HRVATSKE ŠUME 38 (10.8.1994.)

10. kolovoza 1994.SA MEĐUNARODNOG SKUPA ISTOČNO-ALPSKOG DINARSKOG DRUŠTVA"VEGETACIJA NAUHrvatskoj su od 3. — 7. srpnjau organizaciji Šumarskog fakultetaZagreb održani »23.dani Istočno-alpsko dinarskogdruštva za istraživanje vegetacije«,na kojima je sudjelovalo pedesetakznanstvenika iz Austrije, Italije,Slovenije i Hrvatske. Tema ovogodišnjihdana bila je »Vegetacija na Dolomitima«a medu znanstvenicima bilisu i prof. dr. Sandro Pignatti, direktorBotaničkog instituta u Rimu,prof. dr. Harald Niklfeld iz Beča,prof. dr. Paula Heiselberger iz Salzburga,prof. dr. Mitja Zupančič, dr.Andrej Seliškar i dr. Lojze Marčinkoiz Slovenske akademije znanosti idrugi. Već su i imena eminentnihznanstvenika obećavala specijaliziraniskup znanstvenika, što se je tijekomsimpozija i pokazalo, pa je održano16 referata koji su pobudili velikiinteres, a i tijekom održanih ekskurzijasu vodene žučljive znanstvenerasprave u prvom redu o sintaksanomnoj,ekološkoj, fitogeografskoj išumarskoj problematici.— Dogovor o organizaciju ovogsimpozija — rekao nam je prof. dr.Ivo Trinajstić sa Šumarskog fakultetau Zagrebu, predsjednik Organizacionogkomiteta — održan je u Nacio-Znanstvenici iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske okupljeni u»Istočnoalpsko-dinarskom društvu za proučavanje vegetacije«već godinama održavaju susrete, čiji su rezultati nova saznanjai novi znanstveni radovi o flori ovih zemalja.Franc Ferlin i Joso Vukelić, slovenski i hrvatski doministri za šumarstvo sa sudionicimaseminara »Vegetacija na Dolomitima« na Japetićuprvu »Hrvatsku floru — flora croatica«.Slijedeća znanstvena ekskurzijaposjetila je širu okolicu Samobora,gdje su sudionici mogli upoznati nizizuzetno zanimljivih i rijetkih biljakanaše flore (napr. Aristolachia Pallida,Sesleria Kalnikensis, Alvssum Samoborense,Betula Pubesens i dr.).Organizirali smo i znanstvenu ekskurzijuna Japetić, gdje smo vidjeliZaštićeni rezervat šumske vegetacije.Sve tri znanstvene ekskurzije su sezavršile onako kako je to prije stotinjakgodina zapisao mladi biologVladimir Nazor »s pijenjem i pjevanjemu seoskoj krčmi« — dodao je dr.Trinajstić.Treba dodati da je tijekom simpozijaodržana i Generalna skupština, nakojoj je u »Istočnoalpsko — dinarskodruštvo za proučavanje vegetacije«primljeno više mladih članova izHrvatske. Za predsjednika društva jeizabran dr. Ivo Trinajstić, za potpredsjednikaza Sloveniju dr. Mitja Zupančič,za Italiju prof. dr. Erika PignattiVikus, a za sekretara društva jeizabran prof. dr. Paul Heiselmaver.Radovi sa simpozija će biti objavljeniu »Acta botanica croatica« za 1995.g., a slijedeći će se simpozij društvaDr. Đuro Rauš sa znanstvenicima na trajnoj pokusnoj plohi u zaštićenom rezervatu šumskevegetacije na JapetićuRijetke vrste bilja zaslužuju da ih se prouči, a mnogo toga treba i zapisati i narisatinalnom parku Baverische Wald uNjemačkoj na 22. simpoziju društva,kada je Hrvatska preuzela obvezu organiziranjaovog simpozija. Tada jepredložena i tema simpozija: »Vegetacijana Dolomitima«.Simpozij se je dijelom odvijao u oblikuznanstvenih priopćavanja, kojasu održana u hotelu »Panorama« uZagrebu, a bili smo i na znanstvenimekskurzijama na Samoborskom gorju.Jedna od ekskurzija je imala zacilj Oštre, pa je iskorištena prilika dase sudionici podsjete na 120-godišnjicuosnivanja Hrvatskog planinarskogdruštva ( 1874. g.), kojeg je predsjednikbio Ljudevit Vukotinović, kojije zajedno s J. Schlosserom napisao iodržati 1995. g. u