HRVATSKE ŠUME 38 (10.8.1994.)

IO. kolovoza 1994.bar dio svog vremena posvetio razminiranjuterena oko Dubrovnika i sjoš jednim borcem HV razmniniraopreko tisuću ha zemljišta i uništiopreko 2.500 neeksplodiranih ubojnihsredstava. Istovremeno je radio i usvom reviru. Očito je skromnost jošjedna od vrlina ovog čovjeka, od kojegsmo uspjeli saznati samo podatkeiz njegove Knjige čuvanja, koju je togdana_ potpisao upravitelj:— Što sjemenom, što sadnicama naovom reviru je u posljednje dvije godinepošumljeno oko 300 ha zemljišta.Radili smo uglavnom četinjačama,kao što su bor i cer, a sadili smo inešto ljekovitog bilja, što će jednogdana vjerojatno biti jedan od našihsporednih proizvoda. Sakupljali smoi sjeme kadulje. Prošle smo godine naovom reviru riperali oko 65 ha zemljišta,a izgradili smo i šest km prometnica.Na riperano zemljište smounosili dub i česminu. Osim togaizvršili smo njegu na preko 100 ha tijekomove godine pročupavanjemmladih sadnica bora, jer ih je bilo ido 100.000 na ha, pa smo ih reduciralina desetinu. Ove su sadnice izniklenakon požara u 1991. godini. Ove smogodine u predjelu Veleč izriperalioko 65 ha zemljišta i sadili čempres,bor i cedar, te unosili sjeme duba medunca,lovora i česmine. Iz donacijesmo dobili sredstvo »Terakoten«, kojeje stimulator rasta, a zadržava i vodu,Jedna od tipičnih šuma u južnom dijelu Šumarije Dubrovnik u kojoj je prisutan piramidalni čempres.DUBROVAČKE ŠUME U RATUNa području Šumarije Dubrovnik(Kupari - Slano) dočekaonas je manji požar koji su prethodnuvečer izazvale granate sa obližnjihpoložaja srpskih terorista. Ovogputa nije bilo velikih napada i pucnjave,palo je tek toliko granata da bise rastjeralo turiste i izazvao još ponekipožar, dakle - uništio turizam.Putujući okolinom Dubrovnika lako\e vidjeti da su se Srbi trudili da te ciljevei ispune: gotovo sve šume okoDubrovnika stradale su još 1991. godine,a većina okolnih mjesta je potpunouništena.».. .Udanašnje vrijeme utjecaj šumskihpožara poprimio je zabrinjavajućerazmjere« - piše u Programuobnove i zaštite opožarenih površinanakon ratnih razaranja općine Dubrovnik,čiji su predlagači bili ŠumarijaDubrovnik i Zavod za prostornoplaniranje i zaštitu čovjekove okolineOpćine Dubrovnik — »što je naročitodošlo do izražaja tijekom ratnog razdoblja.Od početka listopada 1991. g.do konca siječnja 1992. g. u šumskimpožarima izgorjelo je prema nezvaničnimpodacima 13.280 ha šuma išumskih zemljišta...«Ovakav podatak potvrđuje i upraviteljŠumarije Dubrovnik AndrijaRubin, dipl. ing. s kojim smo obišliizgorjele površine šuma i šumskihzemljišta na Srđu, Žarkovici, Pelješcu... Objašnjava da su postrojbeJNA i srpskih ekstremista 1991. godineokruživali Dubrovnik sa svih stranai uništavali sve što se je moglouništiti; prije svega prirodni okoliš,koji je najlakše gorio, a gasiti je bilonemoguće, jer je mnogo toga bilo minirano.I danas je neke požare teškogasiti, jer cijelo područje još uvijek nijeu potpunosti očišćeno od mina...»... U požarima tijekom rata* —nastavlja se u Programu obnove:»stradale su šume koje su kao najvrijednijebile proglašene zaštićenimobjektima prirode: Hortikuiturni spomenikprirode Arboretum u Trstenom,park šuma »Osmoliž«, park šuma»Šumski predjel između Brsečinai Trstenog«. Izgorjeli su značajni krajolici:»Rijeka dubrovačka« i djelomičnoznačajni krajolik »Uvala Prapratno«,stradala je park šuma na Srđuiznad Dubrovnika i Botanički vrtna otoku Lokrumu, koji je specijalnirezervat prirode, te park šuma »Gornječelo« na otoku Koločepu.Također su u ovom ratu uništene upožaru