se prezentiralo Olimpijskomkomitetu u Gvatemali tek je u planovima. Sochije do sada bio više ljetno odmaralište nego skijaškicentar. Rado ga posjećuje ruski predsjednik, ali i mnogiruski novobogataši i takozvani jet set. Grad je punluksuznih butika, novih hotela, a cijene nekretninavrtoglavo rastu.Većina Rusa je sretna zbog odluke, no mnogi primjećuju,posebno politički komentatori, da su se domaćiniposebno trudili da privuku pažnju olimpijskeinspekcije koja je dolazila prije odluke u Sochi. Dočekalisu ih muzikom, prelijepim hostesama i litramavodke, kaže Yulia Latinina:“Ništa drugo im nisu ni mogli pokazati, jer sve jeu planovima. Planira se izgraditi ledena palača, olimpijskoselo, a najveći problem je zapravo transport.”22 EUROPAAVGUST 2007

sportAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 23

EUROPA MAGAZINE MARKETING INFONationwide, 30,000 copies of the Europa Magazine is distributed every month, makingEuropa Magazine the single most distributed Bosnian publication in the USA.There are approximately 400,000 Bosnians in the USA. With Europa Magazine, it is now easier totarget and connect to this diverse community. Your advertisement will become a permanent part ofevery Bosnian household and will be also posted on our internet portalwww.europamagazine.info.Large selection of advertising options with competitive rates is available. Our professional and trained staff willanswer all your advertising questions.Call us at 678-985-0592 or e-mail us at editor@europamagazine.info.Advertising in the Europa Magazine makes good business sense, good common sense.24 EUROPAAVGUST 2007

30,000 primjeraka Europa Magazinase distribuira svakog mjeseca načitavoj teritoriji Amerike, što EuropaMagazine čini najvećim bosanskimmjesečnim magazinom u SAD.Nazovite nas na 678-985-0592 zatačne lokacije u Vašoj blizini.AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 25

kulturaINTERVJU: Adnan Čirgić, izvršni direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikosovljeCrnogorske jezičke dilemeCrnoj Gori je dovoljno narasla svijest o važnosti crnogorskogjezika kao stubova državnosti Crne Gore i naj-Ubitnijih djelova crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta.Da li je pitanje naziva službenog jezika u Crnoj Gori lingvističkoili političko pitanje? Šta je proizvelo dugogodišnje lutanje okonaziva jezika u Crnoj Gori? Da li pitanje jezika u Crnoj Gorimože biti žrtvovano u cilju postizanja drugih interesa i u kojojfazi izrada standardizacije crnogorskog jezika? O tome smo razgovaralisa Adnanom Čirgićem, izvršnim direktorom Institutaza crnogorski jezik i jezikosovlje.Gospodine Čirgiću, rasprava o službenom nazivu jezika uUstavu Crne Gore traje predugo i još uvijek nema rješenja kojebi zadovoljilo sve strane u ovoj raspravi. Da li je po Vama pitanjenaziva jezika u Crnoj Gori više lingvističko ili političkopitanje?ČIRGIĆ: Pitanje naziva jezika je svakako više političko negolingvističko pitanje, ali ako ga posmatramo s lingvističkog stanovišta,onda možemo reći da je apsolutno nepobitno da jezik uCrnoj Gori u Ustavu mora da se nazove crnogorskim. Od 2004.godine na međunarodnom naučnom skupu “Norma i kvalifikacijecrnogorskog jezika” koji je organizovao Institut za crnogorskijezik i jezikoslovlje preko dvadeset svjetski poznatih lingvista,među kojima je bilo članova pet akademija poput RadoslavaKapičića ili Josipa Silića, poznatog hrvatskog i evropskog standardologa,dalo je apsolutnu podršku ne samo ustavnom imenovanjucrnogorskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, nego injegovoj normi, standardizaciji i kvalifikaciji. Ime crnogorskogjezika ne pokriva srpske sadržaje, to ne znači preimenovanje postojećegstandarda, nego da to podrazumijeva i posebnu normui standardizaciju. Politički gledano, u nezavisnoj državi CrnojGori, poput nezavisne Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije,jednostavno istim principom trebalo bi da službeni jezik budecrnogorski po imenu države Crne Gorekoji bi bio podjednako jezik svih njenihgrađana.Osim varijanti da se službeni jezik uCrnoj Gori nazove isključivo srpskim iliisključivo crnogorskim imamo i prijedlogekao što su srpsko-crnogorski, crnogorskosrpski...Kako Vi gledate na te prijedlogekoji uglavnom dolaze od dijela vladajućihpartija i jednog dijela opozicije?ČIRGIĆ: Ja sam djelimično već odgovoriona to pitanje, ali dao sam prije dva- tri mjeseca u “Vijestima” izjavu u imeInstituta za crnogorski jezik i jezikoslovljeu kojoj se kaže da jedino crnogorski jezikmože zadovoljiti postojeću društvenu ipolitčku situaciju u Crnoj Gori. U nezavisnojdržavi Crnoj Gori, crnogorski kao državni,ne kao nacionalni, nego kao državnijezik svih njenih građana. Tako da rješenjapoput srpsko-crnogorskog ili crnogorskosrpskogili srpskog i crnogorskog nikako nijesu primjerena postojećojsituaciji i to iz više aspekata. Recimo, zašto bi se zvaosprsko-crnogorski samo u Crnoj Gori? Neka ga i u Srbiji nazovutako. To je jedna stvar. Druga stvar, nema zajednice sa Srbijomtako da je nelogično i besmisleno i nenaučno da ga nazivamosrpsko-crnogorski. U Crnoj Gori žive i Bošnjaci, Hrvati, Albanci,zbog čega onda isključivati sva ta nacionalna imena, ako ćemoda ga zovemo tako. Prema tome, pošto je nauka pokazala, čak isrpska dijalektologija stoji iza toga da je crnogorski jezik opštegatipa, da je zajednički na cijeloj teritoriji Crne Gore, jedino normalnorješenje, jedino praktično rješenje je da se nazove crnogorskimdržavnim imenom, jer je to jezik kojim podjednako govorei Bošnjaci, Hrvati i Crnogorci i svi ostali u Crnoj Gori, osimAlbanaca i Roma. S druge strane, ako bi se jezik nazvao srpskimi crnogorskim ili srpski, crnogorski i takvih je prijedloga bilo odpojedinih opozicionih stranaka, onda bi se mogla desiti situacijakoju imamo u Mostaru da u istoj školi, gimnaziji Bošnjaci učeprije podne iz posebnih udžbenika i kod posebnih profesora nabošnjačkom jeziku, a Hrvati poslije podne na hrvatskom jeziku.Niti je to praktično, niti je ekonomski izdržljivo, niti je dobro, jerbi vodilo novim podjelama u Crnoj Gori.Da li se pitanje jezika u Crnoj Gori može pretvoriti u instrumentza postizanje trulih kompromisa između političkihsubjekata kako bi neka druga ustavna rješenja prošla, odnosnoda li bi pitanje jezika moglo biti žrtvovano zarad drugih interesa?ČIRGIĆ: Ja nijesam politički analitičar, ali mislim da je u CrnojGori dovoljno narasla svijest o važnosti crnogorskog jezikakao jednog od stubova državnosti crnogorske, kao jednoga odnajbitnijih djelova crnogorskog identiteta i državnog i nacionalnog.S toga mislim da do toga neće doći, ali kažem da nijesampolitički analitičar, pa nijesam ni kompetentan da govorim otome.Oponenti crnogorskog jezika se stalnopozivaju na rezultate popisa stanovništvaiz 2003. godine kada je preko 60%građana saopštilo da govori srpskim jezikom.Da li je to po Vama relevantanrazlog za izostavljanje naziva crnogorskijezik u Ustavu Crne Gore?ČIRGIĆ: Vrlo je simptomatično da seoponenti nikad ne pozivaju na referendumskerezultate. Prije petnaest godinana prethodnom popisu stanovništva istoovo stanovništvo je bilo mahom, hoću dakažem na referendumu, bilo je mahom zazajedničku državu, pa je nakon petnaestgodina, možda ne baš petnaest, ali otpriliketoliko, jedan velik broj stanovništvapod uslovima bez presedana izglasao državuCrnu Goru. Ako bismo danas pokrenulinovi popis stanovništva ubijeđen samda bi makar 60% građana Crne Gore gla-26 EUROPAAVGUST 2007

kulturaAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 27

kulturasalo za crnogorski jezik. U to vrijeme bilo je građana koji nijesuni znali da mogu da zaokruže crnogorski jezik. On službeno jošuvijek u Crnoj Gori nije priznat. Ima ljudi koji su po inerciji zaokružilisrpski. Ja ih lično poznajem. Uostalom, izmijenjena društvenasituacija svakako bi izmijenila i rezultate novoga popisa, ato će sljedeći popis pokazati. Tako da to uopšte nije relevantno.Ljudi koji su glasali nezavisnu Crnu Goru sigurno nijesu glasaliza srpski jezik.ČIRGIĆ: Standardizacija crnogorskog jezika je u toku i bićedovedena do finalizacije. Ogroman posao na tom polju je radioakademik Nikčević. Institut za crnogorski jezik i ostale crnogorskeustanove dovešće taj posao do kraja ma kako se jezik ustavnozvao. Jer crnogorski intelektualci i pisci sigurno neće pisatinijednim drugim standardom osim crnogorskim. A vjerujem daće vrlo brzo crnogorski jezik dobiti status službenog jezika u CrnojGori i steći svoje ustavno priznanje.Kakav je Vaš odnos prema određenim zahtjevima da uUstav uđe i bošnjački jezik?ČIRGIĆ: Smatram da je najbolje rješenjeda službeni jezik u Crnoj Gori bude crnogorski.Svi oni koji taj jezik ne doživljavaju kaosvoj maternji u administrativnim jedinicamau kojima manjinski narodi ili nacionalnemanjine čine većinu kao što je Ulcinj. Tamoimamo dvostandardnu situaciju. Tamo suslužbeni albanski i još uvijek srpski. Za sveone koji crnogorski jezik ne doživljavaju kaomaternji crnogorski bi bio obavezan kao državnijezik, a mogli bi da koriste u skladusa međunarodnim propisima svoj maternjijezik. Albanci mogu da koriste svoj maternjijezik. To i međunarodni zakoni propisuju idodjeljuju. Ista bi situacija bila i kada bi crnogorskibio državni. Danas je srpski jezikslužbeni jezik, pa to ne predstavlja problemAlbancima da mogu da koriste albanski iu onim gradovima u kojima su većina. Istasituacija bi bila kada je crnogorski, uzimamza primjer sasvim slučajno albanski.Koliko je stanje u prosvjeti Crne Goreuticalo na konfuziju vezano za zvanje jezika?ČIRGIĆ: Već 150 godina od pobjedeVukove reforme na ovamo, pa onda po pravopisuAleksandra Velića, pa preko jezičkepolitike koju je sprovodio on i Skerlić i ostalaelita iz Beograda, preko udžbenika koji sumahom bili ekavski i srpski dovodila se u pitanje jedna retrogradnapolitika, tako da je prosvjeta u Crnoj Gori učinila dosta,ali na suzbijanju svijesti o tome da je maternji jezik i državni jezikcrnogorski. Upravo je rađeno suprotno. Najčešće su profesorimaternjega jezika oni koji su pogrešno učeni tokom prethodnogaškolovanja takvo učenje prenosili na nove generacije.Crnogorski jezikCrnogorski jezik je dio srednjejužnoslavenskogjezičnogdijasistema.Izvorni crnogorski jezik se ponekim jezikoslovcima (VojislavNikčević) mnogo više razlikujeod ostalih srodnih južnoslavenskihjezika - naprimjer,bosanskog, srpskog i hrvatskog(spomenimo samo specifičneglasove Ś, Ź, DZ koje su uSlavena, izrazitije zastupljenejoš u poljskom jeziku).Crnogorski jezik takođe karakterišedeklinacija u šest padežaza razliku od bosanskih sedam(Crnogorci umjesto lokativauporabljavaju akuzativ).Priča o jeziku u Crnoj Gori je otvorena i u Crnogorskojakademiji nauka i umjetnosti o kojoj Viimate riječi kritike. Da li CANU oslikavastanje duha u Crnoj Gori?ČIRGIĆ: Crnogorska akademija je održalaskup na temu “Život i djelo akademikaVojislava Nikčevića”. Naravno, skupse zvao “Jezička standardizacija u CrnojGori” ili “Jezička situacija” nijesam siguran,ali gotovo su svi referati bili posvećeniomalovažavanju života i djela akademikaNikčevića. Posljednje njegovo zvaničnoreagovanje javno još iz bolničke postelje,bilo je upravo vezano za taj skup u kojemje Crnogorsku akademiju okarakterisao kaoustanovu koja se bori protiv crnogorstvai protiv Crne Gore. Svi koji su čitali “Vijesti”, “Pobjedu” i ostale dnevne novine tihdana čuli su što je o tome rekao akademikNikčević i to je bio zvaničan stav u Institutuza crnogorski jezik i jezikoslovlje. Naslov jebio “Negacija crnogorstva je primarni ciljCANU”. To je zvaničan stav Instituta i ja sesa tim stavom apsolutno slažem. Crnogorskaakademija nauka i umjetnosti je radilana standardizaciji crnogorskog književnojezičkogizraza, kao podvarijante srpskogjezika, a ne na standardizaciji crnogorskogjezika. Književno-jezički izraz je ekvivalentetničke grupe. Dakle, tamo se htjelo reći daCrnogorci još uvijek nijesu dosjegli nivonaroda i nacije, nego su jedna etnička grupakoja samim tim nema pravo ni na svoj jezik, nego na samopodvarijantu srpskog jezika pod imenom “crnogorsko-književno-jezičkiizraz”. To apsolutno ne bi podrazumijevalo nikakvupromjenu sadašnjeg stanja, osim nekih retrogradnih promjena,a koje su se tih dana mogle čuti. Uostalom, bili ste obaviještenipreko medija kako je sve to proteklo.Da li se po Vama može dogoditi da crnogorske institucije unekoj budućnosti započnu proces standardizacije jezika u CrnojGori, a da taj proces bude obavljen na kvalitetan način iz kojegbi bila isključena, u određenoj mjeri, politika?ČIRGIĆ: U to uopšte ne sumnjam. Udio politike je samo uimenovanju crnogorskoga jezika. Sve ostalo je dio struke i lingvistike,a Instutut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, konkretnoakademik Vojislav Nikčević, prije dva - tri mjeseca je najavio,formirao pravopisnu komisiju sastavljenu od eminentnih crnogorskhlingvista, od renomiranih književnika, pisaca, pjesnikakoji čine tu pravopisnu komisiju. Formiran je i Odbor za standardizacijukoji će procijeniti vrijednost gramatike crnogorskogjezika, pravopise crngorskog jezika, pravopisnih osnova “Pišikao što zboriš” i na temelju toga trebalo je da se sačini novi pravopisprilagođen sadašnjoj situaciji. Uopšte ne sumnjam da će tobiti odrađeno kvalitetno. Na tome je već započeto.Koliko će taj proces standardizacije jezika u Crnoj Goribiti usko vezan za sudbinu jezika u Ustavu Crne Gore?Prije nekoliko dana, pomenuli ste ga više puta, preminuoje profesor Vojislav Nikčević, utemeljivač nauke o crnogorskomjeziku, gramatike pravopisa i dvotomne istorije crnogorskogjezika. Da li postoji opasnost da radovi profesora Nikčevićabudu zaboravljeni u Crnoj Gori?ČIRGIĆ: Kada nestane crnogorskog naroda, onda će nestatii sjećanje na Vojislava Nikčevića. Država može nestati, narod nevjerujem da hoće. Njegovi su radovi od neizmjernoga značajai za državu Crnu Goru i za njen jezik i za njen narod, ne samocrnogorski. Ne mogu da vjerujem uopšte u mogućnost da ćenjegovi radovi biti zaboravljeni. Tek predstoji vrijeme u kojemće Vojislav Nikčević i njegovo djelo i život biti predmet izradedoktorskih i magistarskih disertacija. On je prvi započeo borbuza afirmaciju crnogorskog jezika. Dugo vremena bio je sam. Prekonjegovih radova crnogorski jezik stigao je do najpoznatijihslavističkih centara. Vojovo je ime proslavljeno u slavističkomsvijetu. Ne postoji nikakva mogućnost da njegovo ime bude zaboravljeno.Danas vjerujem da bi svi njegovi protivnici željeli,pa iako je mrtav, da su na njegovom mjestu.28 EUROPAAVGUST 2007

