Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

2 kronika sdžProslava Sv. DujmaTradicionalnom procesijom od splitskekatedrale duž Rive do prigodnog oltara naTrgu Franje Tuđmana, gdje je svečano misnoslavlje predvodio venecijanski patrijarh kardinalAngelo Scola, proslavljen je blagdan Sv. Dujma,zaštitnika Splita.

4 kronika sdžKRONOLOGIJA DOGAĐAJA21. travnja21. travnjažupanijska skupštinaODRŽANA KONSTITUŽUPANIJSKE SOdržana je 4. sjednica skupštine Turističke zajedniceSplitsko-dalmatinske županije na kojojje prezentirana i usvojena „Strategija kulturnogturizma Splitsko-dalmatinske Županije“.22. travnjaDan planete Zemlje. Ovogodišnja svjetska kampanjanosi naziv "Zaštitimo naš dom - planetuZemlju." Dan planete Zemlje prvi put je obilježen22. travnja 1970. godine na poticaj američkogsenatora Gaylonda Nelsona, kada su organiziraniprvi masovni protesti za zaštitu okoliša. Dvadesetgodina poslije u takvim protestima sudjelujeviše od 200 miliona ljudi širom svijeta koji suprepoznali da je zaštita okoliša konačno postalaopća javna briga. Planeta Zemlja nastala je prijecca 4.600 miliona godina kad se od plinova i kosmičkeprašine zgusnula u divnu, čvrstu i plavukuglu, neznatno spljoštenu na jednom polu, ali idalje takvu da je u nju lako zaljubiti se. Ukoliko sene dogodi neka nepredviđena nezgoda, kao npr.to da se Sunce ugasi, postojaće još 10.000 milionagodina. Može nam izgledati velika, ali Zemljaje tek neznatno zrnce u univerzumu i u pravomsmislu riječi je jedno veliko globalno selo.Dana 19. lipnja 2009. održana je konstituirajućasjednica Županijske skupštineSplitsko-dalmatinske županije.Sjednicu je kao ovlaštenica Vlade RepublikeHrvatske, do utvrđivanja najstarijegvijećnika Županijske skupštineotvorila i vodila Elena Nosić, predstojnicaUreda državne uprave u Splitskodalmatinskojžupaniji.23. travnjaNa inicijativu Centra za neohumanističke studije,a pod pokroviteljstvom International Trust Fundfor Demining and Mine Victims Assistence (ITF)iz Ljubljane, u suradnji sa Rotary klubom Karlovac,Hrvatskim centrom za razminiranje i Karlovačkomžupanijom tiskana je slikovnica „Pazimine“.Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježavase 23. travnja svake godine kao simboličandatum u svjetskoj književnosti jer su toga dana1616. godine umrli Miguel de Cervantes i WilliamShakespeare, a sama zamisao zasniva se na katalonskomobičaju darivanja knjiga i ruža na danSvetog Jurja. Odluka o obilježavanju Svjetskogadana knjige i autorskih prava donesena je naOpćoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu1995. godine.U mnogim našim krajevima na Sv, Jurja ljudi suukrašavali zelenilom i cvjetnim vijencima stoku,palili krijesove i pjevali obredne pjesme. „ZeleniJuraj“, osoba pokrivena zelenilom, središnja jefigura ovih lijepih pastirskih običaja kojima seslavilo dolazak proljeća.24. travnjaPotpisani Ugovori iz područja zaštite okoliša ienergetske učinkovitosti.25. travnjaNakon intoniranja državne himne isvečane pjesme Splitsko-dalmatinskežupanije izabrano je Mandatno povjerenstvou sastavu: Kruno Peronja,predsjednik, te Tomislav Gruica i mr.sc.Boris Ćurković, članovi. PredsjednikMandatnog povjerenstva obavijestioje Skupštinu o provedenim izborima iimenima izabranih vijećnika, te o mirovanjimamandata i podnijetim ostavkamavijećnika, te njihovim zamjenicima.Skupština je prihvatila izvješće i verificiralamandate vijećnicima.Kao najstariji vijećnik dr. Ante Nosićpreuzeo je vođenje sjednice, te pozvaovijećnike da dadu svečanu prisegu.Prisegli su i svojim potpisom to potvrdilinovi vijećnici Županijske skupštine:Vesna Alać, Nikola Andačić, SanjaBaraba, Danica Baričević, Joško Bilić,Igor Borozan, Inga Čavrlj, mr.sc. BorisĆurković, Neven Ćurković, SrđanGjurković, Silvana Glavina, TomislavGruica, Nada Grubišić-Čabo, MilivojJuričić, Mirko Klarić, Luka Kolovrat,Stjepan Kolovrat, Matko Kuzmanić,Milan Lažeta, Jelica Linčir, Dijana Livaja,dr. sc. Dujomir Marasović, AnteMihanović, Zvonimir Matković, ZdravkoMulić, Živko Nenadić, dr. Ante Nosić,dr.sc. Ante Obad, Kruno Peronja,Mate Tomislav Peroš, Ivan Protrka,Veljan Radojković, Filip Radoš, TomislavRežić, mr.sc. Siniša Rudelj, PetroslavSapunar, Ivan Serdarević, AnteSesardić, mr.lu. Silvia Siminiati, JakšaSokol, Duje Sučić, Goran Sučić, PeroŠkarica, Branko Škokić, mr.sc. ŽeljkoŠundov, Ranko Topić, Jozo Vidić, ViceVisković, Andrea Vrgoč, Fabijan Vuletići Stipe Župić.Zatim je izabran Odbor za izbor i imenovanja.Za predsjednika Odbora izabranje Stjepan Kolovrat, a za članove:mr.sc. Željko Šundov, Mirko Klarić,Ante Mihanović i Zdravko Mulić.Održan teniski turnir u Makarskoj

8 kronika sdžžupanijsko poglavarstvoKRONOLOGIJA DOGAĐAJAIZ RADA PO30. svibnjaU Makarskoj održana manifestacija Biciklijada2009.31. svibnjaSvjetski dan nepušenja.1. lipnjaPolaganjem vijenaca ispred Središnjega krila nagroblju "Lovrinac" i misom za poginule braniteljeu crkvi svetog Ante na Poljudu, obilježena je18. godišnjica ustrojavanja 114. brigade ZNG-a.Slavna 114. brigada osnovana je 1. lipnja 1991.godine. Svoj nemjerljiv doprinos pripadnici 114.brigade dali su u oslobodilačkim operacijama"Peruča", "Maslenica", "Zima 94.", "Ljeto 95." iu "Oluji". Sjetimo se samo ključne akcije pripadnikapostrojbe tijekom neprijateljskog pokušajazauzimanja planine Moseć na drniškoj bojišniciu siječnju 1993. godine, kada su bojovnici 114.brigade neprijatelju nanijeli velike gubitke.3. lipnjaU cijeloj Županiji svečano proslavljena svetkovinaSv. Antuna.4. lipnjaMeđunarodni dan nevine djece – žrtava agresije.Zgroženi brojem nevinih dječjih žrtava u Palestinii Libanonu, Ujedinjeni narodi su 19. kolovoza1983. proglasili 4. lipnja Međunarodnim danomnedužne djece žrtava agresije. Taj bi dan trebaopodsjetiti ljude širom svijeta kako mnoga djecapate zbor različitih vidova zlostavljanja. Taj dantakođer naglašava važnost zaštite prava djecei međunarodne borbe protiv nasilja nad djecom.Godine 2006. na snagu je stupio protokolo sudjelovanju djece u ratnim sukobima. Premaizvješćima Ujedinjenih naroda, u posljednjih desetgodina u ratnim je sukobima poginulo dvamilijuna djece, šest milijuna djece je ranjeno, aoko milijun je ostalo bez roditelja. Ovaj dan naspodsjeća da je nasilje nepotrebno, posebno naddjecom, koja se i ovako i onako ne mogu od njegaobraniti.Svjetski dan zaštite okoliša; Dan zaštite planinskeprirode u RH. Na prvom globalnom sastankuo okolišu u Stockholmu 1972. godine - okupilo se113 država koje su priredile zajedničku izjavu opotrebi međunarodne suradnje u zaštiti okoliša.Program zaštite okoliša nazvan je UNEP.7. lipnjaU Radošiću održana šesnaesta seoska olimpijada.Uz bogat kulturno-zabavni programs gostima iznenađenja, bogatu lutriju, izložbeno-prodajnisajam te široku gastronomskuponudu brojni posjetitelji mogli su pogledatinatjecanja u skoku u dalj s mjesta, kamena sramena, bacanja balote u bubanj s konja, potezanjaklipa, jačanja, borbi na gredi, potezanjakonopa, utrke magaraca, obaranja ruku, teu završnici atraktivne revije bikova - bikijade.Na sjednici Županijskog poglavarstvaodržanoj 12. svibanja 2009.godine. prihvaćeno je Izvješćeo provedbi nacionalne strategijesuzbijanja zlouporabe opojnihdroga za 2008. godinu. Izvješćeje podnio dr.Željko Kjučević, voditeljeSlužbe za prevenciju bolestiovisnosti Nastavnog zavodaza javno zdravstvo Splitsko-dalmatinskežupanije. Dr. Ključevićizvijestio je Poglavarstvo o raduŽupanijskog povjerenstva za suzbijanjezlouporabe opojnih droga.Prikupljanje podataka, analizasadašnjeg stanja, praćenjeostvarenja programa definiranogNacionalnom strategijom i Akcijskimplanom Vlade Republike Hrvatske,te Akcijskim planom našeŽupanije bili su u fokusu radaPovjerenstva. Također, Povjerenstvoje nastojalo uskladiti aktivnostiu svim segmentima društvauz ovu problematiku, te animiratijedinice lokalne samouprave.Županijsko poglavarstvo je prihvatiloZaključak o prethodnojsuglasnosti na Ugovor o sufinanciranjuprograma uređenja spojneceste od ŽC 6163 do objekta„Zvjezdano selo Mosor“, Odlukuo raspodjeli dijela sredstava proračunanamijenjenih zdravstvu,te Zaključak o sufinanciranjuprograma projekata veteranskihudruga. Prihvaćena je Odluka oraspodjeli sredstava potpore odstrane Ministarstva turizma namijenjenihsufinanciranju službemedicinske pomoći u turističkojgodini 2009., Odluku županijskogPovjerenstva o korisnicimastipendija za mlade nadarenesportaše, te zaključke o raspodjelisredstava krajnjim korisnicimau području rekreacije, športai kulture za 2009. Poglavarstvoje prihvatilo Zaključak o isplatisredstava krajnjim korisnicima zarealizaciju programa javnih potrebau područjima prosvjete, teOdluku o preraspodjeli sredstavaProračuna Splitsko-dalmatinskežupanije namijenjenih srednjemškolstvu.Poglavarstvo je prihvatilo Zaključako davanju prethodne suglasnostina Program zaštite, održavanja,očuvanja, promicanjai korištenja zaštićenih prirodnihvrijednosti za 2009. sa cjenikomusluga. Program je izradila Javnaustanova za upravljanje zaštićenimprirodnim vrijednostimana području Splitsko-dalmatinskežupanije. Donijeta je Odlukao raspisivanju Natječaja za provedbuPrograma kreditiranja razvitkapoljoprivrede i agroturizmaSplitsko-dalmatinske županijeza 2009., te odluke o raspodjelidijela sredstava proračuna namijenjenihgospodarstvu, razvitku iobnovi i turizmu.Na sjednici 26. svibnja 2009.godine prezentiran je Gospodarstvenivodič Splitsko-dalmatinskežupanije. Ovaj vodič nalazi se nainteraktivnom romu, ali će uskorobiti i na službenim stranicamaŽupanije. U vodiču Županija prezentirasvim potencijalnim ulagačima,gospodarstvenicima svojegospodarstvo preko gospodarskihzona, turističke ponude, svihvažnijih gospodarski projekata(kao što je eko-etno selo). Takođerovaj vodič sadržava i adresaru kojemu se nalaze adrese svihtvrtki sa područja županije, kao iadresar svih upravnih odjela Županije.Cilj Gospodarstvenog vodičaje pružiti sve potrebne informacijekoje mogu poslužiti svimzainteresiranim investitorima, aujedno i predstaviti gospodarstvožupanije. Gospodarstveni vodičbiti će dostupan i u verziji na engleskomjeziku.Ana-Marija Škorić

