SADRŽAJ

PLANETZEMLJAA G D J E SU NAJTOPLIJAMJESTA NA SVIJETU?Najviša temperatura od 58°Cu hladu zabilježena jeu rujnu 1922. godine u oaziAl'Aziziyah u libijskom dijeluSahare. Gotovo isto tolikovruće, 56,7°C, zabilježeno jeu Dolini smrti, u SAD, u srpnju1913.Možda biste očekivali da sunajtoplija mjesta uz ekvator.Premda su ekvatorska područjatopla tijekom čitavegodine, tamo je obično vrlooblačno. Vruće pustinje nalazese u blizini obratnicagdje sredinom ljeta Suncestoji točno iznad glave. Budućida tamo ima vrlo malokiše, malo je i oblaka, pa jesunčano i toplo čitav dan.Istočna Sahara je višeobasjana suncem nego bilokoji drugi dio Zemlje: ondjese Sunce vidi čak 4300 satigodišnje, što je u prosjeku 11sati i 47 minuta dnevno.Zbog toga ne začuđuje da jenajviša temperatura zabilježenabaš u Sahari.Fotografija prikazuje Dolinusmrti, pustinjsko područjegdje ljeti temperaturenerijetko prelaze 50°C.A G D J E SUNAJHLADNIJANA SVIJETU?MJESTANajniže temperature zabilježenesu zimi na Antarktici.U srpnju 1983. godine sovjetskiznastvenici su izmjerilidosad najnižu temperaturukoja je iznosila - 89,2 °C.Sve dok na Antarktici nisupostavljene suvremene vremenskepostaje, najniže temperaturezabilježene su u Sibiru:1892. godine u Verhojanskuje izmjereno - 68°C.Verhojansk drži rekord zanajveći toplinski raspon: odnajniže zimske temperature- 68 °C do najviše ljetne temperature36,7°C.Arktički »pol hladnoće«pomaknut je od Sjevernogpola zbog utjecaja Arktičkogoceana. Mora ublažavajuklimu obalnih područja. Verhojanskse nalazi daleko odArktičkog ocena ili bilo kojegdrugog mora. Divovskokopno Evroazije ljeti se čaki na sjeveru brzo zagrije doprilično visokih temperatura,ali se zimi vrlo brzo ohladi.A KAKO NASTAJEMRAZ?Mraz se sastoji od malih kristalimaleda koji prijanjaju uzgrančice, vlati trave ili prozore.Stvara se kad je temperaturadovoljno niska da sevodena para u zraku kondenzirau led, a ne u kapljicevode.Zrak koji nas okružuje uvijeksadrži nešto vodene pare.Hladan zrak može sadržavatimanje vodene pare nego topli.Na kraju toplog danazrak se hladi. Ako je hladani miran, nešto vode će sekondenzirati u maglu ili rosu.Padne li temperatura ispodtočke smrzavanja, umjestokapi vode stvorit će se kristalileda. Takvi kristal ići leda nazivajuse mrazom.Mraz se najčešće javlja zavedrih, mirnih noći. Nema lioblaka koji djeluju poput pokrivača,toplina s površine ćebrzo otići u atmosferu i temperaturaće padati. Kako jehladni zrak teži od toploga,mraz se javlja u udubinamai dolinama, ali ne i na padinamabrežuljaka.20