Odjel Ujedinjenih naroda zastanovništvo izdao je redovnigodišnji izvještaj u kojem, prvi putu istoriji, više od polovine stanovnikaZemlje živi u gradovima, a ne naselu. Prema tim podacima, 3 milijardei 300 miliona ljudi živi u urbanim sredinama,a za manje od 25 godina tajće broj dostići cijelih 5 milijardi. Ovajfenomen je najprisutniji u zemljama urazvoju, prvenstveno u Africi i Aziji.Budućnost je u mega gradovima?Svako ko se barem jednom prošetaopo velegradima svijeta uočio jeisto – svi liče jedan na drugog. Buka,zagađenje, siromaštvo, elitizam - univerzalni su faktori svih mega-gradova,bilo da je riječ o Bombaju, Istanbulu, Sao Paolu iliNew Yorku. I sviđalo se to nekome ili ne, prema sadašnjim kretanjima,budućnost čovječanstva leži u tim velikim gradovima.Da li to znači da će se buduće generacije rađati u zagušljivimi pretrpanim predgrađima, a ne u idiličnim uvjetima zelenilaneke farme? U zemljama u razvoju sigurno, tvrdi istraživanjeUN-a. Procentualno će se moći porediti s evropskim razvojemkrajem 18. i početkom 19. stoljeća, kada je ubrzana industrijalizacijaopustošila selo i preselila ljude u gradove.naše navike.“Demograf i analitičar UN-a GeorgeMartine kaže da će urbanizacijau narednih 25 godina biti kao nikadadosada u istoriji, izražavajući naduda će se svijet umjeti na vrijeme pripremitiza ta dešavanja:„Optimisti smo oko perspektivaurbanističkog jačanja, što omogućavaneviđene mogućnosti razvoja,interakcije. Svi ti izazovi se morajuspremno dočekati, moramo biti pripremljeni.Ne smijemo jednostavnočekati da se to desi i onda gasiti požare.Moramo odmah početi mijenjatiMartin svoj optimizam gradi na pozitivnim stranama urbanizacije– razvoj, bolje obrazovanje, veće tržište rada, boljezdravstvo, spolna ravnopravnost. Gradovi, pak, već sada morajumisliti na širenje izvora vodosnabdijevanja, energije, širenjesaobraćajnica, jeftinog gradskog prijevoza. On je izvještaj UN-anazvao “pozivom za akciju” svim vladama i gradovima koji biveć sada trebali napraviti planove za svoja proširenja. Ni u komslučaju ne bi smjeli čekati i pretvarati se da će problem biti riješensam od sebe ili jednostavno nestati.zanimljivostiAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 29

automobiliPredstavljamo: Renault TwingoUmjetnost prostranostiRenault jenekolikoputa odgađaopremijeru novogTwinga jer nakonlegende, koja seprodala u višeod 2,4 milionaprimjeraka, nasljednikugreškenisu dopuštene.Twingo nove generacijemože sepohvaliti poboljšanimfunkcijamau odnosu na svogprethodnika, zahvaljujućiboljimdinamičnim kvalitetama, i to zbog korištenja podvožja proizašlogiz segmenta B i motora među kojima se ističe novi benzinskimotor TCE od 100 KS, koji pruža najbolje vozne karakteristike ipotrošnju u svojoj kategoriji. Zahvaljujući dinamičnom dizajnuverzije GT te robusnosti drugih verzija, novi Twingo namijenjenje svim kupcima. Kada je riječ o prostornosti i prilagodljivostiu kompaktnom vozilu dužine 3,60 m, jasno je da novi Twingoi dalje koristiti umijeće Renaulta na tom području. Unutrašnjostće svakoga privući zahvaljujući prilagodljivosti s četiri neovisnai klizna sjedišta, od kojih su dva stražnja. Zapremina prtljažnika,koji je najveći u segmentu, varira od 165 litara do 285 litarau konfiguraciji s četiri sjedala, a u konfiguraciji s dva sjedištamože doseći čak 959 litara, pružajući na taj način mogućnostprijevoza predmeta dužine 2,15 m kada je naslon suvozačevogsjedišta sklopljen. Kao praktično vozilo u kojem je lako komunicirati,novi Twingo je opremljen Audio Connexion Box, kojimse upravlja pomoću komandi pri volanu, zahvaljujući kojemse mogu slušatisnimci sa MP3zapisa, bez obzirada li je ona pohranjenana USB memorijskomdisku,prijenosnomaudiouređaju iliiPodu. Također,Twingo je opremljensustavomBluetooth hands-Ree s funkcijomstavljanja sagovornikana čekanje,što pridonosisigurnosti u vožnji.U duhu koncepcije“moj Twingo” dostupna je široka ponuda vanjskih ukrasnihelemenata ili opreme u unutrašnjosti poput organizacijskogpretinca ili pretinca za šminku kojom ćete automobil prilagoditisvojim potrebama i željama. Praktična i prostrana unutrašnjostuz vidljivo kvalitetnije materijale zadržana je i kod novog modela.Novi Twingo je po prvi put dobio i dizelski motor. Motor dCipoznat i provjeren u Cliu, Modusu i Kangoou, zapremine 1,5litra, snage 70 KS i obrtnog momenta od 160 Nm naći će mjestoi u Twingu, ponajprije zahvaljujući dokazano smirenom radu iniskoj potrošnji. Uz standardni petostepeni ručni, u ponudi ćebiti i robotizirani Quickshift 5 mjenjač, koji prema podacimafabrike, pridonosi smanjenju potrošnje za oko tri posto. PoreddCi motora, novost je ponuda i sportske GT izvedbe te čitav nizmogućnosti odabira opreme. Dizajnerski, Twingo nije puno odstupiood konceptne najave iz Pariza. U finalnoj izvedbi djelujemoderno, robusnije i ozbiljnije, ali više nema onog poznatog prijateljskogpogleda starog Twinga. Prednji kraj ima dvije opcije;smireniju za jeftinije modele te agresivnijusportsku za opcije Dynamique i GT. Na novomautomobilu karakteristični su i vrlokratki prevjesi i dugačak međuosovinskirazmak. S obzirom na pouzdano i predvidivoponašanje na cesti, sprečavanje nesrećai zaštitu putnika u slučaju sudara, noviTwingo je vrlo siguran automobil. Njegovarobusnost, kočenje, prijanjanje, ergonomičnost,kao i razina opreme proizašla iz višihsegmenata osiguravaju mu mjesto međunajboljim vozilima po pitanju stvarne sigurnostiu segmentu malih gradskih automobila,uključujući i najstrožija testiranjana sudare. Novi Twingo će od sada bitibogatiji i za novu opremu koja je u vezi saudobnosti i sigurnosti, poput bočnih zračnihjastuka, automatskog klima-uređaja,regulatora / limitatora brzine, upravljačapodesivog po visini, automatskog paljenjasvjetala, a koja do sada nije postojala naTwingu.30 EUROPAAVGUST 2007

automobiliAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 31

tehnikaPDF zamjenjuju fotografije uneželjenim porukama e-pošteViše kompanija za sigurnost računarasaopštilo je da pošiljaoci neželjenihporuka e-pošte u posljednje vrijeme sveviše uz poruke prilažu datoteke u formatuPDF, umjesto digitalnih fotografija kojesu nekada preovlađivale.Stručnjaci smatraju da se pošiljaoci odlučujuza PDF datoteke zbog toga što većinafiltera za neželjenu poštu uspješno blokira poruke uz koje supriložene digitalne fotografije. Pošiljaoci su nekada uspješno zavaravalifiltere tako što su željeni tekst, umjesto u tijelo poruke,ugrađivali u digitalne fotografije. Fotografije bi zatim prilagaliuz poruke e-pošte ili ih ugrađivali u tijelo poruke. Vremenom,proizvođači bezbjednosnog softvera su uspješno proučili tu tehniku,tako da su najnoviji programi, filteri i “crne liste” pošiljalacaprepolovili uspješnost tog načina slanja neželjenih poruka.Pošiljaoci neželjenih poruka su se u posljednje vrijeme okrenuliPDF datotekama, koje sve više preuzimaju ulogu digitalnih fotografija,navodi se u saopštenju kompanije Symantec. Korisnicimauz poruku stiže priložena PDF datoteka, koju većina filterane može da pročita, a koja djeluje kao vjerodostojan finansijskidokument. U datoteci se primaoci obično ubjeđuju da kupe dioniceneke kompanije.Takav način slanja neželjenih poruka je već dobio i svoj naziv -“napumpaj i otarasi se” (pump-and-dump). Radi se o tehnici kojomse zbog obimne kampanje slanja neželjenih poruka vještačkidiže cijena dionica, koje poslije određenog vremena isto takonaglo pojeftine. Prevaranti obično sačekaju da cijena dionica dostignevrhunac, kako bi rasprodali svoje dionice, a kada njihovacijena naglo padne drugi učesnici na berzi ostaju sa dionicamakoje su bile isto tako bezvrijedne kao i na početku operacije.Stručnjaci navode da PDF datoteke još uvijek ne sadrže nikakavzlonamjerni softver koji bi se neopaženo instalirao na računaruprimaoca, ali se ta mogućnost ne isključuje u budućnosti.Microsoft počeo sa razvojemnove verzije WindowsaKompanija Microsoft je prošlogmjeseca u Orlandu na Floridiorganizovala internu konferenciju namenjenuzaposlenima u svojim prodajnimodjeljenjima, na kojoj je bilo riječio novim softverskim proizvodima kojisu u pripremi.Na konferenciji je objavljeno da jeMicrosoft započeo razvoj nove verzijeWindowsa. Radi se o verziji koja nosi ime Windovs 7 (do sadapoznata pod radnim imenom Vienna), koja će se najvjerovatnijepojaviti 2009. godine. Drugi softverski proizvodkoji je u pripremi je servisni paket 1 (SP) za WindowsVistu, koji bi trebalo da se pojavi do krajaove godine.Najnoviji Microsoftov operativni sistemWindows Vista objavljen je u novembru prošlegodine u verziji za kompanijske korisnike, odnosnou januaru ove godine u verziji za kućne korisnike.Razvoj Windows Viste trajao je pet godina,što je kompanija opravdavala problemima kojisu se javljali u toku njenog razvoja i unošenjemneophodnih promjena.Slično kao i Windows Vista, Windows 7 ćese pojaviti u verzijama namjenjenim kućnim ikompanijskim korisnicima, kao i u 32-bitnoj i64-bitnoj verziji. Razmatra se i uvođenje sistemakupovine softvera u pretplati, koji bi bio sličansistemu pretplate Softversko osiguranje (SofwareAssurance, SA). Program SA pokrenut je 2002.godine sa ciljem da pojednostavi proceduru licenciranjaMicrosoftovih proizvoda koja je čestobila složena i skupa. Zamisao ovog sistemapretplate bila je da kompanijski korisnici mogubesplatno nadograđivati starije verzije Microsoftovihprograma, uz pružanje dodatne obuke itehničke podrške.Kada je Microsoft u pitanju, početak rada nanovoj verziji operativnog sistema ne predstavljaiznenađenje. Kompanija je nedavno bila izloženažestokim kritikama zbog toga što je u nekolikonavrata odlagala pojavljivanje Windows Viste, asa druge strane Microsoft je do sada objavljivaonove verzije operativnog sistema u prosjeku svaketreće godine.32 EUROPAAVGUST 2007

PC IGRE: Test Drive Unlimited:: Sumanuta vožnja po Havajima ::tehnikaTest Drive ima zaista dugu istoriju.Prva igra je izašla još davne 1987. godinei napravila je put kojim će kasnije krenutimnoge igre, pretežno trkačke simulacije.Da odmah na početku kažemo da igranema nikakvu priču. Nema nikakve radnjei igrač počinje igru tako što dolazi avionomna Havaje, bez ikakvog motiva i bez cilja. Napočetku imate određenu sumu novca, za kojukupujete svoju prvu kuću i svoja prva kola itu igra počinje.A kad igra počne, ponekad se čini da jojnema kraja. Prvo što ćete uvidjeti je veličinaostrva na kojem se igra odigrava, kao i brojtrka i raznih izazova. U svijet igre ulazite veomapolako, laganim koracima, vozeći prvonajslabije automobile. Kako napredujete uigri, tako vam se otključavaju bolje kategorijei automobili. A onda igra zaista počinje dablista. Na raspolaganju imate preko stotinumodela automobila, od raznih unikatnih modela,do komercijalnih. Automobili se mogudodatno modifikovati, ali samo što se tičenjihovih performansi. Izgled je moguće vrlomalo mijenjati i to se uglavnom svodi na bojuautomobila.Sa grafičke strane igra je vrlo dobra. PredjeliHavaja izgledaju dosta realno i cijeloostrvo je bukvalno kao preslikano iz stvarnosti.Broj detalja kojima obiluju automobili jezaista impresivan. Svaki ima unikatnu kontrolnutablu, preslikanu od svog pandana urealnosti. Zvučna podloga je osrednjeg kvaliteta.Iako svaki automobil ima jedinstvenzvuk, muzika u igri zaista ne briljira.Igrivost je zaista na visokom nivou. Poredstandardnih trka, imaćete i trke sa vremenom,a i posebne trke u kojima morate dostićiodređenu brzinu u toku najgušćeg saobraćajai slično. Pored trka, tu su i specijalne misije,koje donose novac ili poene, koje možete iskoristitiza kupovinu odjeće. Prevozićete automobilesa tačke A na tačku B, uz to trudeći seda ga što manje oštetite jer od toga zavisi kolikoće zelenih novčanica leći na vaš račun.Test Drive Unlimited je igra koja se neigra u jednom mahu. Svakodnevno doziranjeigre je najbolji recept da vam se svidi. Igra jezaista puna raznih trka i misija, pa je vrlo vjerovatnoda će malo ko odigrati igru do kraja.U svakom slučaju ona zaslužuje da se odigrado kraja.AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 33