županijsko poglavarstvokronika sdž9GLAVARSTVAKRONOLOGIJA DOGAĐAJA8. lipnjaZapovjednik skupine brodova NATO saveza kontraadmiralGiovanni Gumiero posjetio Županiju.9. lipnjaOdržana Međunarodna konferencije o pomorskojznanosti "IMSC 2009". Stručni skup, nakojem je prezentirano 40 znanstvenih radova izHrvatske i inozemstva. Konferencija je upriličenau sklopu 13. kulturne manifestacije „Dobro jutro,more“ koju tradicionalno organizira Općina Podstrana.Radovi obuhvaćaju područja kao što supomorstvo, pomorsko naslijede u Hrvatskoj, brodogradnja,menadžment, turizam, međunarodnopravo mora, hidrografsko inženjerstvo itd.12. lipnjaU etno-eko selu Dol, općina Postira prezentiranje projekt etno-eko sela.18. lipnjaŽupaniju su posjetili vodstvo i članovi DVD „Mladost“Kaštel Sućurac.U prostorijama Ministarstva poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja održan je prvi sastanakorganizacijskog odbora Drugog hrvatskog kongresao ruralnom turizmu.19. lipnjaOdržana konstituirajuća sjednica Županijskeskupštine Splitsko-dalmatinske županije.Prigodom 22. lipnja Dana antifašističke borbe izaslanstvoSplitsko-dalmatinske županije položilasu vijence ispred spomen križa domobranima,središnjeg križa na Lovrincu i spomen kosturniceborcima NOB-e., i ispred zgrade Splitsko -dalmatinskežupanije na spomenik zatvaranima,proganjanima , mučenima i strijeljanima. U imeSplitsko-dalmatinske županije vijence su položilizamjenici župana Visko Haladić i Luka Brčić.Rumin24. lipnjaOdržana zajednička svečana sjednica Županijskeskupštine i Gradskog vijeća Grada Splitapovodom Dana državnosti.U cijeloj Županiji proslavljen blagdan RođenjaIvana Krstitelja.29. lipnjaŽupan primio Milenu Šijan, osvajačicu vrha MountEverest.1. srpnjaNastupni posjet veleposlanika Japana u RepubliciHrvatskoj Yoshioa Tamaura Splitsko-dalmatinskojžupanijiZvjezdano selo “Mosor“

gospodarstvo, razvitak i obnova kronika sdž 11Stručni skupovi u sklopu projekta ''KUTAK ENERGETSKE EFIKASNOSTI''- PLINOFIKACIJA ŽUPANIJE I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA PRIRODNOG PLINA -ENERGETSKA UČINKOVITOST INSTALACIJA GRIJANJA/HLAĐENJA -Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje,Sveučilište u SplituSplit, 12. svibnja i 16. lipnja 2009. godineNa Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu, održan je, 12. svibnja 2009. godine,Stručni skup na temu plinofikacije Splitsko-dalmatinske županije i mogućnostima korištenja prirodnog plina. Organiziranjestručnih skupova jedna je od aktivnosti koje splitski FESB i Splitsko-dalmatinska županija provode u okviruKutka energetske efikasnosti (o čijem otvaranju je bilo govora u prošlom broju Kronike). Ovom prigodom cjelokupnaaktivnost je bila podržana i od strane Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Razred inženjera strojarstva– Područni odbor Split).Skup je okupio oko četrdeset sudionika, pretežito predstavnike projektantskih tvrtki i ovlaštene projektante. Skupje otvorio Ranko Vujčić, pomoćnik pročelnika za industriju, energetiku, promet i veze u Splitsko-dalmatinskoj županiji,koji je u uvodnom predavanju prikazao dinamiku realizacije projekta plinofikacije Županije. Prof. Miljenko Šunić, predsjednikHrvatske stručne udruge za plin, objasnio je zašto plin ima stratešku ulogu u energetici Splitsko-dalmatinskežupanije, dok su predstavnici tvrtki Vaillant GmbH - Predstavništvo u RH i Geberit d.o.o. predstavili svoje proizvodneprograme, i to kotlove na plin i pripadajuće plinske instalacije.Još jedan skup o mogućnostima korištenja plina i energetskoj učinkovitost instalacija grijanja/hlađenja održan je16. lipnja 2009. godine. Skup je organizirala Splitsko-dalmatinska županija i tvrtka ''Danfoss Hrvatska'' uz podrškusplitskog FESB-a.Skup je ovom prigodom otvorio dr.sc. Zlatko Jankoski, stručni suradnik za energetiku pri UO za gospodarstvo,razvitak i obnovu, dok su od predstavnika Splitsko-dalmatinske županije skupu prisustvovali Jakov Kuljiš i Ranko Vujčić.Od mnogobrojnih tema poseban interes izazvalo je predavanje ''Hidrauličko uravnoteženje sustava s varijabilnimprotokom'' tokom kojeg je predstavljena mogućnost uštede upotrošnji energije sustava za grijanje i hlađenje. Navedenimrješenjem, koje podrazumijeva jednostavne zahvate na postojećimpostrojenjima, odnosno uključivanje određenih elemenataregulacije u okviru cijevne instalacije novog postrojenjaza grijanje i hlađenje, dokazana je u praksi mogućnostuštede u potrošnji energije i do 50%.Osim teoretskog predavanja o mogućnostima hidrauličkoguravnoteženja sustava grijanja i hlađenja, prikazan je utjecajistog i u praksi na demonstracijskom panelu. Na taj način jesvim sudionicima predočeno koje su razlike u radu ''klasičnog''sustava grijanja i hlađenja u odnosu na ''uravnoteženi''sustav, odnosno na koji način se postižu uštede u potrošnjielektrične energije.Aktivnostima ''Kutka energetske efikasnosti'' istaknuti suneki od ciljeva Splitsko-dalmatinske županije na područjuenergetike, dok su sama predavanja dotaknula dvije vrlo važneteme za našu županiju, i to korištenje plina (u sklopu aktivnostiplinofikacije županije), te ušteda u potrošnji energije (uokviru aktivnosti poticanje energetske efikasnosti).Tokom skupa iskorištena je prigoda za promoviranje projekta''EASY'' (Inteligentna energija – Europa), na kojem Splitsko-dalmatinskažupanija surađuje sa partnerima iz Grčke,Italije i Španjolske, a o kojem je bilo već govora u izdanjimaKronike.

12 kronika sdžgospodarstvo, razvitak i obnovaNATO RADIONICA NAPREDNOG ISTRAŽIVANJAUTJECAJ ENERGETSKIH OPCIJA NA SIGURNOST REGIJEMedILS – Mediteranski institut za istraživanje životaSplit, 17.- 20. lipnja 2009. godineNa temeljurezultataprijašnje radionice,održaneu Napulju(Italija) 01.-04. srpnja2007. godineradnog naslova''Održivaproizvodnja ipotrošnja energije i utjecaj na okoliš'', uSplitu je organizirana nova ''NATO Radionicanaprednog istraživanja''. Za mjestoodržavanja radionice odabran je ''Mediteranskiinstitut za istraživanje života''na Marjanu, gdje su se između 17. i 20.lipnja 2009. godine okupili stručnjaci sapodručja energetike iz 15 zemalja Europei Mediterana, članica i partnera NATO saveza.Radionica je organizirana od stranesplitskog FESB-a i Prirodoslovno-matematičkogfakulteta, te Sveučilišta u Napulju(Italija), dok ju je uz ostale financijskipodržala i Splitsko-dalmatinska županija.Važno je napomenuti da se navedena aktivnostodvija u sklopu NATO-ovog programa''Znanost za mir i sigurnost'' (eng.The NATO Science for Peace and SecurityProgramme).Ovogodišnja NATO radionica, radnognaslova ''Utjecaj energetskih opcija na sigurnostregije'', obuhvaćala je teme kaošto su energija, okoliš i održivost ali usvjetlu energetskih opcija s kojima su suočenezemlje Europe i Mediterana. Svese više pitanje o energetskoj sigurnostipojedine regije povezuje uz lokalno raspoloživeizvore energije, sa posebnim naglaskomna razvoj visokoučinkovitih tehnologijaza proizvodnju električne energijeiz sunčeve energije i energije vjetra,te energije biomase. Također, sigurnost uopskrbi energijom pojedine regije ovisi i oprirodi i kvaliteti izvora energije, odnosnoo prirodi područja odakle se isti dobavlja.Ta i mnoga druga pitanja, a sve u vezitehničkih, financijskih, pravnih i institucionalnihbarijera uspostavljanju novihenergetskih politika, diskutirana su tokomradionice.Kao predstavnik Splitsko-dalmatinskežupanije na radionici je sudjelovao dr.sc.Zlatko Jankoski, koji je u ime župana pozdraviosve prisutne te im zaželio dobrodošlicui uspjeh u radu tokom četiri radnadana, te je kasnije, tokom radionice,održao predavanje na temu ''Sigurnostdobave energije u Splitsko-dalmatinskojžupaniji''. U svom predavanju posebno seosvrnuo na potencijale skorašnje plinofikaciježupanije i potencijale prijavljenihprojekata proizvodnje električne energijeiz obnovljivih izvora energije, te na realnaograničenja elektrodistribucijske mreže.Cjelokupna radionica protekla je u vedromi prijateljskom raspoloženju čemu jedoprinjelo i ozračje samog Instituta i njegovookruženje. Nakon svakog predavanjasljedile su diskusije u trajanju od 15-20 minuta tokom kojih bi se komentiraloizneseno, odnosno konstruktivno izmjenjivalaiskustva. Tokom 4-dnevne radioniceostvareni su mnogobrojni kontakti sainozemnim stručnjacima, kao na primjersa predstavnicima iz Finske koji su ponudilisvoja znanja i iskazali interes zasudjelovanje u izradi Energetskog planaSplitsko-dalmatinske županije, odnosnoDalmatinske regije.Od značajnijih zaključaka koji su donesenitokom radionice može se istaknutizabrinutost stručnjaka o realnostipostizanja međunarodno definiranih ciljeva,među kojima je i jedan od ciljevaEuropske unije poznat po nazivu ''3 x 20

gospodarstvo, razvitak i obnovakronika sdž13Hrvatskog energetsko društvo (HED) zaklada''Hrvoje Požar'' ovogodišnju nagradu''Hrvoje Požar'' za 2009. na području ''popularizacijaenergetike'' dodijelilo Upravnomodjelu za gospodarstvo, razvitak i obnovuSplitsko-dalmatinske županije.do 2020'', te zabrinutost u vezi buduće sigurnosti dobaveplina iz Rusije.Predzadnji dan radionice organizirana je oproštajnavečera u vojnoj luci ''Lora'' (Mornaričko-školski centar),kojoj je bio domaćin Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.Svi sudionici bili su više nego zadovoljni sa uspjehomi organizacijom radionice, te su izrazili želju da u skorašnjojbudućnosti ponovno posjete Split. Posebne zahvaleupućene su prof. Barbiru sa splitskog FESB-a koji je bioglavni ''spiritus movens'' u pripremi i provedbi NATO-overadionice u MedILS-u.Zlatko Jankoski, dr. sc.MedILS - Mediteranski institutza istraživanje života

14 kronika sdžgospodarstvo, razvitak i obnovaPROMOCIJA PRVE GENERACIJEŠKOLE O EU PROJEKTIMAPrva generacija polaznika Škole''Upravljanje programima i projektimafinanciranih iz bespovratnih sredstavaEU'', 29. svibnja 2009. godine naEkonomskom fakultetu u Splitu u prostorijamaVijećnice dekanata svečanoje proslavila završetak obrazovanja.Prisutnima su čestitali i govorom ihpozdravili zamjenik župana Luka Brčić,dekan Ekonomskog fakulteta uSplitu prof. dr. sc. Branko Grčić, direktorAgencije za razvoj Splitsko-dalmatinskežupanije Srećko Radnić i prof.dr. sc. Maja Fredotović, prodekanicaEkonomskog fakulteta u Splitu. Pritomsu izrazili zadovoljstvo međusobnomsuradnjom i uspjehom Škole i naglasilikako se nadaju još većem brojupolaznika na jesen. Tom prigodom, uime organizatora i izvođača programa,Andrijana Parić iz tvrtke Razbor d.o.o.uručila je potvrdnice polaznicima.Polaznici koji su uglavnom djelatnicijedinica lokalne samouprave ovim suprogramom cjeloživotnog obrazovanjastekli praktična znanja koja će im omogućitilakšu pripremu i prijavu projekatana natječaje za bespovratna sredstvakoja Hrvatskoj kao zemlji kandidatustoje na raspolaganju kroz programepretpristupne pomoći EU. RepublikaHrvatska za razdoblje 2007.-2012.kroz pretpristupni program IPA imana raspolaganju 910,2 milijuna eura.Stoga je neophodno ojačati kapacitetelokalnih i regionalnih predstavnika zarazumijevanje politika i programa EU,a ova edukacija upravo to ima za svojuglavnu svrhu.Nakon završetka školovanja u trajanjuod 5 trodnevnih ciklusa svi polaznici suosposobljeni identificirati i definirati problemei ciljeve koji se žele riješiti/postićikroz projekt, prepoznati i razraditi idejeza razvoj potencijalnih projekata, identificirativlastite snage i slabosti unutarorganizacije (institucije), identificirati idefinirati projektne partnere, odabratistrategiju koja će se primijeniti u izradii implementaciji projekta (razradaprojektnih ciljeva i aktivnosti), definiratitroškove i izrade proračun projekta, teprimijeniti osnovne alate koji su potrebniza adekvatno upravljanje projektom(menadžment).Po završetku svečanosti i sami sudionicisu izrazili zadovoljstvo što su prošliovako kvalitetnu edukaciju, te su snama podijelili svoje utiske :'' Škola je bila jako korisna, kvalitetnopripremljena i odrađena. Sve pohvalepredavačicama koje su bile neiscrpnovrelo informacija, praktičnih savjeta iprepune iskustva u pisanju, evaluiranjui provedbi projekta. Moje mišljenjeje da smo dobili najkvalitetniju obuku inajkvalitetnije predavačice iz područjaEU fondova sa područja cijele RH, i tona svim područjima, od same pripremeprojekta i projektnih partnera, osmišljavanjai pisanja projekta, natječajnih procedura,evaluacije, provedbe projekta,s mnoštvom „zlatnih“ savjeta, tzv. Tips& Tricks. Škola je bila jako korisna i poticajna,a o nama dalje ovisi razvijanje ikorištenje stečenih znanja i vještina.''Ana Jerkunica, polaznica''Zanimljivo, dinamično, efikasno…Seminar je u potpunosti ispunio mojaočekivanja. Ukupni program je biousmjeren na pridobivanje ključnih kompetencijavezanih za identifikaciju prioriteta,konkretnih natječaja za projekte,praćenje ključnih programa do objavenatječaja, definiranje troškova, managementaprojekta. Prilično sam zadovoljnaprofesionalizmom, a u isto vrijemei opuštenom pristupu predavača.Konačno smatram da će mi ovo iskustvouvelike koristiti u daljnjem radu.''Nikolina Prce, polaznica''Izrazito zanimljivo i korisno. Predavačii način izvođenja nastave izvukli sumaksimum iz polaznika, pohvale zanačin obrade tema, organizaciju seminarai komunikaciju s polaznicima. Predavačisu svojim bogatim iskustvom iznanjem o EU programima i projektimaostavili velik utjecaj na mene te mi sadasve izgleda puno jasnije i lakše.''Marija Vučica, polaznica“Cilj Programa bio je osposobiti predstavnikejedinica lokalne i regionalnesamouprave, kao i civilnog društva, zakreiranje razvojnih programa, odnosnonjihovu aplikaciju na natječaje za bespovratnasredstva IPA pretpristupnogfonda. Promatrajući reakcije polaznikaod zbunjenosti količinom informacija donestrpljivog razvijanja projektne ideje,a posebno imajući u vidu upravo projektena kojima su radili, mislimo da jecilj postignut. Štoviše, uvjereni smo dase stvara zajedničko promišljanje budućnostii koordinacija razvojnih naporau prostoru i vremenu, sto je svakakonova kvaliteta djelovanja naše Županijei njene Razvojne agencije.“Dr.sc. Maja Fredotović, prodekanicaEkonomskog fakultetaPripremila:Marina Marineo-Bartulović,Agencija za razvoj SDŽ

