32 kronika sdžPiše: Ante IVANKOVIĆBAŠKA VODAOpćine SDŽOPĆINE SPLITSKO-DA<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija uz 15 gradova ima i 39 općina. U posljednjo etimologiji naziva naših gradova, a od ovog broja počiBOLBaška Voda je naselje, luka, općinsko središtena sjeverozapadu Makarskog primorja, ispod planineBiokove, 50 kilometara jugoistočno od Splita.Godine 2001. ima 2045 stanovnika (1961. godine821 stanovnik).S jezičnog motrišta naziv naselja Baška Vodaposljedica je činjenice da je upravo oko izvora, skojeg su vodu koristili stanovnici obližnjeg Basta sobronaka Biokove, sagrađeno novo naselje, koje jedobilo posve primjereni naziv Bast-ska Voda, što ćenakon glasovnih uobličavanja dati konačni ekonimBaška Voda.Dakako, naselje je posve oblikovano tek tadakad su minule opasnosti što su u srednjovjekovljustizale s mora (gusari i razni osvajači).Naselje u istoimenoj općini, smješteno na južnojobali Brača, na južnim padinama Vidove i Miljenovegore, te Draževa brda, što je ujedno i 50 kilometarajužno od Splita. U Bolu 2001. godine živi 1647stanovnika.Naziv Bol s jezičnog motrišta izveden je od latinskeimenice vallum (zemljano utvrđenje na palisadama,šanac), u kojoj (betacizam) je glas „v“ zamijenjenos glasom „b“ (imena Vlasij (Vlaho) i Blasij(Blaž), a „a“ sa „o“ kao u slučajevima Cattarum =Kotor ili Massarum = Mosor.Drugi se hrvatski Bol istog jezičnog postanja nalaziispred Dioklecijanove palače u Splitu. Splitskipredio Bol spominje se u Sumpetarskom kartularuiz 1080. godine, kada je opat Petar Crni među darovimadobročintelja njegovu samostanu zabilježioi vinograd na (ili u) Bolu (…et uineam a Ballo…)[1];danas Split ima gradski kotar Bol i Bolsku ulicu.
Općine SDŽLMATINSKE ŽUPANIJEim brojevima našeg glasila objelodanili smo zapise prof. Ante Ivankovićanjemo se baviti istom temom u vezi s našim općinama.BRELACISTA PROVOkronika sdž33Naselje u istoimenom općinskom središtu (1618stanovnika 2001. godine), smješteno je 15 kilometarasjeverozapadno od Makarske, podno planineBiokove.Naziv Brela dolazi od starohrvatske riječi brelosa istim značenjem kao i imenica vrelo, izvor. Riječo imenici iz praslavenskog jezika izvedenoj od glagolavreti sa značenjem kipjeti zbog tlaka pare stvorenezagrijavanjem; ključati (voda), bučati, udarati,teći. M. Barada je zabilježio da se u Segetu pokrajTrogira nalazi lokalitet s vrelom koji se zove Brelo.Cista Provo je i središte istoimene općine s 526stanovnika 2001. godine, a smještena je 25 kilometarasjeverozapadno od Imotskog, na raskrižju cestaTrilj-Imotski i Aržano-ŠestanovacZnanost je prihvatila da je toponim Cista ikaviziranacesta, ali samo na čakavskim područjima,kojima je nekoć pripadala i Imotska krajina.Inače,praslavenska riječ cesta vjerojatno je prilagođenicalatinskog strata, što je značilo put, ali onaj nakojem je graditelj obavio određene zahvate: uklanjanjeraslinja, poravnavanje tla i slično.Priča o drugom članu tog ekonima imenici provozapočinje u ozračju padanja prorijeđenih sitnih,lebdećih pahuljica, upravo kad kažemo da snijegprši (pršiti je nastalo od starijeg prhiti). Za sitni i suhisnijeg se kaže da je prhak, a u meteorologiji se tajsnijeg stručno naziva pršić. Ovo navodimo da bismopodsjetili da pridjev prhak, -a, -o znači ono štose lako mrvi, usitnjava, koje je šupljikave, poroznegrađe, dakle lagano, prozračno. Prhkost nije samoosobina snijega nego i zemlje; sipka, pjeskovita zemljazove se prhulja, a na Duvanjskom polju prhkotlo nazivaju prljina. Dakako, istog postanja je i imenicaprhut, perut, te glagol prhutati se, perutati se.U spomenutim primjerima uočljiva je osnovaprh-, od koje se dodavanjem primjerenih dometakaizvode osobna imena, prezimena i toponimi. Vjerojatnose nekoć i današnja Cista Provo zvala Prhovo,a tada je u nekim govorima, u koje spadaju i imotski,glas “h” zamuknuo, pa je ostalo Proovo, koje je stezanjemdalo Provo.U ovom slučaju zanimljivo je spomenuti da jeProvo (selo) i dalje ostalo u srednjem rodu, iako jeprislonjeno uz imenicu ženskog roda Cista.