ljepotaBorba s “vrećicama” ispod očijuJajima, krompirom i krastavcima protiv podočnjakaUnos kafe i općenito kofeinskih napitaka u organizam, svedite na minimumEstetika očiju je važna, ako ni zbog čega drugog, ondazbog činjenice da njima uspostavljamo prvi kontakt sdrugim ljudima, a i ne kaže se uzalud da su oči ogledalo duše.No, kada se ispod očiju jave neugledni podočnjaci, njihova moćse smanjuje. Podočnjaci su odraz našeg životnog stila, a kako jeu današnje vrijeme brz i urban, sve češće nam se dešavaju greškeunošenja krivih namirnica u organizam. Tako su podočnjaci, nesamo odraz neispavanosti i umora, već i pokazatelj loše ishrane,posljedica svake ispijene šoljice kafe iličašice alkohola. No, uz pomoć malihtrikova, u operaciji “Kako ubiti podočnjake”,možete pobijediti. Prije svega,pobrinite se za dovoljan unos tečnostiu organizam. To znači minimalno dvijelitre dobre, stare i besplatne vode.Unos kafe i općenito kofeinskihnapitaka u organizam, svedite na minimum.Na tržištu je danas u ponudii beskofeinska kafa kao i razni voćničajevi bez teina. S vremena na vrijeme,odrežite dvije tanke kriške krastavca ili krompira, te ih položitena zatvorene oči desetak minuta. Osvježiti oči možete i dok raditenajdosadniji posao svake domaćice – perete suđe. Uzmitemetalnu kašičicu i rashladite je pod mlazom hladne vode. Položiteju na kritično područje i držite najmanje jednu minutu.Spavajte na jastuku i po mogućnosti na leđima. Položaj glaveu pravom položaju spriječit će nakupljanje tečnosti oko očiju.Osvježite oči hladnom čistom vodomi kozmetičkim tonicima. Namočitepamučne kozmetičke vatice u ružinojvodici te ih položite na oči. Istucitenekoliko bjelanjaka od jaja u tvrdotučenu pjenu. Ako vam je pri ruci nekolikokapi eteričnog ulja od lješnjakadodajte ga u pjenu, što će smiriti vašukožu. Nanesite četkicom na cijelo licekoncentrirajući se posebno na područjeoko očiju. Isperite vodom nakon desetminuta i odmah ćete osjetiti učinakprirodnog face liftinga.Njega tijela nakon ljetovanjaLjetna aromaterapijaNakon ljetovanja i izlaganja tijela suncu imoru, neophodno je nastaviti intenzivnunjegu kože. Prvi korak u misiji oporavljanja kožetijela je pravljenje prirodnog aroma pilinga koji jesačinjen od velike kašike palente i malih kašika jogurtai maslinovog ulja. Ovoj mješavini se dodajujoš i tri kapi lavandinog eteričnog ulja, kap paprenemetvice i kap eteričnog ulja mrkvine sjemenke. Suprotnopogrešnom mišljenju da piling skida bronzanuboju, on oživljava kožu i vraća joj sjaj. Pripravakza intenzivnu njegu protiv isušivanja i starenjakože se pravi od velike kašike bademovog ulja,male kašike maslinovog ulja, deset kapi biljnog mrkvinogulja i po pet kapi eteričnog ulja lavande iulja mrkva sjemenki.Pomiješani sastojci se nanose na mokru kožunakon tuširanja. Nešto manje efektivan pripravaksadrži dvije velike kašike maslinovog ulja i do desetkapi eteričnog ulja lavande. Eterična ulja za aromaterapijskuprimjenu moraju biti stopostotno čista.Najbolje ih je kupiti kod specijaliziranih prodavača,u biljnim apotekama ili trgovinama zdrave hrane.Na deklaraciji eteričnog ulja mora pisati da se radio stopostotno čistom eteričnom ulju, latinski naziv,zemlja porijekla i način dobivanja.Mali savjetiIstaknite usneUkoliko imate tanke usne,upotrijebite olovku i ružza usne iste marke. Olovka trebabiti za jednu nijansu tamnija odprirodne boje usana. Za rubove iuglove usana koristite tamniju, a zasredinu usana svjetliju nijansu ružapa će vam usne izgledati punije.Velike i pune usne nije potrebno smanjivati, ali ih je važno lijepoistaknuti. Koristite ruževe mirnih, mat boja, a izbjegavajte pastelne ijarke nijanse. Ako imate gornju usnu puniju od donje, u tankom slojunanesite malo tekućeg pudera preko rubova usana. Obris gornje usneiscrtajte s unutrašnje linije usana. Nanesite ruž, a zatim na donju usnunanesite svijetli sedefasti sjaj. Ukoliko pak imate puniju donju usnu,učinite obrnuto.Ravne usne koje nemaju formu, oblikujte svijetlom olovkom iobilno ispunite usne vlažnim ružem u toploj boji. Nikada nemojte prijeruža nanositi puder, ako ste stariji. Iako puder pomaže da ruž duljeostane na usnama, istaknut će vam bore i nepravilnosti.Umjesto pudera u prahu, poslužite se papirnom maramicom:premažite usne prvim slojem ruža, između usana stavite maramicu ilagano je pritisnite usnama. Na kraju još samo dodajte tanki sloj ruža.Ako ne nosite svijetle ruževe, a želite izgledati glamurozno za večernjiizlazak, upotrijebite bež sjenilo zlatnog odsjaja, a u tom slučaju olovkaza usne treba biti u smeđim nijansama. Srebrni sjaj na usnama neizostavanje dio blještavog izgleda za svečane prilike, no takav sjaj brzoće nestati. Umjesto njega, poigrajte se ruževima i kompaktnim sjenilimaza oči koji će dati isti efekt.34 EUROPA AVGUST 2007

ljepotaAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO35

mozaik4 miliona razloga:Heidi Klum pozirala golaSupermodel HeidiKlum, inače majka trojedjece, za britanski je muškimagazin “Arena magazine”pozirala samo ucipelama.34-godišnja suprugabritanskog pjevača Seala,pristala je na seksi fotografijenakon što je samoprošle godine na tome zaradilaoko 4 miliona funti.Inače, na posao sevratila već 3 sedmice nakonrođenja trećeg djeteta,sina Johana koji sadaima 10 mjeseci.Beyonce pala tokom koncerta!Beyonce Knowles usred koncerta pala je niz stepenice.Međutim, nije dopustila da to pokvari njen nastup.Pala je licem prema dolje tokom svog koncerta uOrlandu kada je izgubila ravnotežu silazeći niz stepenice.U padu joj je ispao mikrofon i otklizao na drugikraj pozornice.No Beyonce, koja je na sebi imala kaput i visokepete, odlično se snašla te se brzo ustala i nastavila pjevati.Njen su nastup kasnije opisali odličnim. Ustajanjei nastavak koncerta pokazao je koliko je velika diva teda je ništa ne može omesti u tome da pruži publici štobolju zabavu.Djed razbaštinio ParisSvjetski mediji prenose vijest da je 79-godišnji Conrad“Barron” Hilton, inače glava Hilton klana, zbog raskalašenogponašanja iz oporuke izbacio 26-godišnjuunuku. Paris bi time, trebala ostati bez 29 miliona funtivrijednog nasljedstva. Conrad “Barron” Hilton, jedanod predsjednika lanca Hilton, svoj će novac navodnoostaviti u dobrotvorne svrhe. Osim Paris, razbaštiniće iostalih 11-ero unučadi.“Bilo mu je, i još mu je, strašno neugodno kakoParis blati ime Hilton. Ne želi ostaviti nezasluženo bogatstvosvojoj porodici”, izjavio je Jerry Oppenheimer,autor biografije “House of Hilton”.“Barron” je navodno o tome razmišljao kad je pornićnjegove unuke osvanuo na internetu, no prekipjelomu je nakon epizode u sudnici prije odlaska u zatvorkada je njegova unuka razmaženo vrištala i plakala.“Beckham više popzvijezda nego fudbaler”Jedan od najboljih fudbalera u istorijii Brazilac Peleporučio je Davidu Beckhamu da će se morati svojskipotruditi ako želi ostaviti trag u američkom fudbalu.“David Beckham mi više liči na pop zvijezdu, negolina fudbalera. Poručujem mu da se vrlo dobro pripremiza nastupe u američkoj ligi, jer je to vrlo izjednačenaliga. Također, navijači puno očekuju od njega jerje došao sa ugledom velike zvijezde. To mu govorimiz vlastitog iskustva, kao bivši igrač Cosmosa iz NewYorka”, izjavio je Pele.Burj Dubai postao najvišineboder na svijetuBurj Dubai, neboder koji se gradi u UjedinjenimArapskim Emiratima, postao je u subotu najviši neboderna svijetu dostigavši visinu od 512,1 metara. “BurjDubai je sada viši od nebodera Taipei 101 u Tajvanu,koji je dosad sa visinom od 508 metara bio najviši neboderna svijetu od kada je izgrađen 2004. godine.”- saopštila je Emaar Properties, kompanija koja gradiBurj Dubai.“Burj Dubai već sada ima 141 sprat, više nego bilokoja druga zgrada na svijetu.”Investitori žele da neboder Burj Dubai, koji će bitizavršen iduće godine, bude najviša zgrada na svijetuprema sva četiri kriterija koja je odredilo Vijeće zavisoke zgrade izChicaga. Oni će tekkada neboder budezavršen moći potvrditida je najvišina svijetu, a mjeritće ga do fizičkogvrha, najvišeg iskoristivogpoda, vrhakrova, i vrha anteneili držača zastave.Emaar Propertiesnisu objavilikoliko će neboderbiti visok kadabude završen. Unjemu će biti centralnomjesto urbanogi komercijalnogkompleksavrijednog 20 milijardidolara koji segradi u Dubaiju.36 EUROPAAVGUST 2007

mozaikAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 37

zanimljivostiNovih 7 svjetskih čudaVeliki kineski zid, grad Petra u Jordanu, statua HristaSpasitelja u Rio de Žaneiru, Maču Pikču u Peruu, piramidau Čičen Ici u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž Mahal uIndiji proglašeni su novim svjetskim čudima na osnovu glasovaviše od 100 miliona ljudi širom svijeta.Organizacija “Novih sedam čuda” (“New7Wonders”) švajcarskogumjetnika i muzeologa Bernara Vebera organizovalaje 2000. godine glasanje putem Interneta i SMS poruka za izbornovih sedam svjetskih čuda. Iako se glasalo šest godina, većinaglasova je pristigla u proteklih nekoliko mjeseci, a vjeruje se daje ovo do sada najmasovnije internet glasanje.Njujorku ili Opera u Sidneju.Nova svjetska čuda proglašena su u 7. 7. 2007. naveče nagala svečanosti na stadionu Benfike u Lisabonu, na ceremonijina kojoj su, između ostalih, učestvovali američka glumica HilariSvonk, indijska glumica Bipaša Basu i britanski glumac Ben Kingsli,a nastupali su i Dženifer Lopez i Hoze Kareras.“Nikad prije u istoriji nije toliko mnogo ljudi učestvovalo uglobalnom odlučivanju”, rekla je glumica Hilari Svonk na prezentacijirezultata.“Naš je cilj bio stvoriti sedam novih simbola jedinstva cijelogsvijeta”, rekao je Veber.Od početka glasanja iz cijelog svijeta je pristiglo skoro 200nominacija za nova čuda, ali je početkom ove godine lista suženana 21 prijedlog. Među prijedlozima su se našli i Akropolj uAtini, statue na Uskršnjim ostrvima, Angkor u Kambodži, AjaSofija u Istanbulu i Kremlj u Rusiji. Na popisu je bio i niz modernihkandidata, kao što su Ajfelov toranj u Parizu, Kip slobode uKineski zidGrad PetraStatua Hrista SpasiteljaPiramida u Čičen IciKoloseum38 EUROPAAVGUST 2007

zanimljivostiTadž MahalOd glasanja se, međutim, distancirao UNESCO, organizacijaUN-a za obrazovanje, nauku i kulturu, koja redovno dopunjujelistu svjetske baštine, uz ocjenu da lista odražava mišljenjesamo onih koji su glasali.Prema riječima Vebera, cilj kampanje je da ohrabri kulturnurazličitost podržavanjem, očuvanjem i restauracijom spomenika,kao i da inspiriše ljude da cijene kulturno nasljedstvo.“Cilj inicijative je stvoriti globalno pamćenje prvi put: sedamsimbola globalnog jedinstva, sedam simbola podijeljenogglobalnog nasljeđa. Ako cijenite kulturu nekog drugog, zaista jeteško ratovati s njim”, objasnila je Tia Viering, portparol projekta“Novih sedam čuda”.Maču PikčuDa bi se našli na popisu kandidata, potencijalna nova svjetskačuda morala su biti “djelo ljudskih ruku, izgrađena do 2000.godine i sačuvana u prihvatljivom stanju”. Kandidate je izabraoodbor pod predsjedavanjem bivšeg šefa UNESCO-a FederikaMajora, a polovina novca prikupljenog telefonskim glasanjembiće utrošena na programe očuvanja kulturne baštine širomsvijeta. U sličnoj inicijativi svjetske baštine pod okriljem UNES-CO-a zaštićeno je gotovo 900 mjesta izuzetne kulturne važnostiili prirodnih ljepota.Bernar Veber je najavio i da započinje novu kampanju zaizbor sedam prirodnih čuda svijeta..AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 39

zanimljivosti40 EUROPAAVGUST 2007

KLIMA: Kraj godišnjih dobaPlaneta Zemlja u ratu s klimomzanimljivostiOd početka prošlog mjeseca planeta Zemlja izgledakao savršeno pripremljena scenografija za nekuavanturu iz filma naučne fantastike. Neprijatelju, kojeg smosami stvorili višestoljetnim neodgovornim ponašanjem, premaprirodnim dobrima više se ne možemo oduprijeti. A svemirnam se konačno sveti i naplaćuje dugove...Pomahnitalo vrijemeTropske vrućine u Slavoniji prouzročile su kvarove naelektroenergetskom sistemu. Hrvatski HEP bilježi najvećupotrošnju struje u istoriji. Kolaps je i u vodovodnoj mreži.Najkritičnije je u općini Vladislavci, gdje su presušili i arteškibunari! Vode za piće nema, a farmeri nemaju čime napajatistoku. Najviše su stradale proljetne poljoprivredne kulture.Šteta se već procjenjuje na oko milijardu kuna. Slično je i uSrbiji. Zbog prevelike potrošnje vode najviše problema imaBeograd i podavalska naselja, koja troše više nego cijela prijestolnicaSrbije! Komšije u Srbiji bore se i sa požarima.A u Rumuniji je u zadnja tri dana umrlo 18 ljudi od vrućina.Živa se na suncu penje i do 60. podioka!Sa druge strane, Britanci se ovih dana guše u najezdi poplava.Štete se procjenjuju na stotine miliona funti, a desetinehiljada stanovnika bile su prisiljene na evakuaciju. Bez vodeza piće moglo bi ostati 350.000 ljudi, prenijela je novinskaagencija Onasa. Da stvar bude gora, u pojedinim dijelovimaVelike Britanije vodostaj još raste. Meteorolozi za ovu sedmicunajavljuju novu kišu! Poplave u Glosteršajru, Berkšajrui Oksfordšajru prekinule su sve komunikacije s pojedinimnaseljima. Kako javljaju njihovi mediji, u ovoj zemlji je priječetiri dana palo onoliko kiše koliko obično padne za mjesec.Poplave su pogodile i dijelove Teksasa, a u afričkoj državiSudan poplave koje su ih zadesile neki označavaju kaonajgore koje su ikad zabilježene. U Sudanu je 50 ljudi poginulo,20 je povrijeđeno, 18.000 kuća je uništeno, a više hiljadaljudi je evakuirano.Na drugoj strani planete, u Kini, očekuju se novi olujninapadi. Do sada su u najmnogoljudnijoj zemlji poplave, klizištai gromovi odnijeli više od 150 ljudskih života i to samou prošloj sedmici, javili su kineski državni mediji. Sada bi sena udaru ludog vremena mogao naći jugozapad i istok Kine.Sudeći po kineskoj meteorološkoj administraciji, u ovoj godiniod tajfuna i poplava poginulo je čak 2.075 ljudi. Sličnovrijeme je i u Pakistanu i Indiji, dok je u SAD Arizonu nakonjakih grmljavina i vjetra pogodila oluja prašine, koja se krećeuz jak vjetar.Nadmoćan neprijateljSjeveroistočna Evropa ovih dana u opasnosti je od požara.U protekle dvije sedmice samo u Grčkoj je registrovano3.500 požara. Kako piše agencija Srna, grčke vlasti ubijeđenesu da ih je većina izazvana namjerno. Najnoviji požar registrovanje jučer u oblasti Korinta. Vatrogasci su u pripravnostikako bi pomogli i albanskim kolegama koji se još bore spožarom u blizini grčko-albanske granice.Ni Indonezija nije iznimka, pa je u toj zemlji oko 5.000osoba napustilo svoje kuće, a do nekih sela još nije mogućedoći. Poplave i odroni zemlje na indonežanskom poluotokuCelebes odnijeli su najmanje 32 života. S druge strane, u Australijijučer je izmjereno minus tri stepena Celzijusa.Sudeći prema navedenom, čovječanstvo je napao nepredvidivi nadmoćan neprijatelj koji posjeduje raznolik arsenaloružja. Opcije za odbranu vrlo su male.AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO41