prosvjeta, kultura i športkronika sdž15ŽUPAN PRIMIO MLADE NADARENE SPORTAŠEKORISNIKE ŽUPANIJSKIH STIPENDIJAŽupan Ante Sanader čestitao je mladim sportašima što su izabrani za županijske stipendiste. Naglasio je kakoje ulaganje u sport Županiji uvijek bilo važno, jer uspješni sportaši najbolji su veleposlanici svojih gradova, regija idržave. Župan je rekao kako moraju i dalje biti dobri sportaši, ali i učenici. Kako je kazao, bez znoja nema uspjeha,a oni to najbolje znaju. Zaželio im je uspjeh, te istakao kako ove stipendije mogu biti poticaj drugima za postizanješto boljih rezultata.U ime Povjerenstva za dodjelu stipendija sportašima i njihovim trenerima obratio se Zdravko Omrčen, pročelnikUpravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport, te ih ukratko obavijestio kako je tekao odabir stipendista, koji, kakoje istakao nije bio nimalo lak, obzirom na velik broj uspješnih mladih sportaša.U nastavku primanja, županu i njegovim suradnicima predstavili su svoj rad sportaši i njihovi treneri, te predstavniciklubova iz kojih dolaze. Primanju su bili nazočni zamjenik župana Luka Brčić, član Županijskog poglavarstvaAnte Galić i stručni savjetnik za šport Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i šport Alojzije Šupraha.ČLANICE HRVATSKE ŽENSKE ODBOJKAŠKE REPREZENTACIJE KOD ŽUPANAPrimanje je upriličeno prigodom održavanja Kvalifikacijskogturnira za plasman na Svjetsko prvenstvo u odbojci za ženekoje se održalo od 15. do 17. svibnja u Splitu u dvorani Gripe.Splitsko-dalmatinska županija bila je glavni pokrovitelj turnira.Župan je istakao kako je čast biti pokrovitelj ovog turnira, ali daod naših odbojkašica očekujemo i dobar rezultat. Postizanje dobrogrezultata podići će odbojku u Splitu na višu razinu, kazaoje župan. Predsjednik ženskog Odbojkaškog kluba „Split 1700“i tehnički suorganizator turnira Mirko Klarić, izrazio je svoje zadovoljstvošto je splitski klub bio domaćin Hrvatske odbojkaškereprezentacije, te kazao kako se nada da će još splićanki zaigratiu reprezentaciji osim dvije koje su već članovi.Zdeslav Barač predsjednik hrvatskog odbojkaškog saveza iOrganizacijskog odbora turnira zahvalio se županu za svu pruženupomoć i na pokroviteljstvu turnira, te naglasio kako je Split samo stanica na putu za Olimpijske igre u Londonu2012. Do tada će biti jedno svjetsko i dva europska prvenstva, a na njima se nadaju dobrim rezultatima. Vjeruje daće nakon dobrih rezultata ženska odbojka u hrvatskom sportu dobiti mjesto koje zaslužuje. Izbornik reprezentacijeMiroslav Aksentijević zahvalio se na uvjetima za rad i trening. koji su izvrsni. U ime reprezentativki na odličnimuvjetima zahvalila se kapetanica naše reprezentacije Maja Poljak, naša splićanka, te obećala da će djevojke datisve od sebe da budu prve na turniru. Obećano – učinjeno! Naše odbojkašice to su i učinile. Hrvatska ženska odbojkaškareprezentacija osvojila je prvo mjesto u skupini za Svjetsko prvenstvo, što će se 2010. godine održati uJapanu. Naše djevojke su ostvarile tri pobjede, redom su padale Mađarska, Slovačka i Belgija!Primanju su bili nazočni Srđan Gjurković, izvršni direktor organizacijskog odbora, Zdravko Omrčen pročelnikUpravnog odjela za prosvjetu kulturu i šport Splitsko-dalmatinske županije, Mario Bašelinović i Tomo Paun, pomoćnitreneri, Siniša Salopek, kondicijski trener, te članice Hrvatske ženske odbojkaške reprezentacije.Ana-Marija Škorić

16 kronika sdžturizamAKTIVNOSTIPrezentirana Strategija kulturnog turizmaSplitsko-dalmatinske županijeU hotela „Atrijum“ 21. travnja održana je 4. sjednica skupštine Turističke zajedniceSplitsko-dalmatinske županije na kojoj je prezentirana i usvojena „Strategijakulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije“. Strategiju je izradio Institutza turizam, a financirana je od strane Turističke zajednice Splitsko-dalmatinskežupanije i Splitsko-dalmatinske županije. Time je Splitsko-dalmatinske županijapostala prva županija koja posjeduje takvu strategiju, čija je izrada bila predviđenaGlavnim planom razvoja turizma. Sjednici su prisustvovali osim predstavnikaturističkih zajednica iz jedinica lokalne samouprave i dr. Ante Nosić, predsjednikTurističke zajednice, dr. Mili Razović, direktor Turističke zajednice, Mijo Mimica,zamjenik predsjednika nadzornog odbora, Renata Tomljenović, Institut za turizami Joško Stella, v.d. pročelnik Upravnog odjela za turizam Splitsko-dalmatinskežupanije.Promocija knjige „Arheologija i turizam u Hrvatskoj“U Muzeju grada Splita 06.svibnja 2009. predstavljenaje izložba i monografija pod nazivom „Arheologijai turizam u Hrvatskoj“. Ova knjiga i izložba potvrđujuda arheologija i turizam čine jedinstven i sve cjenjenijikulturno-turistički proizvod, te svjedoči o njohovoj povezanosti.Na promociji su govorili Elvira Šarić Kostić,ravnateljica Muzeja grada Splita, Ante Rendić Miočević,ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, JoškoBelamarić, Joško Stella i Sanjin Mihelić, urednik monografije.Knjiga je prvi korak da se u Hrvatskoj počneubrzano sustavno razvijati kulturni turizam. Inače,knjiga je podijeljena u šest tematski zaokruženih poglavljau kojima svoje radove predstavljaju istaknutihrvatski arheolozi i povjesničari umjetnosti kao i novinarii turistički djelatnici, koji su radili bez novčanenaknade. Knjiga je koristan vodič po arheološkimnalazištima i parkovima, ali i poučno i atraktivno štivokoje, uz ostalo, nudi pregled nekih od najpoznatijih inajzanimljivijih manifestacija što nadahnuće crpe naarheološkim i povijesnim temeljima.U knjizi je obrađeno cijelo područje Hrvatske, aposebno zaštićena kulturna baština. Posebno je zanimljivdio knjige koji se bavi oživljenom poviješću. Tu jepregled nekih od najpoznatijih i najzanimljivijih manifestacijakoje crpe svoje nadahnuće na arheološkomi povijesnim zasadama. Među njima su uspješni DaniAndautonije, Rapska fjera, Deset dana Dioklecijanate viteški turnir u Gornjoj Stubici.Koncipirana kao luksuzna i bogato ilustrirana publikacija, ova je knjiga zanimljivo štivo za širu javnost i zainteresiraneturiste, a istodobno predstavlja svojevrsni izvor ideja za turističke djelatnike i arheologe, odnosnopriručnik za pripremu programa koji objedinjuju turizam i arheologiju.

turizamkronika sdž17U TURIZMUKonferencija „ Zavičajna baština – komparativna prednosti temeljnica održivog razvoja Zabiokovlja“U organizaciji Udruge za očuvanje zavičajne baštine „ Slivno“, Sveučilišta u Zadru, Splitsko – dalmatinskežupanije te Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, održana je treća po redu znanstveno – stručnakonferencija na temu Zavičajna baština – komparativna prednost i temeljnica održivog razvoja Zabiokovlja.Konferencija je trajala dva dana i to 07. i 08. svibnja 2009. na nekoliko lokacija (Vrgorac, Proložac, Runovići Slivno), kojoj je glavni cilj bio da na znanstveno stručnoj paradigmi promišlja i istraži ambijentalne vrijednostikao komparativne prednosti i temeljnice održivog razvoja Zabiokovlja. Jer, ovo područje karakterizira krš,siromaštvo, iseljenost, besperspektivnost i zaostalost u svakom pogledu.Prezentirana Strategija razvoja ruralnog turizmai nove turističke brošureU Radmanovim mlinicama, izletištu pored Omiša, 12.svibnja2009., održano je predstavljanje Strategije razvoja ruralnog turizmaSplitsko-dalmatinske županije.Osim same strategije koju je prezentirao Joško Stella, v.d. pročelnikUpravnog odjela za turizam Splitsko – dalmatinske županije,predstavljene su i nove turističke brošure: Gastronomski vodičSplitsko – dalmatinske županije, Kulturno povijesni vodič otokanaše županije i nova temeljna (image) brošura Splitsko – dalmatinskežupanije. Iste su predstavili dr. Mili Razović, direktor Turističkezajednice Splitsko – dalmatinske županije, Joško Belamarić, pročelnikKonzervatorkog zavoda u Splitu, Mario Brzić, Stjepko Rošini Frane Papić .Osim njih, prezentaciji su prisustvovali Anđelka Vuković, zamjenicažupana, dr Ante Nosić, član poglavarstva za turizam, Ivan Škaričić,gradonačelnik Omiša, Mijo Mimica, zamjenik gradonačelnika,te brojni direktori lokalnih turističkih zajednica, predstavnici putničkihagencija, Gospodarske komore Split, Ekonomskog fakulteta iKonzervatorskog zavoda u Splitu.Održan 4. sastanak programa IPA-jadranska prekogranična suradnjaU gradu Pescari (Regija Abruzzo, Italija) 19. svibnja 2009. godine održan je četvrti sastanak zajedničkogradnog tijela (eng. Joint Monitoring Committee) programa ''IPA jadranska prekogranična suradnja''.Na sastanku je dogovorena provedba natječaja u ukupnom iznosu od 75 milijuna eura. Natječaj će bitiobjavljen u lipnju i biti će otvoren 90 dana. Minimalni iznos projekta je 500.000,00 eura, a maksimalni je5.000.000,00 eura. U drugom dijelu sastanka predstavljeni su prijedlozi projekata regije Abruzzo, te se izrazilazahvala na podršci zbog situacije u kojoj se nalazi regija Abruzzo s obzirom na razorni potres koji je pogodioL`Aquillu i okolna mjesta. Na sastanku je osim hrvatskih predstavnika iz ministarstva, Zadarske, Dubrovačkoneretvanskei Istarske županije aktivno sudjelovao i predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella,v.d. pročelnik Upravnog odjela za turizam.