Raveretu u Italiji, uzjedan specijalizirani tečaj o modernimvegetacijskim istraživanjima unastavno-znanstvenom pokusnomobjektu Rab u Hrvatskoj.Vesna CUNIĆPosljednji dan skupaznanstvenika »Istočnoalpsko-dinarskogdruštvaza proučavanje vegetacije«,protekao je u razgledavanjuJapetića, planine snajvišim vrhom od 879 m, kojaje bila tom prilikom zanimljivasa stanovišta šumske vegetacije.Stoga su domaćin skupa togdana bile »Hrvatske šume« iUprava šuma Karlovac, a autobussa sudionicima skupa dočekalisu: mr. Ivan Mrzljak, pomoćnikdirektora Javnog poduzeća,koji ih je upoznao s osnovnimpokazateljima o»Hrvatskim šumama« i načinomgospodarenja šuma unas, te inž. Duje Pavelić, šefRazvojno-planskog odjela u UŠKarlovac, inž Pero Slavina, upraviteljŠumarije Jastrebarskoi Dražen Lovreček, revirnik.ZNANSTVENICI NA JAPETIĆUKAKO GOSPODARI PRIRODA?Skupu su se kasnije pridružili idr. Joso Vukelić, doministar zašumarstvo u RH, mr. FrancFerlin, državni sekretar za šumarstvou Ministarstvu za poljoprivredui šumarstvo Slovenije^dr. Slavko Matić, profesorna Šumarskom fakultetu u Zagrebui inž. Josip Dundović, direktor»Hrvatskih šuma«.Voditelji grupe znanstvenikadoktori Ivo Trinajstić i ĐuroRauš s Šumarskog fakulteta suupoznali znanstvenike sa specifičnostimavegetacije na Japetiću,posebno one vezane uzšumu. Prva je točka bio saniranikamenik u Reki Dragi, G. J.Plešivica, zatvoren prije 20 godina,na vrhovima kojeg se danasprostiru hrast medunac icrni grab, a na niže su dijeloveunesene crnogorične vrste.Slijedeći objekti su bile srednjai mlada šuma, pretežno bukovasastojina. Cilj gospodarenjaje bio pretvoriti panjaču(proredama i naplodnim sijekovima)u visoku sjemenjaču, učemu se je uspjelo. Neke odpredviđenih šumskih objekataznanstvenici nisu uspjeli obićizbog jake kiše, koja u ovimpredjelima zna iznenaditi, alisu vidjeli najljepšu livadu naJapetiću s obiljem raznolikogbilja, piramidu izgrađenu prije100-tinjak godina u Beču, grobniceJapoda koji su ovo područjenastavali prije naše ere, išto je najznačajnije — Rezervatšumske vegetacije, zaštitnu šumuu kojoj se gospodari isključivos ciljem zaštite. U ovom rezervatuje posebno govoreno ojednoj od stotinu trajnih pokusnihploha, koliko ih je Šumarskifakultet od 1977. — 1990. g.osnovao diljem Hrvatske, usklopu međunarodnog projekta»Čovjek i biosfera«.— Ova trajna pokusna plohabukove šume panonskog dijelaHrvatske — rekao je dr. ĐuroRauš, koji koordinira projekat— postavljena je 1982. g., kadasu popisana sva stabla i dobilabrojeve, a izvršena je i izmjeradrvne mase. Tada su na plohivelikoj 1 ha, bila 304 stablabukve i 59 stabala javora iOTL-a sa ukupno 485.3 m'drvne mase. Druga izmjera jeizvršena 1993. g. i pronađenasu 263 bukova i 31 javorovostablo s ukupno 555.5 m 3 drvnemase. U trajnim pokusnim plohamanema gospodarenja,osim djelovanja prirode. Cilj jekomparativno istraživanje uobjektima u kojima gospodaričovjek i objektima u kojima»gospodari priroda«. U svih stopokusnih ploha, postavljenih urazličitim ekosustavima na našimprostorima, pratimo i razlikes ostalim plohama, postavljenimu susjednim zemljama.Istraživanja su dosada vršenau više od trideset raznih specijalnosti,a plohe su otvorene zasve zainteresirane znanstvenike...Nakon obilaska objekata održanje zajednički ručak u Planinarskomdomu Japetić, tijekomkojega su gosti iz susjednihzemalja konstatirali da suvrlo zadovoljni onim što su vidjelii doživjeli_ i zahvalili nagostoprimstvu Šumarskom fakultetu,»Hrvatskim šumama« iHrvatskoj.V. C.