horoskopLAV (21.07 - 21.08)Trenutno ste u minus fazi. Nedostaje vamsnaga, pa razmišljate o tome da od nečegaodustanete. Saznanje o tome da ste odgovorniza sebe i druge zaista je bolno.Posao: Završavate gomilu sitnih poslova kojisu vas opterećivali. Smisao da prenesete drugimaznanje trenutno je naglašen, pa shodno tome i funkcionišite.Zdravlje: Malaksalost je posljedica nerviranja i loših planetarnih uticaja.Pokušajte da vitaminskom terapijom prevaziđete problem.Ljubav: Sretniji pripadnici znaka “guguću” u zagrljaju voljene osobe.Oni drugi maštaju o tome. Glavna pokretačka snaga je ljubav.Savjet: Samo strpljivim potezima izlazite iz krize. Ako ne blistate nasebi svojstven način, shvatite da krivica leži u akumuliranom stresu.OVAN (21.03 - 20.04)Povoljne okolnosti utiču na dovršavanje ranije započetihstvari. Postoji šansa da dobijete javno priznanje zatrud. Moralna satisfakcija prija, a tek novčana...Morate više vremena posvetiti sebi i odmoru.BIK (21.04 - 20.05)Funkcionišete izuzetno dobro, jer ste uspjeli da nađetezlatnu sredinu između posla i provoda. Biće svega pomalo. Nije loša situacija ni na planu finansija. Uzaludse opterećujete, što samo utiče na ljepotu.BLIZANCI (21.05 - 20.06)Kako biste se izvukli iz krize na najbolji mogući način,poželjno je biti diplomatičan. Sve u znaku kompromisai završetaka. Sa nekim ili nečim morate da se mirite.Morate trenutnu situaciju sagledati realno.RAK (21.06 - 20.07)Divno se osjećate, fantastično izgledate. Vaša prelijepapojava zrači šarmom i optimizmom, i to zahvaljujućiblagonaklonim planetarnim uticajima. Uživajte dokmožete i ne opterećujte se besmislicama.DJEVICA (22.08 - 22.09)U fazi ste ekspanzije kreativnih moći. Pošto ste preplavljeniemocijama, možda bi okrenutost poeziji ili čakpisanje pjesama bilo pravi izazov.Prihvatite ljude onakve kakvi jesu.VAGA (23.09 - 22.10)U konfliktu ste sa samim sobom. Imate problema, aline znate kako da se sa njima izborite. Uravnoteženostje ono za čim žude osobe rođene u vašem znaku.Nestrpljivi ste u želji da krenete u nove poduhvate.ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Sjajno izgledate i isto tako se osjećate. Prisustvo nazanimljivim događanjima čini vas još sretnijim i zadovoljnijim.Ludo i nezaboravno!Budite velikodušniji prema neprijateljima.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Uživate u lijepim i luksuznim stvarima. Vaša snobovskapriroda trenutno je u elementu. Još ako vam materijalneokolnosti dozvoljavaju da sebi štošta priuštite, bićefantastično! Krenite u akciju bez straha od promašaja.JARAC (21.12 - 19.01)Ukoliko ste shvatili da ljepota življenja leži u malimstvarima, na pravom ste putu. Ukoliko niste, šta da seradi? Valjda ćete se i vi opametiti. Nalazite se u situacijikada je taktičnost potrebnija nego ikad.VODOLIJA (20.01 - 18.02)U svom ste elementu; dakle, što luđe to bolje. Branitese od negativnih uticaja. Rukovođeni sopstvenim iskustvom,ostvarujete samo djelimičan uspjeh. Više pažnjeposvetite redu i konvencionalnosti, jer ste pretjerali.RIBE (19.02 - 20.03)Nalazite se pred mnoštvom značajnih promjena. Nedozvolite sebi luksuz da “uprskate stvar”. Samo direktnaakcija vodi ka uspjehu.Počnite da razmišljate o sportu. Joga je prava stvar!Mala riznica velikih misliJohann Wolfgang von Goethe (1749 - 1832)Mnogo je lakše razabrati zabludu nego otkritiistinu. Zabluda leži na površini i s njom ćemolako izaći nakraj. Istina počiva u dubini. Tragatiza njom nije svačija stvar.Konfucius (551 - 479 p.n.e.)Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvratipravdom.Meša Selimović (1910 - 1982)Ovako se miješaju utvare i život, pa nema ničistog sjećanja ni čistog života.Karl Marx (1818 - 1883)Demokratija je riješena zagonetka svihustava.Oscar Wilde (1854 - 1900)Ljepoti je kraj kada se pojavi intelektualniizraz. Intelekt ruši harmoniju lica. Onogčasa kada neko počne da misli, sav se pretvarau nos.Maksim Gorki (1868 - 1936)Ne možeš pripovjedati ljudima ono što samporičeš.42 EUROPA AVGUST 2007

zabavaAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 43

zabavasu | do | kuCilj sudokua je popuniti sva polja brojevimaod 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona,svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadržisvaki broj od 1 do 9. To je to - nema matematike,samo logika.Rješenje ove križaljke ćemo objaviti u slijedećembroju. Ovo je rješenje križaljke iz prošlogbroja:vijesti iz nesvijestiDa grom udara dvaput u isto mjesto može potvrditiDon Frick iz Pennsylvanije, koji je po drugi put preživioudar groma.Tačno 27 godina nakon što ga je prvi put pogodiogrom, crni scenarij se ponovio, no srećom opet bezozbiljnijih posljedica.Osim što je vidno potresen, Don je prošao bezozljeda. Kao dokaz kobnog udara ima spaljen šlic nahlačama i rupu na stražnjem dijelu istih.◊Lokalni Hondin zastupnik iz Roswella dobro ćeupamtiti svoju marketinšku kampanju. Iako je izazvalavelik interes, kampanja je rezultirala negativnimefektom.Naime, u cilju promocije svojih proizvoda Hondinje diler odštampao 50.000 srećki. Međutim, tokomštampanja potkrala se “mala” greška, pa su svesrećke bile dobitne. Kako je greška uočena prekasno,nakon što su srećke poslane, Hondino zastupstvosu počele salijetati horde dobitnika.S obzirom da je u promet pušteno preko 30.000srećaka s dobitkom od 1.000 USD, zastupnik ćemorati smisliti bolje objašnjenje od izvinjenja,koje je ovih dana uputila odgovorna marketinškafirma.◊Mačak Oscar u domu za stare i bolesne osobe naRhode Islandu u SAD-u ima neobičnu sposobnostpredviđanja smrti stanara doma.Osoblje doma je primijetilo da mačak Oscar, kojije u dom došao kao mačić prije dvije godine, ide posobama poput liječnika koji obilazi bolesnike.Oscar obilazi krevete u domu u kojem su smještenestarije osobe koje boluju od Alzheimeroveili Parkinsonove bolesti i ponekad se zaustavi isklupča pokraj kreveta. U vrlo velikom broju slučajeva,pacijent kraj čijeg se kreveta Oscar zaustavioumre tokom nekoliko sljedećih sati.◊Dva slovačka srednjoškolca su proputovala 200 kmkroz svoju zemlju u autobusu za gradski prevozkoji su ukrali u Banskoj Bistrici.“Dječak koji je vozio svakako je darovit. Vozilo jeostalo netaknuto”, kazao je vozač autobusa.Kad im je dosadilo, momci su parkirali vozilo naistom mjestu s kojeg su ga “posudili”. Lokalna prevoznafirma otkrila je šta se dogodilo tek nakonkontrole stanja tahometra.Prošle sedmice jedan se ljubitelj gradskog prevozadočepao tramvaja i njime nekoliko sati obilazioBratislavu.◊Izraelac koji je angažirao detektiva da otkrijevara li njegova kći muža, doznao je da nevjerna nijebila ona nego njegova žena.“Spasio sam brak svoje kćeri, ali i samoga sebe odžene koja je imala sve u životu, ali je ipak izabraladrugog”, rekao je prevareni muž koji je u međuvremenuzatražio rastavu.44 EUROPAAVGUST 2007