18 kronika sdžposjetiPRIMANJE ZA VODSTVO I ČLANOVE DOBROVOLJNOGVATROGASNOG DRUŠTVA „MLADOST“ KAŠTEL SUĆURACŽupaniju su 18. lipnja 2009. posjetili vodstvo i članovi DVD „Mladost“Kaštel Sućurac. Primanje je upriličio župan Ante Sanader sasvojim zamjenicima Lukom Brčićem i Viskom Haladićem. Primanje jeupriličeno povodom odlaska članova DVD „Mladost“ na vatrogasnuolimpijadu koja će se održati u Ostravici u Češkoj. Put na olimpijaduzaslužili su: muška ekipa sa osvojenim 1. mjestom, te ženska ekipa saosvojenim drugim mjestom na 5. Državnom vatrogasnom natjecanjukoje se održalo u Splitu u listopadu prošle godine. Župan je čestitaočlanovima društva na ovom velikom uspjehu, te podsjetio kako vatrogascisa ovog područja imaju nažalost najviše intervencija, ali istotako i naviše medalja. Zamjenik župana Visko Haladić zaželio je vatrogascimaiz Kaštela uspjeh na olimpijadi. Naglasio je da je vatrogastvou Češkoj vrlo razvijeno, što zna iz vlastitog iskustva jer je imao prilikesurađivati sa vatrogasnim društvima te zemlje. Predsjednik DVD-a„Mladost“ Ljubiša Musinov zahvalio se na prijemu i na pomoći županuu svoje ime i u ime društva. Joško Bonacin predsjednik Senatadruštva naglasio je kako su vatrogasci, odnosno vatrogasne postrojbedrugi ešalon zaštite ljudi i dobara kada se radi o nacionalnoj sigurnostinaše zemlje. O tehničkoj spremnosti i pripremama za predstojećuolimpijadu govorio je Vlado Oštrić voditelj muške ekipe. Pripreme tekudobro, a ostalo je još nekoliko sitnih detalja koje valja usavršiti, kazaoje Oštrić. Primanju su nazočili Petar Elez zamjenik zapovjednika ivoditelj ženske ekipe, Jelena Barić, tajnik društva, te članovi muške iženske ekipe koji će sudjelovati na nadamo se uspješnoj olimpijadi.Ana-Marija ŠkorićPREDSTAVNICI UDRUGE RODITELJA POGINULIH BRANITELJADOMOVINSKOG RATA POSJETILI ŽUPANAPrigodom izdavanja monografije „Heroji ne umiru-Spomenica braniteljimaDomovinskog rata“ župan Ante Sanader upriličio je 06. svibnja 2009.primanje za predstavnike Udruge.Župan je pozdravio izdavanje ove monografije, te naglasio kako je dobrouvijek ostaviti pisani trag o događajima i ljudima, pogotovo kada seradi o ovakvoj tematici.Kako je istakao Ivan Kekez, dopredsjednik Udruge Split i član predsjedništvaHrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskograta ovo je prva knjiga o svim poginulim braniteljima sa područjaRepublike Hrvatske. Knjiga je napisana sa puno ljubavi i muke. Trebalo jedosta vremena da se skupe svi podaci za knjigu, ali trud se na kraju isplatio,jer je knjiga ocjenjena kao dobra, kazao nam je Kekez. PredsjednikUdruge Stanislav Ivančić zahvalio se županu na pomoći, te izrazio svojezadovoljstvo što mu može osobno uručiti Spomenicu. Knjiga je inače složenapo županijama, gradovima iz čitave Hrvatske, a unutar gradova poabecednom redu. Ovo je trajna uspomena – Spomenar gdje možemo usvakom trenutku vidjeti lica onih koji su za Domovinu žrtvovali ono najviše– svoj život.Ana-Marija Škorić

posjetikronika sdž19PREDSTAVNICI RODA LIMIĆ KOD ŽUPANAŽupan Ante Sanader upriličio je 28. travnja primanje za članoveroda Limića iz Ukrajine na čelu s glavom roda Andrejom Limićem.Poljički statut kaže da su potomci Elema, sina hrvatskog kralja Miroslava,a migracije roda Limića sežu iz doba ekspanzije OsmanskogCarstva u 16. stoljeću. Tako je posljednja utvrda obitelji bila Kliška tvrđava,a od tada su se našli dalje u progonstvu preko Austro-Ugarske,poljske Galicije, pa sve do današnje Ukrajine. I sam korijen riječi njihovaprezimena (lat. limes - crta, granica) svjedoči o stalnim seobamauz pogranična područja. Budući da su bili vlastela, Turci su ih ubijali.Dio ih je pobjegao, a oni koji su ostali mijenjali su prezimena tako dase pretpostavlja da i danas imaju rođake u Poljicima.„Mi smo jedni drugima već izrazili sve riječi dobrodošlice, ljubavi iprijateljstva, a želimo da se ovi tradicionalni posjeti nastave“ kazao ježupan Ante Sanader, naglašavajući kako je trebao veliki entuzijazamza povratak u Hrvatsku nakon toliko stoljeća. „Ovo više nije priča, ovoje pokret“ kazao je župan. Naime, prošle godine po prvi puta članoviroda Limića posjetili su svoju pradomovinu, kada su u Poljicima dočekanivelikom srdačnošću. Kako nam je kazao glava roda Andrij Limićprošlogodišnji susret ostati će zauvijek zapisan u njihovim srcima. Onne bi bio moguć bez velike pomoći Splitsko-dalmatinske županije, HrvatskoUkrajinskog društva, te Društva Poljičana koji su im i ove godinedomaćini. Andrej Limić se u ime svih članova roda Limić posebnozahvalio županu i Petru Rodiću Poljičkom knezu, za pomoć prilikomotvaranja Muzeja Limić prošle godine. Također je predložio suradnjukao što je razmjena studenata i profesora, kao i turističku suradnju.Vrlo malo Ukrajinaca dolaze kao turisti u Hrvatsku, a to bi se moglopoboljšati boljom suradnjom i dosad ostvarenimkontaktima. Poljički knez Petar Rodićispričao nam je kako je u početku mislio daće ovo biti samo avantura, međutim na zadnjemzajedničkom sastanku sa Limićimashvatio je da to nije tako. Upravo njihovaupornost za uspostavom veza sa pradomovinomi razmišljanje o nastanjenju u istojdokazuje suprotno. Stavio se na raspolaganjerodu Limić i svim ostalim poljičanima kojižive u Ukrajini.Primanju su bili nazočni osim velikogbroja članova roda Limić, Ante Radovčićstručni suradnika u Upravnom odjelu zaprosvjetu, kulturu i šport, koji će ubudućeodržavati kontakte između Županije i rodaLimić, te Petar Listeš.Ana-Marija Škorić

20 kronika sdžposjetiUPRILIČENO PRIMANJE ZAZAPOVJEDNIKA BRODAMORNARICE REPUBLIKE TURSKEZapovjednika broda, kapetana fregate Endera Kahya primila je zamjenicažupana Anđelka Vuković. Zaželjela je zapovjedniku broda injegovoj posadi ugodan boravak u Splitu, te ih ukratko upoznala saznačajkama naše Županije. Zapovjednik broda kapetan fregate EnderKahya u ime posade i svoje osobno ime zahvalio se na primanju. Brodmornarice Republike Turske doplovio je u Split u sklopu planirane bilateralnesuradnje sa Hrvatskom ratnom mornaricom. U sklopu posjeteSplitu posada će obići grad, te će se odigrati niz sportskih aktivnosti izmeđuposade turskog borda i pripadnika HRM-a. Brod će ostati u Splitudo 22. svibnja.Primanju su bili nazočni Oral Büyükerşen, savjetnica VeleposlanikaRepublike Turske u RH, brigadir Muammer Alper, vojni izaslanik RepublikeTurske u RH, satnik Silvije Grgić, časnik za vezu HRM, te DamirGabrić, savjetnik za obranu.ZAPOVJEDNIK SKUPINE BRODOVA NATO SAVEZA POSJETIO ŽUPANIJUČetiri broda NATO-saveza, od kojih su dva uplovila u pomorsku bazu Lora, a dva su usidrena ispred Gradske luke,stigla su u četvorodnevni posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici i Splitu.U pomorsku bazu uplovili su talijanski razarač "ITS Luigi Durand de la Penne" i grčka fregata "HS Kountouriotis", aispred Gradske luke usidrili su se američki razarač "USS Laboon" i španjolski tanker "SPS Patino".Zapovjednik NATO grupe brodova SNMG2 (Standing NATO Response Force Maritime Group Two) kontraadmiralGiovanni Gumiero iskoristio je priliku i posjetio Županiju, gdje ga je dočekao zamjenik župana Luka Brčić, te mu u imežupana i svoje osobno zaželio dobrodošlicu. Ponosni smo što je naša država postala punopravnom članicom NATO-a ukratko vrijeme od njenog osnivanja, kazao je zamjenik Brčić. Zaželio im je ugodan boravak u našem gradu, te da će seu tvrdnju da je naša županija najljepša u RH uvjeriti sami.Kontraadmiral Gumireo zahvalio se na toploj dobrodošlici. Ovo je prvi posjet NATO grupe Republici Hrvatskoj i Splituod ulaska Hrvatske u NATO i osobita mu je čast što osobno vodi skupinu brodova, kazao je zapovjednik.Pri odlasku iz našeg akvatorija četiri NATO-va broda 10. lipnja, održati komunikacijsku i navigacijsku vježbu s brodovimaHrvatske ratne mornarice. Na taj način naša mornarica uvježbava procedure komunikacijskog i navigacijskog javljanja.Svrha ove posjete skupine brodova NATO-saveza, je jačanje prijateljskih odnosa i interoperabilnosti NATO-saveza iHRM-a.U pratnji kontraadmirala Gumiera bili su kbb Fabrizio Simoncini, zapovjednik broda Durand de la Penne, pbb GiovanniNeri, časnik za odnose s javnošću, pbb Fabrizio Musolino, pobočnik admirala, Luigi Cotruf, kbb Ivan Anić načelnikOdjela za obrambeno planiranje u Zapovjedništvu HRM, te pbb Darija Gvozdenčević, časnica za NATO i PFP u Odjeluza obrambeno planiranje u Zapovjedništvu HRM. Primanju je nazočio i Damir Gabrić, savjetnik župana.Ana-Marija Škorić

posjetikronika sdž21NASTUPNI POSJET YOSHIO TAMUREVELEPOSLANIKA JAPANA U REPUBLICI HRVATSKOJŽupan Sanader zaželio je dobrodošlicuveleposlaniku Tamuri, te mu čestitao nafunkciji veleposlanika koju obavlja nepunadva mjeseca. Zaželio mu je uspjeh u radukako na državnoj razini, tako i na onoj lokalnoj,županijskoj. Ovaj sastanak samoje početak buduće plodonosne suradnje.Župan je naveo niz područja na kojima semože uspostaviti uspješna suradnja od kojihje posebno izdvojio gospodarsku i sveučilišnusuradnju.Sveučilišna suradnja vrlo je važna,sada je na vrlo dobroj razini, ali nada daće biti još bolja, istakao je župan. Kaojednu od oblika gospodarske suradnježupan je istakao brodogradnju, gospodarskezone i budući tehnološki park.Veleposlanik Tamura uzvratio je čestitkežupanu na novom mandatu. Istakao jekako je Split jedna od najpoznatijih stranihdestinacija u Japanu. Svi njihovi državljani koji jednom posjete Split, ponovno je vraćaju u njega, a to je znak daje grad siguran, te da su splićani izvrsni domaćini.Već proteklog tjedna na japanskoj televiziji emitirao se prilog baš o gradu Splitu. Da je Hrvatska omiljena destinacijajapanskih turista svjedoči i podatak da je prije nekoliko godina njih 5.000 posjetilo Hrvatsku, a danas jetaj broj puno veći, naglasio je Tamura. Nadase da će usprkos krizi i dalje rasti broj japanskihturista i u Splitsko-dalmatinskoj županiji,posebno ako se zna da su tri njena gradapod zaštitom UNESCO-a: Split, Trogir i StariGrad. Veleposlanik Tamura podupire ideju osuradnji na gospodarskom, ali i na polju znanosti.Tome u prilog spomenuo je i nedavnusuradnju japanskih i hrvatskih znanstvenikakoji rade na projektu o elementarnim nepogodama.Zanimalo ga je, između ostalog, da liSplitsko-dalmatinska županija razmišljao alternativnim oblicima energije, obziromda je na autoputu prema Splitu negdjeoko Šibenika primijetio vjetrenjače. UProstornom planu Splitsko-dalmatinskežupanije predviđene su lokacije za vjetroelektranei solarne ćelije, kazao je župan.Tako će i Splitsko-dalmatinska županijapočeti koristiti alternativne izvore energije. Japanski veleposlanik zaključio je kako, obzirom daje dosadašnja njegova dužnost bila u ministarstvu financija i iskustvo vezano uz obavljanje tog posla,gospodarska suradnja između Splitsko-dalmatinske županije i Japana mogla biti vrlo plodonosna.Primanju su bili nazočni Atsushi Saito, drugi tajnik u Veleposlanstvu Japana u Republici Hrvatskoj i Visko Haladić,zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.Ana-Marija Škorić