zaštićene biljne vrste, kaoskupina smrekovih stabala u Platu.Uništeni su i svi genetski sjemenskiobjekti za sakupljanje šumskog sjemenaborova i čempresa »Velja Njiva«kod Kune, predjel Rudine u Pri-DUBROVNIKU U POHODENEUNIŠTIV SKLADTijekom rata je na dubrovačkom području opožareno preko 13 tisuća ha šuma i šumskih zemljišta.Međutim, Dubrovčani su stoljećima branili grad i njegovu okolinu i još su jednom pokazali kako seodnose prema svojim najvećim vrijednostima: slobodi, čovjeku, prirodi...morju i čempresove sastojine u Konavlima.U požarima su nestale zaštićene životinjskevrste: ptice pjevice, pticegrabljivice, vjeverice, puhovi, a uništenasu i njihova staništa i obitavališta,što će imati nesagledive posljedicena obnovu životinjskog svijeta naovim prostorima.Oko 40 posto izgorjelih površina biloje prekriveno mladim kulturamaborova i ostalih vrsta do visine 0,50m, te ne postoji mogućnost prirodneobnove.Velike površine stradale u požarimazahvatit će erozijski procesi spiranjatla poslije kiša. Ukoliko se procesProgramom obnove šuma nespriječi, ostat će gole površine bez tlana kojima se više neće moći obnovitišuma...«»HRVATSKE SUME« I OBNOVADUBROVNIKAŠto su do danas poduzele »Hrvatskešume« i Šumarija Dubrovnik kakobi spriječile proces potpune devastaciješuma i tala na zgarištima? -pitali smo inž. Rubina, obilazeći područjena kome je plamtio požar.- Nikada na dubrovačkom područjunije bilo urađeno toliko kolikoje urađeno u posljednje dvije do trigodine, zahvaljujući razumijevanjuna koje smo naišli u »Hrvatskim šumama«i Upravi šuma Split. Izvanplanova jednostavne i proširene biološkereprodukcije izgradili smooko 30 km šumskih vlaka s elementimašumskih cesti, izvršili njegu napreko 100 ha, riperanjem pripremilioko 100 ha zemljišta za pošumljavanje,izvršili pošumljavanje na preko100 ha zemljišta... Naravno, trebaloje prije toga izvršiti deminiranje terena...Upravitelj Šumarije je usput obavioi nekoliko razgovora s predsjednicimavatrogasnih društava, koji su jošjednom ukazali na nedostatak opremei molili pomoć Šumarije. Što se tumože učiniti - pita se inž. Rubin -jer su »Hrvatske šume« već izdvojilesredstva koja su dostavljena Vatrogasnojzajednici Hrvatske, a potrebnasredstva za gašenje još nisu stiglau profesionalna i dobrovoljna vatrogasnadruštva. Ipak, možda se možepomoći nekim sredstvima koja su vatrogascimapotrebna, kao što su motornepile?Skupljajući izvješća o požarima isvemu što se događa u šumama obišlismo i nekoliko čuvara šuma. Požarje prethodne noći izazvan napodručju koje čuva Đuro Brač iz LugarniceTopola, jedan od prvih braniteljaDubrovnika i Hrvatske. Đuro je,nakon što je sudjelovao u borbamana prvim linijama bojišnice, još dokojeovdje želimo testirati. Rezultatinam još nisu poznati. Imamo i određenihproblema na nekim dijelovimarevira, jer su seljaci dobili koze kakobi »premostili« vrijeme do normalizaciježivota na ovom području, a mismo krenuli s riperanjem i pošumljavanjem,što njima na odgovara. Mislimda će s njima trebati tražiti nekedogovore...Na odlasku smo obišli novopošumljeniobjekat Visočani, u koji su unesenihrast medunac, česmina, čempresi lovor. Pošumljavanje je izvedenou proljeće, jer su sadnice bile vrlojeftine, pa rezultati i nisu najbolji.Forsiramo jesenju sadnju — kaženam upravitelj — i tada postižemodobre rezultate. Ovogodišnja suša ćesigurno još smanjiti uspjeh pošumljavanjana ovom objektu, ali neke vrstese dobro drže, posebno čempres...Privatne šume u Konavlima i drugim mjestima stradale su isto toliko koliko i šume udržavnom vlasništvu.