NEKA OPTUŽENI USTANE...VRIJEME JE DAODLUKA BUDEDONESENA!HOGARE STRAŠNI, PROGLAŠENSI KRIVIM ZBOG PLJAČKE IPUSTOŠENJA TRGOVINSKOGCENTRA...zabavaU PRVI MAH SAMNAMJERAVAODA TE OSUDIMNA GODINUDANA NAJTEŽETAMNICE ULONDONU......ALI MISLIM DATA KAZNA NEĆEUTICATI NA TVOJEBUDUĆE PONAŠANJE!ZATO SAM ODLUČIO DA ZA KAZNUU NAREDNIH GODINU DANA MORAŠSVAKI DAN SA ŽENOM U KUPOVINU!EUROPA MAGAZINE je ekskluzivni marketing partner NTV HAYAT za područje sjeverneAmerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglašavanja na najgledanijem satelitskomprogramu Hayata.Telefon: 678-985-0592 ili nam pošaljite e-mail na redakcija@europamagazine.info.Uvjerite se i sami. Reklamiranje na televiziji je pristupačnije nego što mislite!AVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 45

oglasiProdajaProdajem condominium na jezeru,Phoenix, Arizona, U.S.A.Tel: 1-602-628-2967Prodajem kuću u Sarajevu.Tel: u BiH +387-33-432-067, u U.S.A.1-904-371-5498 poslije 4 p.m.Prodajem plac na Vlašiću 600 m 2 .Tel: 1-214-228-5521Prodajem nov poslovni prostorpogodan za sve namjene(60 m 2 , 2 WC-a) u Zenici.Tel: Jacksonville, FL (904) 646-2921ili 904-303-5613.E-mail: hadziavdico@bellsouth.netProdajem kuću u Zadru 200 m 2 sadva stana, građena po zapadnimstandardima, čisto vlasništvo - urednipapiri.Hrvatska +385-23-325-189Prodajem teren u Zatonu kod Zadra,677 m 2 dozvoljena gradnja, 200metara od mora.Hrvatska +385-23-325-189Prodajem povoljno plac 1000 m 2 uKojčinovcu 5 km od Bijeljine. Placposjeduje asfalt, uličnu rasvjetu,struju, gradski vodovod.Tel: +1-904-636-8807Kuća sa okućnicom na prodaju ilizamjenu na lokaciji Tasovčići-Čapljina,cijena po dogovoruTel: 1-802-859-9026e-mail: didasinan@yahoo.comPovoljno za gradnju zemljište 2300m 2 sa svim komunalijama uz rijekuRadobolju, centar Mostara.Tel: 1-515-255-4689Prodajem kuću u Prnjavoru, u centrugrada, divno mjesto za živjeti ili zagradnju. Cijena po dogovoru.E-mail: fehimaolujic@msn.comMijenjam ili prodajem dvosobanstan u Varešu za isti ili jednosoban uZvorniku ili Bijeljini, sve po dogovoru.Tel: 1-480-894-6918Honda Pressure Washer 2500 PSI, 5,5HP. Tel: 678-575-1009RaznoMijenjam plac 1000 m 2 u Vlasenici(Toplik) za isti ili sličan u Federaciji.Može i doplata. Prednost ima Vogošća.Tel: 314-631-2430Mob: 314-249-6441Izdajem apartman-stan u basementusa posebnim ulazom i kuhinjom.Takođe tražim cimere.Tel: 678-698-8871Čuvam djecu. Sve informacije možetedobiti na tel:678-407-9297 ili 404-354-0443Potrebni travel agenti. Višeinformacija na:www.ytb.com/jurictravelili na tel: 1-904-248-9566.Čuvam malu djecu svih uzrasta,ponedeljak-nedjelja, Jacksonville,FL. Tel: 1-904-735-6999www.jeftinekarte.comPRETPLATAPoštovani čitatelji,ako ste zainteresovani da Vašomiljeni magazin svaki mjesecdobijate na kućnu adresu,nazovite nas na 678.985.0592ili popunite kupon za pretplatusa ove stranice i pošaljite ga naadresu:Europa Magazine(pretplata)448 W. Pike St.Lawrenceville, GA 30045,na telefaks 678.442.0490ili na e-mail adresu:redakcija@europamagazine.infoKUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČITekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________Europa Magazine (mali oglasi) ● 448 W. Pike St. ● Lawrenceville, GA 30045E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.985.0592 ● Fax: 678.442.0490KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $60.00NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER[ ] VISA, MASTER CARDIME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________ADRESA: ______________________________________________________________GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________ISTIČE: _____/________POTPIS: ________________________________________Europa Magazine (pretplata) ● 448 W. Pike St. ● Lawrenceville, GA 30045E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.985.0592 ● Fax: 678.442.049046 EUROPAAVGUST 2007

ImpressumAtlanta’s Nº1 Europa MagazineAdresa: 448 W. Pike St.Lawrenceville, Georgia 30045Sjedinjene Američke DržaveTelefon: +1 (678) 985 0592Telefaks: +1 (678) 442 0490servisne informacijeE-mail: redakcija@europamagazine.infoInternet adresa: www.europamagazine.infoIzlazi: jednom mjesečnoVlasnik:Esad MeđićKontakt informacijeambasada na području SADAmbasada Bosne i HercegovineEmbassy of Bosnia and Herzegovina2109 E Street NWWashington, DC 20037Telefon: +1 (202) 337 6473Telefaks: +1 (202) 337 2909E-mail: consularaffairs@bhembassy.orgWeb: www.bhembassy.orgGeneralni konzulat Bosne iHercegovineConsulate General of Bosnia andHerzegovina737 North Michigan Avenue, Suite 820Chicago, IL 60611Telefon: +1 (312) 951 1245Telefaks: +1 (312) 951 1043Veleposlanstvo RepublikeHrvatskeEmbassy of the Republic of Croatia2343 Massachusetts Avenue NWWashington D.C., 20008-2853Telefon: +1 (202) 588 5899Telefaks: +1 (202) 588 8936E-mail: consular@croatiaemb.orgWeb: www.croatiaemb.orgGeneralni konzulat RepublikeHrvatskeConsulate General of the Republic ofCroatiaP.O. Box 4591369 Lexington Ave., 11th FloorNew York, NY 10017Telefon: +1 (212) 599 3066Telefaks: +1 (212) 599 3106E-mail: croatian.consulat@gte.netAmbasada Republike SrbijeEmbassy of Serbia and Montenegro2134 Kalorama Rd., NWWashington, DC 20008Telefon: +1 (202) 332 0333Web: www.serbiaembusa.orgGeneralni konzulat Srbije i CrneGoreConsulate General of Serbia andMontenegro201 East Ohio Street, Suite 200Chicago, IL 60611Telefon: +1 (312) 670 6707Glavni i odgovorni urednik:Haris DelalićFotografija, grafika i dizajn:Dalibor ŠpalatInternet prezentacija:Damir ŠetkićDopisnik iz Evrope-BiH:Milan PekićLokalno:Enes SelimovićŠef marketinga:Dino KrgoAtlanta’s Nº1 Europa MagazineAddress: 448 W. Pike St.Lawrenceville, Georgia 30045United States of AmericaPhone: +1 (678) 985 0592Fax: +1 (678) 442 0490E-mail: editor@europamagazine.infoWeb address: www.europamagazine.infoIssued: monthlyPublisher:Esso MedicEditor-in-chief:Haris DelalićSenior Photographerand Graphic Design Manager:Dan Dalibor SpalatInternet Presentation:Damir SetkicFreelance writer from Europe:Milan PekićCommunity:Enes SelimovićMarketing manager:Dino KrgoAVGUST 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 47