22 kronika sdžposjetiMILENA ŠIJAN, OSVAJAČICA VRHA MOUNT EVEREST KOD ŽUPANAŽupan Sanader čestitao je Mileni Šijan na ovom velikom uspjehu. Naglasio je kako riječ „čestitam“ ne može dovoljnoi pohvaliti ovaj veliki i zadivljujući uspjeh.„U fenomenalno brzom usponu koji je počeo jučer u 20:20, za samo osam i pol sati s Južnog sedla po tisuću metaravisokom jugoistočnom grebenu u samu zoru praćene prvim zrakama sunca koje su obasjale vrh Mount Everesta, našanajmlađa i najstarija članica ekspedicije došle su zagrljene do najviše čvrste točke našeg planeta", riječi su kojim je Hrvatskiplaninarski savez objavio vijest.Milena Šijan iz Splita je dipl.ing biologije i kemije, članica Hrvatske gorske službe spašavanja, udruge „Sunce“, tevoditeljica jedine hrvatske ženske rafting ekipe izvrsno i svježe izgleda nakon ovog podviga. Kako nam je sama otkrila,bila je potpuno i fizički i psihički spremna za suočavanje sa „kapom svijeta“. Najsretnija je što su se sve članice timakoji je osvajao planinu, vratile zdrave i žive. Ova 72 dana prošlo je i brzo i sporo. Ukupno 60 dana provela je na planini.Ponekad se vrijeme činilo kao vječnost, ali planina je posebno mjesto, kazala je. Puno ljudi pokušava osvojiti je, ali neuspijeva iz raznih razloga: nepripremljenosti, nedovoljne fizičke i psihičke spreme ili nekog trećeg razloga.Ali, kako nam je ispričala nisu osvojile Himalaju, ona im je otvorila vrata. Od Lukle (Nepal) do baznoga logora trebaloje prijeći sedamdesetak kilometara. Tamo su se smjestile u šator, među još stotinjak alpinista iz cijelog svijeta za iduća72 dana. Čekale su dugo da se “pokaže prozor”, da se nad vrhom svih vrhova raziđu oblaci. Kada se nad vrhom ukazalatakozvana riba ili razvučeni oblak, djevojke su krenule u akciju. Prve su bile sestre Darija i Iris Bostjančić, nakon njihkrenule su Ena Vrbek i Milena Šijan. S njima su u pratnji bila i dvojica Šerpa, Lakpa i Pasang, bez kojih, kako je istaklane bi uspjele. Uspon je trajao nepunih osam sati. Na vrhu svijeta (8850 m) zadržale su se svega petnaestak minuta, jerse pojačao vjetar, pa su počele oprezno silaziti po zaleđenom grebenu prema Južnom sedlu. Ovako nam je Milena Šijanukratko odgovorila na županovo pitanje o tijeku ekspedicije. Na pitanje što sada namjerava, odgovorila je kako se sadamalo okreće ka vodi i moru. Malo će se baviti raftingom, a za neki slijedeći pothvat – možda neku drugu sezonu. Županje u ime Županije za ovaj uspjeh našoj alpinistici darovao 15.000,00 kuna, te joj zaželio daljnji uspjeh u radu.Ana-Marija ŠkorićEna i Milena

događaji i susretikronika sdž23OSNOVNOŠKOLCIMA PODIJELJENE SLIKOVNICE "PAZI MINE"Na inicijativu Centra za neohumanističkestudije, a pod pokroviteljstvomInternational Trust Fund for Deminingand Mine Victims Assistence (ITF) izLjubljane, u suradnji sa Rotary klubomKarlovac, Hrvatskim centrom za razminiranjei Karlovačkom županijom tiskanaje slikovnica „Pazi mine“ koju su napisalii oslikali osnovnoškolci iz KarlovcaArmin Protulipac, Ivona Bosiljevac,Karla Šutalo, Klaudija Jurišić i LukrecijaPavlović.Slikovnica je nastala kao rezultat grupnograda članova dječje igraonice„KuKu“ iz Karlovca, s ciljem upoznavanjadjece s opasnosti od mina, a prvenstvenoje namijenjena učenicima prvihrazreda osnovne škole.Koordinacija za razminiranje Splitsko-dalmatinskežupanije u suradnji saHrvatskim centrom za razminiranje organizirala je podjelu slikovnica za prvašiće osnovnih škola sa područja GradaVrlike i Općine Hrvace. Podjela slikovnica je obavljena jučer, 23. travnja 2008. godine u osnovnoj školi „Dinka Šimunovića“u Hrvacama.Nazočnu djecu pozdravili su ravnateljica škole gospođa Zorka Buljac i predstojnik Podružnice HCR-a Zadar mr. sc. Josip Čerina.Uslijedio je program pod nazivom „Pazi mine“ kojeg je izvela plesna skupina Gradskog kazališta „Zorin dom“ iz Karlovca.Okupljenim prvašićima, njih 110, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, predsjednik općinskogvijeća Općine Hrvace Mile Dadić, županijski koordinator za razminiranje Splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić ipredstojnik Podružnice HCR-a Zadar mr. sc. Josip Čerina uručili su slikovnice.Pripremio: Damir GabrićURUČENA ZAHVALNICA SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJIU organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskihkoncentracijskih logora, Podružnice Splitsko-dalmatinskežupanije 4. svibnja je u Domu Hrvatske vojskeu Lori održana premijera dokumentarnog filma „Zatočenicikninskih zatvora“. Ovakav projekt ima velikuvažnost jer iznosi svjedočanstva logoraša, ističu izUdruge.Ovom prilikom predsjednik Podružnice Petar Gojunzahvalio se Splitsko-dalmatinskoj županiji na dosadašnjojvrlo dobroj suradnji, te izrazio nadu u nastavakiste. Predsjednik Gojun uručio je zahvalnicuSplitsko-dalmatinskoj županiji, koju je u ime županijeprimio zamjenik župana Luka Brčić.Ana-Marija Škorić

24 kronika sdždogađaji i susretiU NEREŽIŠĆU OTVOREN PARK HRVATSKIH BRANITELJAPred više od 350 mještana Općine Nerežišće,župan Ante Sanader, otvorio je 4. svibnja 2009.Park hrvatskih branitelja i rekonstrukciju raskrižja.Uz župana svečanosti su nazočili Živko Nenadić,predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinskežupanije i Lovro Kuščević, načelnik OpćineNerežišće.Lovro Kuščević istaknuo je kako je ovo vrlofrekventno i opasno raskrižje riješeno zahvaljujućisuradnji Hrvatskih cesta, Splitsko-dalmatinske županijei Općine Nerežišće. Zahvalio se svim nerežišćanimana dosadašnjoj potpori, kao i akademskomkiparu Peri Jakšiću, koji je izradio ovo djelo.Župan Ante Sanader izrazio je zadovoljstvo štoje Park hrvatskih branitelja nazvan imenom onihkoji su najzaslužniji da danas imamo slobodnu isamostalnu državu. Posebno je pohvalio rad načelnikaLovre Kuščevića, koji s velikim entuzijazmomvodi Općinu Nerežišća.OTVORENE NOVE PROSTORIJEOPĆINE POSTIRAU Postirama su pred stotinjak mještana 4. svibnja2009. svečano otvorene nove prostorije OpćinePostira. Svečanost otvaranja novih općinskihprostorija bili su nazočni: župan Ante Sanader,predsjednik Županijske skupštine Živko Nenadić,dr. Ante Nosić, Ivan Dominis, načelnici općina Nerežišćai Postira.Tom prigodom Ivan Mihačić, načelnik OpćinePostira, istaknuo je zadovoljstvo što će nakon 13godina rada općinska uprava dobiti primjereneradne prostore, koje će omogućiti ugodnije i lakšedjelovanje. Kazao je kako su Postira tradicionalnonaklonjena poljoprivredi, ribarstvu i turizmu, teda se radi na objedinjavanju tih triju gospodarskihgrana. Najavio je preseljenje tvornice Sardina -hraniteljice postirana, u gospodarsku zonu, na čijojbi se sadašnjoj lokaciji trebao izgraditi hotel.PREDSTAVLJENO KIPARSKODJELO „STARICA I KOZA“Anti Sanaderu, županu Splitsko-dalmatinskom pripala je čast predstaviti kiparsko djelo „Starica i koza“, akademskogkipara Tonia Marića. U bračkoj obitelji koza je značila sve, i skromnost i neimaštinu, ali i ponos i predan rad.Posebne zasluge za ostvarenje ovog projekta pripadaju načelniku općine Postira Ivanu Mihačiću, akademskojkiparici Sanji Nejašmić, voditeljici Udruge za promicanje kulture „Kogula“ Jasni Damjanović, te udruzi „Hrapačuša“.

događaji i susretikronika sdž25Izražavajući osjećaje ponosa što nazoči ovakvomdogađaju župan Ante Sanader kazao je:“Dok neki za ljepote plaćaju astronomskesvote, mještani Dola ih imaju besplatno, te se svizajedno trebamo truditi da Dol učinimo još ljepšimi ugodnijim mjestom za život“.U VISU OTVOREN DOMZDRAVLJAŽupan Splitsko-dalmatinske županije AnteSanader je 5. svibnja 2009. u Visu, svečanootvorio Dom zdravlja Vis. Pored župana svečanostiotvorenja nazočili su: Kruno Peronja, članotočnog vijeća, Mili Bratinčević, izaslanik državnogtajnika za more, Miran Propadalo, ravnateljDoma zdravlja Splitsko-dalmatinske županijei gradonačelnik Grada Visa Ivo Radica. ŽupanAnte Sanader, naglasio je kako Splitsko-dalmatinska županija vodi brigu o svim svojim krajevima, kako o mjestima uzagori tako i na otocima: „ a otoci su poseban prioritet i županija čini sve da život na otoku bude što ugodniji“ kazao jeSanader. Odao je i priznanje Nikoli Tomiću koji je svojom upornošću i vjerom postigao da Vis dobije ovaj suvremenimedicinski objekt. „ Naša želja i dužnost je zadržati Višane i omogućit im da u svome gradu pronađu sve ono što čovjekutreba za život, kako i ljeti tako i zimi, u čemu ćete, kao i do sada, imati apsolutnu potporu Splitsko –dalmatinskežupanije“ zaključio je župan Sanader.

26 kronika sdždogađaji, susretiAutohtoni proizvodi i gastronomska ponuda najvećprezentirati proizvode mogli smo vidjeti n4. NACIONALNI SAJAM PRŠUTASINJ 2009.Pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja u Sinju se 24. i 25. travnjaodržao 4. Nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda.Pokrovitelji ovog sajma bili su Ministarstvo regionalnograzvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska agencija zamalo gospodarstvo i Hrvatska gospodarska komora. Suorganizatorisu bili Splitsko-dalmatinska županija i Grad Sinj.Na Sajmu su sudjelovali vodeći proizvođača pršuta i suhomesnatihproizvoda s područja Hrvatske, regionalne mesneindustrije, predstavnici udruga proizvođača, individualni proizvođači,vodeći proizvođači „istarskog pršuta“, te gosti izItalije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.„Ovaj sajam ključno je mjesto susreta proizvođača i trgovacaiz djelatnosti prehrane“ istaknuo je župan Ante Sanader,te dodao kako se u današnjoj borbi za tržište sveviše cijeni autohtonost proizvoda, odnosno proizvodi koji seodlikuju posebnom kakvoćom. Ako uz to pridodamo turizamimamo direktnu promociju ali i privlačnost nas kao gastronomskedestinacije sa velikim brojem autohtonih proizvoda,naglasio je župan.U sklopu Sajma održano je ocjenjivanje kvalitetei specifičnosti pršuta pojedinih proizvođača.U konkurenciji 26 natjecatelja pobjednički naslov tj. plaketu„Šampion kvalitete“ odnio je pršut Mesne industrijeBraće Pivac. U kategoriji Dalmatinski pršut zlatnuplaketu za kvalitetu dobila je Pršutana Smjeli, srebrnuMesna industrija Vajda, a brončanu Kulina, Nova sela.U kategoriji nedimljeni pršut šampion je Istarski pršut Dujmović.Zlato u spomenutoj kategoriji osvojio je OPG PršutiMilohanić, srebro OPG Pršutarna Grubišić, a broncu OPGPršutarna Antolović. U kategoriji gostiju zlato je pripalo PršutaniBura, srebro Pršutani Herceg, a bronca Lijanovićima.

događaji, susretikronika sdž27e su prednosti Dalmacije kao turističke regije. Kakoa sajmovima održanima u travnju i svibnjuIV. SAJAM HRVATSKIH AUTOHTONIH PROIZVODA„PLODOVI DALMACIJE“Ovaj već tradicionalni sajam koji se četvrtugodinu održava u Dioklecijanovim podrumima,a trajao je od 15. do 17. svibnja. Iz godine ugodinu broj izlagača raste, a raznolikost i vrhunskakvaliteta njihovih proizvoda najbolji sudokaz dijela vrlo bitne turističke ponude.U Podrumima su se proizvođači predstavitisa svojim autohtonim proizvodima od medado maslinova ulja. Posjetitelji su mogli uživatiu soparniku, pogači od suhih smokava, dimljenoji sušenoj ribi, pršutu, sirevima, vinu irakiji, orahovici, višnjevači i ostalim okusimaDalmacije. Imali su prilike vidjeti narodne nošnje,zlatovez, namještaj od drva. Pravi praznik za oči i nepce!Autohtoni proizvodi predstavljaju izvor prirodnog i društvenog bogatstva,odnosno dijela naslijeđa kojeg baštinimo, a mi kao nasljednici ovogbogatstva imamo obvezu čuvati ih, održavati i koristiti. Autohtonih domaćihhrvatskih proizvoda i proizvođača ima sve više, što je i cilj hrvatskoggospodarstva. U tom smjeru i cilju ide i Splitsko-dalmatinska županijaprovodeći preko Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovuprograme iz poljoprivrede: Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma uSplitsko-dalmatinskoj županiji, Sufinanciranje premije osiguranja u poljoprivrediSplitsko-dalmatinske županije, Sufinanciranje sadnog materijalau Splitsko-dalmatinskoj županiji, Sufinanciranje Programa razvitka seoskogprostora.Na sajmu se održalo niz predavanja na kojima su predstavljeni razvojniprojekti Ministarstava gospodarstva, rada i poduzetništva, te Splitsko-dalmatinskežupanije za ovu godinu.Ana-Marija Škorić

28 kronika sdždogađaji, susretiPotpisani Ugovori iz područja zaštite okolišai energetske učinkovitostiU dvorani Županijskog poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije 24. travnja potpisani su Ugovori iz područjazaštite okoliša i energetske učinkovitosti.Ugovore je potpisao od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostidirektor Vinko Mladineo. Potpisano je ukupno 36 ugovora za koje je Fond odobrio ukupno 13.710.249,70kuna.Ugovori su potpisani sa:- Splitsko-dalmatinskom županijom u iznosu od 1.419.735 kn,- gradovima za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada: Hvar (34.404,00 kn), Omiš(232.958,68 kn), Sinj (71.370,00 kn); Trilj (40.000,00 kn), Vis (124.000,00 kn),- Gradom Solinom u iznosu od 599.498,24 za projekt energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete i nabavuvozila za skupljanje komunalnog otpada,- Gradom Splitom u iznosu od 1.577.960,00 kn za projekt energetske učinkovitosti zgrade DES-a i rekonstrukcijujavne rasvjete,- Gradom Supetaromu iznosu od544.031,81 kn za kupnjuopreme za skupljanjekomunalnog otpada,energetski učinkovitaodrživa gradnjai korištenje UNP-a ienergije sunca u Dječjemvrtiću Mrvica,- Gradom Trogiromu iznosu od332.212,39 kn za rekonstrukcijujavne rasvjete,- Gradom Vrgoracemdodatak Ugovoraza sanaciju službenogodlagalištakomunalnog otpadaAjdanovac u visini od3.000.000,00 kn- općinama zakupnju komunalneopreme za skupljanjekomunalnog otpada:Cista provo(204.106,00 kn), Gradac(35.287,00 kn),Klis (150.000,00), Muć (27.000,00 kn), Okrug (25.665,50 kn), prgomet (54.929,28 kn), Primorski Dolac (42.013,75kn), Runovići (194.285,00 kn), Šolta (132.821,40 kn),- Općinom Baška Voda u iznosu od 403.613,38 kn za rekonstrukciju javne rasvjete,- Općinom Bol, dodatak Ugovora za sanaciju divljeg odlagališta u visini od 62.965,88 kn,- Općinom Lećevica za sanaciju divljih odlagališta u visini od 227.500,00 kn,- Općinom Marina u iznosu od 196.798,10 kn za: rekonstrukciju javne rasvjete i kupnju komunalne opreme zaskupljanje komunalnog otpada,- Općinom Nerežišća za projekt održive gradnje u visini od 28.753,20 kn,- Općinom Podstrana za rekonstrukciju javne rasvjete u eko-etno selu Stara Podstrana u visini od 1.076.869,60 kn,- Općinom Pučišća za rekonstrukciju dječjeg vrtića i škole Pražnica u visini od 218.400,00 kn,- Općinom Šestanovac za rekonstrukciju javne rasvjete u visini od 545.937,90 kn.Pripremila: Ana-Marija Škorić

događaji, susretikronika sdž298. Međunarodna regata osmeraca Sv. DujeGrad Split, spoj tisućljetnogkamena i prirodne ljepote, gradkoji odiše tradicijom i sportskimduhom, živi za velike spektakle…mjesto kao stvoreno da ukradedio londonske tradicije , mjestokao stvoreno za revanš utrkeOxford – Cambridge. Na Hvarupostoji dokument koji je veomaznačajan za povijest veslačkogsporta u našim krajevima; to jedopis splitske općine iz 1825.godine upućen hvarskoj općinida na dan splitskog zaštitnikaSv. Duje 7. svibnja pošalje na veslačkuregatu jednu od najboljihlađa iz svoje općine. Ta je regataubilježena u kronici tadašnjesplitske gimnazije te otpjevanau nekoliko pjesama. Natjecali suse Hvarani, Makarani, Splićani ijoš pet mjesta. Pobijedili su domaćiničija je momčad bila sastavljenaod Varošana.Nakon 175 godina (2000 g.)u organizaciji Veslačkog savezaDalmacije obnovljena je regatapovodom blagdana Sv. Duje i odtada se održava svake godine.Svake godine na Međunarodnojveslačkoj regati "Sv. Duje»nastupa sve veći broj hrvatskihfakulteta i međunarodnih sveučilišta.Rast konkurencije kulminiraoje u posljednje četiri godinesudjelovanjem i najzvučnijih imenau veslačkom svijetu, posadas najvećom tradicijom u domenisporta uopće; Oxforda i Cambridga!Ovogodišnjim petim za redomgostovanjem ekipa Oxfordai Cambridga definitivno su stvorenitemelji jedne nove sportsketradicije; tradicije revanša Boatrace – a u čast Svetom Dujmu.Na regatnom polju u Spinutuodržana je osma po redu Sveučilišnaregata Sveti Duje. Nastupiloje 13 sveučilišnih, 5 fakultetskih idvije ženske posade. Osim iz Hrvatske, u Split su došli veslači iz Milana, Budimpešte, Novog Sada i po peti put zaredomnajbolje posade Oxforda i Cambridgea.U finalu 8. Međunarodne veslačke utrke Sveti Duje Oxford je za dvije sekunde brže izveslao kilometar dugu dionicuod posade Cambridgea, dok je treće mjesto osvojila sveučilišna posada Splita 1.Pripremila. Ana-Marija Škorić

30 kronika sdžProslavaSveti Antun GLASNIK BOŽJE RIJEČI, UČITEKoliko puta nesvjesno kažem „O sveti moj Ante“,možda zbog običaja ili možda zato što su nam to usadilinaše bake i djedovi, očevi, majke. Ali, nismo ni svjesnikoliko ta mala molitva pomaže. U hrvatskom narodu,to je najomiljeniji svetac. To potvrđuje i činjenica dase u gotovo svakoj obitelji barem jedno muško dijetezove Ante. Čistoća i jednostavnost ovog sveca privlačimnoge vjernike i oni mu se stavljaju pod zaštitu. Držećimaloga Isusa u svojim rukama, trajno nas je vezao zaBoga i čovjeka.Sveti Antun (1195-1231), kršteno ime Fernando deBulhoes, rođen u Lisabonu, Portugal pridružio se Regulisv.Augustina no, ubrzo pošto je zaređen za svećenikaprelazi u Manju braću. Ovim se želio posvetiti širenjuvjere među narodima Afrike. Ipak, najveći uspjeh imaoje propovijedajući u Francuskoj i Italiji i obraćajući heretike.Bio je prvi član svoga Reda koji je svoju braćuučio teologiji. Umro je u Padovi, kanoniziran je (proglašensvetim) za manje od godinu dana! Čudesa odmahnakon njegove smrti postala su veoma brojna. Onasu dokumentirana, a 53 ih je opisan u knjizi "Život sv.Antuna - Assidua", što je pročitano i pred Papom GrguromIX. On je poznavao, volio i propovijedao RiječBožju izvanredno. Proglašen je Doktorom Crkve 1946.kao DOKTOR EVANGELICUS od strane pape Pija XII.Samo je 33 sveca počašćeno ovom titulom. Crkva ga jeproglasila naučiteljem zbog njegove jake čežnje i oduševljenjaza širenjem Evanđelja i života po poruci Božjeriječi. I mi smo pozvani biti evangelizatori po njegovomuzoru i svetosti. Antun je posjedovao briljantan talentnaučavanja i propovijedanja. Svojim životom, naporima,molitvom postao je bez sumnje sličan Isusu. Bio jesjajan u tome da ljubeći Božju riječ i razumijevajući je,donese je i prilagodi svakodnevnim situacijama života.Upravo tu Crkva naročito želi nasljedovati svetoga Antuna.Naučimo od sv. Antuna značenje prave mudrosti."Kada Duh Sveti zahvati dušu, On je ispunjava svojimplamenom i daje da zahvata i druge" - sv. Antun.U mnogim mjestima na njegov blagdan blagoslovese ljiljani i dijele onima koji ih hoće. Neki ljudi ove ljiljaneosuše i čuvaju ili nose na sebi u odjeći. Ljiljan podsjećasvog vlasnika na čistoću koju je posjedovao sv. Antuni potrebu da se molimo za dar čistoće, napose u iskušenjima.Korijeni ovog običaja dosežu do 18. stoljećanakon francuske revolucije. Franjevci su bili protjeranisa Korzike i njihova crkva ostala je napuštena. Ljudi suipak posjećivali tu crkvu na blagdan sv. Antuna i jednegodine iako je prošlo čak nekoliko mjeseci nakonAntunovog blagdana jedan vjernik naišao je u crkvu inašao ljiljane još uvijek sveže. Običaj blagoslova ljiljanaodobren je od Pape Leona XIII. U molitvi blagoslovatražimo milost da zadržimo kreposti, zadobijemo mir izaštitu od zla.DONOSIMO MALI PRIKAZ PROSLAVE BLAGDANASV. ANTE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJIBlagdan sv. Ante svečano se slavi u franjevačkomsamostanu Uznesenja Blažene djevice Marije na Poljudu.

Sv. AnteLJ, PROPOVJEDNIK, DOKTOR SVETE CRKVEkronika sdž31U ovom samostanu za proslavu se vjernici pripravljajutrodnevnicom od srijede 10. do petka 12. lipnja,uočnice Antunova. U samostanu je organizirano većtradicionalno darivanje krvi za potrebe splitskog KBC.Središnje blagdansko koncelebrirano slavlje je započelotradicionalnom procesijom s cvijećem urešenim svečevimkipom.U Podstrani svečano je proslavljen Dan općine Podstranei blagdan sv. Ante Padovanskog, nebeskog zaštitnikaPodstrane. Obilježen je svečanom sjednicomOpćinskog vijeća, te brojnim kulturnim, sportskim i vjerskimdogađajima.Svečanu sjednicu Općinskog vijeća u hotelu “Le MeridienLav” započeo je pozdravnim govorom načelnikopćine Podstrana Miran Tomasović. U kulturnom programunastupila je novoosnovana klapa “Praska”.I u mnogim mjestima Imotske krajine proslavljenje blagdan pučkog sveca svetoga Ante. Najsvečanije,prema tradiciji, bilo je u Vinjanima Gornjim pokraj crkvesvetoga Ante. Prva sveta misa održana je u 5 sati, a nanjoj je bilo nazočno nekoliko tisuća vjernika!Svečana sveta misa koju je predvodio fra Ivica Udovičić,profesor Bogoslovne gimnazije u Sinju služena jeu župnom dvorištu.Na misi je bilo više tisuća vjernika, a poslije svetemise, u organizaciji kulturnog društva “Vinjanska besida”,održan je tradicionalni „dernek“ s folklornim društvima,baštinskim napjevima, a cijeli događaj upotpunioje i nastup prvaka Hrvatske HPO Gradske glazbe Imotski.Blagdan svetoga Ante proslavili su i župljani Krstaticana brdu Vitrenik, pokraj zavjetne crkvice svetogaAnte, kao i mještani Luga u općini Proložac pokraj svojekapelice svetoga Ante.U župnoj crkvi svetoga Frane u Imotskom, prematradiciji, održana je sveta misa, blagoslov ljiljana i djece.Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, te koncelebriranimmisnim slavljem, stanovnici Zadvarja proslavilisu blagdan nebeskog patrona sv. Ante, a ujedno i Danopćine. Dvodnevna svečanost započela je sjednicomVijeća, kojom je predsjedao načelnik Branko Krnić. Nazočnimasu se obratili zamjenik župana Luka Brčić i v.d.pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak iobnovu Splitsko-dalmatinske županije Božo Sinčić, čestitajućiim dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika.Proslava sv. Ante nastavljena je procesijom i misnimslavljem, na kojem se okupilo nekoliko stotina stanovnikaZadvarja i okolnih mjesta. Slavlje pred stoljetnomcrkvicom svetog Ante, svojim pjevanjem uveličala jeklapa HRM-a “Sveti Juraj”. Održan je i tradicionalni robno-stočnisajam, na kojem se i ove godine okupio znatanbroj trgovaca i obrtnika iz cijele Hrvatske.Najveća proslava sv. Ante u Makarskom primorjuodržala se u Tučepima, mjestu koje toga sveca slavikao zaštitnika župe i kao Dan općine. Svečanu sv. misuu župnoj crkvi sv. Ante u Tučepima – Selu predvodio jemsgr. Slobodan Štambuk, koji je ujedno i propovijedao.Također je održana i procesija s kipom sv. Ante.Uoči blagdana održana je svečana sjednica Općinskogvijeća, koju je predvodio predsjednik Marko Luketina,uz načelnika i donačelnika Antu Čobrnića i VijekuŠimića. Priređeno je i pučko slavlje uz obaveznu pečenujanjetinu, koja se služila po poznatim restoranima uGornjim Tučepima.Pripremila: Ana-Marija Škorić

32 kronika sdžPiše: Ante IVANKOVIĆBAŠKA VODAOpćine SDŽOPĆINE SPLITSKO-DASplitsko-dalmatinska županija uz 15 gradova ima i 39 općina. U posljednjo etimologiji naziva naših gradova, a od ovog broja počiBOLBaška Voda je naselje, luka, općinsko središtena sjeverozapadu Makarskog primorja, ispod planineBiokove, 50 kilometara jugoistočno od Splita.Godine 2001. ima 2045 stanovnika (1961. godine821 stanovnik).S jezičnog motrišta naziv naselja Baška Vodaposljedica je činjenice da je upravo oko izvora, skojeg su vodu koristili stanovnici obližnjeg Basta sobronaka Biokove, sagrađeno novo naselje, koje jedobilo posve primjereni naziv Bast-ska Voda, što ćenakon glasovnih uobličavanja dati konačni ekonimBaška Voda.Dakako, naselje je posve oblikovano tek tadakad su minule opasnosti što su u srednjovjekovljustizale s mora (gusari i razni osvajači).Naselje u istoimenoj općini, smješteno na južnojobali Brača, na južnim padinama Vidove i Miljenovegore, te Draževa brda, što je ujedno i 50 kilometarajužno od Splita. U Bolu 2001. godine živi 1647stanovnika.Naziv Bol s jezičnog motrišta izveden je od latinskeimenice vallum (zemljano utvrđenje na palisadama,šanac), u kojoj (betacizam) je glas „v“ zamijenjenos glasom „b“ (imena Vlasij (Vlaho) i Blasij(Blaž), a „a“ sa „o“ kao u slučajevima Cattarum =Kotor ili Massarum = Mosor.Drugi se hrvatski Bol istog jezičnog postanja nalaziispred Dioklecijanove palače u Splitu. Splitskipredio Bol spominje se u Sumpetarskom kartularuiz 1080. godine, kada je opat Petar Crni među darovimadobročintelja njegovu samostanu zabilježioi vinograd na (ili u) Bolu (…et uineam a Ballo…)[1];danas Split ima gradski kotar Bol i Bolsku ulicu.

Općine SDŽLMATINSKE ŽUPANIJEim brojevima našeg glasila objelodanili smo zapise prof. Ante Ivankovićanjemo se baviti istom temom u vezi s našim općinama.BRELACISTA PROVOkronika sdž33Naselje u istoimenom općinskom središtu (1618stanovnika 2001. godine), smješteno je 15 kilometarasjeverozapadno od Makarske, podno planineBiokove.Naziv Brela dolazi od starohrvatske riječi brelosa istim značenjem kao i imenica vrelo, izvor. Riječo imenici iz praslavenskog jezika izvedenoj od glagolavreti sa značenjem kipjeti zbog tlaka pare stvorenezagrijavanjem; ključati (voda), bučati, udarati,teći. M. Barada je zabilježio da se u Segetu pokrajTrogira nalazi lokalitet s vrelom koji se zove Brelo.Cista Provo je i središte istoimene općine s 526stanovnika 2001. godine, a smještena je 25 kilometarasjeverozapadno od Imotskog, na raskrižju cestaTrilj-Imotski i Aržano-ŠestanovacZnanost je prihvatila da je toponim Cista ikaviziranacesta, ali samo na čakavskim područjima,kojima je nekoć pripadala i Imotska krajina.Inače,praslavenska riječ cesta vjerojatno je prilagođenicalatinskog strata, što je značilo put, ali onaj nakojem je graditelj obavio određene zahvate: uklanjanjeraslinja, poravnavanje tla i slično.Priča o drugom članu tog ekonima imenici provozapočinje u ozračju padanja prorijeđenih sitnih,lebdećih pahuljica, upravo kad kažemo da snijegprši (pršiti je nastalo od starijeg prhiti). Za sitni i suhisnijeg se kaže da je prhak, a u meteorologiji se tajsnijeg stručno naziva pršić. Ovo navodimo da bismopodsjetili da pridjev prhak, -a, -o znači ono štose lako mrvi, usitnjava, koje je šupljikave, poroznegrađe, dakle lagano, prozračno. Prhkost nije samoosobina snijega nego i zemlje; sipka, pjeskovita zemljazove se prhulja, a na Duvanjskom polju prhkotlo nazivaju prljina. Dakako, istog postanja je i imenicaprhut, perut, te glagol prhutati se, perutati se.U spomenutim primjerima uočljiva je osnovaprh-, od koje se dodavanjem primjerenih dometakaizvode osobna imena, prezimena i toponimi. Vjerojatnose nekoć i današnja Cista Provo zvala Prhovo,a tada je u nekim govorima, u koje spadaju i imotski,glas “h” zamuknuo, pa je ostalo Proovo, koje je stezanjemdalo Provo.U ovom slučaju zanimljivo je spomenuti da jeProvo (selo) i dalje ostalo u srednjem rodu, iako jeprislonjeno uz imenicu ženskog roda Cista.

34 kronika sdžOpćine SDŽDICMODicmo nije naziv naselja, kao što neupućenismatraju, pa se stoga u najnovijem Leksikonu naseljaHrvatske (Zagreb 2004. i 2005) naglašava daopćina Dicmo ima sjedište u naselju Kraj, ” koje jesmješteno na području Dicma u srednjoj Dalmaciji”,[2]a u čijim zaseocima (Brda, Grubuša Velika,Kraj Osoje, Kraj Sušci i Križice) žive 442 stanovnika.Dicmo ima latinsku etimologijsku legitimaciju izvremena kad su Rimljani gospodarili današnjim hrvatskimprostorima. U Dicmu se u rimskom dobunalazio deseti po redu miljokaz ceste Salona - Andetrium(Solin - Gornji Muć), što bi tadašnji Dicmanjanina latinskom jeziku kazali: Ad decimum lapidem, ami na hrvatski preveli: Kod desetog kamena (miljokaza).Dakle, latinski decem (broj deset) odnosnonjegov redni oblik decimus, -a, -um (deseti) najzaslužnijisu za jezično postanje toponima Dicmo.Naime, prvi spomen Dicma iz 7. stoljeća glasioje Decimum, dakle poimeničeni latinski redni brojs pridjevskom funkcijom na -um u srednjem roduodgovara rodu imenice polje u jeziku posve svježihdoseljenika Hrvata. I s Dicmom će se dogoditi što i sDuvnom odnosno pretvaranje Delminiuma u Delmoodnosno Dumno (Decimum, Decimo-Dicmo); daklenajprije je bilo Decimo polje, što će s vremenom postatiDicmo polje, pa će polje kao nepotrebno odnosnosuvišno otpasti i ostat će Dicmo.DUGI RATNaselje u istoimenoj općini, smješteno podnoMošnice, 15 kilometara jugoistočno od Splita s3507 stanovnika u popisu stanovništva RepublikeHrvatske 2001. godine.Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva dugi iimenice rat.Pridjev dug(i) je praslavenska i sveslavenskariječ indoeuropskog korijena koja je česta u toponomiji,i to najčešće u vezi s imenicama polje, njiva,ledina, groblje, selo, dolac, dolina.Drugi član ekonima imenica rat javlja se u višeoblika: rt, rtac, rat, rot, ret. Jedno od značenja imenicert je dio kopna koji izbočen u more ili u jezero(hrid), primjerice: Rt Kamenjak u Istri, Oštri rt u BokiKotorskoj i najpoznatiji svjetski rt: Rt dobre nade nakrajnjem jugu afričkog kontinenta.

Općine SDŽkronika sdž35DUGOPOLJENaselje i istoimeno općinsko središte smještenoje 18 kilometara sjeveroistočno od grada Splita.U Dugopolju prema popisu stanovništva RepublikeHrvatske iz 2001. godine žive 2674 stanovnika.Dakle, naziv Dugopolje je složenica od pridjevadug, -a, -o u srednjem rodu i imenice polje.O pridjevu dug vidi u obradi općine i naseljaDugi Rat.Imenica polje ima više značenja, a u ovom slučajunajvažnije je: ravnica, ravno zemljište; obrađenii zasijani zemljišni kompleks, kompleks njiva,oranica. Prvobitno značenje imenice polje sačuvanoje u prilogu napolje: vani, napolju, izvan kuće, naotvorenom prostoru.Imenica polje ima praslavenski korijen pol- odnosnopolj-, što je sačuvano u nazivu države Poljske,koju su nekoć Hrvati nazivali i Poljačka (otuda inaziv za stanovnicu Poljske Poljakinja), zatim u njemačkomnazivu te države Pole odnosno Poland, teu latinskom Polonia, francuskom Pologne.GRADACGradac je s jezičnog motrišta umanjenica imenicegrad (uz gradić) sa značenjem kao i: latinskiurbs, civitas, locus munitus, arx, munimentum, grčkipolis, germanski Stadt, mađarski varoš.U srednjem vijeku istoznačnice grada su: tvrđava,utvrđenje, zamak, burg, kaštel itd. Naime,feudalni grad je bio utvrđenje na što nepristupačnijojuzvisini, a pod njom se razvijalo naselje, na kojese po zakonu sinegdohe prenosi naziv grad. Inače,prvobitno značenje imenice grad bio je ograđenomjesto, što je potvrđeno u litavskom jeziku imenicomgardas sa značenjem obor, ograđeno mjestoza stoku, a sačuvano je i u imenicama kasnijeg postanjau hrvatskom jeziku ograda i zagrada.Što se pak tiče Gra(d)ca na Makarskom primorju,tom je naselju njegov stari naziv Lapčanj zamijenjens Gradac u 17. stoljeću, upravo kada se i promijenilanjegova strategijska važnost u obrambenimzadacima u odnosu na opasnosti od Turaka.Opat Alberto Fortis u Viaggio in Dalmzia 1774.godine bilježi oba naziva Gradaz i Lapcagn, a godine1649. u pismu makarskog providura M. Malpierapojavljuje se spomen naziva Gradac, i to tako da tajvenecijanski dužnosnik traži od makarskog biskupafra Petra Kačića da narod sakupi nel luoco di Gradaza.Gradaz posve se proslavio 15. rujna 1666. godine,kad je pokraj njega kršćanska oružana sila donogu potukla osmanlijsku vojsku, a što je sačuvanona crtežu venecijanskog kartografa ing. Josipa Santinija,koji je upisao oba naziva: cot Lauzan dettoGradaz (pokraj Lavčanja rečenog Gradac).[3]

36 kronika sdžOpćine SDŽHRVACENaselje i sjedište istoimene općine, smješteno jena rubu Hrvatačkog polja, uz prometnicu Sinj-Vrlika.Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske2001. godine Hrvace imaju 1637 stanovnika.Hrvace se prvi put spominju u povelji ugarskohrvatskogkralja Matije Korvina, napisane na DanSvetog Jakova apostola 25. srpnja 1480. godine uBudimu. Naziv Hrvace upisan je kao Hrowacza, a uturskom defteru (popis poreskih obveznika) iz 1606.godine zabilježeno je Hrvace (Gornje i Donje) zvaneHrvatice…[4]U ispravama iz doba Mletačke Republike (l686-1797), kao i u crkvenim maticama naziv tog naseljapiše se Ervazze, a u dva posljednja stoljeća zabilježenesu Hrvatce i dakako današnji oblik Hrvace.Svakako treba spomenuti da narod Cetinske krajinekaže Rvace sa zanimljivom deklinacijom: Rvace,Rvataca, Rvacima, Rvace, Rvacima, Rvacima, štoje samo dokaz više da je nekoć naziv glasio Hrvatce.Naziv Hrvace izveden je od Hrvat, imena narodakojeg sredinom 10. stoljeća u svom djelu De administrandoimperio“ (O upravljanju carstvom) spominjebizantski pisac i car Konstantin Porfirogenet (912-959), kao Hrobatos. Od njega je nastala i latinskaprilagođenica Chroat(a), koja je zabilježena u latinskomnatpisu darovnice kneza Trpimira splitskomnadbiskupu od 4. ožujaka 852. godine (Trepimirusdux Croatorum = Trpimir vođa (knez) Hrvata).JELSANaselje u istoimenoj općini, smješteno je na sjevernojobali otoka Hvara, 55 kilometara južno odSplita. Prema popisu stanovništva Republike HrvatskeJelsa 2001. godine ima 1798 stanovnika.Jelsa se prvi put spominje se 1331. godine uHvarskom statutu kao luka sela Pitve (Portus dePitve) i izvor Jelse (Fons vocata Ielse). „Tek onda,kada su prestali napadi i pljačkanja omiških gusarapočetkom 15. stoljeća nastalo je oko „izvora kojise zove Jelsa“ naselje što je dobilo naziv po tomizvoru.[5]U 19. stoljeću razvila se u jedno od žarišta hrvatskognacionalnog preporoda na dalmatinskompodručju, a 1868. godine u Jelsi je utemeljena jeNarodna čitaonica, prva na dalmatinskim otocima.Za ovu prigodu je važan je podatak da se to naseljeu popisima stanovništva od 1869. do 1910.godine nazivalo Jelša.Naime, jelša je jedan od naziva johe, listopadnogdrveta iz porodice breza (Betulaceae), koje sejoš nazivalo i: jelha, jelša, jalša, joha, jova, joa. Tisu oblici nastali od starijeg jelha, što je pak izvedenood praslavenskog jel6ha, ol6ha (staroslavenskijel6ha, ruski ol6ha, ukrajinski vil6ha, poljski olcha,olsza, češki jelše, olše, slovenski jelša, jolša, olša).

Općine SDŽkronika sdž37KLISNaselje i sjedište istoimene općine, smještenoje na jugozapadnim padinama Mosora, deset kilometarasjeveroistočno od Splita. Popis stanovništvaRepublike Hrvatske zatekao je 2001. godine u Klisu2557 stanovnika.Utvrđeni Klis prvi put spominje bizantski car i pisacKonstantin Porfirogenet (912-959) s nazivomKleisa (izgovaralo se Klisa), smješten na litici iznadSalone.Klis se kao Clissa spominje 852. godine u prijepisunajstarije hrvatske isprave, i to kao imanje(ex curte nostra que Clissa dicitur) hrvatskog knezaTrpimira (845-864) . U Rižinicama ispod Klisa, naulomku zabata oltarne pregrade crkve koju je podigaoZvonimir sačuvano je uklesano kneževo ime inaslov Pro duce Trepim(ero), jedan od najvažnijihhrvatskih povijesnih dokumenata.U razrješavanju pak etimologije ekonima Klistreba krenuti od onog prvog Porfirogenetova spomenanaziva tog naselja iz sredine 10. stoljeća:grad Kleisa (grčki kleis = ključ), čime je i nazivomnaglašena iznimna strateška važnost Klisa.Iz latinskog teksta iz 852. godine P. Skok posebnonaglašava da je naziv naselja upisan kao Clusan,a onda to objašnjava nazivima za klanac, hrid,vrlet iz više dijalekata talijanskog jezika (rezijanskičyza, venecijanski ciusa, toskanski chiusa), kao iza odgovarajući ekonim (rezijanski Clusa, furlanskiCluse i Scluse, toskanski Chiusa).To clusan, clusa, cluse nalazi se i u korijenu imeniceklauzura (dio samostana zatvoren za ženskeosobe; zaključni pismeni rad na visokoškolskimispitima), što je preklapanjem s grčkim kleio (zatvaram)dalo kleisoura, a u hrvatskom, srpskom ibugarskom jeziku klisura sa značenjem: uska dolinameđu strmim stjenovitim pristrancima; klanac,sutjeska, kanjon, ždrijelo, ali i visoka strma kamenagromada, stijena koja strši, hrid. Sve, ama baš sve,„ugrađeno“ je u Klis.[6]Ako svemu doda i malo mašte, onda ekonim Klisznači „ključ od kamena, kameni ključ“, kojim se zaključavalavrata grada Splita sa sjeverne ili pak vratazagorskog zaleđa grada Splita s južne strane.LEĆEVICANaselje u istoimenom općinskom središtu, smještenoje na južnim padinama Ljubeća, 29 kilometarasjeverozapadno od Splita. Popis stanovništvaRepublike Hrvatske 2001. godine zabilježio je u Lećevici252 stanovnika.Jezikoslovci se slažu da su nazivi četiriju naseljau Srbiji: Lećevina, Lećevo, Lećina i Lećivo izvedeniod imenice leća, naziva biljke mahunarke (Ervumlens) iz porodice leptirnjača (Papilionaceae), kojaima hranjiv plod bogat bjelančevinama; sočivica,sočivo. Ako je to tako, onda zašto i ekonim Lećevicane bi imao isto jezično podrijetlo.U hrvatskim su rječnicima potvrđene imeniceleća, lećac, lećica, kao i pridjev posvojni lećev (-ov,-ev).Imenica leća posve je slična sa staroslavenskimlenšta (nazal „en“ dao je „e“, a suglasnička skupina„št“ dala je „ć“), što je veoma blisko s latinskim lens,lentis, pa je odatle naše lenta odnosno očna leća.[1] J. Marušić, Sumpetarski kartular i Poljička seljačka republika, Split 1992., str. 38. i 39.[2] Leksikon naselja Hrvatske, prvi svezak, Zagreb 2004,, str. 375.[3] Podaci su preuzeti iz citiranog rada K. Jurišića, str. 105-106.[4] F. Dž. Spaho, Grad Sinj u turskoj vlasti, str. 61.;Zbornik Cetinske krajine br. 4, Sinj 1989.[5] G. Novak, op. cit., str. 177.

38 kronika sdžGRADOVIGrad Split• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253, 310-250• Faks: (+385 21) 310-254• E-mail: grad@split.hr• Web: http://www.split.hrGrad Hvar• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094• Faks: (+385 21) 718-096• Web: http://www.hvar.hr/gradhvarGrad Imotski• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski• Telefon: (+385 21) 841-125• Faks: (+385 21) 841-078• Web: http://www.imotski.hrGrad Kaštela• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac• Telefon: (+385 21) 224-122, 224-675• Faks: (+385 21) 224-201• E-mail: grad-kastela@st.htnet.hr• Web: http://www.kastela.hrGrad Komiža• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr• Web: http://www.kastela.hrGrad Makarska• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska• Telefon: (+385 21) 615-249• Faks: (+385 21) 612-046• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr• web: http://www.makarska.hrGrad Omiš• Adresa: Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059• Faks: (+385 21) 862-022• E-mail: omis02@grad-omis.htnet.hr• Web: http://www.omis.hrGrad Sinj• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj• Telefon: (+385 21) 821-144, 821-081• Faks: (+385 21) 826-591• E-mail: grad-sinj-gradska-uprava@st.htnet.hr• Web: http://www.sinj.hrGrad Solin• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin• Telefon: (+385 21) 211-144, 211-393• Faks: (+385 21) 211-120• E-mail: gradonacelnik@solin.hr• Web: http://www.solin.hrGrad Stari Grad• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022• Faks: (+385 21) 717-818• E-mail: grad@stari-grad.hr• Web: http://www.stari-grad.hrGrad Supetar• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar• Telefon: (+385 21) 756-710• Faks: (+385 21) 756-712• E-mail: info@gradsupetar.hr• Web: http://www.gradsupetar.hrGrad Trilj• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135• Faks: (+385 21) 831-198• E-mail: grad-trilj@st.t-com.hrGrad Trogir• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir• Telefon: (+385 21) 800-401• Faks: (+385 21) 800-408• E-mail: gradonacelnik@trogir.hr• Web: http://www.trogir.hrGrad Vis• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031• Faks: (+385 21) 711-063• E-mail: grad-vis@st.t-com.hrGrad Vrgorac• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128• Faks: (+385 21) 674-012• E-mail: grad-vrgorac@st.t-com.hr• Web: http://www.vrgorac.hrGrad Vrlika• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024• Faks: (+385 21) 827-222• E-mail: grad@vrlika.hr• Web: http://www.vrlika.hrOPĆINEINFO STRANICE SDŽOpćina Baška vodaSjedište: Baška VodaAdresa: Obala sv. Nikole 65Telefon: 021 620 244Fax: 021 620 244Web: http://www.baskavoda.hrOpćina BolSjedište: BolAdresa: Uz pjacu 2Telefon: 021 635 811; 635 114Fax:: 021 635 044E-mail: opcina-bol@st.htnet.hrOpćina BrelaSjedište: BrelaAdresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1Telefon: 021 618 561; 618 330Fax: 021 618 331E-mail: opcina-brela@st.htnet.hrOpćina Cista ProvoSjedište: Cista ProvoAdresa: Cista Provo bbTelefon: 021 722 201; 722 103Fax: 021 670 218; 722 105E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-cista-provo.hrOpćina DicmoSjedište: DicmoAdresa: Kraj bbTelefon: 021 837 937Fax: 021 837 466E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hrOpćina Dugi RatSjedište: Dugi RatAdresa: Poljička cesta 133Telefon: 021 734 900; 735 291Fax: 021 734 900E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hrWeb: http://www.dugirat.comOpćina DugopoljeSjedište: DugopoljeAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1Telefon: 021 668 290; 668 280Fax: 021 668 286E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hrWeb: http://www.dugopolje.hrOpćina GradacSjedište: GradacAdresa: Stjepana Radića 3Telefon: 021 697 601Fax: 021 679 549E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hrOpćina HrvaceSjedište: HrvaceAdresa: Hrvace bbTelefon: 021 829 005; 829 186Fax: 023 829 700E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hrOpćina JelsaSjedište: JelsaAdresa: Mala banda bbTelefon: 021 761 400; 761 548Fax: 021 761 549E-mail: opcina.jelsa@st.t-com.hrWeb: http://www.jelsa.hrOpćina KlisSjedište: KlisAdresa: Megdan 68Telefon: 021 240 292; 240 445Fax: 021 240 292E-mail: opcina.klis@st.t-com.hrOpćina LećevicaSjedište: LećevicaAdresa: 21 202 LećevicaTelefon: 021 250 099Fax: 021 250 099Općina LokvičićiSjedište: LokvičićiAdresa: Lokvičići bbTelefon: 021 853 700Fax: 021 853 700E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hrOpćina LovrečSjedište: LovrečAdresa: Lovreč bbTelefon: 021 723 001Fax: 021 723 002E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hrWeb: http://www.lovrec.hrOpćina MarinaSjedište: MarinaAdresa: Ulica Ante Rudana 47Telefon: 021 889 524Fax: 021 889 524E-mail: opcina-marina@st.t-com.hrWeb: http://www.marina.hrOpćina MilnaSjedište: MilnaAdresa: Sridnja kala bbTelefon: 021 636 212; 636 122Fax: 021 636 122E-mail: milna@milna.hrOpćina MućSjedište: Donji MućAdresa: Donji Muć bbTelefon: 021 652 225; 652 237Fax: 021 652 214E-mail: opcina-muc@st.t-com.hrWeb: http://www.muc.hrOpćina NerežišćaSjedište: NerežišćaAdresa: Nerežišća bbTelefon: 021 637 300; 637 059Fax: 021 637 058E-mail: op-erezisca@st.t-com.hrWeb: http://www.nerezisca.comOpćina OkrugSjedište: Okrug GornjiAdresa: Bana Jelačića 17Telefon: 021 886 358Fax: 021 887 477E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hrOpćina OtokSjedište: Otok na CetiniAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8Telefon: 021 834 503Fax: 021 835 088E-mail: opcina-otok@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-otok.hrOpćina PodbabljeSjedište: DrumAdresa: KamenmostTelefon: 021 848 064Fax: 021 848 064Općina PodgoraSjedište: PodgoraAdresa: A. Kačić Miošić 2Telefon: 021 625 299Fax: 021 625 279E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hrWeb: http://www.podgora.hrOpćina PodstranaSjedište: PodstranaAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3Telefon: 021 330 545; 330 477Fax: 021 330 271E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hrWeb: http://www.podstrana.hrOpćina PostiraSjedište: PostiraAdresa: Vrilo bbTelefon: 021 632 133Fax: 021 632 107E-mail: opcina.postira@st.t-com.hrOpćina PrgometSjedište: PrgometAdresa: Prgomet bbTelefon: 021 797 790, 797 788Fax: 021 797 790E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hrOpćina Primorski DolacSjedište: Primorski DolacAdresa: Primorski Dolac bbTelefon: 021 899 445Fax: 021 899 445E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hrOpćina ProžolacSjedište: Proložac DonjiAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana bbTelefon: 021 846 158Fax: 021 845 158E-mail:mate.lasic@st.t-com.hrWeb: http://www.prolozac.hrOpćina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: 021 633 205; 633 290Fax: 021 633 205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hrOpćina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: 021 849 507Fax: 021 849 508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hrOpćina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskih vitezova Špiro Ševo PrzelinTelefon: 021 880 037; 880 171Fax: 021 880 037E-mail: opcina.seget@inet.hrOpćina SelcaSjedište: SelcaAdresa: 21425 SelcaTelefon: 021 622 663Fax: 021 622 019E-mail:Općina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: 021 773 229; 773 435Fax: 021 717 736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hrOpćina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Sutivan bbTelefon: 021 638 366, 717 508Fax: 021 717 509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hrOpćina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: 021 721 006; 721 441Fax: 021 721 006E-mail: opcina@sestanovac.hrWeb: http://www.sestanovac.comOpćina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: 021 654 150; 654 123; 718 078Fax: 021 654 130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hrOpćina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: 021 623 568Fax: 021 623 595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina.tucepi.hrOpćina ZadrvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: 021 729 018Fax: 021 729 018E-mail: branko.krnic@st.t-com.hrOpćina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: 021 847 080; 670 172Fax: 021 847 080E-mail: opcina.zagvozd@st.htnet.hrWeb: http://www.zagvozd.hrOpćina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: 021 840 588, 840-177Fax: 021 840 177E-mail: opcinazm@inet.hr

kronika sdž39Splitsko-dalmatinska županija• Sjedište: Split• Adresa: Domovinskog rata 2• Telefon: 021 400 200• Fax: 021 345 164• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr• Web stranica: http://www.dalmacija.hrŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELII SLUŽBETajništvo ŽupanijeTel: + 385 21 400 252Fax: + 385 21 400 087Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za proračun i financijeTel: + 385 21 400 272Fax: + 385 21 400 071Adresa: Domovinskog rata 4/IIIUpravni odjel za poslove lokalne samoupraveTel: + 385 21 400 242Fax: + 385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za prosvjetu, kulturu i športTel: + 385 21 400-222Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zdravstvo isocijalnu skrbTel: + 385 21 400-223Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za komunalneposlove i graditeljstvoTel: + 385 21 400 292Fax: + 385 21 400 086Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zaštitu okolišaTel: +385 21 407 672Fax: + 385 21 407 670Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za prostorno uređenjeTel: +385 21 407-643Fax: + 385 21 407 673Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak iobnovuTel: +385 21 400 232Fax: +385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za turizamTel: +385 21 400 092Fax: +385 21 400 224Adresa: Domovinskog rata 2/pr.Upravni odjel za pomorstvoTel: + 385 21 400 282Fax: + 385 21 400 153Adresa: Domovinskog rata 2/ISlužba zajedničkih poslovaTel: +385 21 400 212Fax: + 385 21 400 166Adresa: Domovinskog rata 2/IVSlužba unutarnje revizijeTel: + 385 21 400-299Adresa: Domovinskog rata 2/IVSlužba za javnu nabavuTel: +385 21 400 030Fax: + 385 21 400-166Adresa: Domovinskog rata 2/I

Vijećnici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županijemandat 2009. - 2013.